Faust Vrani

Faust Vranid najvaniji je konstruktor i tehniki pisac u Hrvata na prijelazu iz 16. u 17. stoljede. Roen je godine 1551. u ibeniku. Jo kao djeak otiao je u Ugarsku svome stricu biskupu Antunu Vranidu. Poetno humanistiko obrazovanje stjee u Pounu kod oeva brata Antuna Vranida, uglednoga diplomata, humanista, nadbiskupa ostrogonskoga i primasa Ugarske, a zatim u Padovi studira filozofiju i pravo. Godine 1575. primljen je u lanstvo hrvatske bratovtine sv. Jeronima u Rimu. Postavi tajnikom kralja Rudolfa II. godine 1579., Vranid zapoinje temeljitije studirati prirodne znanosti i tehniku. Na dvoru se svakodnevno susrede s nizom istaknutih znanstvenika onog vremena, izmeu ostalih s astronomima Tychom Bracheom i Johannesom Keplerom, graditeljem Jacopom de Stradom... to ostavlja jak utjecaj na njegov rad. 1595. godine izdao je petojezini rjenik (latinski, talijanski, njemaki, hrvatski i maarski) pod naslovom Rjenik pet najplemenitijih jezika Europe. U rjeniku je za svaki jezik dan 5.000 odrednica. Godine 1598. Vranid od Rudolfa II. dobiva naslov anadskoga biskupa i obavlja dunosti kraljevoga savjetnika za Maarsku i Transilvaniju do 1605., kad naputa dvor i ulazi u red sv. Pavla, tzv. barnabita u Rimu. Vrativi se u Rim, istrauje konstrukcije strojeva i arhitektonskih problema, a preko barnabita Giovannija Ambrogia Mazente upoznaje tehnike crtee Leonarda da Vincija, to je rezultiralo najznaajnijim Vranidevim djelom Machinae novae. U njemu je Vranid opisao 56 raznovrsnih ureaja i tehnikih konstrukcija uz 49 slika velikog formata i s komentarima na latinskome, talijanskome, panjolskome, francuskome i njemakome jeziku. Premda je kolovan u duhu peripatetike tradicije, Vranidevi tehniki projekti pokazuju da je u nekim fizikalnim pitanjima blizak novoj fizici koja se sve vie udaljavala od aristotelizma. Projekti u djelu opisani su samo fenomenoloki u nedostatku fizikalnih i tehnikih znanja potrebnih za konstrukcije, a do kojih se dolo tek u 18. stoljedu, to pokazuje kako su daleko bili ispred svog vremena Vranidevi projekti i koliko su nadmaivali mogudnost svog ostvarenja. U Veneciji je i umro 27. veljae 1617. godine, a prema oporunoj elji njegovo je tijelo sahranjeno u domovini u crkvi Sv. Marije (Prvid Luka na otoku Prvid kraj ibenika). *Djelo Machinae novae (Nove naprave iz 1615. ili 1616.) iznimno je vrijedno tehniko djelo s 49 slika (bakroreza), u kojem je na pet jezika opisano 56 razliitih naprava, pronalazaka, ureaja i konstrukcija. Meu znaajnije opise iz spomenutoga djela spadaju visedi most i Homo volans (lat. letedi ovjek), prikaz padobranca. Vranideva djela pretiskana su uz komentare u posljednjem desetljedu 20. stoljeda.

Bartol Kai:
Isusovac Bartol Kaid (Pag, 15. kolovoza 1575. - Rim, 28. prosinca 1650.), jedan od najznaajnijih djelatnika hrvatske kulture 17. stoljeda, prvi hrvatski jezikoslovac (Rjenik i Gramatika), velikan religijske kulture, misionar i papinski vizitator (1612.-1613. i 1618.-1619., plodan pjesnik i pisac, prevoditelj Biblije i Rituala Rimskog (Rim 1640.), vrstan teolog i jedan od prvih slavista, cenzor knjiga i hrvatski ispovjednik u bazilici sv. Petra u Rimu. - Bududi da su Slaveni postali znaajan imbenik u svjetskoj i crkvenoj politici, godine 1599. po elji isusovakog generala reda Klaudija Acquavive rektori su proveli anketu: koji slavenski jezik uvesti u kolegije? Odgovor je bio - hrvatski. Na temelju tog odgovora, otac general je, u dogovoru s papom Klementom VIII., potkraj 1599. u Rimskom kolegiju osnovao Akademiju hrvatskog jezika. Bartolu Kaidu nareeno je da odmah pone predavati hrvatski jer je on ved sastavio prve hrvatske jezikoslovne prirunike: Konverzacijski prirunik (1595.) i Hrvatsko-talijanski rjenik (1599.). Otac general je odmah naredio Bartolu Kaidu da za potrebe Akademije hrvatskog jezika pone sastavljati i prvu Hrvatsku gramatiku. O tome pie Kaid u svojoj Autobiografiji (str. 25). Tako je zapoelo, slubeno i znanstveno, prije etiri stoljeda hrvatsko jezikoslovlje. Sada elimo prikazati B. Kaida kao prvog hrvatskog prevoditelja Biblije.