UNIVERZITET U BANJOJ LUCI

FILOZOFSKI FAKULTET
UITELJSKI FAKULTET DRUGOG CIKLUSA
BANJA LUKA






SEMINARSKI RAD


Matematike igre u inkluzivnoj nastavi- djeca sa autizmom













Mentor: prof. dr Mirko Banjac Student Nikolina Koraak


Banja Luka, februar 2014. godine


2

SADRAJ



UVOD ..................................................................................................................................... 3
TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU ..................................................................................... 4
POJAM MATEMATIKIH IGARA ..................................................................................... 7
Pojam uloga i znacaj didaktikih igara ............................................................................... 8
Matematike igre na raunaru ............................................................................................. 9
Organizacija matematikih igara u razrednoj nastavi ....................................................... 10
Cilj matematikih igara u razrednoj nastavi ...................................................................... 10
ZAKLJUAK ....................................................................................................................... 12
LITERATURA ..................................................................................................................... 13
PRILOG ................................................................................ Error! Bookmark not defined.















3

UVOD

Inkluzija je u obrazovni sistem u Bosni i Hercegovini ula na velika vrata i ve dugi
niz godina je prisutna. Meutim, trebamo biti svjesni da jo niko nije napravio ozbiljnu
analizu opravdanosti, spremnosti i uspjenosti dosadanje inkluzije. Zapravo, desilo se
suprotno, ulo se u veoma ozbiljne poslove bez imalo pripremljenosti, bez plana, edukacije,
ukljuivanja strunih lica i konano traenja pomoi od struke. U nekim kolektivima radila se
edukacija nastavnog osoblja uz podrku nevladinog sektora samoinicijativno. Sa druge
strane, imamo izuzetne pojedince koji nisu ekali da im neko rijei problem, nego su se
snalazili i za edukaciju i pomo na razne naine. Uz pomo upornosti, volje, elje i velike
ljubavi koju imaju za uenike uspijevali su izai na kraj sa velikim problemima.
Prirodna tenja drutva je da se razvija i da napreduje u svim poljima. Kada je o
vaspitanju i obrazovanju rije, kretanje je teklo od tradicionalne do savremene kole.
Savremenu kolu ini savremenom uvoenje inovacija. Jedna od njih je i inkluzivna nastava.
Inovacija je stvaranje neeg novog, originalnog, tako da ono to se smatralo
inovacijom prije deset godina, danas je svakodnevna praksa kolstva. Individualizacija je
jedan od didaktikih principa koji se mora potovati u vaspitno obrazovnom procesu.
Cilj ovog rada je pronalaenje mogueg rjeenja prilikom ukljuivanja djece sa
razvojnim, psihikim i motorikim tekoama u redovnu nastavu. Predmet ovog rada su djeca
sa autizmom i Aspergerovim sindromom kao najblaim oblikom autizma. Da bi sagledali
individualizaciju nastave u inkluzivnom obrazovanju, potrebno je napraviti pojmovnu i
sutinsku distinkciju, a zatim usaglasiti sve elemente u jednu cjelinu.
Podrka djeci sa razvojnim tekoama u svakoj fazi njihovog razvoja i socijalizacije
treba da je socijalno validna i funkcionalno zasnovana. To je izazovno i postavlja posebne
zahtjeve onima koje se piduhvate pravljenjem modela procjene i pripadajue baterije
instrumenata.
S obzriom da kod nas inkluzivna nastava nije najbolje razraena te ne postoje
programi za individualizaciju za djecu sa autizmom i Aspergerovim sindromom, upravo iz tog
razloga je i nastalo moje zanimanje za ovu temu. Ovaj projekat je i nastao u saradnji sa
lanovima tima za podrku djeci sa autizmom, kao i saradnjom sa njihovim roditeljima.


