1.

UVOD

Računovodstvo je osnovni način kako se organiziraju i prezentiraju

financijske informacije. Iako ima razlika u detaljima, osnovna struktura i
pravila slična su u svim zemljama i vrijede za gotovo sve vrste pravnih
osoba. U poslovnom svijetu se kaže da je računovodstvo "poslovni jezik".
Stoga bi svaki poslovan čovjek trebao znati i razumijeti logiku
računovodstvenog evidentiranja poslovanja, odnosno mora znati čitati
financijske izvještaje.

Danas u svijetu postoji nekoliko računovodstvenih pravila temeljem

kojeg se sastavljaju financijska izvješća: Američki računovodstveni
standardi, Smjernice Europske unije, Međunarodni računovodstveni
standardi i nacionalni računovodstveni standardi pojedinih zemlja.
Hrvatska nije donijela nacionalne računovodstvene standarde već
primjenjuje Međunarodne računovodstvene standarde.

Diplomski rad podijeljen je na sedam poglavlja, s tim da je sedmo

poglavlje zaključak. U drugom, uvodnom poglavlju obrađuje se tema
sastavljanju financijskih izvještaja. Tko ih sve mora sastavljati, koji im je
cilj. Pojašnjena su i kvalitativna obilježja izvještaja i s tim je zaključeno
poglavlje.

Treće poglavlje nadovezuje se na uvodno razmatranjem jednog od

temeljnih izvještaja, bilance. Posebno su se obradili elementi bilance:
imovina (dugotrajna i kratkotrajna), kapital i obveze (dugoročne i
kratkoročne). Zatim je objašnjena bilančna jednadžba koja kaže da aktiva
mora biti jednaka pasivi. Napisana su i osnovna pravila bilace. Ovo
poglavlje završava stvarnom bilancom Podružnice Zagrebpraking.

Četvrto poglavlje posvećeno je bilješkama koje su napisane uz

financijske izvještaje. One su isto tako stvarne i njihova svrha je da
objasne pojedine stavke izvještaja.

Peto poglavlje posvećeno je drugom temeljnom financijskom

izvještaju. To je račun dobiti i gubitka ili izvještaj o dobiti. Taj financijski
izvještaj ukazuje na uspješnost poslovanja poduzeća u određenom
obračunskom razdoblju. Ako je poduzeće poslovalo uspješno krajnji
rezultat će bit dobit, a u suprotnom gubitak.

Šesto poglavlje također obrađuje temeljni financijski izvještaj,

izvještaj o novčanom toku. Polazni model tog izvještaja sastoji se novca
na početku razdoblja kojem se pridodaju primici, oduzmu izdaci. Kad to
izračunamo dobijemo novac na kraju razdoblja. Ti primici i izdaci mogu
biti poslovne, financijske ili investicijske prirode.

1
 2. SASTAVLJANJE FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA
U Republici Hrvatskoj primjenjuju se Međunarodni računovodstveni
standardi, koji se objavljuju u ″Narodnim novinama″. Hrvatski odbor za
računovodtvo i računovodstvene standarde prati i objašnjava primjenu
Međunarodnih standarda.

Temeljni financijski izvještaji su :bilanca, račun dobiti i gubitka,

izvještaj o novčanom toku, izvještaj o promjenama na glavnici i bilješke
uz financijske izvještaje.Riječ financijski u financijskim izvještajima
označava događaje koji se mogu mjeriti novčanim iznosima. Ti izvještaji
su povijesni što znači da prikazuju događaje koji su se dogodili, dok nas
zanimaju i procijene onoga što će se dogoditi.

Poslovne knjige i financijski izvještaji sastavljaju se na hrvatskom

jeziku i u hrvatskoj valutnoj jedinici.Svi poduzetnici obvezni su voditi
poslovne knjige i sastavljati financijske izveštaje. Poslovne knjige vode se
primjenom dvojnog knjigovodstva. Na početku poslovanja svaki
poduzetnik mora popisati svu imovinu i izvore imovine te navesti
vrijednost svih pojedinaćnih pozicija. Isto tako pravne osobe moraju
sastaviti isti popis na kraju poslovne godine. Financijski izvještaji ne daju
potpunu informaciju o nekoj firmi iz više razloga: prikazuju samo prošle
događaje, ne iskazuju tržišnu vrijednost firme i dobrim dijelom se temelje
na procjenama. Ipak, oni su izvor važnih podataka. Neki od korisnika
mogu zahtjevati dodatne informacije uz financijske izvještaje. Kao na
primjer: dodatne tablice koje obrađuju segmente djelatnosti.

Obveza objavljivanja financijskih izvještaja ima cilj dati poslovnim

partnerima i široj javnosti uvid u poslovanje poduzeća koje je posebno
važno na tržištu vrijednosnih papira. Poduzetnici sami odlučuju hoće li
objaviti izvješća ili ne. Ali prema čl.29.ZOR-a obveznici objavljivanja
izvještaja su svi veliki poduzetnici i srednje veliki poduzetnici koji posluju
kao dionička društva. Financijski izvještaji strukturiraju financijsko
predočenje financijskog položaja i transakcija koje je poduzelo neko
poduzeće. Cilj je financijskih izvještaja opće namjene pružiti informaciju o
financijskom položaju, uspješnosti i novčanom tijeku poduzeća, koja je
korisna širokokm krugu korisnika u donošenju ekonomskih odluka.
Financijski izvještaji također prikazuju rezultate upravljanja resursima
koje je povjereno upravi. Da se udovolji ovim zahtjevima, financijski
izvještaji pružaju informaciju poduzeća o:

a) imovini
b) obvezama
c) glavnici
d) prihodima i rashodima
e) novčanim tijekovima

2
 Ova informacija, zajedno s drugim informacijama u bilješkama uz
financijske izvještaje pomaže korisnicima u predviđanju budućih novčanih
tokova te u određivanju vremena stvaranje novca i novčnih ekvivalenata.
Temeljni financijski izvještajji trebaju se prezentirati najmanje jednom
godišnje.

2.1. KVALITATIVNA OBILJEŽJA FINANCIJSKIH IZVJEŠTAJA

1. Razumljivost

Informacije u financijskim izvještajima moraju biti lako razumljive

korisnicima koji imaju osnovno znan je o računuvodstvu. Isto tako
složenije informacije se ne izostavljaju zato što bi mogle bit teško
shvatljive korisnicima.

2. Važnost

Korisniku pri donošenju ekonomskih odluka informacija mora biti

važna. Na važnost informacija utjeće njezina priroda i značaj. Ponekad
priroda informacije je dovoljna da definira njezinu važnost. Značajna
informacija je ona čije bi pogrešno iskazivanje moglo utjecati na odluke
korisnika.

3. Pouzdanost

Pouzdana informacija je ona u koju se korisnici mogu pouzdati u njenu

vjerodostojnost tj. da prikazuje ono što predstavlja. Da bi informacija
bila pouzdana mora biti neutralna odnosno bez predrasuda.

4. Usporedivost

Financijski izvještaji moraju imati usporedive informacije kako bi

korisnik bio u mogućnosti uspoređivati ih s prošlim izvještajima i sa
drugim poduzećima.

3
 3. BILANCA
Bilanca dolazi od latinske riječi „bi lanx“ što znači vaga s dvije
zdjelice i od francuske riječi „bil an“ što znači godišnji račun.

Izvještaj o financijskom položaju ili bilanca je sistematizirani prikaz

imovine, obveza i kapitala na određeni dan. Prikazuje s kojom imovinom
poduzeće raspolaže i odakle ta imovina (izvori imovine). Imovina se se još
naziva i aktiva dok se izvori te imovine nazivaju pasiva.

