Nq vleinom pufu borbe i opsfoinosri

HRVATSI(A VOISKA KROZ POVIIEST (xxxvrr. dio)

Veliki turski rat 1683.-1 699.
Nakon pobjede na brdu Harsany 12. kolovoza 1687., i prema vei ustaljenom ritualu, znajuii da su glavne operacije za tu godinu gotove, Karlo LotarinSkije s bavarskim postrojbama

odstupio prema Becu gdje je doiekan s velikim pocastima. Veliki vezir Sulejman pobjegao je u Beograd prepu5tajuii Slavoniju isrijem carskim trupama
Velimir VUKSIC
dovoljno

za

zaposjedanje cijele istoine

stanovni5tva da pobjegne preko

S,',.

Slavonije tako da je najistoinija posada ostav-

ljena u Vukovaru.

nvald se u Cerniku spojio s bansi: jbama s kojima je krenuo zauzei'.

peracije

Slavoniji

1687

Na drugoj strani Dtinnenvald je dobro napredovao. Nakon manje borbe 9. listopada

zauzetaje Orahovicau koju je smje5rena jedna
satnija. Pojava carske vojske iznad PoZege tzaz-

Visok vodostaj Save onemogucio re :: i D(nnenvald se vratio nazad u Poze :_

.:
-

Osvajanjem Osijeka,Voiina i Valpova, carska je vojs-

ka, uz pomoi banskih po-

skupina,

strojbi i hajduikih jesen 1687. u Slavoniji

vala je kod civilnog sranovniStva paniku u

Na drugoj strani, na jugu Hn'aisi= je doiekala svoju prigodu. Okuplir, :

prigodu iekajuii r 0(,- da osvoji snaZno br:: --'-l'

., -:
-

:.

meduvremenu su veneciir:.-,

albansko konjani5tvo Anron.

hajdudke postrojbe pod

postigla velik uspjeh. Do odlaska vojske

zimske tabore preostalo

je

naroi:::
sre

najviSe

dom

Stojanom Jankoviiem . ,:.

mjesec dana. Te5ki vojni porazi, pobune

krstarili i pusto5ili Likom i

;:.

u vojsci i sveopii kaos u Osmanlijskom Carstvu, bili su prigoda koju je trebalo iskoristiti i zato su operacije Zurno nastavljene, Osijek

macijom, lomeii tursku obrar:

majuii teren za operacije glar.n::.:

Osim Gradi5ke
osmanlijske vlasti s

je

i Broci: :
-

posrao logistiika

cijela Slavonija bila je oslob,- *:- -

baza za dallnje operacij e, popravlj ene su

iime je tre :,.-

utr,rde iza kojih se smjestila snailna i

brojna posada, a "Feld-armee" podijeljena je na dva dijela. Dio pod zapovjed-

ratn godin; : -' je tako mislio Diinnenvald odvc.*. studenog vojsku na zimor':: Siti vrlo uspje5na Ugarsku. Obranu Slavonije rrs::' posadama

ni5tvom generala fupermonta uputio

se u istotnu Slavoniju i Srijem, a gener-

al Diinnenvald krenuo je

u PoZegi,

Iftaljevor ','-

potetkom

Bijeloj Stijeni, Pakracu, Ce::-..,

Siraiu. U meduvremenu Turci s * jeli srediti svoje redove i vec ri
ca su osvanuli pod PoZegom

listopada s nekoliko pukovnija prema Orahovici i PoZegi. Sa zapada od Virovitice pribliLavale su se banske i lraj duike postro jbe zauzimaj uii P akrac,
Kamengrad, Sirad i Cernik.
Bij eg

.:
-

gc':

osmanlijskog sranovn iltva iz

Markgrof Ludwig Wilhelm von Baden gradu, koje pokupiv5i ono najnuZnije, krenulo

Osijeka povukao je za sobom

stanovni5tvo

kratkom okr3aju suzbijeni. \'rlc, ', :jatno je bila rijei o ispitivanju Siti... su uskoro poiele stizati vijesri tijekom zime u Gradi5koj okuplja veca .-r:._

l:

istoine Slavonije. Na svojem putu prema

Iloku, Aspermon
napu5tena

je

u bijeg preko
franjevc

Save

u Bosnu. S jedne

strane

vojska.