4

TEORIJSKI PRISTUP PROBLEMU

Inkluzija je podruje i princip u okviru cjelokupne reforme sistema vaspitanja i
obrazovanja. U mnogim zemljama svijeta istrauju se fleksibilniji modeli organizacije
ukupnog rada u koli s ciljem da se bolje shvate potekoe na koje djeca nailaze tokom
kolovanja. Svi zakoni i ostale mjere treba da omogue ivot osoba s posebnim potrebama u
vlastitoj porodici, uz pruanje dodatnih usluga. Da bi inkluzivna nastava bila efikasna
potrebno je mijenjati dosadanje stavove prema osobama s posebnim potrebama i njihovom
vaspitanju i obrazovanje.
Inkluzija sama po sebi ne podrazumijeva izjednaavanje svih ljudi, nego uvaavanje
razliitosti svakog pojedinca. U tome i jeste njena vrijednost, jer nam razvoj opte tolerancije
prema individualnim razlikama i potrebama omoguava irenje saznanja, obogaivanje
iskustava i razvoj ovjenosti. Inkluzija svakom pojedincu prua mogunost odluivanja o
vlastitom ivotu i preuzimanje vlastite odgovornosti, u skladu sa sopstvenim sposobnostima.
U inkluzivnom vaspitnoobrazovnom sistemu se istie holistiki pristup koji uzima u
obzir sve, a ne samo obrazovne potrebe uenika, ne izdvajajui pritom nikoga posebno. Takav
sistem stvara primjerenije uslove za sve uenike, potujui njihove individualne razliitosti i
potrebe. Inkluzija tei promjeni cjelokupnog kolskog sistema, tako da su edukacijski planovi
i programi vrlo fleksibilni.
U takvom se sistemu provodi zajedniki program za sve uenike, uz maksimalno
individualizovano prilagoavanje sadraja, metoda, postupaka i tempa rada svakom ueniku.
On ukljuuje kreativnost i razliitost didaktikog materijala, pristupa i uenja putem saradnje.
Time se omoguava inventivno i efikasnije uenje pojedinca i smanjuje mogunost
etiketiranja i diskriminacije.
Tradicionalna nastava je glavnu panju obraala zamiljenom prosjenom ueniku.
Najvee tete od takvog pristupa i naina rada su nanesene upravo djeci s posebnim
potrebama. Prije svega, mislimo na djecu s potekoama u razvoju i uenju.
Djeca s posebnim potrebama su bila osuena na neuspjeh bez pruanja anse da
uspiju. Neki su upuivani u specijalna odjeljenja, neki u posebne ustanove, a mnogi ostali
5

meu zidovima porodinog okruenja. Rijetki su uspijevali zahvaljujui mogunostima i
socijalnom statusu roditelja.
Iako je tradicionalna nastava ve odavno kritikovana i na osnovu toga proizali
zahtjevi za individualizacijom nastave, za prilagoavanjem nastave individualnostima
uenika, njihovim potrebama i mogunostima, jo i danas se pravi problem oko primjene tog
principa.
Uloga kole u realizaciji funkcionalne inkluzije je od posebnog znaaja. Njen
drutveni, institucionalni, planski i sistematski karakter obezbjeuju uslove za kvalitetnu
socijalizaciju a samim tim i prevazilaenje prepreka koje postoje ili proizilaze iz lokalne
okoline, a koje vode ka stagnaciji, izolaciji i socijalnom hendikepu. Naravno, u svemu tome je
uloga uitelja od posebnog znaaja. Uspjeh djece uopte pa i djece sa posebnim potrebama je
u direktnoj vezi sa osobinama uitelja i strategijama uenja koje on primjenjuje u vaspitno-
obrazovnom procesu. Uloga uitelja podrazumijeva i poduavanje toleranciji, otvorenosti,
posmatranju i uivljavanju u tuu ulogu, prihvatanju, razumijevanju i saradnji sa onima koji
su drugaiji i kojima je neophodna tua pomo. Ukoliko uitelj posjeduje potrebnu dozu
altruizma, sigurno e ga probuditi, ako ne i razviti kod veine svojih uenika.
Veoma bitnu ulogu igra i samostalna aktivnost djeteta s posebnim potrebama, ali s
tako paljivo odmjerenim zahtjevom koji e biti dovoljno teak da bi dijete uloilo odreen
trud, ali u isto vrijeme i dovoljno lagan kako bi doivjelo maksimalan napredak i uspjeh u
radu, to igra bitnu ulogu u formiranju identiteta.
Igra je oduvijek bila u ii djeijeg interesovanja. Stoga je treba maksimalno
povezivati s nastavnim sadrajima i koristiti kao nain za usvajanje znanja, umijea i navika.
Svako dijete, bilo ono s posebnim potrebama ili ne, zna i voli da se igra. Ako postavimo
adekvatan cilj, ne saoptavajui ga odmah djeci, i koristimo igru za njegovo ostvarivanje uz
postavljena pravila i njihovo potivanje, sigurno emo ostvariti vei efekat uenja. Simulacija
prodavnice i igra trgovaca budi interes za matematike aktivnosti a omoguava praktino i
ire usvajanje znanja i umijea. Gotovo sve igre pravilno odabrane, planirane i realizovane
pruaju mogunost maksimalne korelacije predmeta i njihovih sadraja.
U okviru kooperativnih igara uenici mogu biti potpomognuti od strane drugih koji
rade neke stvari na drugi nain; dijete koje dosta sporije govori, koje se bori sa jezikom, ili
koje treba da prebroji na prstiima neki rezultat, takoer moe biti ukljueno u aktivnosti, jer
6

