I.

ISTORIJA

1. ekspirovi soneti - ekspir je napisao 154 soneta, a prvi su objavljeni 1609

godine. Najvei broj soneta posveen je nepoznatom mukarcu Mr. W.H., mladom i lijepom ovijeku iz visokog drutva. U prvoj grupi soneta pjesnik nagovara mladia da se oeni i stekne potomstvo. Mladi je slika svoje majke i ona se raduje to vidi kako njena nekadanja ljepota ponovo blista u njenom sinu. Tako i taj mladi treba da u svojoj djeci ostavi sliku svoje ljepote za kasnija pokoljenja. Vrijeme unitava sve i donosi starost, a jedina mogunost da se ono nadvalda je da se u porodu produe ljepota i mladost. U daljim sonetima ton i raspoloenje se mijenjaju. Tu pjesnik govori mladiu da e ga uiniti besmrtnim svojim stihovima, govori o velikoj razlici u drutvenom poloaju izmeu sebe i svog prijatelja, ali se na svoje odmakle godine. Pominju se usponi i padovi u meusobnim odnosima, prolazna hlaenja i mirenja. Meu tim krizama istiu se dvije suparnitvo nekog drugog pjesnika i prijateljevo nevjerstvo, jer se taj lijepi mladi udvara pjesnikovoj dragani i pridobija je za sebe. Posljednja grupa soneta je povezana sa Crnom damom (Dark Lady), iji identitet takoe nije utvren. Smatra se da je to Kraljica Elizabeta. Ona je prikazana kao udata, runog lika, ali fiziki privlana. Dark Lady kome je posveen drugi soneti ostao je izvor kontroverzi. Ona se smatra kao simbol oaja. ak i duhovno ona je duh zla i smrti. Pjesnik je optuuje za nevjerstvo i razvrat, ali ipak mu je neodoljiva. Soneti su objedinjeni jednom zajednikom temom, a to je tema VREMENA. Pokuaj da se zaustavi vrijeme. ekspir nastoji da pomou ljubavi pobijedi vrijeme, ali to je ogranieno.

2. Motivi u ekspirovim sonetima - su vrijeme kao neprijatelj lubavi, zaustavljanje

granica smrti i znaaj pogleda na svijet. Vrijeme unitava ljubav jer vrijeme uzrokuje da ljepota uvene, donosi ljudima godine i privodi ivot kraju. Glavna konvencija soneta je besmrtnost kroz stih, tako da dok god ljudi itaju sonete ljubav u njima e ivjeti i nikada je nee pogaziti vrijeme. Vrijeme e opstati kroz umjetnost, ljepotu i prirodu. Starenje i umiranje su sastavn dio ljudskog ivot, ali ekspirovi soneti daju prijedloge kako da se postavi granica tu i da se to zaustavi. Produetak ivota kroz raanje i tjeranje mladia da ima potomke je jedan od glavnih motiva soneta. Tada u elizabetanskoj Engleskoj su vladale mnoge bolesti, pa je potomstvo puno znailo za opsatnak rase. ekspir je rekao Ako umre sam sa tobom e umrijeti i tvoja slika . U sonetima se spominju i oi kojima se gleda

ljepota u ogledalu, ljepota ene... Naglaava vizualno opisujui ogoljena drvea, oblake, prirodu, ljepotu ene itd...

3. Pozorita u ekspirovo vrijeme - Prvo pozorite koje je sagraeno je 1575

godine van gradskih zidina (zidina Londona) je bilo The Theatre. Sagradio ga je James Burbage otac glumca Riarda. Krajem XVI vijeka sagraeno je jo nekoliko pozorita: The Curtain, The Swan, The Rose, The Globe... Bila su krunog ili pravougaonog oblika, dvoja vrata u pozadini iznad balkona, pozornica je bila isturena i tu su izdvajani glumci ako su vodili neki razgovor. U podu pozorita postojao je otvor kroz koji se ulazilo u prostoriju. Kulise za pretstave su jednostavne sto, stolice, klupe, kostimi su najraskoniji. Zvuni efekti veoma bogati, ali svjetlosnih efekata nije bilo. The Globe je prestave najavljivao pucnjavom iz topa. Jednom se tako i zapalio pa je kasnije obnovljen. Pored javnih postojala su i privatna pozorita. Ona su bila na univerzitetima i u njima su igrali djeaci. Bila su zatvorena, koristilo se vjetako osvjetljenje, glumci su bili djeca... U elizabetanskom pozoritu nije bilo glumica, enske uloge su igrali djeaci. To se ogleda i u ekspirovim dramama gdje ima malo enskih likova.

4. ivot i djelo V. ekspira - ekspir (23.04.1564 23.04.1616)... O njegovom

ivotu se malo zna. ivio je u Elizabetanskom dobu. Potie iz siromane porodice. Otac mu je bio John slobodni seljak koji je pravio rukavice, koar. Majka mu je bila Mary Arden, ker farmera. Bio je najstariji sin od njih 8. Nije sigurno kada se rodio, ali 23.04 se uzima kao njegov roendan, jer je tada krten. Roen je u Stratfordu na Avonu. Uio je latinski jezik i stekao klasino obrazovanje (lokalna gimnazija). Posato je slavan tek nakon smrti. Oenio se 1582 godine kada je imao 18 godina. Njegova ena Anne Hathaway je bila starija od njega, imala je 26 godina. Imali su 3 djece: ker Susanu i blizance Hamnet i Judith. Brak mu je bio muan, a tadanja djela aluzija na nevjerstvo. Nakon toga odlazi u London gdje postaje dobar pisac, glumac i vlasnik glumake grupe Lord Chamberlain's Men. Pred samu smrt se ponovo vraa u Stratford. Prva njegova djela su komedije i istorijske drame, a neto kasije pisao je i tragedije i tragikomedije. Prvo ekspirovo objavljeno djelo je poema Venera i Adon, a neto kasnije napisao je Napastovanje Lukrecije. To su jedina njegova djela za koje se moe tvrditi da su objavljena sa njegovim znanjem.

1623 godine je objavljen FIRST FOLIO gdje su sabrana sva njegoa djela osim Perikla. ekspirovo stvaralatvo se moe podijeliti na 3 perioda:
1) 1590 -1600 (1601) Rani period ekspir je bio pun snage, pisao je

drame jednu za drugom. Tu su i soneti ne samo drame. Napisao je 21 dramu, a one su istorijske osim drame Hanry VIII. Napisao je 3 komedije i 3 tragedije. To je sretni period velike promjne. Atmosfera drame se mijenja zbog poetka novog vijeka. U njegovim dramam se osjeti nesiugrnost
2) 1601 1608 Srednji period Pie tragedije 3) 1608 1612 Kasni period Tu nema tragedije. Ovaj period

obiljeavaju ROMACNES (romantine drame).

5. Tema ljubavi u ekspirovim sonetima - Istie se ljubav prema eni, voljenim i

najbliim osobama. U sonetima ekspir istie razne vrste ljubavi: ljubav izmeu mladia i itaoca, mladia i crne dame, crne dame i itaoca. Ljubav vjeno ivi u djelima, tu ne postoji granica. Sve dok su djela itana i tako ive, ivie i ljubav. Javlja se elja za istinskom ljubavlju. U sonetima se javlja i seksualna ljubav, koju ekspir smatra za ne strastvenu i ne istinsku. ekspir pokazuje da je zaljubljivanje neizbjeno kod ljudi, ljubav je dio onoga to nas ini ljudskim. ekspirovi Soneti su line prirode gdje on navodi svoje nade i strahove, ljubavi i prijateljstva, zanose i razoarenja. ekspirovi Soneti se ne mogu klasifikovati. Oni su dati kao cjelina i gube svoju posebnu ljepotu i suptilnost kada se uzimaju iz konteksta. U Sonetima se iri svijest o prirodi ljubavi i realizaciji istinske ljubavi. Ljubav koja se javlja u Sonetima je ljubav koja poinje oboavanjem lijepog oblika, a kulminira u ljubav apsolutne ljepote. Dojam vremenom se prenosi ivost koja pojaava emocionalni sadraj pjesme.

6. Pozorite druine i njihov drutveni poloaj u XV i XVI vijeku - Kada se ekspir

preselio u London on postaje lan i vlasnik glumake druine Lord Chamberlain's Men. Neto kasnije druina mijenja ime u The King's Men. ekspir je tu bio dramatiar. To je bila najznaajnija grupa glumaca u Elizabetanskoj i Jakobijanskoj Engleskoj. Neto kasnije 1603 godine, toj se grupi pridruio kralj James I, pa je grupa uzeta pod vodstvo kralja i nazvana The King's Men. Od ljeta 1594 godine

grupa postaje jedna od najuticajnijih u Londonu. Ila je ak i na turneje po drugim gradovima u Engleskoj. Njihov dom bio je Newington Butts. Nakon toga otvara se The Theatre, a onda Globe. Ova druina je bila jako uticajna u Londonu i bila je jako dobro plaena. Iako su imali suparnike, isticali su se kao jedna od najbljih grupa koju je ak i kralj cijenio kao jednu od vodeih u to doba. ekspir je bio glavni dramaturg grupe, ali tu su bili jo i Ben Jonson, Thomas Dekker, John Fletcher itd. Druina prestaje da postoji kada su po izbijanju Engleskog graanoskog rata pozorita bila zatvarana i ostavljena do njihove restauracije 18 godina poslije.

7. I period, II period i III period ekspirovog stvaralatva - ekspirovo stvarlatvo

se moe podijeliti na 3 perioda:

1) Rane drame (uglavnom komedije i istorije, tj. drame sa sadrajima iz engleske i

antike prolosti te poetni pokuaji tragedija)

2) Zrelo doba (velike tragedije) 3) Poznije doba (tzv. mrane komedije ili problemske drame i "romanse")

Rane drame - Karakteristike ranog ekspirovog stvaralatva su sljedee: "renesansni" humor, bujan jezik (sam ekspir je iskovao vie stotina rijei) u kojem se mijea visoka retorika i vulgarnost, problematika vlasti i politikih makinacija (u istorijskim dramama) ili ljubavnih zapleta i raspleta (u komedijama). U tom razdoblju, koje traje do otprilike 1600. godine, ekspir je ostvario neke od publici najomiljenijih drama: "Romea i Juliju", "Mletakog trgovca", "Henrija IV.", "Riarda III". U ovom je razdoblju pisac postavio temelje svojim velikim tragedijama.

Zrelo doba - Na prelazu u 17. vijek poinje veliko "tragino razdoblje" ekspirovog stvaralatva. Njegove sredinje teme su: razorna sila vremena, ambivalentni stav prema tjelesnosti i seksualnosti, zaslijepljenost i samoobmana kao bitna znaajka ljudskoga ivota, izonost Boga ili bilo kakvog transcendentnog naela u njegovu "theatrum mundi", nepostojanost i varavost kako sudbine, tako i ljudi- prema drugima i sebi samima. Meu velikim

tragedijama se istiu "Hamlet", "Otelo", "Antonije i Kleopatra", "Macbeth", "Kralj Lear".

Poznije doba stvaralatva - Tu spadaju tzv. mrane komedije ili problemske drame ("problem plays"), meu kojima se istiu "Troilo i Kresida" i "Mjera za mjeru". ekspir je svoj dramski opus dovrio u duhu smirenja. Njegove posljednje drame su: "Cimbelin", "Zimska pria" i "Oluja". U tim dramama, nazvanima "romancama" radi se o fantazijskom svijetu napuenom duhovima i neobinim dogaajima, zapleti i sukobi potencijalno tragine naravi razrjeuju se na udesan i bajkovit nain, linosti nemaju realistinu dimenziju nego su vie nalik likovima iz bajki ili narodnih pria. Posljednje pieve drame su ostale trajno popularne kod publike, a utemeljile su i tradiciju bajkovito-nadrealnih djela u engleskoj i amerikoj knjievnosti.

8. Srednjovijekovna drama - se pojvaila u Engleskoj, ali se ne zna kada tano.

Vaan izvor za nastajanje bile su razne narodne svetkovine i obredi koji su se zadrali jo od paganskih vremena. U tim zabavama bilo je plesa, pjevanja, preruavanja itd. Vie profesionali doprinos dali su putujui pjevai i zabavljai koji su izvodili pjesme sa dramslim elemenitma. Uskoro su se poele koristiti i latinske Biblije, pa su tako nastale prilino sloene i obimne predstave, tzv. liturgijske drame. One su bile na latinskom jeziku, tekst je pjevan, a glumci su bili svetenici. Izvodile su se u crkvenim dvoritima i gradskim trgovima. Kada se pojavio praznik Tjelovo nastale su i Tjelovske drame koje su se sastojale od biblijskih epizoda i pisane na engleskom jeziku. Pojedine epizode u tim ciklusima, koji mogu obuhvatiti cjelokupnu biblijsku istoriju nazvijau se mirakule. Scena za mirakule je bila pokretna, a glumci pripadnici esnafa ili profesionalni glumci. Za mirakule je karakteristino mijeanje komike i tragike, ale i zbilje. One su se dugo ouvale u Engleskoj, ak i nakon ukidanja praznika Tjelovo. Mirakule nisu bile jedine drame sa vjerskom tematikom. Pojavili su se i moraliteti. Tu su alegorijske drame sa likovima koji nisu biblijske linosti, ve personofikacije osobina kao to su vrline i poroci. Centralna linost u moralitetima nije lik, nego pretstavnik ljudskog roda i obino nosi ime kojim se to naglaava ovjeanstvo (iskuenje, iskupljenje i pad), Ljudski rod, Svako (Everyman). Najstariji moralitet je Zamak Istrajnosti. Moraliteti su donijeli mnoge nove elemente kao to su kompozicija i karakterizacija.

Pisci su sami smiljali fabulu svojih komada. Najpopularniji lik moraliteta je bio Prorok (Vice).

9. ekspirove sretne komedije - esto imaju:

* Borba dvoje zaljubljenih da savladaju potekoe koje im esto postavljaju odrasli * Rastava i ujedinjenje * Zabluda identiteta * Pametan sluga * Poviena napetost, esto unutar familije * Viestruki, zapleteni sadraj * esta upotreba dosjetki ekspirve komedije su: All's Well That Ends Well, As You Like It, The Comedy of Errors, Cymbeline, Love's Labour's Lost, Measure for Measure, The Merchant of Venice, The Merry Wives of Windsor (Vesele ene Vindzorske), A Midsummer Night's Dream, Much Ado About Nothing, Pericles Prince of Tyre, Taming of the Shrew, The Tempest, Twelfth Night, The Two Gentlemen of Verona, The Winter's Tale.

10. ekspirove narativne poeme - ekspir je napisao 4 narativne poeme:

A Lover's Complaint - najzanemarenija ekspirova poema koja je prvi put objavljana 1609 godine u istom omotu sa Sonetima. ini se da ju je napisao meu ranim poemama, ali joj se ne moe dodijeliti taan datum. Phoenix and the Turtle Ova poema je tek kasnije dobila naslov. Bila je objavljena kao neiji esej. Ali kasnije je dodijeljena ekspiru. Datum objave nije poznat, ali mora biti zrelije dijelo. Rape of Lucrece Ova poema je ula u knjigu registra Engleske vlade. Prvo je bila nazvana Otmica Lukrecije, ali je ipak objavljena pod imenom Lukrecija. Napastovanje Lukrecije je kao naslov zaivilo tek neto kasnije. Napastovanje Lukrecije je naratvina poema koja je nalik na tragediju osvete. Venus and Adonis Poema sa strofama od 6 redova. Posveena je ekspirovom zatitinku Henry Wriothesley. Posveena je njemu u nadi da bi se zadrao to vie u zemlji. Za njihov patronat kao nagradu su dbijali pjesme.

11. ekspirove problemske drame - su napisane kasne 1590 do prvih godina 17 vijeka. Tu spadaju: All's Well That Ends Well, Measure for Measure i Troilus and Cressida. ekspir je sa "problem plays" krenuo u istraivanje odreene moralne dileme i socijalnog problema kroz svoje centralne likove. Problemska drama se odlikuje sloenim i vieznaanim tonom, neto izmeu tamne, psiholoke drame i vie jasano kominog materijala. All's Well That Ends Well, Measure for Measure sadre sretna kraj, koji je umjetan i povran, a Troilus and Cressida zavrava sa traginom smru i nema sretan kraj.

12. "Merry England" - se odnosi na utopijsku koncepciju engleskog drutvu i kulture koji se temelje na idilinom pastirskom nainu ivota koji je prevladavao u vrijeme izmeu srednjeg vijeka i poetka industrijske revolucije. Tretira se kao plod sentimentale nostalgiane mate i kao ideoloki ili politiki konstrukt. Koncept "Merry England" je nastao u srednjem vijeku, opisujui utopijsko stanje ivota seljaka koji je bio tei od olova. Ideje "Merry England" postale su povezane s jedne strane sa anglo-katolicima i katolianstvom, kao verzija ivota u dareljivosti. "Merry England" odraava istorijski aspekt ruralnog engleskog folklora koji se izgubio tokom industrijalizacije. Mnogi pisci su u svoja dejla uvodili te poglede na svijet. Takav pisac je Coleridge.

13. Petrarkizam u ekspirovim sonetima - U sonetima ekspir koristi dosta Petrarkistikih elemenata. On se fokusira od idealizacije ljubavi do njenog seksualnog iskoritavanja. ekspir takoe u tu strategiju ulazi na renesansni nain, fokusirajui svoje strahove i elje na Kupida. ekspir je razradio mnoge teme kao to su insomnia, rob ljubavi, krivnja, nepotovanje i bolest. ekspir je kopirao mladia od Petrarkine djevojke Laure, on je slian ljupkoj djevojci, dok je crna dama njena totalna suprotnost. Jedna taka koju ekspir naglaava dok pie crnu damu je satirini komentar na Petrarkinu ljubav. ekspir pokazuje erotsku ljubav lijepog mladia, a to je ljubav koja se uklapa u onu dvorsku. A onda kao i sa smru Laure, ta ljubav prelazi u boansku ljubav koja je posveena Kupidu, Rimskom Bogu ljubavi.

14. Univerzitetski umovi Don Lili, Dor Pil, Robert Grin, Kristofer Marlo, Tomas Ne i Tomas Lod. Ime su dobili jer su studirali na univerzitetima. Don Lili uticao je na unapreenje drame, usavrio je i komediju naravi

Dor Pil uspio je da uskladi romantiku I folklore Robert Grin ekspir mu je preoteo dramu. Kod njegovih drama je naglaena poetinost. Iza njega nije ostalo dosta drama.

Kristofer Marlo Napisao je Dr Faust i Tamerlan Veliki poetak elizabetanske drame. Njegove drame se na zivaju One Man Play. Junaci njegovih drama su mnogo uticali na elizabetanske pisce.

15. Konevencionalno i nekonvencionalno u ekspirovim sonetima -

Konevencionalni elementi u ekspirovim sonetima su ljubav, vrijeme i besmrtnost. A nekonvencionalni su to to je veina soneta upuena nekom mladiu koji je nepoznat.

16. Hronologija ekspirovog stvaralatva

First Performed 1590-91 1590-91 1591-92 1592-93 1592-93 1593-94 1593-94 1594-95 1594-95 1594-95 1595-96 1595-96

Plays Henry VI, Part II Henry VI, Part III Henry VI, Part I Richard III Comedy of Errors Titus Andronicus Taming of the Shrew Two Gentlemen of Verona Love's Labour's Lost Romeo and Juliet Richard II A Midsummer Night's Dream

First Printed 1594? 1594? 1623 1597 1623 1594 1623 1623 1598? 1597 1597 1600

1596-97 1596-97 1597-98 1597-98 1598-99 1598-99 1599-1600 1599-1600 1599-1600 1600-01 1600-01 1601-02 1602-03 1604-05 1604-05 1605-06 1605-06 1606-07 1607-08 1607-08 1608-09 1609-10 1610-11 1611-12 1612-13

King John The Merchant of Venice Henry IV, Part I Henry IV, Part II Much Ado About Nothing Henry V Julius Caesar As You Like It Twelfth Night Hamlet The Merry Wives of Windsor Troilus and Cressida All's Well That Ends Well Measure for Measure Othello King Lear Macbeth Antony and Cleopatra Coriolanus Timon of Athens Pericles Cymbeline The Winter's Tale The Tempest Henry VIII

1623 1600 1598 1600 1600 1600 1623 1623 1623 1603 1602 1609 1623 1623 1622 1608 1623 1623 1623 1623 1609 1623 1623 1623 1623

1612-13

The Two Noble Kinsmen*

1634

17. panska armada - je bila panska flota koja je trebalo da 1588. godine izvri

invaziju na Englesku i kojom je komandovao Alonso de Guzman el Bueno, 7. vojvoda od Medine Sidonije. Uprkos optem miljenju da je ovoj floti naziv Nepobediva armada dao sam kralj Filip II, istina je da je ime poteklo od samih Engleza. Ime se prvi put pojavilo u pamfletu dravnog sekretara kraljice Elizabete, Vilijama Sesila, koji se pjavio nakon poraza panaca i u kom je Sesil govorio o panskoj floti na sarkastian nain nazivajui je panskom nepobjedivom flotom. Kralj Filip II od panije je bio oenjen engleskom kraljicom Meri I od Engleske. Nakon njene smrti, odnosi izmeu Engleske i panije su se naglo pogroali zbog politike koju je vodila njena naslednica Kraljica Elizabeta I. Cilj ove invazije je bio da se sprijei dalja pomo Engleske Ujedinjenim holandskim provincijama koje su tada bile dio panske Holandije, kao i spreavanje daljih napada engleskih korsara na panske posede u Americi i galije koje su prevozile zlato. panski kralj je imao podrku pape Siksta V. Armada je prvo imala veoma iskusnog komandanta, Alvara de Bazana, 1. markiza od Santa Kruza, ali on je umro februara 1588, tako da je Medina Sidonija zauzeo njegovo mesto. Flota je krenula sa 22 ratna broda panske kraljevske mornarice i 108 trgovakih brodova adaptiranih za borbu. Namjera je bila da se pree Laman, da se ukotvi u Flandriji gdje je vojvoda od Parme ekao spreman za invaziju na jugoistonu Englesku. Armada je postigla svoj prvi cilj i ukotvila se u Sjevernom moru, na morskoj granici izmeu Francuske i panske Holandije. Dok su ekali na uspostavljanje komunikacije sa vojskom vojvode od Parme, engleski ratni brodovi su osuli paljbu po panskim brodovima, natjerali ih da dignu sidra i napuste mjesto sastanka sa Parmom. Armada je uspjela da se regrupie i povue na sjever, dok su je progonili engleski brodovi. Povratak u paniju je takoe bio poguban snane oluje su flotu skrenule sa kursa i vie od 24 broda je nastradalo u na sjevernoj i zapadnoj obali Irske, dok su preivjeli nali utoite u kotskoj. Flota je izgubila oko 50 plovila od poetnih 22 galije i 108 naoruanih trgovakih brodova. Ova bitka je bila jedna od nejveih bitki u englesko-panskom ratu voenom izmeu 1585. i 1604. godine.

18. ekspirove romantien drame ili tragikomedije su:

* Pericles, Prince of Tyre (Perikle)

* Cymbeline (Simbelin) * The Winter's Tale (Zimska bajka) * The Tempest (Bura) Glavni motiv je motiv ljubmore (Simblein i Zimska bajka). Svi se sretno zavravaju i posjeduju duh smirenosti koji dolazi nakon sukoba. Sve se bave temom gubitka i ponovnog nalaenja, uvrede i pratanja, sagrijeenja i iskupljenja. Radnju ine nizovi pustolovina, udesnih zbivanja, putovanja, sjediljavanja sa bliskim osoba za koje se vjerovalo da su mrtve. Pominju se arobna djela i uvode se natprirodni elementi. Atmosfera je sanjarska, neodreena i daleka.

II.

SVA EKSPIROVA DJELA

1. Komini elementi u ekspirovim tragedijama - ekspir u svojim tragedijama

koristi realnost koja biva naruena kominim elementima, koji remete emocionalnost. Tu si i komini odlomci koji naruavaju itavu sadrinu tragedije. Hamletove ale o smrti njgovog oca i enidbe Klaudija sa Gertrudom. Komini elementi takoe postoje u Ofelijinom ludilu, odvodei publiku od tragedije i uvodei komine elemente. Komini elementi u Hamletu dolaze takoe na poetku petog ina kada s Ofelija utapa, a Klaudije i Leart sumnjaju na Hamleta i kuju zavjeru protiv njega. Na pogrebu Ofelije komini su ljudi koji kopaju njen grob i nazvani su klauni. Oni tu prekidaju tragediju i uvode komine elemente. Klauni su takoe jedan od kominih elemenata u Antonije i Kleopatra. Kralj Lear se esto smatra kao tragedija koja se razvila iz ekspirove komedije. Situacije koje su pretstavlje ne ovde kao recimo podjela kraljevstva na 3 keri, neki maskirani likovi, premjetanje radnje u pustinju su dijelovi ekspirove komedije. Iako je djelo

Kralj Lir tragedija puna tuge i boli, uvodna scena je komina i baca u sjenu kraljevu ozbiljnost. U Edmundovom ogorenom govoru o razmetljivosti svijeta postoji sarkazam. Takoe sarkazam i humor imamo kada Lir klei i moli erku za oprost. Iako on pokuava da bude ozbiljan, to su scene gdje on nasmijava publiku i to ga dovodi do ludila. Lir i Hamlet sadre vie kominih elemenata od Magbeta. Nakon ubijanja Dankana pogrebnici stvaraju komiku kao i u Hamletu. Takoe se moe posmatrati i "Romeo i Julija", koje poinje kao komedija - dobroduna drama o dvoje zaljubljenih u Italiji do traginog kraja i smrti.

2. Kraljevi u ekspirovim dramama - Kraljevi u dramama su:

* King John * Edward III * Richard II (1594-1597) , prati zavretak vladavine * Henry IV, Part 1 * Henry IV, Part 2 * Henry V najuspjeniji kralj * Henry VI, Part 1 lo vladar, psihiki nestabilan * Henry VI, Part 2 * Henry VI, Part 3 * Richard III makijavelistiki lik * Henry VIII To su i politike drame, jer u njima dominira tema politike. ekspir nas je ovako proveo kroz istoriju kraljeva Englske. U tim dramama se prikazuje borba za vlast, rat i krunisanje tih kraljeva. Prikazuje se dravniki i vojniki ivot, stanje u tadanjoj Engleskoj, Ratovi Rua (Henry IV) itd.

3. 4 velike ekspirove tragedije su: King Lear, Hamlet, Othello i Macbeth. Hamlet i

Othello su tragedije osvete. U tragedijma postoji zloin negatvnog junaka i osveta pozitivnog junaka. Hamlet je sam u zloinu kojeg treba da poini, dok drugi likovi uostalim tragedijama imaju saveznike. U Hamletu je panja usmjerena na unutranju dramu glavnog lika, Otello je tragedija iji su sukobi spoljanji. Za razliku od Hamleta i Macbetha u Ottelu nema natprirodnih elemenata. King Leara i Macbetha na kraju dejla stie ludilo I gube razum zbog nedjela koje su poinili. Othello je jedini junak koji ne umire na kraju tragedije. Magbet i Othello imaju jasnu i preglednu strukturu, za razliku od ostale dve tragedije. Osnovne teme Othella i Hamlet su ljubav i ljubomora. Hamlet i Mcbhet imaju ubijanje vladara da bi se dolo do prestola. Takoe teme koje povezuju King Leara i Macbheta su raspadanje i pad svijeta. U King Learu i Othellu (klaun, njegov sluga) postoje lude koje uvode komine elemente u tragedije.

4. Shvatanja duhova i vjetica u ekspirovo vrijeme - ekspir je genijalac u

stvaranju besmrtnih likova, ije karakteristike prelaze normalno bie i postaju nadnaravne. Ne samo da njegova upotreba nadnaravnih elemenata unutar njegovog djela otkrivaju Elizabetansku opsjednutost s mitskim vjerovanjima, ve isto tako otkriva njegov stav o tim vjerovanjima u razliitim takama njegove autorske karijere. Nije samo da su siromani i ne upuueni vjerovali u to, ve i kolovani bogati ljudi tog perioda. Elizabetanci su oduvijek bili osjetljivi na vjerovanje u nadnaravno. Kao to vidimo iz biljeki, ti ljudi su ispitivali jedni druge i udili se tim silama. ekspir je oigledno bio pod tim utjecajem. Elizabetanci su takoe davali praznovjerna objanjenja za promjenu vremena i doba, faza ivota, a bolest i smrt. ekspir je bio prinuen da pie od takvim pojvama jer je bio pod uticajem ljudi, koji su davali ak i novac da vide vilu, duha ili vjeticu. Magija i nadnaravna bia se javljaju u jednoj etvrtini ekspirovih komedija, 60% njegovih drama i 60% njegovih tragedija. Vjetice se pojavljuju u Macbethu, a duh u Hamletu i Buri. Veina ekspirovih djela sadre neki oblik nadnaravnog. ekspir je za razliku od drugih pisaca tog doba koristio nadnaravne elemente ne da bi zaplaio narod kako su to drugi pisci radili, nego da ljudima pokae da se ne trebaju toga bojati i da ne misled a su ta bia uvijek loa I da nanose zlo. Duh ispunjava sve zahtjeve elizabetanskog uvjerenja. Duh u Hamletu je odlian primjer sposobnosti gdje ekspir oblikuje nadnarave oblike prema elizabetanskim vjerovanjima. U Magbethu koristi najvie nadnaravnog, moda zato jer je tootkriva pesimistina faza ekspirovog ivota. On je tada bio preplavljen boli, grijesima i okrutnosti pa je to uvoenje nadnaravnog moralno. ekspir otkriva svoje mentalno stanje u Macbethu, kad se lik pribliava porazu. Posljednje djelo koje se bavi nadnaravnim je Bura. On ovde koristi vile i duhove kako bi izrazio novu temu,

pomirenje s oprotenjem grijeha i pogreke. Nadnaravno je pod kontrolom ovijeka u Buri (Prospero govori na kraju kako je ovijek nad silama zla). Cjelokupni ekspirov ivot je odigrao ulogu u upotrebi nadnaravnog u djelima, ne samo elizabetanski period.

5. ena kao orue u ekspirovim dramama - ene se pojavljuju kao podrka i

centralni likovi u ekspirovim dramama, a ovi likovi, kao i tzv "Dark Lady" iz soneta, su izazvali znatan iznos kritike, koja je dobila poticaj tijekom drugog vala feminizma 1960 godine. Klasian primjer enskog lika je Viola iz Bogojavljenske Noi. ekspir je ene prikazao kao inferiorne u odnosu na mukarce. U Othellu Dezdemona je opisana kao vlasnitvo. Dok je Lady Magbeth posluila kao orue za preuzimanje prestola, jer je ona bila ta koja je pomogla muu da doe na tron.

6. Motivi preruvanja u ekspirovim dramama - Kada je kraljica Elizabeta dobila

presto, ona se tu ponaala kao muko. Ona je prizivala muku snagu i tako je uvodila u svoju enstvenost. Ona je koristila sposobnost trasformiranja sebe u raznim situacijama. Tako je i ekspir u mnogim svojim djelima koristio ba tu transformaciju. Preruavanje imamo u As You Like It i Bogojavljenska No kada se Rosalinda i Viola preruavaju u mukarce, u poetku zbog sopstvene zatite, a kasnije zbog dogaaja i okolnosti u kojima su se nale. ak i Lady Magbeth spade u tu grupu, jer je ona muko u kui i pokuava da se izbori za tron. Viola nosi razliite maske jer mora biti Cezario i sluga. Ona je veoma slina Elizabeti. Rosalinda se preruava u Ganimeda kada odlazi u umu Arden, jer je ena na putu uvijek u opasnosti. Kasnije joj to maskiranje slui kao pokrie za sastanke sa Orlandom.U Kralju Learu Edgar se preruava u prosijaka i prati kralja, a kralj ga podrava i spimatie. Protjerani Earl od Kenta se maskira u seljaka kako bi povratio svoju plemiku titulu.

7. Jezik kao sredstvo dominacije u ekspirovim dramama - Najznaajniji atribut

ekspira je njegov jezik. On koristi stilski jezik u svojim dramama, ali na pojednostavljen nain kako bi svaki pojedinac mogao da razumije. Svoja djela je pisao za nii sloj ljudi, tako je njima prilagodio svoj jezik,a on je opet ostao u duhu jednog vrhunskog pisca.Koristio je moderni engleski jezik elizabetanskog doba. Koristio je figurativni jezik koji je pun metafore, aliteracije, personifikacije Na primjer u As You Like It imao metaforu kada se govori o ubijanju jelena kada ih

Vojvoda naziva barunastim prijateljima i Debelim i masnim graanima. Sve to odnosi naravno na dvorane koji se debeli i nose barunasta odijela.

8. ekspirove romantine junakinje su: Marina (Perikle), Imogen (Cymbeline),

Perdita (The Winter's Tale), Miranda (The Tempest). Svaka od njih je hrabra na svoj nain, svaka se suoava sa okrutnosti svijeta. Jednu gusar prodaju u prostitutke, druga dobija maehu, trea je naputena od roditelja i odgaja je pastir, a Miranda odrasta na ostrvu otuena pd svijeta. Svaka ima svoju ivotu priu i sudbinu, svaka je heroina za sebe i obiljeava dejo u kojem je ekspi prikazuje.