Svaka bilanca treba imati naslov, naziv bilanca, elemente imovine,

obveza i kapitala. Oblik bilance može bit jednostrani i dvostrani račun po
kriteriju opadajuće ili rastuće likvidnosti. Sastavlja li se u obliku
dvostranog računa ili T- konta na lijevoj strani bilance nalazit će se
imovina, a na desnoj strani izvori imovine. Račun koji se manje koristi, ali
ima isti sadržaj je jednostrani račun u kojemu se prvo upisuje imovina, a
ispod nje pasiva. Načelo rastuće likvidnosti za aktivu kaže da se prvo
unose pozicije dugotrajne pa tek onda kratkotrajne imovine. U tom se
slučaju u pasivi prvo unose pozicije kapitala, pa tek onda obveza. Načelo
opadajuće likvidnosti nalaže da se u aktivi prvo unosi kratkotrajna
imovina, a nakon nje dugotrajna imovina. Tada se u pasivi prvo upisuju
pozicije obveza, pa kapitala.

Pravna osoba treba novac, opremu i ostala sredstva da bi mogla

poslovati. Ta sredstva su njezina imovina koja imaju neku vrijednost i u
vlasništvu su pravne osobe. Stoga lijeva strana bilance prikazuje vrstu
imovine i vrijednost svake stavke. Radnici se ne upisuju u bilancu jer nisu
u vlasništvu firme iako možda predstavljaju najvažnije srdestvo poduzeća.
Imovina u bilanci nije prikazana po tržišnoj vrijednosti već po nabavnoj.
Imovina se dijeli na dugotrajnu i kratkotrajnu. Dugotrajna imovina još se
dijeli na materijalnu ( zgrade, šume, zemljišta ), nematerijalnu ( patenti,
franšize, lincence ), financijsku ( dani depoziti ) i potraživanja ( od
zaposlenih ). Za razliku od dugotrajne, kratkotrajna imovina je ona koja
će se upotrebljavati kraće od godine dana. Tekuća/ obrtna/ kratkotrajna
imovina dijeli se na zalihe, potraživanja, financijsku imovinu i novac.
Desna strana bilance prikazuje izvore kapitala pomoću kojih je stvorena
imvina pravne osobe. Postoje dvije osnovne vrste izvora: glavnica i
obveze. Obveze su dugovanja pravne osobe drugim stranama za
isporučenu imovinu. Te strane općenito se zovu vjerovnici koji mogu biti
dobavljači usluga ili roba i dobavljači novca iliti zajmodavci. Stoga će
pravna osoba upotrijebiti svoju imovinu kako bi platila svoje obveze, te su
obveze pravo na tu imovinu. Obveza je pravo na cjelokupnu imovinu,a ne
na neki njezin dio. Vjerovnici imaju jače pravo na imovinu. Za razliku od
ulagača, oni mogu tužbom naplatiti svoja prava. Ulagači ili vlasnici
glavnice imaju samo pravo na ostatak imovine, nakon podmirenja svih
obveza.

4
3.1. OSNOVNA PRAVILA BILANCE

1. PRAVILO RAVNOTEŽE

Ovo pravilo je vrlo jednostavno i razumljivo za sve korisnike

financijskih izvještaja. Ono kaže da ukupna imovina mora biti
jednaka, odnosno uravnotežena s ukupnim obvezama i glavnicom.
Ta jednakost sama po sebi ništa ne govori o financijskom stanju
pravne osobe. Ukratko rečeno aktiva=pasiva. Ta se jednadžba može
napisati i proširiti na:

dugotrajna imovina + kratkotrajna imovina = glavnica +

kratkoročne obveze + dugoročne obveze

2. PRAVILO NOVČANOG ISKAZIVANJA

U računovodstvenim izvještajima pojavljuje se novčana jedinica. Da

bi se iznosi mogli zbrajati moraju biti izraženi u istim jedinicama. To
traži pravilo novčanog iskazivanja. Pretvaranjem stvari u novčane
iznose mi s njima možemo aritmetički upravljati; to znači da ih
možemo dodavati jedne drugima ili oduzimati jedne od drugih.
Budući da financijski izvještaji uključuju samo one činjenice koje se
mogu novčano izraziti, računovodstvo ne iskazuje cjelovitu sliku
stanja poduzeća i ne daje uvijek najvažnije činjenice o njoj.

3. PRAVILO PRAVNE OSOBE

Knjige se vode za pravne osobe,a ne za osobe koje su vlasnici jer su

ono fiziče osobe. Vlasnici malih trgivina tzv. maminih i tatinih ućana
ne knjiže cijenu robe koju uzimaju za osobne potrebe. To bi značilo
da se oni ne drže pravila pravne osobe i da financijski izvještaji tih
trgovina nisu točni.

4. PRAVILO TRAJNOSTI POSLOVANJA

Svake godine određen broj pravnih osoba bankrotira ili prestane

poslovati zbog nekog razloga. Većina pravnih osoba, ipak, nastavlja
poslovati iz godine u godinu. Računovodstvo mora pretpostaviti da
pravne osobe mogu prestati s poslovanjem ili namjeravaju trajno
poslovati. Realnija je pretpostavka da će pravna osoba poslovati
trajno, a ta se pretpostavka zove pravilo trajnosti poslovanja.
Detaljnije rečeno, pravilo trajnosti poslovanja kaže da
računovodstvo pretpostavlja da će neka pravna osoba poslovati
trajno sve dok nema dokaza o suprotnome. Zbog pravila trajnosti
poslovanja računovodstvo ne iskazuje za koliko bi se imovina pravne
osobe mogla prodati ukoliko ona prestane postojati. Kad bi poduzeće
istog dana prestalo postojati, ne znamo za koliko bi se mogla prodati
imovina.

5
5. PRAVILO NABAVNE CIJENE

Kada pravna osoba nabavi neku imovinu, ona se knjiži po nabavnoj

cijeni. Iznos za koji se neka imovina može prodati na tržištu naziva se
tržišna vrijednost. Neka se imovina s vremenom troši. Inflacija dodatno
smanjuje njenu vrijednost. Radi tih i drugih razloga tržišna vrijednost
imovine mijenja se tijekom vremena. Za većinu imovine računovodstvo
ne prati promjene njene tržišne vrijednosti. Pravilo nabavne cijene kaže
da računovodstvo barata s nabavnom cijenom imovine, a ne s njenom
tržišnom vrijednosti. Pravilo nabavne cijene često se naziva pravilo
"povijesne" cijene. Time se želi naglasiti da brojevi u bilanci iskazuju
koliko je pravna osoba platila neku imovinu. Tržišnu vrijednost je teško
procijeniti i to je jedan od razloga zašzo se računovodstvo temelji na
pravilu nabavne cijene. Procijeniti tržišnu vrijednost neke imovine svaki
put kad se radi bilanca bilo bi teško. Osim toga, procjena bi bila
temeljena na nečijem mišljenju i stoga subjektivna. Drugi razlog zbog
kojeg se primjenjuje to pravilo je taj što pravna osoba većinu svoje
imovine neće odmah prodati. Umjesto toga upotrijebljavat će je u svom
poslovanju. Pravnu osobu stoga i ne zanima tržišna vrijednost te
imovine. Računovodstvo ne kaže koliko na tržištu vrijedi cjelokupna
pravna osoba.

3.2. STAVKE BILANCE

Imovina

Da bi se u računovodstvu neka stvar smatrala imovinom, potrebno

je da zadovolji tri uvjeta.

 Prvi uvjet je da pravna osoba upravlja njome. To bi točnije značilo

da pravna osoba posjeduje tu imovinu. Tako naprimjer radnici nisu u
vlasništvu poduzeća i zbog toga se ne iskazuju kao imovina. Ako
poduzeće iznajmljuje zgradu koja je u vlasništvu druge firme, ta zgrada
nije imovine firme koja iznajmljuje.

 Drugi uvjet je da imovina mora imati vrijednost za pravnu osobu.

Zbog tog uvjeta za firmu koja se bavi proizvodnjom obuće, obuću koju
nitko ne želi kupiti ili razbijen auto koji se ne da popraviti ne smatra se
imovinom firme.

