2.TO JE TEMPO RASTA I KAKO SE MJERI?

- kvantitativan i kvalitativan tempo rasta Tempo rasta je dinamika kretanja ekonomske relevantne pojave u vremenu. -nezavisna varijabla:vrijeme - zavisna varijabla: odreena relevantna pojava Tempo rasta moe se mjeriti koristei: 1. Vrijednost relevantne pojave krajnjih godina nekog vremenskog niza 2. Vrijednost relevantnih pojava tijekom cjelokupnog razdoblja promatranja relevantne pojave 3. STRATEKI MENADMENT: skup poslovnih odluka i akcija koje odreuju dugorone karakteristike poduzea

Strateki menadment obuhvaa: - formuliranje strategije - implementaciju strategije - evaluaciju - kontrolu 4.TO PODRAZUMJEVA EVALUACIJA U OKVIRU STATEKOG MEN. KAO PROCESA? Evaluaciju prednosti koje prua okolina i primorava osvjetljavanja snage i slabosti poduzea Evaluacija => odreivanje vrijednosti, ocijena, procjena ( mjerenje i procjena) 5. SPECIFINOSTI INVESTICIJA: Investicije su sadanja ulaganja u budue uinke Ne osiguravaju automatski budue uinke ve stvaraju tehnike uvjete za njihovo ostvarivanje Nisu same sebi svrhom Ograniavajui su faktor daljnjeg razvoja -

6. FAZE STRATEKOG MENADMENTA KAO PROCESA: 1. 2. 3. 4. Formuliranje ciljeva i strategije Evaluaciju strategije Dizajniranje organizacijske strukture, sustava i procesa Strateka kontrola

7. KOJA 2 TEMELJNA KRITERIJE PRIMJENJUJE PORTER PRI ODREIVANJU GENERIKIH STRATEGIJA? 1. Strategijska prednost 2. Strateki cilj

Strategijska prednost => konkurentska prednost upuuje na nain ulaska i ovladavanja tritem jednim proizvodom ili niskim trokovima. Strateki cilj => konkurentski cilj rjeava dilemu hoe li poduzee ui samo na 1 trini segment ( trina nia ) i njime ovladati ili eli ovladati cijelim tritem. 8. PORTEROVE GENERIKE STRATEGIJE: Praenjem meuodnosa strategijske prednosti i stratekog cilja Porter predlae 3 generike strategije: 1. Strategiju voenja trokova ( trokovno vodstvo ) 2. Strategiju diferencijacije 3. Strategiju fokusiranja ( na trokove, na diferencijaciju) 9. NEDOSTACI SWOT ANALIZE: Generira dugu listu utjecajnih faktora Ne koristi pondere i time ne stvara prioritete Koristi dvosmislene i neodreene rieji i fraze Isti se faktor moe javiti u 2 kategorije Nema obveze verificirati stav s podacima i analizom Zadovoljava se samo jednom razinom analize Nema loginu povezanost s implementacijom strategije

10. KORISTI SWOT ANALIZE: Jednostavnost jer nije potrebna izobrazba, vee je dovoljno razumjevanje prirode poduzea i gospodarske grane kojoj poduzee pripada Elastinost koja je usko vezana s jednostavnou odnosno s prirodom samog poduzea Integralnost i sintetiziranje raznovrsnih informacija jer SWOT analiza omoguuje usuglaavanje s obzirom na mogua raznovrsna tumaenja istih elemenata Suradnja

11. KRITIKA BCG MATRICE ( MATRICE RASTA I UDJELA): - krave muzare, zvijezde,psi , upitnici Upotreba 4 situacije primjenom 2 kriterija i podjelom intenziteta tih kriterija na visoko i nisko previe pojednostavljuje realnu situaciju Veza izmeu relativnog udjela na tritu i rentabilnosti ne treba biti jaka Veza izmeu relativnog udjela na tritu i rentabilnosti nije toliko bliska Brzo rastua gospodarska grana ne mora uvijek biti i najbolja Rast gospodarske grane samo je 1 aspekt atraktivnosti Relativni trini udio samo je 1 aspekt ope konkurencijske pozicije Relativni udio na tritu iztraunava se u odnosu na najbolje konkurentsko poduzee / poduzea BCG matrica nije pouzdana kada se radi o odreivanju investicija s obzirom na prilike Biti trini voa u nisko rastuoj gospodarskoj grani ne garantira status krava muzara

