GEOGRAFIJA

Opće kretanje stanovništa:

 prirodno
 mehaničko

 NATALITET (rodnost) – broj živorođenih na 1000 stanovnika u 1 godini

 MORTALITET (smrtnost) - broj umrlih na 1000 stanovnika u 1 godini

 Dobno-spola struktura:
- prema dobnim skupinama: 1) 0-19=mlado stanovništvo
2) 20-59=zrelo stanovništvo
3) 60-...=staro stanovništvo

- Ličko-senjska županija ima najNEpovoljniju situaciju --> preko 20% starog stanovništva
 FERTALITET(FEKONDITET) – broj živorođene djece na 1000 stanovnika godišnje
 INFALTILNI (DJEČIJI) MORTALITET – 4-5% (vrlo nizak) --> kvalitetna briga

Gospodarska struktura:
 aktivno (zaposleni i nezaposleni)
 uzdržavano
 umirovljeno
- udio aktivnog stanovništva nije se bitno mijenjao unazad 60 godina
- mijenjao se odnos zaposlenih i nezaposlenih
 PRIMARNI – poljoprivreda, šumarstvo, stočarstvo, ribarstvo
 SEKUNDARNI – proizvedeni obrti, industrija, građevinarstvo
 TERCIJARNI – promet, trgovina, turizam, uslužni obrti
 KVARTARNI – javne službe, prosvjeta, pravosuđe, sabor i sl.
 1. FAZA ... I>II>III>IV
 Završna faza ... IV>III>II>I
- javne službe su prevelike, birokratizirane, veliki broj djelatnika (nisu ekonomične)
- nedostaje nam proizvodnje --> zaustavljena poljprivreda
- npr. USA ima tek 4-6% stanovništva koje se bavi poljprivredom, ali ima mehanizirane i svuremene
agrotehničke mjere
 Demografska tranizicija:

1. PREDTRANZICIJSKA FAZA
2. TRANZICIJSKA FAZA
3. POSTTRANZICIJSKA FAZA
- ovisi o društveno-gospodarskom razvoju

1) PREDTRANZICIJSKA FAZA – predindustrijsko-agrarno društvo

- mortalitet i natalitet visoki --> prirod. priraštaj nizak
- puno djece se rađa, ali i umire --> zbog loših uvjeta (tzv. „skupa reprodukcija“)
2) TRANZICIJSKA FAZA – industrijsko društvo, ind. civilizacija (ind. revolucija)
- događa se urbanizacija
- smanjuje se mortalitet --> povećanje standarda tj. uvjeta života
- postupno se smanjuje natalitet --> nemogućnost uzdržavanja obitelji
3) POSTTRANZICIJSKA FAZA – informatičko društvo
- natalitet je umjeren, mortalitet je nizak
- prirodni priraštaj je pulsirajući

-Hrvatska se nalazi u završoj fazi --> preuranjena faza zbog gosp. situacije, ratova te iseljavanja
--> mladi se iseljavaju

Etnička (nacionalna) struktura:

