Sveuilite Jurja Dobrile Interdisciplinarni studij Kulture i turizam

OSOBNA POTRONJA I IVOTNI STANDARD UZ OSVRT NA REPUBLIKU HRVATSKU

Seminarski rad

Studenti: Toni Mikeli, Filip Ferenina Kolegij: Uvod u ekonomiju Mentor: dr.sc. Tea Golja

Pula, sijeanj 2013.

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

SADRAJ

1. Uvod 2. Openito o ivotnom standardu 2.1. Indikatori siromatva 3. ivotni standard u Republici Hrvatskoj 4. Openito o osobnoj potronji 5. Osobna potronja u Republici Hrvatskoj 5.1. Osnovne karakteristike potronje kuanstva u 2011. 5.2. Sindikalna koarica 6. Gospodarska kretanja u Hrvatskoj koji direktno utjeu na ivotni standard 6.1. Plaa 6.2. Vanjski dug 6.3. Zaduenost graana 6.4. Inflacija 6.5. Nepodmireni nalozi 6.6. Nezaposlenost 6.7. Indeks cijena 6.8. Mirovina 7. Zakljuak Literatura

3 4 5 7 10 12 13 16 18 18 19 20 20 21 21 23 23 24 25

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

1. UVOD

ivotni standard je sloena i dinamina ekonomsko-socijalna kategorija koja se tretira kao poeljan stupanj zadovoljenja potreba. Ukoliko je distribucija dohotka ravnomjernija ivotni standard, koji je odreen visinom dohotka i njegovom distribucijom, bit e vei. Osobna potronja blisko je vezana sa ivotnim standardom. Osobna potronja kao komponenta agregatne potranje multiplikativno utjee na ukupna gospodarska kretanja. Sustavno praenje i istraivanje osobne potronje u razvijenim je zemljama znaajno za kreiranje i provoenje ekonomske i socijalne politike. U seminarskom radu se istrauju dugorona obiljeja osobne potronje u Republici Hrvatskoj, a rezultati istraivanja usporeuju se s kretanjem osobne potronje u odabranim zemljama razvijenog trinog sustava, i u zemljama u tranziciji.

U prvom poglavlju seminarskog rada daje se uvod u tematiku i postavlja se hipoteza. U nastavku, tj u drugm dijelu rada govori se openito o ivotnom standardu da bi se u nastavku teite stavilo na Republiku Hrvatsku. etvrti dio seminarskog rada upoznaje nas s pojmom osobne peotronje da bi se u petom dijelu naglasak stavio na osobnu potronju u Republici Hrvatskoj. U estom dijelu pod nazivom Gospodarska kretanja u Hrvatskoj koji direktno utjeu na ivotni standard povezuju se ostali kljuni gospodarski imbenici koji direkto utjeu na balans ivotnog standarda i osobne potronje. Sedmi i posljednji dio jest zakljuak ,u kojem se sumiraju sve ideje seminaraskog rada.

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

2. OPENITO O IVOTNOM STANDARDU

Visoka razina dohotka po stanovniku u razvijenim zemljama s jedne i borba za zadovoljenje egzistencijalnih potreba stanovnitva zemalja niske gospodarske vrijednosti s druge strane, dovela je do potrebe za ispitivanjem utjecaja koji imaju rastui dohotci potroaa na kretanje potronje. Samim time potronja materijalnih dobara i koritenja usluga ine dominantan sadraj istraivanja ivotnig standarda1. ivotni standard predstavlja odreeni nivo zadovoljstva materijalnih i kulturnih uvjeta ivota stanovnitva. Razina ivotnog standarda odreuje koliina robe i usluga dostupnih ljudima, kao i veliina njihova dohotka.2 Gospodarskim rastom, koji je nuan, ali nedovoljan uvjet porasta ivotnog standarda u kraem roku, potie se rast ljudskih potreba koja zahvaljujui velikom broju razliitih proizvoda postaje sve brajnije i raznovrsnije. Siromatvo i iskljuenost predstavljaju socijalne probleme koji su osim u Hrvatskoj prisutni i u razvijenim zemljama. Tablica 1. Dugorone projekcije rasta BDP-a u svjetskim regijama