nailazio

na

brojna

carska vojska, a s druge hajduci pod vodsrvom

i spaljena mjesta u koja je samo

a fra Luke Ibra5imovica (1520.-1598.),

Rotne operociie u dolini Sove

postavljao posadu. U vukovarskoj utvrdi, koja je bila u dosta dobrom stanju, osravio je satni-

lomili su uzaludne poku5aje sandLakbegove

vojske da sprijeti njihov ulazak u grad. PoLega

godine 1688.
Predvidajuci da turska vojska nantic:-,
-

ju vojnika i postrojbu hajduka. Iako je u5ao u Ilok u njemu nije ostavio posadu nego se vra-

je zauzeta 14, listopada, a za5titne

borbe

tio nazad u Osijek. Tri tisuie ljudi nije bilo

HRVATSKI

osmanlijskih postrojbt uz velike gubitke, omoguiili su veiim skupinama civilnog

vratiti PoZegu, s dime bi u njezine ruke cijela poZe5ka kotlina, fra, Luka IbraSin:

:.,

VOJNIK

OZUJA<, 1999.

pi5e nekoliko pisama zagrebaikom biskupu Aleksandru Mikulicu zazivajuii pomoi i Laleci

se na postupke carskih vojnika

generala

Thtingena prema malobrojnom stanovni5tvu. Zanimljivo je u tim pismima nekoliko opservacija koje daju zanimljiyu sliku stanja u zapad-

noj Slavoniji iz koje se moZe zakljuditi sljedeie: Osvajanje Slavonije u jesen 1687 .,palo je u naj-

gore moguiem trenutku za lokalno tursko stanovni5tvo koje je u bijegu moralo osraviri
netom skupljenu ljetinu. Fra Luka Ibra5imovii

spominje

da malobrojnom

kr5ianskom

stanovni5tvu ne nedostaje hrane koja je sku-

pljena od seljaka

ili je ostalo obilno u

je zauzeti Beograd.

napu5tenim kuiama, nego da tu hranu otima carska vojska. U planu operacija u godini 1588.
carska vojska namjeravala

Za tu operaciju odreden je Osijek kao glavno logistidko sredi5te. Iako su u samom Osijeku zate(ene obilne turske zahhe, prema potreba-

TeSki austrijski top 0d 18 funti, druga polovica 17. stoljeca

Takav top imao je posadu od desetak ljudi i vucu od 8-10 konja ili votova. Njegov najveci

ucinkoviti domet bio je oko 1000 metara, a najveca brzina paljbe oko 30 metalnih kugli na sat.

ma i obiiaju onog vremena dio

dopremljen je s glavnom vojskom, njem od seljaka.
a

hrane

dio je sku-

pljan na terenu i to uglavnom na silu otimaNa drugoj strani, izbjeglo muslimansko stanovniStvo koje

je general Aenea Caprara odludio poru5iti sve utvrde u Slavoniji osim ietiri najveie - u Iftaljevoj Velikoj, Virovitici,
stanovni5tvu, tako
PoZegi

dovoljno oruhja ni posada, bio

racionalizacije obrane. Tada

je porez
bilo

je ro ipak

ne5to sasvim drugo, Gotovo stoljeie i pol kas-

i Osijeku, Polovicom svibnia razorio je

s

nije, kad je protivnik nekoliko puta bio baien

Cernik i Bijelu Stijenu. Ta odluka primljena je kod stanovni5tva

je u Bosni provelo

pra5inu, te5ko se ponovno bilo odreci

tesku

ogorienjem i protivljenjem.

za5titniikih zidina.
Kako bilo, Osijek je potetkom ljeta 1688. postao veliki vojni tabor. Okolo su se ra5irile

zimu, poZurivalo je tursku vojsku na ponovno zauzimanje zapadne Slavonije kako

bi se u

Jedno vrijeme su trajale rasprave i medusobne optuZbe nakon dega je Caprara odustao od te
zamisli. U stvari odluka Caprare ima svojih neko-

proljeie mogla ponovno obraditi polja. Rat za zapadnu Slavoniju bio je izvan ratnih planova Porte koja je znala da ce sa sljedeiom kampanjom carska vojska stiii pred Beograd.
Nakon pada Osijeka borbe na bosanskoj granici prepu5tene su lokalnim zapovjednicima ili eventualno onome Sto je ostalo nakon Sto su iz Bosanskog pa5aluka oti5le brojne postrojbe
na ugarsko

brojne konjanitke ophodnje, a turske posade

liko slidnih primjera u povijesti kad jedna vojska u nedostatku dovoljnog broja ljudi za
posade, odluii poru5iti tzv. vi5ak utvrda kako