9. ekspirove mudre lude su: Trinculo, Touchstone, Feste, Lears fool i drugi.Luda

esto daje komentar drutva i postupke svojih vladara. ekspirove lude su obino pametne ili obini seljak koji koristi njihovu mudrost da nadmai ljude vieg drutvenog statusa. Meutim, oni su takoer omiljeni od strane plemstva. Nema suvremene paralele za ulogu Lude na dvoru kralja. Kao to je ekspir zamilja, luda je sluga i nek podloan kanjavanju. Kralj Lear je prijatelj sa svojom ludom, ali je ta luda i njegov sluga i neko ispod njega. Luda djeluje kao komentator dogaaja i jedan je od ljudi koji je neustraiv u govorenju istine. Luda prua duhovitost za razliku od nekih ekspirovih klaunova, jer njihova ala nema smisla, dok recimo kada Luda ismijava Kralja Lear ona to radi na takav nain da publika shvatiti smisao njegove ale. Luda ne slijedi ideologiju. On odbija sve nastupe, zakone, pravde, moralni red. On vidi nasilje, okrutnost i poude. On nema iluzija i ne trae utjehu u postojanju prirodnog ili nadnaravnog, koje predvia kanjavanje zla i nagradu dobrih.

10. Dramska ironija u ekspirovim dramama - ekspir je bio naklonjen dramskoj

ironiji. As You Like It i Bogojavljenska no su ispunjene sa dosta ironije. U tragedijama se manje oslanja na ironiju iako u Macbethu i Hamletu ima dramske ironije da bi se pojaala napetost u djelu. ekspir koristi dramatinu ironiju u

Hamletu na vie razliitih naina. U Bogojavljenskoj noi takoe koristi ironiju koja se vrti oko samo jednog lika a to je Viola koja se zaljubi u Cesaria. Na kraju on otkriva publici da je Cesario zapravo Viola. U Macbethu postoji dosta ironije, a ekspir je namijenio tu ironiju ovoj drami da bi izgradio i odravao neizvjesnost kada eli da postigne neodreen osjeaj straha. Recimo vjetice na samom poetku su ironija. ekspir se smatra jednim od najboljih pisaca koji je koristio ironiju u svojim dramama.

11. Jezik kao sredstvo spajanja dvoje zaljubljenih - ekspir koristi jezik ljubavi

kako bi povezao i spojio dvoje zaljubljenih. On koristi dosta metafora i daje dosta opisa u tim govorima. Ljubavni razgovor izmeu Romea i Julije ili Orlanda i Rosalinde je ispunjen metaforom i senitmentom. Tu takoe postoji jezik emocija kojim Rosalinda recimo esto pokazuje koliko voli Orlanda i koliko mu je naklonjena. U Romeo i Julija koristi sonnet kako bi prikazao ljubav i izrazio je kroz rijei.

12. Pastoralni elementi u ekspirovim komedijama - Pastorala je popularni

renesansni knjievni anr koji je uticao i na neka ekspirova djela. Pastorala se odnosi na nain ivota pastira, ali i na knjievnost, umjetnost i muziku koja opisuje nain ivota pastira, esto na vrlo idealistiki nain. Pastoralna knjievnost je iz antikg doba. Takoe se odnosi i na ruralni nain ivota pastira koji su obino romaticizirani i pretstavljeni na nerealan nain. ivot na selu je povezan sa tiinom, blizinom prirode, to je isti ivot, inferiorni u odnosu na ivot na dvoru. Gradski ivot se gleda kao dekadencija, kao to je dvor politiki centar. Pastoralni ivot je utopija, Eden, jer nema hijerarhije, drutvo je ekvivalentno utopijskoj dimenziji, svijet je idealiziran. Karakteristika pastorale je iskrenost i jednostavnost, nema nikakve veze sa snagom, nije svijet laskanja, ali je progonstvo za Starog Vojvodu, jer on gubi svoj status.Pastoralni ideal je ideal suprostavljanja istog, prirodnog, etiki zdravog ivota u prirodi naspram ivota u licemjernom, civilizovanom svijetu. To je literature bjegstva iz stvarnosti, zgoda i nezgoda pastira i pastirica. Taj svijet u koji oni bjee se najee zove Arcadia. U okviru

klasine pastorale, konvencionalni pastir i pastirica su bili u paru kao recimo Phoebe i Silvius ili Apolon i Silvia. U tim tradicionalnim ulogama, pastira je napustila njegova draga, dok je pastirica ohola. Pastoralni ivot je ponekad opisan kao Zlatno doba. U svom najjednostavnijem obliku, pastorale predstavljaju pastirski ivot na konvencionalni nain. Pastoralna knjievnost renesanse ponekad izgleda kao bajka, vie nego kao veliko djelo. Ove naizgled udne bajke nisu u stvari ono to se u poetku initi, a sama injenica da su pastorale okupirale i neke od najveih pjesnikih umove engleskog renesanse, a jedan od njih je i ekspir. Neke od ekspirovih drama sadre pastoralne elemente, od kojih su najpoznatiji As You Like It (iji zaplet je izveden iz pastoralne romantike Rosalynd Thomasa Lodgea) i Winter's Tale. ekspir je esto upotrebljavao pastoralno unutar djela, kao to su Love's Labor's Lost i Winter's Tale ili As You Like It. Ostala ekspirova djela sadre pojedine pastoralne scene, kao to su razbojnici u The Two Gentlemen of Verona. Pastoralni uticaj takoe se nalazi u Twelfth Night i Tempest. Pastoralu imamo u djelima As You Like It, Winter's Tale i Tempest. Tema pastoralne komedije je ljubav u svim svojim oblicima u rustikalnom okruenju. U umi Arden postoje pastoralni elemenati u As You Like It. Tu imamo contrast izmeu ivota u gradu i u prirodi. U umi Arden se ivot dosta razlikuje od gradskog tako to u umi nema satova, nema ustaljenog dnevnog posla, uzurpirali su je kneevi, braa su smrtni neprijatelji. Za protjerane dvorane nema rada, oni su slobodni da lutaju po umi i da ispunjavaju vlastite elje. Nema hijerarhije, ljudi mogu slobodno priati jedni sa drugima.ekspirove pastorale urbanoj publici otkrivaju misterije sela. On pokazuje kritike drutvene prakse koje proizvode nepravde i nesree, ismijavaju anti-socijalno, ludo i samodestruktivno ponaanje najoitije kroz temu ljubavi. U As You Like It takoe Silvius ali to Corin odbacuje njegovu ljubav, a naputeni Orlando kai svoje pjesme o ljubavi na grane stabala. U As You Like It koristi mnoge elemente pastoralnog kao to su korupcija porodice i dvorjana od nekoliko likova u progonstvu u umi Arden, time stvarajui platformu na kojoj priroda, odgoj i plemenitost mogu biti podignuti. Maskiranje omoguava Rosalindi da slobodno razgovara o ljubavi i odnosima s Orlandom. As You Like It sadri vie pjesama od bilo koje druge ekspirove drame. Drama sadri maska vjenanja koja se povezuje sa bogom braka Himenom. Nadnaravni elementi su bili vani za Pastoralni anr. ekspir spaja pastoral i realnost, daje pastorali uvjerljivost smjetajui je u realan kontekst. U idilinoj pastorali nije bilo fizikih niti psihikih tegoba.

III.

AS YOU LIKE IT (KAKO VAM DRAGO)

anr - Komedija, pastorala Vrijeme i mjesto pisanja - 1598-1600, London, Engleska Datum prve objave - objavljena u First Folio 1623 Ton - Komian, romantian Vrijeme deavanja drame 16. vijek Mjesto deavanje radnje - Francuska, izmiljena uma Ardenne Protagonist Rosalinda Glavni sukob - Rosalinda i Orlando su zaljubljeni, ali Rosalinda je nepravedno protjerana iz dvora vojvode (Duke) Fridrika, Orlanda odbija da prihvati njegov ljubomorni brat Oliver, a morao je i pobjei od osvetoljubivog Duke Fredericka. Podie akciju - U cilju da Orlando nauiti kako da joj bude pravi mu, Rosalinda se maskira kao mladi imenom Ganimed i upuuje ga na put ljubavi. Vrhunac - Rosalinda obeava da e se udati za Orlanda i nagovara Febu da pristane na udaju sa Silvijem, ali stvari krenu krivim smijerom s njneim dragim Ganimedom, koji je zapravo maskirana Rosalinda. Pad akcije - Rosalinda, koja se pojavljuje kao ona nemaskirana, eni se Orlandom, a Feba za Silvija. Teme Uivanje u ljubavi; pokornost ljudskog iskustva; gradski ivot u odnosu na ivot u gradu. Motivi - lukavstvo; homoeroticizam; progonstvo

Simboli - Orlandova pjesama, ubijanje jelena; Ganimed Nagovjetaj - Rosalindin nezgrapan prvi susret s Orlandom predvia dubinu njene ljubavi prema njemu.

Radnja: Sir Rowland de Bois umire, ostavivi iza sebe tri sina: Olivera, aka i Orlanda. Prema obiaju primogeniture, velika veina njegov posjeda je preao u posjed njegovog najstarijeg sina, Olivera. Iako je Sir Rowland uio Olivera da se dobro brine za svoga brata, Orlanda, Oliver odbija da to uini. Iz istog inata, on porie Orlandovo obrazovanje, obuku i imovinu pristajui gospodin. Charles, hrva sa dvora vojvode Fridrika, dolazi da upozori Olivera od glasina da e u Orlando izazvati Karla da se bore sljedeeg dana. Bojei se ukora ukoliko bi potukao plemia, Charles moli Olivera da se umijea, ali Oliver uvjerava hrvaa da je Orlando neastan sportista koji e poduzeti bilo kakva kukavika sredstva potrebna za pobjedu. Charles obeava da e pretui Orlanda, to oduevljava Olivera. Stari Vojvoda je uzurpirao prijestolje svog brata, vojvode Fredericka, te je pobjegao u umu Ardenne, gdje ivi kao Robin Hood uz grupu lojalnih sljedbenika. Duke Frederick omoguava keri Starog Vojvode, Rosalindi, da ostane na dvoru zbog nerazdvojnog prijateljstva sa njegovom keri, Celiom. Dolazi dan kada je na rasporedu Orlandova borba protiv Charlesa, a ene su svjedoci Orlandove pobjede. Orlando i Rosalinda se tu prvi put sreu i zaljubljuju jedno u drugo, iako to Rosalinda uva kao tajnu od svih, ak i Celie. Orlando se vraa kui sa hrvanja, a njegov vjerni sluga Adam ga upozorava na Oliverovu urotu protiv Orlanda, jer je ovaj pobijedio na hrvanju i postao jo popularniji. Orlando zbog sigurnosti odlui otii u Ardenne. Bez upozorenja, vojvoda Frederick koji je Rosalindin stric se predomisli oko njenog ostanka i protjera je sa dvora. Ona, takoer, odlui da pobjegne u umu Ardenne a s njom ide i Celia, koja ne moe da podnese da bude bez Rosalinde, a s njima je i Touchstone, dvorska luda. Da bi se osigurala na svojim putovanjima, Rosalinda uzima odjeu mladia i uzima ime Ganimed, dok se Celia oblai kao obina obanica i daje si ime Aliena. Duke Frederick je bijesan bijesan zbog nestanka svoje keri. Kad on shvati da se bijeg njegove keri i neakinje poklapa s nestankom Orlanda, vojvoda nareuje Oliveru da vodi potjeru, prijetei mu da e mu oduzeti zemljite i imovinu. Frederick je takoer odluio da je vrijeme da jednom zauvijek uniti svog brata pa poinje podizati vojsku. Stari Vojvoda ivi u umi Ardenne sa grupom gospodara koji su otili u dobrovoljno izgnanstvo. On hvali jednostavan ivot meu drveem, sretan to je odsutan iz spletke dvorskog ivota. Orlando, iscrpljen od putovanja i oajan u pronalasku hrane za svog druga, Adama, dovlai se u Vojvodin logor i drsko govori da nee jesti sve dok im on ne dadne hranu. Stari Vojvoda smiruje Orlanda i kad sazna da je on sin njegovog biveg prijatelja prihvata ga u svoju druinu. U meuvremenu, Rosalinda i Celia, maskirane kao Ganimed i Aliena, ulaze u umu i sreu zaljubljenog mladog pastira po imenu Silvije koji ali za oholom Phoebe. Dvije ene kupnju skromnu brvnaru, stada i panjeke od Silvija i Corina, a uskoro Rosalinda isto tako ali za

Orlandom. Orlando, zna da je Rosalinda negdje u umi, luta kroz umu i kai ljubavne stihove za Rosalindu na grane drvea. Rosalinda pronalazi stihove, ali se pretvara da je muko (Ganimed), ona razgovara sa Orlandom o njegovoj pravoj ljubavi, Rosalindi. Smatrajui je mladiem, Orlando se povjerava Rosalindi o svojim neodoljivim strastima. Rosalinda, kao Ganimed, tvrdi da je strunjak u istjerivanju takvih emocije i obeava mu da e ga izlijeiti od ljubavnih jada, ako on pristane da se pravi da je Rosalinda Ganimed i obea da e joj se udvarati svaki dan. Orlando se sloi, i ljubavne lekcije zaponu. U meuvremenu, Phoebe postaje sve okrutnija u njenom odbacivanju Silviusa. Kada se Rosalinda umijea, preruena u Ganimeda, Phoebe se beznadeno zaljubljujeu Ganimeda. Jedan dan, Orlando se ne pojavi na obuci as Ganimedom. Rosalinda, reagirajui na svoju zaljubljenost u Orlanda, izbezumljuje se kada se Oliver pojavi. Oliver opisuje kako ga je Orlando sreo u umi i kako ga je spasio od gladne lavice. Oliver i Celia, jo uvijek preruena u pastiricu Alienu, odmah se zaljube i dogovore da se oene. Kako vrijeme prolazi, Phoebe postaje sve upornija u svojoj potrazi za Ganimedom, a Orlando se umorni od pretvaranja da je djeak njegova draga Rosalinda. Rosalinda odlui da zavri s tim. Ona obeava da e Ganimed oeniti Phoebe, ako Ganimed ikada oeni enu, a ona obvezuje sve njih se da sastanu sljedeeg dana na vjenanju. Oni se svi slau. Dan vjenanja dolazi, i Rosalinda okuplja razliite parove: Phoebe i Silviusa, Celiu i Olivera, Touchstona i Audrey, kozara kojen on namjerava oeniti i Orlanda. Grupa se sakuplja prije Starog Vojvode i njegovih ljudi. Rosalinda, jo uvijek preruena u Ganimeda, podsjea zaljubljene na njihovihe razliite zavjete, zatim trai obeanje od Phoebe, ako iz nekog razloga ona odbije da se uda za Ganimeda ona da e se udati za Silviusa, te obeanje Vojvode da e dopustiti da mu se ker uda za Orlanda, ako i dalje bude sobodna. Rosalinda ih naputa sa preruenom Celiom, pa se obe vraauju onakve kakve jesu, u pratnji Himena, bog braka. Himen prisustvuje sveanosti i eni Rosalindu i Orlanda, Celiu i Olivera, Phoebe i Silviusa i Audrey i Touchstona. Proslava vjenanja je prekinuta sretnom vijeu kada dolazi izgubljeni brat Olivera i Orlanda, ak: dok je sa svojom vojskom iao da napadne Stagor Vojvodu, pred vojvodu Fredericka je doao svetenik koji ga je uvjerio da svoje brige ostavi po strani i da prihvati monaki ivot. Frederick mijenja svoj put i vraa na tron Starog Vojvodu. Gosti i dalje pleu, sretni u spoznaji da uskoro e se vratiti na kraljev dvoru.

Likovi:

Rosalinda - ki Starog Vojvode. Smatra se jednom od ekspirovih heroina, jake volje, dobrog srca i jako pametna. Umjesto da poraena ode u progonstvo, Rosalinda koristi svoje putovanje da ode u umu Ardenne kao priliku da preuzme kontrolu nad vlastitom sudbinom. Kad je maskirana kao Ganimed-zgodan mladi i kada se nudi kao uitelj ljubavi svom deagom Orlandu, Rosalindi talenti i ari su u punoj snazi. Sama Rosalinda je, primjerice, svjesna ludosti romantine ljubavi ali je i oduevljena tom ljubavlju. Ui

ljude oko sebe da misle, osjeaju i vole bolje nego to su ranije, ona se uvjerava da su dvorjani koji su se vratili iz Ardenne daleko njeniji nego oni koji su pobjegli u nju.

Orlando - najmlai sin Sir Rowland de Bois i mlai brat Olivera. Orlando je atraktivan mladi koji je radi bratove nebrige, ostao bez dentlmenskog obrazovanja ili obuke. Bez obzira na to, smatra se da ima veliki potencijal, a to nam dokazuje i njegova pobjednika bitka s Charlesom. Orlando se brine za starog Adama u umi Ardenne, a kasnije rizikuje ivot da spasi Olivera od gladne lavice, i tako se dokazuje kao pravi gospodin. On je heroj ove drame.

Stari Vojvoda - otac Rosalinde i zakoniti vladar zemlje u kojoj se drama odigrava. Nakon to ga je prognao njegov brat Fridrik, Vojvoda ivi u izbjeglitvu u umi Ardenne sa grupom ljudi, ukljuujui i Lorda Amiensa i aka. ini se kao da Vojvodi nije puno stalo do borbe za drati svoje vojvodstvo, jer ini se da je prihvatio ono to mu ivot daje. Zadovoljan umom, tvrdi da je nauio vie od kamenja i potoka, nego to bi nauio u crkvi ili u biblioteci, Stari Vojvoda dokazuje da je dobar i poten vladar.

ak - vjeran gospodaru, on prati Starog Vojvodu u izgnanstvo u umi Ardenne. ak je primjer figure elizabetanske komedije, ovjek opsjednut melanholinim beznadnim raspoloenjem. Slino kao sudija u fudbalu, on stoji na marginama, posmatra i prosuuje ponaanje ostalih likova. S obzirom na njegovu nesposobnost da uestvuje u ivotu, ak sam odbija da prati Starog Vojvodu i druge dvorjane na dvor, a umjesto toga odlazi u osamljeniki ivotu u samostanu.

Celia - ki vojvode Fridrika i Rosalinda najdraa prijateljica. Celijina odanost prema Rosalindi je bez premca, kao to pokazuje njena odluka da je prati u izgnanstvo. Kako bi putovale, Celia se maskira u pastiricu Alienu. Kao dokaz svoje ekstremne ljubavi prema Rosalindi i njezine predanosti Oliveru, za kojeg se udaje na kraju drame, Celia posjeduje srce puno ljubavi i sklona je dubokim, pretjeranim emocijama.

Vojvoda Frederick - brat Starog Vojvode i uzurpator njegovog prijestolja. Vojvoda Frederick je okrutne prirode i hlapljivog temperamenta a to vidimo kada protjera neakinju, Rosalindu, sa dvora, bez razloga. Da Celia, njegova ker, ne moe ublaiti njegov gnjev pokazuje intenzitet Vojvodine mrnje. Frederick formira vojsku protiv svog brata, ali stopira svoju osvetniku misiju nakon to sretne starog religiozan ovjeka na

putu ka umi Ardenne. On mijenja nain svog ivota i postaje monah, vraa krunu svom bratu.

Touchstone - klaun na dvoru Vojvode Fredericka. On prati Rosalindu i Celiu u umu Ardenne kada su prognane. Iako je Touchstonov posao lude da kritikuje ponaanje i istie ludosti onih oko njega, on to ipak ne uspjeva. Pored svoje gospodarice, on izgleda vulgarno i zatucano. Gotovo svaka reenica koju izgovori odjekuje nepristojnosti.

Oliver - najstariji sin Sir Rowlanda de Boisa i jedini njegov nasljednik. Oliver je nevoljan mladi koji svom bratu Orlandu, uskrauje visoko obrazovanje. On priznaje da mrzi Orlanda bez razloga ili odlazi tako daleko da bi osigurao propast svom bratu. Kada vojvoda Frederick zapoljava Oliver da pronae nestalog brata, Oliver ga pronalazi u umi Ardenne, gdje mu Orlando spaava ivot. To pokazuje velikodunost Olivera koji se mijenja na bolje, zavolio je svoje blinje. Njegova transformacija dokazuje ljubav prema preruenoj Celiji, koju on voli iako je obina pastirica.

Silvije mladi pastir koji pati, oajniki zaljubljen u okrutnu Phoebe. Po modelu Petrarkistike ljubavi, Silvije se klanja pred enom koja odbija da mu uzvrati svoje strasti. Na kraju, meutim, on je osvaja.

Phoebe - mlada pastirica, koja prezire naklonost Silvija. Ona se zaljubljuje u Ganimeda, koji je zapravo maskirana Rosalinda, ali Rosalinda nagovori Phoebe na udaju sa Silvijem.

Lord Amiens - vjeran gospodaru, prati Starog Vojvodu u izgnanstvo u umu Ardenne. Lord Amiens je prilino veseo i voli pjevati.

Charles - profesionalni hrva na dvoru Vojvode Fredericka. Charles pokazuje brigu i lukavost, kada pita Olivera da mu bude posrednik u borbi s Orlandom: on ne eli ozlijediti mladia i time izgubiti naklonost meu velikaima koji ga podravaju. Charlesova briga za Orlanda dokazuje neopravdanom kada ga Orlando bezosjeajno potue.

Adam - stariji bivi sluga Sir Rowland de Boisa. Svjedoei Orlandovoj tekoi, Adam mu nudi ne samo da ga prati u umu Ardenne, ve id a mu finansira putovanje iako ima skroman ivot i tedi. On je model odanosti i vijernog sluge.

Sir Rowland de Bois - otac Olivera i Orlanda, prijatelj Starog Vojvode, a neprijatelj Vojvode Fredericka. Nakon njegove smrti, velika veina njegovih nekretnina je predana Oliveru prema obiaju primogeniture.

Corin - pastir. Corin pokuava da uvjeri svog prijatelja Silvija u ljubavi, ali Silvije odbija da slua.

Audrey - simpatina kozarka koja pristane da se uda za Touchstona.

William mladi seoski djeak koji je zaljubljen u Audrey.

1. Lik Rosalinde - Lik Rosalinde dominira u As You Like It. Na taj nain je realizovana sloenost njenih emocija, suptilnost misli, i punina njenog karaktera tako da joj niko drugi u drami nije ravan. Rosalinda sebe daje u potpunosti u nekim okolnostima. Ona kanjava Silvija za njegovu iracionalnu odanost Phoebe, izaziva Orlandovu nepromiljenu koja je jednaka sa Platonskim idealom. To to Rosalinda moe igrati obe strane na bilo kom polju, ini njenu prepoznatljivost i neodoljivost. Rosalinda je posebno omiljena meu feministikim kritiarima, koji se dive njenoj sposobnosti da obori ogranienja koja joj kao eni namee drutvo. Sa smjelou i matom, ona se preruava u mladia, kako bi se borila za ovjeka koga voli, te ga ui kako da bude utiv, paljiv ljubavnik - vodstvo koje nije dobrodolo od strane ena . Tu je kominost u Rosalindinom shvatanjima o konvencijama mukog i enskog ponaanja, ali elizabetanska publika je mogla osjetiti odreenu koliinu tjeskobe u vezi njenog ponaanja. Uostalom, struktura muko- dominantnog druta zavise i mukarci i ene koji imaju dodijeljene uloge. Takva je, na kraju, Rosalinda odbijajuci aradu vlastitog karaktera. Osim tih suprotnosti, Rosalinda je poznata po tome to je nevjerovatno snaan enski karakter.

2. Pastorala i Realizam - Centralna pastoralna vizija je postavljena u umu Ardenne. Tu se posebno naglaava contrast izmeu ume i vojvodinog dvora. Obmana vlada u velikoj mjeri recimo braa potajno spremaju urotu brai. U umi se ivot jako razlikuje od onog na dvoru. Tu se ne mjeri vrijeme, a prognani dvorjani nemaju svoje redovne obaveze, slobodni su da rade ta ele. Idu u lov bez da im se to zabranjuje, nema hijerarhije niti politike zavisnosti. uma Arden je mjesto gdje se veina djela As You Like It odvija. Kada dvorjani postanu itelji ume donose razliita iskustva, drugaija od onih na koja su navikli. uma Ardenne za neke od njih izaziva paradoksalne osjeaje, ali veina njih umu vidi kao jednostavno mjesto za bijeg iz grada. uma Arden predstavlja ne samo ivot u pustinji, prirodni ivot, ali Arden je kazna, to je svijet nakon Adamova pada. Stari Vojvoda izdrava sezonske promjene, dok dvor predstavlja civilizovani ivot. Samo iz pastoralne perspektive se mogu vidjeti puni efekti prirode na likovima kao to su srea ili uljudnost moemo vidjeti kako su likovi ogranieni i zavarani u uivanju pastoralnog ivota. Mjera u kojoj se likovi mogu prilagoditi umi Ardenne i prihvatiti takav ivot ne samo da otkriva uvid u karakter likova, ve ona takoe pokuava odgovoriti da li je ljudima pogodnije da ive u gradu ili dvoru. Touchstone i njegove odnose s ljudima u umi Arden otkriva nekoliko uvid u zemlji ivot. Touchstone je glavni izvor komedije u drami. Njegova uloga je slina akovoj jer se oba oslanjaju na druge kada se treba izraziti, a ipak imaju suprotne stavove prema dvoru u odnosu na grad. U umi Arden postoje pastoralni elemenati. Tu imamo contrast izmeu ivota u gradu i u prirodi. U umi Arden se ivot dosta razlikuje od gradskog tako to u umi nema satova, nema ustaljenog dnevnog posla, uzurpirali su je kneevi, braa su smrtni neprijatelji. Za protjerane dvorane nema rada, oni su slobodni da lutaju po umi i da ispunjavaju vlastite elje. Nema hijerarhije, ljudi mogu slobodno priati jedni sa drugima.ekspirove pastorale urbanoj publici otkrivaju misterije sela. On pokazuje kritike drutvene prakse koje proizvode nepravde i nesree, ismijavaju antisocijalno, ludo i samo-destruktivno ponaanje najoitije kroz temu ljubavi. U As You Like It takoe Silvius ali to Corin odbacuje njegovu ljubav, a naputeni Orlando kai svoje pjesme o ljubavi na grane stabala. Tu postoje mnogi elementi pastoralnog kao to su korupcija porodice i dvorjana od nekoliko likova u progonstvu u umi Arden, time stvarajui platformu na kojoj priroda, odgoj i plemenitost mogu biti podignuti. Maskiranje omoguava Rosalindi da slobodno razgovara o ljubavi i odnosima s Orlandom. Drama sadri maska vjenanja koja se povezuje sa bogom braka Himenom. Realizam imamo u pretstavljanju dvora is like svijeta kakav jeste. Dok nam pastoral pokazuje idilian svijet, dvor nam daje relanu sliku stanja u tadanjeoj dravi. Borba za vlast koja je neizbjena, bjeg od realnosti koji imamo u Vojvodi. Tu postoji ironini realizam. Svijet na dvoru je ironini realizam. Touchstone je taj koji void likove do realizma. Recimo kada ga ak sree u umi on ga napominje koliko je sati i tako odvodi od bezbrinog idealnog ivota u umi i uvodi ga u realan svijet. Taj realizam je ekspir pretstavio kroz ironiju in a smijean nain.

3. Parodija Petrarkizma - je u ljubavi Touchstone i Audry i Ganimeda i Phoebe, a takoe i kada Orlando ostavlja ljubavne stihove Rosalindi po granama drvea. U As You Like It imamo etiri braka: Rosalinda i Orlando predstavlja, Silvije i Pheba, Audrey i

Touchstone i Celia i Oliver. Kod nekih parova imamo parodiju Petrarkizma. Recimo samo upoznavanje i ljubav izmeu rosalinde i Orlanda je komino. Ona se zaljubila u njegovu pojavu, a tu ljuabv ekspir portretira i komino i ozbiljno kao i veze ostalih parova. Touchstone i Audrey, s druge strane, jedva da su romantini ljubavnici. Touchstonova namjera sa Audrey je izuzetno jednostavna i ne ukljuuje bilo kakvo legitimno sklapanje braka. Phebe i Silvius su pastoralni ljubavnici, a takoer i primjer nesretne ljubavi, pa kod njih takoe imamo Petrarkizam. Celia i Oliver su posljednji ljubavnici u nizu. Njihova ljubav je neto nevjerojatno, jer je na prvi pogled.

4. Pastoralne konvencije u djelu su kada u ekspirovoj verziji Oliver mrzi Orlanda zbog njegove ljepote i ljubaznosti, a ne zbog imovine kao u Lodgeovoj verziji. Frederick istjera Rosalindu iz istih razloga, ne zato to je zapravo sumnjii za izdaju. Dok Lodge u djelu daje oko za oko povodom uzurpacije dvora, ekspirov Frederick se pokaje i prikljuuje samostanu. Charles hrva samo ozlijedi tri brata, koje predvodi Orlando kao izazivae, dok je ih Lodge ubija. Ukratko, ekspir daje pastoralizovanu Lodgeovu avanturu/ romansu. Phoebe i Silvius, pastirica i njezin (da li ga voli ili ne) pastir, ne pojavljuju se samo u Lodgeovom romanu, ve su dio klasine pastorale. To su konvencionalni pastir i pastirica i pojavljuju se u paru pod imenima Phoebe i Silvius (ili Apolon i Silvia). Pastir ima problem sa neostvarenom ljubavi,a pastirica je ohola. Phoebe i Silvius obavljaju ove uloge savreno, ba kao to to ine Orlando i Rosalinda (Ganimed). Silvius ali za Corin, a Orlando vjea stihove po drveu. Pastorala predstavlja idilian nain seoskog ivota, idealiziran, sladak i slikovit. Niko ne osjea glad ili hladnou. Seoski ivot je neukaljan, te stoga superioran u odonsu na urbana podruja. Meutim, ekspir rui tu idilu sa akovim "nevoljama", nezadovoljstvom i Touchstonom i Audrey kao nepoeljnim ljubavnicima . ekspir tim dodacima nam pokazuje da niti ivot na dvoru niti pastoralna idila nisu tako slatki ili nepovoljni. U Lodgeovom originalu, dva roaka kreu u umu bez muke pratnje. ekspir im daje mukog pratioca. Touchstone, "dvorska luda", utjelovljuje sofisticiranost dvora. On govori dvosmisleno, jak je u govoru. On je pobjednik to se tie govornog dijela pastorale. Audrey, kozarka ne ba istaknute inteligencije ali otrog jezika je bolje pogodna za pjesme koje opisuju rad na farmi, nego za pastoral. Audrey takoe pokazuje beskorisnost u pokuaju da razumije Touchstonov uvrnuti jezik. Originalna Audrey potie iz sedmog vijeka od svetice iz East Anglia. Kada Touchstone govori, "Doi slatka Audrey, moramo se eniti ili emo morati ivjeti neasno" sigurno nam daje sliku seoskog ivota. ekspirov nepovolajn lik je i ak. On je "ovjek u svojim humorom. ak je "Monsieur melanholije, hladan i suh kao zemlja. Posljedica ovog stanja je razdraljivost, grub temperament, ljutnja, mrzovoljnost, kao i tuga i depresija, a u pastoralnom duhu toga nema. ak pokazuje sva ta raspoloenja u njegovim raznim susretima. Prije nego to se pojavi, lordovi u Ardenu uporeuju njegovu preosjetljivost sa suosjeajnim plaem jelena. ekspir daje konvencionalno pastoralno pjevanje koje povezuje pastirski diskurs o prolaznosti ivota u akovom susretu sa Orlandom, Touchstonom, i Rosalindom. Poto u pastoralni nema mjesta za melankoliju, na kraju se ak pridrui ex-Duke Frederick u samostanu, Oliver odlui da postane pastir (s Celiom), a svi ostali se vraaju na dvor. ekspir je izmijenio mnoga deavanja iz

Lodgeovog originalna sa susretima razliitih likova koji ive u umi Arden. On je tu postavio "touchstones" test likova gdje nam pokazuje da postoje razliiti temperamenti koji sadre idiline pastoralne elemenate na koje nas podsjeaju koza i veliko neznanje, a temperamenti dvorskog ivota prikazuju svoje nejasne govore retorikom tiranijom, svojim neprestanim cinizmom i melankolijom, i takoe beskorisnom "obojenom pompom". Moda najvee koritenje nezgoda e sauvati pastoralnu jednostavnost u happily ever after.