Izvor: http://www.zse.hr/UserDocsImages/konf/2010/HStojic.pdf

1 2

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001. Soumitra,S. Osnovni pojmovi u makroekonomiji. Kratis, Zagreb, 1993. str.80

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

Prema dijagramu je vidljivo da e BDP u Hrvatskoj i Istonoj Europi gotovo stagnirati ili se poveavati vrlo malo. 2.1. Indikatori siromatva Siromatvo se mjeri prema statistikoj definiciji EU-a koja glasi da su siromani oni koji imaju ispod 60% medijana nacionalnog dohotka, odnosno odgovara postotku stanovnitva koji ivi s manje od 60% srednje najnie plae. Temeljni zadatak svake drave je visoki ivotni standard puanstva. Kako bi upotrijebila pravodobne socijalne mjere i kako bi uvidjela njihove direktne uinke na socijalno ugroeno puanstvo u zemlji svaka drava prati pretanje indikatora siromatva. Zbog njegove praktine primjene pri kreiranju drutvene pollitike i programa, drava ima direktu povratnu informaciju o tome kako upotrebljavane javne politike i programi utjeu na socijalno stanje u zemlji. Izvoenje indikatora siromatva u pravilu se temelji na analizi dohotka ili potronje obitelji, to prati sposobnost pojedinca ili obitelji da zadovolji ili ne zadovolji neophodne potrebe u odreenom trenutku. Promatranjem potronje ili raspoloivog dohotka pojedinca ili obitelji koji se kasnije korigira za ostale obitelji s obzirom na njihovu strukturu i karakteristike. Takav postupak provodi se tako da se u ukupnoj distribuciji dohotka ili potronje obitelji ili pojedinca, odredi prag siromatva koja distribiciju dijeli na siromane i ne siromane obitelji odnosno pojedince. Tako izvedena granica siromatva iznosi materijanog dohotka ili potronje, korigirana za razlike u strukturi obitelji pomou skala ekvivalencije3. (Skale ekvivalencije moemo definirati kao mjeru relevatnih trokova ivota za obitelj razliitih struktura i veliine u odnosu na referentnu obitelj koja se uzima kao standard u izvoenju granice siromatva.)Postoji vie metoda izvoenja skala ekvivalencija, jedna od najjednostavnijih polazi od pretpostavke da referentnu granicu siromatva treba proporcionalno korigirati u donosu na broj lanova obitelji. Prema tome, granica siromatva jednolane obitelji trebala bi iznositi granice siromatva referentne etverolane obitelji odnsono dvolane obitelji (suprug i ena bez djece). Pozitivna strana ove metode je njezine jednostavnost, meutim negativna je da ne uzima u obzir ivotnu dob djece, njihove razlike u odnosu na odrasle lanove obitelji, ekonomiju razmjera koja se moe postii dijeljenjem spavaih soba ili kupnjom potrebnih dobara na veliko. Sljedea metoda,

kare, M. Indikator siromatva u Republici Hrvatskoj, svezak 6., br.3., Pravni fakultet studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1999. str.282

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

koja se nadovezuje na prije spomenutu, zalae se za cjelovitu primjenu temeljne granice siromatva na sve obitelji, neovisno o njihovoj strukturi i veliini. Iz toga proizlazi da su potrebe etverolane obitelji (4 odrasla lana) jednake peterolanoj obitelji s dvoje odraslih lanova i troje djece. Citro i Michael su izmeu ovih dviju ekstremnih metoda izvoenja skala ekvivalnecija razvili metodu prema kojoj bi se referentna granica siromatva korigirala za potrebe odraslih i djece mlae od 18 godina i ukljuio faktor ekonomije razmjera veih obitelji. Skala ekvivalencije izvodi se prema formuli:4 Skala vrijednosti = (A + PK) x F gdje je: A broj odraslih lanova obitelji, K broj djece, gdje se svako dijete (tonije njegove potrebe) promatra kao udio P u potrebama odraslih lanova obitelji, F faktor ekonomije razmjera P procijenjene potrebe dijeteta u odnosu na odraslog lana obitelji Tablica 2. Pokazatelji siromatva u Hrvatskoj

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures

%202012.pdf

Rezultati tablice 2. zastraujui su jer stopa rizika od siromatva u Hrvatskoj 20,6%.

