Hermeneutika ima korijen u grkoj rijei hermeneutes, to u doslovnom prijevodu, znai tuma.

Umijee hermeneutike navjeuje, tumai, objanjava i izlae neto to je vieznano ili to nije sasvim jasno i u krajnjem smislu je umjee razumjevanja. Hermeneutika ne tumai nepoznato nego potie na samostalno razmiljanje i misaono sudjelovanje u tumaenju i osobnoj interpretaciji nepoznatog. Ona ne nudi konana rjeenja i ne definira razumijevanje kao gotov proizvod nego kao tijek neprekidnog razmiljanja. Osnova hermeneutike je govorni jezik kojim se sluimo u svakodnevnom ivotu. Prevodei ga na na unutrnji jezik mi si tumaimo i razlaemo ideju i tako pretvaramo hermeneutiku u osobnu metodu samopimanja, samorazumjevanja i samospoznaje. 1. Ostarkizam Ostrakizam asno progonstvo atenskih graana i glasovanje o njemu (gr. ostrakismos). Vrsta narodnog suda u antikoj Grkoj Ateni, Argosu, Megari i Miletu. Primjenjivao se protiv onih graana koji su svojim odvie jakim utjecajem ugrozili demokraciju u polisu. Pravo glasa su imali svi graani (potreban kvorum 6000). Oni su na ostrokonu (glineni crijep) ispisivali imena graana koje su trebali biti prognani. Onaj na kojeg je pala veina, najmanje 6000 glasova, morao je u roku od deset dana otii u progonstvo na 10 godina. Nije se smatrao neasnom osobom niti je gubio svoj imetak ili graanska prava, a mogao je biti i ponovno pozvan kui. Ostrakizam se upotrebljavao u 5. st. pr. Kr. Pod njegov su udar pali, meu ostalima, Aristid, Kimon, a mnoge su linosti uvrstile svoj poloaj u drugim gradovima (Temistoklo). Posljednja osoba koja je ostrakirana bio je Hiperbolus 417. pr. Kr. Slina se ustanova javlja u 5. st. pr. Kr. u Sirakuzi pod imenom petalizam jer