5. Nalije pastorale - Centralna pastoralna vizija u As You Like It je postavljana u umu Ardenne, i daje poseban kontrast izmeu nje i Dvora. Obmana vreba iza mnogih akcija, braa su protiv svoje brae. U umi Ardenne, meutim, ivot je vrlo razliit. Ne postoji tano odreeni poslovi, nema satova u umi, a za prognane dvorjane nema redovnog posla. Oni su slobodni da lutaju po umi, voeni vlastitim eljama, imaju obilje hrane. Tu je i nedostatak kompleksne politike hijerarhije koja stvara puno jai osjeaj ravnopravnosti. Prognani Vojvoda sam svjedoi prednosti ivota daleko od dvora, bez podvale i laskanja. Ono to se istie kao vano u djelu je pjevanje. As You Like It je puna pjesama - nastupi profesionalnih muziar na dvoru i pjevake grupe ija radost proizilazi iz radosti ivota u umi i prirodi. Pjesme jasno pokazuju nain na koji ljudi u umi mogu oblikovati svoje raspoloenje, situacije se potpuno razlikuju od dvorskih. Dakle, uma Ardenne osigurava prognanim dvorjanima slobodu da eksperimentiu sa svojim ivotima i da otkriju stvari o sebi. U umi se ljudi mogu otvoreno razgovarati sa bilo kim ko se nae u njihovoj blizini, s obzirom na to da u umi niko ne posjeduje odreenu teritoriju (nema soba, palata, puteva, za razliku od dvora gdje se gleda imovina) i tako se u razgovoru mogu nai osobe koje na dvoru nikada ne bi razmijenile ni rije (Touchstone razgovora sa Audrey). Takav pristup ivotu je nemogu u politiki optereenom svijetu dvora. Ali uma Ardenne nije u posve idilinom okruenju. Vojvoda esto plaa danak brutalnom vremenu, a tu su i neke opasne ivotinje koje im prijete. Pastir Corin govori da on radi za drugog ovjeka, to je blagi, ali znaajan podsjetnik da i u toj pastoralnoj stvarnosti moi nisu u potpunosti odsutne. Ali uma ipak nije idealna za mnoge od njih, pa kada dobijaju priliku da se vrate na dvor rado je prihvataju. uma ih je uinila boljim ljudima, pa se na dvor vraaju promjenjeni i drugaiji.

6. Realizam i romantika -

7. Deferiz (ak) i Touchestone - ak uiva biti tuan uprkos drugim likovima u drami koji uivaju u srei. On vjeruje da ge njegova melanholija ini savrenim kandidatom da bude luda Starom Vojvodi. On je glas zdravog razuma u djelu, iako nije luda. Tu je njegova slinost sa Touchstonom. ak je sumorni cinik koji voli posmatrati ivot i iz njega izvui tanu namjeru. Pomalo je slian Hamletu, jer on ne vidi vrijednost u niemu i poziva svijet da obrati panju na nedostatke. On u toj grupi lordova i ostalih ljudi ne

prepoznaje ljubav, muziku i sve druge vrline. ak svijet doivljava kao tuno i sumorno mjesto. Veselje ne dolazi do nejga. Dok je Touchstone totalna suprotnost od njega. On je jedini izvor humora u dram ii takoe je glas razuma. Njegov humor donosi publici dogaaje najnovije dogaaje iz drame. On je najsretnija ekspirova luda, jer komentarie radnju, ali se na tui raun i daje ironinu spoznaju trenutne situacije. On je jedna dobra doza mudrosti u djelu. Njegovo ime znai kamen koji se bori protiv plemenitih metala tj. ljudi sa dvora. ak i Touchstone su dvije vie razliite nego sline linosti. Dok je jedan melanholik i zagovara tugu i sjetu, drugi je aljivdija i jedini izvor komedije u djelu. Kada recimo ak daje neke komentare Orlandu i Rosalindi oni ga osuuju i mrze, a kada to radi Touchston opravdavaju ga i prihvataju to kao alu.

8. Tema ljubavi - Ljubav je zastupljen u vie naina: Bratska ljubav: As You Like It poinje s mrnjom dva brata (Oliver i Orland) i zavrava sa pomirenjem. Ljubav prijateljstva i sluga: Adam je posveen Orlandu. Ljubav samog sebe: akova ljubav za samog sebe. Love of Power: Frederick i Oliver slijede svoje vlastite interese. Ljubav kao pouda: Touchstonova ljubav za Audrey je visoko seksualne prirode. Idealizovana Ljubav: Kroz As You Like It, ekspir svrstava zabavu u neku vrstu ljubavi tipinu za pastoralne romantine knjievne tradicije. Ljubav i okrutnost: Opet dio pastoralnog knjievne tradicije Phebe se ruga Slivijevoj ljubavi. Ljubav na prvi pogled: Dva para doive ljubav na prvi pogled, Orlando i Rosalinda i Celia i Oliver. ekspir se ruga Phebeinoj ljubavi prema Rosalindi (kao Ganimed). Iskrena ljubav: Rosalinda ljubav prema Orlandu nije po tradiciji ili u odreenom raspoloenju. Za svaki lik u djelu ljubav znai neto drugo - Orlando voli Rosalindino lice onoliko koliko voli svoju duhovitost, Silvius pati od tradicionalno romantina ljubavi za Phebe, za Touchstone to znai da idu u krevet, a za Celiu i Olivera to je ljubav na prvi pogled. U djelu postoji ideja da je ljubav bolest koja ljubavnika dovodi do patnje i boli ili pretpostavka da je mukarac rob voljene gospe. Orlando recimo kae da e ivjeti i umrijeti kao rob Rosalindine ljubavi, a isto tako i Silvije preuzima ulogu muenika u ljubavi. Ali Silvijevo zahtjevanje panje od Phebe podrazumijeva da porobljeni ljubavnik moe otpustiti lance ljubavi i da sve romantine rane mogu biti izlijeene drgaije bi

njegov zahtjev za panju bio besmislen. As You Like It ima dvorsku ljubavnu tradiciju prikazivanja ljubavi kao sile za sreu i ispunjenje, a ismijava onih koji uivaju u vlastitoj patnji. Celia govori jako mudro o ljubavi i smatra da ljubav ima iscjeliteljske moi. Ali kada odu u umu Ardenne Rosalinda takoe pokazuje svoje ljubavno umjee kada torturie Orlanda da bude paljiv i brian ljubavnik, govori Silviju o ljubavi sa Phoebe i daje mu savjete i grdi Phoebe to jednog zaljubljenog pastira gleda kao objekat. Ona pokuava da shvati ljubav koja se moe odrati u stvarnom svijetu, a da opet bude dobra id a s njom budu svi zadovoljni.

IV. TWELFTH NIGHT (BOGOJAVLJENSKA NO)

anr - Komedija Vrijeme i mjesto pisanja izmeu 1600 - 1602, Engleska Datum prve objave - objavljena u First Folio 1623 Ton - Lagan, veseo, komian, ponekad ljut i melodramatian, posebno u govorima Orsina i Olivije Vrijeme Sadanjost (cijela pria ispriana je kroz dijalog) Vrijeme deavanja drame nepoznato Mjesto deavanje radnje Mistina zemlja Ilirija Protagonist Viola Glavni sukob Vilola je zaljubljena u Orsina, koji je zaljubljen u Oliviu, koja je zaljubljena u Violu koja je maskirana u mukarca po imenu Cesario. To je ljubavni trokut, komplikovana injenica da ni Orsino ni Olivia ne znaju da je Viola ena. Podie akciju Zbunjenost, lani identitet i izjave ljubavi. Vrhunac - Sebastijana i Viola se ujedinjuju i svako od njih shvata da je Viola ena. Pad akcije Viola se priprema za brak sa Orsinom, Malvolio je osloboen i zaklinje se da e se osvetiti, ostali odlaze na proslavu. Teme Ljubav kao uzrok patnje, neizvjesnost rodova, ludost ambicija Motivi - Pisma, poruke i simboli, ludilo, preruavanje, zamjena identiteta

Simboli - Olivijini darovi, tama Malvolievog zatvora, promjena odjee Nagovjetaj Njih je malo ili gotovo ih nema, jer se drama odvija prebrzo.

Radnja: Drama zapoinje na dvoru i Iliriji. U kraljevstvu Ilirije, plemi Orsino lei i slua muziku, plaui za svojom ljubavi Lady Oliviom. On je ne moe imati, jer je ona u alosti zbog brata koji je umro i odbija bilo kakve prijedloge braka. Valentin izvjetava Oliviju da joj je brat nedavno umro (ubrzo nakon to joj je otac preminuo), pa Olivia odlui da se zakljua kod kue, id a ga ali narednih sedam godina. Olivijina tuga za bratom ne smeta Orsinu i on nam zapravo govori da ako ona moe toliko voljeti i aliti preminulog brata, ta je onda sa ivom osobom. U meuvremenu, oluja sa obale izaziva straan brodolom. Mlada, aristokratska ena po imenu Viola je pometena na Ilirskoj obalu. Kada se nae sama u tuoj zemlji, ona pretpostavlja da je njen brat blizanac, Sebastian, utopljen u olupinama, i pokuava da shvatiti ta ona moe uiniti. Prijateljski kapetan joj govori o Orsinovom udvaranju Oliviji, a Viola govori da bi eljela da radi neto u Olivijinoj kui. Ali, budui da Lady Olivia odbija razgovarati s strancima, Viola shvata da ne moe traiti posao kod nje. Umjesto toga, ona odlui da se maskira u mukarca, uzimajui ime Cesario, i odlazi na posao u gazdinstvo kneza Orsina. Viola (maskirana kao Cesario) ubrzo postaje omiljena Orsinu, koji naini Cesaria paom. Viola se zaljubi u Orsina-ljubavkoju je teko odravati, jer Orsino vjeruje da je ona mukarac. Ali kada Orsino alje Cesaria da dostaviti Orsinovu ljubavnu poruku nadmenoj Oliviji, Olivia se i sama zaljubljuje u lijepog Cesaria, vjerujui da je mukarac. Ljubavni trokut je kompletan: Viola oboava Orsina, Olivia voli Orsina, ali voli i Cesaria, a svako od njih je nesretan.U meuvremenu, upoznajemo ostale lanove Olivijinog domainstva: pijanica od strica, Sir Toby; njegov glupi prijatelj, Sir Andrew Aguecheek, koji pokuava na beznadni nain da privue Oliviju, Olivijina duhovita i zgodana sluavka gospoa Maria, Feste mudra luda u kui i Malvolio, strog, licemjeran rukovodilac Olivijinog gazdinstva. Kada Sir Toby i ostali napadnu Malvolia zbog konstantnog napora d aim pokvari zabavu, Maria smilja praktinu alu kako bi Malvolio mislio da je Olivia zaljubljena u njega. Ona pie pismo, koje je navodno od Olivije, upueno njenom voljenom (ije je ime oznaeno slovima M.O.A.I.), govorei mu da ako eli da zadobije njenu naklonost, da treba da obue ute arape i podvezice, da se ponaa oholo, stalno osmjehuje i da odbija da se ikome pravda zbog toga. Malvolio pronalazi pismo, pretpostavlja da je adresirano na njega, i ispunjen snovima o enidbi Olivije i da i sam postane plemi, sretno slijedi njene naredbe. On se ponaa tako udno da Olivia pomisli da je lud. U meuvremenu, Sebastian, koji je jo uvijek iv, nakon svega, a njegova sestra Viola vjeruje da je mrtav, stie u Iliriju, zajedno sa svojim prijateljem i zatitnikom, Antoniom. Antonio se brinuo za Sebastiana od brodoloma i strastveno je (a moda i seksualno)

vezan za mladia - toliko da ga slijedi do Orsinovog posjeda, usprkos injenici da su on i Orsino stari neprijatelji. Sir Andrew, posmatrajui Olivijinu privlanost prema Cesariu (Viola je jo uvijek maskirana), izazove Cesaria na dvoboj. Sir Toby, koji je video zabavu u buduem dvoboju, jo vie podbada Sir Andrewa. Meutim, kada Sebastian, koji izgleda ba kao preruena Viola, se pojavi na sceni, Sir Andrew i Sir Toby na kraju dolaze i pue sa Sebastianom, mislei da je on Cesario. Olivia ulazi usred konfuzije. Sree Sebastijana i misli da je on Cesario, ona ga moli da je oeni. On je zbunjen, jer je nikada prije nije vidio. On vidi da je ona bogata i lijepa, i jo je spremniji da ode zajedno s njom. U meuvremenu, Antonia hapse Orsinovi oficiri, a on moli Cesaria za pomo, misliei da je on Sebastijan. Viola negira da poznaje Antonia, Antonia odvode, a on vie da ga je Sebastijan izdao. Viola se nada da je njen brat modajo uvijek iv. Malvolio navodo ludilo je dopustilo razdraganoj Maria, Tobyu i ostalima da zakljuaju Malvolia u malu, tamnu sobu da se izlijei, pa ga mue kako ele. Feste se oblai kao "Sir Topas," sveenik, te se pretvara da ispitje Malvolia, izjavljujui mu da je definitivno lud bez obzira na to to se on tome protivi. Meutim, Sir Toby smilja neto bolje od ale, te oni doputaju Malvoliu da poalje pismo Oliviji, u kojem on trai da bude osloboen. Na kraju, Viola (jo uvijek maskirana kao Cesario) i Orsino se upute do Olivijine kue, gdje Olivia pozdravlja Cesaria kao svog novog mua, mislei da je on Sebastian, za koga se upravo udala. Orsino je bijesan, ali onda se na sceni pojavi Sebastian i sve se otkriva. Brati sestra se radosno spajaju, a Orsino shvata da voli Violu, sada kada zna da je ona ena i pita je da se uda za njega. Otkrivamo takoe da su Sir Toby i Marija u braku. Konano, neko se sjetio Malvolia i oslobaa ga iz tamne sobe. Prevara je otkrivena u cijelosti, a ogoreni Malvolio odlazi bjesan, ostavljajui sretne parove na njihovom slavlju.

Likovi:

Viola - mlada ena aristokratskog porijekla, a u drami je protagonist. Izbaena na obalu Ilirije, kada joj je brod uniten u oluji, Viola odlui da slijedi svoj put u svijet. Ona se prerui u mladi poi menu "Cesario" i postaje pa Vojvodi Orsinu. Ona se zaljubi u Orsina kao i Olivia, a ena kojoj se Orsino udvara, zaljubljuje se u Cesaria. Viola otkriva da je njena vjeta i lukava maska prevarila: ona ne moe rei Orsinu da ga voli, i takoe ne moe rei Oliviji zato, kao Cesario, ne moe da joj da ljubav. Njen nezgodan poloaj je centralni dio drame.

Orsino - moan vlastelin u Iliriji. Orsino je zaljubljen u lijepu Lady Oliviu, ali postaje sve vie i vie naklonjen svom novom pau zgodnom mladiu, Cesariu, koji je zapravo ena - Viola. Orsino je vozilo kroz koje se u drami istrauje apsurdnost ljubavi: vrhovni egotista, potiteni Orsino okolo prigovara kako je utuen zbog Olivie, kada se jasno vidi da je on zaljubljen s idejom da bude u ljubavi i da uiva u spektakulaciji samog sebe. Njegova privlanost prema Cesariu ubrizgava seksualnu dvosmislenost u njegov karakter.

Olivia - bogata, lijepa, plemenita Ilirska dama, Olivia je privlana Orsinu i Sir Andrew Aguecheeku, ali ona inzistira da je u alosti za bratom, koji je nedavno umro, i da se nee udati sedam godina . Ona i Orsino su slini likovi za koje se ini da uivaju uroniti u bijedu. Violin dolazak pod maskom Cesaria omoguuje Oliviji da oslobodi svoju popustljivu melanholiju. ini se da Olivia nema potekoa u prenoenju svojih interesa sa jedne ljubavi na drugu, a to upuuje na to da su romantini osjeaji, kao i veina emocija u drami, nisu duboke.

Sebastian - Violin izgubljeni brat blizanac. Kada je stigao u Iliriju sa putovanja sa Antoniom, njegovim bliskim prijateljem i zatitnikom, Sebastijan otkriva da mnogi ljudi misle da ga znaju. Lijepa Lady Olivia, koju nikada nije upoznao, se eli udati za njega. Sebastian nije toliko dobar lik kao njegova sestra. ini se da postoji kako bi preuzeo Violinu ulogu dok je ona maskirana u Cesaria Olivijin pomonik.

Malvolio - moralno strog upravnik ili glavni sluga u kui Lady Olivie. Malvolio je vrlo efikasan, ali i pravedan. On ima loe miljenje o piu, pjevanju i zabavi. Njegov nadmeni i oholi stav mu daje neprijateljstvo sa Sir Tobyem, Sir Andrewojm i Mariom, koji ga okrutno varaju, tako to ga uvjeravaju da je Olivia zaljubljena u njega. U svojim fantazijama o enidbi svoje ljubavi, on otkriva snane ambicije da se podigne iznad svoje socijalne klase.

Feste - klaun ili luda sa Olivijinog gazdinstva. Feste se kree izmeu Olivijinog i Orsinovog doma. On zarauje svoj dnevnicu alei se, pjevajui stare pjesame, tako to je duhovit, a nudi i dobar savjet maskiran pod slojem ludosti. Pored toga to je profesionalna luda, Feste esto izgleda kao najmudriji lik u drami.

Sir Toby - Olivijin stric. Olivia dozvoljava Sir Tobyu da ivi s njom, ali ona ne odobrava njegovo grubo ponaanje, praktine ale, alkoholizam, da dolazi kasno nou ili drui (posebno sa idiotskim Sir Andrewom). Sir Toby takoer zarauje srdbu od Malvolia. Sir Toby je saveznik ili pratilac Olivijine otroumne gospoe Marie. Oni zajedno izvlae pobjedu iz haotinog duha, koji utjelovljuje Sir Toby, a takoe i propast samokontrole Malvolia.

Maria - Olivijina pametna, hrabara mlada gospoa sluavka. Marija je izuzetno slina antagonistu Malvoliu, koji tei da se uzdigne kroz brak. Ali Marija uspjeva tamo gdje Malvolio ne uspije, moda zato to je ona ena, ali najvjerojatnije jer ona je vie u skladu sa anarhistikim, naopakim duhom koji se oivljava u drami.

Sir Andrew Aguecheek - prijatelj od Sir Tobya. Sir Andrew Aguecheek pokuava da privue Oliviju, ali nema anse. On misli da je duhovit, hrabar, mlad i dobar govornik i plesa, ali on je zapravo idiot.

Antonio - ovjek koji spaava Sebastijana nakon brodoloma. Antonio je postao jako naklonjen Sebastijanu, brine se za njega, prati ga u Iliriju, te ga snabdjeva novcem, sve zbog ljubavi toliko jake da se ini da je romantine prirode. Antoniova privlanost za Sebastiana, meutim, nikada ne nosi plod.

1. Lik: Viola - Kao i veina ekspirovih heroina, Viola je jako simpatian lik. Ona nema ozbiljne mane i lako joj se doputa da ispuni svoju odluku i da se maskira u mukarca, jer postavlja cijeli zaplet u drami. Ona je lik ija se ljubav ini najia. Strasti drugih likova su prevrtljive: Orsino ide od Olivia do Viole, Olivia ide od Viole do Sebastiana, a brak Sir Tobya i Marie se ini vie kao stvar hira nego izraz duboke i trajane strasti. Samo se Viola ini da je istinski strastveno zaljubljena naprotiv tome to je samopopustljivo zaljubljena. Kao to ona govori Orsinu, opisujui sebe i svoju ljubavi prema njemu:

U mislima je tekim, amei, venula ona is a sjetom blijedom

Sjedila kao na spomeniku, Smijui se svome jadu. Zar to uistinu nije ljubav? (II.iv.111-114)

Publika, kao i Orsino, mogu samo odgovoriti sa nedvosmislenim da.

Viola glavni problem u cijeloj drami je problem identiteta. Zbog svoje maske, ona mora biti i ona i Cesario. Ova montaa krize identiteta kulminira u zavrnoj sceni, kada se Viola nae okruena ljudima koji imaju razliite ideje o tome ko je ona i nisu svjesni ko je ona zapravo. Da Bogojavljenska no nije komedija, taj pritisak bi mogao uzrokovati violin pad. Sebastianova pojava u tom trenutku, meutim, spaava Violu doputajui joj da opet bude to to jeste. Sebastijana, koji je nezavisan od sestre nije neki lik, preuzima aspekte Violinog maskiranja koje ona ne eli vie odravati. Tako osloboena od strane svog brata, Viola je slobodna da igra uloge koje ona nakuplja kroz dramu, te se moe vratiti da bude Viola, ena koja je voljela i osvojila Orsina.

2. Funkcija dvostrukog zapleta: 2 zapleta glavni i sporedni.

Prvi zaplet: ljubav Cesario Drugi zaplet: sluga - Malvolio

Zapleti su romantini i realistini. Spoj ta dva potpuno razliita zapleta povezana su likovima. Jedan od njih je Feste koji igra ulogu varanja i ismijavanja. Olivija uestvuje u oba zapleta, a u sporednom dijelu je jo jedna njena ljubavna pria. U oba zapleta imamo stvarni ivot okrenut naglavake. Djevojka maskirana u mukarca i njegovog blizanca i djevojka koja je zaljubljena u slugu. To su dva poremeaja, anomalije -> djevojka postaje mukarac, a sluga bi da postane gazda. U oba zapleta postoji tema obmane i samoobmane i jaki unutranji sklad.

3. B.N. kao najveselija ekspirova komedija - Bogojavljenska no spada u kategoriju romantine komedije koja je zasnovana na relanoj slici drutva.To je komedija svjetlosti i sjene, koja ne nasmijava samo publiku ve ukazuje na problem u drutvu. ekspirove komedije prikazuju odreene zajednike karakteristike. Te karakteristike su esto likovi visokog drutvenog statusa. Tu postoji jedan ozbiljan problem kojeg treba rijeiti a to je

ljubav. Neki likovi su smijeni zbog svog ponaanja ili se smiju na raun nekih drugih likova u djelu. Tu postoji elemet zamjene identiteta i preruavanja to dramu ini prilono zabavnom. Na kraju djela ozbiljni likovi zavravaju sretno u ljubavi, a komini likovi ponekad prilino nesretno. Zemlja u kojoj se odigrava sve je Ilirija, tako da publika gledajui ovu dramu moe otputovati u arobnu zemlju iako ona stvarno postoji. Najkominije scene u Bogojavljenskoj Noi su one gdje ima preruavanja i zamjene identiteta. Viola, jedan od glavnih likova u djelu se preruava i postaje Cezario. Nakon brodoloma dolazi na ostrvo Ilirije smatrajui da joj je brat blizanac potopljen. Odlazi da radi kod Vojvode Orsina preruena u mukarca poi menu Cezario. Upoznaje Oliviju koja se zaljubi u njega it u nastaje komedija kada joj on govori kako nikada nije izgubio srce za enom. Sebastijan se vraa iv, Olivija ga ugleda i udaje se za njega mislei da je to Cezario. Pojavljuju se blizanci it u nastaje komina pometnja. To ini dramu kominom. Ono to je jo ini kominom je ponaanje nekih likova ega su i oni sami svjesni. Odlian primjer takvog lika u Bogojavljenskoj Noi je Malvolio. Na samom poetku vidimo da je on komian lik po svom drskom ponaanju i zaljubljenosti u samog sebe, pa zato i biva prevaren od Sir Tobya i Marie. Pomae im Feste koji e pokazati da je obrazovan. On esto pjeva u drami, pa je to takoe jedan od znakova da je radnja vesela. Bogojavljenska No se smatra jednom od najveselijih ekspirovih komedija zato jer u njoj postoje radnje koje donose puno smijeha i linosti koje svojim ponaanjem nasmijavaju publiku i unose veselje i smijeh u dramu. ekspir je u ovoj drami sastavio grupu ljudi koji su humoristini i satirini likovi, ak i Malvolio koji se ini sumoran postaje jedan od smijenih likova kada odlui da poslua ono to je napisano u pismu i obue podvezice.

4. Sukob dva svijeta starog i novog. To je sukob romantiarskog i realistinog svijeta. To je borba za ivoti smrt. Tu boemi i melanholici trae svoja prava. ekspir je na strain Tobya, Festa ali zna kakav je ishod njihove borbe i on ne eli lagati svoju publiku pa ipak naglvjetava ishod borbe. Pojavljuje se Viola koja se preruava u mukarca da bi lake preivjela.

5. Privid i stvarnost - Mnogi od problema i zabuna u ekspirovom djelu "Bogojavljenska No" su rezultat iskrivljenog roda, a mnogi od njih ukljuuju preruavanje i prevaru u ovom ili onom obliku. Kao najistaknutiji primjeri preruavanja i izgled u odnosu na stvarnost u Bogojavljenskoj Noi su da privid sakriva vanu stvarnost, a ponekad to ometa lik u razvoju ili postizanju elja. Viola u "Bogojavljenskoj Noi" je najjasniji primjer toga, jer njena ljubav prema Orsinu mora biti neprepoznatljiva sve dok se privid ne zamijeni za stvarnost. Problemi vezani uz prevare i stvarnosti stvoraju napetost u "Bogojavljenskoj Noi, posebno u sluaju Malvolia. Osim ovih

primjera kada privid ne odgovara stvarnosti, postoje i drugi aspekti koji nisu potpuno jasni u smislu roda. Na primjer, ljubavni odnosi izmeu mukaraca esto su zbunjujui i pomalo dvosmisleni. Kroz znaenje prevare, privid i stvarnosti su takoe zbunjujui u Bogojavljenskoj Noi. To je najoitije u sluaju prevare Malvolia. On je lik koji nije simpatian, pogotovo kada ga prvi put susreemo, ali je jedan od rijetkih za kojeg se ne ini da ima bilo kakvu masku, osim injenice da njegova jednostavna pozadina ne odgovara velikoj viziji da je "Grof Malvolio." Uprkos njegovom uestvovanju u kreiranju da privid zamijeni stvarnost, on je i dalje rtva ove paradigme u njegovim mislima. On ima veliki ego koji mu doputa da gleda samo na vanjski izgled, a ne na dublju istinu ili stvarnost i on rado poprima drugi izgled kako bi zadovoljio uslove navedene u (navodno) da bi njegova elja postala stvarnost. Malvolio prerasta u ljubavni objekat i nosi ute arape zato to je bio zaveden. Njegovo ponaanje podsjea na Orsinove rijei kada jadikuje, "Fantazija je puna oblika / te je sama od sebe bajna". Orsino navodi da su "fantazija" ili romantina ljubav fantastini i da nisu povezani sa stvarnou. Bilo da se radi o Malvoliu koji djeluje kao budala zbog ljubavi ili Orsinu koji eli samo da lei po cijeli dan i razmilja o Oliviji, dvije teme su jasne - sama ljubav je krajnji oblik privida i stvarnosti, a kada se olako shvate, stvarnost se istie. Privid i stvarnost su takoe udni kao i sami likovi. Predstava poinje sa likom koji odlui da uzme drugi pol, a tu takoe ima likova koji se nikada nisu maskirali, rodnih identiteta i ljubavnih interesa. Na primjer, dok se oekuje da Viola / Cesario je zaljubljena u svog gospodara, to se kasnije mijenja jer vidimo da je Orsino vie zainteresovan za mladia nego za Vilou. ak i kada Viola pokae svoj pravi izgled Orsino jo uvijek ima udnu ideju da bude zaljubljen u mladia, nego u enu. U jednom trenutku pred kraj, Orsino kae: "Cesario, doi, / Jer, tako da e biti dok ste mukarac, / ali kada bi bio drugaije vien / ti si Orsinova ljubavnica i njegova kraljica iz mate". Slian primjer neoekivane ljubavi koja prelazi pol je takoe ona koja se moe vidjeti u sluaju Antonia koji prati Sebastiana, zbog "elje / koja je otrija od obraenog elika". Ovo sve donosi drami jo vie zbunjenosti, ali i znaenje privida u odnosu na stvarnost. Sve u svemu, ini se kao da ekspir eli publici razjasniti istinsku prirodu stvarnosti. Takoe, predstavljanjem teme privida u odnosu na realnost u toliko konteksta (preoblaenje, trikovi, zamjene identiteta i dvosmisleni ljubavno spajanje) itaocu se prikazuje da privid ponekad moe biti od male ili ak nikakve vrijednosti.

6. Likovi: Olivija i Orsino - Orsina i Oliviu vrijedi razmatrati zajedno, jer imaju sline osobnosti. Oboje tvrde da su preplavljeni snanim emocijama. Kada ih prvi put susreemo, Orsino tuguje za Olivijinom ljubavi, a Olivia tuguje zbog svoga mrtvog brata. Oni ne pokazuju interes u vezi s vanjskim svijetom, nego se radije zakljuaju u svoje domove sa svojom tugom i potitenosti. Violin dolazak poinje da vadi oba lika iz njihovih koljki, ali ne daje neke jasne promjene. Orsino se prema Violi odnosi na nain

na koji se nikada nije odnosio prema Oliviji, umanjujui samozatakavanje to ga ini jo simpatinijim. Ipak, on ostaje pri svom uvjerenju da je zaljubljen u Oliviju do zadnje scene, unato injenici da on nikada ne govori s njom tokom drame. Olivia, u meuvremenu, svoju tugu stavlja u drugi plan kada Viola (maskirana kao Cesario) dolazi da je vidi. Olivia ima svoje fantazije o ljubavnim jadima, u kojima ona ali, a to se sve odraava na Orsinu - za ovjekom koji je zapravo ena. Na kraju se ini da su Orsino i Olivia van dodira to se tie pravih osjeaja, kao to pokazuje lakou s kojom oni mijenjaju svoje osjeaje u posljednjoj sceni - Orsino od Olivie do Viole, a Olivia od Cesaria do Sebastiana. Slinost izmeu Orsina i Olivie se ne umanjuje do kraja drame, dok publika ne shvati da se udajom za Violu i Sebastijana, odnosno da se Orsino i Olivia ene za ensku i muku verziju iste osobe.

7. Likovi: Tobi i Malvolio - Sir Toby Belch je prikazan kao smion, pijanica i odmjeren prema ljubavnoj melanholiji. ekspir ga koristi kako bi prii dao jo veu dozu humora. On je mjeavina dobrog raspoloenja i podle lukavosti. U dejlu dominira njegova melanholija koja pokazuje da ima snage, ivahan je, buan i dobro raspoloen kao to nam to sugerie i njegovo ime. Jedino to on ne radi je spavanje. On je sam po sebi odvratan lik, ali to ga ini znaajnim likom u drami. Tobyu je puno zabavnije druiti se na zabavama, ali on je kreten. On u potpunosti koristi svog pijanog prijatelja, Sir Andrew Aguecheeka, koji podupire Tobyev ivotni stil. Tobyev muitelj Malvolio mrzi njegovu alu i jako je ozbiljan. Sir Tobya se ne moe optuiti za snobizam. Iako mu Malvolio govori da promjeni svoje ponaanje kako ne bi skrenuo s puta, ali on to ne eli i prema njemu se ponaa tako to ga ne potuje. Toby pokuava posredovati brak izmeu Olivije i Aguecheeka, da bi on osigurao svoj ekstravagantni nain ivota. On je sebian, a to to se eli oeniti Oliviom govori da ima socijalne ambicije. Malvolio ne odobrava njegov nain ivota i postaje njegov neprijatelj. Malvolio u poetku izgleda kao da je sporednik lik, a njegovo ponienje izgleda zabavnije od sporednog zapleta Viola-OliviaOrsino-ljubavni trokut. Kada ga susreemo prvi put Malvolio se ini da je jednostavan puritanac, krut i odvaan sluga koji voli da pokvari zabavu drugih ljudi. To mu je donijelo neprijateljstvo sa otkaenim, pijanicom Sir Tobyem i pametnom Mariom, koji zajedno kuju njegovu propast. Malvolio ima velike ambicije da se oeni sa Olivijom i postane Grof Malvolio. Tu se on i Sir Toby podudaraju jer obojica ele podii svoj status. Kada dobije pismo od Olivie njegovo drugo ime postaje zabluda, a to ga ini jo vie smijenim. Saaljenje za Malvolia se poveava kada ga Toby i Maria zatvaraju u tamnu sobu i proglaavaju ga ludim. On tada postaje rtva i zarauje nae potovanje. Malvolio ostaje vjeran sebi i unato svemu, on zna da je on zdrav i ne doputa da njegovo znanje bude uniteno. Ali Malvolio ne dobiva nikakvu nagradu za svoju patnju. Na kraju je izveden iz tamne sobe na proslavu gdje nema uee. On nije dio arhainog

svijeta Bogojavljenske Noi , odnosno on sugerie da u svijetu neko mora da pati, a neko da bude sretan.

V. THE TEMPEST (BURA)

anr Romantina Drama Vrijeme i mjesto pisanja 1610-1611, Engleska Datum prve objave - 1623 Ton - Sanjarski, tajanstven, aroban Vrijeme deavanja drame Renesansa Mjesto deavanje radnje ostrvo u Sredozemnom moru, vjerojatno obala Italije Protagonist Prospero Glavni sukob Prospero je vojvoda od Milana i moni arobnjak koji je protjeran iz Italije i baen u more od brae uzurpatora, Antonia i Alonso, kralja Napulja. Na poetku drame, Antonio i Alonso padaju pod Prosperove arobne moi kad budu plovili pored njegovog ostrva. Prospero nastoji iskoristiti svoju magiju kako bi se ovi gospodari pokajati i vratiti ga na njegovo pravo mjesto. Podie akciju Prospero stvara oluju, uzrokujui svojim neprijateljima lomljenje broad, a putnicima da se razbacaju po ostrvu. Vrhunac - Alonso i njegova druina se zaustavljaju da odmore, a Prospero im sprema banket. Tek to su sjeli da jedu, pojavljuje se Ariel u obliku udovita te ih optuuje das u izdali Prospera. Alonso je preplavljen kajanjem. Pad akcije Prospero dovodi Alonsa i ostale ispred sebe i oprata im. Prospero poziva Alonsa i njegovu druinu da ostanu tu no prije nego to se svako vrati u Italiju sljedeeg dana, gdje e Prospero rezumirati svoje vojvodstvo.

Teme Privid pravde, tekoa u razlikovanju "ljudi" od "udovita", privlanost za vladanjem u koloniji Motivi - Gospodari i sluge, voda i utapanje, tajanstveni zvukovi Simboli - Nevrijeme, igra aha, Prosperove knjige Nagovjetaj Prospero esto upuuje na svoje planove i dovodi neprijatelje pred sebe da bi ih suoio sa njihovom podmuklosti. On takoe upuuje na svoje planove da naputa magiju, kada se suoava i oprata svojim neprijateljima.