 Treći uvjet je da je imovina nabavljena po nekoj nabavnoj cijeni.

Imovina je podijeljena u dvije grupe: kratkoročnu i dugoročnu.

6
Obrtna imovina

Obrtna ili kratkotrajna imovina je novac i ostala imovina koja će u

bliskoj budućnosti, obično za godinu dana, biti pretvorena u novac.
Roba na policama trgovine je obrtna imovina, dok zgrada u kojoj se
nalazi roba nije.

Novac je novac u blagajni ili na bankovnom računu s kojeg može biti

podignut u svako vrijeme. Kad pravna osoba napiše nalog za isplatu,
stanje novca stvarno se ne smanjuje sve dok se taj nalog ne realizira.
Ipak,uobičajeno je da se smanjenje knjiži s datumom naloga za isplatu.

Vrijednosnice su dionice i obveznice. Pravna osoba koja ih posjeduje

ima na temelju njih novčana, imovinska prava. Brzo unovčive
vrijednosnice su vrijednosnice koje se mogu pretvoriti u novac u roku
od jedne godine. Pravna osoba kupuje takve vrijednosnice da bi
stvorila prihod od onih dijelova imovine koji bi inače bili izvan obrtaja
tj. koji bi se pojavili kao trenutni višak obrtne imovine. Ulaganja u
sigurne, vrlo brzo unovčive vrijednosnice često se knjiže kao novac, a
ne kao vrijednosnice. U tim slučajevima konto se zove novac i novčani
ekvivalenti.

Potraživanja od kupaca je iznos koji firma potražuje od kupaca, a

rezultat je uobičajena odgoda plaćanja. Ako kupac potpiše priznanicu i
tako se uredi plaćanje duga firmi, iznos će biti knjižen kad dani zajam,
a ne kao potraživanje. Priznanica je pismena potvrda s iznosom koji
zajmoprimac duguje zajmodavcu.

Zalihe su roba koja se nabavlja radi daljnje prodaje, jednako kao i

sirovine i poluproizvodi koji će se nakon proizvodnje prodavati kao
gotovi proizvodi.

Dugotrajna imovina

Kao što samo ime kaže, imovina za koju se očekuje da će se

upotrijebljavati više od jedne godine.

Materijalna imovina je imovina koja je opipljiva. Zgrade, kamioni,

strojevi, zemljišta, oprema, alati,šume, itd. su materijalna imovina.
Uobičajeno ime za materijalnu imovinu, dugotrajnu imovinu je
zemljišta , zgrade i oprema. Pošto ta imovina nije obrtna, očekuje se
da će je pravna osoba koristiti duže od jedne godine.

7
Ostala dugotrajna imovina je nematerijalna, što znači da nema
materijalnu supstancu, osim komada papira. Nematerijalna imovina
više je pravo, nego imovina. Stavka ulaganja sastoji se od
vrijednosnica, kao što su npr.dugoročne obveznice. Očito je da
poduzeće ne namjerava svoje vrijednosnice pretvoriti u novac unutar
godine dana. Da to želi vodila bi ih pod stavkom brzo unovčive
vrijednosnice.

Patenti i zaštitni znakovi su prava na upotrebu tih patenata i prava na

korištenje naziva proizvoda.

Goodwill, posljednja stavka na strani imovine, ima u računovodstvu

posebno značenje. Pojavljuje se kada jedna firma kupi drugu firmu i
plati više od neto vrijednosti imovine.

Obveze

Kratkoročne obveze

Kratkoročne obveze su prava potraživanja vjerovnika koja dospijevaju

u kratkom roku, obično tijekom jedne godine. Jedna od najčešćih
obveza koja se pojavljuju u gotovo svim bilancama je obveza prema
dobavljačima. One su suprotne potraživanjima od kupaca. Te obveze
predstavljaju iznose koje poduzeće duguje svojim dobavljačima.
Kratkoročni zajam od banke je isto svima dobro poznata obveza. Ona
se iskazuje odvojeno od obveza prema dobavljačima zato jer je to
obveza koja se evidentira priznanicama ili ugovorom o kratkoročnom
zajmu. To je obveza sa kamatom, za razliku od obveza prema
dobavljačima koja je beskamatna. Porezne obveze mora platiti svako
poduzeće. To je iznos koji firma mora platiti državi za porez. One se
procjenjuju i iskazuju odvojeno os ostalih obveza iz dva razloga: zato
što su to veliki iznosi i zato jer točan iznos možda nije poznat na datum
kada se radi bilanca u toku godine. Na kraju godine točan iznos mora
biti poznat. To je kratkoročna obveza jer se mora podmiriti u roku
manjem od godine dana.

Tekući omjer

Obrtna imovina i kratkoročne obveze prikazane su odvojeno od

dugotrajne imovine i dugoročnih obveza, jer se kroz njih vidi
mogućnost pravne osobe da plaća svoje tekuće obveze. Ta mogućnost
izražava se tekućim omjerom (obrtna imovina/kratkoročne obveze).

8
Dugoročne obveze

Dugoročne obveze su one obveze poduzeća čiji je rok plaćanja duži

od jedne godine. Podmirenje dugoročnih obveza može biti
jednokratno ili podmirenje obveza u cijelosti na kraju roka dospijeća i
višekratno ili podmirenje obveza u obrocima ili ratama u razdoblju
otplate. Najčešće dugoročne obveze (dugovi) jesu npr. hipotekarni
zajmovi, obveze po osnovi emitiranih obveznica, obveze s osnove
prikupljenih dugoročnih bankarskih kredita i razni drugi dugoročni
zajmovi.

Obveze za dugoročne kredite banaka i financijskih institucija. U ovoj

stavci potrebno je navesti obveze temeljem primljenih dugoročnih
kredita od banaka i ostalih financijskih institucija s dospijećem duljim
od 1 godine.

Obveze za dugoročne kredite domaćih banaka i financijskih

institucija. U ovoj stavci potrebno je navesti obveze temeljem
primljenih dugoročnih kredita od domaćih banaka i ostalih financijskih
institucija (rezidenata) s dospijećem duljim od 1 godine.

Obveze za izdane dugoročne vrijednosne papire. U ovoj stavci

potrebno je navesti obveze na osnovi izdanih dužničkih vrijednosnih
papira s izvornim rokom dospijeća duljim od 1 godine.

Glavnica

Glavnica se često naziva "Dioničarska glavniva" ili "Vlasnička

glavnica". Sastoji se od izvora kapitala koji nisu obveze : ukupno
uplaćeni kapital (ulog) i zadržana dobit.

Uplaćeni kapital je iznos koji su platili ulagači. Način na koji se ova

stavka prikazuje zavisi o vrsti pravne osobe. Dioničari svoje dionice
mogu prodati, no to ne utječe na bilancu trgovačkog društva. Tržišna
cijena dionica mijenja se svakodnevno; međutim iznos ukupno
uplaćenog kapitala ostaje isti. Transakcije izeđu fizičkih osoba nemaju
utjecaja na pravnu osobu.

Zadržana dobit je ukupno povećanje glavnice stvoreno od početka

postojanja pravne osobe, a ne samo tijekom jedne godine. Iznos
zadržane dobiti pokazuje iznos kapitala ostvarenog poslovnim
aktivnostima. Važno je naglasiti da to nije novac jer je novac imovina.
Ona je dio vlasnikova prava na imovinu pravne osobe.

9
 Svaka računovodstvena transakcija mijenja barem dva konta –
stavke bilance, ali pritom vrijedi temeljna bilančna jednadžba.

Neki poslovni događaji nisu transakcije; stoga oni ne mijenjaju

konta. Primjer za to su : promjena tržišne vrijednosti zemljišta,
goodwill koji nije plaćen te promjena pravne osobe iz isključivog
vlasništva u dioničko društvo.

