Sustav kohlearnog implantata

Umjetna punica (Cochlear Implant System)

POETNA KOHLEARNA IMPLANTACIJA

Provjera sluhaTekstovi o implantaciji

NAA ISKUSTVA DOBRO JE ZNATI UDRUGA I DJELATNOSTI

Dr. Sandra Rogli

Phonac pojaalo zvuka

Naalost, nemaju svi ljudi mogunost koristiti pogodnosti koje im pruaju osjeti, posebice sluh. Ima ljudi koji uope ne uju glazbu, a niti govor. Drugi ju pak uju, ali ne doivljavaju svu njezinu ljepotu, jer ne uju sve frekvencije zvuka, te ne razaznaju bubanj ili violinu. Takvim ljudima se do sada pomagalo raznim slunim pomagalima. To su amplifikatori (pojaala) zvuka koji omoguuju osobi da glasnije uje zvukove koje njihovo uho moe zamijetiti. U nekim sluajevima to nije dovoljno, jer koliko god se zvuk pojaao, ako je oteenje u podruju nekih frekvencija teko, njih i dalje nije mogue uti.

Graa uha

Shema grae uha

Nae se uho sastoji od tri djela: vanjskog, srednjeg i unutarnjeg uha. Vanjski zvukovod, iji poetak vidimo u uki, zavrava bubnjiem (membrana tympani) koji je granica prema srednjem uhu. Bubnji prenosi zvuk u obliku zvunih valova na sustav koica (malleus-eki, incus-nakovanj, stapes-stremen) koje pripadaju srednjem uhu. Te koice provode dalje zvuni val do unutarnjeg uha. Ono se sastoji od dva funkcionalno razliita dijela. To su tri polukruna kanala (canales semicirculares) koji sudjeluju u formiranju osjeta ravnotee i punica (cochlea) s osjetnim stanicama koje imaju sposobnost prevesti

zvune valove u elektrine impulse. Te impulse sluni ivac (nervus statoacusticus) prenosi do mozga, a mi ih u krajnjem ishodu doivljavamo kao zvuk.

Zvuk i oteenja sluha

Zvukovi koje nae uho uje razliitih su visina odnosno frekvencija. Pojedine frekvencije zvuka podrauju samo one osjetne stanice koje se nalaze na specifinim mjestima unutar punice. Kod oteenja sluha ne stradaju jednako sve osjetne stanice. Najee stradaju stanice koje omoguuju zamjedbu tonova visokih frekvencija (npr. zvuk violine ili glasa s), a potom, ovisno o vrsti i jaini oteenja i ostale stanice. Takva oteenja kod kojih su oteene stanice punice nazivamo zamjedbenom odnosno perceptivnom nagluhou odnosno gluhoom. Ostaci sluha, kao to i naziv govori, kod osoba koji su kandidati za kohlearni implantat, su stvarno ostaci. Oni nisu dovoljni da se dijete odazove na svoje ime ako mu stojite iza lea ili da uje sirenu automobila koji mu se pribliava.

Kohlearni implantat (umjetna punica)

Govorni procesor, mikrofon i odailja Nucleus 24 tvrtke Cochlear

Prijamnik i elektroda Nucleus 24 tvrtke Cochlear

Dananja tehnologija je napredovala i ostvarila veliki pomak u tretmanu zamjedbene gluhoe. Stvoren je sustav kohlearnog implantata, umjetna punica, koji omoguuje zamjedbu zvuka, pa i onih frekvencija koje uho zbog oteenja odreenih osjetnih stanica ne moe uti. To je znaajna prednost pred dosadanjim slunim pomagalima koja su bila samo amplifikatori, pojaala zvuka. Sustav kohlearnog implantata sastoji se od dva dijela: vanjskog i unutarnjeg. Vanjski dio je maleni snani procesor govora s priborom, a unutarnji dio ine elektroda i prijamnik. Vanjski dio se sastoji od procesora govora, mikrofona i zavojnice (odailjaa) koji su povezani ianom vezom. Procesor govora, veliine kutije cigareta, u naelu je napajan standardnim AA ili akumulatorskim baterijama od 1.5 V. Prijamnik se kirurkim putem postavlja potkono iza uke. Elektroda, vezana uz prijamnik, kirurkim se putem usadi u punicu (kohleu) stoga je i nazivamo implant - implantat - usadak. Elektroda implantirana u punicu je u kontaktu sa slunim ivcem i preuzima ulogu osjetnih stanica.