nam je u cilju da se postigne saradnja, da svi budu uspjeni, ne da se uini neto prije nekog
drugog, ili bez iije pomoi i podrke. U okviru kooperativnih igara, pomaganje drugima se
potuje, a ne oznaava se kao varanje. Uenici uviaju da su slobodni da nagrauju jedni
druge. Uviaju da uspjeh nije ogranien na jednog uenika ili grupu, tako da postaju jedni
drugima podrka u medusobnim uspjesima i doprinosima.
Aplauz drugova, verbalna podrka adekvatnim lijepim izrazima, estitke i uvaavanje
drugara je snaan pokreta svakog, pogotovo djeteta s posebnim potrebama, koje nije sigurno
u sebe, koje se trudi i ulae ogroman napor da bi uhvatilo mrvicu neega. Moete li samo
zamisliti kakav je osjeaj zadovoljstva kada dijete koje do jue nije imalo nikoga osim majke,
oca, djeda, bake i eventualno sestre ili brata, dobije mnotvo drugara koji mu ukazuju
potovanje, razumijevanje, podrku i spremnost na saradnju, pomo i druenje. ta za takvo
dijete znai pljesak mnova ruica u njegovu ast, poziv na druenje poslije nastave, odlazak
u bioskop s drugovima, posjeta drugu, zajednika igra, pa i pisanje zadae.













7

POJAM MATEMATIKIH IGARA

Formiranje matematikih pojmova traje koliko i kolovanje ali prvi matematiki
koraci koji poinju sa prvim asom matematike u osnovnoj koli izuzetno su vani i
presudni za dalje napredovanje uenika u oblasti matematike. asovi matematike moraju biti
interesantni, zabavni i koliko god je mogue protkani matematikim igrama, jer se takvim
radom podstie interes i ljubav za matematiku kod uenika.
Kroz igru djeca otkrivaju svoje mogunosti, razvijaju sposobnosti i vjetine, stiu
iskustva, ue i stvaraju. Igra potie njihovu kreativnost. Djeca uivaju u igri, to ih motivie u
sudjelovanju a pozitivno raspoloenje tako se prenosi i na uenje. Igra je uenicima
najzabavniji oblik uenja. Znanje steeno kroz igru je trajnije od znanja steenog na neki
drugi nain. Meutim, koritenje igara u razrednoj nastavi matematike trai od uitelja velik
angaman, jer moraju znati zato uvode neku igru u nastavu i ta ele tom igrom postii, da je
igra prilagoena uzrastu i intelektualnim sposobnostima, slabijim, prosjenim i boljim
uenicima, da nije preduga ni prekratka i da ne postane dosadna.
Jedan od naina kako razbiti monotoniju u razredu, pri realizaciji nastavnog gradiva
su matematike igre.
Zanimljiva matematika je matematika iji je sadraj interesantan. To mogu da budu:
matematiki trikovi, matematike zagonetke, magini kvadrati, zadaci sa neobinim
odgovorima, aljivi zadaci, zanimljiva geometrija, rebusi, anegdote iz ivota poznatih
matematiara. Naime, pomou matematikih pria, zagonetki i pitalica uenici se polako i na
zgodan nain stavljaju u problemsku situaciju, izaziva se njihova zainteresovanost za
rjeavanje te problemske situacije, odnosno na taj nain oni usvajaju matematike pojmove i
rjeavaju matematike probleme i zadatke.
Uenje se ne smije pretvoriti u zabavu, ve zabavu staviti u slubu uenja. Samo na
taj nain mogu se stvarati pobude koje mogu da podstaknu uenike da se vie zainteresuju za
matematiku, jer poslije svakog rjeenog problema nastupa osjeaj zadovoljstva i radosti,
sprjeava se nastajanje straha od matematike, a uz to dolazi do rjeavanja jo jednog bitnog
problema a to je nauiti ih uiti, odnosno da znaju samostalno otkriti i shvatiti bit problema
i odnosa i da samostalno zakljuuju.
8

