Professional Documents
Culture Documents
Najvažniji Švedski Izumi
Najvažniji Švedski Izumi
1. Uvod .................................................................................................................................... 2. Pejsmejker (pacemaker; pulsgenerator; hjrtsimulator) ...................................................... 3. Francuski klju (skiftnyckel)................................................................................................ 4. Rajsferlus (blixtls; dragkedja) .......................................................................................... 5. ibica (tndsticka) ............................................................................................................... 6. Tetrapak (TetraPak) ............................................................................................................. 7. Friider (kylskp) ................................................................................................................ 8. Trostruko uvreni sigurnosni pojas (skerhetsblte; blte; bilblte) .............................. 9. Termometar (termometer) ................................................................................................... 10. Propeler za brod (propeller) ............................................................................................... 11. Skajp (skype.com) ............................................................................................................. 12. Rezime ...............................................................................................................................
3 3 4 4 5 5 6 6 7 7 8 9
1. Uvod
U ovom radu dat je samo kratak pregled najvanijih vedskih izumitelja iz razliitih oblasti, i njihovih najvanijih izuma kroz razliite periode u toku istorije. Neki od njih su svetski priznati autoriteti, neki su neto manje poznati iroj javnosti. Najvanije je da je svako od njih svojim radom doprineo poboljanju kvaliteta ivota velikom broju ljudi irom sveta, i da je svaki od njihovih izuma postao vaan kako istorijski, tako i u svakodnevnom ivotu. Kako bismo se hranili da nema friidera? ta bismo nosili da nije rajsferlusa? Koliko bi nam trebalo da stignemo morem od Francuske do Engleske da nema propelera za brod? Kako bismo znali koliko je stepeni napolju da nema termometra? Svi ovi izumi su delo vedskih naunika koji su svoja najvea dostignua podelili sa celim svetom.
5. ibica (tndsticka)
ibica je naprava za paljenje vatre pod kontrolisanim uslovima. Tipina savremena ibica se sastoji od drvenog tapia ili vrstog papira iji je jedan kraj omotan materijom koja se moe zapaliti pomou toplote izazvane trenjem, koja se postie trljanjem ibice o odgovarajuu povrinu. Gustaf Erik Pa (Gustaf Erik Pasch) bio je vedski pronalaza i profesor hemije roen 1788. godine. On je izumeo ibicu kakva se danas koristi u svetu jo 1844. godine. Paova ibica nije lakozapaljiva za razliku od fosforne ibice (sa belim fosforom na jednom kraju) koja se do tada koristila. Materija koja izaziva paljenje na Paovoj ibici (crveni fosfor), sa ibice je premetena na posebnu povrinu na kojoj se izaziva trenje to je u mnogome pojednostavilo i ubrzalo upotrebu ibice.
6. Tetrapak (TetraPak)
Izum blisko povezan sa ishranom i podjednako prisutan u svakodnevnoj upotrebi je tetrapak. Za dizajn prvog tetrapaka zasluan je Erik Valenberg (Erik Wallenberg), izumitelj koji je svoju naunu karijeru zapoeo ekajui da bude primljen na fakultet, kada mu je ponuen posao asistenta u laboratoriji. Poslovna ponuda stigla je od strane Okerlunda i Rausinga, lokalne firme za pakovanje hrane. Isto tako nenadano, postaje ef laboratorije, sa svega 28 godina, nakon to njegov menader odlazi sa te pozicije. Njegov tim potom dobija nareenje od vlasnika kompanije, Rubena Rausinga (Ruben Rausing), da osmisli i napravi pakovanje za mleko koje je efikasno, a opet dovoljno jeftino da se moe takmiiti sa postojeim sistemom distribucije mleka (u to vreme mleko se raznosilo u staklenim flaama). Valenberg je reenje problema video u tome da se koristi to manje raspoloivog materijala pri pakovanju mleka, i nakon niza neuspenih ideja, navodno bolestan od groznice, on dobija ideju da koristi samo jedan list papira u obliku cilindra, presavijenog sa dve razliite strane, formirajui tako matematiki tetraedar. Na taj nain omogueno je da pakovanja budu proizvedena od samo jedne rolne papira, sa minimalnim gubicima. Rausing na samom poetku nije bio ubeen, ali kako vreme odmie, on uvia potencijal ove ideje i prihvata je. Treba napomenuti i veliki praktini doprinos Harija Jerunda koji je osmislio mainu za proizvodnju prvih tetrapaka, omoguivi na taj nain realizaciju ove ideje. Rausing patentira tetrapak marta 1944. godine, otvarajui istoimeni ogranak u svojoj kompaniji, nakon ega je usledio veliki komercijalni uspeh.