Neki poslovni događaji su transakcije koje mijenjaju stanje imovine i

obveze, ali nemaju utjecaja na glavnicu. Za primjer se mogu navesti:
pozajmljivanje novca, nabava zaliha, polica osiguranja, uzimanje
hipotekarnog zajma, kupovina i prodaja zemljišta po nabavnoj cijeni te
otplata bankovnog zajma.

Naravno da postoje i poslovni događaji koji mijenjaju kako glavnicu

tako i imovinu i obveze. Prihodi kao posljedica poslovnih aktivnosti kroz
neko vremensko razdoblje povećavaju glavnicu dok je troškovi
smanjuju. To se odražava u stavci glavnice koja se naziva zadržana
dobit. Glavnica se također povećava kad vlasnici ulože kapital, a
smanjuje se kada ga podižu. Ove transakcije ne utječu na dobit.
Prodaja se sastoji od dva dijela: prihoda i troškova. Prihodi su rezultat
prodaje, bez obzira da li je u isto vrijeme primljen i novac za to.
Pripadajući troškovi pritom se knjiže u visini nabavne cijene te prodane
robe.

Zaduživanje se uvijek knjiži na lijevoj/ dugovnoj strani, a

potraživanje na desnoj/ potražnoj strani konta. Povećanja konta
imovine i troškova su zaduživanja. Povećanje konta obveza, glavnice i
prihoda su potraživanje. Za smanjenje vrijedi sve suprotno. Kod
knjiženja svake transakcije zaduživanje mora biti podjednako
potraživanju. Transakcije se najprije knjiže u dnevnik. Nakon toga se
prenose na konta glavne knjige.

Konta prihoda i troškova su privremena konta. Na kraju svakog

obračunskog razdoblja oni se zatvaraju kontom zadržana dobit. Razlika
prihoda i troškova u nekom razdoblju jednaka je čistoj dobiti. Prihodi i
troškovi iskazuju se u izvještaju o dobiti

Konta imovine, obveza i glavnice su trajna konta. Njihova završna

stanja prenose se u sljedeće obračunsko razdoblje kao početna stanja.

10
Trgovačko društvo / Podružnica: ZAGREBAČKI HOLDING d.o.o., Podružnica Zagrebparking

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

-
Stanje na dan
Redni
broj Pozicija 31.12.2007. 30.06.2008.

Iznos Udjel Iznos Udjel

1 2 3 4 5 6
AKTIVA
POTRAŽIVANJA ZA UPISANI A
1. A)
NEUPLAĆENI KAPITAL
DUGOTRAJNA IMOVINA (stalna sredstva)
2. B) 146.039.322,53 63,2 164.879.035,41 62,8
(3+9+18+27)
3. I. Nematerijalna imovina (4+5+6+7+8) 6.644.886,90 2,9 7.267.836,69 2,8
4. 1. Osnivački podaci
5. 2. Izdaci za istraživanje i razvoj
3. Patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci
6. 1.560.836,80 0,7 7.145.412,69 2,7
i ostala slična prava
7. 4. Goodwill
8. 5. Predujmovi za nematerijalna sredstva 5.084.050,10 2,2 122.424,00 0,0
II. Materijalna imovina
9. 136.489.614,61 59,0 154.710.554,66 58,9
(10+11+12+13+14+15+16+17)
10. 1. Zemljište i šume
11. 2. Građevinski objekti 32.753.615,34 14,2 83.255.001,54 31,7
12. 3. Postrojenja i oprema (strojevi) 10.321.983,79 4,5 10.020.680,81 3,8
4. Alati, pogonski i uredski inventar,
13. 4.538.565,92 2,0 4.037.715,33 1,5
namještaj i transportni uređaji
14. 5. Predujmovi za materijalna sredstva 34.160,00 0,0 716.716,11 0,3
15. 6. Materijalna sredstva u pripremi 88.729.722,37 38,4 56.564.119,26 21,5
16. 7. Stambene zgrade i stanovi
17. 8. Ostala materijalna imovina 111.567,19 0,0 116.321,61 0,0
III. Financijska imovina
18. 2.843.548,56 1,2 2.843.548,56 1,1
(19+20+21+22+23+24+25+26)
19. 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzećima
20. 2. Zajmovi povezanim poduzećima
21. 3. Sudjelujući interesi (participacije)
22. 4. Ulaganja u vrijednosne papire 947.100,00 0,4 947.100,00 0,4
23. 5. Dani krediti, depoziti i kaucije 1.896.448,56 0,8 1.896.448,56 0,7
24. 6. Obvezna dugoročna ulaganja
25. 7. Otkup vlastitih dionica
26. 8. Ostala dugoročna ulaganja
27. IV. Potraživanja (28+29+30) 61.272,46 0,0 57.095,50 0,0
28. 1. Potraživanja od povezanih poduzeća
29. 2. Potraživanja s osnove prodaje na kredit 61.272,46 0,0 57.095,50 0,0
30. 3. Ostala potraživanja
KRATKOTRAJNA IMOVINA (obrtna sredstva)
31. C) 84.908.326,35 36,7 97.430.699,20 37,1
(32+38+45+52)
32. I. Zalihe (33+34+35+36+37) 388.157,95 0,2 1.352.409,78 0,5
33. 1. Sirovine i materijal 388.157,95 0,2 1.352.409,78 0,5
2. Proizvodnja u toku (nedovršena
34.
proizvodnja i poluproizvodi)
35. 3. Trgovačka roba
36. 4. Gotovi proizvodi
37. 5. Predujmovi

38. II. Potraživanja (39+40+41+42+43+44) 54.952.847,78 23,8 52.762.285,42 20,1

11
 39. 1. Potraživanja od povezanih poduzeća 30.536.163,27 13,2 14.772.341,57 5,6
40. 2. Potraživanja od kupaca 24.054.167,99 10,4 37.731.806,82 14,4
3. Potraživanja od više plaćene svote s
41.
osnove dobiti
42. 4. Potraživanja od zaposlenih 300,00 0,0
43. 5. Potraživanja od države i drugih institucija 234.755,59 0,1 221.615,17 0,1
44. 6. Ostala potraživanja 127.760,93 0,1 36.221,86 0,0
III. Financijska imovina
45. 92.575,00 0,0 32.334,78 0,0
(46+47+48+49+50+51)
46. 1. Udjeli (dionice) u povezanim poduzećima
47. 2. Zajmovi povezanim poduzećima
48. 3. Vrijednosni papiri 3.412,00 0,0 3.959,78 0,0
49. 4. Dani krediti, depoziti i kaucije 89.163,00 0,0 28.375,00 0,0
50. 5. Otkup vlastitih dionica
51. 6. Ostala kratkoročna ulaganja
52. IV. Novac na računu i u blagajni 29.474.745,62 12,7 43.283.669,22 16,5
D) PLAĆENI TROŠKOVI BUDUĆEGA
53. RAZDOBLJA I NEDOSPJELA NAPLATA 230.464,71 0,1 248.114,60 0,1
PRIHODA
54. E) GUBITAK IZNAD VISINE KAPITALA
55. F) UKUPNA AKTIVA (1+2+31+53+54) 231.178.113,59 100,0 262.557.849,21 100,0
G
56. IZVANBILANČNI ZAPISI
)

BILANCA ZA SREDNJE VELIKE I VELIKE PODUZETNIKE

Stanje na dan
Redni
broj Pozicija 31.12.2007. 30.06.2008.

