ivot je san

Pedro Calderon de la Barca (1600.-1681.)

Pedro Calderon de la Barca ro en je u Madridu. Zajedno s Miguelom de Cervantesom Saavedrom i Lopeom de Vegom on obilje ava doba panskog klasi nog pozori ta. Poti e iz ugledne plemi ke porodice i njegov aristrokratski duh veoma esto te i stvaranju umjetno sti koja odgovara tada njim vi im krugovima panskog dru tva. Jezuitsko obrazovanje i kasniji studij teologije usmjerili su njegov stvarala ki opus ka zadatim i vrlo strogim zakonitostima pisanja. Calderonov knji evni opus ini vi e od 400 djela: od toga 1 08 sa uvanih komedija, 73 crkvene knjige autos sacramentales, te me uigre ili kratki realisti ki komadi koji su se izvodili izme u inova; nazvani entermeses, i veoma kratki pjevni komadi jacaras. Najpoznatija su njegova djela komedije ma a i pla ta: ena vampir 1629., Te ko je nadzirati ku u s dvoja vrata 1629; zatim komedije Lije nik svoje asti 1635; Ljubavnik u kipcu, Velika Zenobia, Sudac zalamajski 1643; tragedije iz perioda 1635. -1645.: K i zraka, Najve e udovi te na svijetu 1635., Djevojka Gomeza Ariasa i poetskofilozofski dramski tekst ivot je san. Calderon je ipak ostao doslijedan crkvi i njenim na elima, pa tako je napisao velik broj crkvenih tekstova. On predstavlja zadnjeg pisca iz zlatnog vijeka panske knji evnosti. Calderonom smatraju piscom aristokracije, tj. njegova djela su bila namijenjena sa vi u klasu i bio je potreban vi i psihi ki stepenac da bi se njegova djela shvatila. Isti u i osnovne vrline ovjeka kroz njegovu slobodnu volju, pitanje asti i duhovne vrednote, Calderon je poku ao ignorirati tada nju stvarnost koja se sve vi e gu ila pod vladavinom nesposobnog i nesnala ljivog kralja Felipea. Njegove dramske tekstove karakterizira: y veoma vrsta fabula y velika virtuoznost u retorici i gra enju stiha y stilska nadgradnja dramske pri e kroz metafore i alegorije y primjena pozori nih zakona koji su tada vrijedili u pisanju i izvo enju drama Umro je u Madridu 25. maja 1681. godine. Dramski tekst Pedra Calderona de la Barke ivot je san nastao je 1635.godine. Ovo jeste po mnogim svo jim osobenostima i vremenu nastanka barokna drama, ali je u ta nijem odre enju ustvari poetsko -filozofsko simbolisti ki, izrazito slikovit prikaz doga aja prepun intelektualne patetike . Djelo je u tri ina, pisano stihom, a radnja se doga a na dvoru pol jskog kralja, u zamku u kome je zato en Segismundo i u polju. Bajkovitost teksta je uo ljiva od samog njegovog po etka, jer i likovi i fabula odgovaraju modelu bajke. Moralno didakti ka poruka teksta odgovara u potpunosti tom modelu, jer se glavni lik preobra ava u potpuno pozitivnu li nost, a poenta djela odgovara tezi da dobro uvijek pobje uje zlo. Pisac glavnog lika na kraju teksta dovodi do op e dileme ta je to java, a ta san u ovjekovom ivotu; da li san prethodi bu enju ili bu enje snu u stvarnom ivotu? Ono to u najve em dijelu ovo djelo predstavlja kao bajku jeste ta