Primjenu matematike u stvarnom ivotu najvie e se javiti ako uitelj u nastavi koristi
savremene didaktike sisteme, meu kojima zanaajno mjesto zauzimaju primjeri stvarnog
ivota kroz problemsku nastavu.

Pojam uloga i znacaj didaktikih igara

U didaktikim igrama pravila i sadraji su tako probrani i organizovani da potiu djecu
na odreene vrste aktivnosti koje potpomau njihov razvoj i uenje. Igra, kao dominantan vid
djeije aktivnosti, prirodni je oblik i metoda vaspitno obrazovnog rada u formiranju prvih
matematikih pojmova kod uenika, najprirodniji nain uenja i stjecanja matematikih
znanja.
Kroz manipulativnu igru uenik ui koncentrisati panju, vjebati mentalnu
vizualizaciju, planira i provjerava ideje, te razvija osjeaju samokontrole. Matematiko
obrazovanje ima funkciju podsticanja razvoja logikih strukturai ono je uvijek u skladu s
kognitivnim razvojem.
Uloga igrovne metode u razrednoj nastavi matematike nije prekidanje spoznajnog
procesa, jer svaka od matematikih igara ima jasnu didaktiku ulogu, igrom do znanja. U
razrednoj nastavi matematike uenik najbolje kreira sistem pojmova kroz igru. Ovakav nain
sticanja znanja ne vodi ka proizvoljnosti, nego postepenom i zabavnom ulaenju u
matematiku znanost. Igrovnom metodom rada uenik posmatra, klasifikuje, imenuje,
rasuuje, povezuje, te tako usvaja matematike pojmove i relacije. Uitelj mora voditi rauna
da se ne pretjera sa igrom da uenici ne pomisle da je uenje matematike samo igra i zabava, i
da ne treba ulagati nikakav napor. Igra i zabava moraju biti u funkciji uenja matematike tj.
sredstvo uenja matematike, a ne sama sebi svrha i cilj.
Igra je sloeno i raznoliko ponaanje koje se smatra temeljnom pretpostavkom
normalnog rasta i razvoja djece. Igra pretpostavlja neku vrstu zabave i odreeni nain
zaokupljanja. Prije svega igra mora biti ugodna i djetetu pruati uitak. Igra ne bi trebala
sadravati cilj koji djetetu namee okolina. Ona treba biti spontana i dobrovoljna. Kroz igru
dolazi do aktivnog ukljuivanja igraa. Slobodno vrijeme i igra se meusobno nadopunjuju.
Igramo se zato to imamo slobodno vrijeme ili imamo slobodno vrijeme zato to se igramo.
9

Matematike igre na raunaru

TRKE: Najee su to igre u kojima je igra vremenski ogranien. Ove igre zahtijevaju malo
ili nimalo strategije. Nisu primjerene mlaoj djeci, ali mogu poticati i razvijati brzinu
razmiljanja, zakljuivanja i donoenja odluka. Mogu biti dizajnirane tako da se fokusiraju na
razvijanje tano odreene matematike vjetine, npr. aritmetikih operacija.

