GLASNIK ISTRAIVAKE RADIONICE V.N.L.S.C.G. - MART 6006.G.I.S. - BROJ 8.

O RADU ISTRAIVAKE RADIONICE

Draga Brao, Istraivaka radionica, sa posebnim nazivom "Quatuor Corinati" br.13., koja postoji pod okriljem V.N.L.S.C.G. ima pre svega za cilj duhovno delovanje i elju Brae na svim stepenovima da proniknu dublje u tajne i priviliegije Slobodnog zidarstva i tenju Brae da se usavravaju znanja i vetine, kao i ispunjenje statutarnih odrednica po pitanju delovanja Literarnog odbora. Da bi smo bolje shvatili rad Istraivake radionice podeliu sa Vama neka razmiljanja u skladu sa trenutnim stanjem. Iz Statuta V.N.L.S.C.G. ... Literarni radovi lan 44. Velika Loa, na osnovu redakcije Velike Kancelarije, izdaje svoj Slubeni list, koji je obavezan za sve Savezne Loe i sve njihove lanove, shodno l. 10. Ustava. Budui da se jo nisu stvorili uslovi za izdavanje Slubenog lista, kao odreeni Stareina Istraivake radionice pokrenuo sam publikovanje tj. cirkulaciju malog glasnika, zvanog "Mason", koji objavljuje Masonske Instrukcije koje Braa itaju na svojim ritualnim radovima. Sekretari Loa treba da prosleuju Majstorske arhitektonske nacrte i radove Uenika i Pomonika, kao sastavne delove Arhitektonskih tabli, te takvi radovi ulaze u izbor za publikovanje u glasniku. Ovaj glasnik nije obavezan za sve Savezne Loe, ali se po odluci Velike Kancelarije i Stareina i Sekretara Loa distribuira u elektronskoj formi na sve e-mail adrese Brae. tampanje "Mason-a" je dozvoljeno i ohrabreno kako bi Braa bez e-adresa mogla imati uvid u Masonsko zanje. "Mason" je trenutno interni list, te nije dogovorena njegova distribucija profanima. Budui da "Mason" nije Slubeni list u njemu se ne objavljuju zvanine komunikacije i aktuelnosti V.N.L.S.C.G. u formama dopisa, objava, izjava i dr. Glasnik slui prvenstveno svrsi Istraivake radionice da izuava Masonska znanja i da ih akumulira - u vidu e-publikacije i u Arhivi V.N.L.S.C.G. Poto je "Mason" glasnik I.R. mi zadravamo ekskluzivno pravo da obavetavamo druge Savezne Loe o naem delovanju - putem kratkih izjava i izvetaja (kao to je ovaj). Trenutno (zima 6006.g.i.s.) postoji konkretan dogovor da se pokrene Slubeni list V.N.L.S.C.G. sa tradicionalnim nazivom "NEIMAR" to e biti uinjeno i ostvareno kada se uspostave sve operativne funkcije popunjavanjem lanstva Istraivake radionice. lan 45. U skladu sa ciljevima Velike Loe, mogu se izdavati i druge knjiga sa slobodnozidarskom sadrinom, a naroito knjige koje su Loama i njenim lanovima potrebne i korisne (Rituali, Katihizisi, Trebnici i drugo). Plan je Velike Kancelarije i Istraivake radionice da na kraju radne godine, pred odravanje Godinje skuptine publikuje Zbornik Masonskih Instrukcija u kojem bi bili sakupljeni svi radovi i tekstovi Brae. Ovaj Zbornik bio bi dostupan u elektronskoj formi (kao fajl ili na CD-u) i eventualno, ako okolnosti omogue u vidu prigodne knjige. lan 46. Za ostvarenje tog cilja obrazuje se Literarni Odbor, koji je sastavljen od pet lica, a izabran od Saveznoga Vea iz reda njegovih lanova. Istraivaka radionica "Quatuor Coronati" praktino ima za cilj da ispuni ovaj lan. Braa koja se kandiduju za lanstvo u I.R."Q.C." bi na osnovu svojih znanja i sposobnosti priredili sve literarne radove za arhiviranje i publikovanje. Literarni odbor e biti izabran od strane Saveznog vea. lan 47. Literarni Odbor se brine da Biblioteka Velike Loe bude snabdevena svim vanijim slobodnozidarskim delima i asopisima u svetu. U tom cilju Velika Loa unosi u svoj godinji predraun i potrebne pozajmice, dok eventualne nabavke s istim ciljem vri Veliki Skretar. Budui da je po tradiciji I.R."Q.C." zaduena za skupljanje Masonske literature, tekstova i publikacija koji se odnose na Slobodno Zidarstvo Literarni Odbor e se angaovati da u svrhu opremanja Biblioteke V.N.L.S.C.G. pribavi knjige koje se direktno i indirektno odnose na Masoneriju. U to spadaju knjige koje su objavila Braa, knjige koje su objavili istoriari, sociolozi i drugi spoljni istraivai (novinari i sl.), kao i knjige koje su direktno anti-masonske sadrine.