plemenitost i dobrodu nost Sigismun da kada na svu surovost oca on reagira potpuno suprotnom onome to je tipi no za um i psihi ko dejstvo jednog izmorenog mladi a. U slijede em citatu iz tre eg ina ovog dramskog komada Segismundo pokazuje ta sama misao da ovjek zna da sanja i da bi se to svakog momenta moglo iskristalizirati i vratiti u surovu realnost. emu divljenje i u enje? Zar ne vidite sasvim jasno da je san bio moj u itelj i da jo uvijek, evo, strepim da u se opet probuditi i opet do i u tamnicu? Pa kad i ne bi bilo tako, samo sanjati ve je dosta, jer sanjaju i spoznao sam da svaka sre a ovjekova nestaje kao pusti snovi. i zato ho u da po ivim i da u dobro iskoristim sve dane svoje, dok mi traju; a slabost nam oprostite jer du e vrle i estite uvijek s veseljem opra taju. Direktno se suprostavljaju i proro anstvu, sudbini i njihovim odrednicama i mijenjaju i ih u korist ovjeka i ovje anstva, Calderon pokazuje primjer u veli ini ljudskog dostojanstva i asti. U ovom djelu, san je sredstvo kojim se pisac slu i da naglasi osobine svojih likova, jer Sigesmund se mijenja, pla e i se da je sve to san i ele i da to du e u iva u njemu. Drama nosi naziv ivot je san jer upravo on ne mo e da shvati ta je stvarnost, a ta san, da li je ivot budjenja izmedju dva sna, ili san izmedju dva budjenja. Zbog situacije koju su kompo novali ljudi oko njega on ne mo e da nadje nijedan dokaz koji bi mu pomogao da rije i tu zagonetku. Medjutim, on odlu uje da je ivot san, te da svoj san eli da u ini to ljep im, jer je ve jednom iskusio da sve u ivotu mo e nestati lahko poput sna. Sigesmund, kao glavni lik predstavlja li nost koja nema mogu nost realnog pogleda na svijet, jer je njegovo psihi ko razmi ljanje isprepleteno djelovanjem drugih likova nad njegovim umom, odnosno njegove sudbine. U prvom inu Sigesmund biva zato en u tamnici, koju je napravio njegov otac kralj, Basilije. Jedinu osobu koju je povremeno susreo u tamnici bio je Clotaldo, savjetnik kraljev, koji ga je podu avao i razvijao kraljevi a. Kada je oslobo en iz tamnice i doznav i da je kraljevi , koji je godinama bio mu en, on postade surov, okrutan i nekulturan prema sugovornicima. Njegova mr nja prema ocu, koji mu je nepravdu na inio, se naglo rasplamsala. Njegova nepromi ljenost je do la do ta ke da je po eo svoje sluge bacati kroz prozor, pokazuju i tako svoju surovost i superiornost nad ostalim pukom.

Nakon saznanja da se kraljevi brutalno pona ao ot ac ga vra a u tamnicu, daju i mu napitak koji bi ga uspavao. Kada se Sigesmund probudio, nije mogao vjerovati svojim o ima. Ovo predstavlja period kada glavni lik ne mo e da raspozna ta je java a ta san. Vojnici ga pu taju na slobodu i nagovaraju ga da krene u pohod za svoju kraljevsku stolicu koju mu je pripadala. Razmi ljaju i o pro lom doga aju gdje se on pona ao nezrelo i divlja ki i tako san se naglo zavr io, on odlu uje da sada da se pona a racionalno i da se pomiri sa ocem i tako izgradi vrstu ve zu sa istim, jer po njemu taj san treba iskoristiti to bolje jer se mo e svakog momenta zavr iti, isto kao i sam ivot. Basilije, kralj Poljske vladao je istom dug period godina, te mu je njegova ena rodila sina Sigesmunda. Zvijezde za malog kraljevi a su bile lo e i svi predznaci su prikazivali odraslog Sigesmunda kao surovog, krvolo nog i okrutnog vladara. Odlu uje tako poslati ga u tamnicu, gdje bi bio izoliran od ostatka svijeta. Basilije je smatrao da razumno i obrazovano, inteligento bi e mo e sam o odrediti svoju sudbinu i svojim djelovanjem graditi sebi put ivota. Njegovo djelovanje je indirektno djelovalo na sudbinu mladog kraljevi a, ali se ipak njegova teza ispostivala kao ta na. Clotaldo, starac, koji predstavlja most Sigesmunda sa ostatkom svijeta. Djelovao je kao pomo nik i savjetnik poljskog kralja izvr uju i sva njegova nare enja. Jedno od takvih bilo je, da podu ava mladog kraljevi a uglavnom vojni kim i militaristi kim na inom ivota, pa je tako on postao brutalan, okrutan i surov, te tako er jedine zvukove koje je slu ao bila je vojni ka muzika, prikazuju i je kao superiornu i zastra uju u. U nekoliko navrata, Clotaldo je mogao nastradati upravo od ruke, odnosno ma a Sigesmunda ali je ipak njegovim realnim razmi ljanjem na kraju ostao iv. Astolfo, moskovski knez, prikazan kao dobro udan, bistar momak, trebao je, u slu aju neposluha Sigesmunda, naslijediti Basilija i vladati Poljskom. Njegovo odnos prema Siegesmundu bio je napet, odnosno nisu se slagali, i u jednom trenutku do lo je do sukoba istih, koji je intervencijom kralja sprije en. Siegesmund nije mogao zami ljati da je njegov otac na ao zamjenu za njega i tako se u njemu javljala ta mr nja. Od prvog pogleda Sigesmunda i Estrele, on je bio zaljubljen u princezu, njegovu rodicu. Ono to je drugom posjetom tamnici izazivalo sumnje, da je njegov boravak u dvoru bio samo san, jeste ta ljubav koju je osjetio kada je vidio. Nije mogao zamisliti ljep e osobe od Estele, te je samo udio za njenim prelijepim o ima i zvjezdanim pogledom. Na kraju tre eg ina, do lo je do dogovora, gdje Sigesmund dobije blagoslov za vjen anje princeze. Ona je bila presretna zbog takve asti, te je sa velikim zadovoljstvom prihvatila. Na kraju tre eg ina, Rousara daje ispovijest Sigismundu, govore i o njihovim prva dva susreta, te njenoj tragi noj sudbini, odnsono pro losti, koja je zadesila. Ona