Radnja: Oluja udara brod koji je prevozio Alonsa, Ferdinanda, Sebastiana, Antonia, Gonzala, Stephanoa i Trinculo, koji su na putu prema Italiji nakon odlaska sa vjenanja Alonsove keri, Claribel za princa Tunisa u Africi. Kraljeva svita i drugi mornari, izuzev uvijek spokojnog vou palube, poinju strahovati za svoje ivote. Udari grom, a mornari pomisle da je brod udaren. Svako od njih priprema da potone. Sljedea scena poinje puno mirnije. Miranda i Prospero stoje na obali njihovog otoka i gledaju na more i u skoranji brodolom. Miranda govori ocu da uini sve to moe da pomogne jadnim duama na brodu. Prospero je uvjerava da je sve u redu, a onda je obavjetava da je vrijeme da naui vie o sebi i svojoj prolosti. On joj otkriva da je dirigovao brodolomom i pria joj duge prie o njoj prolosti, pria koju je esto zapoinjao, ali je nikada nije dovrio. Pria kae da je Prospero bio Vojvoda od Milana sve dok njegov brat Antonio, zajedno sa Alonsom, kraljom Napulja, nije uzurpirao njegov poloaj. Kidnapovan i ostavljen da umre na splavu na moru, Prospero i njegova ker preive, jer im Gonzalo ostavlja zalihe i Prosperove knjige, koje su izvor njegovih arolija i moi. Prospero i njegova ker stiu na ostrvo gdje ostaju i sada i narednih dvanaest godina. Tek sada, Prospero kae da mu je Srea najzad poslala njegove neprijatelje, i on je podigao oluju kako bi razjasnio stvari s njima jednom zauvijek. Nakon to je ispriao tu priu, Prospero zaara Mirandu i ona zaspi, a onda poziva duha Ariela, njegovog glavnog magijskog agenta. Rasprava Prospera i Ariela otkriva da je Ariel naveo oluju na brod i zapalio jarbol. Nakon toga se pobrinuo da svako sigurno stigne na ostrvo, iako su se odvojeni jedni od drugih u malim grupama. Ariel, koji je zarobljeni sluga Prospera, podsjea svoga gospodara da mu je obeao slobodu prije godinu dana, ako bude obavljao poslove bez da prigovora. Prospero kanjava Ariela zbog toga to se buni i podsjea ga na stranu sudbinu od koje je spaen. Prije nego to je Prospero doao na ostrvo, vjetica zvana Sycorax zatvorila je Ariela u stablo. Sycoraxa je umrla, ostavivi Ariela zarobljenog sve dok Prospero nije stigao i oslobodio ga. Nakon to je Ariel uvjerio

Prospera da zna gdje mu je mjesto, Prospero nareuje Arielu da uzme oblik morske nimfe i da bude nevidljiv na sve osim za Prospera. Miranda se probudi iz sna, ona i Prospero odlaze da posjete Calibana, Prosperovog slugu i sina mrtave Sycoraxe. Kaliban kune Prospera, a Miranda i Prospero ga grde zato jer je nezahvalan za ono to su mu dali i nauili. Prospero alje Calibana da donese drva za ogrijev. Nevidljiv, Ariel dolazi stvarajui muziku i ostavlja Ferdinanda zaprepatenog. Miranda i Ferdinand bivaju zaneseni kao i svi ostali. On je jedini ovjek kojeg je Miranda ikada vidila, osim Calibana i njenog oca. Prosperu je drago kada vidi da je njegov plan za budui brak njegove keri radi, ali odlui da mora privremeno uzdrmati stvari kako bi sprijeio njihovu vezu od prebrzog razvijanja. On optuuje Ferdinanda da se pravi da je Princ Napulja i prijeti mu zatvorom. Kada Ferdinand izvadi ma, Prospero ga zaara i odvodi u zatvor, ignoriui Mirandine molitve za milost. Zatim alje Arieal na drugu tajanu misiju. Na drugom dijelu ostrva, Alonso, Sebastian, Antonio, Gonzalo i drugi gospodari se zahvaljuju za sigurnost, ali brinu o sudbini Ferdinanda. Alonso kae da je poelio da nikada nije oenio svoju ker za princa Tunisa, jer da to nije uradio njegov sin bi jo uvijek bio iv. Gonzalo nastoji zadrati dobro raspoloenje koda raspravlja o ljepotama ostrva, ali njegove primjedbe su sasjeene sarkastinou Antonia i Sebastiana. Pojavi se Ariel nevidljiva i svira muziku koja uspava sve osim Sebastiana i Antonia. Ova dvojica tada ponu razgovarati o moguim prednostima da ubiju svoje usnule drugove. Antonio govori Sebastianu da e on postati vladar Napulja ako ubiju Alonsa. Claribel, koji e biti sljedei nasljednik ako Ferdinand bude uistinu mrtav je predaleko da bi mogla potraivati svoje pravo. Sebastian je uvjeren i njih dvojica se spremaju da probodu ljude koji spavaju, a Ariel vikom budi Gonzala. Svi se bude, a Antonio i Sebastijan izmiljaju smijenu priu da su izvukli maeve da bi zatitili kralja od lavova. Ariel se vraa Prosperu, a Alonsa i njegova druina nastave traiti Ferdinanda. Caliban, u meuvremenu, vukui drva za Prospera spazi Trincula i pomisli da je on duh kojeg je poslao Prospero da ga mui. On legne i sakrije se pod svoj plat. Oluja se zahuktava, a Trinculo znatieljan ali i zateen Calibanovim udnim izgledom i mirisom, podvue se pod plat zajedno s njim. Stephano koji je pijan i pjeva, naeti na bizaran spektakl Calibana i Trincula koji su pod ogrtaem. Caliban, sluajui pjevanje, povie da e raditi bre i onoliko dugo samo da ga "duhovi" ostave na miru. Stephano shvata da tom udovitu treba alkohol i pokuava da napije Calibana. Trinculo prepoznaje svog prijatelja Stephana i doziva ga sebi. Uskoro njih trojica sjede i zajedno piju. Kaliban ubrzo postaje zanesen alkoholom, te poinje pjevati. Prospero nareuje Ferdinandu da vue drva. Ferdinandu taj rad postaje ugodan jer je to za Mirandino dobro. Miranda, mislei da joj otac spava, kae Ferdinandu da uzme pauzu. Njih dvoje ponu flertovati jedno s drugim. Miranda mu predlae brak, a Ferdinand prihvata. Prospero je na pozornici veinu vremena, neprimjetno i on je zadovoljan sa ovim razvojem. Stephano, Trinculo i Caliban su pijani, a Ariel ih jo vie napija i dolazi do njih nevidljivo, neujno i izaziva ih da se bore jedan s drugim tako to oponaa njihove glasove i ismijava ih. Kaliban sve vie i vie gori od hvalisanja da zna kako ubiti Prospera. Govori Stephanu

da ga moe odvesti do mjesta gdje Prospero spava. On predlae da ubiju Prospera, otmu njegovu ker i proglase Stephana za kralja ostrva. Stephano smatra da je to dobar plan i njih trojica se pripremaju da trae Prospera. Oni su oamueni zvukom muzike koju Ariel svira na flauti i bubanju i odlue da prate tu muziku prije nego izvre svoj plan. Alonso, Gonzalo, Sebastian i Antonio se umoraju od putovanja i staju da se odmore. Antonio i Sebastijan se potajno dogovoraju da iskoriste Alonsovu i Gonzalovu iscrpljenost, te ih odlue ubiti u veernjim satima. Prospero, vjerojatno na balkonu pozornice i njima nevidljiv, stvara banket kojeg postavljaju duhovi udnog oblika. Kada se ljudi pripreme da jedu, dolazi Ariel u obliku nimfe i uzrokuje da gozba nestane. On tada optuuje ljude da su protjerali Prospera i kae da je zbog tog grijeha Alonsov sin, Ferdinand, otet. On nestaje, ostavljajui Alonsa da se osjea krivim i uznemirenim. Prospero postaje blai prema Ferdinandu i daje mu dobrodolicu u njegovu porodicu, kao skoranjeg Mirandinog mua. On podsjea Ferdinanda, meutim, da je Miranda "djevica " i da je ne dira do vjenanja. Prospero govori Arielu da pozove duhove da naprave masku za Ferdinanda i Mirandu. Duhovi preuzimaju oblik Ceresa, Juna i Iris i izvode kratku masku koja slavi obrede enidbe i darivanja na zemlji. Ples eteoca i nimfi se nastavlja, ali je prekinut kada se Prospero iznenada sjeti da mora zaustaviti urote protiv njegovog ivota. On tjera duhove i pita Ariela o Trinculu, Stephanu i Kalibanu. Ariel govori svom gospodaru planove ova tri pijana mukarca. Takoe govori o tome kako je sa svojom muzikom vodio ljude kroz travu i bodljikavo trnje, a onda u prljavi ribnjak u blizini Prosperove elije. Ariel i Prospero postaljaju zamku vjeanjem lijepe odjee u Prosperovu eliju. Stephano, Trinculo i Caliban ulaze traei Prosperae, nalaz lijepu odjeu i odlue da je ukradu. Odmah su ih napali duhovi u obliku pasa, koje su vodili Prospero i Ariel. Prospero nareuje Arielu da dovede Alonsa i druge pred njega. Zatim alje Ariela da dovede vou palube i ostale mornare sa olupina broda na kojima su spavali. Prospero se podmuklo suprostavlja Alonsu, Antoniu i Sebastijanu, ali kae da im oprata. Alonso mu kae da je izgubio Ferdinanda u oluji, a Prospero mu govori da je nedavno izgubio ker. Nakon toga, on povlai zavjese u stranu i otkriva Ferdinanda i Mirandu kako igraju ah. Alonso i njegova druina su zadivljeni to je Ferdinand preivio, a Miranda je zapanjen pogledima ljudi. Ferdinand govori svom ocu o braku. Ariel se vraa sa voom palube i mornarima. Voa palube pria da se probudio iz sna koji je trajao od oluje. Na nareenje Prospera Ariel oslobaa Calibana, Stephana i Trincula koji su tada nosili ukradenu odjeu. Prospero i Alonso im nareuju da odjeu vrate i poiste Prosperovu eliju. Prospero poziva Alonsa i ostale da ostanu tu no, kako bi im on ispriao priu o svom ivotu u posljednjih dvanaest godina. Nakon toga, grupa planira da se vrati u Italiju. Prospero, vraen u svoje vojvodstvo, se povlai u Milano. Prospero daje Arielu posljednji zadatak, kako bi se uvjerio da je more mirno za putovanje, prije nego to ga oslobodi. Konano, Prospero daje epilog publici, molei ih da mu oproste za njegovo loe djelo i oslobode ga aplaudiranja.

Likovi:

Prospero protagonist u drami i otac Mirande. Dvanaest godina prije dogaaja u drami, Prospero je bio vojvoda od Milana. Njegov brat Antonio zajedno sa Alonsom, kraljem Napulja, ga uzurpira, prisiljavajui ga da pobjegne brodom zajedno sa svojom keri. Poteni Lord Gonzalo je pomagao Prosperu tokom bijeg. Prospero je proveo dvanaest godina na ostrvu usavravajui magiju koja mu daje mo koja mu je potrebna da kazni i oprosti svojim neprijateljima.

Miranda - ki Prospera, Miranda je dovedena na ostrvo jo u ranoj dobi i nikada nije vidila druge ljude osim oca i Calibana, iako se nejasno sjea da se o njoj kada je bila dijete brinula mlada slukinja. Izolirana od svijeta tako dug period, Mirandino osuivanje drugih ljudi zna biti naivno i neosuujue. Ona je samilosna, velikoduna i odana svome ocu.

Ariel - Prosperov duh pomaga. Za Ariela govori kao "on", ali njegov pol i fiziki oblik su nejasni. Prospero ga spaava iz zatvora vjetice Sycoraxe i tako Ariel postaje Prosperov sluga, dok Prospero ne odlui da ga pusti. On je nestaan i sveprisutan, a takoe i sposoban da uzdu proe itavim ostrvom za trenutak i da promjeni oblik po volji. On ispunjava gotovo svaki zadatak koji Prospero treba da ispuni u drami.

Caliban Jo jedan Prosperov sluga. Caliban je sin preminule vjetice Sycorax, koji upoznaje Prospera sa ostrvom kada Prospero stie. Caliban vjeruje da mu ostrvo pripada u potpunosti, a da ga je Prospero ukrao. Njegov govor i ponaanje su ponekad grubi i brutalni, kao u sceni kada pije sa Stephanom i Trinculom, a ponekad je i rjeit i osjetljiv, kao kada zamjera Prosperu, te u njegovim opisima sablasne ljepote ostrva.

Ferdinand - Sin i nasljednik Alonsa. Ferdinand se ini kao da je ist i naivn kao Miranda. On se zaljubi u nju na prvi pogled i sretno podnosi to da bude sluga kako bi dobio odobrenje njenog oca da je eni.

Alonso - kralj Napulja i Ferdinandov otac. Alonso je pomagao Antoniu u protjeri Prospera kao Vojvode od Milana prije dvanaest godina. Kada se pojavi u drami, on je svjestan posljedica svih njegovih djela. On smatra da je njegova odluka da uda ker za princa Tunisa neispravna zbog smrti sina. Nakon arobnog banketa, ali to je bio umjean u protjeru Prospera.

Antonio - Prosperov brat. Antonio odmah pokazuje da je gladan moi i glup. On nagovori Sebastijana da ubije Alonsa dok ovaj spava, a zatim slijedi Sebastijanovu priu da su izvadili maeve kako bi spasili kralja od lavova kada se Gonzalo budi.

Sebastian - Alonsov brat. Kao i Antonio, on je agresivan i kukavica. Lako je uvjeren da treba ubiti brata i on inicira smijenu priu o lavovima kada ga Gonzalo uhvati sa isukanim maem.

Gonzalo - stari, poteni gospodar, koji pomae Mirandi i Prosperu da pobjegnu nakon to je Antonio uzurpirao Prosperovu vlast. Gonzalov govor daje vaan komentar o dogaajima u drami, kada daje primjedbe na ljepotu ostrva, zatim na Alonsov oaj nakon arobnog banketa i na udo pomirenja.

Trinculo i Stephano aljivdija Trinculo i pijani batler Stephano su dva manja lana iz grupe brodolomnika. Oni su jako smijeni u odnosu na neke snanije parove kao to su Prospero i Alonso ili Antonio i Sebastijan. Njihovo pijano hvalisanje i sitna pohlepa odraavaju svaa i mo borbe Prospera i drugih plemia.

Voa palube - Pojavljuje se samo u prvoj i zadnjoj sceni. On je energino dobroudan. Izgleda sposoban i gotovo veseo u sceni brodoloma, zahtjevajui pomo, a ne da plae i moli. A on izgleda iznenaen, ali ne i zapanjen kad se budi iz dugog sna na kraju igre.

1. Dvostruki Epilog Prosperov monolog. Drugi Epilog se oslanja na konvenciju panskog pozorita. Glavni glumac na kraju izlazi na scenu i u dvostrukoj linosti se obraa publici. Prospreo gubi magiju i postaje ogranien na ostrvu. U Epilogu postoji stavi tumaenje umjetnosti. Epilog je lijep i ponizan kraj to prie, ispunjen jakim maginim elementima - kontrola je data publici, daje im se Prosperova magina odjea. Zanimljiv aspekt Epiloga Bure je injenica da je to ekspirova zadnja drama - zadnje rijei velikog umjetnika. Glavni lik tog Elipoga je Prospero. Njegova vanost kao pripovjedaa Epilog stvara treu dimenziju njegovih karakternih crta, on postaje Bog - lik koji izgleda kao da ivi na ogranienom ostrvu, ali moe izvoditi i skokove izmeu metafizike dimenzije. Epilog je pun rime i lijepog izraavanja. Glavna struktura Epilog se moe tumaiti kao prolaz ivota. Pripovjeda ulazi u igru postojanja, pojavljuje se iz utrobe. Nakon roenja slijedi sam ivot, potraga smisla i istinske slobode. Pripovjeda prepoznaje svoju ivotnu situaciju na ostrvu, u svijetu koji proizilazi iz znaenja i svrhe. On eli biti osloboen bijede. Posljednji segment Epiloga je sloboda koja se moe ostvariti smru. Pripovjeda je shvatio svrhu ivota i eli umrijeti u miru. ekspir je u stvari Prospero kada se oprata od teatra i pisanja, kao i Prospero od svoje magije. Postoje paralele izmeu Prospera i ekspira. Obojica su manipulatori. Prospero manipulie ljudima na ostrvu, a ekspir manipulie likovima koje stvara i radnjom koju smilja. Obojica stvaraju zabavu, Prospero masku a ekspir drame. Prospero, koji je sada sam na pozornici, zahtjeva da ga publika oslobodi. On navodi da odbacuje magiju i oprata onima koji su ga povrijedili. On trai da publika oslobodni njega sa ostrva, koje je bilo njegov zatvor da bi se mogao vratiti u Napulj. Aplauz publike e biti znak da je osloboen. Prospero ukazuje na to da je njegov oprost bivim neprijateljima ono za im ljudi ude. Uz aplauz publike, Prospero naputa pozornicu. Epilog izgleda kao oprotaj skromni umjetnik predaje svoj ivot publici kojoj je posvetio cijeli svoj ivot.

2. Likovi: Prospero i Miranda - Prospero je Mirandin otac i njihov odnos je vrlo znaajan. Prosepero se ponaa vrlo zatitniki prema Mirandi, ali ima i strogu kontrolu nad njom. Prospero voli imati kontrolu i mo, a Miranda je samo jo jedna stvar koju on dodaje na svoj spisak i neko nad kome on moe imati potpunu vlast. U vrijeme kada je ekspir pisao ovu dramu ena je imala malu ukogu u drutvu i bila je podreena, pa je zato on iskoristio Mirandu kao podreenu Prosperu. Na poetku drame ih sreemo kako zajedno stoje na ostrvu. Tu vidimo odnos njih dvoje kada Miranda govori moj najdrai otac. Iz toga vidimo koliko ga ona voli i potuje, a on moda i ne cijeni tu njenu naklonost, ve je posmatra kao nekog nad kim moe da ima vlast. On je eljan vlasti i trai sebi podreene. Miranda otvara scenu kada pita oca o ogromnoj bura koja se desila. Ona polazi od toga da je on taj koji je mogao da stvori buru i zato nema mnogo povjerenja u njega. Mirandina dobrota i nevinost opisuju njeno srce, a tu je i kontrast s njenim ocem koji nije tako brian kao ona. Prosperova mo i kontrola nad Mirandom je

neto to se istie, "potuj i budi utiva" i jasno je da ga ona potuje, "moj najdrai otac". U poetku nam se ini da je Prospero zao ovijek kada izaziva buru, ali on jako voli MIrandu i pazi da joj se ne dogovdi nita loe, Nisam uino nita ve sam se pobrinuo za tebe za tebe moja najdraa. Prospero tokom drame oslui da MIrandi pria o njenoj prolosti, a on nas tako upoznaje ne samo sa razlozima bure ve i njihovoj zajednikoj prolosti odlakle vidimo njihov odnos otac ker. Vidimo da Prosperu treba dosta vremena da MIrandi sve objasni. Njihova komunikacija kao da je oslabila ili je ona bila dosta mala kako bi shvatila neke stvari, pa Prosperu treba dosta vremena da sve razjasni. Kada pria tu priu Prospero nareuje sjedne i slua. U nekim dijelovima ekspir daje priu kao da je ne pria Prospero ve neko drugi. On govori Mirandi Tvoj otac je bio vojvoda od Milana i princ snage. Kada Prospero Mirandi pria o svojoj prolosti koristi veoma jednostavan ali snaan jezik U mranoj unutranjosti i ambisu vremena. On ide u dubinu kada opisuje sebe i svog brata kako mu je oduzeo presto. To je zato to eli da Miranda razumije kroz ta je proao i kako se postavio prema tome. Prospero takoe vie puta pita Mirandu da li ga slua i prati. To joj govori kako bi se osugurao da ona zaista slua i razumije ta se dogodilo. Ovo ponavljanje pokazuje Prosperovu kontrolu nad Mirandom i njegovu opsjednutost prolim dogaajima. Mirandin jezik je melodramatian i okantan kada ona uje o prolosti i smatra da je tret svome ocu. Ali Prosperov odgovor je neto neoekivano. On joj govori da je bila aneo koji ga je sauvao. Miranda tada shvata koliko se on zalagao za nju. On ju je uio iz knjiga koje mu je dao Gonzalo kada je odluio da bjei. Tu postoji contrast Prosperovog jezika kada on govori o Mirandi i o svom bratu. To nam govori da njih dvoje imaju dobar odnos. ekspir koristi slikovit jezik kada nam opisuje njihov odnos. Jasno je da Prospero ima kontrolu nad Mirandom, ali ona ga jako potuje. U poetku nam se ini da je Prospero zao lik kada izaziva buru, ali Miranda izvlai onu prijatu stranu iz njega.

3. Tumaenje Bure ekspir je stvorio koloniju novog svijeta na ostrvu sa maioniarem Prospero i uzurpacija Calibana kao roba. Caliban pretsavlja Amerikanca, dok Prospero je Europski imperijalist. To je pria o politikoj moi i drutvene odgovornosti. Isto tako se moe posmatrati ako alegorija koja ispituje nivo ljudkog duha. Bura istrauje brak, ljubav, kulturu. Ovo je drama pokajanja, moi, osvete i sudbine koje se takoe moe vidjeti kao fantazija, san, mata, metafora ili magija. Prospero je tu glavni i kontrolie sve na ostrvu. On se smatra svezanajuim, esto se doivljava kao miran, dobar i glavna snaga razuma i logike. Prospero je zapanjujue darovit, mudar, zreo ovjek koji ima kontrolu nad sobom i okolinom, ali nije savren. Voda simbolizuje duh, a nevrijeme je poremeaj tog duha. To je Prospero gnjev, njegova ljutnja, bijes. Ostrvo predstavlja zaarano mjesto gdje stvari ne funkcioniu prema pravilima normalnog vremena, prostora i fizike akcije i reakcije. Prospero stvara buru iz bijesa,

njegove namjere mu nedaju mira. Caliban pretstavlja najgrublji ljudski instinkt. On je uvijek uznemiren i buntovan, ali kreativan i razigran. Kaliban ne potuje Prosperovu volju, ali on je dio Prospera. Caliban je vrsta ivog bia na zemlji, dok je Ariel vrsta stvora od vazduha. Caliban je ovijek u smislu imaginacije, a takoe je i fizika snaga ostrva. On je sjena ostrva i Prosperov um. Vanjski dogaaji odvijaju se u prostoru i vremenu koji su prikazi misli i osjeaja Prospera. Neki su svjesni toga (Ariel), a neki nisu (Caliban). Na ovom ostrvu mi smo unutar Prosperovog uma, pa su Ariel, Kaliban i druge boice, nimfe, vile i duhovi stvarni i oni su ljudska bia. Unutar Prosperovog uma, ljudska bia su prototipi. Ferdinand je heroj, a Miranda mudro i nevino dijete koje je previe naivno za stvarnost. Prospero postaje odgovoran vladar i ui kako da oprosti svojim neprijateljima, a onda kasnije je spreman da se odrekne svoje magije i naputa ostrvo tj. vraa se u relanost, u normalni svijet. On je odustao od svoje idealne utopije, gdje je mogao definisati pravila i poinje vladati drugima (i sobom) kao zreo ovjek. Prospero je ne samo nauio kako vladati i oprostiti, ve je nauio kako ivjeti s drugima kako prepoznati i prihvatiti sebe. On je pomirio svoje dve polovice. Prevladao je poticaj da se uniti i kazni. Nauio je ta je milost i to bez osvete i pobjedio je borbu nad sobom. Ali ipak Prospero jo uvijek nije savren ovijek, a svijet nije utopija zlatnog doba kao to ga Gonzalo zamilja. Caliban i Antonio bili prisiljeni na predaju, to nam govori da se anarhija mora uvati. Jer svaki gubitak je i dobitak. Logika, razum i dobre namjere pobjeuju, ali trebamo izgubiti malo Calibanovog prirodnog plemstva.

4. Likovi: Miranda i Ferdinand Odnos izmeu Ferdinanda i Mirande je vrsta odnosa kojom ekspir pokazuje ideju o pravoj ljubava, a on tu ne pokazuje samo emocionalnu stranu ve i fiziu ljubav izmeu dvoje mladih. Lik Mirande u "Buri" je krajnje uvjerljiv iz dva razloga. Prvo i najvanije je da je Miranda jedini enski lik koji se pojavljuje u cijeloj drami. Njena ljepota se ne moe usporediti s nekim drugim u djelu jer drugih enskih likova nema, ona je jedina. Mirandin lik obuhvata sve elemente perfekcionizma i dobrote koja nedostaje kod svim ostalih pojedinih likova. Miranda takoe slui i kao fantazija za sve mukarce koji (kao to je Ferdinand) su neenje. Ona je vrlo lijepa, inteligentna i nikada nije dotaknuta (ili ak i viena) od strane drugog mukarca. ekspir ini Mirandu jo poeljnijom, ukljuujui i injenicu da ona nikada nije vidila, pa ak ni razgovarala sa drugim ovjekom (izuzev naravno Prospera). Miranda je ponizna ena to je nemogue nai u ekspirovim dramama. To vidimo kada Ferdinand cijepa drva, a ona se nudi da mu pomogne. Miranda drugima pokazuje pozitivan stav koji je gotovo sablasan u odnosu na druge likove. Ona je ista linost u odnosu na druge. U ovom i svim aspektima lik Mirande pojavljuje gotovo poput Krista. U posljednjoj sceni drame, uz Ferdinanda Miranda je predstavljena kao rekvizit ili dio krajolika kada Prospero otkriva zavjese i pokazuje kako igraju ah. Ferdinand se brzo zaljubi u Mirandu i zaboravlja smrt svog oca. Njegovo srce je isto, ispunjeno dobrotom. On nije arogantan, ve

ponizan iako je princ. Ferdinand je sretan to ulae trud i napor da bi se svidio Prosperu i kako bi dobio Mirandu. Za razliku od drugih ljudi iz kraljeve grupe, Ferdinandov ugle je neokaljan, nikada nije bio u iskuenju ili podlegao nekoj zavjeri. On pretstavlja novu generaciju, izvor nade za budunost.

5. Vizije i slutnje novog doba Tu vuziju imamo kada Gonzalo opisuje kako bi ostrvo izgledalo kada bi on vladao na njemu. Tu je prikazana klasina utopia, idilian svijet. To su snovi o budunosti koja je bolja od sadanjosti. Bura se obino gleda kao drama o prirodi i umjetnosti, Zlatnom dobu i civilizaciji, ali to je u stvari pria o Americi i pitanjima kolonizacije. To dokazuje da je pria puna savremenih dogaaja i ukazuje na budue dogaaje u Novom Svijetu. Drama je obeanje za svijetlu budunost, slobodne ljude i idealno drutvo. Tu postoje dva teksta koji predstavljaju dva sukobljena modela u kolonizaciji Novog svijeta a time i dva razliita oblika vladavine u Engleskoj. Predstavljen je novi drutveni poredak u brodolomu su svi bili jednaki jer su se morali boriti za opstanak i njihov drutveni poloaj je izgubio svoj znaaj. To je u stvari bila pobuna protiv aristokratskih voa, koja je prikazana kroz buru i zajedniku borbu za opstanak. ekspir je stvorio svoju vlastitu utopiju kako bi se udaljio od sveg nereda u dravi. ekspir aludira da Engleska stoji na rubu drutvene revolucije i predvia utopijsko stanje u kome profit, poslovanja, zakoni i glad ne postoje, gdje ne dominiraju ni gospodarstva ni religija. On opisuje drutvo u kome dobar par (Ferdinanda i Miranda) istog porijekla je na vrhu hijerarhije i gdje nema mjesta za divlja stvorenja (Caliban). ekspir takoe predvia doba pijunae, tajnih slubi i medija kroz Ariela koji slua, daje informacije, slike, pijunira... ekspir takoe vodi zanimljiv stav prema pojmu Novi Svijet. Kroz Mirandu on uspijeva pokazati publici pogled ka Europi, Starom Svijetu, koju zastupa talijansko plemstvo kao Novi Svijet. ekspir smjeta Prospera u centar Novog Svijeta. Njegov ideal vladavine na rijetko naseljenom ostrvu na koje se drama odvija je afirmacija i rekonstrukcija preporoda europske. Oluja se ne odvija u "stvarnom" svijetu, ali na udan nain. Postoji nekoliko pojava u drami koji upuuju na europsku kolonizaciju. Caliban je "divljak" te zemlje, osoba sa kojom se Prospero i Miranda nisu znali nositi. On se smatra stvorenjem zemlje, a Ariel je duh vazduha. Kolonizacija je ta ekspirova vizija. To se vidi preko Calibana koji zahtjeva da srui Prospera i preko Antonia koji se eli oeniti Mirandom pa da njih dvoje postanu kralj i kraljica tog novog svijeta. Novi Svijet pretstavlja nenaseljeno ostrvo, necivilizovaniost. Prospero i Miranda ive na rubu Novog Svijeta, tj. odbacuju stare obiaje i uzimaju nove. Caliban je taj novi svijet, jer pokuava da se ponaa drugaije prema Mirandi, a Ferdinand je stari svijet jer se ponaa kako tradicija nalae i eka Prospera da mu da dozvolu da bude sa Mirandom. Zato Caliban alje pijance da ubiju Prospera i da mu uzmu knjige koje su zapravo znanje i mo, a simboliu stari svijet. Linosti su pogoeni vizijom koja ih iz sna vodi u nonu moru. Ova vrsta magije je svojstvena za Novi Svijet. Na kraju se ekspir

ne samo oprata od pozorita kroz Prosperov monolog, ve nam pokazuje namjeru da je htio stvoriti maginu, mistinu aluziju europske kolonizacije u 15. Vijeku, a to je uinio kroz satiru koristei ostrvo i likove na njemu.

6. Tema uzurpacije Prosperova uzurpacija. Gotovo svaki lik u djelu se smatra uzurpatorom, jer je uzeo neiju imovinu. Poetni dogaaj je uzurpacija Prospera, koja uvodi drugi, vrlo usko povezan pojama, a to je boansko pravo kraljeva. Prospero je opisan kao pravi vojvoda od Milana, dok njegovog brata Antonia nazivaju Vojvodom uzurpiranog MIlana. ak i sam Prospero postaje uzurpator kada dolazi na ostrvo i uzmia ga od Calibana. Prosperovo otkrivanje Mirande i Ferdinanda kako igraju ah simbolizuje konani potez za njegovo odustajanje od magije - marionete. Unato uzurpaciji Prosperovog vojvodstva, vidimo da Antonio koristi pomo Alonsa i da mu odaje poast. Tu su Antoniovi motivi za uzurpaciju Prospera, iako je dobio slubenu titulu vojvode. Uzurpacija brata ima dve funkcije. Prvo, otkriva karakter Antonia i njegovu proraunatu prirodu. Drugo, on, zajedno sa ostalim likovima poakzuje neto to je u ljudskoj prirodi - da tenja dobitka putem uzurpacija se nalazi u svima. Prospero to opisuje kao buenje prirode zla. Koncept uzurpacije se esto javlja kroz dramu: Antonio je uzurpirao Prospera, Caliban Prospera optuuje da je uzurpirao njega dolaskom na ostrvo, a Sebastian eli ubiti i sruiti svog brata kralja Napulja, Stephano eli da svrgne Prospera i sebe postavi za "kralja ostrva". Javljaju se teme politikog legitimiteta, izvor snage i uzurpacija. Dok Prospero vrsto vjeruje da je legitimna vlast ona koja je proizila iz znanja i truda, Antonio vjeruje da je uzurpirana vlast njegovog brata legitimna, jer je on vie zasluuje i posjeduje umijee da se za nju bori. "Pogledajte koliko mi dobro stoji ova odjea, puno bolje nego prije," Antonio se hvali Sebastianu, ime pokazuje nedostatak grinje savjesti zbog zloina. Caliban kao divljak koji trai noovog gospodara odbauje Prosperova uzurpaciju i ona mu postaje ne bitna.