VELIKA NACIONALNA LOA SRBIJE I CRNE GORE

Spisak literature je sastavni deo ovog teksta. Spisak e biti auriran po potrebi svake godine spram praenja izdavakih aktivnosti. U cilju pribavljanja literature Literarni odbor e sainiti predraun ili e se u dogovoru sa Velikom Kancelarijom odrediti minimalni procenat koji bi se odvajao od prihoda Velike blagajne. lan 48. Literarni Odbor prati i profanu literaturu, a naroito javnu tampu. O svakom povoljnom ili nepovoljnom pisanju, on izvetava Savezno Vee svojim miljenjem i predlogom o tome ta bi trebalo preduzeti. U proteklih nekoliko godina u tampi su se pojavljivale knjige, tekstovi i feljtoni koji su se neposredno ili posredno bavili Masonerijom - ne ulazei u informisanost ili dobronamernost objavljenih tekstova. U cilju sakupljanja svih relevantnih materijala i do sada je vreno sakupljanje za izvesne privatne arhive i biblioteke. Aktivnost I.R."Q.C." e obuhvatati sakupljanje i arhiviranje svih tekstova i materijala (originala i fotokopija) koji se publikuju od strane javnih glasila (a sve u saradnji sa Saveznim Loama). lan 49. Literarni Odbor pazi da niko od lanova Saveznih Loa nita ne tampa o slobodnom zidartstvu bez prethodnoga odobrenja Velike Loe. Budui da se u lanstvo Istraivake radionice pozivaju sva Braa koja imaju literarnih i spisateljskih afiniteta, sam L.O. e delovati u smislu konsultativnog (eventualno redaktorskog i lektorskog) tela, ime bi se omoguilo praenje izdavakih aktivnosti. L.O. e o svojim aktivnostima izvetavati Veliku kancelariju (i po potrebi sve Savezne Loe). lan 50. Izdanja poverljive masonske sadrine mogu da potiu samo od Velike Loe. Ona se smatraju rukopisnim izdanjima koja su iskljuivo namenjena slobodnim zidarima, i to onoga stepena na koji se dotino izdanje odnosi. U sluaju smrti Brata kod koga se takvo izdanje nalazi, dunost je njegove porodice da to izdanje vrati Velikoj Loi. Zato Velika Loa ili pojedine Savezne Loe uzimaju pisanu izjavu od Brata kome se takvo izdanje daje, s obavezom da njegova porodica odmah i bezuslovno, im nastupi njegova smrt, vrati Velikoj Loi ne samo to izdanje, ve i svaku drugu knjigu ili uopte stvar sa slobodnozidarskim znaenjem. Niti I.R."Q.C." kao ni L.O. nemaju pravo da upravljaju zvaninim dokumentima V.N.L.S.C.G. u smislu publikovanja. Nadlenost I.R. se svodi prvenstveno na sakupljaku delatnost, istraivaki i spisateljski rad i prenos i ouvanje Masonskog znanja.