u Gradi5koj i Brodu uvukle su "rogove" i5iekujuii daljnju sudbinu. Poietkom srpnja u Osijek je kao vrhovni zapovjednik stigao
bavarski vojvoda Maksimilijan II. Emanuel koji je stavio vojsku u pokret. Vei 12. srpnja osvojen je Ilok. Glavnina vojske od 45.000 ljudi i 98

ih ne bi zaposjeo neprijatelj, a s preostalim snag ma pojahti obranu preostalih. Takva

odluka ima svoju osnovu ako se oiekuje napadaj veie vojske koja bi bila u smnju
zadrlati osvojeno oslan jajud se na saiuvane utvrde. Medutim, zv obranu od pljadka5kih
upada manje utvrde sluZile su kao privremeno

topova krenula je prema Beogradu koji ce

zauzett na juri5 6. rujna, dok je vojska od 5000

ili podunavsko rari5re. Ye(22. oLujka stigli su Turci do PoZege ali su poraLeni morali odstupiti. Nekoliko

ljudi

15 topova, pod

zapovledniStvont
na
se

vojvode Ludwiga Badenskog, krenula

suprotnu stranu prema Pozegi.

tjedana kasnije Turci su napali s veiom silom i

gradu

porazili narodnu vojsku koja ih je doiekala kod Kaptola nedaleko od PoZege. Tursku
vojsku u povratku
nap ao je i razbio s banskim postrojbama potkapetan grof Patadii koji je

utodi5te zalokalno stanovni5tvo dok opasnost ne prode. U takvim utvrdama boravile su nar-

Badenski sastao sa snagama Adama Zrinskog i pukovnika Hofkirchena koji su nerom zauzeli

odne straLe te se tuvalo oruZje i strjeljivo. U psiholo5kom smislu pruLale su sranovni5tvu

tom prigodom vratio ugrabljenu stoku. Kako su u rano proljeie iz Gradi5ke i

veii osjeiaj sigurnosti.

Ru5enje hrvatskih pograniinih urvrda u

Brod. U PoZegu je sa svojom posrrojbom stigao i novi virovitidki iupan Franjo Ivanovii, Zajednidkim snagama krenuli su prema
Gradi5koj koja je ubrzo zauzeta, Dalje, obalom
Save vojska je stigla u Sisak gdje su je sa svojim satnijama dekali ban Nikola Erdody, generali

Broda utestali upadi osmanlijskih odreda

nanoseii Stetu

onako

malobrojnom

prvoj polovici 16, stoljeia, u jeku najZe5ie osmanlijske najezde, dok za njih nije bilo ni

Castell

i Piccolomini re pukovnik Schlick. Znatno oja(ana vojska Ludwiga Badenskog

krenula je prema Kostajnici pred koju je stigla 12. kolovoza. Na drugoj strani Une stajala ie

vojska bosanskog beglerbega Husein Topal-

Austrijski bajunet s kriZnicom, 1686.

Prve bajunete, odnosno Siljaste metalne vrhove zataknute u cijevi musketa, uporabili su Francuzi 1642. protiv Spanjolaca u Flandriji. Francuska kraljevska pukovnija strijelaca 1669. sluZbeno je naoruZana s bajunetima, a od 1675. bajunet je u naoruZanju iostalih pukovnija. Prvi bajuneti, kao

paSe otekuju

ci napadaj.

Na koji naiin i kako je carska vojska usp-

lela obmanuti tursku vojsku

neometano

prijeii plitku Unu uzvodno od Kostajnici,

moZe se samo pretpostaviti. Nekoliko dana promatrale su se vojske preko rijeke da bi u

iovaj

na fotografiji, bili su dugacki oko 30 cm

iimali su kao

noZ dva sjeciva, a stavljani su

na musketu uvlacenjem drvene dr5ke u cijev. Prvi kutni bajuneti postavljeni na cijev koji nisu ometali punjenje igadanje u uporabi su od kraja 17. stoljeca

jutro 16, kolovoza odjedanpur carska vojska

osvanulanadrugoj strani pred Kostajnicom. L

OZUJAK, 1999.