12. NEDOSTACI GE MATRICE: 13. RIZIK: RIZIK je nastup tetnog ( poslovnog ) dogaaja i/ili utjecaja u budunosti VRSTE RIZIKA: 1. Financijski vezan je za ostvarivanje dostatne likvidnosti i solventnosti 2. Trini povezuje se s mogunou neostvaraivanja predviane razine prodajne cijene 3. Tehnoloki proizlazi iz vjerojatnosti da se pri odbiru tehnologije odlui primjeniti postupak koji nije dovoljno suvremen; - usko se vee za mogunost plasmana Investiranje je rizina poslovna aktivnost, ali bez investiranja nema ni razvoja => zato treba teiti da rizik investicija bude to manji. 18. STATIKE I DINAMIKE METODE OCJENJIVANJA USPJENOSTI (EFIKASNOSTI) INVESTICIJA ( RAZLIKE ): STATIKE METODE: - svode efikasnost investicija na 1 godinu - pri izraunu statikih metoda vano je da se opravdanost investicija ne ocjenjuje samo raunski; korisnost se treba ocijenitri putem vie metoda, a rezultate treba usporediti prostorno Statike metode su: - efikasnost rada - ekonominost - rentabilnost - duina razdoblja za vraanje uloga - stopa deviznog efekta - kapitalni devizni koeficijent - odnos domaih i inozemnih cijena DINAMIKE METODE: - uzimaju u obzir trajanje investicijskog objekta i matematikim putem sve proraune svode na poetnu godinu eksploatacijskog razdoblja - inzistiraju na procjeni rizika plasmana rasporeenog po godinama eksploatacije - pruaju znatno veu analitinost u odnosu na statike ali ni tako nisu sasvim precizne - raunaju se kompjuterskim programima Dinamike metode su: - diskontna metoda - metoda interne kamatne stope - metoda anuiteta Matrica usmjeruje ope strategije na strategiju agresivne ekspanzije, defenzivnu strategiju ili strategiju povlaenja iz posla Tendira zasjeniti poslove koji bi mogli postati pobjednici jer njihova gospodarska grana ulazi u fazu rasta

RAZLIKA IZMEU STATIKIH I DINAMIKIH METODA: - dinamike metode pruaju znatno veu analitinost u odnosu na statine, ali ni tako nisu sasvim precizne - statike se metode svode na 1 godinu, a dinamike uzimaju u obzir trajanje investicijskog objekta 19. DEFINICIJA STRATEKOG MENADMENTA PO CHANDLERU: Alfred D. Chandler jr. Je prvi autor koji je izvan gospodarstva obradio temu stratekog planiranja Strategija je vie proces nego koncept

Strategiju definira s 3 dimenzije: ( Strateki menadment je proces koji obuhvaa:) - Odreivanje temeljnih dugoronih ciljeva poduzea - Odreivanje koncepcija ( plan, akcija) kako postii poslovni cilj - Izbor resursa potrebnih za postizanje zacrtanih ciljeva 20. DEFINICIJA STRATEKOG MENADMENTA PO IGORU ANSOFFU: Razlikuje strategiju kao proces i kao rezultat tog procesa. Strateki menadment je zajednika nit izmeu poslovnih kativnosti, proizvoda i trita. Ta nit treba sadravati 4 komponente: - karakteristike proizvoda koje e biti kompatibilne karakteristikama trita - promjene karakteristika proizvoda i / ili trita - konkurentske prednosti poduzea na odreenim podrujima - sinergiki efekt ( 2+2=5 ) 21. BARIJERE PRI NASTOJANJIMA NOVIH ULAZAKA NA TRITE PREMA PORTERU: ekonomija veliine diferencijacija proizvoda zahtjevi za kapitalom izbjegavanje trokova pristup kanalima distribucije vladina politika

22. KOMPONENTE IZJAVE O MISIJI: korisnici proizvodi trite tehnologija filozofija samokoncept briga za javno miljenje zanimanje za zaposlene briga za opstanak, rast i poveanje profita