Zvaninu i internu Masonsku dokumentaciju arhivira Veliki sekretar u okviru Velike kancelarije, a lanovi I.R. mogu po pozivu pritei u pomo - sve prema potrebama i iskazanoj saradnji. lan 51. Opta osnovna naela o slobodnom zidarstvu, njegovom cilju i njegovoj istoriji, kao i pojedina predavanja u Loama, mogu se stavljati na uvid javnosti samo sa znanjem i odobrenjem dotine Savezne Loe, i kad to nije tetno po slobodno zidarstvo uopte. To vai i za sve publikacije u Slubenom listu Velike Loe, o emu Veliki Sekretar vodi brigu i snosi odgovornost. I.R."Q.C." e se u domenu publikovanja knjiga i tekstova o Masoneriji usaglaavati sa Odlukama Upravnog Vea (Velikog Majstora, Velikog Kancelara i Velikog Sekretara), a sve u skladu sa Ustavom i Statutom i drugim Domaim uredbama V.N.L.S.C.G. Odlukom Saveznog vea donetom 6005.g.i.s. odreeno je kako i na koji nain se vri istupanje u javnosti od strane Slobodnozidarskog Bratstva. lan 52. Od svih publikacija koje potiu od Saveznih Loa ili od njihovih lanova, po tri primerka se predaju Biblioteci Savezne Loe. Poslugom knjiga iz ove Biblioteke mogu da se koriste svi lanovi Saveznih Loa, po odobrenju Velikog Sekretara, koji je prema l. 12 Ustava i odgovoran za poslugu. I.R. se prvenstveno angauje u cilju pravljenja, upotpunjavanja i odravanja Biblioteke Velike Loe, a za ureivanje privatne biblioteke se eventualno moe naknadno iskazati potreba. Pozivaju se Braa iz Saveznih Loa koja poseduju masonsku literaturu, svoje arhive masonskih materijala, da dostave spiskove (sa kratkim opisom sadraja) knjiga i publikacija, te da ih uine dostupnim za kopiranje i korienje preko Biblioteke V.N.L.S.C.G. Dostavljeni spiskovi e biti aurirani od strane Literarnog odbora, te e prema potrebi putem usmenih dogovora biti ostvareno arhiviranje potrebnih knjiga i materijala. Budui da ovaj kratki pregled nije zvanini dokument elim da pozovem svu zainteresovanu Brau - Majstore Masone koji imaju afiniteta za literarni, istraivaki i arhivarski rad da se odazovu i uestvuju u delovanju Istraivake radionice. lanstvo u I.R. je "paralelno" sa lanstvom u matinoj Loi (to podrazumeva da nee postojati udvajanja funkcija stareinstava, niti delegiranje za Skuptinu i Savezna vea). Istraivaka radionica e nakon rituala unoenja Svetla (planirano za mart-april 6006.g.i.s.) organizovati svoje aktivnosti u formi Majstorskih konferencija, koje bi se odravale 2-4 puta godinje. Br.S.. M.K.U. .St.L.'. "Quatuor Coronati" br.13.

VELIKA NACIONALNA LOA SRBIJE I CRNE GORE

SPISAK SLOBODNOZIDARSKE LITERATURE

"Masonski put ka Svetlosti", VNLJ "Slobodno zidarstvo", Minijaturna biblioteka knjiare Slavija" "Znaenje Slobodnog Zidarstva", Wilmshurst, Nenad Petrovic "Slobodno Zidarstvo, njegov cilj i principi, njegova prolost, sadanjost i budunost", Stojkovi Sreten, Edicija Ivanjski venac "Tajne Areopaga", Edicija Ivanjski Venac "Izgubljeni kljuevi Slobodnog Zidarstva ili Tajna Hirama Abifa",Palmer Hol Henri "Masonske legende"Levi Elifas, "Roeni u krvi", Robinson Don "Renik masona", Troizi Luidji "utljivo Bratstvo", Holtrof Jirgen "Masoni", Dirvil Anri "Policijske arhive 1945-1957.", priredio Zoran Petrov "Zidarske sveske", Kolo I, knjiga I, Novak Viktor, Autobiografija "Susret srpskih masona i Milana Nedia", Zidarske sveske, Kolo I, knjiga II,Paljic Vojislav "Zavera za dobro", Zidarske sveske, Kolo I, Knjiga III, Holtrof Jirgen "Loa Banat Panevo", Zidarske sveske II kolo, knjiga I, privatno izdanje "ene meu masonima", Miler Sjekloa dr Irena "enska masonerija", Miler Sjekloa dr Irena "Smisao masonstva",Muic Ivan "Masonstvo u Hrvata", Muic Ivan "Tajna drutva", Mekenzi Norman "Tajna drutva", Hutin Serz "Arhitektonska tabla 6004.", Edicija Ivanjski venac "Tajni rituali O.T.O.-a", Frensis King "Hiramov klju", Kristofer Najt i Robert Lomas "Masonski red", Anri Tor Nuges "Masonska ideja", Anri Tor Nuges "Pod estokrakom zvezdom", Georgije Pavlovi "Slobodni Zidari", Dasper Ridli "Nastanak Masonerije", olt Lazar "Hram i Loa", Majkl Bejdent i Riard Li "Renik Slobodnog Zidarstva", Danijel Ligu "Masoni u Jugoslaviji", Zoran Nenezi" "Masonska Tajna", Nenad Baji "Rituali na Prvom Stepenu sa Tumaenjima", Dragan Jaimovi i Miomir uki "Fiat LVX", Slobodan krbi