7. Civilizacija divljatva - Antonio, Alonso i Gonzalo. Antonio se smatra divljakom, dok se Gonzalo i Alonso smatraju civilizovanim ljudima. Prirodni ovjek nema izazove niti vjetine plemenitosti kao civilizovani ovjek. Kod prirodnog ovjeka postoji isti nagon a ne planiranje. To je razlog zato je civilizovni ovjek (Antonio) u stanju sruiti Prosperoa u poetku. Divljatvo je prikazano u obliku ostrva i njegovih stanovnika. Prirodno je najbolje personificirano u Calibanu, koji je sposban da prikae najgore elemente prirode. On je plemeniti divljak jer iapk ima osjeaje za stvari koje se deavaju na ostrvu. Civilizacija u Buri poprima razliite oblike, ali se prvenstveno vidi u obliku Prospera. Prospero predstavlja sofisticirani element Jacobeaskog drutva koji je vjerovao u sprovoenje svoje vrijednosti i vjerovanja na divlje. Antoniov govor na brod tokom nasilnih oluja "Mi samo varamo nae ivote kao pijanice." Portretira kako

civiloizvoani ovijek nepoznaje ili nerazlikuje prirodne sile od divljih. Glavna tema koja prolazi kroz Buru je sukob izmeu civilizacije i divljatva. Antonio je moda simbol drutvene tendencije nad korumpiranim pojedincima. ekspir takoe postavlja pitanje da li je divljatvo inferiorno nad civilizacojim. To se moe posmatrati kroz humor u pokuaju dravnog udara od Trincula, Stephana i Kalibana. Jacobeanska publika je svjesna injenice da civilizacija esto donosi vie tete nego dobra za domorodaku populaciju. Dokaz ovoga moe se sagledati u Calibanovom govoru: "Ti si me nauio jezik, a moja sva dobit od toga je da znam da kunem. Crvena kuga vas spopala to ste me nauili taj jezik." Civilizovani ljudi esto upravljaju sloenim osjeajima krivnje, srama, ponosa i ljubomore. Prospero nije uinio nita loe Antoniu, ali on i dalje pokuava da smisli urotu protiv njega. On to ne radi u skladu sa svojim instinktima i nije u stanju da razumije posljedice svojih djela. Nad njima takoe vlada zbirka standarda propisanih od strane njihovog drutava. Prirodni ovjek kao recimo Caliban je divlji, neobuzdan i okrutan, nije ba puno pametan i nema uroenu inteligenciju za obrazovanje. On osjea da mu je oteto njegovo naslijee i reaguje protiv Prospera iz bijesa ili ljutnje, to je osnovni instinkt prirodnog ovjeka. Antonio je odluio biti zao. To se moe objasniti Prosperovim priznanjem Calibanu na kraju drame i njegov relativno hladno tretiranje Antonia, kome on oprata, ali ne govori puno. Prirodne tendencije Calibana su manje nesretne od Antoniovog zla, jer nije imao prednost roenjem i odgajanjem. Caliban je inherentno u nepovoljnom poloaju zbog svojih roditelja, jer je roen od udovita i vjetice. Civilizovani i prirodni ovjek ne dijele zajedniku osobinu, oboje rade sve iz linih interesa. Ono to postavlja jedne iznad drugih je koritenje resursa. Civilizovanom ovjeku je dato vie da radi. Caliban djeluje protiv Prospera, jer osjea da mu je nanio nepravdu.

8. Likovi: Prospero i Ariel Prospero je zagonetan protagonista. On je simpatian lik ali nepravdeno uzurpiran od strane brata. Njegova apsolutna vlast nad drugim likovima govori da mu je teko kao to i jeste. Kada se prvi put pojavljuje uobraen je i vaan. Tenja ka znanju dovodi Prospera u nevolje. Poto je zanemarivao svakodnevne poslove dok je bio vojvoda, dao je svom bratu priliku da se podigne protiv njega. Posjedovanje i koritenje znanja magije ga ini snanim, ali on nije u potpunosti suosjeajan. Njegove kazne Calibanu su sitne i osvetoljubive, kao recimo kada Caliban kune a Prospero poziva duhove da ga tipaju. On se postavlja autokratski prema Arielu. Na primjer, kada Ariel podsjea svog gospodara na obeanje da e ga osloboditi dunosti, Prospero biva gnjevan i prijeti da e ga vrati u zatvori da e ga muiti. Takoe je neugodan i prema Ferdinandu. Uprkos nedostacima kao ovjek, Prospero je centralni lik drame. Prospero sa lakoom stvara zaplet drame, kao bi njegove razne sheme, urokci i manipulacije kao dio jednog projekta kako bi drama imala sretan kraj. Mnogi kritiari i itaoci su rekli da je Prospero surogat za ekspira. Prosperov posljednji govor

u kome se on usporeuje s dramaturgom traei aplauz od publike jaa ovu dramu, a posljednja scena funkcionie kao slavlje kreativnosti, humanosti i umjetnosti. U dve posljednje scene drame Prospero je vie simpatian lik. U tim djelovima je njegova ljubav za Mirandu, oprotenje neprijateljima, te opravdano sretan zavretak. Ariel je Prosperov duh sluga. Za razliku od Caliban, Ariel ima topao i njean odnos sa Prosperom, ak i ako je njegov gospodar sklon otrim rijeima. Ariel je tu da ispuni svaku Prosperovu potrebu. Meutim, Ariel prije nije bio sluga i zato prvenstveno eli svoju slobodu, ali znajui da e je dobiti, slui Prosperu zduno i sretno. Ariel je njean i ljubazan. Ariel je pozitivna i dobra linost, a to moemo vidjeti kada ne eli da pomae vjetici Sycoraxy sa njenom crnom magijom . A to to je prosta da pomae Prosperu pokazuje da Prosperova magija nije crna, ve je neto vie od umjetnosti. Ariel je znaajan zbog njegovog koritenja bijele magije, ali i za njegovo suosjeanje i dobrotu. To je duh ne-ljudske prirode, on izgleda aneoski. Sklon je da govori lijepo i poetski, ak i o nasilnim stvarima, bez da izgleda glupo. ak i onda kada trgaProsperovu ruho, pjeva lijepu pjesmu. Ariel stoji uz sve ono to je divno i dobro u prirodnom svijetu, lojalan je tamo gdje treba i njeguje slobodu u prirodnom svijetu.

9. Dramska struktura Bure Bura se razlikuje od ostalih ekspirovih drama jer je u strogom, vie organizovanom neoklasinom stilu. To je najjasnije prikazano kroz sklop tri cjeline: cjelina vremena, mjesta i akcije. Dogaaji u igri se odvijaju u realnom vremenu, pred publikom, ak i Prospero izjavljuje u posljednjem inu da se sve desilo u od prilike tri sata. Sve akcije su ujedinjene u jedan osnovni zaplet: Prosperova borba da povrati svoje vojvodstvo, takoe je ograniena na jedno mjesto, izmiljeno ostrvo koje se kao nalazilo u Sredozemnom moru. Usto tako tu imamo i elemente Novog Svijeta i civilizaciju divljatva. Smatra se da ostrvo prikazuje bilo koju zemlju koja je kolonizovana. U Buri postoje 3 prie: jedna je o ljubavi, druga o pohlepnosti brae za tronom i trea oduzimanje Calibanove zemlje. Kraj je sretan, tu je vjenanje iako se sve moglo zavriti tragino zbog toga to postoje 2 zavjere za ubistvo i izdaja.Prospero manipulie ostalim likovima i njihovim planovima i kontrolie tok igre. Prosperovo izbjegavanje tragedije pokazuje da on nije amoralan kako se za njega misli. Svi dogaaji se odvijaju na ostrvu u periodu od 3 sata. ekspir se pridrava strukture od 5 inova. U prvom inu ekspir objanjava Antoniovu izdaju i to kako su Prospero i Miranda doli da ive na ostrvo. Tu takoe imamo i snanu oluju, koja prikazuje veliinu Prosperove snage. U drugom inu je prikazan sukob. Tu postoji zavjera za ubistvo Alonsa, to nam pokazuje da je Antonio jo uvijek zloban lik. Osim toga publika saznaje i za Calibanovu zavjeru sa Stefanom i Trinculom. U treem inu je vrhunac drame kada dvoje mladih izjave ljubav jedno drugom. Taj put do ljubavi nije lak, kao to vidimo i u sluaju Mirande i Ferdinanda jer im je Prospero branio da se viaju. Tu se takoe razvija i urota za ubistvo Prospera, ali poto Ariel sve to slua opasnost ne postoji. I

najveu vrhunac ovde je kada se Prospero sree sa svojim neprijateljima na banketu. etvrti in se zove pad akcije, to signalizuje razrijeenje veine pitanja. U ovom inu priznaje se ljubav izmeu Mirande i Ferdinanda islavi se u obliku maske, Prospero saznaje za zavjeru i kanjava Calibana, Stefana i Trincula. Peti in je zakljuak svega to se ranije dogodilo. Kao to mu i samo ime govori ovaj in dovodi dramu do zatvaranja, rjeavanja sukoba, te planova za vjenanje. Prospero je pobjediosvoje neprijatelje, Ferdinand se nalazi sa ocem, Antonio i Sebastijan su poraeni, a Caliban ali nad svojom urotom.

10. Tema nasilja Tema nasilja u Buri se uvodi 3 puta. Prvi primjer je kada Antonio Prosperu nasilno oduzima tron i protjeraju ga na ostrvo. Zatim kada Prospero doe na ostrvo i nasilno ga preuzim od Calibana i sam Caliban kada je htio silovati Mirandu, kako bi vratio svoje ostrvo nazad.

11. Maska u Buri Bura je napisana kada je maska bila jako popularna i izvodila se na svadbama. U maski je bio razvijeno koritanje spektakla. U Buri se to odvija na mnogu naina. U prvoj sceni 1. ina to je brod u akciji. Zatim u 3. sceni 3. ina to je banket koji nestaje, gdje imamo gozbu i veselje, a takoe i duhove koji dolaze bez oblija i Ariela u obliku harpije. U 4. inu su prikazani prareeni kostimi boice Junone. U drami se javlja dosta muzike i igre. Tu je Arielova muzika i Prosperova magija, kao i slatki vazduh na samom ostrvu. Elementi pastoralne komedije u Buri su takoe povezani sa maskom. Prirodni ovijek postoji, a to je Caliban. Na dvoje mladih ljubavnika Ferdinanda i Mirandu, koji se nalaze u pastoralnom dijelu ostrva, nije uticala civilizacija pa zato je Miranda nevina i estita mlada ena. Ona nema vremena da uiva i ne radi nita kao druge princeze. To je dovodi do tatine. Prospero je obrazuje, ali govori da je bolje da bude nevina nego neuka. Ona ne koketira ve je direktna i otvorena prema Ferdinandu, pa zbog tih osobina on pomisli da je ona boica ostrva kad je prvi put ugleda. Ferdinand je takoe moralan i velikduan kada prikuplja drva za Prospera. Djevianstvo dvoje ljubavnika upuuje na potrebu vladavine strasti za skladan odnos. To ponovo ojaava masku u kojoj su izostavljeni Vesus i Amor, a umjesto toga ukljuueni su Ceres, Juno i Iris, boginje etve, odraava se sklad ovjeka sa prirodom, brak, vanost brane zavjete i sklad prirode. Prisutnost boica odrava elemente boanskog u maski. Boansko se takoe vidi u Arielu, koji ini dobro a to nam pokazuje injenica da nije mogao da radi sa Sycoraxom. On takoe aludira na mitologiju kada poprima oblije morske nimfe i harpije. Iako ima dosta elemenata maske, Bura takoe posjeduje i antimaska elemente kao recimo zavjere za ubistva. Antonio i Sebastijan dokazuju da se zli ljudi mogu

pojaviti ak i sa svim blagodatima plemenitog roenja i civilizovanog obrazovanja. To je tradicionalna maska protiv ideje plemenitosti. Antoniev in uzurpacije Prospera i namjera da ubije Alonsa i otme mu prijestolje drami daje tragine elemente. Prospero takoe ima malo veze sa elementima maske, kada se brine za obrazovanje ljudi na ostrvu. Maska slavi Prosperovu oinsku velikodunost i njegovu sposobnost da prkosi zakonima prirode i vremenu. Maska u Buri je odmicanje od stvarnog svijeta, gdje Ferdinand eli vjenanje, Ariel svoju slobodu, a Caliban osloboenje od bolova. Prosperovo racionalno koritenje magije ga takoe dovodi u vezu sa maskom. Za Buru se moe tvrditi da je maska i da ima elemente maske, ali isto tako da duguje puno maski.

12. Tema slobode Svaki lik u Buri pokree unutranji vapaj za slobodom. Prospero, protagonist u Buri i pokretaka snaga prie, stvara buru kao prvi korak u oajnom pokuaju za slobodom. Dok pomie svoje prijatelje i neprijatelje kao pijune po ahovskoj ploi, on paljivo razmatra najbolji smjer djelovanja koji e mu dati slobodu. Caliban i Ariel, duhovi vazduha i zemlje - jedan nesposoban da voli ili ljubi, a drugi se opire eznu samo za slobodom, jedan apelira na gospodara da ga oslobodi, a drugi smatra da e to blago dobiti svojim napornim radom. Na kraju, samo opijanje vinom omoguava Calibanu da napusti tu viziju, pa je zato svaki drugi trenutak svoga ivota na ostrvu proveo u potrazi za slobodom. Arielova elja je ispunjena - ak i prije nego se sam Prospero oslobaa ostrva - ali tek nakon dugog niza usluga koje je duh obavio Prosperu. Ferdinand i Miranda, mladi ljubavnici, eznu za slobodom kao i - ona za slobodu ruke za ovjeka, za ljubav koja nije od njenog oca, a on za slobodu da se oeni za svoju novu ljubav. To je izjava moi i vanosti, u smislu da se naglaava primjena slobode u filozofskom smislu slobodne volje, ili sloboda izbora: donio svoju odluku, te je spreman postii svoj cilj. Postoje samo dvije stvari koje bi mogle odnijeti Prospera od slobode: manifestuju se kroz publiku koja nee da aplaudira i vie. To mu prijeti ostanak na ostrvu, bez keri, vojvodsta, svega. Caliban eli biti slobodan od Prosperovog ropstva. U tu svrhu, on donosi odluku sa Stephanom i Trinculom da ubije svog gospodara sa obeanjem da e Stephana nainiti kraljem ostrva i sluiti mu zahvalno. Ariel eli slobodu od Prospero koji se zakleo da e mu je dati nakon to ga je ovaj oslobodio od vjetice Sycorax. Sloboda svima visi nad glavom kao krajnji cilj, da se postii na jedan ili drugi nain.

13. Lik Calibana u Buri Caliban, "najbrutalnija stvar", ije ime je anagram od 'ljudoder'. On je Prosperov mraan, prosti rob, kog drugi likovi esto nazivaju udovite. Caliban je sin vjetice i jedini pravi stanovnik ostrva.Caliban je nedvojbeno personifikacija u raspravi izmu kolonijalizma i sukoba meu kulturama. Mnogi ljudi vide

Calibana kao "plemenitog divljaka", divljeg ovjeka, kariku koja nedostaje itd. Njegov lik je jedan od najatraktivnijih i kontroverznih. Iako Caliban nije uzrok za donoenje zakljuaka, nije od malog ili nevanog znaaja. On je dio kominog olakanja u drami, uz Trincula i Stephana, koji etaju ostrvom pijani, smiljajui plan da ubiju i dou na vlast. Takoe je potpuna suprotnost Arielu, koji je sretan Prosperov sluga. Calibana vrijea to to je rob. Opisan je kao runo udovite, ali se kao i Ariel doivljava kao prekrasno prirodno bie. Od poetka ove drame Caliban nam je prikazan kao zao. Ali on ima dobar razlog zato je stao protiv Prospera, budui da je bio slobodan i da je ostrvo bilo njegovo. Zahvalan je Ferdinandu i Mirandi zbog svega to su ga nauili. Uili su ga da govori i da se ponaa pomalo civilizovano. On je izuzetno sloen lik, parodija je nekoliko drugih likova u drami. Caliban insistira na tome da mu je Prospero oduzeo ostrvo. Kroz taj govor, Caliban sugerie da je njegova situacija ista kao i Prosperova, iji je brat uzurpirao njegovo vojvodstvo. S druge strane, Calibanova elja za suverenitetom ostrva pokazuje poudu za vlau koja je dovela do svrgavanja Prospera. Caliban se potpuno razlikuje od Prosperovog drugog sluge, Ariela. Dok je Ariel "prozrani duh", Caliban je na zemlji. Dok Ariel drage volje slui Prospera kako bi zaradio slobodu, Caliban postie dostojanstvo odbijanjem. Caliban je djelimino slian Ferdinandu. Oba kupe drva za Prospera i ele njegovu ker. Ferdinand planira da se oeni njome, dok je Caliban pokuao da je siluje. Dok je Ferdinand njean i blag prema Mirandi, Caliban je eli silovati i sa vojskom malih Calibana da protjera ljude sa ostrva. Caliban postaje parodija samog sebe. U prvom obraanju Prosperu on mu govori kako mu je dao magiju i pokazao sve vrline i mane ostrva. Samo nekoliko scena kasnije, meutim, vidimo Caliban pijanog kako po prvip ut u ivotu probaje arobni napitak: Stephano i njegova flaa likera. Nakon toga Caliban moli Stephana da mu pokae ostrvo, pa ak ga moli i da mu polie cipele. Caliban ponavlja greke i tvrdi da je to prokletstvo. Unato njegovom divljem ponaanju i grotesknom izgledu, Caliban ima i osjetljiviju stranu, koju Prospero i Miranda ne priznaju. Njegovi prekrasni govori o ostrvu kao domu su jedne od najljepih slika u drami. Calibanova crnomanjast izgled, prisilno ropstvo i njegov rodni status na ostrvu je naveo mnoge itaoce da ga protumae kao simbolom domae kulture, okupirane i potisnute od strane Europskog kolonijalnog drutva, koje su prikazane u obliku Prosperove moi. Caliban ostaje jedna od najintrigantnijih i dvoznanih manjih likova, osjetljivo udovite koje sebi dozvoljava da se transformira u luaka.

14. Vienja Bure

VI. KING LEAR (KRALJ LIR)

anr Tragedija Vrijeme i mjesto pisanja 16041605, Engleska Datum prve objave - First Folio, 1623 Ton - Ozbiljniji i traginiji, crn Vrijeme deavanja drame Osmi vijek prije Krista Mjesto deavanje radnje Razne lokacije u Engleskoj Protagonist Lear, kralj Engleske Antagonisti - Lear keri Goneril i Regan i Edmund sin Gloucestera Vrhunac Glosterovo sljepilo Pad akcije Prospero dovodi Alonsa i ostale ispred sebe i oprata im. Prospero poziva Alonsa i njegovu druinu da ostanu tu no prije nego to se svako vrati u Italiju sljedeeg dana, gdje e Prospero rezumirati svoje vojvodstvo. Teme Pravosue, vlast u odnosu na haos, pomirenje, iskupljenje Motivi - Ludilo, izdaja, smrt Simboli Vrijeme ima vanu simboliku ulogu u drami, kada oluja u pustari simbolizuje Learov bijes i ludilo, sljepoa Gloucestera simbolizuje moralnu sljepoa koja mui Leara i Gloucestera sebe, "kotai" sree je jo jedan simbol pomou kojeg Edmund, na kraju drame, zamilja svoj pad s vlasti i vraanje u beznaajnost. Nagovjetaj Plan Goneril i Regan i nagovjetj za okrutno ponaanje prema Learu.

Radnja: Drama zapoinje u Engleskoj sa dva engleska lorda, Gloucester i Kent. Gloucester upoznaje svog nezakonitog sina, Edmunda. Lear, ostareli kralj Britanije, odlui da odstupi s priestolja i jednako podijeli svoje kraljevstvo izmeu svoje tri keri. Meutim, on prvo stavlja svoje keri na test, traei od svake da mu kae koliko ga voli. Goneril i Regan, Learove starije keri, ocu daju laskavu odgovore. Ali, Cordelia, Learova najmlaa i omiljena ker i dalje uti, rekavi da ona nema rijei za opie koliko ona voli svog oca. Lear pobijesni i odrekne se Cordelie. Dve najstarije, Goneril i Regan,poto su ga dobro pohvalile i bile velikodune nagraene su zemljom i brakom sa Vojvodom Albany i Vojvoda od Cornwalla, Kraljem Francuske, kojeg Cordelia privlai, kae da je on i dalje eli oeniti ak i bez njene zemlje, a ona ga prati u Francusku bez blagoslova njenog oca. Udaje se za njega. Lear ubrzo saznaje da je donio loe odluke. Goneril i Regan su ubrzo poele da potkopavaju autoritet Leara koji se jo uvijek bio znaajan. Poto nije mogao da povjeruje da su ga njegove voljene keri izdale, Lear polako poinje da ludi. On bjei iz kue njegovih keri i luta pustarom tokom velike oluje, u pratnji svoje lude i Kenta, odanog plemia koji je maskiran. U meuvremenu, stariji plemi Gloucester takoe ima porodinih problema. Njegov vanbrani sin Edmund odlui da postane zao, te ga vara i uvjerava da ga njegov zakoniti sin, Edgar, pokuava ubiti. Bjeei od potjere koje je otac poslao za njim, Edgar se maskira u ludog prosjaka i naziva se "Poor Tom." Kao Lear, i on je vani na pustari. Poto je postao beskunik Lear odlui da potrai pomo od Regan, te alje svog maskiranog slugu Kenta/ Caiusa kao glasnika da joj kae da dolazi kod nje. Ali i Goneril u meuvremenu alje svog slugu Oswalda da isto tako prenese poruku Regan. Ta velika trka zavrava kada Oswald stie prije Kenta. Ona tada ita samo njegovu poruku, a Kentovu odbija, pakuje se i odlazi kod Gloucestera. Regan ne eli biti kui kada doe Lear. Kada dou kod Gloucestera, Kent se bori sa Oswaldom, a ovaj ga zakljua u ostvu da ga kazni. Lear se takoe pojavi kod Gloucestera i pobjesni kada vidi da je Kent ili Caius zakljuan u ostavi. Lear se bori sa Regan i Cornwall, koje su jasno stale na stranu Goneril. Kada vjerni Gloucester shvati da su se Learove keri okrenule protiv svog oca, on odlui da pomogne Learu bez obzira na opasnosti. Povjeri se svom sinu Edmundu i ode da potrai Leara. im je on otiao, Edmund se izbrblja Reganinom suprugu Cornwallu, Regan i Goneril, a Edmund tada dobija Gloucesterovu titulu koja njemu biva oduzeta. Ali u oluji Edgar nailazi na Leara i Ludu i void ih do peine. Tu oni pronalaze Edgara odnosno Poor Toma. Gloucester takoe ulazi u peinu, ali ne prepoznaje svog sina. On im govori da bi svi trebali otii do Dovera gdje se nalazi Cordelia. Gloucesterov maskirani sin Edgar ih vodi prema gradu u Dover, a s njima je takoe i Lear. Gloucester se vraa kui i nailazi na Cronwella koji mu kae da je izdajica. Dok Cornwall i Regan

pokuavaju saznati gdje je Gloucester poslao Leara, iskopaju mu oi. Cornwall tu biva smrtno ranjen. Edmund prati Goneril nazad, a usput saznaju da je Cornwell ubijen. Gonerila se brine da joj sestra ne ode sa Edmundom. Albeny, Gonerilin suprug saznavi da su Gloucesteru izvaene oi ide da se sveti. Lear, Kent iLuda doalze u Dover gdje se francuska vojska na elu sa Cordeliom sprema da se bori sa britnaskim snagama (Regan i Goneril). Gloucester se nekako nae u Doveru, a void ga Poor Tom koji je zapravo njegov sin Edgar. Gloucester oajno pokuava poiniti samoubistvo zbog gubitka oiju, ali Edgar ga spaava tako to mu govori da ga vodi do imaginarne litice. Gloucester misli da je skoio sa litice a ne na ravno tlo, pa se udi kako je uspio preiviti. Ali u Doveru Oswald pokuava ubiti Gloucestera, ali umjea se Edward i ubija Oswalda. Prije nego umre Oswald daje pismo od Gonerila za Edmunda, gdje ga ona moli da ubije njenog supruga Albanya da bi oni mogli biti zajedno. Edgar shvata da je njegov brat Edmund zao. U meuvremenu, engleski vojnici dolaze do Dovera na elu sa Edmundom i poraze Cordeliu koja je predvodila Francusku. Regan i Goneril se tuku koja e uzeti sebi Edmunda. Lear i Cordelia su zarobljeni. Bijesan, Albeny zahtjeva da se Edmund i Goneril zatvore zbog izdaje, tj. zbog plana dag a ubiju i budu zajedno. Prije nego Edmund bude odveden u zatvor, dolazi Edgar i ubija ga. Goneril otruje Regan iz ljubomore zbog Edmunda. Edgar otkriva da je Gloucester pravi otac, dobija srani udar i umire. Goneril poini samoubistvo, jer su svi ostali mrtvi. Prije nego umre, Edmund otkriva da je on poslao nekog da ubije Leara i Cordeilu. Brzo su reagovali i uspjeli da spase Leara, ali ne i Cordeliu. Ali Lear svejedno umire kada vidi da je njegova Cordelia mrtva. Albany, Edgar i stari Kent ostavju da se brinu o zemlji pod oblakom tuge i aljenja. Engleska treba kralja, ali ini se da niko ne eli zauzeti tu poziciju.

Likovi:

Kralj Lear - stari kralj Britanije i protagonist drame. Lear uiva apsolutnu vlast i polaskan je, ali ne reaguje dobro ako mu se neko suprostavi ili ako je na kunji. Na poetku drame njegove vrijednosti su nepotpune, a kasnije daje prioritet ljubavi nad posveenosti i eljom za ouvanjem vlasti kralja, on se sam olakava odgovornosti. Ipak, on nadahnjuje odanost u predmetima kao to su Gloucester, Kent, Cordelia i Edgar, a svi oni rizikuju svoje ivote za njega.

Cordelia - Learova najmlaa ki, koje se otac odrie, jer je odbila da mu laska. Cordeliu potuju svi ostali likovi u drami, kralj Francuske se eni za nju, iako je ostala bez miraza. Ona ostaje vjerna Learu unato njegovoj okrutnosti prema njoj, ona mu oprata, i ostaje uzdrana ak i prema njenim zlim sestrama, Goneril i Regan. Unato ovih vrlina,

Cordelijina povuenost uini njene motive neprimjetnim i nejasnim, kao i u odbijanju da izjavi ljubav ocu na poetku drame.

Goneril Learova nemilosrdna najstarija ker i supruga vojvode od Albanya. Goneril je ljubomorna, opasna i amoralna. ekspirova publika je bila posebno okirana zbog Goneriline agresivnosti, osobina koje se ne oekuju u enskom liku. Ona izaziva Learov autoritet, smiono zapoinje aferu sa Edmundom i odvodi vojne sile daleko od svoga mua.

Regan - Learova srednja ker i supruga vojvode od Cornwalla. Regan je nemilosrdna kao i Goneril i agresivna na isti nain. U stvari, teko je pomisliti da se ona razlikuje od njene sestre. Njih dvije se ljubomorno takmie za istog ovjeka, Edmunda.

Gloucester - plemi koji je odan Kralju Learu. On ima in Earl, to je ispod vojvode. Prvo to smo saznali o Gloucester je da je on preljubnik, nakon to mu se raa kopile sin, Edmund. Njegova sudbina je na mnogo naina paralelna sa Learovom: on pogreno procjeni kome od svoje djece daje povjerenje. On je slab i neuspjean kada eli pomoi Learu da ne bude protjeran sa svog imanja, ali kasnije pokazuje da je sposoban i jako hrabar.

Edgar - Gloucesterov stariji, zakoniti sin. Edgar igra razliite uloge, u poetku je prikazan kao budala i lakovjeran, neko koga brat olako prevari, a zatim se maskira kao ludi prosjak da bi izbjegao ljude svog oca koji ga trae, zatim pomae Learu i Gloucesteru, a na kraju se pojavljuje kao osvetnik za izdaju njegovog brata.

Edmund - Gloucesterov mlai, nezakoniti sin. Edmund mrzi svoj status kopileta i zato uzurpira Gloucesterovu titulu i Edgarovu imovinu. On je zla linost, uspjevajui da naini zlo gotovo svakoj linosti u djelu. Kent - plemi istog nivoa kao i Gloucestera koji je odan Kralju Learu. Kent je veinu drame maskiran u seljaka koji se zove "Caius", tako da moe nastaviti sluiti Leara, ak i nakon to ga Lear progoni. On je izuzetno odan, ali prolazi kroz nevolje zato jer je glup i otvoren.

Albany - mu Learine keri Goneril. Albany je dobrog srca. On na kraju osuuje i protivi se okrutnosti Gonerile, Regan i Cornwalla. On je neodluan i nepredvidiv, slutei zlo njegovim saveznica.

Cornwall - mu Learine keri Regan. Za razliku od Albanya, Cornwall se postavlja zapovjedniki, okrutno i nasilan je. On je zajedno sa svojom enom i njenom sestrom Goneril u progonu Leara i Glostera.

Luda - Learov aljivdija, koji govori besmislice i pjesme, ali daje Learu vaan savjet.

Oswald - upravnik ili glavni sluga u Gonerilinoj kui. Oswald se pokorava zapovijedima njegove ljubavnice i pomae joj u zavjeri.

1. Katarza u Kralju Learu Neki tvrde da Kralj Lear ima previe tuan kraj za pravu katarzu zbog naina na koji Cordelia umire. Kralj Lear, presta da izdri bol krivnje i smrt njegove keri, pa umire od sranog udara. Zavretak je tako tuan da je teko vidjeti ili osjetiti proiavanje emocija, samo tugu. Meutim, ako u Kralj Learu postoji katarza ona je na kraju kada Cordelia i Kralj Lear umiru. Nema katarze u Kralju Learu, jer je ivio kao budala i umro kao budala. On nije nauio nita o uzajamnosti, iako mu je Cordelia oprostila. Edmund i Kent su likovi koji unose katarzu u dramu. Iako italac postaje saaljiv prema Edmundu, publika nikada ne dobiva pravi osjeaj katarze za njega. Edmund, nezakoniti sin Gloucestera, je trostruka linost. On je prvo okrutna osoba koja zatvori Cordeliu i starog kralja, onda se bori u vitekoj borbi sa svojim bratom, Edgarom, i na kraju, umire sa pokajanjem.

2. Lanac bia Veliki Lanac Bia vijuga kroz nebo, zemlju i pakao. Lear zapoinje svoje emocionalno putovanje kao kralj. Kralj i kraljica su trei rang u Velikom Lancu Bia. Meutim, zbog neizbjene rotacije kola sudbine, Kralj Lear se sputa sa ove skoro boanske drave na najmanju moguu poziciju u Velikom Lancu Bia. Prvo to se dogodilo je da je napustio prestolje. Lear se odrie prestolja i tako naruava Veliki Lanac Bia, jer on izazvia poziciju koja mu je data i tako narui sklad u porodici i dravi,

a narui sam sam Lanac Bia. On je odgovoran ne samo za harmoniju naroda, kao oinska figura njegova je dunost takoe da odrava sklad u svojoj kui. On to radi sa malo uspjeha kada daje "mito" kerima kako bi one nahranile njegov ego. Lear zahtijeva od keri da se takmie u "igri" rijei. On ne eli uistinu znati koja ga najvie voli, ve jednostavno eli biti polaskan, zatim naglo naputa svoju odgovornost kao roditelj i kao otac.

3. Paralelni zapleti Paralelni zaplet daje mogunost doivljaja sekundarne prie, koja ide zajedno sa glavnom priom i tako biva spomenuta. ekspir pokazuje odlino koritenje paralelnih zapleta u drami "Kralj Lear". "Kralj Lear" sadri mnoge teme, od kojih je jedna "odnosa roditelj-dijete". Problemi u vezi su jako esti, ne samo u drami ve i u svakodnevnom ivotu. ekspir je dva odvojena i zasebna zapleta sloio u jedan kompaktni, tako da izmeu njih gotovo da postoji harmonija. Oni su sinteza i antisinteza jedan drugog. Prva radnja predstavlja priu o krivnji i kazni. Lear zapoinje itavu dilemu mrnje i destrukcije svojom ludom eljom za laskanjem. Dijeli svoje kraljevstvo izmeu svoje dve keri it u poinje borba bez kraja, borba za vlast, mo i bogatstvo. Kao to moemo vidjeti Lear i njegove kerke su dio glavne radnje. Radnja sa Gloucesterom i njegovim sinovima se smatra paralelnom. Gloucester je takoe opisan kao osoba koja ima porodinih problema. On doivljava nevolje sa svojim sinovima Edmundom i Edgarom. Ovi paralelni zapleti koji se isprepleu sa glavnim ponekad se usklade i likovi uzajamno djeluju jedni sa drugima. Gloucesterovi problemi se mogu usporediti sa Learovima i tu se mogu vrlo lako pronai mnoge slinosti. Oba oca imaju velike probleme sa svojom djecom. Gloucester zaplet se ini kao da odjekuje i ponavlja sve ono to se ranije dogodilo, samo to se koriste razliiti likovi i okolnosti. Tema udnje za moi takoe se moe nai u oba zapleta. Za Goneril i Regan se moe rei das u hladne i okrutne, sudei po iracionalnim stvarima oje su preduzele kako bi dole do materijalin dobara. Lik Edmunda takoe ide istom putanjom glavni cilj mu je mo i bogatstvo. Zajedniko sve troma je to to ne potuju svog oca i uzrokuju velike nevolje svojim familijama. ekspirovo koritenje Gloucesterovog zapleta u drami daje itaocu mogunost da ne jednom, ve dva puta doivi dilemu i njene odgovore. Paralelna radnja takoe omoguava da pria bude znaajnija, vie dramatina i tragina. Tu postoji vie likova i tako se sama radnja drame produava. Koritenjem dva zapleta, dozvoljeno je vie akcije i takoe vie interesovanja od strane italaca ili publike. Takoe i drama postaje realnija kada se na sceni pojavi vie ljudi i pri tom svako ima svoj zadatak. Pria postaje dublja i ugodnija. Iako se likovi Leara i Gloucestera mijeaju tokom drame svaki od njih ima svoj zaplet. Bez manjeg zapleta drama ne bi dobila toliko detalja i ne bi bila efektivna. Kao to moemo vidjeti paralelni zaplet je jako bitan u drami, vaan je dio Kralja Leara ii ma veliku ulogu. ekspi je znao da e drama biti bolja i lake shvatljiva ako uvede paralelni zaplet sa likom

Gloucestera. Zaplet je jedan od bitnih dijelova cijele drame. Uklanjanje ili neznanje zapleta e umanjiti znaenje cijele ideje.

