KOMPARATIVNA PREDNOST I PROTEKCIONIZAM

DR. S. POLOVINA

DEFINICIJA OTVORENE I ZATVORENE PRIVREDE

Otvorena privreda je ona koja je putem meunarodne razmjene povezana sa svijetom. Zatvorena privreda je ona koja je sama sebi dovoljna i ne sudjeluje u meunarodnoj razmjeni. Nijedna zemlja svijeta neovisno o njenoj ekonomskoj i politikoj moi ne moe biti autarhina.

NAELA FUNKCIONIRANJA MEUNARODNE RAZMJENE

naelo apsolutne prednosti naelo komparativne prednosti Heckscher-Ohlinov teorem

NAELO APSOLUTNE PREDNOSTI

Ovo je naelo izloio Adam Smith 1776. u Bogatstvu naroda. Prema ovom naelu zemlja e proizvoditi i izvoziti one proizvode kod kojih ima nie trokove proizvodnje u odnosu na druge zemlje, a uvozit e one proizvode ija je pak proizvodnja u zemlji skuplja od proizvodnje istih takvih dobara u inozemstvu.

PRIMJER NAELA APSOLUTNE PREDNOSTI

Trokovi proizvodnje 1 tone ita u Engleskoj iznose 20 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 30 radnih sati Trokovi proizvodnje 1 tone ita u Portugalu iznose 30 radnih sati, a proizvodnja 1 hl vina 20 radnih sati ZAKLJUAK: za Englesku je probitanije proizvoditi ito i uvoziti vino iz Portugala dok je za Portugal probitanije obrnuto.

NAELO KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

Ovo je naelo formulirao 1817. Ricardo na modelu dvaju zemalja koje proizvode dva ista proizvoda s razliitim trokovima proizvodnje. Pretpostavio je za razliku od Smitha da jedna od dvaju zemalja ima apsolutnu prednost u proizvodnji oba proizvoda. Prema tom naelu svaka zemlja uiva korist ako se specijalizira za proizvodnju i izvoz onih dobara koje moe proizvesti uz relativno nie trokove.

PRIMJER PRIMJENE NAELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

Ricardo je pomenuto naelo objasnio na primjeru razmjene izmeu Engleske i Portugala: vina i ita Portugal ima apsolutnu prednost u proizvodnji vina i ita Za Portugal je unosnije specijalizirati se u proizvodnji vina, a za Englesku u proizvodnji ita

KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (1)

ZEMLJA ITO Trokovi po jedinici proizvoda u rs ENGLESKA PORTUGAL 15 10 VINO Trokovi po jedinici proizvoda u rs 30 15

jedinica vina u Engleskoj kota kao 2 jedinice ita. Toliki su i oportunitetni trokovi. jedinica vina u Portugalu kota 1.5 jedinicu ita. Toliki su i oportunitetni trokovi.

KORIST RAZMJENE U RICARDOVOM MODELU (2)

ZEMLJA
Prije ito Engleska Portugal Ukupno 8 9 17

PROIZVODNJA
razmjene Vino 5 6 11 Poslije ito 18 0 18 razmjene Vino 0 12 12

trokovi proizvodnje su dani u prethodnoj tablici

pretpostavljeno je da za proizvodnju ita i vina Engleska ima na raspolaganju 270 radnih sati a Portugal 180

PRETPOSTAVKE RICARDOVOG MODELA

nema transportnih trokova trokovi su konstantni i nema ekonomije razmjera homogenost proizvoda mobilnost faktora proizvodnje nema trgovinskih prepreka savrena informiranost kupaca i prodavaa

HECKSCHER-OHLINOV TEOREM
Prema tom teoremu zemlja koja je obilna s kapitalom izvozit e kapital-intenzivna dobra Prema istom teoremu zemlja koja je obilna s radom izvozit e radno-intenzivna dobra U ovom modelu proizvodna prednost neke zemlje proizlazi iz relativnog obilja proizvodnog faktora kojim raspolae