Iznos Udjel Iznos Udjel

1 2 3 4 5 6
PASIVA
KAPITAL I REZERVE (58+59+60+61+66-
57. A) 85.954.213,95 37,2 123.750.238,65 47,1
67+68-69)
58. I. Upisani kapital 3.415.600,00 1,5 3.415.600,00 1,3
II. Premije na emitirane dionice (kapitalni
59.
dobitak)
60. III. Revalorizacijska rezerva
61. IV. Rezerve 15.228.259,35 6,6 15.228.259,35 5,8
62. IV.a) zakonske rezerve
63. IV.b) rezerve za vlastite dionice
64. IV.c) statutarne rezerve
65. IV.d) ostale rezerve 15.228.259,35 6,6 15.228.259,35 5,8
66. V. a) zadržana dobit 34.509.378,55 14,9 67.310.354,60 25,6
67. V. b) preneseni gubitak
68. VI. a) dobit tekuće godine 32.800.976,05 14,2 37.796.024,70 14,4
69. VI. b) gubitak tekuće godine
DUGOROČNA REZERVIRANJA ZA RIZIKE
70. B) 1.321.329,54 0,6 1.321.329,54 0,5
I TROŠKOVE
B. 1) rezerviranja za mirovine i slične
927.907,11 927.907,11 0,4
troškove (obveze)
B. 2) rezerviranja za poreze i doprinose
B. 3) ostala rezerviranja 393.422,43 393.422,43 0,1

DUGOROČNE OBVEZE
74. C) 124.373.175,57 53,8 120.159.789,58 45,8
(75+76+77+78+79+80+81)

12
 75. 1. Obveze prema povezanim poduzećima
76. 2. Obveze s osnove zajmova
77. 3. Obveze prema kreditnim institucijama 124.373.175,57 53,8 120.159.789,58 45,8
78. 4. Obveze za predujmove
5. Obveze prema dobavljačima (vjerovnici s
79.
osnove poslovanja)
80. 6. Obveze s osnove vrijednosnih papira
7. Ostale dugoročne obveze, uključivo porez i
81.
socijalno osiguranje
KRATKOROČNE OBVEZE
82. D) 17.519.307,87 7,6 17.025.095,79 6,5
(83+84+85+86+87+88+89+90+91+92)
83. 1. Obveze prema povezanim poduzećima 1.326.052,22 0,6 1.389.545,38 0,5
84. 2. Obveze s osnove zajmova
85. 3. Obveze prema kreditnim institucijama 98.385,39 0,0 32.325,96 0,0
86. 4. Obveze za predujmove, depozite i jamstva 151.778,68 0,1
87. 5. Obveze prema dobavljačima 12.466.160,39 5,4 11.550.027,85 4,4
88. 6. Obveze prema mjenicama i čekovima
89. 7. Obveze prema zaposlenima 2.080.887,74 0,9 2.443.198,18 0,9
8. Obveze za poreze, doprinose i druge
90. 1.396.043,45 0,6 1.609.998,42 0,6
pristojbe
91. 9. Obveze s osnove udjela u rezultatu
92. 10. Ostale kratkoročne obveze
E) ODGOĐENO PLAČANJE TROŠKOVA I
93. 2.010.086,66 0,9 301.395,65 0,1
PRIHOD BUDUĆEGA RAZDOBLJA
94. F) UKUPNA PASIVA (57+70+74+82+93) 231.178.113,59 100,0 262.557.849,21 100,0
G
95. IZVANBILANČNI ZAPISI
)
Izvor: Bilanca na dan 30.6.2008./31.12.2007.;
(Obrazac kreiran prema Obrascu Narodnih novina, oznaka za
narudžbu B/POD-V)

Ovu bilancu sastavilo je trgovačko društvo Zagrebački holding

d.o.o., Podružnica Zagrebparking na dan 30.6.2008. Bilanca je sastavljena
u obliku jednostranog računa primjenom načela rastuće likvidnosti. Uz
financijske izvještaje Zagrebparkinga sastavljene su i računovodstvene
bilješke za razdoblje 01.01. – 30.06.2008. godine.

4. BILJEŠKE

13
 RAČUNOVODSTVENE BILJEŠKE UZ FINANCIJSKA IZVJEŠĆA
ZA RAZDOBLJE 01.01. – 30.06.2008. GODINE

Dugotrajna nematerijalna i materijalna imovina iskazuje se u bilanci

po trošku nabave. Nabavna vrijednost uključuje sve troškove koji su u
izravnoj vezi s dovođenjem osnovnog sredstva u radno stanje za
namjeravanu uporabu. Amortizacija dugotrajne imovine obavlja se
pravocrtnom vremenskom metodom, za svako sredstvo posebno, po
pripadajućim jedinstvenim stopama na nivou Zagrebačkog holdinga d.o.o.

Nematerijalna imovina u svojoj strukturi bilježi povećanje na poziciji

patenti, licencije, koncesije, zaštitni znaci i slična prava koja sa
30.06.2008. godine sadrži iznos utrošen za uređenje poslovnog prostora
Šubićeva 40. Obzirom da se ulagalo na imovini koja nije u vlasništvu
Podružnice, već se koristi temeljem ugovora o zakupu prostora na
neodređeno vrijeme sklopljenim s gradom Zagrebom, troškovi uređenja
imaju obilježja dugoročnih izdataka. Istovremeno, po primitku okončane
situacije izvođača radova, iznos predujmova se smanjio, te knjižio kao
dugotrajna imovina u okviru ulaganja u tuđu imovinu.

Predujmovi za nematerijalna sredstva su ulaganja u informatičke

podsustave ''Naplata stranih kazni'' i ''Plaćanje kazni mobilnim telefonom''.

Građevni objekti sadrže vrijednost novoizgrađene javne podzemne

garaže KVATERNIKOV TRG u iznosu od 51.378.340,62 kune.

Predujmovi za materijalna sredstva predstavljaju plaćeni iznos za

radnje vezane uz upis objekta (garaža Petrinjska 59) u zemljišne knjige
(izrada elaborata za upis objekta u zemljišne knjige, te izrada etažnog
elaborata) koji do 30.06.2008. godine još nije realiziran. Od ukupnog
iznosa predujmova, 628.556,11 kuna je plaćeni predujam tvrtki SIEMENS
d.d. za nabavu 72 nova parkirna automata.

Materijalna sredstva u pripremi čine financiranja pripreme građenja i

izgradnje javnih garaža TUŠKANAC, KLAIĆEVA i TRG STJEPANA RADIĆA.

Ulaganje u vrijednosne papire su dionice Zagrebačke banke d.d.

nominalne vrijednosti 31.160 kuna za koje je provedeno vrijednosno
usklađenje u korist prihoda, te se u poslovnim knjigama vode po tržišnoj
vrijednosti.

Dani krediti, depoziti i kaucije je depozit Banci za investicijski kredit –

izgradnja javne garaže Langov trg.

14
Zalihe materijala, pričuvnih dijelova, sitnog inventara i auto guma bilježe
se po trošku nabave, a obračun utroška po metodi FIFO. Povećanje zaliha
u odnosu na prošlu godinu rezultat je nabave novih radnih odora za
djelatnike čije je koristan vijek trajanja procijenjen na dvije godine, te se
primjenom metode kalkulativnog troška u istom roku otpisuju.

Potraživanja od povezanih poduzeća sadrže iznos od 14.383.803,11

kuna koji predstavlja neiskorišteni iznos dugoročnog kredita Zagrebačke
banke d.d. za izgradnju javnih garaža. Cjelokupni iznos kredita od
100.000.000,00 kuna u mjesecu siječnju 2007. godine doznačen je na
račun Zagrebačkog holdinga d.o.o. , te se po dospjelim privremenim
situacijama izvođača radova Podružnici doznačuje neto iznos izvršenih
radova.

Prihod budućeg razdoblja je s osnove prihoda od garaža i ostalih

usluga zaključno s 30.06.2008. - evidentiran na žiro računu u mjesecu
srpnju 2008. godini.

Dugoročne obveze prema kreditnim institucijama imaju sljedeću

strukturu:

• 96.716.686,58 kn kredit Zagrebačka banka d.d.

Namjena: Izgradnja javnih garaža Tuškanac i Kvaternikov trg
• 22.337.304,95 kn kredit Erste Bank d.d.
Namjena: Izgradnja javne garaže Langov trg
• 1.105.798,05 kn financijski leasing Hypo Leasing
Namjena: Nabava novih ‘’pauk’’ vozila

Kratkoročne obveze prema kreditnim institucijama čini obveza za glavnicu

i kamatu za lipanj 2008. godine koja je plaćena u srpnju 2008. po
financijskom leasingu za nabavu novih ''pauk'' vozila.