tra i smrt Astolfa, kojeg je tragi no voljela, ali nije mogla se suprostaviti vjen anju njega i Estele, koje je bilo planirano. Sanjarenjem Sigesmunda on donosi mudre odluke, a jedna od tih bila je da dogovori vjen anje Rousare i Astolfa, donose i kraj obostrajnoj patnji. Cotaldo i Rousara, su bili otac i k er, ali to niko nije znao. Cotal do je uvao k er u Poljskoj na svim mogu im mjestima od zle sudbine, i skrivaju i je od zabranjene ljubavi, Astolfa. On je bezuspje no moli da ne ini nepromi ljene odluke vezano za moskovskog kneza, odnsono ine i direktno samoubistvo zbog zabranjene ljubavi. Na kraju tre eg ina dolazi se do saznanja o njihovom rodbinskom odnosu i oni, kao i u bajkama, bivaju sretni do kraja ivota. Temastka opredjeljenja kao i tekstovi Calderona, kao i ostala dva zlatna panska pisca, ini okosnicu dramske djelatnosti u paniji izme u esnaestog i sedamnaestog vijeka; on, Servantes i Lope de Vega jesu najzna ajniji predstavnici epohe panskog zlatnog vijeka i baroka kao knji evnoumjetni kog pravca. Ideolo ki korjeni baroka nalaze se u pokretu protivreformacije, kada je crkva nastojala da ugu i protestanski pokret i da jo ja e u vrsti autoritet papskog u enja. Otuda su u ostvarenjima baroknog pjesni tva naj e e, pored ljubavnih tema, religiozne teme. Pjesnici su do aravali aristokratske dekore (salone, vrtove, zamkove) u kojima su slikali likove obo avanih ena neobi no duhovito i prefinjeno. U filozofskom pogledu knji evnost baroka je pro eta religioznim pogledom na sv ijet: ivot je prolazan, grije an; patnja, bolesti i strasti onemogu avaju oveku da postigne sre u na zemlji. Svoje spasenje ovjek treba, po shvatanju baroknih mislilaca i knji evnika, da o ekuje samo od Boga.
GLAVNI LIKOVI:

BAZILIJE, poljski kralj SIGISMUND, kraljevi ASTOLFO, knez moskovski KLOTALDO, starac KLARIN, lakrdija STELA, princeza ROSAURA, dama vojnici, stra ari, svira i, dvorjani, dame, sluge MJESTO RADNJE: poljski dvor, tvr ava, polje IDEJA: Iako ovjek ne mo e izbje i sudbinu, ipak se svojom uporno u i razborito u mo e suprotstaviti vi im silama.