Ibidem

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

3. IVOTNI STANDARD U REPUBLICI HRAVTSKOJ

Vlada Republike Hrvatske uz osiguranje politike stabilnosti, na domaem planu provodi politiku makroekonomske stablinosti i kontrole nad javnim financijama, poboljanja fiskalne uravnoteenosti i kontrole proraunskih trikova, poticanja razvoja malog i srednjeg poduzetnitva, regulacije i liberalizacije trita energenata, privatizacije velikih poduzea javnog sektora i jaanja regulacijskih i nadzornih mehanizama u financijskom sektoru. Restrektivnom monetarnom politikom Hrvatske narodne banke osigurana je stabilnost i interna konvertibilnost domae valute. Jedan od primarnih ciljeva gospodarske politike hrvatske Vlade je stvaranje poticajnog poslovnog okruenja, usklaenost sa standardima koji prevladavaju u EU i zemljama razvijenog trinog gospodarstva. Svjesna vanost stranih ulaganja za budui razvitak zemlje i njihova snanog doprinosa daljenjem restrukturiranju i modernizaciji gospodarstva, jaanju meunarodne konkuretnosti i stvaranju novih radnih mjesta, Vlada je vrsto opredijeljenja daljenjem unapreenju uvijeta za rast izravnih stranih ulaganja5. Posljednji put Hrvatska je zabiljeila rast od 2,2 posto u 2008. godini. Prologodinjih 0,2 posto rasta nije pomoglo da se Hrvatska znaajno odlijepi. Hrvatska je nakon dvije godine pada BDP-a u proloj godini ostvarila slabaan rast od 0,2 posto, pokazuje to prva procjena Dravnog zavoda za statistiku (tablica 3). Njihovo priopenje otkriva i to da je hrvatsko gospodarstvo na kraju prole godine poelo ponovno padati jer je u zadnjem tromjeseju zabiljeen pad od 0,2 posto u odnosi na isti kvartal 2010. godine.Tako je Hrvatska ponovno na pragu nove recesije i je li joj se ona i slubeno dogodila pokazat e kretanje BDP-a u prvom kvartalu ove godine6. U 2011. godinu Hrvatska je takoer ula s padom jer je prvo tromjesjeje bilo u minusu 0,8 posto, nakon toga su uslijedila dva kvartala rasta, od po 0.8 i 0.7 posto, to je izvuklo godinu da bude na minimalnom rastu od 0,2 posto, odnosno tek neto malo iznad 2010. godine. U toj je godini gospodarstvo palo za 1,2 posto, a godinu dana ranije

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatski-BDP-u-2011.-porastao-za-0-2-posto-ali-smo-napragu-nove-recesije

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

u najteoj 2009. godini pad je bio est posto. Posljednji put Hrvatska je zabiljeila rast od 2,2 posto u 2008. godini. Prologodinjih 0,2 posto rasta nije pomoglo da se Hrvatska znaajno odlijepi jer su je padovi u dvije godine kad je gospodarstvo u pitanju vratili na 2006. godinu.

Tablica 3. Bruto domai proizvod, godinji obraun

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures

%202012.pdf

Blago pozitivan doprinos kretanju BDP-u doao je od laganog rasta osobne potronje (+0,2 posto) te breg rasta izvoza roba i usluga od uvoza roba i usluga (+2,2 posto naspram 1 posto). Blage stope rasta osobne potronje nisu posljedica rasta raspoloivog realnog dohotka, ve izuzetno niske baze i vrlo vjerojatno prelijevanja pozitivnih uinaka dobrih rezultata iz turizma. S druge strane, bitno je oslabio pozitivan doprinos neto izvoza u usporedbi s 2010. godinom, prvenstveno uslijed pogoranih trendova u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Glavni negativni doprinos kretanju BDP-a doao je od bruto investicija u fiksni kapital koje su uz razmjeno snaan pad od 7,2 posto i treu godinu (odnosno ve 12 tromjeseja) u dubokoj recesiji7.Naposljetku, dravna potronja takoer je zabiljeila blagi realni pad od 0,2 posto, nastavljajui prilagodbu krizi u gospodarstvu. Bruto dodana vrijednost zabiljeila je realnu stagnaciju u 2011. Pritom oekivano najvei negativni doprinos dolazi od graevinarstva s realnom godinjom stopom pada od -9,3 posto8. Iako uz neto blae stope, treu godinu za redom, pad biljee i djelatnosti prijevoz, skladitenje i veze (-1,7 posto) te rudarstvo, vaenje,
7

Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996., str. 30-44.
8

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

preraivaka industrija, opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom (-0,9 posto), dok se ubrzanje realnog pada biljei kod djelatnosti poljoprivreda, lov, umarstvo i ribarstvo (-2,8 posto). Analitiari Raiffeisen banke u 2012. godini oekuju realni pad BDP-a od jedan posto, pri emu nakon pada u prva dva tromjeseja pozitivnije trendove prognoziraju za drugi dio godine. Pritom naglaavaju da u srednjoronom razdoblju rast mogu potaknuti jedino investicije. Osobna potronja ne moe biti pokreta rasta, ve ga samo slijediti s obzirom na relativno visoku zaduenost stanovnitva te ogranienost rasta osobnih dohodak9a (tablica 4). Fiskalna konsolidacija istodobno onemoguava rast potronje drave, a usporavanje gospodarstva eurozone i niska vrijednost robnog izvoza ograniavaju pozitivan doprinos neto izvoza10. Tablica 4. Godinja prosjena zaposlenost i utjecaj na ivotni standard i osobnu potronju

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures

%202012.pdf

Godinu 2012. stoga treba gledati kao priliku za osiguranje nove startne pozicije. Provedu li se potrebne strukturne reforme, 2013. bi mogla donijeti rast BDP-a.
9

Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996., str. 30-44.
10

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

4. OPENITO O OSOBNOJ POTRONJI

Teorijsku osnovu istraivanja osobne potronje nalazimo u radovima ekonomskih mislilaca koji su u okviru neoklasine teorije pokuavali objasniti ponaanje potroaa. Poseban teorijski doprinos razvitku dinamike i suvremene teorije potroaa dao je Keynes. On prvi formulira makroekonomsku funkciju potronje, pa na osnovi studioznog i kompleksnog izuavanja dolazi do spoznaje o vanosti ovog makroekonomskog agregata za funkcioniranje cjelokupnog gospodarstva11. Osobna potronja predstavlja, kvantitativno gledano, najznaajniju komponentu ukupne agregatne potranje. Njezin udio u raspodjeli bruto domaeg proizvoda svake zemlje iznosi vie od 50%. U raspodjeli ukupno ostvarene proizvodnje svijeta, s vie od 60% participira osobna potronja. O dugoronim tendencijama i kratkoronim kolebanjima ovog makroekonomskog agregata u velikoj mjeri ovisi stupanj koritenja raspoloivog proizvodnog potencijala svake zemlje. Apsorbirajui najvei dio tekue proizvodnje, osobna potronja utjee na agregatne izdatke, vrijednost ostvarenog inputa, kretanje zaposlenosti, investicija i tednje. Vrijednosne i strukturne promjene osobne potronje dugorono determiniraju gospodarske tijekove: ekonomski rast i razvitak, kretanje bruto domaeg proizvoda, strukturne promjene u proizvodnji i gospodarstvu, ivotni standard i kvalitetu ivota stanovnitva. Pod obiljejima osobne potronje podrazumijevaju se12: 1) kretanje vrijednosti osobne potronje i njezina relativnog udjela u ostvarenom bruto domaem proizvodu i 2) alokacija budeta kuanstava na pojedina dobra i usluga, odnosno struktura potronje sektora kuanstva. S obzirom na povezanost osobne potronje i ukupnih gospodarskih kretanja, razumljivo je da su danas mnoga ekonomska istraivanja u razvijenim zemljama usmjerena na praenje i analizu obiljeja osobne potronje. U tu svrhu dravne i meunarodne statistike institucije redovito prikupljaju i obrauju podatke o budetima kuanstava. Ti podaci prikazuju
11 12

Ibidem.

Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996., str. 30-44.