SIMBOLIKA I ZNAENJE PLAVOG

Svetlost kao energija koja dolazi sa Istoka svakim svojim novim raanjem nam omoguava da jasno odredimo razliite druge inicirane izvore energija koje oznaavamo kao boju neega. Svaka boja je energetski predstavljena odgovarajuom talasnom duinom, a plava boja ima talasnu duinu od oko 475 nm. Simbolika i znaenje boja je veoma kompleksno i dozvoljava razliite interpretacije to zavisi od ljudi, epohe i mesta. Na masonsko poimanje tog problema uticali su Pitagora, Platon, kabalizam, templari, hermetizam, neoplatonizam, rozenkrojcerizam i arapski okultizam, koji se zasniva na duhovnom blagu drevnog Egipta. Poto se plavo nalazi u sredini spektra koji predstavlja jednostavno irenje svetlosti, plava deluje kao idealan medijator izmeu suprotnih sila kao to su crno i belo. Zbog toga je plavo boja mira. Prema Jungu plavo je najhladnija od svih boja i zato u mnogim tradicijama oznaava duhovnost i intelektualnost, za razliku od kontrastne crvene boje koja predstavlja emocije. Smirena boja morskog plavetnila i nebeskih dubina moe da obnovi unutranji mir, poto je plavim definisana i horizontalnost i vertikalnost. Plavo definie svemir i nedokuivu dubinu prostora kojim dominira isti duh inicijacije. Biblija navodi da je plava boja upotrebljena za ukraavanje tabernakla, primarnog modela Solomonovog hrama. U antiko vreme veina uzvienih zakletvi polagala se na plavim oltarima. Egipatski bogovi su bili ukraeni raznim bojama sem Knefa (Nefa), boga koji je putovao podzemljem, gde je stvarana materija i gde se odvijao proces roenja i ponovnog roenja. On je uvek bio oslikan plavom bojom, jer je za Egipane to bila boja istine. Na hijeroglifima je esto prikazivano da egipatske boginje Izis i Nut imaju kou ili odeu plave boje. Vrhovni svetenik u jerusalimskom Hramu je imao odedu plave boje. Devica Marija je prikazivana u plavom ogrtau, a i Isus je poduavao u plavoj odei.

VELIKA NACIONALNA LOA SRBIJE I CRNE GORE

Slino je prikazivan i skandinavski bog Odin. U staroj indijskoj mitologiji koa Vine i jedne od njegovih reinkarnacija Rame su bojene plavom bojom to je simbolisalo njihovu nebesku veliinu i dubinu. U Evropi plava boja cveta je ukazivala na veliku aspiraciju duha. U Francuskoj je plava boja vezivana za kraljevsku porodicu, jer je ta boja bila boanskog porekla. Zbog toga se govorilo da kraljevska porodica ima boanske plave krvi. I dan-danas se za aristokrate kae da imaju plavu krv. U astrologiji plavo se poistoveuje sa vazduhom i Jupiterom, koji simbolie slobodu, inspiraciju, spiritualnost, mir, pravdu, moral i intelektualnu snagu - sve ono to karakterie slobodne zidare i to oni zahtevaju. Plavo je i boja istine, tajnosti, istote, potenja, pravde i odanosti. Dragom kamenju plave boje se pridaje posebna vanost. Tako, naprimer, za tirkiz se kae da je to kamen ivota, za plavi topaz da je simbol sunca i snage, za lapis lazuli se veruje da pomae u meditaciji i da je sveti kamen sa kojim treba sahranjivati mrtve, jer on moe da ih zatiti i