HRVATSKI VOJNIK

AUSTRIJSKI

RENAD

lR, polovica

8. stoljeca

Prema poznatom njemackom povjesnicaru Thierbachu ("Zeitschrift fur historische Waffenkunde") za postanak
prvog pravog modernog europskog pje5aka bili su presudni sljedeci dogadaji; od oko 1635. Svedske pje5acke pukovnije

pucaju iz musketa bez njihovog naslanjanja na drveni podupirac (vilicu). 0d 1670. brandenbur5ko pje5a5tvo puni
musketu vec unaprijed pripremljenim barutom zamotanim
u

papir (papirnatom cahurom) cime je gotovo dva

puta

povecana brzina paljbe. 0d 1684. austrijski regularni pjesaci naoruZavaju se umjesto "fitiljaca" musketama "flintama" s

mehanizmom na kolo i kremenom, a od 1686. u uporabi je prvi kutni trobridni bajunet ciji je navodni konstruktor Francuz Sebastien Vauban. U Francuskoj je nd 1698.
u

uporabi prva papirnata cahura s barutom i kuglom, pribliZno

kao i danaSnji metak, a od 1699. Leopold von Dessau prvi je
u svojoj pukovniji zamijenio drvene Sipke za nabijanje muskete

metalnim i smanjio njihovo lomljenje. 0d 1703. potpuno su

nestali pje5aci-kopljanici u f rancuskoj vojsci, a 0d 1718. muskete. U ruskoj vojsci od 1721. ukidaju se pje5acikopljanici, a od 1744. u austrujskoj vojsci je u uporabi
metalna Sipka, itd. U nabrojenoj kronologiji neke godine su

cijeloj pruskoj vojsci u up0rabi su metalne Sipke za nabijanje

upitne, ali je svakako zanimljiv redoslijed tehnoloSkog operacijskog poboli5anja oruZja i njegove uporabe.

Potkraj 17. stoljeca osnova svih vecih europskih vojski je

pje5ak kakav je na ilustraciji. Nacin njegove takticke uporabe

sp0r0 je unaprjedivan korak po korak kroz sljedece stoljece,

iako se u svojoj osnovi nije mnogo toga promijenilo. ViSe se

mijenjao izgled pje5aka neg0 Sto se poboljSavala njegova

ucinkovitost. S motom da "bez odore nema reda, a bez reda nema vojske"
f

rancuski ministar rata Francois Louvois (1639.-1691

.)
u

zapoceo je od godine 1668. na radun drZave odijevati vojnike

odore. Do 1680. najveci dio f rancuske vojske dobio je nove

odore. Ubrzo su primjer Francuske slijedile i druge drZave. U drugoj polovici 17. stoljeca civilna odjeca je takvog kroja

kakav se

u svojoj osnovi nije mnogo promijenio sve do

Francuske revolucije. Osnova muSke odjece je kaput vrlo slican

istocnjackom (turskom) kaftanu kakav se vec duZe vremena odijevao u Poljskoj, Rusiji, Madarskoj, Hrvatskoj idalje na istoku. Niie slucajno da su takav kaput Francuzi nazvali "a la
Polaque" sugerirajuci njegovo podriietlo. 0d kraja 17. stoljeca

zapocelo

je vrijeme uniformiranja europskih vojski. Na odorama se malo toga razlikovalo od civilne odiece.

Zanimljivo je da su se katolicke zemlje opredijelile uglavnom

za odoru sive ili bijele boje, dok su protestantske drZave

izabrale plavu ili crvenu. Jednako tako katolicki grenadiri nosili

su Subare, a protestantski grenadiri kape u obliku biskupske mitre. Posebna osobitost bile su cipele jednakog oblika za lijevu i desnu nogu. Tek od kraja 18. stoljeca izradivat ce
se obudaza svaku nogu posebno.

HRVATSKI

VOJNIK

OZUJAK, 1999.

V,V*kN

\-_

Rotne operociie u lici

godine 1689.
Sklapaju s savez za rat protiv Osmanlija godine 1683., Austrija iVenecija dogovorile su

se da

ie

zadrLati onaj teritorij

koji

osvoje,

Osvajanjem Knina Veneciji se orvorio pur prema Lici i Krbavi s time je mogla steii velike teritorijalne dobitke Sto je zabrinulo Bei. Zato

je

Dvorski savjet naloLio generalu Herbertsteinu da s postro jbamaiz Senja i Karlovca 5to prije zauzme Liku

Krbavu. Dok je

Herberstein okupljao vojsku i provodio pripreme za ratne operacije, dobro obavije5teni

Badenski pozvao je hrvatsko g bana Nikolu

Erdodya da sa satnijama zaposjedne Kostajnicu, Jasenovac i Dubicu, jer su se oiekivali

turski napadi ba5 s re srrane . Zanimljivo je da

Turci, koliko god su bili u nezavidnom poloZa-

ju, nisu odustajali od povremenih

jazbog dega je trebalo

napada

biti na stalnon't oprezlr,

Prema predvidanjima uskoro sri laki osmarrlijs-

UGARSKA

ki konjanitki odredi presli Unu i krstarec'i cile-

lim krajem sve do Kupe poku5ali su ugrabiri Sto vi5e plijena i poiiniti Sto veiu Stetu. Uz pur.