IGRE STRATEGIJE: U ovakvim igrama igrai analiziraju svoje poteze i uoavaju uzorke koji
vode do pobjede.

GEOMETRIJSKE: Igra razmjeta geometrijske likove na ploi uz pretpostavljene uslove. Uz
igre ovog tipa razvija se geometrijska percepcija, uoavaju se prostorni odnosi, a primjerene
su za djecu od 10-tak godina nadalje.

NUMERIKE: Najpoznatija numerika igra je sudoku, ali na webu je i veliki broj jednako
primamljiv drugih oblika numerikih igara. Njima je zajedniko kombinovanje brojeva
(uzimajui u obzir samo njihovu veliinu ili koristei i aritmetike operacije), te analiza
razliitih situacija koje imaju razliite ishode te odabir najpovoljnije.

KARTAKE IGRE I IGRE S KOCKAM: Osnove ovih igara lee u pravim igrama, meutim,
one su modifikovane za koritenje uz pomo raunara, ali i esto oblikovane tako da razvijaju
neke matematike vjetine, poput raunskih operacija, baratanje razlomcima, usvajanja
pojmova postotka. U ovakvim igrama veliki element uspjeha igra je srea te taj element daje
ansu i slabijim uenicima da ostvare bolje rezultate.

IGRE SPARIVANJA: Ove igre su pogodne od najmlae dobi, temelje se na uoavanju istih (ili
mogue je i suprotnih zavisno od koncepcije igre) svojstava te osim razvijanja opaanja
pospjeuju i kratkotrajnu memoriju.

IGRE SIMULACIJE: Ovakva vrsta igara je najkomplikovanija, kako u izradi tako i u igri, jer
zahtjeva od igraa maksimalnu angaovanost. Meutim, igraima su one esto i najizazovnije,
ali i najzanimljivije. Takve igre izuzetno razvijaju strategiju, logika razmiljanja i
zakljuivanja..
10

ORIGAMI: Origami je tradicionalna japanska umjetnost savijanja papira. Origami modeli
mogu posluiti vizualizaciji geometrijskih likova i tijela, ali i razvijanju matematikog naina
razmiljanja. Origami je lako uklopiti u nastavu matematike na svim razinama kolovanja.
LEGO KOCKICE: Zadatke o LEGO kockicama najee ne moemo rjeavati uobiajenim
matematikim alatima (npr. jednainama ili geometrijskim formulama).

Organizacija matematikih igara u razrednoj nastavi

Dobro organizovana nastava zahtijeva koritenje nastavnih sredstava i literature. Za
nastavu matematike uitelj moe sam pripremiti dosta nastavnih sredstava vodei rauna o
razliitim nivoima naunog znanja. Nisu uvijek potrebna skupa uila da bi nastava bila
funkcionalna i zanimljiva.
Svaki uitelj trebalo bi da ima igrake i didaktika sredstva za uenje kroz igru, te
ostale rekvizite i ureaje za povremene aktivnosti kao to su pribor za crtanje i modeliranje,
zbirke slagalica, stalak za slike i makete, tablu za izlobe, zbirke raznog prirodnog materijala
(ir, kesten, orasi, sjemenke, prue, konci, kola papir, tkanine raznih boja, makaze, ljepilo...)
Sve je ovo potrebno da uitelj moe organizovati razne vrste aktivnosti, zavisno od
svrhe i potrebe. Prirodni materijali su potrebni za pomo pri rjeavanju matematikih
zadataka, pored toga potrebno je tampanje i umnoavanje adekvatnih tekstualnih nastavnih
sredstava.

Cilj matematikih igara u razrednoj nastavi

Kroz matematike igre potrebno je ostvariti sljedee:
- Povezivanje matematikih znanja u stvarnom ivotu;
- Upoznaju druge osobe i sarauju s njima;
- Da istrauju ta ih zanima;
- Vjebaju rjeavanje problema i ue na grekama;
- Provjeravanje vlastitog miljenja;
- Da se oslobode napetosti i frustracije;
11

- Razvijanje sposobnosti zakljuivanja i prosuivanja;
- Razvijanje sposobnosti matematike komunikacije.