Odgođeno plaćanje troškova i prihod budućeg razdoblja su pasivna

vremenska razgraničenja koja sadrže ukalkulirane troškove koji se
odnose na razdoblje I. – VI. 2008. godine.

Ostali prihodi osnovne djelatnosti iskazani u Računu dobiti i gubitka u

iznosu od 3.896.542,26 kune sadrže:

• Naplaćena otpisana potraživanja OVRHE-PAUK 982.881,60

• Naplaćena otpisana potraživanja OVRHE-PARKING 1.619.219,87
• Naplaćena otpisana potraživanja OPOMENE-PARKING 1.154.163,37
Ostali prihodi 140.277,42

15
Vrijednosno usklađenje kratkotrajne imovine predstavlja vrijednosno
usklađena potraživanja temeljem ovrha za neplaćena premještanja
vozila ''paukom'' i ovrha za neplaćene kazne za pakiranje. Iznos od
6.080.846,92 sastoji se od:

potraživanja po ovrhama ''pauk'' 1.501.104,23

potraživanja po ovrhama ''parking'' 4.579.742,69

5. RAČUN DOBITI I GUBITKA

Razlika prihoda i troškova u nekom vremenskom razdoblju jednaka

je čistoj dobiti u tom razdoblju. Prihodi, rashodi i troškovi iskazuju se u
izvještaju o dobiti. Čista dobit je rezultat poslovnih aktivnosti poduzeća.
Iznos čiste dobiti je jedna od najvažnijih informacija koju daje
računovodstvo.

Za većinu pravnih osoba službeno obračunsko razdoblje je jedna

godina. Za kraća razdoblja obično se rade izvještaji o dobiti koji se
nazivaju periodični izvještaji. Neke pravne osobe završavaju svoju
poslovnu godinu onda kada su im aktivnosti najniže. Primjerice na našem
fakultetu, Ekonomskom fakultetu Zagreb, ljetni semestar završava 15.5. i
tada će se smanjiti aktivnost na fakultetu zbog završetka predavanja.

Pravne osobe ne otpuštaju svoje radnike, niti prekidaju svoje

poslovanje na kraju obračunskog razdoblja. Poslovanje se nastavlja iz
jednog razdoblja u drugo.

Izvještaj o dobiti sažetak je određenih promjena u zadržanoj dobiti koje

su se dogodile tijekom nekog obračunskog razdoblja, odnosno dvije
bilance.

200x.god. 200y.god.

BILANCA RAČUN O DOBITI BILANCA

Imovina 2.000  Prihodi 2.000  Imovina 3.000

Obveze 1.000 Rashodi 1.000 Obveze 1.000
Kapital 500 Dobit 1.000 Kapital 1.500

6. PRAVILO KONZERVATIZMA

16
 Prihod iz prodaje knjiži se kada je roba isporučena. Povećanje
glavnice knjiži se tek onda kada su gotovo sigurna. Po tom istom pravilu
smanjenja glavnice moraju se knjižiti čim su vjerojatno nastala

7. PRAVILO VAŽNOSTI

Pravilo važnosti kaže da računovođa može zanemariti nevažne

transakcije. Važne transakcije su one transakcije koje pridonose boljem
razumijevanju poslovanja pravne osobe. Drugi zahtjev ovog pravila kaže
da financijski izvještaji moraju prikazati sve važne transakcije.

8. PRAVILO REALNOG PRIKAZIVANJA PRIHODA IZ PRODAJE

Prihod iz prodaje računovodstvo knjiži onog trenutka kad je roba

isporučena kupcima, a ne kad je proizvedena. Roba je materijalni proizvod
dok su usluge nematerijalni. Kaže se da je prihod iz prodaje realiziran u
trenutku isporuke. Pravilo realnog prikazivanja prihoda iz prodaje kaže da
se prihod iz prodaje priznaje i knjiži onda kada je realiziran. Prihod iz
prodaje može se priznati prije, u isto vrijeme ili nakon što je primljen
novac od prodaje.

9. PRAVILO POVEZIVANJA

Pravilo koje govori o priznavanju troškova u nekom obračunskom

razdoblju je pravilo povezivanja. Ono kaže da su nabavne cijene povezane
s prihodima iz prodaje nekog obračunskog razdoblja troškovi tog istog
obračunskog razdoblja.

Nakon objašnjenja svih devet osnovnih računovodstvenih pravila

slijedi još jedan konkretan primjer Podružnice Zagrebparking. Za razliku
od prijašnjeg primjera ovaj prikazuje račun dobiti i gubitka.

Račun dobiti i gubitka

za tekući mjesec lipanj 2008. i za

17
 kumulativno razdoblje I.-VI.2008. / I.-VI.2007.

PODRUŽNICA ZAGREBPARKING

Redni Pozicija KONTA 1.1.-30.06.2007. 1.1.-30.06.2008.

broj.
1 2 3 3 4
1. A.POSLOVNI PRIHODI 66.445.356,95 92.963.063,15
(red.br. 2 + 3 + 4 + 5 + 6+7)
2. 1. Prihodi od prodaje u zemlji 750000,751,7 62.355.563,81 88.564.708,68
57,760,
761,769
3. 2. Prihodi od prodaje u inozemstvu 7501,752,762 0,00

4. 3. Prihodi od kompezacija,subvencija,dotacija 753,763 0,00

5. 4. Prihodi na temelju uporabe vlastitih proizvoda,robe i 755,765 0,00

usluga za vlastite potrebe
6. 5. Ostali prihodi osnovne djelatnosti 756,758,759, 3.694.289,14 3.896.542,26
766,768,78
7. 6. Prihodi ostvareni između podružnica 754 395.504,00 501.812,21

8. B. POSLOVNI RASHODI 36.993.444,06 51.108.316,74

(red.br. 10 - 8) ili (red.br. 10 + 9)
9. I. a) Povećanje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih proizvoda

10. I. b) Smanjenje vrijednosti zaliha nedovršene proizvodnje i gotovih

proizvoda
10. II. Rashodi razdoblja 36.993.444,06 51.108.316,74
(red.br. 11 + 15 + 18 + 19 + 20 + 21+22)
11. 1. Materijalni troškovi 5.807.502,81 9.477.595,46
(red.br. 12 + 13 + 14)
12. a) troškovi sirovina i materijala 400,402,403, 1.448.765,72 1.906.895,26
404,405,406,
408,409
13. b) troškovi prodane robe 71 0,00 0,00

14. c) ostali vanjski troškovi(troškovi usluga) 401,sk.41 i 4.358.737,09 7.570.700,20

42
15. 2.Troškovi osoblja 16.123.635,10 25.269.403,17
(red.br. 16 + 17)
16. a) nadnice i plaće(neto) 470,475 9.546.040,30 14.625.945,54

17. b) troškovi poreza,socijalnoga i mirovinskog osiguranja i 471,472, 6.577.594,80 10.643.457,63

drugo 476,477
18. 3.Amortizacija i vrjednosno usklađivanje dugotrajne 43,740,741,7 2.698.785,85 3.139.469,95
imovine 42
19. 4.Vrijednosno usklađivanje kratkotrajne imovine 743,744,745, 7.597.921,00 6.080.846,92
746,747,748
20. 5. Rezerviranje troškova i rizika sk. 45 0,00 0,00

21. 6.Ostali troškovi poslovanja sk,44,46, 3.189.542,09 4.940.143,77

478,730,731,
733,734,735,
736,737,739
22. 7.Rashodi između podružnica 732 1.576.057,21 2.200.857,47

22. C. FINANCIJSKI PRIHODI 29.685,80 35.400,34

(red.br. 23 + 24 + 25 + 26 + 27 + 28)