vei uhodanom vi5estoljetnont nacinu djelovanja, "snimali" sLl teren protivnic'ke snage kako bi priprernili dolazak veie vojske,
prema

sEtrJ

""-t):"'ffi^
rn2ec---ljl.r-.,-'

ffi
^\Ct

!P,/-)

-)^

l,lskoro je
\xoRovlC
3llrKArEf,

i ta velika vojska

pre5la

Unu

ali

samo da

bi stigla do

Zrina gdje

ju je grof

Dra5kovii strahovito potukao.

e
Y q
\Y

U
carskim
Senja

i granitarskim

meduvremenu Herberstein je s satnijama krenuo iz

i Karlobaga preko prijevqa na Velebiru

Carskoj vojsci redom su se bez orpora predavale manje utvrde medu kojima \or.i i Ribnik. Nakon dva dana topovske paljbe predao se i Bilaj, Zauzet je Budak, a sliino se nakon kratke topovske paljbe predao i Peru5ii. U oslobodenom Peru5icu poznati ltar-

Zemljovidi Hrvatske iz godine 1683. i1699.,0dnosno prije ina kraju rata. Najveci dio Hrvatske osloboden je od osmanlijske vladavine u ratnim operacijama godine 1687.-1688.

i duhovni voda Marko Mesiii odrLao je rnisu zahvalnicu kojom prigodom je pokrstio
odni

one obitelji koje su ru hjele

osmanlijske vlasti. Dalje

osrari

. Zanas-

uzimanjem Siroke Kule Lika je bila oslobodena

svakom slutaju IJnu su prvo presle lake banske satnije za njima ostala vojska. U Zestokoj bitci turska vojska je rubijena,, a

Bosne, Badenski

je nastavio s

osvajanjem

je Herberstein

desne obale Save. Zauzeo je

Briko, i sva mjes-

tavio prema Krbavi

u kojoj su veie

turske

ta do u5ia Drine medu kojima Sabac iZvornik.

odmah nakon bitke predala se

Kostajnici.

i posada

posade bile u Buniiu i Udbini. Posebno dobro je bila branjena tidbina tako da se Herberstein

Na jugu Hrvatske, dugo pripremani

teren podeo je Veneciji donositi prve plodove.

Dalje je vojska nastavila pur nizvodno

desnom obalom Save zauzimajuii napu5tena spaljena mjesta medu kojima novac. Nakon povratka
i

carska vojska potukla 16, kolovoza osmanlijsku vojsku kod Kostajnice, Nakon Sto
upravitelj Dalmacije Girolamo Cornaro skupio je hrvatske i svoje satnije i29. kolovoza opsjeo Knin. Pod zapovjedni5tvom bosanskog begler-

je

odlutio samo na opsadu bez nepotrebnih gubitaka, saznavsi u meduvremenu da posada

nema dovoljno vode. Nakon 18 dana, 21. srpn-

i najveii JaseBadenski je

lapredala se iUdbina uz slobodan odlazaknaroda i vojske bez oruLja. Turska posada napusri-

u Brod,

vojsci dao odmor dok su banske satnije Zurno

la 1e i spalila Bunii. Herberstein je u Udbini ostavio posadu od stotinjak vojnika i otiSao kuii. Tako su bile zavr5ene operacij e za oslobadanje Like i Krbave.

morale nazad na granicu na Uni. U meduvre-

bega Mehmed-pa5e Atlagiia

Itrin je branila
Nakon

menu Husein Topal-pa5a okupio je novu

vojsku i uzvodno od Broda presao Savu ali ga

brojna

i dobro opskrbljena posada.

te5ke topovske paljbe koja 1e trajala dvanaest

je u bitci kod DAvora 5. rujna, do nogu potukao Badenski Prlo je nekoliko tisuia'luraka, a uz ntnrli11., , , ,rl:zi:r i plijena osvojeno je i 40

dana grad se predao Cornaru, U Kninu je zarobljen veliki broj turskih zapovjednika i uglednika koji su kasnije uglavnom zavr5ili na
galijama ili u venecijansktm zatvorima.

zasta\'t

\.,., :-. -' ' 'c otkktnio prijetnju

iz

t
OZUJAK, 1999.
HRVATSKT

VOJNTK EE