POSLJEDICE MEUNARODNE RAZMJENE

kretanje dobara iz podruja niskih cijena u pravcu podruja visokih cijena i njihovo izjednaavanje obostrano poluivanje koristi partnera u razmjeni jer su trokovi uvezene robe nii od trokova domae proizvedene robe obostrani porast realnih najamnina,produktivnosti i dohotka meunarodne cijene e se formirati izmeu relativnih cijena promatranih dobara

GRAFIKI PRIKAZ KORISTI OD MEUNARODNE RAZMJENE

Koristi meunarodne trgovine mogu se prikazati pomou granice proizvodnih mogunosti razmjena sa svijetom omoguava veu efikasnost kao i pomak postojee granice dalje od ishodita ako nema razmjene uslijed rastue neefikasnosti toka ravnotee se pomie prema ishoditu

PRIMJENA NAELA KOMPARATIVNE PREDNOSTI

naelo se moe primijeniti u modelu dvaju zemalja koje razmjenjuju vie roba. U tom sluaju se pravi ljestvica dobara obzirom na stupanj komparativne prednosti. naelo se moe primijeniti u modelu multilateralne razmjene u kojem sudjeluje vie zemalja.

OGRANIENJA TEORIJE KOMPARATIVNIH PREDNOSTI

pretpostavka neometanog funkcioniranja konkurencijske ekonomije s fleksibilnim cijenama i najamninama neravnomjerna disperzija koristi od meunarodne trgovine protekcionistiki zahtjevi u vrijeme recesije

PROTEKCIONIZAM
politika zatite domae proizvodnje od inozemne konkurencije putem carina i kvota zaetnici su F. List i A. Hamilton (18/19 st.) ekonomisti protekcionizam ne smatraju razboritom ekonomskom politikom jer prema njima teorija komparativnih prednosti omoguuje probitak svim partnerima u razmjeni

POSLJEDICE PROTEKCIONIZMA
porast domaih cijena iznad onih na svjetskom tritu poveanje domae proizvodnje smanjenje domae potranje smanjenje uvoza smanjenje potroakog probitka porast prihoda drave

Posljedice liberalizacije trgovine

smanjenje domaih cijena na razinu onih na svjetskom tritu smanjenje domae proizvodnje poveanje domae potranje poveanje uvoza poveanje potroakog probitka

CARINE I KVOTE
Carine su porez razrezan na uvoz Carine mogu biti prohibitivne i neprohibitivne Kvote su koliinska ogranienja na uvezenu robu Carine i kvote su protekcionistiki instrumenti s nejednakim uinkom jer carine donose prihode dravi a kvote prihode uvoznicima

RAZLOZI UVOENJA CARINA

neekonomski, na pr. razlozi nacionalne sigurnosti, uvanja kulturnih tradicija ili ekoloki razlozi ekonomski, na pr. zatita domae industrije ili porast zaposlenosti

INICIJATIVA ZA NAMETANJE CARINA

Nju mogu pokrenuti razliite interesne skupine kao na pr. sindikati ili udruge poslodavaca Razlog pokretanja je poluivanje grupnog probitka na utrb drugih dijelova drutva

ARGUMENTI ZA UVOENJE CARINA

potreba zatite domaih radnika i njihovih najamnina od strane konkurencije potreba odgovora onim zemljama koje su se ogradile carinskim barijerama(osvetljive carine) potreba zatite od inozemnog dampinga (protudampinke carine) potreba zatite od subvencioniranog izvoza (izjednaavajue carine)

OPRAVDANOST UVOENJA CARINA

ako uvoenje carina pomae da se promjeni terms of trade neke zemlje ako carinska zatita omoguava razvoj neke privredne grane ako uvoenje carina pomae smanjenju nezaposlenosti

OPTIMALNE CARINE
one koje maksimaliziraju domae dohotke optimalne carine su oblik politike osiromaenja susjeda uvoenje optimalnih carina u pravilu dovodi do reakcije pogoenih zemalja i carinskih ratova

NECARINSKE PREPREKE
one se sastoje od neformalnih ogranienja ili propisa kojima se oteava nekoj zemljida prodaje svoja dobra na stranim tritima (na pr. uvoenje rigoroznih sanitarnih i veterinarskih propisa kojima se tite ne samo domai potroai ve i proizvoai)

GATT
U listopadu 1947.u Genevi su 23 zemlje potpisale Opi ugovor o carinama i trgovini (GATT) iji je cilj bio postupna liberalizacija meunarodne razmjene kroz smanjenje carina i kvota GATT je stupio na snagu 1.1. 1948. carine su se smanjivale pregovorima izmeu zemalja lanica tzv- runde.Bilo ih je ukupno 8 u povijesti GATT-a.