Korisnost igrica je mnogostruka:

- motivacija za uenje se znatno poveava
- stvara se pozitivan stav prema matematici, manji je strah od neuspjeha
- razvija se matovitost, kreativnost, logiko razmiljanje i zakljuivanje, poboljava
pamenje i pronicljivost
- potie se bre donoenje odluka
- kroz igru se omoguuje koritenje i isprobavanje razliitih strategija
- povratna informacija je dostupna odmah
- pospjeuje se povezivanje i primjena razliitih podruja matematike
- omoguuje se samoocjenjivanje, jer se u mnogim igrama prije samog poetka bira
razina optereenja od lake prema sve teoj
- igre se mogu provoditi i u koli i kod kue
- poveava se samopuzdanje i neovisnost, djeca mogu igrati neovisno od uitelja, a to ih
dodatno motivira.

Osim pozitivnih, ne treba smetnuti s uma i negativne aspekte:

- nepravilno doziranje igara - bitno je odrediti pravu koliinu vremena koju djeca
provode u raunalnim igrama i izbjei socijalno negativne utjecaje,
- jezina barijera, jer prevladavaju igre na engleskom jeziku. Meutim, ovaj nedostatak
donosi i dobrobit jaa motivacija za uenje engleskog jezika.


12

ZAKLJUAK

Kroz teorijsko prouavanje matematikih igara i kroz njihovu primjenu, nastojala sam
da naglasim i istaknem ulogu i vanost matematikih igara u inkluzivnoj nastavi. Kroz
realizaciju nastavne jedinice sa matematikim igrama pokazalo se da one itekako mogu biti
zanimljive, matovite i dinamine. Uenik je uspjeno, sa velikim zadovoljstvom ostvario sve
postavljene zadatke, a njegovo sretno lice nakon ovakvog odranog asa, meni je najljepa
nagrada.
U radu sam nastojala usmjeriti panju na uenika sa dijagnostikovanim autizmom da,
kroz igru i znanje koje stekne, trajnije usvoji od znanja steenog na neki drugi nain. Na
ovakav nain uenik e pobuditi svoje interese za matematiku i odravati ga kroz svoje
kolovanje a steena znanja primjenjivati u svakodnevnom ivotu. Moram priznati da ovaj rad
ne bi bio uspjean da nisam imala podrku itavog tima koji mi je pomagao, od doktora
inkluzivne nastave, koji su me uputili u svijet inkluzije, preko asistenata u nastavi, do samih
roditelja autistine djece.
Nadam se da e mnogi prosvetni radnici napajati znanjem najmlae uenike, na njima
jedan prihvatljiv i zanimljiv nain, kroz svijet igara pribliiti im stvarnost i olakati
budunost. Jako je bitno da u predkolskim i kolskim ustanovama rade osobe sposobne i
obuene za rad sa djecom s poremeajem u ponaanju, jer samo u tom sluaju je mogue
napredovanje djece. Matematike igre mogu pokazati da se kroz igru, saradnju i druenje
moe pronai put koji vodi do zadovoljnog uenika.











13


LITERATURA

1. Banjac, M. (2010). Prema koli kakvu trebamo. Banja Luka: Nove obrazovne
inicijative.
2. Deji, M. i Egeri, M. (2005). Metodika nastave matematike. Jagodina: Uiteljski
fakultet
3. Ili,M. (2012). Inkluzivna nastava. Istono Sarajevo: Zavod za izdavanje udbenika
Istono Sarajevo
4. Lipovac, D. i Vukobratovi, R. (2003). Metodiki prirunik za nastavu matematike.
Srpsko Sarajevo: Zavod za udbenike i nastavna sredstva.
5. Mathematics and children (2007). How to teach and learn mathematics. Osijek:
Uiteljski fakultet
6. Suzi, N. (2008). Uvod u inkluziju. Banja Luka: XBS.

