- homogena struktura (većinski narod su Hrvati)
- usporkos svim zbivanjima kroz povijest npr. Turska osvajanja i svjetskih ratova
- Hrvata ima oko 90%
- 10% su nacionalne manjine (uglavnom smještene uz granice)
--> mijenjanje granica (npr. Istra ili Međimurje)
--> planska kolonizacija (Austro-Ugarska u Slavoniji nakon II. sv. rata)
--> Baranja = Mađari; Austro-Ugarska= Česi, Mađari, Njemci, Slovaci
- otprilike 87% stanovništva su rimokatolici, a ostali su ostali :D (ne zaboravi grkokatolike!)
Obrazovna struktura:
- nije dovoljna samo pismenost (fakultet, dva strana jezika, informatika, stalno obrazovanje)
- osnovna škola je obavezna tek nakon II. sv. rata --> povećala se pismenost stanovništva
- ima oko 70 000 nepismenih ljudi --> stanje generacije
- više je nepismenih žena, nego muškaraca
- visoko obrazovanih je 11% --> u EU je oko 22%
- u obrazovanje se ne ulaže dovoljno
- 2-4 puta manje nego kod visoko razvijenih država
- koristimo nepotrebni kadar
- u Hrvatskoj ima oko 8000 doktora znanosti
- struktura nije odgovarajuća
- gubimo financijski jer obrazovani ljudi odlaze van
 Migracije:
- mehaničko kretanje stanoništva
1) PRVA FAZA – 15.-18. stoljeće (osmanlijska osvajanja)
--> Molikški Hrvati (u Italiji – središnji dio – najsiromašnije regija u Hrv.)
--> Gradičanski Hrvati (Austrija i Mađarska)
--> Baranja (Mađarski dio)
--> Karaševski Hrvati, Turopoljski Hrvati i Rekarški (Šokci) --> Rumunjska
--> Bunjevački Hrvati (Vojvodina) = Dalmatinska zagora (Hercegovina)
--> oko 300 000 stanovnika

2) DRUGA FAZA -19. stoljeće, I. sv. rat

- bolest vinove loze, služenje loze, epidemija, propast jedrenjaka (parobrodi)
- Sjeverna i Južna Amerika = oko 350 000 ljudi
- zadnja epidemija kolere

3) TREĆA FAZA = međuratno razdoblje (I. i II. sv. rata)

- Istra, Dalmacija
- 1939=1960
- nakon II. sv. rata
- ekonomski i politički razlozi (Amerika i Australija)

4) ČETVRTA FAZA = od '60tih do '80tih

- odlaze na privremeni rad --> ali se ne vraćaju
- ekonomske migracije
- oni se kasnije možda i vrate, ali njihova djeca ne

5) PETA FAZA = '90tih --> Domovinski rat

- agresija
- „odljev mozgova“ VSS
- dvostruka šteta (školama i gubitak kalibra)

Depopulacija:
 Populacijske politike:
1) Pronatalitetna politika – povećavanje broja djece, tj. prirodnog naraštaja)
2) Redistributivna politika – iz velikih gradova u druge prostore
3) Eugenička politika – potrebno svakoj državi --> povećanje standarda
- jedan od tipova općeg kretanja stanovništva
- planinski prostor = Gorski kotar i Lika
- zapadna Slavonija, Baranja itd.
- 4/5 hrvatskog teritorija zahvaćeno depopulacijom
 vanjski faktori – glad, bolesti, ratovi...
 ostali faktori
--> utječu na depopulaciju
- senilizacija (starenje) stanovništva – proces umiranja stanovništva
- održavanje infrastrukture (el. mreža, vodovod, kanalizacija)
- interes Hrvatske --> decentralizacija – ravnomjeran razvoj svih regija!
- od monocentričnih trebamo postati policentrični
 Gradovi:
- postoje od Grka i Rimskog carstva
- Sisak (Siscia) i Segestica (Kelti)
- Lika --> Japodi
- Hrvatska ima dugu tradiciju urbane mreže
- prvi gradovi potječu od Ilira i Kelta

 Grci
- obala i otoci (do Paga)
- države=gradovi na otocima, a kasnije na obali
- Trogir (kolonija) najstariji grad u Hrvatskoj – Tragurijum (mjesto gdje ovce pasu) (grč.
tragurijen)
 Rimljani
- obuhvatili cijelu Hrvatsku
- grade ceste zbog premještanja vojske
- podjela urbane mreže: municipis i civitas
- municipis: Trsatica (Trsat) --> dio Rijeke
--> Salona (Solin); dio Splita
--> Siscija (Sisak)
--> Sirmium (Srijemska Mitrovica)
- civites: nižeg reda veličine
- cardo (sjever-jug); decumandsu (istok-zapad)
- insule = četvrti
- vodovod, kanalizacija, grijanje, prometna mreža :D sve bogati :D
- propašću Rima propada urbana mreža prvenstveno u unjutrašnosti hrvatske