18
 23. 1. Prihodi od sudjelujućih interesa s povezanim 770,773
poduzećima
24. 2. Prihodi od sudjelujućih interesa s nepovezanim
poduzećima
25. 3. Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s povezanim poduzećima

26. 4.Prihodi od ostalih ulaganja i zajmova iz okvira stalne imovine s 29.685,80

nepovezanim poduzećima
27. 5. Prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s povezanim 771,772
poduzećima
28. 6.Prihodi od ostalih interesa i slični prihodi s nepovezanim 775,776 777, 35.400,34
poduzećima 778, 779
29. D. FINANCIJSKI RASHODI 1.893.822,23 4.094.122,05
(red.br. 30 + 31)
30. 1. Kamate,tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s 720,480. 0,00
povezanim poduzećima
31. 2. Kamate,tečajne razlike i slični troškovi iz odnosa s 481,721, 1.893.822,23 4.094.122,05
nepovezanim poduzećima 726,727, 729
32. UKUPNI PRIHODI 66.475.042,75 92.998.463,49
(red.br. 1 + 22)
33. UKUPNI RASHODI 38.887.266,29 55.202.438,79
(red.br. 7 + 29)
34. Dobit/Gubitak prije oporezivanja 27.587.776,46 37.796.024,70
(red.br. 32 - 33)
35. Porez na dobit

42. IV. a) DOBIT/GUBITAK NAKON OPOREZIVANJA 27.587.776,46 37.796.024,70

(red.br. 34-35)

Ostvareni prihod u prvom polugodištu 2008. godine iznosi

92.998.463,49 kn, ukupni rashodi su 55.202.438,79 kn, te je
Podružnica ostvarila dobit prije oporezivanja od 37.796.024,70 kn.

6. IZVJEŠTAJ O NOVČANOM TOKU

19
 Treći temeljni financijski izvještaj, izvještaj o novčanom toku,
prikazuje priljeve i odljeve novca tijekom nekog obračunskog razdoblja.
Postoje dvije metode za izradu izvještaja. Prva prikazuje samo direktna
povećanja i smanjenja konta novac. Stoga se zove direktna metoda.
Indirektna metoda se više koristi jer pokazuje vezu između izvještaja o
dobiti i bilance i time pomaže u analizi financijskih izvještaja.
Indirektna metoda analizira sve stavke izvještaja o dobiti i bilance s
namjerom da otkrije da li su zaduživanja i potraživanja tih konta
prouzročila zaduživanje i potraživanje konta novac. Ako se potražio
novac, to je bio novčani izdatak. Ako se novac zadužio onda je ti bio
novčani primitak. Novac ne uključuje samo novac u banci i blagajni,
nego i imovinu kao što su potvrde o depozitu i brzo unovčive
vrijednosnice. To su ekvivalenti novca.

Prvi dio izvještaja o novčanim tokovima odgovara na pitanje koliko

je povećanje novca stvoreno u nekom obračunskom razdoblju
poslovnim aktivnostima, tj. svim onim dnevnim tekućim poslovima
pomoću kojih je novac ušao od kupaca i izašao za plaće i dobavljače.

Kada poduzeće kupuje novu dugotrajnu imovinu, iznos koji pritom

daje je odljev novca iz firme. Novac se ne mora odmah smanjiti za taj
iznos. Smanjenje novca zbog plaćanja može se nadoknaditi
pozajmljivanjem. Unatoč tome, ta se kupovima smatra smanjenjem
novca, a pozajmljivanje se bilježi kao financijska aktivnost. Kao što je
prije objašnjeno, poduzeća stvaraju novac poslovnim aktivnostima. Ali
one mogu dobiti novac izdavanjem vrijednosnicama a to izdavanje
bilježi se isto kao financijska aktivnost. Zajmovi prikazani u
financijskom dijelu izvještaja su dugoročni zajmovi. Kratkoročni
zajmovi su kratkročne obveze i njihove promjene iskazuju se u dijelu
novčani tokovi iz poslovnih aktivnosti. Nova emisija dionica, isplaćene
dividende također su financijska aktivnost. U financijske aktivnosti
spada davanje i vraćanje zajmova nekome kao i povrat pozajmljenog
novca Investicijske aktivnosti su nabava ove dugotrajne imovine i
prodaja postojeće. Dakle, nije svaka investicijska aktivnost odljev, a
financijska aktivnost priljev novca.

Kada firma raste ili se nalazi u financijskoj krizi, mora više pažnje
posvetiti izvještaju o novčanim tokovima nego izvještaju o dobiti.

20
Izvještaj o novčanom tijeku (po direktnoj metodi)
za razdoblje: 01.01.-30.06.2008.g.

Podružnica ZAGREBPARKING
Opis Siječanj Veljača Ožujak Travanj Svibanj Lipanj Ukupno
Novčani tok iz poslovnih aktivnosti
Naplata proizvoda, roba i usluga od kupaca 15.756.884 15.285.586 16.487.535 16.292.933 14.781.090 14.209.778 92.813.805
Naplaćene kamate i dividendi 72.648 39.998 47.006 100.145 57.271 -16.044 301.025
Naplata od osiguravajućih društava 0 85.524 0 0 0 2.450 87.974
Naplata od subvencija, dotacija i potpora 0
Povrat PDV-a 0
Ostali primici i sl. 0 445.327 0 61.915 52.935 52.068 612.245
Isplate dobavljača -3.738.049 -4.086.116 -3.129.767 -2.455.558 -4.410.419 -2.723.445 -20.543.354
Isplate plaća zaposlenima -2.078.888 -2.264.771 -2.250.471 -2.257.068 -2.237.341 -3.327.883 -14.416.421
Isplate kamata -1.760.483 -208.891 -1.708.892 -194.247 -184.009 -1.630.798 -5.687.320
Isplaćeni porez na dobit, PDV i ostali porezi -1.396.124 -4.466.295 -4.018.402 -3.978.503 -3.022.972 -4.410.929 -21.293.223
Ostali odljevi -133.071 -2.133.736 -145.281 -301.652 -140.560 -511.232 -3.365.533
1. Neto novčani tok iz poslovnih aktivnosti 6.722.917 2.696.626 5.281.728 7.267.967 4.895.995 1.643.965 28.509.198

Novčani tok iz ulagateljskih aktivnosti

Izdaci za kupnja udjela, vrijednosnih papira i sl. 0 0 0 0 0 0
0
Izdaci za kupnju dugotrajne imovine -4.414.920 -3.962.755 -5.044.556 -4.413.659 -5.918.035 -1.400.965 -25.154.889
Primici od prodaje vrijednosnih papira 0 0 0 0 0 0 0
Primici (odgođeni prihodi) po investicijama 0 0 0 0 0 0 0
Primici od prodaje imovine 0 0 0 0 0 0 0
Primici od prodaje nekretnina 0
2. Neto novčani tok iz ulagateljskih -4.414.920 -3.962.755 -5.044.556 -4.413.659 -5.918.035 -1.400.965 -25.154.889
aktivnosti

Novčani tok iz financijskih aktivnosti

Primici od naplate zajmova i kredita 2.739.007 1.916.087 2.552.671 3.560.239 4.064.264 0 14.832.268
Primici od prodaje obveznica 0
Izdaci od otplate kredita i zajmova -198.975 -154.838 -1.797.498 -154.949 -155.105 -1.795.681 -4.257.046
Izdaci od plaćene dividende/udjela u dobiti 0 -26.972 -17.929 -19.977 -37.388 -18.340 -120.607
Ostali primici 0 0 0 0 0 0 0

21
Ostali izdaci 0 0 0 0 0 0 0
3. Neto novčani tok iz financijskih aktivnosti 2.540.032 1.734.277 737.243 3.385.312 3.871.772 -1.814.021 10.454.615