\
14


PRILOG

Orjentacioni model matematickih igara u inkluzivnoj nastavi
matematike


Nastavni predmet: Matematika
Nastavno podruje: Skupovi, brojevi, relacije i operacije
Nastavna jedinica: Broj 8
Tip asa: Obrada novog gradiva
Nastavne metode: metoda razgovora, metoda demonstracije
Nastavni oblici: frontalni, individualni



Identifikacija oekivanih rezultata

Po zavretku ove lekcije uenik bi trebalo da usvoji pojam broja 8, da zna formitati skupove
sa 8 elemenata te da zna primijeniti broj.

Odreivanje prihvatljivih dokaza da su rezultati postignuti

- Da prepoznaje broj osam
- Da razlikuje broj osam od drugih brojeva
- Da moe formirati skup sa osam elemenata
- Da naui primjeniti broj osam u svakodnevnom ivotu
- Da da adekvatne odgovore na postavljena pitanja

15


Planiranje iskustva uenja i prouavanja

- Emocionalno- intelektualna priprema
- Usvajanje pojma broj osam
- Pisanje broja osam
- Formiranje skupa sa osam elemenata
- Razvijanje obje polovice mozga
- Usmjeravanje panje na konkretnu radnju
- podsticanje i razvoj fizikih sposobnosti djeteta
- osposobljavanje za rad
- Ponavljanje nauenog


Obezbjeivanje materijalno-tehnikih osnove nastavnog rada

Karte za UNO, nastavni listii, olovke u boji.











16


TOK I ORGANIZACIJA ASA

1. KORAK- uvoenje uenika u akitvnost
Poinjemo igrom stojea osmica. Stojim u uspravnom stavu kod uenika pruam ruku
naprijed u visini oiju. Pridravam ruku drugom rukom. Po zraku opisujem leeu osmicu od
sredine ka lijevoj strani. Tri puta iscrtam osmicu lijevom rukom, to isto uinim i sa desnom
rukom te tri puta sa obje ruke. Potom pomaem ueniku da on to isto ponovi (cilj igre je
razvijanje motorikih sposobnosti autistinog djeteta, aktiviranje obje polovice mozga kao i
usmjeravanje panje na zadatu vjebu).
2. KORAK - podjela zadataka

Ueniku objasniti ta emo raditi zajedno u glavnom dijelu asa, pokazati mu materijal
pripremljen za njega i korak po korak pokazati ta treba da uradi i ta se od njega oekuje.

3. KORAK zajedniki rad uenika i mentora
Uenik ispisuje po crticama broj 8. Potom uenik boji unaprijed pripremljen materijal.
Svaki uspjeno zavren zadatak biva nagraen aplauzom ili ocjenom 5 za trud, to uenika
podstie za dalje napredovanje. Potom prelazimo na igru pronalaenje osmice meu
kartama. Ueniku dajem pil od 100 karata i oekujem od njega da prepozna osmice, te da ih
izdvoji i razvrsta po bojama (crvena, uta, plava i zelena). U pilu se nalazi ukupno osam
osmica, te od uenika traim da mi prebroji karte. Ukoliko je uenik uspio u svom zadatku,
prelazimo na novu igru. Nova igra se zove matematika borba gdje pil podjelim na dva
dijela. Svaki igra ima svoj pil okrenut prema dole. Svaki igra uzima po kartu sa vrha pila i
okrene je. Igra sa veim brojem osvaja obe karte. Cilj ove igre je primjeniti termine vei-
manji, kao i usporeivanje brojeva do 8.

4. KORAK izvjetavanje



17

5. KORAK- zajednike zavrne aktivnosti

Zajedno sa uenikom brojim od 1 do 7 kao i od 7 do 1. Formiramo skupove od 7
elemenata te imenujemo skupove prema njihovim osobinama (sedam bojica, sedam
flomastera, sedam svesaka). Formiram skupove razliite brojnosti da uenik uoi razliku,
odnosno da uoi koji od njih ima vie elemenata.

6. KORAK- provjeravanje nauenog

Od uenika oekujem da mi napravi 3 razliita skupa sa razliitim brojem elemenata.
Oekujem da e uenik uvidjeti razliku u brojnosti i da e uvidjeti da skup od 7 elemenata ima
najvie elemenata. Nagraujem aplauzom.






















18