7. Friider (kylskp)
Baltazar von Platen, Jon Tandberg i Karl Munters (Baltzar von Platen, John Tandberg, Carl Munters) je vedski trojac kome treba zahvaliti za razvoj friidera kakav danas poznajemo. Za vreme svojih studija na Kraljevskom institutu za tehnologiju, oni odluuju da iznajme sobu u kojoj e moi da rade neometano, sa idejom da naprave friider koji e biti jednostavan za upotrebu, i bez dodatnih delova. Naunici u zanosu imali su obiaj da rade po celu no, potom izostajui ponekad i sa predavanja na fakultetu. Na tom putu su imali dosta tehnikih problema, ali su ih uspeno prevazili genijalnom idejom da proces absorpcije iskoriste tako da transformiu toplotu u hladnou, i sve to na bazi gasa. Da bi dalje razvijali i reklamirali svoj proizvod, osnovali su kompaniju AB Artic 1923. godine u kojoj je otpoeta proizvodnja prvog takvog friidera. Friider je dalje naiao na interesovanje kompanije Waren-Green, ali su, umesto brzog pristanka, pronalazai ponudili svoj proizvod jo jednoj kompaniji to je za ono vreme bio jako hrabar potez. Kompanija se zvala Electrolux, i upravo ona je otkupila njihovu fabriku, kao i sam proizvod, i 1925. godine predstavila tritu prve friidere.
9.Termometar (termometer)
Na prvi pogled, moe nam se initi da uz ovaj pojam neizostavno ide i ime Celzijus, ali to nije oduvek bilo tako. Stepen celzijusa kao naziv za osnovnu jedinicu temperature formalno je usvojen 1948. na sastanku Generalne konvencije za tegove i mere, sa simbolom C. To je uinjeno u ast Andersa Celzijusa (Anders Celsius), vedskog izumitelja koji je znaajno doprineo ustanovljenju jedinstvene temperaturne skale. Svoje interesovanje za problematiku merenja, naroito temperaturnih merenja, Celzijus je iskazao jako rano. Jo za vreme studiranja asistirao je profesoru astronomije u meteorolkim posmatranjima, i nije mu promakla injenica da je postojalo mnogo razliitih varijanti termometara. Celzijus je stoga krenuo da radi na vlastitoj skali kojoj je dodelio sledee dve kljune take: 100 C za kljuanje vode, i 0 C za zamrzavanje vode. On je bio prvi koji je sproveo sistematsko istraivanje obe od ovih taaka, koje je objavio u svojim novinama pod nazivom Observationer om tvnne bestndiga grader p en thermometer ili u prevodu Zapaanja o dve konstantne take na termometru . Pritom je utvrdio nezavisnost take zamrzavanja od geografske irine na kojoj se nalazi, kao i od atmosferskog pritiska, a takoe i povezanost take kljuanja sa pritiskom, do te mere precizno da se poklapa sa savremenim podacima. Uz kasnije okretanje ovih vrednosti od strane Karla Lineusa, zbog praktinih merenja, ova skala ostala je u upotrebi do dana dananjeg.
12. Rezime
Svi ovde navedeni izumi nisu jedini izumi veana koji su uticali na ceo svet. Zbog nae ogranienosti u broju strana, morale smo da se da se ograniimo na samo neke od njih, ali valja spomenuti da su vedski izumi i: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Usisiva (dammsugare) Micro IP - koristi se u kreditnim karticama, kljuevima za automobile... Kugluni leaj (kullager) u mehanizmima maina Dinamit (dynamit) Monitor sa ravnim ekranom (plattskrm) tedljiva sijalica (lysrrslampa; lgenergilampa) Globalni pozicioni sistem (GPS) Visokonaponski sistem za prenos jednosmernom strujom (hgspnd likstrm ; HVDC)
Zanimljivo je da ni u jednom navedenom vedskom izumu koji je spomenut ovde, nisu uestvovale ene. Ta injenica se moe objasniti time to je enama u vedskoj omogueno da pohaaju tehnike fakultete tek od 1921. godine. ene postaju aktivni i bitni izumitelji uporedo sa mukarcima od sredine XX veka, ali sa ne tako znaajnim izumima kakvi su ve ovde navedeni. Sve u svemu, bili mukarci ili ene, veani su ti kojima treba zahvaliti za sve ove izume bez kojih veliki broj ljudi danas ne bi mogao da zamisli svoj ivot.