10

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

alokaciju raspoloiva dohotka kuanstava na odreena dobra ili grupe dobara i usluga u tijeku nekog vremenskog perioda: mjeseno, kvartalno, godinje. Grupe dobara i usluga za koje se prati potronja definirane su slubenom klasifikacijom pojedine zemlje. Statistika je jedinica domainstvo, koje je takoer odreeno i definirano od strane statistikih institucija. Izvjetaji o budetu kuanstava sadre i podatke o strukturi kuanstava prema godinama starosti, spolu, rodbinskim odnosima izmeu lanova domainstva. zatim prema zaposlenosti i obrazovanju lanova, te vlasnitvu ili najmu stambenog prostora, posjedovanju trajnih dobara. Takvi izvjetaji predstavljaju kvalitetnu osnovu za razliite ekonomske i socijalne analize, kao i za donoenje mjera ekonomske i socijalne politike13. Agregiranjem podataka dolazi se do pokazatelja o potronji sektora domainstva i nastalim promjenama, pa je mogue predvidjeti budua kretanja osobne potronje u nekoj zemlji. Nadalje, Izvjetaji o budetu kuanstava predstavljaju osnovu za izuavanje socijalnih i ekonomskih obiljeja sektora domainstva, kao na primjer veliinu i tipove kuanstava, ivotni ciklus kuanstava, zaposlenost u pojedinim sektorima gospodarstva. Podaci, posebno oni koji se odnose na ivotni standard, vani su zbog voenja adekvatne socijalne i porezne politike, kao i politike prema obitelji14. U Republici Hrvatskoj nisu se provodila znaajnija sustavna i aplikativna istraivanja osobne potronje koja bi po metodolokom pristupu bila usporediva sa istraivanjima u razvijenim, posebno europskih zemljama. Tek prijelazom na novi, trini nain privreivanja koji zahtijeva i standardizaciju praenja makroekonomskih tijekova, u Hrvatskoj se zapoelo s izradom Ankete o potronji kuanstava koja se provodi od 1998. godine. Anketom se prikupljaju podaci o visini i strukturi potronje po namjeni, o strukturi prihoda kuanstava prema izvorima, o tednji, uvjetima ivota, te drutvenim, ekonomskim i demografskim obiljejima kuanstava. Metodoloki, ova je Anketa usklaena s meunarodnim standardima i standardima Europske unije. Za potrebe ovog seminarskog rada istraivanje obiljeja osobne potronje u Republici Hrvatskoj napravljeno je za razdoblje od godine 2008. do 2011. Za potrebe analize uinjena je metodoloka prilagodba praenja osobne potronje prema metodologiji Eurostata i Svjetske banke.

13 14

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996., str. 30-44.

11

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

5. OSOBNA POTRONJA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Kuanstvo je svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajedniki troe svoje prihode za podmirivanje osnovnih ivotnih potreba (stanovanje, hrana i drugo). Kuanstvom se smatra i svaka osoba koja ivi sama (jednolano kuanstvo). Izdaci za potronju kuanstva podrazumijevaju novanu i naturalnu potronju proizvoda i usluga koji slue za podmirivanje ivotnih potreba lanova kuanstva. Struktura izdataka za potronju prati se prema meunarodnoj klasifikaciji COICOP 15, koja ih razvrstava na 12 glavnih skupina: 01-Hrana i bezalkoholna pia, ukljuuje izdatke za proizvode od itarica, meso i mesne preraevine, ribu i riblje preraevine, mlijeko i mlijene proizvode, ulja i masnoe, voe i povre, eer, dem, konditorske proizvode, ostale prehrambene proizvode (npr. dodatke jelima) i bezalkoholna pia (npr. osvjeavajua pia, aj). 02-Alkoholna pia i duhan - ukljuuje izdatke za sve vrste alkoholnih pia (vino, pivo, estoka alkoholna pia) i duhanske proizvode. 03-Odjea i obua, ukljuuje izdatke za sve vrste muke, enske i djeje odjee i obue te njihov popravak, ienje i posuivanje. 04-Stanovanje i potronja energenata, ukljuuje izdatke za plaanje najamnine, komunalija, elektrine energije, vode, plina, popravaka u stanu te proizvoda i usluga za redovito odravanje stana. U izdatke ove grupe nije ukljuena imputirana najamnina. Imputirana najamnina odnosi se na kategorije vlasnika stana (kue) i ostale kategorije stanara koji nisu podstanari i predstavlja pretpostavljeni iznos naknade za najam stana koju bi kuanstvo koje stanuje u vlastitom stanu, platilo kada bi isti takav stan trebalo unajmiti za svoje potrebe. 05-Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanje kue, ukljuuje izdatke za kupnju pokustva, kunog tekstila, popravke namjetaja, izdatke za kupnju posua i kuanskih
15