- novi zamah javlja se u razvoju gradova kada Hrvatska ulazi u personalnu uniju
- srednjovjekovni burgovi - građeni na uzvišenjima, građeni u 12. st., šire se u 13.tom i 14.toj
- grade se uz crkve ili samostane
- ispod gradova SUBURBIJ(podgrađe) tj. ispod zidina
- Ugarska je potaknula razvoj tih gradova
- dolaze stranci, obrtnici te potiču razvoj obrtništva kod nas...
 vrlo dehumanizirani gradovi --> uske, zavojite stolice, izmet na ulici itd.
--> zaraze su češće – kupanje se smatralo štetnim
- 19. i 20 st. –razvoj prometa (željenice i ceste) + industrijalizacija = razvoj gradova
- 3 grupa obilježja koje definiraju grad u prostoru:
1) FIZIONOMSKO-MORFOLOŠKA (oblik i izgled)
2) FUNKCIONALNE ZNAČAJKE – funkcije centraliteta
3) POPULACIJSKO-DEMOGRAFSKA – broj stanovnika, strukutra stanovništva
 Modalno –funcionalna regija – prostor koji gravitira nekom gradu „gravitacijsko područje“
 5 vrsta centara:
1. LOKALNI centri
2. PODRUČNI centri
3. SUBREGIONALNI centri
4. REGIONALNI centri
5. MAKROREGIONALNI centri
- Zagreb, Osijek, Rijeka i Split – 4 makrocentra
 ZAGREBAČKA MAKROREGIJA
- najveća makroregija
- na istok --> zapadni dio Slavonskog sredogorja (granica)
- dole --> Ogulinsko-Plašćanska zavala
- taj prostor nazivamo Središnjom Hrvatskom
- pov. razvoj Zagreba: nekad je na tom prostoru bila glavna Siscia, zatim
Andaltonia, ali oboje su nestale u srednjem vijeku
- u srednjem vijeku počinje se razvijati Zagreb
- Zagreb je građen kao dvojna jezgra: KAPTOL(vjerski centar) i GRIČ(svjetovni)
- 1850. = ujedinjene Kaptopla i Griča
- 1094. godine osnovan je Zagreb --> razlog osnivanja je bio osnivanje biskupije
(katerdala i prvi biskup Duh)
- Zagreb je izuzetno mali u to doba
- stanovništvo se bavi obrtom i trgovinom
- „vlasi“ = naziv za strance
- krajem 19.st. oko 300 000 stanovnika
- industrija i promet omogućuje ekspanziju i povećanje broja stan. Zagreba
- u bivšoj Jugi, Zagreb je bio najjači industrijski centar
- Zagreb je AGLOMERACIJA (spojen sa malim mjestima oko sebe)
- npr. Šestine ili Dubrava --> nekad mala sela, a danas dio grada
 REGIONALNI CENTRI ZAGREBAČKE MAKROREGIJE:
1. Karlovačka regija
- 4 rijeke --> Korana, Mrežnica, Dobra... važno zbog prometa
- drvo-prerađivačka industrija
- prehrambena (Karlovačko pivo) pivovarska industrija
- promet
- godina osnivanja je 1579. --> razlog je gradnja tvrđave za obranu od
Turaka
- planski građen grad (zvjezdasti tlocrt<)
2. Slunj
- centar Korduna
- nalazi se na prometnim komunikacijama
- promet
- trebao bit ojačati funkcije centraliteta
- pasivan prostor --> DEPOPULACIJA
3. Sisačka regija
- petrokemijska industrija, rafinerija nafte
- problem: ZAGAĐENJE
- propada Sisovačka željezara (radi, ali slabo)
- jedini plus je promet
4. Petrinja
- mesno-prerađivačka industrija Gavrilović
- Petrinja + Sisak = KONURBACIJA =spajanje dva mjesta u jedno
5. Kutina
- industrija umjetnih gnojiva
- kod Kutine --> plinska polja
- preko zime troši se duplo više plina nego u Zagrebu
6. Bjelovar
- loša prometna povezanost
- Križevci – Čazma