4. Glosterovo samoubistvo Gloster je jako naivna i smijena linost. Kao pred Learom, tako se i pred njim nalazi teak put. Kada su Glosteru izvaene oi, on se eli baciti sa dvorske stijene u more. Vodi ga sin , koji se pravi lud. Obojica su na dnu ljudske bijede. Gloster skae u ponor, a to zapravo izvodi pantomimom. Pantomimom se i penju na stijene i skau u ponor. Tu Gloster odigrava jednu od scena velikog moraliteta. Iskopane su mu oi jer je bio milostiv prema prognanom kralju i nije vie dostojanstvenik krune. Gloster je everyman, jer luta po svijetu. Glosterova situacija je tragina, ali je prikazana u pantomimi, koja je klasina farsa. Ta sama pantomime ubistva je groteskna. Okrutan i podrugljiv je i dijalog koji je prati. Slijepi Gloster klekne i moli se. Njegovo samoubistvo ima smisla jedino ako bogovi postoje. To ubistvo je protest protivnezaskune patnje i nepravde svijeta. Ako su bogovi okrutni i ako postoje to samoubistvo moraju uzeti u obzir. Ali ako bogovi ne postoje, Glosterovo samoubistvo nita ne mijenja i nita ne rjeava. Ako nema bogova samoubitsvo je nemogue. Postoji samo smrt. Samoubistvo ne mijenja ljudsku sudbinu. Ono je samo ubrzanje.

5. Ljudsko i animalno Tragedija Kralj Lear proizlazi iz Learovog pokuaja da srui 'prirodno' drutveni poredak, prepustivi krunu svojoj keri. Lear u prvoj sceni iznosi svoju namjeru da podijeli kraljevstvo,' kako bi neoptereen puzio prema smrti "kako bi se osigurala budunost. Kada Lear predaje svoju mo on se suprotstavlja konceptu boanskog prava kraljeva. Prema zakonima prirode nemogue je da se Lear odrekne trona. Takoe Lear ne moe zaustaviti da ga vide kao kralja, to se moe viditi iz protjerivanja Kenta, ubrzo nakon to je napustio tron. Osim prirodnog poloaja kralja, prirodni drutveni poredak se moe viditi u smislu odnosa moi izmeu likova: kralj nad predmetima, otac nad kerkama, mu nad enom. Kao to znamo Cordelia je 'prirodna' u svom ponaanju za razliku od njenih sestara Regan i Goneril. Ona pokazuje da u potpunosti razumije drutveni poredak kada objanjava koliko voli svog oca i pita zato joj sestre imaju potrebu za muevima ako vole svog oca. To je vaan pojam u drutvu u kome se ene smatraju vlasnitvom mukaraca. Kada se Lear odrie Cordelie on priziva oba nebeska carstva i prirodni svijet kada se zaklinje u sveti sjaj sunca, / tajne Hekate i noi. Learova snaga i povezanost sa prirodom je prikazana u dijelu kad otkriva izdaju svojih keri Regan i Goneril te priziva oluju i nevrijeme da jaaju, to simbolizuje njegov bijes i ljutnju. Zatim moemo posmatrati i Glostera i njegove sinove to se tie prirodnog i animalnog. Edgar je njegov zakoniti sin i Edmund koji je nezakonit. Edmund

je nezakonit i svojim postupcima istie razliku izmeu prirode i 'prirodnog' drutvenog poretka. Oba su mu sinovi po prirodi, ali tu se ipak vidi razlika jer ih drutvo dijeli na zakonitog i ne zakonitog. U stvari priroda koja privlai Edmunda je ivotinjska, gdje je apetit pokretaka sila za sva djela. Edmundovo ponaanje kroz dramu dolazi iz njegove potrebu da zadovolji svoj apetit za legitimitetom, a takoe i dobijanje imovine i statusa. Edmund uspijeva uvjeriti Glostera da Edgar kuje zavjeru protiv njega, a na kraju ga i sam izdaje. Ova djela podravaju animalnu prirodu. Tu je i dvoboj izmeu Edgara i Edmunda, u kome Edgar ubije i rani Edmunda, ime se obnavlja prirodn drutveni poredak. Podjela izmeu prirodnog i drutvenog poretka prirode i ivotinja moe se viditi kada Lear shvata da ga Regan i Goneril ne vole kao to su se u to kunile. Lear smatra da ljudskoj prirodi nije dozvoljeno vie nego ivotinjskoj, tako da ljudski ivot vrijedi isto kao i ivot ivotinja . To slui da se istakne razlika izmeu ljudske i ivotinjske prirode, sugeriui da one nisu sloene i ujedinjene. ivotinja slike u Kralj Lear uvijek koristi u pogrdno uvjeti za oznaavanje unnaturalness od lika ponaanje u odnosu na to kako se trebaju ponaati ako su promatrane prirodne drutvenog poretka. Ova kontradikcija ponovno naglaava razlika izmeu prirode i 'prirodnim drutveni poredak ", a moda se moe vidjeti najbolje kad ispitivanja znakova Regan i Goneril i reakcija drugih likova prema njima. Na poetku drame, Laer trai od Goneril i Regan da se izjasne koliko ga vole. Meutim, nakon to preuzimaju bogatstvo i imanje, njihov stav i ponaanje prema njemu se brzo mijenja. Kada Lear govori o stavu Regan i Goneril, on to opisuje sa terminima ponaanja ivotinja, govori das u kao leinari. Lord Albany takoe sestre uporeuje sa ivotinjama, pa ih naziva," Tigrovima, a ne kerima, a za Goneril kae da je pozlaena zmija. Ova usporedba Goneril i Regan sa ivotinjama je slina Edmundovoj vjernosti prema prirodi ivotinja. Animalni apetit se vidi u Regan i Goneril, ba kao i u Edmundu. Oni sumnjaju jedni u druge, a to ih navodi na ubistvo i tragian zavretak drame. Tako je ivotinjska priroda poraena, a drutveni poredak obnovljen.

6. Bogovi i ljudi Likovi u Kralju Learu stalno mole bogove za pomo. Ali, dogaaji u drami pokazuju da ni bogovi ne uivaju u muenju ljudi ili da oni uopte ne postoje. Veina likova apeluje na boansku mo da spasi ivot nevinoj keri Kralja Leara Cordeliji. U svijetu Kralja Leara, bogovi ili ne postoje ili su nezamislivo okrutni, jer Kralj Lear izlazi pred publiku sa mrtvom Cordeilom u rukama. Bogovi u Kralju Learu su paganska boanstva, koja se ponaaju u skaldu vremena u kojem je itava drama. Ali tu takoe imamo i kranske bogove. Kralj Lear je namjerno postavljen u pre kransku eru s brojnim referencama klasinih Bogova, ali takoe je upeatljiva i rezonancija kranske teologije. To se vidi u razliitim oblicima, ukljuujui ideje Edgara kao Krista i prisutnost boanske pravde. Iako Kralj Lear sadri pagansko, njegov znaaj se odnosi na kranstvo. ekspir je paganstvo prikazao kroz ne kranske bogove. Edmund

direktno priziva bogove kada govori da se uzdignu i brane kopile, mislei na svog brata. Ta molitva je sebina i u vlastitu korist. U toj molitvi nema iskrenosti, ve elja da se ostavri neto to je Edmund zamislio. Kent i Cordelia vide bogove kao zatitu, dok Edgar i Albany ih vide kao te koji dijele pravdu svijetu. Poganski bogovi, drugim rijeima, funkcioniu kao projekcija likova, njihove vrijednosti, potrebe i tenje. Edmund je prikazan kao Bog, kada poinje svoj ambiciozni projekat: "Ja se uzdiem, I uspjeu; / Sada bogovi, stanite uz kopile!" Svaki od likova se oslanja na svoju boicu ili boga u potrazi za pomo. Kent se oslanja na Junonu, boica koja ima mo, a Lear se oslanja na Jupitera, patrijarha. Kentove kletve se ine ironine, on priziva alternativne bogove. Learova molitva bogovima je kada bude protjeran iz kue. On koristi imperative kada se obraa nebu da poalje jo jau oluju kako bi unitila dvorac i imanje njegovih oholih keri. To su uglavnom zahtjevi koje Lear izgovara bogovima i trai od njih da to ispune. Gloster se takoe moli kada bude oslijepljen. Tu se on pita da li bogovi postoje i dovodi u pitanje vjeru i religiju. ekspir je u djelo uveo i paganstvo i hrianstvo, a likovi uglavnom trae od bogova d aim pomognu u odreenim situacijama. Neki se mole asno, a neki iz pakosti kako bi bogovi nanijeli zlo njihovim protivnicima.

7. Jezik i metafora Lirovih monologa ekspi je koristio jezik koji je pun slika, metafora i poreenja kako bi mogao prikazati karakterne osbine Leara kao linosti. Drugi jezik se formacijski sastoji od paradoksa, personifikacija i hiperbola. Kada recimo Lear govori: "Ne stoj izmeu zmaja i njegovog gnjeva", on se moe protumaiti kao arogantan ovjek. Koritenje zmaja pokazuje veliku mo i pokvarenost. Dakle, tu moemo zamisliti Leara kao ovjeka koji je sposoban da prouzrokuje ogromnu katastrofu. U 1. inu, Lear proklinje Goneril govorei da , "... e ona moda osjetiti kako je imati nezahvalno dijete koje je okrutno poput zmijskog ugriza!" Lear eli rei da je Goneril nezahvalno dijete i da je njen ugriz za oca puno bolniji nego ugriz zmije. Zmijin ugriz moe odmah ubiti, ali ono to je ona napravila je gore od ugriza i najgore boli. Tu je Goneril pokazala da je patnja gora od same smrti. Iz ovog i teksta kada se Lear odrie Cordelie"... Ove se odriem sve moje oinske brige, bliskosti i imovine, ona postaje stranac i meni i mom srcu..." ekspir nam pokazuje da je Lear brzopleta osoba, ovjek sa puno psovki. "... Kao orao ..." je ono to Lear govori Regan o njenoj sestri Goneril koja je kao divlja ptica koja se hrani mesom. Lear ukazuje na okrutnost Goneril koja iskoritava Leara i hrani se njegovim srcem. Tu ekspir koristi pretjerivanje. Tu je jo jedna ptica koju Lear koristi kada pria o kerima, a to je pelican i naziva je Pelikanova ker. Mladi pelikani kljucaju svoje roditelje kako bi se nahranili njihovom krvlju i mesom, a to se dogodilo i Learu. Metaforu takoe imamo i kada Cordelia pronalazi oca koji je okrunjen koprivom, cvijeem, objanjava Learovo ponaanje u tom trenutku. Okrunjen je gorkim i otrovnim cvijeem koje kao da pokazuje uzroke

njegovog ludila. On je izabrao ovo cvijee i raslinje zato to je video da su vezane za njegove bijedane osjeaje.

8. Likovi: Lear i Gloster oba su asni ljudi koji su osjetili nepravdu radi svoje djece koja sui h iskoristila. Obojica postaju slijepa za svijet oko sebe. Lear ne vidi istinu njegovih keri, a Gloucestera je oslijepila Edmundova izdaja. Oba oca imaju velike probleme sa svojom djecom Leara zaslijepi laskanje njegove dvije najstarije keri. Kralj Lear je bijesan kada dobija malo ljubavi od Cordelie prilikom podjele imanja, pa se nje odrie i dijeli imanje izmeu svoje dvije keri. Takva nepravda je snala i Glostera. Njega je prevario njegov sin Edmund. Na poetku drame Gloster i Lear su na vrhu. Oni imaju mo i potovanje. Ali kasnije Edmund eli da se oslobodi oca Glostera, kao to se Goneral i Regan ele osloboditi Leara. Muka je Kralja Leara dovela do ludila, dok je Glostera dovela do oaja i pokuaja samoubistva. Prije nego to pokua da se ubije Gloster shvata da je nanio nepravdu Edgarou i osuuje Edmunda za svoju sljepou. Lear je takoe nepravedno osudio svoju ker Cordeliu. Kralj Lear i Gloster umiru kao bolji i mudriji ljudi nego to su seoni sami pokazali. Lear i Gloster su potpuno razliite osobe, ali ive u paralelnom svijetu, oba su lojalni oevi, koji su osjetili zlo u porodici. Gloucesterovi problemi se mogu usporediti sa Learovima i tu se mogu vrlo lako pronai mnoge slinosti.

9. Prirodno i neprirodno - U Kralju Learu, neprirodni elemenati uvijek dominiraju nad prirodnim. Na poetku drame, Gloster opisuje njegov osjeaj kada saznaje da je njegov sin Edmund kopile. Gloster Edmunda uskoro pogreno naziva 'vjernim i prirodnim'. Kroz dramu vidimo da i Lear i Gloster pogreno tumae ponaanje svoje djece, tj. pogreno procjenjuju ko se ponaa prirodno a ko neprirodno. Krvno srodstvo za njih nije dovoljno, prirodna djeca su ona koja se ponaaju pravilno prema svojim roditeljima. Ali Edmundu je vlastiti interes daleko vaniji od bilo koje porodine obaveze. Postoji preokret reda u drami gdje zlo uspijeva upropasti dobro, gdje je ovjekov ivot beznaajan i proizvoljan. Kralj Lear, kao tragian junak umire na kraju, unato mukama i agonijama koje je morao da podnese i da se pokaje. Ali to je bezvrijedno unitavanje drugih ivota zbog Learove vlastite tragedije koja podrava prikaz brutalnosti i besmislenosti ovjekovog ivota. ivot Learovom svemiru je okrutan i nemilosrdan. Sve je to dovelo do vladavine zla u drami. Prirodni poredak stvari se promjenio do te mjere da su mnoga drutva pola da njeguju vrijednosti koje su bile zapostavljene i zbunjene. Zli likovi kao to je Edmund je bio hvaljen od Glostera, a na kraju optuen za izdaju. U Kralju Learu ovjekov ivot je beznaajan. Zbog Learove greke i kasnije vladavine zla, borile su se vojske Francuske i Britanije. Francuska vojska, pod vodstvom kralja Francuske i Cordelie, su doli da pokuaju sruiti zlu vladavinu Goneril i Regan, te spase Kralja Leara. Learova ludost je

prouzroila da s obe vojske bore za svoje otkupljenje i obnovu. Ako su smrti Glostera i Leara nepravedne, onda se smrt Cordelie smatra potpuno nepravednom. Cordelia ima vrline nesebinost i iskrenost. Cordelia brutalno umire na kraju. Njena smrt je brutalna i pokazuje da je ovjekov ivot beznaajan u Kralju Learu. Cordelia ne bi trebala biti mrtva, a umire na brutalan nain i pokazuje brutalnost ovjekovog ivota u Kralju Learu. ekspir govori da postoji pravda u patnji, da se zlo ne pokazuje uzalud. On takoe eli ukazati da je priroda ovjeka vrlo bitna za odravanje pravde na zemlji.

10. Motiv poude Kralj Lear je pria u kojoj se vidi ta se dogodi kada djeca postanu pohlepna i izgube ljubav prema ocu. Tu su umjeane tri linosti a to su Regan, Goneril i Edmund. Oni se slue svakakvim prevarama kako bi dobili bogatstvo i poloaj za kojim ude. Vidimo da se slue laima, recimo kada njih dve izjavljuju ljubav Learu. Pred njim su toliko ponizne, toliko ga hvale kao oca i slue se ak i metaforom kako bi ostvarile svoj cilj. Edmund isto tako zaslijepi svog oca priom kako ga Edgar eli ubiti i iskoristiti. Oba oca ne vide njihove prave razloge, pa im slijepo vjeruju i smatraju uzornom i potenom djecom. Ali kasnije vidimo njihove prave namjere. Njih troje su zaneseni poudom, koja ih povezuje u drami. Svako od njih ima svoje interese i udi za moi. Edmund se prema Goneril i Regan odnosi prijateljski, ali iz istog razloga kao prema ocu. Na kraju drame vidimo da iako su sestre zaljubljene u njega, on ih ne voli nego u njima vidi mo, vidi osobe od kojih moe dobiti bogatstvo i tako ispuniti svoje elje. Njih troje su zle osobe, koje se navodno vole, ali svaka od njih ima svoj cilj prema kome nastoji doi. Laskaju jedni drugima kako bi izvukli korist. Oni ne koriste fine rijei i uljudno ponaanje kako bi laskali durgim ljudima, nego kako bi ih pridobili na svoju stranu, uzeli bogatstvo i ispunili elje svoje poude. Na samom kraju pokazuju svoje pravo lice, izdajnici su samog sebe i svoje porodice. Tada njihovi roditelji uviaju svoje greke. Ali kao to znamo novac je izvor svakog zla, pa tako vidimo das u se njih troje duboko uvukli u to zlo i odstranili vjeru iz svog ivota, unosei u njega samo poudu. Pouda je postal sastavni dio njihovih ivota. Kao to se moe viditi njihov elje nadjaavaju njihovu savjest i izazva ih da djeluju nemilosrdno. Poto je pouda sastavni dio ivota Regan, Goneril i Edmunda ova drama zavrava tragino. Jo jedna linost se javlja kao pohlepna, a to je kralj Burgundije koji s odbija oeniti Cordeliom kada je se njen otac odrie. Vidimo njegovve namjere tu zapravo. Pristao je da se oeni s njom samo zbog miraza i bogatstva a ne iz ljubavi. Oni se osjeaju dobro dok koriste fine rijei i laskaju kako bi dobili bogatstvo i tako zadovoljili svoje poude. Takva nehumana djela su zvjerska i osobu pretvaraju u avola.

11. Vrste ludila u Kralju Liru ludilo je predstavljeno kroz likove, ironiju, ideologiju i neke dogaaje koji se odvijaju unutar prie. Oluja je sredinji element, simbol koji se

koristi za unutranje bitke koje se dogaaju u Learu, kao i da se predstavi prirodna reakcija maltretiranja kralja. Neki imaju alternativne motive za svoje ludilo, dok drugi jednostavno gube dodir sa stvarnou oko sebe. Likovi kao to su luda, Poor Tom i Lear oslikavaju ludilo meu ovjeanstvom, ali na malo drugaiji nain. Tu je profesionalni luak, lani luak i pravi luak. Ideja pravde i potenenja, takoe imaju znaajnu ulogu u prikazu ludila. To je kontrast izmeu stvarnosti i Learovog malog svijeta mate u kojem je poeo da ivi. Kroz III in publici se predstavljaju razliiti oblici ludila. To je vrijeme kada je tema ludila jaka i cijeli svijet izgleda kao da je lud. Tu postoji podijela izmeu takozvanih "razumnih" likova koji su u Gonerilinom dvorcu i "Ludih 'likova koji su u oluji. Kralja Lear pokazuje ludilo u 4. inu. U ovom inu Kralj Lear je na vrhuncu ludila. Ovaj in je vjerojatno i najvaniji, jer pokazuje faze ludila kroz koje Kralj Lear prolazi. Tema ludila u Kralju Learu je prvi put prikazano kroz Cordelijinu izjavu straarima o stanju njenog oca. Cordelia kae oh to je on! Bijesan je kao uzburkano more, pjeva glasno, okrunjen sa korov, kukutom, koprivom i cvijeem. To daje opis stanja uma Kralja Leara. Cordelia daje opis Kralja Leara odjevenog u cvijee i korov, i objanjava straarima kako on pjeva naglas. Sve ove karakteristike su nedopustive kralju. Neto kasnije Kralj Lear je prikazan kao potpuno lud, kroz svoje govore Glosteru i Edgaru. U jednom od svojih govora, Kralj Lear komentarie mieve i ptice koje nisu prisutne Ali Kralj Lear pokazuje i mudrost i pamet u nekim odreenim dijelovima. Faza kraja Learovog ludila je kada konano priznaje da je u redu i pita za oprost. Molim te zaboravi i oprosti. Ja sam star i lud. Ovde Kralj Lear priznaje svoju pogreku, ali je prekasno jer je ve izgubio sve. No, da bi Kralj Lear napokon priznao svoje greke, on mora biti pametan. 4 in je vaan u Kralju Learu. To je zato to je pokazao sve tri faze ludila. Faza kada ludi je prikazana kroz haljine i halucinacije, a tu su i tragine vizije

VII.

MACBETH (MAGBET)

anr Tragedija Vrijeme i mjesto pisanja 1606, Engleska Datum prve objave - First Folio, 1623 Ton Taman i zlokoban, sugestivan i onaj koji svijet okree naopako zbog prekraja i neprirodnog zloina Vrijeme deavanja drame Srednji vijek, posebno jedanaesti vijek

Mjesto deavanje radnje Razne lokacije u kotskoj, i takoe kratko u Engleskoj Protagonist Macbeth Glavni sukob Borba Macbetha izmeu njegove ambicije i osjeaja za pravo i krivo, borba izmeu ubilakog zla koje zastupaju Macbeth i Lady Macbeth i najbolji interesi nacije, koje zastupaju Malcolm i Macduff. Podie akciju Macbethov i Banquov susret sa vjeticama i sukobi, Lady Macbeth podstie Macbetha na ubistvo Duncana i prisvajanje krune. Vrhunac Macbethovo ubistvo Duncana predstavlja taku bez povratka, nakon ega je Macbeth prisiljen da nastavi da ubija svoje podanike da izbjegne posljedice svojih zloina. Pad akcije Macbethova brutalna ubistava (Duncanov sluga, Banquo, Lady Macduff i njen sin), Macbeth drugi sastanak sa vjeticama, Macbethov konani obraun sa Macduffom i suprotstavljene vojske. Teme Izopaena priroda ambicija, odnos izmeu okrutnosti i mukosti, razlika izmeu tiranije i kraljevanja Motivi - Nadnaravno, halucinacije, nasilje, proroanstvo Simboli krv, bode koji Macbeth vidi prije nego to ubija Duncana, vrijeme Nagovjetaj Krvava bitka u 1. inu koja najavljuje krvava ubistva kasnije, kada Macbeth misli da uje glas dok ubija Duncana, nesanica koja mui Macbetha i njegovu enu, Macduffove sumnje nakon to je Macbeth ubio Duncana, sva proroanstva vjetica nagovijetavaju kasnije dogaaje.

Radnja: Drama poinje kada se Macbeth vraa kui nakon bitke za odbranu kotske i kralja Duncana. Na putu, on i njegov prijatelj Banquo sreu tri vjetice, a zatim se drama seli u vojni logor, gdje kotski kralj Duncan uje vijest da su njegovi generali, Macbeth i Banquo poraeni od dve zasebne okupatorske vojske - jedna iz Irske, na elu s pobunjenikom Macdonaldom i jedna iz Norveke. Uestvujui u ljutoj bici sa neprijateljskim snagama, Macbeth i Banquo se susreu sa vjeticama kada preu movaru. Vjetice su Macbethu predvidile da e biti tane (rang kotskog plemstva), Cawdor i na kraju kralj kotske. Isto tako su predvidile da e Macbethov prijatelj, Banquo zaeti liniju kotskih kraljeva, iako sam Banquo nikad nee biti kralj. Vjetice iezavaju, a Macbeth i Banquo su skeptini prema tim proroanstvima vjetica, sve dok jedan od ljudi kralja Duncana, Ross ne doe da se zahvali dvojici generala za

uee u borbi i da kae Macbethu da je uistinu imenovan taneom od Cawdora. Prethodni tane je izdao kotsku borei se na strani Norveana,a Duncan ga je osudio na smrt. Macbetha je tada kopalo proroanstvo vjetica, da je moda istina da e biti okrunjeni kralj, ali nije bio siguran ta da oekuje. On se sastaje sa kraljem Duncanom i oni planiraju da ruaju zajedno u Invernessu, Macbethovom dvorcu, te noi. Macbeth pie svojoj supruzi, Lady Macbeth, govorei joj ta se sve dogodilo. Lady Macbeth ne pati od nesigurnosti kao njen mu. Ona eli da Macbeth postane kralj i eli da ubije Duncana kako bi njen mu doao na presto. Kada Macbeth doe u Inverness, ona nadjaava sve primjedbe svog mua i nagovara ga da ubije kralja jo te iste noi. On i Lady Macbeth planiraju doi do Duncana pomou dva pijana straara kako bi prikrili sebe i sljedeeg jutra njih dvojicu proglasili krivim, a oni e biti bespomoni, jer se nee niega sjeati. Dok Duncan spava, Macbeth ga ubode, uprkos sumnjama i broju nadnaravnih proroanstava, ukljuujui viziju krvavog bodea. Kada je Duncanova smrt otkrivena sljedeeg jutra, Macbeth ubija straare - navodno iz bijesa zbog njihovog zloina i lako preuzima kraljevanje. Duncanovi sinovi Malcolm i Donalbain bjee u Englesku i Irsku, odnosno, bojei se da taj to je ubio Duncana da eli da se rijei i njih. Uplaen vjetiinim proroanstvima da e mu Banquov nasljednik oduzeti prijestolje, Macbeth unajmljuje grupu ubica da ubiju Banqua i njegovog sina Fleanca. Oni naprave zasjedu Banqua kada je iao na kraljevsku gozbu, ali ne ubijaju Fleanca, koji im pobjegne. Macbeth postaje bijesan: dokle god je Fleance iv, Macbeth strahuje da je njegova mo nesigurna. Na gozbi te noi, Macbetha se ukae Banquov duh. Kada ugleda duha, Macbeth se izbezumi od straha, a gosti koji su ini vei dio kotskog plemstva se zaprepaste. Lady Macbeth pokuava da smanji tu napetost i da zataka zloin svog mua. Uplaen, Macbeth odlazi da pronae vjetice u njihovoj peini. Pokazuju mu red demona i duhova koji ga prate u daljim proroanstvima: mora se uvati od Macduffa, kotskog plemia koji se protivio Macbethovom pristupanju prestolju, iako on nije u stanju da nauditi bilo kojem ovjeku kojeg je rodila ena, a on e biti siguran sve dok Birnamska uma ne doe do Dvorca Dunsinane. Macbeth to olaka i on se osjea sigurno, jer zna da je sve ljude rodila ena, te da se ume ne mogu pomaknuti. Kad uje da je Macduff pobjegao u Englesku da se pridrui Malcolmu, Macbeth nareuje da se Macduffov dvorac oduzme, a najokrutnije to je naredio je da se Lady Macduff i njena djeca ubiju. Kada ta vijest o ubistvu njegove dolazi do Macduffa u Englesku, on se zakune na osvetu. Princ Malcolm, Duncanov sin, uspio je da formira vojsku u Engleskoj, pridruuje mu se Macduff i odlazi u kotsku da izazove Macbetha. Invazija ima potporu kotskog plemia, koji je zaprepaten i uplaen Macbethovim despotskim i ubilakim ponaanjem. Lady Macbeth, u meuvremenu, poinje da mui mjesearenje, gdje se ona ali da vidi ostatke krvi na rukama. Prije nego stignu Macbetovih protivnici, on dobija vijest da se ona samoubila, to je uzrokovalo da on potone u duboki i pesimistini oaj. Ipak, ekao je englesku i ojaali Dunsinane, u koji se povukao da se odbrani, siguran da vjetiija proroanstva garantuju njegovu nepobjedivost. Zanijemio je od straha kada saznaje da engleska vojska napreduje na Dunsinanu, oklopljeni granama koje su otsjekli iz Birnamske ume. Birnamska uma dolazi do Dunsinana, ispunivi vjetiije proroanstvo. U bici, Macbeth je nasilno poraen, a engleske snage su nadvladale njegovu vojsku i dvorac. Na bojnom polju, Macbeth se susretne sa osvetoljubivim Macduffom, koji mu govori da on nije "roen od ene", ali je umjesto toga "nepravodobno istrgnut" iz majine utrobe. Iako shvata da je

kanjen, Macbeth se i dalje bori sa Macduffom koji ga ubija i odrubljuje mu glavu. Macduff zatim proglasi Malcolma za kralja kotske.

Likovi:

Macbeth - Macbeth je kotski general i tane od Glamisa, kojeg su proroanstva vjetica dovela do zla koje je poinio, pogotovo nakon to se njihovo proroanstvo da e biti tane od Cawdor ostvarilo. Macbeth je hrabar vojnik i moan ovjek, ali nije moralan. On lako poini ubistvo da bi ispunio svoje ambicije za prijestolje, a nakon to je poinio prvi zloin te je okrunjen za kralja kotske, on poini dalje zloine s lakoom. Na kraju se Macbeth dokazuje kao bolji na ratitu nego kao politiar, jer mu nedostaje vjetina potrebna da vlada bez da bude tiranin. Njegov odgovor na svaki problem je nasilje i ubistvo. Za razliku od ekspirovih velik zloinaca, kao to su Iago i Othello, Macbethu nikada nije bilo ugodno u ulozi zloinca. On nije u mogunosti da snosi psiholoke posljedice njegove okrutnosti.

Lady Macbeth - Macbethovah ena, duboko je ambiciozna i udi za moi i poloajem. U poetku drame, od njih dvoje ona se ini jaom i nemilosrdnijom, kada poziva svog mua da ubije Duncana i ugrabi krunu. Nakon krvoprolia Lady Macbeth biva rtvom krivnje i poludi ak i vie nego njen mu. Njena savjest djeluje do te mjere da ona na kraju poini samoubistvo. Zanimljivo je to da su ona i Macbeth predstavljeni kao jako u zaljubljeni, a mnogi govori Lady Macbeth pokazuju da ona ima uticaj nad muem. Njihovo zajedniko otuenje od svijeta i partnerstvo u zloinu je ojaalo osjeanja koja imju jedno prema drugom.

Tri Vjetice - Tri "crne i ponone vjetice" koje kuju zle namjere protiv Macbetha koristei ari, arolije i proroanstava. Njihova predvianja ga nagovore ubistvo Duncana, zatim da narui smrt Banqua i njegovog sina i da slijepo vjeruje u svoju besmrtnost. Pravi identitet vjetica je nejasan, osim injenice da su sluge Hekata. One su nalik mitskoj Fatesi, koja tka niti ljudske sudbine. One uivaju u koritenju svog znanja o budunosti i igraju se s ljudima i unitaavaju ih.

Banquo - Hrabar, plemenit general ija e djeca prema vjetiinom proroanstvu naslijediti prijestolje kotske. Kao i Macbeth, Banquo ima ambiciozne misli, ali on ih ne misli sprovesti u djelo. Banquov lik stoji kao prekor za Macbetha, jer on predstavlja put po kojem je Macbeth odluio da ne ide: put na kojem ambicija ovijeka ne treba dovesti do izdaje i ubistva. Zato Macbetha proganja Banquov duh, a ne Duncanov. Duh ga takoe podsjea da nije promjenio Banquovu reakciju zbog proroanstva vjetica.

Kralj Duncan - Dobri kralj kotske koga Macbetha voen ambicijama za krunu, ubija. Duncan je moralan, dobar i dalekovidan vladar. Njegova smrt simbolizuje unitenje reda u kotskoj koji se moe vratiti samo po Duncanovoj liniji, odnosno sa Malcolmom, koji jo jednom zauzima prestolje.

Macduff - kotski plemi koji je neprijateljski raspoloen prema Macbethovom kraljevanju od samog poetka. On na kraju postaje voa krstaa da zbace Macbetha. Misija ove krstake vojske je bila da postave Malcolma na mjesto zakonitog kralja, ali Macduff takoe eli osvetu nad Macbethom za ubistvo Macduffove ene i sina.

Malcolm - sin Duncana, iji je povratak na prestolje znak za povratak kotske u normalu nakon Macbethovog terora. Malcolm uz pomo Macduffa postaje ozbiljan izaziva Macbetha. Prije toga, on se pretstavlja kao slab i nesiguran u svoju vlastitu snagu, jer on i Donalbain bjee iz kotske nakon ubistva njihovog oca.

Hekata - Boica vraanja, koja pomae vjeticama da zaaraju Macbetha id a ga ubjede u predvieno.

Fleance - Banquo sin, koji je preivio Macbethov pokuaj ubistva. Na kraju predstave, Fleance je negdje gdje su nepoznati. Vjerojatno e doi da vlada kotskom, da ispuni vjetiije proroanstvo kao Banquov sin koji e sjesti na prijestolje kotske.

Lennox - kotski plemi

Ross - kotski plemi

Ubice Grupa nasilnika koje je Macbeth unajmio da ubiju Banqa i Fleanca (koga ne uspijevaju ubiti) i Macduffovu enu i djecu.

Porter - pijani portir u Macbethovom dvorcu

Lady Macduff - Macduffova ena. Scenu u njenom dvorcu nam prua jedini uvid u domainstvo to se recimo ne moe vidjeti kod Macbetha i Lady Macbeth. Ona i njen dom su suta suprotnost od Lady Macbeth i paklenog svijeta Inverness.