Classification of individual consumption by purpose

12

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

aparata, alata i pribora za kuu i vrt te izdatke za proizvode i usluge za odravanje kuanstva. 06-Zdravstvo, ukljuuje izdatke za kupnju farmaceutskih proizvoda, terapeutskih pomagala i opreme te izdatke za zdravstvene usluge. 07-Prijevoz, ukljuuje izdatke za kupnju vozila i rezervnih dijelova, izdatke za popravak vozila, kupnju goriva te izdatke za javni prijevoz. 08-Komunikacije, ukljuuje izdatke za potanske i telefonske usluge te kupnju komunikacijske opreme. 09-Rekreacija i kultura, ukljuuje izdatke za kupnju opreme za sport, rekreaciju i kulturu, izdatke za kune ljubimce, izdatke za usluge vezane za sportske i kulturne dogaaje, televizijsku i radijsku pretplatu, kupnju kolskih i ostalih knjiga, pribora za crtanje i pisanje te izdatke za paket-aranmane. 10-Obrazovanje, obuhvaa izdatke za obrazovne usluge. Ukljueni su izdaci za predkolsko obrazovanje djece u dobi od 3 godine i vie, izdaci za upisnine i kolarine u osnovnokolskom, srednjokolskom i visokokolskom obrazovanju te izdaci za neformalno obrazovanje. Obuhvat obrazovnih usluga temelji se na kategorijama obrazovanja definiranima Meunarodnom standardnom klasifikacijom obrazovanja (ISCED-97). Izdaci vezani za obrazovanje koji se odnose, npr. na kupnju knjiga ukljueni su u skupinu 09, dok su, npr. izdaci za studentski dom ukljueni u skupinu 11. 11-Restorani i hoteli te ukljuuje izdatke za ugostiteljske usluge (gostionice, restorani, kafii, kantine i slino), izdatke za usluge smjetaja u hotelima, motelima, planinarskim domovima, kampovima te usluge smjetaja u akim i studentskim domovima.

12-Ostala dobra i usluge. ukljuuje izdatke za proizvode i usluge za osobnu njegu, kupnju osobnih predmeta, plaanje usluga socijalne skrbi (npr. domovi za starije), izdatke za usluge osiguranja, financijske i ostale usluge16