- prehrambeno-prerađivačka industrija (čokolada)
- vrijedna poljpoprivredna područja
7. Daruvar
- Piva --> Česi --> češka nacionalna manjina
8. Pakrac i Lipik
- industrija stakla u Lipiku (za skupocjene aute)
- lječilišni turizam zbog termalnih izvora
- skoro pa spojeni gradovi
9. Virovitica
- drvno-prerađivačka industrija = hrast Lužnjak
- prehrambena industrija = važna poljprivredna industrija
10. Varaždina
- važni prometni položaj, građen kod Drave
- prehrambena (Vidija)
- lječiljišni turizam
- tekstilna (Varteks)
- metalno-prerađivačka industrija
11. Čakovec
- subregionalnog značaja
- tekstilna, prehrambena, važno poljprivredno područje
- ljudi se obogatili na krumpiru
- danas jedna od najbogatijih regija, a nekad bila jedna od najsiromašnijih
- proizvodnja kaciga i madraca
12. Koprivnica
- Podravka
- željeznica
- važna povezanost s Mađarskom
- farmaceutska i kozmetička industrija
 Osječka makroregija:
- granica sa Zagrebačkom --> Zapadni dio Slavonskog sredogorja
- dijeli se na zapadni i istočni dio
- slabije je razvijeno zbog perifernog položaja
- tek nakon kraljevine Jugoslavije Osijek se počinje razvijati, jer je prije toga Pečuh vršio
funckiju centraliteta
- tu su stari Rimljani osnovali grad jer je bio prijelaz između močvarnih područja
- u srednjem vijeku pomalo se razvija; obrt i trgovina
- 1819. godine – kraljevina Jugoslavija, nove granice, Osijek preuzima ulogu makroregionalnu
ulogu
- petro-kemijska industrija = SAPONIJA
- prehrambena = važna poljoprivedna područja
- drvo-prerađivačka industrija
1. VUKOVAR
- na Dunavu = Vukovarska riječna luka
- dosta stradao u ratu
- gumarska industrija = BOROVO
- tekstilna industrija
- jedan od najskupljih gradova
- velika nezaposlenost --> potrebne investicije!
2. VINKOVCI
- nekad najveće želježničko raskrižje (danas u Hrvatskoj)
- promet se oporavlja danas
3. ĐAKOVO
- prehrambena industrija (slaba sporo propada); domaće sirovine
- crkveno središte = Đakovačka katedrala
4. ŽUPANJA
- centar Srijema
- proizvodnja šećera
- promet
- vijedna poljprivredna područja
5. BELI MANASTIR
- centar Baranje
- proizvodnja šećera
- nešto smo varali EU sa šećerom, prepakiravali, takve spike... :D

 PRIRODNO-GEOFRAFSKE REGIJE ISTOČNOG DJELA:

- Baranja, Srijem i Istočna Slavonija
- žitnica Hrvatske
- IT'S GOOD FOR YOU! (Rado kaže: „malo majoneze...“xD)
 PRIRODNO-GEOGRAFSKE REGIJE ZAPADNOG DJELA:
- Posavina, Podravina i Slavonsko sredogorje
- manja gustoća stanovništva na tom području; drugačiji reljef
- nešto malo rudnog bogatstva
- zapadni dio Osječke makroregije obuhvaća zapadni i istočni dio
 glavni centar: Slavonski Brod (regionalni centar)
- Sava --> razvoj Slavonskog Broda = dobra povezanost
- Đuro-Đaković=metalno-prerađivačka industrija (traktori, mostovi...)
 Požega je nakada bila glavna cesta
- no postala je prometno izolirana i gubi na značaju
- centar županije = upravni grad
- prehrambena, tekstilna, drvno-prerađivačka
- Požeška kotlina = zlatna dolina --> odlični uvjeti za poljprivredu
 Kutjevo = vinogradarstvo