23. ZATO PODUZEE TREBA RAZVIJATI PISMENU IZJAVU O MISIJI? Poduzee treba razvijati pismenu izjavu o misiji zbog: - osiguranja jednoglasnosti svrhe unutar poduzea - utvrivanja temelja ili standarda rasporeivanja izvora poduzea - utemeljenje ope klime u poduzeu - sluenja kao temeljna toka pojedincima radi identifikacije sa svrhom i usmjerenjem poduzea - olakanja preobrazbe ciljeva u radne postupke - specificiranja razloga postojanja poduzea i njihovo prosuivanje i nadzor 24.MISIJA JE: MISIJA JE: - temeljna , jasna i kratka izjava poduzea o razlogu postojanja - ona objanjava temeljnu filozofiju poduzea 25. KVALITATIVNI CILJEVI: Kvalitativni ciljevi reperezentiraju duhovnost i ambicije najvieg poslovodstva te kulturu poduzea i upuuju na prioritete koji e se primjenjivati tijekom formulacije alternativa i donoenja odluka. 26. KOMPONENTE KVANTITATIVNIH CILJEVA: Kvantitativni ciljevi sadre 4 komponente: 1. cilj ili obiljeje 2. kvantitativno odreenu velinu cilja ili obiljeja 3. cilj koji valja postii 4. vremenski odreenu mreu ciljeva 27. FAKTORI SOCIJALNOG OKRUENJA ( STRATEKI FAKTORI ): Strateki faktori su skup dogaaja koji e utjecati na budunost poduzea, najee zato, jer su ve imali utjecaj na poslovanje i u prolom razdoblju. Vani faktori socijalnog okruenja: - socijalna ( demografska) struktura - gospodarski faktori - tehnoloki faktori - politiki faktori 28. RAZINE STRATEKOG MENADMENTA: 3 razine strategije: - korporativna - divizionalna - funkcionalna

29. KORPORATIVNA STRATEGIJA: Odnosi se na faktore koji svojim utjecajem pridonose ostvarivanju misije i ciljeva poduzea. Moe se razvrstati na jo 4 strategije: - stabilna strategija - strategija rasta - strategija kontrakcije - kombinirana strategija 30. STRATEGIJA KONTRAKCIJE: relativno nepopularna jer namee ideju da je neto krivo s primjenom prethodnih strategija i jer po prirodi suavanje poslovanja pridonosi neuspjehu primjena ove strategija stvara pritisak da se mijenjaju neke karakteristike poduzea namee brzo i esto nedovoljno pripremljene poslove

Manifestira se strategijama: - snalaenja - naputanja - likvidacije

31. STABILNA STRATEGIJA: primjenjuju je uspjena poduzea koja djeluju u stabilnoj okolini ta poduzea zadravaju istu misiju i ciljeve, tee unapreenju konkurentnosti, stopa rasta uinaka tih poduzea godinama se zadrava na istoj razini temeljne strateke odluke tih poduzea koncentriraju se na razini funkcionalne strategije

Stabilna strategija razvrstava se na jo 4 strategije: - strategija profita - strategija pauze - konstantna strategija - strategija opreznog napredovanja 32. STRATEGIJA FOKUSIRANJA: - fokusiranje na trokove ili diferencijaciju - jedna od 3 Porterove generike strategije - naglaava konkurenciju usmjerenu na pojedini segment trita koji se postie ili unikatnim proizvodom ili niskim trokovima ( selektivna ponuda na selektivnim tritima)

33. STRATEGIJA VERTIKALNE INTEGRACIJE ( skripta str. 26.): - jedna od podvrsta strategije raste - strategija koja upravlja proizvodnjom, distribucijom i / ili prodajom proizvoda, a nosi prednosti niih trokova i unapreenja kontrole i koordinacije Podijela: prethodna naknadna

Omoguuje integraciju: - unaprijed - unatrag 34. ALTERNATIVNE STRATEGIJE RASTA: 1. 2. 3. 4. 5. Strategija rasta s istim prizvodom na postojeim tritima ( startegija penetracije ) Strategija razvoja proizvoda Strategija razvoja trita Strategija diverzifikacije Strategija vertikalne integracije

35. STRATEGIJA DIVERZIFIKACIJE: Podrazumjeva lansiranje novih proizvoda na nova trita i omoguuje: - irenje proizvodnog programa na bliske proizvode - irenje proizvodnog programa izvan kruga dosadanjeg 3 strategije diverzifikacije: - Koncentrina ( strategija koncentrine diverzifikacije) - Horizontalna ( strategija horizontalne diverzifikacije ) - Konglomeratska (strategija konglomeratske diverzifikacije ) 36. SWOT ANALIZA: Slui za jaanje snaga i prilika , ona ne omoguuje korektno klasificiranje podataka sama za sebe, nego slui kao metoda koja olakava odreivanje strategije. SWOT analiza: - strateka analiza koja se smatra jednom od 5 najee koritenih tehnika - ona odreuje stvarenje popisa kljunih internih snaga i slabosti, vanjskih prilika i prijetnji - pregled tih stratekih faktora analizira se na 3 naina: poduzetniki, prilagodljivi i planirani Elementi SWOT analize: - snage - slabosti - prilike - prijetnje