16

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

13

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

5.1. Osnovne karakteristike potronje kuanstva u 2011. godini

Osnovne karakteristike potronje kuanstava izraunane su na temelju podataka prikupljenih istraivanjem Anketa o potronji kuanstava. Anketa se provodi na uzorku sluajno izabranih privatnih kuanstava tako da je uzorak za svaku godinu posebno definiran, tj. kuanstva se ne ponavljaju u sljedeoj godini. U anketni uzorak 2011. bilo je izabrano 4160 stambenih jedinica nastanjenih privatnim kuanstvima, uspjeno ih je anketirano 2335. Stopa odgovora na razini kuanstva iznosila je 64%. Izdaci za potronju u 2011. iznosili su u prosjeku 74 941 kunu po kuanstvu, to je manje za 0,3% u odnosu na prosjene izdatke kuanstava u 2010. Struktura potronje kuanstava iskazana je s pomou dvanaest glavnih skupina izdataka za proizvode i usluge kojima se podmiruju ivotne potrebe lanova kuanstva. Struktura potronje u 2011. ne razlikuje se bitno u odnosu na prethodnu godinu. Promatrano po glavnim skupinama, u 2011. najvee udjele u izdacima ine izdaci za Hranu i bezalkoholna pia, 31,7%, i izdaci za Stanovanje i potronju energenata, 15,7%. Izdaci za Prijevoz nalaze se s 12,9% na treemu mjestu po udjelu u ukupnim izdacima. Slijede izdaci za Ostala dobra i usluge s 8,7%, Odjeu i obuu s 6,0%, Komunikacije s 5,4% te izdaci za Rekreaciju i kulturu s 5,3%. Sve ostale skupine u ukupnim izdacima kuanstava sudjeluju s udjelom manjim od 5%.17 U tablici 5. prikazana je visina i struktura prosjenih izdataka po kuanstvu u 2011. po glavnim skupinama i prema namjeni potronje unutar skupina. U nastavku se navode visina i struktura izdataka za one glavne skupine izdataka koje imaju vei i znaajniji udio u potronji kuanstava u 2011. Izdaci za skupinu 01 Hrana i bezalkoholna pia iznose u prosjeku 23 735 kuna po kuanstvu, a unutar nje su preteni udio inili izdaci za hranu, 92,1%. Izdaci za skupinu 04 Stanovanje i potronja energenata iznose u prosjeku 11 799 kuna po kuanstvu, a unutar te skupine najvei udio ine izdaci za elektrinu energiju, plin i ostala goriva sa 63,1% i izdaci za opskrbu vodom i ostale usluge vezane za stanovanje s 25,6%. Izdaci za skupinu 07 Prijevoz iznose u prosjeku 9 702 kune po kuanstvu, a unutar nje su vei udio inili izdaci za odravanje i upotrebu vozila sa 73,5%. U izdacima za skupinu 12 Ostala dobra i usluge, koji u prosjeku iznose 6 535 kuna po kuanstvu, najvei udio ine izdaci za proizvode i usluge za osobnu njegu s 44,4% te razne oblike osiguranja s 37,5%. Izdaci za skupinu 03 Odjea i
17

14

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

obua u prosjeku iznose 4 493 kune po kuanstvu, a unutar te skupine vei udio imaju izdaci za odjeu, 69,5%18. Izdaci za skupinu 08 Komunikacije u prosjeku iznose 4 011 kuna po kuanstvu, a unutar te skupine je udio izdataka za telefonske usluge 98,0%.

Tablica 5. IZDACI ZA POTRONJU, PROSJEK PO KUANSTVU

2009. Izdaci za potronju ukupno, kuna Struktura izdataka prema glavnim skupinama izdataka, % 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 Hrana i bezalkoholna pia Alkoholna pia i duhan Odjea i obua Stanovanje i potronja energenata19 Pokustvo, oprema za kuu i redovito odravanje kue Zdravstvo Prijevoz Komunikacije Rekreacija i kultura Obrazovanje Restorani i hoteli Ostala dobra i usluge 76 188 100,0 32,1 3,6 7,3 14,4 5,2 2,8 11,0 5,1 6,0 1,0 3,1 8,4

2010. 75 167 100,0 32,1 3,8 6,4 14,9 4,9 3,2 12,0 5,3 5,6 0,9 2,4 8,5

2011. 74 941 100,0 31,7 3,7 6,0 15,7 4,6 2,7 12,9 5,4 5,3 0,9 2,4 8,7

Izvor: Zavod za statistiku RH 29.01.2013.

Mnogobrojna teorijska i aplikativna istraivanja ukazuju na pravilnosti kretanja vrijednosti i strukture osobne potronje i dostignute razine razvijenosti zemlje. Zemalja razliitog nivoa razvijenosti dokazane su slijedee pravilnosti 7 kretanja vrijednosti osobne potronje: a) vei relativni udio osobne potronje u ostvarenom bruto domaem proizvodu i niska vrijednost per capita, ukazuje na nii stupanj gospodarske
18

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

19

Izdaci za skupinu Stanovanje i potronja energenata ne ukljuuju imputiranu najamninu. Imputirana najamnina odnosi se na kategorije vlasnika stana (kue) i ostale kategorije stanara koji nisu podstanar i predstavlja pretpostavljeni iznos naknade za najam stana koju bi kuanstvo koje stanuje u vlastitom stanu, platilo kada bi isti takav stan trebalo unajmiti za svoje potrebe.

15

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

razvijenosti zemlje, s dominantnim primarnim sektorom; b) prijelazom zemlje na vii stupanj gospodarskog razvitka smanjuje se udio osobne potronje u BDP-u i pada granina sklonost osobnoj potronji, uz istovremeno poveanje njene vrijednosti po stanovniku20 i c) na visokom stupnju gospodarske razvijenosti udio se osobne potronje zadrava na razini od cca 60% BDP-a, dok vrijednost osobne potronje po stanovniku znaajno raste.