Operacija

Rez i rana drugo jutro nakon operacije

Kirurki zahvat kojim se, naelno u samo jedno uho, ugrauje unutarnji dio umjetne punice traje nekoliko sati. Zahvat se izvodi u opoj anesteziji, ali unato tome nije osobito teak za dijete. Razlozi dugog trajanja operacije su injenica da se radi o mikrokirurgiji uha te provjeri rada elektrode, koja se radi tijekom operacije. U rijetkim se sluajevima operacija izvodi obostrano, s dva sustava kohlearnog implantata. Oporavak nakon zahvata je brz. Rana se pregledava svaki dan do skidanja vanjskih konaca, to se obino radi sedam do deset dana nakon operacije. Vanjski dio sustava, procesor, mikrofon i odailja, prvi se put postavlja otprilike est tjedana nakon operacije, kada se i prvi put podeava njegov rad. Tada je dijete po prvi puta stimulirano zvukom novog pomagala, ali put do prepoznavanja zvuka traje neko vrijeme.

Uporaba i rad kohlearnog implantata i govornog procesora

Slika zaunog govornog procesora, mikrofona i zavojnice tvrtke Med-el.

Postoje i manje izvedbe govornih procesora koji se nose iza uha. Veliine su poput standardnih zaunih pojaala. No, oni nisu preporuljivi za primjenu kod djece, s obzirom na skromnije mogunosti programiranja procesora i veu opasnost od gubitka i oteenja. Mikrofon se nosi iza uha. Vanjska zavojnica - odailja, privrena je magnetom i u direktnom kontaktu s prijamnikom smjetenim ispod koe. Zavojnica i mikrofon kao i pripadajui kablovi se u noenju mogu vizualno zakloniti pramenovima kose.

Sustav noenja govornog procesora

Govorni procesor se moe nositi na razliite naine. Najee je to na remenu oko struka. Djece nose procesor u torbici na leima, gdje je najmanja mogunost oteenja aparata. Druga je mogunost uiveni dep na potkoulji, smjeten na leima ili bono iznad pojasa. Zvuk se registrira mikrofonom smjetenim iza uha i potom provodi do govornog procesora. U procesoru se razliitim strategijama (programima) zvuk analizira i pretvara u elektrine kodove. Kodirani signali se zavojnicom odailju do prijamnika smjetenog ispod koe. Prijamnik informaciju prosljeuje do elektrode usaene u punicu. Elektroda je u bliskom dodiru sa slunim ivcem, kojega stimulira elektrinim impulsima. Putem njega se ve djelomino obraena zvukovna informacija prenosi u sredinji sluni sustav i do podruja u mozgu koje je odgovorno za sluanje. Sredinji sluni sustav obradom tako primljene zvune informacije omoguuje njeno razumijevanje i svrsishodno iskoritavanje. Jednostavno reeno, sustav kohlearnog implantata djetetu omoguuje da uje, a mozak da i razumije ono to uje.

Shema postava implantata

Podeavanje (prilagodba) procesora i rehabilitacija

Nakon operativnog zahvata i prvog podeavanja govornog procesora dijete se ukljuuje u proces rehabilitacije. To je dugotrajan posao koji zahtijeva timski rad strunjaka i roditelja, ali donosi izvanredne rezultate. Uz dobro provedenu rehabilitaciju dijete uje, poinje razumijevati govor i slui se primarno govorom pri komunikaciji. Tijekom prve godine govorni procesor se kompjuterski podeava svakih est do osam tjedana, a kasnije neto rjee. Cilj je pronai najbolju strategiju obrade zvuka u govornom procesoru i tako omoguiti ugodno i kvalitetno sluanje, a time i dobro razumijevanje.

O odluci roditelja
Postoje razliita (i oprena) miljenja o kohlearnom implantatu - umjetnoj punici. Neki ljudi su skloni naglaavati sam kirurki zahvat i injenicu da se prilikom ugradnje elektrode potpuno unite ostaci sluha na tom uhu. Kirurki zahvat je, kao to sam ve spomenula prilino bezbolan i lako se podnosi, a danas se izvodi rutinski (prvi je napravljen prije dvadesetak godina). Naravno, umjetna punica nije rjeenje za svakoga. Prijedlog o kohlearnoj implantaciji dat e specijalist otorinolaringolog na osnovu brojnih pretraga (od tonske audiometrije i audiometrije evociranih potencijala do kompjutorizirane tomografije unutarnjeg uha). Roditelj je taj koji se mora potruditi da

sakupi to vie informacija i odlui to je najbolje za njegovo dijete. Putevi do realizacije operacije, koja je vezana uz nabavku skupih ureaja (30.000 - 40.000 DM), su sloeni. Jo jednom naglaavam potrebu da se pribave vjerodostojne informacije od ljudi koji imaju teoretskog znanja, ali i iskustva da takvu informaciju mogu pruiti. Vano je i razgovarati s roditeljima djece koja imaju isti problem odnosno s roditeljima djece s kohlearnim implantatom. Udruga danas prua moralnu podrku roditeljima i mogunost da lake dou do informacija temeljenih na osobnim iskustvima, bez pretenzija da ikome namee svoja rjeenja.