37. BCG MATRICA MATRICA RASTA I UDJELA: Dijeli se prema 2 kriterija: 1. relativni udio na tritu 2. intenzitet rasta gospodarske grane 38.GE MATRICA MATRICA GOSPODARSKIH AKTIVNOSTI I SNAGE PODUZEA: - Matrica s 9 polja 2 kriterija: 1. Dugorone aktivnosti ( niska, srednja, visoka) 2. Poslovna snaga ( konkurencijska pozicija ; slaba, prosjena, jaka ) 39. NEDOSTACI GE MATRICE: usmjeruje ope strategije na strategiju agresivne ekspanzije, defenzivnu strategiju ili strategiju povlaenja iz posla tendira zasjeniti poslove koji bi mogli postati pobjednici jer njihova gospodarska grana ulazi u fazu rasta

40. MATRICA EVOLUCIJE PROIZVOD- TRITE: nastala je zbog potrebe bolje identifikacije posla koji bi mogao imati razvojno- pobjedniki karakter

Sadri 15 polja koja se razlikuju po 2 kriterija: 1. Poloaj gospodarske grane u ivotnom ciklusu ( dugorona atraktivnost; niska, srednja i visoka ) 2. Konkurencijska pozicija ( slaba, prosjena, snana ) 41. 4 GLAVNE KOLE STRATEKE TEORIUJE PREMA RICHARDU WHITTINGTONU: 1. 2. 3. 4. Klasini model ( Chandler, Ansoff, Porter ) Procesni model ( Cyer i March, Mintzberg, Pettigrew ) Sustavni pristup (Granovetter i Marris ) Evolutivni pristup ( Hannan, Freeman, Winamson )

42. VRSTE INVESTICIJA: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Investicije prema dinamici izgradnje i ostvarivanja uinka Investicije prema cilju Investicije prema izvoru informacija Investicije prema tehnikoj strukturi Investicije prema funkciji u procesu reprodukcije Investicije prema namjeni Investicije prema kompleksnosti

Investicije prema dinamici izgradnje i ostvarivanja uinka: Jednokratna ulaganja i jednokratni uinci ( rijetko; npr. umarstvo, poljoprivreda ) Viekratna ulaganja i jednokratni uinci (rijetko; npr. umarstvo, poljoprivreda ) Jednokratna ulaganja i viekratni uinci ( esto; npr. Industrija, brodogradnja ) Viuekratna ulaganja i viekratni uinci ( esto; npr. Infrastrukturni objekti )

Investicije prema cilju: - Investicije u zamjenu - Investicije u racionalizaciju - Investicije u proirenu reprodukciju - Investicije u strateke svrhe Investicije prema izvoru informacija: - Bruto investicije - Neto investicije - Nove investicije 43. KRITERIJI IZBORA INVESTICIJA: Temeljni kriteriji za izbor investicija su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. Vrijeme izvoenja ( to krae ) Poetak nastanka predvienog uinka ( to prije ) Vrijeme trajanja oekivanog uinka ( to dulje ) Ekonomska elastinost Zadaci definirani razvojnom politikom ( postavljeni ciljevi ) Zadaci odreeni strategijom razvoja nacionalnog gospodarstva

Ekonomska elastinost: Moe se sagledati s 2 aspekta: - Aspekt fleksibilnosti - Aspekt koeficijenta elastinosti Engel-ovi zakoni pokazuju promjenu potronje pri rastu prihoda: - Smanjuje se udio izdataka za hranu - Izdaci za opdjeu i obuu su preteno na istoj razini - Izdaci za stan i zabavu su takoer vie-manje isti - Rastu izdaci za obrazovanje, zdravstvo, kulturu i sport 46. IVOTNI VIJEK PROIZVODA: ivotni vijek proizvoda moe se podijeliti u 5 faza: 1. Istraivanje i razvoj ( "inkubacijska" faza istraivanja ne ostvaruju prihod) 2. Faza uvoenja 3. Faza rasta 4. Faza zrelosti 5. Faza opadanja

Istraivanje i razvoj: poduzee investira u proizvod i nastoji ga pripremiti za trite "inkubacijska faza"- ne ubraja se u ivotni vijek proizvoda ( ponekim autorima ) jer istraivanja ne ostvaruju prihod ve samo troe postojeu akumulaciju; velik broj istraivanja ne rezultira uvoenjem novog proizvoda na trite

Faza uvoenja: prodaja lagano raste iako jo ne ostvaruje dobit ostvarivanj dobiti ovisi o razini trokova razvoja proizvoda, propagande ( uvoenje na trite )