4. Neto povećanje ili smanjenje novca 4.848.029 468.148 974.415 6.239.620 2.849.732 -1.571.021 13.808.924
(1+2+3)=(6-5)

5. Novac i novčani ekvivalenti na početku 29.474.746 34.322.775 34.790.923 35.765.338 42.004.958 44.854.690
razdoblja 29.474.746
6. Novac i novčani ekvivalenti na kraju 34.322.775 34.790.923 35.765.338 42.004.958 44.854.690 43.283.669
razdoblja 43.283.669

Napomena: isplate, izdatke i odljeve stavljajte sa minusnim predznakom

22
POJAM REVIZIJE

Revizija potječe od latinske riječi revidere, što u prijevodu znači

ponovno vidjeti. Postoji mnogo definicija što je revizija, naš zakon definira
reviziju kao ''postupak ispitivanja i ocjene financijskih izvještaja te
podataka i metoda koje se primjenjuju pri sastavljanju financijskih
izvještaja, na temelju kojih se daje stručno mišljenje o realnosti i
objektivnosti stanja imovine, kapitala, obveza i rezultata poslovanja
poduzetnika.'' Taj dio odnosi se na eksternu reviziju dok se ovaj dio
odnosi na internu reviziju i kaže da ''revizija obuhvaća i ispitivanje i ocjenu
poslovanja, organiziranosti poslovnih funkcija, načina donošenja poslovnih
odluka i funkcioniranja informacijskog sustava''. Kad čujemo riječ revizija
najčešće mislimo na reviziju koju obavljaju revizorske tvrtke pa se kod
nas naziva i komercijalna revizija.
Potrebno je istaknuti kako revizija, ponajprije, štiti vlasnike kapitala
jer im pomaže da dobiju objektivne i realne podatke.
Reviziju provode revizorske tvrtke, ovlašteni revizori imaju
nezavisnost u obavljanju svog posla i samo oni mogu potpisati revizorovo
izvješće. Svojim radom revizori bi mogli poboljšati poslovanje poduzeća.
Zakon o reviziji nalaže da revizorska tvrtka mora zapošljavati barem
jednog ovlaštenog revizora i minimalno 75% kapitala tvrtke mora biti u
vlasništvu ovlaštenog revizora ili druge ovlaštene revizorske tvrtke. Kod
nas se revizija obavlja jer je zakonom tako regulirano za pojedine
kategorije poduzetnika.
Obvezna revizija financijskih izvještaja obavlja se svake godine kod
svih velikih i srednjih poduzetnika koji su organizirani kao dionička
društva. Pod pojmom ''uvid u financijske izvještaje'' podrazumijevamo
reviziju malih poduzetnika koji posluju kao dionička društva, svake treće
godine.

Zakon o reviziji1

Članak 6.
Jednom godinje reviziji podliježu financijski izvještaji svih dioničkih
društva te komanditnih društva i društva s ograničenom odgovornošću čiji
godišnji ukupan prihod u godini koja prethodi reviziji prelazi
30.000.000,00 kuna, banaka, osiguravajućih društava, investicijskih
fondova, mirovinskih fondova, mirovinskih osiguravajućih društava i
drugih društva po posebnim propisima, kao i povezanih društava bez
obzira na njihovu veličinu, ako vladajuće društvo podliježe reviziji.

1
Narodne novine, broj 146/05

23
Ovlašteni revizor

Članak 7.

Ovlašteni revizor je neovisna stručna osoba koja je stekla

certifikat Komore za zvanje ovlaštenog revizora.
Za stjecanje certifikata kandidat mora ispunjavati sljedeće uvjete:

1. mora imati visoko stručno obrazovanje

2. mora imati najmanje tri godine radnog iskustva na poslovima

obavljanja revizije, uz mentorstvo ovlaštenog revizora

3. mora imati položen ispit ovlaštenog revizora

4. mora se aktivno služiti hrvatskim jezikom u govoru i pismu

5. mora imati hrvatsko državljanstvo

6. mora imati dokaz da nije pravomoćno osuđivan za kaznena djela protiv

sigurnosti platnog prometa i poslovanja

Nakon stjecanja certifikata za zvanje ovlaštenog revizora, ovlašteni revizor

ima pravo i obvezu kontinuirano stručno se usavršavati prema programu
obrazovanja koji donosi Komora.

Osobe koje nemaju visoko stručno obrazovanje ekonomske struke, a žele

steći certifikat ovlatenog revizora obrazovat će se prema širem programu
Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija. Program iz ovoga
stavka uključuje predmete neophodne za stjecanje stručnih znanja iz
područja ekomonije.

Ispit za stjecanje zvanja ovlaštenog revizora polaže se prema programu

Komore na koji suglasnost daje Ministarstvo financija.

Ovlašteni revizor mora djelovati u skladu s Kodeksom profesionalne etike

revizora.

Novčanom kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za

prekršaj ovlašteni revizor:
1. ako krši obvezu zaštite tajnosti podataka

2. ako sastavi i potpiše revizorsko izvješće koje nije sastavljeno na način

propisan odredbama članka 17 ovog Zakona, odnosno ako propusti ili
nepravilno ocijeni pojedine značajnije stavke u financijskim izvještajima
koji su bili predmet revizije, ili ako ne primjenjuje pravila revizije, što ima
za posljedivu pogrešno mišljenje o financijskim izvještajima

24
 7. ZAKLJUČAK

Na kraju ovog diplomskog rada može se zaključiti da se pomoću

temeljnih financijskih izvještaja najlakše ocjeni opće ''zdravlje'' poduzeća.
Cilj takvih izvještaja je pružanje informacija korisnicima o
financijskom položaju poduzeća i uspješnosti poslovanja i novčanim
tokovima. U radu je na najjednostavniji način prikazana osnovna razlika,
putem tablica i jednadžbi, između pozicija bilance, prihoda i rahoda u
računu dobiti i gubitka te primitaka i izdataka iz izvještaja o novčanom
tok. Bez obzira da li je krajnji rezultat gubitak ili dobit, financijski izvještaji
se moraju sastaviti. Iz neto dobiti se vidi način na koji se poslovalo i da li
je taj način pogodan za poduzeće.
Menadžment, kao najvažniji interni korisnik, odgovoran je za krajnji
rezultat poslovanja poduzeća. Da bi se samo poslovanje poduzeća tj.
upravljanje menadžera poboljšalo potrebno je usporediti planirane i
ostvarene rezultate. Ako je odstupanje veliko treba se utvrditi da li su sve
poslovne aktivnosti bile u skladu s poslovnim planom, što znači da treba
provesti analizu.
Također je važno naglasiti da, osim tri obrađena izvještaja u
diplomskom radu, postoje još dva temeljna izvještaja. Jedan od njih je
izvještaj o promjenama na glavnici. Taj izvještaj prikazuje promjene u
glavnici između dva datuma. Zadnji temeljni izvještaj su bilješke koje se
predaju u sudski registar zajedno sa drugim izvještajima. Bilješke imaju
svrhu pojašnjenja pojedinih pozicija izvještaja. Isto tako pružaju opće
informacije o poduzeću.

25
 POPIS NAVODA I IZVORA PODATAKA

Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, članak 6.....................23

Zakon o reviziji, Narodne novine, broj 146/05, članak 7.....................24

26
 LITERATURA

Brkanić V.: Računovodstvo poduzetnika, RRiF, Zagreb, 2005.

Dražić I. , Mamić I. , Tušek B.: Računovodstvo, Priručnik za vježbe,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2003.

Gulin D. , Tušek B. , Žager L.: Poslovno planiranje, kontrola i analiza,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

Međunarodni standardi financijskog izvještavanja, Zagreb, 2007.

Međunarodni revizijski standardi, Zagreb, 2007.

RRiF časopis, 12. mjesec 2007.

RRiF časopis, 1. mjesec 2008.

RRiF časopis, 2. mjesec 2008.

Žager K. , Vašiček V. , Žager L.: Računovodstvo za neračunovođe,

Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb, 2004.

27
28
29
30