RUNDE GATTA
Prva runda odrana je u Genevi 1947. Druga runda odrana je u Annecy-ju u Francuskoj kojom je izmjenjeno 5000 koncesija Trea runda odrana je u Torquayu u Engleskoj kojom je izmjenjeno 8700 carinskih koncesija uz smanjenje carina za 25 % Peta Dillonova runda odrana 1962 omoguila je smanjenje carina u vrijednosti 5 mld$ svjetske trgovine

RUNDE GATT-a (2)

esta, Kennedyeva runda iz 1967. omoguila je smanjenje carina u vrijednosti od 40 mld $ svjetske trgovine Sedma runda u Tokiju 1979. smanjila je carine u vrijednosti 300 mld $ svjetske trgovine. Osma runda poznata kao Urugvajska runda zavrena je 1993.

URUGVAJSKA RUNDA
Rezultati :
a) veliko smanjenje subvencija za poljoprivredne proizvode b) slobodan pristup tekstilnim proizvodima LDC na trita razvijenih zemalja c) slobodno koritenje intelektualnog kapitala

RAZLIKE IZMEU GATT-a I WTO

WTO nije puki produetak GATT-a WTO je institucionalizirano tijelo to GATT nije bio GATT je djelovao periodino dok WTO djeluje stalno Pravila GATT-a odnosila su se samo na razmjenu roba, dok se pravila WTO-a pored njih odnose i na usluge i intelektualni kapital WTO djeluje bre i automatski ime onemogueno blokiranje pravila WTO-a

Zadaci
Podaci o nuenim i traenim koliinama u Norvekoj dani su u slijedeoj tablici.
Traena koliina
100 90 80 65 50

Cijena u $
10 15 20 25 30

Nuena koliina
30 45 55 65 80

ZADACI
a) Koja je ravnotena cijena odnosno koliina pod pretpostavkom da nema vanjske trgovine? b) Koja e biti traena odnosno nuena koliina te uvoz uz pretpostavku potpune liberalizacije uvoza ako je svjetska cijena 15000 $ ? c) Uvedene su carine od 5000 $ po vozilu. Kakvi su uinci ove mjere ? Koliki e prihod biti ostvaren nametanjem carina ? d) Koliki e prihod od carina biti ako se one poveaju na 10000 $

ZADACI
a) Pe = 25000 $, Qe = 65000 komada b) Qd = 90000 komada, Qs = 45000 komada, Uvoz = Qd Qs = 45000 komada c) Qd 0 80000 komada, Qs = 55000 komada, uvoz je 25000 komada, dok je prihod od carina 25000* 5000 = 125 mil.$ Cijena e iznositi 25000 $. Kako nema uvoza nee biti ni prihoda od carina.

ZADACI
Neka je funkcija potranje za raunalima dana jednadbom Qd =2300-0,5 P a ponuda jednadbom Qs = 1100+0,1P. Cijene su izraene u $.

ZADACI (2)
a) Odredite ravnotene cijene i koliine pod pretpostavkom da nema vanjske trgovine! b) Pretpostavimo da je uvoz poptuno liberaliziran i da svjetska cijena iznosi 1500 $. Kolika e biti traena odnosno nuena koliina pri toj cijeni kao i veliina uvoza? c) Kolika e biti nuena odnosno traena koliina pri carinskoj stopi od 20 % na svjetsku cijenu te uvoz i prihod od carina ?

ZADACI
a) Pe = 2000 $, Qe = 1300 komada b) Qd = 1550 komada, Qs = 1250 komada, a uvoz 300 komada c) P = 1800 $, Qd = 1400 komada, Qs=1280 komada, uvoz je 120 komada a prihod od carina je 300*120 = 36000$