odvede u zagrobni ivot, za safir da je simbol potenja, mira, istine i da je kamen raja, itd. Kolor terapija (hromoterapija) koristi plavu boju za oputanje i smirivanje, jer talasna duina te boje utie na mozak da stvara posebne materije koje deluju umirujue. Interesantno je da u prirodi u principu ne postoji hrana plave boje i zbog toga plava boja deluje na apetit negativno. U mnogim narodnim tradicijama plava ima razliita znaenja: za Jevreje to je boja perfekcije, za Druide to je boja mudrosti, za Vavilonce i Egipane sveta boja, za Kineze boja boanstva, a za rane hriane znak besmrtnosti. I zato nije bez razloga uzeto da Plava Loa i Plava Masonerija budu oznake za Simboliku Lou i Simboliku Masoneriju. Plavo je univerzalni simbol masonskog prijateljstva i dobronamernosti i ono nas podsea da se nita ne deava sluajno u masonskom Hramu i da je put ka Velikom Saznanju poploan tajnama tipinim za simbolizam inicijacije. Br. Z.B. M.K.U. L. "Nemanja" Ni

NOVE UJEDINJENE VELIKE LOE EVROPE

Jedna nova masonska organizacija je roena u Parizu u Francuskoj na dan 18. juna 2000. godine. Nazvana je Ujedinjene Velike Loe Evrope, a pokrenuta je ugovorom o ujedinjenju koju su potpisale tri Velike Loe, i to: Velika Loa Francuske, Velika Loa Tradicionalna i simbolika Opera (GLTSO; jedno od manjih Francuskih masonskih tela), i Velika Nacionalna Loa Jugoslavije. Ova organizacija je formirana kako bi omoguila svim Evropskim Velikim Loama koje rade regularno da ostvare meusobnu komunikaciju, razmenu ideja, poseta i da govore jednoglasno kao federacija Velikih Loa. (Ovaj autor napominje da postoje velike razlike miljenja u masonskom svetu u pogledu toga ta jednu Veliku Lou ini regularnom u oima neke druge Velike Loe.) Ideja je potekla skoro dve godine ranije u Velikoj Loi Francuske kao

VELIKA NACIONALNA LOA SRBIJE I CRNE GORE

projekat za stvaranje Ujedinjenih Velikih Loa Francuske. U Francuskoj postoji trenutno nekih 11 Velikih Loa, i mnoge od njih, iako se ne smatraju regularnim po standardima SAD-a, imaju jedinstvene ciljeve i namere. Ujedinjene Velike Loe Evrope su napravljene u Velikoj Kapeli Velike Loe Francuske tokom zatvaranja njene Godinje Skuptine juna 2000-te godine. Pored tri organizatorske Velike Loe, bilo je prisutno 22 delegata iz stranih Velikih Loa kao svedoci osnivanja nove federacije. Jedna od odlika te novoformirane grupe jeste da je ona otvorena samo za Velike Loe koje rade regularno. U Evropskoj masoneriji, to generalno znai za one Velike Loe koje se pridravaju principa Andersonove Konstitucije, ili, Starih Dunosti; odnosno, koje priznaju postojanje Boga, zahtevaju Knjigu Svetog Zakona na oltaru, zabranjuju religijske i politike rasprave, primaju samo mukarce u lanstvo, i sprovode jurisdikciju nad tri Simbolika Stepena Masonerije. Nijedna od tri osnivake Velike Loe nije trenutno priznata ni od jedne Velike Loe SAD-a (pa, tako, ni June Jurisdikcije), i stoga je verovatno da e kreiranje ove nove grupe na poetku biti odbaeno od strane Amerike Masonske jurisdikcije. U stvari, formalno priznavanje Saveza moe biti problem koji je blii kui. Ujedinjena Velika Loa Engleske (UGLE) je odmah izdala upozorenje protiv onoga to je ona nazvala nova Evropska Velika Loa u pismu svojim konstitutivnim Loama i Velikim Loama u prijateljstvu sa Engleskom, na osnovu toga to nijedna od lanica osnivaa organizacije nije priznata. UGLE, koja istorijski zauzima konzervativan stav u ovim stvarima, izraava zabrinutost zbog stvaranja bilo kog Velikog Tela koje bi moda moglo uticati na tradicionalnu jurisdikciju Velikih Loa. Meutim, misija Ujedinjenih Velikih Loa Evrope nije da postanu Velika Loa sama po sebi. One ele da zauzmu univerzalniji pristup ideji masonskog prijateljstva i bratstva. One predviaju snagu u jedinstvu. Postoji nada da bi ujedinjavanje svih evropskih Velikih Loa moglo doprineti sadanjem uzlaznom trendu ka politikoj unifikaciji Evrope. Takoe moe posluiti kao vodi za olakavanje univerzalnijeg razumevanja Masonerije i Masonskih tradicija Velike Loe kao na primer, regularnosti, koje je bilo tvrdoglavo pitanje dobar deo prolog veka. Problem je u tome to ne postoji univerzalna definicija regularnosti. Iako lanice osnivae novog Saveza veina Velikih Loa sada