Donalbain - Duncanov sin i Malcolmov mlai brat

1. Kako vjetice varaju Macbetha Vjetice na neki nain manipuliu Macbethom i ostalim likovima u drami. One ojaavaju ideju koju je Macbeth ve imao u glavi. Manipuliu s njim, ali ga ne konrtoliu. One mu govore sve to se tie njegove budunosti i ne trae nita za uzvrat. On ne treba prodati svoju duu da bi dobio odreene informacije. Kada ih sree predviaju mu titule i na taj nain poinju da manipuliu njime. Ono to progoni Macbetha je takoe i njegova ambcija. One upozoravaju, predviaju i bacaju ga u iskuenje, ali ga ne kontroliu. On je gospodar vlastite sudbine. On kontrolie svoj ivot. Vjetice se ponekad smatraju i kao dio Macbethove mate. Macbeth je sluajui vjetice sam sebi donio nevolje. One su zasadile sjeme zla u njegovoj glavi koje je raslo kako bi dominirale njegovim umom. Ali Macbeth je ipak taj koji je sam slijedio svoju sudbinu. Nije mu bilo nareeno da ubije Duncana i njegove druge rtve. Ali kada ubija Duncana on gubi razum, tako da su ga vjetice onda mogle lako kontrolisati. Uvjeravaju ga da je nepobjediv, a kada shvata da e tako zadobiti svoju propast nastavlja da se bori. One su planirale njegov pad i poele lagano da ga vode prema njemu. Vjetice su potomci zle Hekate i pomou svojih uroka ele da srue Macbetha. Poto mu ne mogu same direktno natetiti, predviaju mu budunost i na taj nain ga pokuavaju baciti na dno. One truju njegov um i ine ga pohlepnim, unose loe osobine u njegovu duu. Kada se ispuni prvo proroanstvo, Macbeth doe na ideju da ubije Duncana, a to je ono to su vjetice zapravo htjele. Njihov plan je uspio, izazvale su pohlepu u Macbethu i on ubija Duncana. Ta pohlepa je preuzela kontrolu nad njim, a on joj nije mogao okrenuti lea. Kada su uspjele izvui iz Macbetha sve njegove loe osobine, vjetice se spremaju da zavre svoj plan i pobrinu se da Macbeth doivi pad. Macbeth odlazi da trai vjetice u peinu, a kada ih nae tu

se javljaju 3 vizije: prva je upozorenje da se uva Macduffa, druga je bloody child simbol Macduffovog roenja i trea je dijete sa krunom na glavi koje dri granu drveta u ruci. Nakon toga on ludi i to je njegov konani pad.

2. Pjesniki elementi u Macbethovom govoru Poetski elementi koji se koriste u drami su jednako vani kao i dramatini elementi. Postoji mnogi primjera od kojih su neki aliteracija. ekspir prikazuje razliite tonove kroz upotrebu poezije, pomijeane sa prozom. Dok proza pria, poezija stvara temu, daje vei naglasak na odreene scene. Primjeri ovakvog pristupa su poezija vjetica u "Macbethu", koja daje tamne tonove. Poezija vjetica daje drami ritualne efekte i stvaraju mranu temu. ekspir koristi poeziju u 1. inu, scena iii, da bi dramatizovao tragine i nadnaravne aspekte u "Macbethu". Tu je pitanje podizanja morala i asti s kojim e se Macbetha suoiti i biti rtva. To jasno govori da je Macbeth mogao da bira kojim e krenuti nakon to su mu vjetice izrekle proroanstva. Ali to takoe pokazuje da je Macbeth bio slijep od ambicija. Povodi se za proroanstvom tri vjetice da e biti tane od Glamisa, plemi od Cawdora, a zatim kralj kotske. Kada se prva dva proroanstva ostvare, Macbeth se suoava sa pitanjem kako e se tree proroanstvoostvariti dok je Duncan kralj kotske i ivi sa dva sina koja e biti nasljednici. Macbeth je suoen sa pitanjem zato mu one otkirvaju ta proroanstva. Vjetice se pojavljuju kao nadnaravna snaga. Macbeth je imao izbor hoe li ubiti Duncana ili ne. Ali on je odluio da ubije Duncana id a tako svoju asnu prirodu pretvori u zle ambicije. Vjetice se pojavljuju kao nadnaravne snage, ali su zapravo snage Macbethove vlastite prirode. Macbeth se pojavi kao estit, vjeran, a na kraju ubija kralja.

3. Motivacija Macbetha Macbethova motivacija su mo i status. U poetku, njegovu motivaciju pokreu vjetice kada govore kakva ga budunost eka, ali najveu motivaciju dobija od Lady Macbeth. U poetku je bio skeptian da li da vjeruje u vjetice, ali kada se prvo proroanstvo ostvari, on poinje da sanja o kruni. Lady Macbeth prodaje duu avolu kada shvati da Macbeth moe dobiti krunu. Njena e za vlau mijenja njenu osobnost u potpunoati. Ona je ta koja nagovara Macbetha da ubije Duncana. On to u poetku nije htio, ali poto ona vri pritisak tako to ga naziva kukavicom i stavlja upitnik na njegovu muevnost, pa na poslijetku on pristaje. On im sam kae da ne postoje drugi razlozi za ubijanje Duncana osim ambicije i ponosa. Lady Macbeth da mu oduzima mukost i manipulie njime. Ona je ta koja eli biti kraljica, ali nastoji do trona doi preko svog mua. Macbeth osjeti krivnju i prije nego to to uradi i poinje da halucinira, vidi bode kojim treba da ubije Duncana. Nakon ubistva Macbeth osjea ogromnu krivnju pa moli Lady Macbeth da podmetne bode straarima umjesto njega. Macbeth osjea tugu zbog onog to je uinio. Kada je Duncan mrtav, Macbeth eli da se nije dogodilo i da on nikada nije upoznao vjetice. On se osjea zaista kriv zbog ubistva kralja kako bi ispunio svoju ambiciju da i sam postane kralj. Ostala ubistva koja su se desila su poinjena iz paranoje. Macbeth je dobio vlast, ali ne moe da se odmara ve mora i dalje da ubija da bi sauvao tu mo i zadrao se na tronu.

4. Izvori Macbetha ekspir je preuzeo material za zaplet Macbetha iz Holinedovih Hronika Engleske, kotske i Irske ije je prvo izdanje bilo 1577, a drugo 1586-87. Tu je opisana kotska istorija. Ostali manji izvori koje je ekspir iskoristio su Reginald Scot's Discovery of Witchcraft i Daemonologie, koje je napisao Kralj James I, 1599 god. Macbetove rijei o psima i ljudima u 3. inu, scena 1, vjerovatno su iz Colloquia, memoari Erasmusa. Takoe su Senecine predstave ostavile dojam na ekspira, pa iako nema ba neke velike slinosti, ali tu su ukupna atmosfera u drami i prikaz Lady Macbeth, koji se moe pripisati latinskom autoru. ekspir je iz Holinedovih biljeaka izvadio glavne incidente koji se dogaaju u Macbetu, a izvadio ih je iz dva razliita dogaaja ubistvo Duncana od strane Macbetha i ubistvo Kralja Duffa, pra dede Lady Macbeth. Takoe moemo vidjeti da je ekspir odstupao i u drugim aspektima iz hronike, kao recimo lik Banqua. U djelu postoje dramatine promjne, a 3 su glavna razloga zato: pria koja je uzbudljivija nego u izvorima, tematska svrha stvaranja sloenijih karakterizacija Macbetha i politike svrhe koje se vezuju za vladavinu Kralja Jamesa I. U Holinshedovim Ljetopisima Macbeth je predstavljen kao hrabar gospodin, a u ekspirovoj drami, Macbeth je poslan od strane kralja Duncana kako bi slomio pobunu na elu sa Mackdonwaldom. ekspir ostavlja Macbetha kao u hronikama za vrijeme smrti Mackdonwalda. Na prvi dojam Macbetha mora biti velianstven. Kao hrabar ratnik i voa, Macbeth je sposoban od uzime tui tereta na sebe. Macbeth u poetku posjeduje snagu i ubjeenje, a kasnije smo svjedoci njegovog pada i mentalnog propadanja do take gdje on nije sposoban za rukovoenje pa ak ni za svoj posao. ekspir odstupa od Holienda koji ne daje pravu analizu Macbethovog lika i motivacije. ekspirov Macbeth je inteligentan ovjek, ambiciozan i smion. Unato ubistvima koje e Macbetha poiniti, ekspir ga predstavlja kao njenog, misaonog ovjeka koji moe ljubiti svim srcem, kao to smo vidjeli u interakcijama sa njegovom suprugom. Izvor za Macbethov osjeaj krivnje nakon to je ubio kralja Duncana najvjerovatnije dolazi sa Holinshedovih stranica prije nego je on izvjestio o Duncanu i Macbethu. Ovdje Holinshed daje priu kralja Kennetha, koga mui savjest i osjeaj krivnje nakon to je ubio svog roaka. Prikazana su dva Kennetovah iskustva koja su prepoznatljiva u ekspirovom Macbethu, koji je takoe voen krivom savjesti. ekspir je promjenio i poboljao tematski sadraj drame, zamutio je liniju izmeu dve krajnosti, dobra i zla. Na taj nain je predstavio Macbethovu prirodu, i spaava Macbetha iz kategorije melodramatinih zlikovca, te ga uzdie do traginog junaka. ekspir je takoe od Holienda uzeo i tri kobne sestre koje je promjenio. U Holiendovim hornikama su to vile i nimfe, a kod ekspira vjeticve, koje ulijevaju strah publici. ekspirove je takoe uveo vjetice kako bi zadivio kralja Jeamesa I koji se is am bavio nadnaravnim biima i pisao knjigu o njima. ekspirovo preoblikovanje Holinshedovih udnih sestara takoe obavlja tematsku funkciju uvoenja prisutnosti zla s kojim se Macbeth suoava. U Macbethu, uloga i karakterizacija Banqua se razlikuje od Holinshedovih Hronika. U oba teksta, Banquo je u poetku plemenit vojnik koji se bori uajedno sa Macbethom. Meutim, kod Holinsheda Banquo postaje sauesnik u ubistvu kralja Duncana.ekspir ga pretstavlja kao dobrog i plenenitog kroz dramu. Banquov portret slui u tri svrhe: dramatina, tematska i politika. ekspirov Banquo je glas razuma i mudrosti koji upozorava Macbetha. ekspir takoe uvodi promjene i u lik kralja Duncana i u nain

Duncanove smrti kako bi islutrovao Duncanove vrline i teinu ubistva kralja. ekspir je promjenu kralja Duncan naao u Holinshedovim Hronikama i predtavio ga kao cijenjeog i idealnog vou. Macbeth takoe prepoznaje Duncana kao savrenog vou. ekspir nije samo promijenio atribute Holinshedovog kralja Duncana, ve je takoe promijenio dogaaje oko Duncanovog ubistva. U hronikama detalji ubistva kralja su kratki. ekspir je preuzeo polu-istorijske izvore i napravio promjene koje omoguuju uzbudljiviju i traginiju priu.

5. Dramska funkcija nainana koji je roen Macduff On je roen da bude heroj. Vjetice su te koje uvjeravaju Macbetha da mu niko roen od ene ne moe nakoditi. To aludira na Macduffovo roenje carskim rezom, koje se tada smatralo neprirodnim.

6. Svjetlost i tama u Macbethu Svjetlo je zajedniki simbol za dobru vijest i red. Svjetlo, koje se spominje sugerie da je sve u redu sa svijetom, Veliki Lanac Bia je u pravilnom redoslijedu. Ideja da svjetlo oznaava prirodni poredak stvari, se provodi kada plemi Ross kae: "A ipak, tamna no je uguila putujuu lampu [sunce]". Sunce je simbol Velikog Lanca Bia i Bojeg poretka u harmoniji jer je izvor svih prirodnih svjetlosti. Macbeth je inom ubistva kralja poremetio prirodni poredak stvari i tako oslabio svjetlost sunca. Tama se vie istie kroz djelo. U ovom sluaju, njegova ambicija i obmanjivanje su elementi tame koji vode u njegovu propast. U "Macbethu", svjetlost je simbol sklada i reda, ali tama je upravo suprotno. Tama je haos i zlo koje proizlazi iz Velikog Lanca Bia kada se on prekine. Macbeth je poslao kotsku u tamnu no kada je ubijen kralj Duncan. Macbeth i Lady Macbeth su dvoje ljudi koji ine veinu slika vezanih za svjetlost i tamu. Kada ubijaju ekspir koristi tamu. Tama je alat koji Macbeth i Lady Macbeth koristite kako bi poinili ubistvo. Kada ubijaju Duncana, Lady Macbeth priziva no ne samo da sakrije svoje i suprugovo zlo djelo, ve i da ga sakrije od neba, izvora moralnosti. Tama se takoe koristi kao simbol za opasnost, kada Banquo kae da on "mora da posudi od tamne noi mrani sat ili dva", a Macbet planira da ga tada ubije. Tama se koristi za ilustraciju neprirodnog Macbethovog zloina, ubistvo kralja, Ross istie da iako bi trebao biti dan, jo uvijek je tamno kao po noi. No se takoe koristi kao metafora za Macbethovu vladavinu nad samim sobom, a na kraju Malcolm komentarie da je "duga je ona no koja nikada ne pronalazi dan." Lady Macbeth kada ubije poinje da ivi u tami i gubi razum, ali se nastoji izvui iz toga i pronai lano svjetlo. Tama vlada veinom djela, ima samo malo svjetla tek onoliko da se vidi. Kada ste u tami, potrebni su vam neki oblici svjetlosti da biste vidili. Prije nego je Banquo ubijen, on doziva svjetlost. Svjetlo se ne pokazuje do kraja drame kada Macbethova sudbina donosi smrt. Svjetlo simbolizuje ono malo dobra koja je prisutno. Na poetku drame kralj Duncan je simbol svjetlosti. On je dobar i plemenite prirode. im je on ubijen, tama zaista ulazi u priu. Kada tama jednom ue u djelo ono postaje sve tamnije, a svjetlo se slabo nazire. ekspir koristi tradicionalne simbole svijetlog i tamnog za pojaanje elizabetanskog koncepta Velikog Lanca Bia u svojoj predstavi "Macbeth". Kada je sve u redu, svjetlo je prisutno u Velikom Lanacu Bia. Kada je Lanac prekinut,

tama i zlo poinju da vladaju. Kada je Macbeth ubio kralja Duncana potrgao je Veliki Lanac Bia. Sa svojim grenim inom, Macbeth je donio mraku koji moe prei u svjetlo jedino kada se sva situacija stabilizuje.

7. Da li je Macbeth kukavica u oima Lady Macbeth Macbeth je moralna kukavica koja se oslanja na druge likove. Kada alje pismo Lady Macbeth o vjetiijim proroanstvima osjetimo strah u njemu i potrebu da bude sa nekim, a ne sam. Ona je ta koja ima veliki utocaj na Macbetha i ona mu poveava ambiciju. Vidimo da ona silno eli postati kraljica pa smilja ubistvo Duncana. Ona je puna volje i snage za uspjehom i tako ona zasjeni Macbetha. Macbeth je kukavica u njenim oima, jer se ne usudi sam bez njene pomoi da ita uradi. Ona je ta koja manipulie suprugom da radi ono to su vjetice predvidile. Ona ga tjera naprijed. U njeon govoru vidimo da se Macbeth dvoumi oko krune ili se boji svega toga, a tu se on pokazuje kao potpuna kukavica koja od straha ne zna kako ostvariti ono to eli. Ona ga poziva da mu sipa mudrost u uho tj. da ga ohrabri i kae mu nekoliko rijei koje bi ga odvele do krune. On je nesposoban bez Lady Macbeth, bez nje on ne bi znao nita. Pokazuje se kao kukavica i kao neko ko je neuk. Lady Macbeth se ponaa kao muko u njihovoj vezi i bori se za krunu Macbetha. Ona ga savjetuje da treba imati nevino lice pred Dunacanom a da u dui bude zmija i da ga ubije. Macbeth je njena figura koja izvrava sve ono to mu ona naredi. Ona je muko u tom braku, a on samo jedna kukavica koja se ne usudi nita. Lady Macbeth je takoe ranjiva, ali ne u tolikoj mjeri kao Macbeth. Lady Macbeth je ta koja mu otvara oi pred strahom, koja ga bodri i alje naprijed. Ona je jaa od njega i to ga ukpoava i stvara kukavicu od njega.

8. Macbethov pogled na svijet na kraju drame Macbeth se ne moe pomiriti sa svijetom u kome postoji ubistvo, iz komara nema izlaza. Nakon prvog ubistva Duncana shavtio je da smrt nita ne znai i nit ne mijenja. On je na kraju pun pezimizma i uniten. Shvata svoje grke i na svijet gleda kao na mjesto gdje on vie ne treba da bude. Strovio je haos u kraljevstvu, osjea krivicu. ivot nema smisao niti svrhu. Ali ako svijet nema smisla, onda ni to Macbethovo ubistvo nema smisla i manje je strano.

9. Elementi Zlatnog Lanca u Macbethu

VIII. OTHELLO (OTELO)

anr Tragedija Vrijeme i mjesto pisanja izmeu 1601 i 1604, Engleska Datum prve objave - 1623 Ton ekspir jasno daje do znanja da su dogaanja u drami tragina. Brak izmeu Dezdemone i Othella je prikazan kao plemenit i herojski Vrijeme deavanja drame Kasni 16. vijek, za vrijeme ratova izmeu Venecije i Turske Mjesto deavanje radnje Venecija u prvom inu; a nakon toga otok u Kipru Protagonist Othello Glavni sukob Othello i Desdemona se ene i pokuavaju izgraditi zajedniki ivot, bez obzira na njihovu razliku u godinama, rasi i iskustvuu. Njihov brak sabotira zavidni Iago, koji uvjerava Othello da mu je Desdemona nevjerna. Podie akciju Iago govori publici svoje planove, da Cassio izgubi svoju poziciju kao porunik, te postupno govoriti Othellu da je Desdemona nevjerna. Vrhunac Vrhunac se dogaa na kraju 3. ina, 3. scena kada Othello klei sa Iagom i zaklinje se da se nee mijenjati, sve dok ne izvri krvnu osvetu. Pad akcije Iago postavlja maramicu u Cassiovu sobu, pa kasnije dogovara razgovor sa Cassiom, Othello nailazi na tu maramicu kao "dokaz" da su Cassio i Desdemona spavali zajedno. Iago neuspjeno pokuava ubiti Cassia, a Othello ugui Dezdemonu jastukom. Emilia pokazuje Iagovu obmanu, Othello se ubija, a Iago je odveden na muenje. Teme Nekompatibilnost vojnog junatva i ljubavi, opasnosti od izolacije Motivi - Vid i sljepoa, biljke, ivotinje, pakao, demoni i udovita Simboli Maramica, pjesma "Vrbe" Nagovjetaj Othellov i Desdemonin razgovor o ljubavi nagovijetava katastrofe koje dolaze, Othellov opis prolosti i njegovog tenje za Desdemonom nagovijetava njegov govor prije samoubistva, Desdemonina pjesma "Vrba", a njeno aljenje Emiliji u IV inu, 3. scena, nagovijetava njenu smrt.

Radnja: Othello poinje na ulici u Veneciji, u jeku svae izmeu Roderiga, bogatog ovjeka i Iaga. Roderigo je plaao Iagu da mu pomogne u parnici za Desdemona. Ali Roderigo upravo saznaje da je Desdemona udata za Othella, generala kome Iago slui kao potporunik. Iago kae da mrzi Othella, koji ga je nedavno proao za poloaj porunika u korist neiskusnog vojnika Michaela Cassia. Neprimjetni, Iago i Roderigo se ale Brabanziu da je njegovu ki Desdemonu ukrao i njome se oenio Crnac Othello. Brabanzio vidi da njegova ki zaista nedostaje i skupi nekoliko oficira da pronau Othella. Ne elei da se zna za njegovu mrnju prema Othellu, Iago ostavlja Roderiga i pouri nazad do Othella prije nego ga Brabanzio vidi. U Othellove odaje stie Cassio sa hitnom porukom od Vojvode: potrebna je Othellova pomo za predstojee turske invazije na Kipar. Nedugo nakon toga, Brabanzio stie s Roderigo i ostalima, a Othella optuuju za krau njegove keri pomou arolije. Kada je saznao da je Othello na putu da razgovara sa vojvodom, Brabanzio odlui otii i optuiti Othella pred okupljenim senatom. Brabanzio planira osvetu. Vojvoda i Senat su veoma naklonjeni Othellu. Kada mu je data ansa da govori o sebi, Othello objanjava da je on patio za Desdemonom i da ju je osvojio ali ne vraanjem, ve sa priama o putovanjima i avanturama u ratu. Vojvoda smatra da je Othellovo objanjenje uvjerljivo, a Dezdemona je i sama uskoila u tom trenutku, branei svoj izbor braka i objavjetava svog oca da je sada vjerna svom muu. Brabanzio je frustriran, ali omoguuje senatu da nastavi. Vojvoda govori Othellu da mora ii na Kipar da pomogne u odbrani od Turaka, koji su krenuli na ostrvo. Desdemona insistira da prati mua na tom putu, a pripreme su za njih da ode te noi. Sljedeeg dana na Kipru na obali stoje dva gospodina sa Montanom, guvernerom Kipra. Dolazi trei gospodin koji navodi da su turske flote unitene u oluji na moru. Cassio, iji brod nije doivio istu sudbinu, stie ubrzo, preen drugim brodom koji je prevozio Iaga, Roderiga, Desdemonu i Emiliu, Iagovu suprugu. Nakon to su stigli, grupa odlazi u luku. Dok su ekali Othella, Cassio je pozdravio Desdemonu udarajui je po ruci. Gledajui ih, Iago govori publici da e iskoristiti taj stisak ruke "kao malu splektu" da uhvatiti Cassia u zamku. Dolazi Othello, pozdravlja svoju suprugu, te najavljuje da e te veeri biti proslava jer je Kipar sauvan od Turaka. Nakon to su otili, Roderigo se ali Iagu da nema anse da uniti Othellov brak. Iago uvjerava Roderiga da im Desdemoni "narav postane dosadna ", ona e se izgubiti interes za Othella i traie seksualno zadovoljstvo negdje drugo. Meutim, Iago upozorava da ako bude "negdje drugo", vjerojatno e biti sa Cassiom. Iago nagovara Roderiga da treba da baci Cassia u nemilost tako to e se poeti boriti sa njim na zabavi te veeri. U monologu, Iago objanjava publici da je eliminiranje Cassia prvi kljuni korak u njegovom planu za propast Othella. Te noi, Iago vidi da je Cassio pijan, a onda alje Roderiga da zapone borbu s njim. Oigledno izazvan od Roderiga, Cassio potjera Roderigo preko pozornice. Guverner Montano pokuava smiriti Cassia, a Cassio ga ubode. Iago alje Roderiga da podigne buku u gradu. Buka je podignuta,a Othello koji je napustio zabavu

ranije kako bi konzumirao brak, ubrzo dolazi da bi smirio komeanje. Kada Othello zahtijeva da zna ko se poeo boriti, Iago izmisli da je tu upetljan njegov "prijatelj", Cassio, ali na kraju on mu ispria cijelu priu. Othello onda Cassiu oduzima in porunika. Cassio bjesni, a onda kada svi drugi odlaze on se ali Iagu da je njegov ugled zauvijek uniten. Iago uvjerava Cassia da moe vratiti Othellovu dobru volju pomou Desdemone kao posrednika. U monologu, Iago nam govori da e uokviriti Cassia i Desdemonu kao ljubavnike da bi napravio Othella ljubomornim. U pokuaj pomirenja, Cassio alje muziare da sviraju ispod Othellovog prozora. Othello, meutim, alje svog klauna da kae muziarima da odu. Nadajui se da e organizovati sastanak sa Desdemonom, Cassio pita klauna, seljaka koji slui Othellu da mu poalje Emiliu. Nakon to klaun odlazi, dolazi Iago i govori Cassiu da e maketi Othella sa puta, tako da Cassio moe ragovarati nasamo sa Desdemonom. Othello, Iago i gospodin odlaze da ispitaju neke od gradskih bedema. Desdemona opravdava Cassiov zahtjev i obeava da e uiniti sve to moe kako bi Othello oprostio svom bivem poruniku. Kada je Cassio bio na odlasku, vraaju se Othello i Iago. Osjeajui se nelagodno, Cassio odlazi bez da razgovora sa Othellom. Othello se raspituje da li je to Cassio koji se upravo rastao od njegove supruge, a Iago palei Othellovu vatru ljubomore, odgovara: "Ne, naravno, ne mogu to zamisliti, / da e se iskrasti toliko kriv, / Vidjevi kako odlazi". Othello postaje uznemiren i potiten, a Iago eli da ostvari svoj cilj uklanjajui obojicu i Cassia i Othella tako to govori da Cassio i Desdemona imaju aferu. Desdemonina molba Othellu da Cassiu ponovo vrati in porunika uvjerava Othella da je njegova supruga nevjerna. Nakon Othellovog razgovora sa Iagom, Desdemona dolazi i poziva Othella na veeru, ali on se ne osjea dobro. Ona mu nudi svoju maramicu da je omota oko glave, ali on smatra da je "[p] ree mala" i isputa je na pod. Dezdemona i Othello odlaze na veeru, a Emilia uzima maramicu, napominjui publici da je Iago uvijek elio da je ukrade. Iago je presretan kad mu Emilia daje maramicu, koje je postavio u Cassiovu sobu kao "dokaz" za njegovu aferu sa Desdemonom. Kada Othello zahtjeva "vidljivi dokaz" da je njegova supruga nevjerna, Iago kae da je vidio Cassia kako "brie bradu" sa Desdemoninom maramicom a to je prvi poklon koji joj je Othello dao . Othello obeava da e se osvetiti supruzi i Cassiu, a Iago se zakune da e mu pomoi. Kada Othello vidi Desdemonu kasnije te veeri, zahtijeva od nje da mu pokae maramicu, ali ona mu govori da je nije ponijela sa sobom i pokua promijeniti temu pa nastavlja priati u Cassiovu korist. To izazove jo vei bijes u Othellu i on je izbaci vani. Neto kasnije, na pozornicu dolazi Cassio, pitajui se o maramici koju je upravo pronaao u svom stanu. Pozdravila ga je Bianca, prostitutka, kojoj on govori da umze maramicu i da mu kopira njen vez. Zbog Iagovih spletki, Othello postaje toliko opsjednut ljubomorom da pada u trans i ima napade epilepsije. Dok se ovaj gri na podu, dolazi Cassio, a Iago mu kae da se na razgovor vrati za nekoliko minuta. Kada se Othello oporavlja, Iago mu govori o planiranom sastanku sa Cassiom. On govori Othellu da se sakrije i da gleda kako Iago iz Cassia izvlai priu o njegovoj aferi sa Desdemonom. Othello se krije u stranu i slua, Iago od Cassia crpi informacije

o Bianci, inei da se Cassio smije i potvrdi Othellove sumnje. Onda ulazi Bianca sa Desdemoninom maramicom, prigovarajui Cassiu da joj je naprvio kopiju veza ljubavog simbola koje mu je dala neka druga ena. Dolazi Desdemona sa Lodovicom, a Lodovico daje Othellu pismo iz Venecije u kome ga pozivaju kui, a na njegovo mjesto postavljaju Cassia kao njegovu zamjena. Othello pobjesni, udari Desdemonu i istjera je vani. Te noi, Othello optuuje Desdemonu da je bludnica. On ignorie njene tvrdnje da je nevina, koje podrava Emilia. Iago uvjerava Desdemon da se Othello uznemirio zbog nekih pitanja u dravi. Kasnije te noi, Othello drsko govori Desdemoni da ga eka u krevetu i da otjera Emiliu. U meuvremenu, Iago uvjerava jo uvijek ljutog Roderiga da sve ide po planu: kako bi sprijeilo Dezdemonu i Othello da odu, Roderigo mora ubiti Cassia. Tada e on imati ist put do svoje ljubavi. Iago upuuje Roderiga da Cassiu postavi zasjedu, ali Roderigo proputa njegov znak i umjesto toga Cassio ga rani. Iago rani Cassia i pobjegne. Kada Othello uje Cassiov pla, pretpostavlja da je Iago ubio Cassia kao to je to i rekao. Ulaze Lodovico i Graziano da vide to se to dogaa. Iago ulazi ubrzo nakon toga i pretvara se da je bijesan kada "otkriva" da je Cassio napao Roderiga, koga ubija. Cassio odlazi da zavije ranu. U meuvremenu, Othello stoji iznad njegove ene koja spava, pripremajui se da je ubije. Desdemona se probudi i pone da se pravda Othellu. Ona tvrdi da je nevina, ali Othello je ugui. Ulazi Emilia sa vijeu da je Roderigo mrtav. Othello pita da li je i Cassio takoe mrtav, a kada Emilia kae da nije Othello se osjea ponieno. Nakon to je vikala da je ubijaju, Desdemona mijenja priu prije nego to umre, tvrdei da je ona poinila samoubistvo. Emilia pita Othella ta se dogodilo, a Othello joj govori da je ubio Desdemonu zbog njene nevjere, na koju mu je ukazao Iago. Montano, Graziano i Iago ulaze u sobu. Iago pokuava uutkati Emiliu, koja shvata ta je uinio. U poetku Othello insistira da Iago kae istinu, navodei maramicu kao dokaz. Kada mu Emilia govori kako je pronala maramicu i dala Iagu, Othella se slomi i pone plakati. On pokuava ubiti Iaga, ali nije naoruan. Iago ubija Emiliu i bjei, ali hvataju ga Lodovico i Montano, koji su se vratili drei Iaga zarobljenog. Oni su takoe doveli i Cassia, koji je bio u stolici zbog rane. Othello rani Iaga i razorua ga. Lodovico kae Othellu da mora poi s njima nazad u Veneciju da mu se sudi. Othello govori o tome kako bi volio da ga se pamti, onda se ubija maem. Dramu zatvara Lodovicova pria. On daje Othellovu kuu i imanje Grazianu i nareuje da pogube Iaga.

Likovi:

Othello - protagonista i junak. On je crnac i general Venecijanske vojske. Othello je rjeit i fiziki snaan lik, koji je jako cijenjen. Unato visokom poloaju, on je lak plijen za nesigurnost zbog svoje dobi, ivota kao vojnik i roda. "Slobodne je i otvorene prirode", a

to iskoritava njegov potporunik kako bi ga napravio ljubomornim i zbunio u vezi njegove supruge Desdemone.

Desdemona - ki mletakog senatora Brabanzia. Dezdemona i Othello se potajno vjenaju prije poetka drame. Ona je ista i mirna, ali je takoe i prisebna. Podjednako je sposobna za odbranu braka, ali se sa Iagom, te reaguje dostojanstveno na Othellovu neshvatljivu ljubomoru.

Iago - Othellov potporunik i zlikovac. Iago ima dvadeset osam godina. Njegov glavni razlog za Othellovu smrt je to da ga je ovaj prevaio za in porunika. Iagovi motivi nikada nisu jasni, on uiva u opsesivnom, u manipulaciji i destrukciji.

Michael Cassio - Othellov porunik. Cassio je mlad i neiskusan vojnik, a njegovoj visokoj poziciji zamjera Iago. Cassia je jako sram nakon to je pijan bio upleten u svau na Kipru i nakon to izgubi mjesto porunika. Iago iskoritava Cassiovu mladost, dobar izgled i prijateljstvo sa Desdemonom kada se igra sa Othellom da bi ga uvjerio da mu je Desdemona nevjerna.

Emilia - Iagova ena i Desdemonina podanica. Cinina je i svjetovna ena, koja je jako vezana za svoju gospodaricu i nepovjerljiva u svog supruga.

Roderigo - ljubomorni prosilac Desdemone. Mladi, bogati i ludi Roderigo je uvjeren da ako da neto svog novca Iagu,da e mu ovaj pomoi da pridobije Dezdemonu. Ali postane frustriran kada Othello oeni Desdemonu, pa je vodi na Kipar. Na kraju on je toliko oajan da pristaje pomoi Iagu da ubiju Cassia, kada mu Iago govori da je Cassio jo jedan potencijalni konkurent za Desdemonu.

Bianca - prostitutka na Kipru. Biancina omiljena muterija je Cassio, koji joj obeava brak.

Brabanzio - Desdemonin otac, vaan mletaki senator. Kao Othellov prijatelj, Brabanzio se osjea izdanim kada se on potajno eni za njegovu ker.

Vojvoda Venecije - slubeni autoritet u Veneciji. On jako potuje Othella kao javnog i vojnog slubenika. Njegova primarna uloga je da se pomiri Othella i Brabanzia u inu I, iii scena, a potom alje Othella na Kipar.

Montano - guverner Kipra prije Othella. U inu II on pripovijeda stanje rata i eka mletake brodove. Lodovico - Jedan od Brabanzijine brae, Lodovico je glasnik od Venecije do Kipra. On stie na Kipru u inu IV i nosi pismo gdje stoji da je Othella zamjenio Cassio.

Graziano - Brabanziov roak koji prati Lodovica na Kipar. Usred haosa u posljednjoj sceni, Graziano spominje da je Desdemonin otac umro.

Klaun - Othellov sluga. Iako se klaun pojavljuje samo u dve kratke scene, njegovi nastupi odravaju i iskrivljuju akciju: njegova ala na rije "lai", na primjer, nasluuje Othellovu zbunjenost jer ova rije ima dva znaenja.