4 marketinke stategije: - strategija brzog ubiranja plodova - strategija polaganog ubiranja plodova - strategija brzog uvoenja proizvoda na trite - strategija polaganog uvoenja proizvoda na trite Izbor strategija marketinga pri uvoenju novog proizvoda temelji se na analizi 4 faktora: - veliini trita - stupnju poznatosti proizvoda od strane potroaa - razini cijene - intenzitetu konkurencije Faza rasta: nagli rast prodaje nastoji se produljiti razdoblje ostvarivanja profita, a to je jedino mogue iranjem trita

Faza zrelosti: 3 podfaze: - rast zrelosti - stabilnost zrelosti - opadanje zrelosti Marketinka strategija: - modifikacija trita - modifikacija proizvoda Faza opadanja: -smanjenje opsega prodaje zbog utjecaja tehnikog progresa, promjena ukusa potroaa i rast konkurencije

48.DISKUTIRAJTE ODLUKU O IZBORU OPTIMALNE TEHNOLOGIJE: Usklaivanje zadataka razvoja i imovine vri se putem izbora tehnologije, a na njega utjee: - Koliina proizvoda - Raspoloivi kapaciteti - Razina organizacije - Kvaliteta kadrova - Financijske mogunosti Sam izbor moe se sagledati na 2 naina: 1. Izbor na temelju troka po jedinici tehnologije 2. Izbor na temelju razlike prihoda i trokova tehnologije Optimalni poizvodni program je dinamina veliina i esto trai promjene tijekom definiranja izabrane tehnologije. IZBOR OPTIMALNE TEHNOLOGIJE poinje definiranjem proizvodnog programa, ukupnog prihoda i trokova. Konani izbor tehnologije esto zahtijeva mijenjanje proizvodnog programa jer se u fazi projektiranja mogao postaviti kao minimalna, prosjena ili maksimalna veliina, ovisno o tome da li su prisutni vei ili manji rizici i sigurnosti.

52. PRVA MANIFESTACIJA TEHNIKOG PROGRESA:

- suprotstavlja rad (L) i dugotrajnu imovinu (C) Toka "A"- poetni odnos rada i dugotrajne imovine Toka "B"- promjena tog poetnog odnosa dolo je do smanjenja broja zaposlenih uz istodoban rast vrijednosti, a time i tehniko- tehnolokih mogunosti dugotrajne imovine Tei li se takvoj supstituciji treba zadovljiti 4 pretpostavke: - osigurati porast strunog znanja zaposlenih - poboljati organizacijsku strukturu novonastalim tehniko-tehnolokim zahtjevima - uspostaviti stimulativni sustav nagraivanja - uvesti suvremeniju tehnologiju

53. DRUGA MANIFESTACIJA TEHNIKOG PROGRESA:

- suprotstavlja rad (L) i dugotrajnu imovinu (C) Toka "A"- poetni odnos rada i dugotrajne imovine Toka "B" kao posljedica ovladavanja tehnikom i tehnologijom smanjuje se potreba za radom, pa dolazi do smanjenja broja zaposlenih uz istoobno zadravanje iste razine dugotrajne imovine tj. dolo je do utede trokova rada po jedinici dugotrajne imovine Da bi dolo do utede rada treba zadovoljiti 3 kriterija: - poboljati kvalitetu rada - unaprijediti organizacijsku strukturu - zapoeti upotrebljavati kvalitetnije materijale i sirovine

54. TREA MANIFESTACIJA TEHNIKOG PROGRESA:

- suprotstavlja dugotrajnu imovinu (C) i opseg proizvodnje (Q) - rad je konstantna veliina -u toki "A"- odnos dugotrajne iumovine (C1) i opsega proizvodnje (Q1) uz odreeni broj djelatnika je posljedica dostignute tehnike opremljenosti rada - ako doe do porasta dugotrajne imovine na C2, n vodei rauna o promjeni tehnike opremljenosti rada, moglo bi se smatrati da e se razina proizvodnje Q2 nalaziti na istoj krivulji proizvodnje, ali desnije, to odgovara rastu dugotrajne imovine -u toki "B"- negira se tvrdnja iz toke A jer se mora voditi rauna o tehnikoj opremljenosti rada pa rast dugotrajne imovine zapravo izaziva nastanak nove krivulje proizvodnje ( 0-Q ) koja je neto izboenija prema osi ordinata na njoj e se nai koliina proizvodnje Q" u odnosu na rast dugotajne imovine C" kao posljedica tehnike opremljenosti posljedica navedenih kretnja je i rast proizvodnosti rada