smatra neregularnim, veina Velikih Loa zatupljenih na ceremoniji, naroito Velike Loe iz Latinske Amerike, jesu priznate od amerikih Velikih Loa. Tu su ukljuene veoma velike jurisdikcije poput onih u Brazilu i Argentini, kao i manje u Meksiku i Urugvaju. A masonsko priznanje moe biti prolazna stvar. U veini mesta u svetu, masonska regularnost je stvar izbora Velike Loe, gde se mnoge Velike Loe stavljaju i skidaju sa spiska dotinog entiteta na prilino redovnoj osnovi. Na primer, Velika Loa Francuske je druga po veliini masonska Velika Loa u Francuskoj (odmah iza Velikog Orijenta Francuske) i najbre rastua Velika Loa na toj teritoriji, a ipak nije trenutno priznata od strane amerikih Velikih Loa. Meutim, u proteklih 100 godina, vie od polovine Velikih Loa u SAD-u su priznavale tu lou (vidi Heredom, Vol. 5, str. 221-244 za spisak tih jurisdikcija i odlinu raspravu o izazovima definisanja regularnosti Velike Loe). Trenutno, Velika Nacionalna Loa Francuske (trea po veliini u Francuskoj) jeste jedina Francuska Velika Loa koja je priznata u Americi. Ujedinjene Velike Loe Evrope e se, prema tome, verovatno suoiti sa tekim izazovima u svom cilju uspenog ujedinjavanja mnogih Velikih Loa na Evropskom kontinentu. Bie mnogo oklevanja kod potencijalnih lanova da se veu za jedno novoorganizovano masonsko telo sve dok glavni igrai Evropske masonerije ne pokau svoju podrku pridruujui se tom savezu. A nekoliko main line Velikih Loa mogu naneti mnogo tete novom masonskom telu u njegovim pokuajima da artikulie svoju misiju. Ipak, zaista ima neto to treba rei o idealu iza ovog novog ujedinjenja. Velikim Loama je potreban forum radi bolje komunikacije. Ima vie snage u Masoneriji kada ima ujedinjen lik; i, u jednom globalnom drutvu, stare, plitke ideje o iskljuivoj teritorijalnoj jurisdikciji i preusko definisane formule o Masonskoj Regularnosti mogle bi svakako upotrebiti jednu iru studiju i univerzalnije proienje. Novoosnovane Ujedinjene Velike Loe Evrope mogu postati katalizator koji e voditi Masoneriju kao jedno globalnije drutvo ka razvijanju boljeg razumevanja istinske univerzalnosti Slobodnog zidarstva. Ako je to njihov cilj, onda bi verovatno svi masonski lideri trebali da im daju ansu za rad. Autor: Robert G. Davis, 33 (urednik asopisa The Plumbline Istraivakog Drutva kotskog Obreda [Objavljeno u asopisu "The Plumbline" /Visak/, vol 8, nr 2, leto 2000.] Preveo: Br.M.M. M.K.U., .St. L. "Bratstvo" abac

VELIKA NACIONALNA LOA SRBIJE I CRNE GORE