1. Dvostruko vrijeme Tu postoji kratko i dugo vrijeme. ekspir koristi kratko vrijeme kako bi pojaao intenzitet drame i daje nam dojam tragdije. A kako bi postigao vjerodostojnost u drami ekspir koristi due vrijeme kako bi opisao aferu izmeu Dezdemone i Casia, te Iaga koji pravi Othella ljubomornim. ini se da je raspad Othellovog uma i braka dolazi u brem vremenu. Osim toga, Iago se takoe kree brzo, njegove zavjere ostaju prikrivene, ali u isto vrijeme postoje reference sugeriui da se vrijeme kree sporije nego sama akcija. Othello govori i ponaa se kao da je na Kipru samo 2 dana. Vrijeme je jedna od glavnih tema u Othellu. Tu postoje dva sata: Othellov je bri, a drugi sporiji pa tako ekspir daje zagonetku koju itaoci treba da rijee. Odgovor se skriva u metaforama. Kada Iago kae, "Mavar se mijenja sa mojim otrovom", kae da je drogirao Othella. Iago to ak iste sa "Djela moje medicine", kao i imena kao to su droga Poppy, Sirupi koji omamljuju. Droga je ta koja ini da Othello izgubi osjeaj za vrijeme i da od mudrog generala u Veneciji postane lupe na Kipru. Neke kljune rijei: * Utroba Vremena: vremeplov. "Ima mnogo dogaanja u utrobi vremena, koji e biti prikazani."

* Naviti sat: najavljuje poetak dvostrukog vremena drame na Kipru. * Sunani sat dvostruko navijen: prevara dvostrukog sata. * Raditi razumno, a ne pomou vjetiarenja: To govori itaocima da razumno rijee zagonetku. "Razum zavisi od preostalog vremena... uini da se sati ine kraim," nagovjetaj za spori i brzi sat. Sa drogom, Othello moe imati potpuno drugaiji doivljaj itanja, vie intrigantan i logian.

2. Othellov jezik, postupnost i transformacija jezik u Othellu je vie barbarski. Othellov jezik u V inu je u suprotnosti onome to je u poetku drame, jer je Othello bio plemenit ovjek koji je bio strastveno zaljubljen u svoju enu Desdemonu. Dok neto kasnije u inu III i IV jezik se ponovo mijenja kada Iago manipulie Othellom, uvjeravajui gad a mu je Dezdemona nevjerna. To sve mijenja Othella tako da njegov jezik postaje barbarski. Kada se Othello susree Venecijanskim vojvodom Brabanziem i kada se raspravljaju o svadbi, Brabanzio je ponesen negativnim emocijama, a Othello koristi poetskim i mudrim jezikom i ostaje miran dok objanjava vojvodi da je taj brak iz ljubavi. Dok se Brabanzio Othellu obraa brzopleto, a esto i vrlo agresivno, Othello ne ini isto. Njegov jezik je naizgled pjesniki i mudar povezujui ga sa njegovom mirnom i racionalnom prirodom. Iako navodi da je "Prost u svom govoru ... Othello tako pokazuje svoju poniznu i mirnu prirodu u poreenju sa Brabanziom. Othello esto izgovara mudre izreke o ljubavi i govori da je ona jedina magija koju koristi za Dezdemonu. Sa ovom mudrom izjavom se jasno vidi da je Othello racionalan i miran. Drugi primjer smirenosti i poetinog jezika imamo kada Othello pita Dezdemoninog oca da je pusti s njim na Kipar, kada kae Ja preklinjem a ne molim. Moji apetiti..ali da budem slobodan i dareljiv prema njoj, tu on prikazuje svoju plemenitu prirodu, jer stavlja svoju suprugu ispred sebe. Othello se takoe prikazuje kao jako zaljubljen u svoju suprugu. Tokom svojih govora kroz koje navijeta svoju ljubav, Othello koristi i boanstvene slike da oznai svoju strast i elju za Desdemonom. Primjer toga imamo kada se Othello vraa iz bitke sa Turcima i govori Dezdemoni da je njegova ljubav besmrtna i uporeuje je sa boanskom. Ali ve u 3. inu vidimo da se njegov stil izraavanja i jezik mijenjaju, postaju kao pakao. Tu vidimo da Othello vie ne vjeruje u svoj brak ida se njegova slika sa boanske mijenja u kobnu. Do kraja tog ina njegov jezik se mijenja i on svoju enu naziva jasterbom. Vidimo da on govori o njoj na grub nain i da je vie ne potuje. Othello je sve vie uvjeren dag a ena vara i tada koristi pogrdne rijei nazivajui je bludnicom. U inovima IV i V vidimo da je Othello nadvladan bijesom id a njegov jezik postaje sve gori. to vie ispoljava ljubomoru i bijes to se koristi i pogrdnim rijeima. Ali kada saznaje da mu je ena nevina i da ju je ubio bez

razloga njegov jezik postaje kao na poetku. Ponovo je potuje, pono o njoj lijepo govori. Dolazimo do zakljuka da je Iago taj koji mijenja Othella tokom drame id a mijena njegovo ponaanje i izraavanje.

3. Othello story of a private life To je pria o privatnom ivotu Othella i njegove ene Dezdemone. U poetku vidimo da je on voli i potuje, ali neto kasnije kada se Iago umijea, Othello postaje bijesan i gubi se njegova smirenost. Njegovo ponaanje raste od potpuno mirnog dostojanstva do potpune pomahnitalosti. Radnja poinje u Veneciji gdje su prikazane mnoge linosti i njihovi ivoti. Zatim se radnja seli na Kipar, izolovano podruje u moru, a politiki i vojni interesi se uklanjaju iz radnje. U tim situacijama svaka rije dobiva veliku teinu, a svaki postupak postaje uzrok neke vane posljedice. Svaka scena ima svoje znaenje, proizrasta iz prethodne i vodi nekom znaajnom dogaaju. Tu je prikazana lina drama Othella, Iaga i Dezdemone koja e kasnije prerasti u pakao. Radnja se odvija jako brzo u roku nekoliko dana: Othello se vjenava, istog dana ga alju na Kipar, gdje Iago okleveta Dezdemonu, umjea se u nihov privatni ivot it u poinju sve nevolje. Othello mu povjeruje i ubija svoju nevjestu. Othello liava Dezdemonu i Casia da se pravdaju, postaje slijep od ljubomore, a Iago sve vie napreduje u svojoj zamisli. Othello postaje sve vie ljubomoran , gubi samopouzdanje i dostojanstvo. On je isuvie lakovjeran, to pridonosi Iagu da mu uspjeno ue u njegov privatni ivot i da ga opasno ugrozi i narui. Teko je tano odrediti ta Othella navodi da ubije Dezdemonu i ta ga pretvara u traginog lika. Iago uspjeva da zatruje Othellov um, da mu oduzme privatnost i srui ivot. On prouzrokuje Othellov moralni pad. Iagov um zavlada Othellovim. Othellova velika greka je ta to slua Iaga i vjeruje mu. Ali to nije Othellova naivnost, jer ekspir se trudi da nam jasno stavi do znanja da svako Iaga smatra dobronamjernim. asni je epitet koji esto stoji uz Iagovo ime, on jednostavno nije negativan lik. On je makijevalistiki junak, krajnje zlo, sebian i nema obzira u postizanju svojih ciljeva, ali to sve dobro prikriva. Pomou svoje inteligencije se sveti Othellu, rui mu ivot, privatnost, porodicu i sve to je postigao. On je taj koji dramu ini traginom i daje joj tragian kraj.

4. Othellov moralni pad: uzroci i tok Othello je u poetku prikazivan kao lijep i besprekoran vojni voa ije su misli upravlji logika i razum. Meutim, Othello ima jedan veliki nedostatak - on ima tendenciju da sve to vidi ili uje uzima srcu bez da ispita uzroke ili da realno razmisli o tome. Iago iskoritava te njegove nesavrenosti i neprestanim obmana i laima uzrokuje da se Othellova mudrost i presude razaraju id a se u njemu stvara ljutnja i ljubomora. To je iskljuivo Iagovo iskoritavanje Othellove odsutnosti koja dovodi do traginih ishoda i uzrokuje da Othello bude pogonjen ljubomorom do toke da ga to kota njegove itave egzistencije. Othello je general u

Venecijanskoj vojsci. On je Mavar, tamne koe afrikog porijekla, a uzdigao se kroz redove mletake vojske kroz naporan rad i uspjeh u borbi. Othello je kulturan i rasan autsajder. Naglaene su Othellove plemenitosti i dobrote i dobar je diplomata. On postaje svoj vlastiti sudac, porota i delat i provodi svoje kazne, uzimajui no i zabadajui ga sam sebi. U IV inu vidimo Othellov pad, koji nikada nije potpun ali mijenja dosta toga. Pred kraj sene Iskuenja postje najstraniji, a njegova veliina ostaje gotovo ista, neumanjena. U IV inu nastaje haos. Iago pouruje sve, organizuje susret Othella i Casia, zadaje svojim rtvama udarac i ne doputa da se Othello oporavi od oka. Kada se Othello pojavi, na prvi pogled vidimo da se jako promjenio. On je fiziki iscrpljen, a njegov um je oamuen. On sve vidi mutno kroz maglu krvi i suza. On zapravo zaboravlja incident sa maramicom, pa ga treba podsjetiti na to. Kada Iago opazi da moe rizikovati gotovo bilo koju la, govori Othellu da mu je Casio priznao svoju nevjeru sa Dezdemonom, a Othello koji je bio pun snage poinje da govori nepovezano, crnilo iznenada ulazi u njegove oi i svijet, te on besmisleno pada na dno. Iago prije nije postupao tako iz straha, nije se usudio ukopati Casia u Othella, ali on je sada siguran. U Othellovim oima se vide samo bijes i prodrljiva e za osvetom, on se bori sa enjom i pobijeuje. Odgaanje neega do u no je muenje za njega. Njegova samokontrola ga je posve napustila i on udara svoju suprugu u prisustvu izaslanika iz Venecije. On je toliko izgubio osjeaj za realnost da se nikada nije zapitao to e biti nakon smrti Cassia i njegove supruge. Neiskorjenjivi instinkt za pravdu ga vodi da pita Emilia, ali nita ga ne moe ubjediti i tu slijedi straan prizor optubi, a onda, kako bi nas ekspir uvjerio da sve gori od mrnje i bijesa, slijedi razgovor Desdemon i Iaga, njen posljednji razgovor s Emiliom i njena posljednja pjesma. Ali pred sam kraj opet imamo promjene. Navodna smrt Casia je zasitila e za osvetom. Othello koji ulazi u spavaonicu sa rijeima To je uzrok, to je uzrok, draga moja nije ona ista osoba sa poetka IV ina. Dejlo koje je poinio nije ubistvo, ve rtva. On je Dezdemonu spasio od nje same, ne zbog mrnje nego zbog asti i ljubavi. Njegova ljutnja je prola, a bol je zauzela svoje mjesto. Sav taj haos i teta koja je nastala su poveali ljubav u Othellu. On ponovo postaje onaj stari Othello, dobar i pravedan, ali sada je kasno jer je shvatio da mu to sada nita ne vrijedi i da je ostao sam. Ubio je enu zbog nepromiljenosti, pao je na dno i tamo ostaje. Haos je doao i otiao, a Othello postaje protagonist. Tu je zapravo ono neto to unosi traginost u ekspirovo veliko djelo.

5. Dezdemonina smrt Dezdemona pretstvlja nevinost, istinu i dobrotu u djelu.Ona se zaljubi u Othellove prie i u njegovu linost hrabrog ratnika. Na dan vjenanja ona od Othella kao poklon dobija maramicu, koja e joj na kraju uzeti ivot i biti lani dokaz u lanoj Iagovoj igri prevare. Othello je par puta navodi da pria o toj maramici, a ona i ne sluti ta je zapravo u pozadini. Kao jako dobra supruga, ona pokuava da pomiri Othella

i Casia i ubjeuje mua da mu vrati in. To jo vie pogorava situaciju i daje povod Othellu da uradi ono najgore, usmrti svoju suprugu. Ali Desdemona ga ne krivi ve pokuava shvatiti ta ga je uznemirilo. Ona je izvor nesebine ljubavi i rtve, brani svog mua na samom kraju ivota. to se tragedija sve vie odvija, njen ivot je sve blie kraju. Kada Othello primjeti njenu maramicu kod Casia sve njegove sumnje su potvrene. Ta maramica ima malo veze sa ljubavlju, a vie sa au. Njezin lik je ist i pun ljubavi prema Othellu sve do samog kraja drame.Desdemona je ista, vedra i pravedna tokom drame. Njena tragedija je potpuno neopravdana i ona koju moe smisliti samo zli um kao to je Iagov. Unato Desdemoninim tvrdnjama o nevinosti, Othello odbija da u to vjeruje i ne slua njene molbe za milost. Dezdemona oigledno biva svjesna svoje smrti govorei Emiliji da je sahrani u vjenanim plahtama koje Othello trai da se postave na krevet. Kada zadnji put vidimo Dezdemonu prije nego to se budi i zatie Othella kako stoji nad njom sa noem u rukama, ona pjeva pjesmu koju je nauila od sluavke svoje majke: "Ona je bila zaljubljena, a on je dokazao da je lud / i odrekao se nje. Ona je pjevala pjesmu o vrbi. /. . . / I umrla je pjevajui je. Ta pjesma veeras / nee ii iz moje glave ". Desdemona moe samo gledati kako je njen suprug poludio od ljubomore. Iako ona do kraja tei tome da je "nevina", Dezdemona oprata svom muu. Njeno opratanje Othellu pomae publici da mu takoe oproste.

IX. HAMLET (HAMLET)

anr Tragedija, tragedija osvete Vrijeme i mjesto pisanja London, Engleska, poetkom sedamnaestog vijeka (vjerovatno 1600-1602) Datum prve objave - 1603, u gusarskom Quartu izdanje pod naslovom Tragicall Historie Hamleta, 1604 u proirenom izdanju Quarta Ton Mraan, ironian, melankolian, strastven, kontemplativan, oajan, nasilan Vrijeme deavanja drame Kasni srednji vijek Mjesto deavanje radnje Danska Protagonist Hamlet

Glavni sukob Hamleta osjea odgovornost da osveti oevo ubistvo od strane svog strica Klaudija, ali Klaudije je sada kralj dobro je zatien. Osim toga, Hamlet se bori sa svojim sumnjama o tome da li moe da vjeruje duhu i da li je ubistvo Klaudija ono neto to moe da osveti njegovog oca. Podie akciju Duh se pojavljuje Hamletu i govori mu da se osveti za njegovo ubistvo, ali Hamlet osjeti ludilo u svojim namjerama. Hamlet reira dramu miolovka, dobija priliku da ubije Klaudija, dok se on molio. Vrhunac Kada Hamleta probode Polonia kroz Arras u inu III, scena iv, postaje nasilan i sebe dovodi u neizbjean sukob s kraljem. Drugi vrhunac dolazi na kraju ina IV, iv scena, kada Hamlet obavee da e se predate osveti. Pad akcije Hamlet je poslan u Englesku da bude ubijen, Hamlet vraa se u Dansku i sukobljava sa Laertom na Ofelijinoj sahrani, obraun maevanjem, smrt kraljevske porodice Teme Nemogunost izvjesnosti, sloenost djelovanja, tajna smrti, nacija kao bolesno tijelo Motivi - incest i incestuozne elje, ui i sluh, smrt i samoubistvo, tama i nadnaravno, mizoginija (mrnja prema eni) Simboli Duh (duhovne posljedice smrti), Yorickova lubanja (fizika posljedica smrti) Nagovjetaj Duh nagovijetava zlokobnu budunost Danske.

Radnja: Jedne tamne zimske noi, duh se eta zidinama dvorca Elsinore u Danskoj. Najprije ga spazi par uvara, a zatim i ueni Horatio. Duh je bio slian nedavno preminulom kralju Hamletu, iji je brat Klaudije naslijedio prijestolje i oenio kraljevu udovicu, kraljicu Gertrudu. Kada Horatio i straari dovedu Princa Hamleta, sina Gertrude i mrtvog kralja da vidi duha, on govori da je to zaista duh njegovog oca, te da ge je ubio niko durgi do Klaudije. Nareujui Hamletu da se osvetiti ovjeku koji je uzurpirao prijestolje i oenio njegovu enu, duh u zoru nestaje. Princ Hamlet se posveuje rtvovanju za oevu smrt, ali poto je dubokouman i obazriv prema prirodi, on kasnije postaje melankolian, pa ak i prividno lud. Klaudije i Gertruda se brinu zbog prinevog udnog ponaanja i pokuavaju otkriti njegov uzrok. Unajmljuju Hamletove prijatelje, Rosencrantza i Guildensterna, da ga paze. Kada Polonije, pompezni Lord Chamberlain, sugerie da je Hamlet moda lud od ljubavi za njegovom kerkom, Ofelijom, a Klaudije se slae da pijunira Hamletov razgovor sa djevojkom. Ali, iako se ini da je Hamlet lud, on ne

izgleda kao da je zaljubljen u Ofeliju: nareuje joj da ode u manastir i izjavi da eli da zabrani brakove. Grupa putujuih glumaca doe do Elsinore i da Hamletu ideju da testira svog strica za krivnju. Oni e izvesti scenu koja je slina redoslijedu po kojem Hamlet smatra da je njegov stric ubio oca, tako da ako je Klaudije kriv sigurno e reagovati na to. Kada u trenutku ubistva dolazi u pozorite, Klaudije poskoi i napusti sobu. Hamlet i Horacije se slau da to dokazuje njegovu krivnju. Hamlet odlazi da ubije Klaudija, ali nalazi ga kako se moli. Budui da on vjeruje da e ubijanje Klaudija za vrijeme molitve poslati njegovu duu u raj, Hamlet smatra da bi to bilo neadekvatno osveti i odlui ekati. Klaudije, uplaen zbog Hamletovog ludila i u strahu za vlastitu sigurnost, nareuje da se Hamlet poalje u Englesku. Hamlet odlazi da se suoi sa svojom majkom, u ijoj je spavaonici sakriven Polonije. Kada uje buku iza tapiserije, Hamlet povjeruje da se tamo skriva sam kralj. On izvlai svoj ma, probode kroz tkaninu i ubija Polonia. Zbog ovog zloina, odmah je otpremljen u Englesku zajedno sa Rosencrantzom i Guildensternom. Meutim, Klaudijev plan za Hamleta ukljuuje neto vie od protjerivanja. On nareuje Rosencrantzu i Guildensternu da kau kralju Engleske da Hamlet treba pogubiti. Nakon oeve smrti, Ofelija ludi i od tuge se utapa u rijeci. Poloniev sin, Laert, koji boravi u Francuskoj, bijesan se vraa u Dansku. Klaudije ga uvjerava da je Hamlet kriv za oevu i sestrinu smrt. Kada Horatio i kralj primaju pisma od Hamleta to pokazuje da se princ vratio u Dansku nakon to su mu gusari napali brod na putu za Englesku, Klaudije namjerava da iskoristi Laertovu elju za osvetom i tako osigurava Hamletovu smrt. Laert e se suoiti sa Hamleta u maevanju, ali Klaudije e otrovati Laertovu otricu, tako da ako mu pusti krv, Hamlet e umrijeti. Kao sporedni plan, kralj odlui da otruje pehar koji e dati Hamletu da iz njega pije, tako da e on biti svejedno mrtav. Hamlet se vraa u oblinji Elsinore ba u trenutku Ofelijine sahrane. Obuzet tugom, on napada Laerta i izjavljuje da je oduvijek volio Ofeliju. Na putu za dvorac, on govori Horatiu kako vjeruje da ovjek mora biti spreman na smrt, jer smrt moe doi u bilo kom trenutku. Ludi dvorjanin po imenu Osric stie po Klaudijevoj naredbi kako bi organizovao me izmeu Hamleta i Laerta. Poinje borba maevanja. Hamlet osvaja prvi udarac i odbija da pije iz kraljevog pehara. Umjesto toga, Gertruda uzima pehar, pije iz njega, a otrov je brzo ubija. Laert uspije da rani Hamleta, ali Hamlet ne umre odmah od otrova. Laert je najprije proboden od otrice sopstvenog maa, a onda otkriva Hamletu da je Klaudije odgovoran za smrt kraljice, umire od otrovane otrice maa. Hamlet zatim probode Klaudija sa otrovnim maem i natjera gad a popije ostatak otrovanog vina. Klaudije umre, a Hamlet umire odmah nakon to se uspio osvetiti. U tom trenutku, ulazi norveki princ Fortinbras, koji je vodio vojsku u Dansku i napao Poljsku, sa veleposlanicima iz Engleske, koji izvjetavaju da su Rosencrantz i Guildenstern mrtvi. Fortinbras je zapanjen jezivim prizorom da cijela kraljevska familija lei na podu mrtava. On preuzima vlast nad kraljevstvom. Horatio ispunjava Hamletov zadnji zahtjev i pria mu Hamletovu traginu priu. Fortinbras nareuje da se Hamlet odnese na nain koji pristaje palom vojniku.

Likovi:

Hamlet - Princ Danske, glavni lik i protagonista. Ima oko tridesetak godina, Hamlet je sin kraljice Gertrude i pokojnog kralja Hamleta, a neak sadanjeg kralja Klaudija. Hamlet je melanholian, ljut i cinian, pun mrnje prema njegovom stricu. Reflektirajui i zamiljen mladi koji je studirao na Sveuilitu u Wittenberg, Hamlet je est neodluan, sklon brzini i jako impulsivan.

Klaudije - kralj Danske, Hamletov stric, a u drami je antagonist. Negativac je, proraunat, ambiciozan politiar, voen svojim seksualnim apetitima i pohlepom za moi. Povremeno pokazuje znakove krivnje i ljudskih osjeaja, ljubav prema Gertrudi i ini se iskren.

Gertrude - kraljica Danske, Hamletova majka, nedavno udata za Klaudija. Gertruda jako voli Hamleta, ali ona je plitka, slaba ena koja trai ljubav i status vie nego moralnu estitost ili istinu.

Polonije - Lord Chamberlain na Klaudijevom dvoru, pompezan, stariji ovjek. Polonije je otac Laerta i Ofelije.

Horacije - Hamletov blizak prijatelj, koji je studirao sa princom na sveuilitu u Wittenbergu. Horatio je vjeran i pomae Hamletu tokom cijele drame. Poslije Hamletove smrti, Horacije ostaje iv i pria Hamletovu priu.

Ofelija - Polonieva ki, prekrasna mlada ena u koju se Hamleta zaljubi. Ofelija je slatka i nevina mlada djevojka, koja potuje svog oca i brata Laerta. ak i kada poludi i umre, ponaa se dosljedno djevojci, pjevajui pjesme o cvijeu. Na kraju se utopi u rijeci izmeu vijenaca od cvijea koje je sama napravila.

Laert - Polonijev sin i Ofelijin brat, mladi koji provodi veinu drame u Francuskoj. Strasan i hitar, Laert je poraz za impulsivnog Hamleta. Fortinbras - Mladi Princ Norveke, iji je otac kralj (takoe po imenu Fortinbras) kojeg je ubio Hamletov otac (takoe po imenu Hamlet). Fortinbras eli napasti Dansku kako bi osvetio oevu ast.

Ghost - sablast Hamletovog nedavno preminulog oca. Duh koji tvrdi da je bio ubijen od strane Klaudija, pa poziva Hamleta da ga osveti. Meutim, nije u potpunosti odreeno da li je duh ono to se ini ili neto drugo. Hamlet pretpostavlja da duh moe biti avo poslan da ga prevari i da ga namami na ubistvo. Pitanje ta je duh ili odakle dolazi nikada nije razjanjeno.

Rosencrantz i Guildenstern - Dva dvorjana sklona grubim grekama, bivi prijatelji Hamleta iz Wittenberg, koji su pozvani od strane Klaudija i Gertrude da otkriju uzrok Hamletovog udnog ponaanja.

Osric - ludi dvorjanin koji poziva Hamleta na dvoboj sa Laertom.

Voltimand i Cornelius - Dvorjani koje Klaudije alje u Norveku da nagovore kralja da sprijei Fortinbrasa da napadne.

Marcel i Bernardo - asnici koji prvi put vide duha kako eta po zidinama Elsinore i oni koji pozivaju Horatia da svjedoiti o tome. Marcel je prisutan kada se Hamlet prvi put susretne sa duhom.

Francisco - vojnik, gardista na Elsinoru. Reynaldo - Poloniev sluga, koji je poslan u Francusku da provjerava i uhoditi Laerta.

1. Zato se Hamlet koleba Duh govori Hamletu da je njegov stric Klaudije odgovoran za smrt njegovog oca. On navodi Hamleta da otkrije istinu o smrti svog oca i nastoji da

osveti njegovo ubistvo kako bi postigao pravdu. U svom pokuaju da ispravi nepravdu, Hamlet kasni iz vie razloga. Glavni faktor za Hamletovo oklijevanje se pripisuje njegovoj samodisciplini. On nije sposoban da kontrolie svoje emocije. Hamlet je inteligentan, moralan i rezervisan lik. On sve radi racionalno, a ne voen emocijama. To oklijevanje je tragina Hamletova mana, ali je neophodna za pronalaenje istine. Hamlet sumnja u duha, previe je racionalan da se osveti Klaudiju nakon jednog obinog razgovora sa natprirodnim biem, tj. duhom. On nije siguran da li je to duh njegovog oca ili neko zlo boansko stvorenje koje ga pokuava izigrati. Hamlet prvo treba dokazati da je Klaudije ubio njegovog oca prije nego to mu se osveti. Takoe to treba dokazati Gertrudi, jer on voli svoju majku i ne eli da je povrijedi ubistvom Klaudija. Hamletovo oklijevanje je opravdano, jer se osjea moralno dunim da dokae da je Klaudije ubio njegovog oca prije nego to Pravda bude zadovoljena. On ne eli ubiti nevinu osobu. To bi bila nepravda sa njegove strane, a dve nepravde ne ine djelo pravednim. Hamlet je takoe kolebljiv zbog toga to misli das u moda i drugi ljudi bili umjeani u ubistvo njegovog oca. On ne zna da li je Klaudije bio sam ili je imao pomo kada je ubijao. Hamlet je uznemiren jer se njegova majka preudala za Klaudija, samo dva mjeseca nakon oeve smrti, pa sumja das u se oni moda urotili da ubiju njegovog oca. To dodatno komplikuje stvari, i daje Hamletu vie razloga za oklijevanje, pa on racionalno planira svoj sledei potez. To sve uini kao da Hamlet izgleda lud. Ali on smatra da e na taj nain utvrditi da li je jo neko bio umjean i osigurati se da je Klaudije ili kriv ili ne. Zato on osmilja pretstavu Miolovka kako bi video klaudijeve reakcije i uvjerio se u to to mu je rekao duh. Ali sama Klaudijeva reakcija na predstavu potvruje Hamletovu sumnju. Hamlet od tada biva spreman da se bori protiv Klaudija i da osveti oevu smrt. Ali kada se Hamletu konano prui prilika da ubije Klaudija on i tada oklijeva, jer pronalazi Klaudija kako se moli.Hamlet smatra da ako ga ubije u tom trenu da ga moe poslati u raj i da tako nee postii pravdu koju zasluuje. Hamlet eli da Klaudije ide u pakao. Hamletovo oklijevanje je opet opravdano, jer ako ubije Klaudija dok se moli, nee postii pravdu koju on eli. Kada Hamlet odlazi u Gertrudinu sobu i kada vidi da se neko krije iza tapiserije probada svoj ma bez razmiljanja. Ali na svoje veliko razoaranje pronalazi Polonia, a ne kralja. Tu postoji ironija koja pokazuje da im se Hamlet prestao dvoumiti i oklijevati da ubije nevinu osobu. Nakon svih tih odgaanja Hamlet je konano na kraju izborio pravdu i ubio kralja. To njegovo dvoumljenje je produilo njegovu emocionalnu agoniju, a takoe je uspjelo da pojaa njegov bijes i elju za pravdom. Hamletovi razlozi za oklijevanje su opravdani, a tako je samo poveao razinu svojih emocija u tenji za pravdom.

2. Pojava duha i njegova dramska uloga Uloga duha u Hamletu je dvostruka: prvo da stvoriti interes kod publike, a drugo on je narator drame. U prvom inu duh se pojavljuje dvojici vojnika Marcellusu i Barnardu, kao i Hamletovom prijatelju Horaciju, koji je vrlo uvjerljiva i inteligentna osoba. Isti duh se takoe ukazao i Hamletu nekoliko puta kroz dramu. Horacio iako je obrazovan i inteligentan ne vjeruje u pojavu duha kao ostali likovi. Pojava duha ima ogroman uticaj i na publiku al ii na Horacija. Skeptini Horacio izraava strah i uenje kada vidi duha. Publika je takoe bila ispunjena slinim emocijama kada ugledaju duha, pa shvataju da pojava duha znai da neto nije u redu.

Elizabetansko vjerovanje je da se ljudi koji su umrli a nije ima data ansa da se ispovjedaju vraaju na zemlju u obliku duha. Horacio ispituje duha, koji misteriozno nestaje. Kada duh ne govoriti, on uvodi napetost u scene. Duh se ponovo pojavljuje kada Horacio govori o pripremama za rat sa Norvekom. Tada publika misli da duh ima neto s tim ratom, ali poto duh ne govori nita publika ostaje sa neodgovorenim pitanjima is a dosta neobjanjivih situacija. Sve to odrava interes i napetost kod publike koja oekuje ta e se dalje dogoditi. U tom trenu priroda duha je dvosmislena, pa se postavlja pitanje da li je to duh starog Hamleta ili neki zalutali duh. Publika se pita zato se rije 'kriv' primijenjuje na duha. Horacio govori Hamletu da je video duha koji je u oklpou i da lii na starog kralja. Hamlet eli znati sve o duhu, gdje se pojavio, ta je govorio i sl., a kroz njegova uzbudljiva pitanja koja brzo postavlja, ojaava misterije i dvosmislenost duha. Duh odbija razgovarati u prisustvu drugih, pa void Hamleta da nasamo razgovaraju. U 5. sceni uloga duha se kree od stvaranja interesa i neizvjesnost do narativnog zapleta. Hamlet nije ovjek akcije, i, iako sumnjiav to se tie njegovog strica Klaudija, ne bi li pokuao saznati vie o okolnosti oeve smrti. Duh poinje rekavi da je na istilitu. Duh tada odgovara na mnoga pitanja koja su bila postavljena ranije i otkriva da je on stari kralj id a ga je Klaudije ubio. Duh mu govori kako je ubijen i otrovan. Hamlet se tada kune da e ga osvetiti, a svaka naredna pojava duha je podsjetnik Hamletu da jo nije izvrio dato obeanje, jer se Hamlet koleba i oklijeva to se tie ubistva Klaudija. Ali duh ga takoe opominje da bude njean prema Gertrudi. U zakljuku vidimo da dvosmislenost duha nikada nije rijeena. Na kraju publika ne zna da li je duh dobar ili lo.

3. Komini elementi Hamlet se esto smatra duhovitim, posebno nakon to je uinio neto to utie na jo jedan lik. On uzima 'unutranje ale' do odreenih granica i smije se porzu svojih neprijatelja. To se posebno istie kada se on smije svom ocu po braku tj. Klaudiju. Zato Hamlet smisli predstavu u kojoj e doznati da li je Klaudije kriv ili ne, a na taj nain ismijava Klaudija. Nakon to se predstava naglo zavrava Hamlet se smije Klaudiju znajui da je konano pronaao izvor osvete. To je cinian humor. Zbog ove vrste duhovitosti, Hamlet se smatra psihiki bolesna osoba, ali on je ipak razuman. Najoitija komina scena u Hamletu javlja se u 5. inu, scena 1 koja prikazuje grobare (esto poznati kao "klaunovi"). Razgovor izmeu dva mukarca koji kopaju Ofelijin grob je jako smijean. Njih dvojica govore zagonetke kao i igre rijei, a tada dolaze Hamlet i Horacije. Hamlet pita iji grob kopaju. Grobar odgovara da budui da on kopa taj groba, da je njegov. Hamlet pita da li je to za ovjeka ili enu, grobar odgovara da je za onog koji e leati u njemu i koji je mrtav. Humor takoe postoji u 2. inu, scena 2 kada se Hamlet ruga Poloniu a ovaj to ne shvata. Isto tako, razgovor izmeu Hamleta i Osrica u 5. inu, scena 2, kada Osric donosi Hamletu vijest o izazovu za maevanje Hamlet mu se ruga zbog njegovog izgleda. Takoe dva smijena lika koja se pojavljuju u Hamletu su straari Rosencrantz i Guildenstern. Oni se smatraju prijatelji kraljice, to zapravo nisu iako se tako prikazuju. Ironija se stvara kada ova dvojica alju naredbu da se Hamlet pogubi, ali Hamlet saznaje za to i alje naredbu da se ubiju ta dva straara. Hamlet je knjiga koja omoguava umu da luta i da se smije u trenucima za humor. Postoji samo jedan lik na koji se humor ne odnosi. To je duh Hamletovog oca. On

razmilja samo o jednom, o osveti svog ubistva. Hamlet je tragedija, ali ekspir uspjeno uvodi humor u te zidove tragedije.

4. Lina osveta Renesanse u Hamletu U Hamletu postoji Elizabetanska konvencija za osvetu. U Hamletu postoje sve konvencije osvete na jedan ili drugi nain, koji to ini

Hamleta osvetnikom dramom.

5. Rasplet Hamleta - U zavrnici Hamleta, veina glavnih likova ili lee otrovani ili izbodeni do smrti, razbacani dvorjani palau poput poruenih stolica. Ostaje Horacio koji pria priu o osvajanju Fortinbrasa, koji ulazi u pozadini pozornice i zatie pokolj. Umirui, Hamlet je napokon pokazao svoju muevnost, oistio je korumpirani sud i osvetio oevo ubistvo.