5.2. Sindikalna koarica Obraun sindikalne koarice izvren je za etverolanu obitelj iji su lanovi roditelji i dvoje djece kolske dobi. To je vano naglasiti iz razloga to u naoj standardnoj koarici nisu uraunati trokovi novoroenadi21. Cijene prehrambenih i higijenskih proizvoda prikupljene su u vie prodavaonica za svaki grad te su odabrane najnie cijene pojedinih proizvoda. Trokovi stanovanja obuhvaaju prosjene reijske trokove za stan od 60 m, te trokove obnavljanja kuanskih aparata i namjetaja. Reijski trokovi obuhvaaju trokove struje, vode, grijanja, istoe, komunalne naknade i doprinose za zajedniku priuvu zgrade. Obitelji koje su prisiljene unajmljivati stanove moraju izdvojiti dodatnih 250,00 EUR to ovisi u kojem se dijelu grada stan iznajmljuje. No to je uistinu hrvatski prosjek. U veim gradovima cijene najma su vee. U Zagrebu primjerice treba dodati jo do stotinjak eura. U trokove obnavljanja kuanskih aparata i namjetaja, u razdoblju od 10 godina uraunati su trokovi najnunijih aparata (hladnjak, perilica, tednjak) i namjetaja (kuhinja, dnevna soba i spavaa soba). Takoer, pretpostavka je kako obitelj nema osobni automobil, odnosno koristi se iskljuivo uslugama javnog prijevoza. Tako su u trokove prijevoza ukljuene cijene dvije mjesene radnike karte i dvije mjesene ake karte za podruja prve zone. Kako dio radnika dolazi iz prigradskih naselja i susjednih mjesta, trokovi prijevoza mogu biti vei od navedenih. Napominjemo tek kako trokovi automobila na razini godine, ak i ako se prebiju
20 21

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996., str. 30-44.

16

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

s trokovima gradskog prijevoza jo uvijek predstavljaju snano optereenje kunog budeta i koarice. Trokovi kulture obuhvaaju samo jedan obiteljski odlazak u kino, redovito itanje jednog mjesenog asopisa i svakodnevno itanje jednog dnevnog lista. Redovnom koaricom nisu obuhvaeni trokovi obrazovanja (kupovine kolskih knjiga i pribora), njege zdravlja (dodaci prehrani, lijekovi i sl.), godinjeg odmora i sportskih aktivnosti22. Tablica 6. Sindikalna koarica

Izvor: http://www.nhs.hr/gospodarstvo/kosarica/

Iz tablice 6 vidljiv je konstanatn porast sindikalne koarice u svim gradovima Republike Hrvatske. Najskuplji grad u dravi je Pula, koja u kolovozu biljei visinu sindikalne koarice od 7.179 kuna. Ustopu je prati Vukovar, a gradovi s najpovoljnijom sindikalnom koaricom su Osijek s 6.321 kunom i Slavonski Brod s 6.411 kuna. S obzirom da istovremeno plae radnika ne rastu predvia se daljnji pad ivotnog standarda i osobne potronje u Republici Hrvatskoj.
22

Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001.

17

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

6. GOSPODARSKA KRETANJA U HRAVTSKOJ KOJI DIRKTNO UTJEU NA IVOTNI STANDARD I OSOBNU POTRONJU

Prema svemu to se u seminarskom radu do sada spomenulo mogu se isitati uzrono posljedine veze izmeu gospodarstva drave i standarda u kojemu ive njezini graani. U nastavku e se naglasak staviti na osam pokazatelja gospodarskih kretanja u Republici Hrvatskoj. 6.1. Plaa Prosjena je neto plaa zaposlenih u Hrvatskoj i za cijelu prolu godinu zabiljeila realni pad. Tako je prosjena mjesena isplaena neto plaa za razdoblje od sijenja do prosinca 2011. godine iznosila 5.441 kunu, to je u odnosu na 2010. nominalno vie za 1,8 posto, a realno je nie za 0,4 posto23. Na mjesenoj razini pak, u odnosu na studeni, prosjena je neto plaa za prosinac pala i nominalno i realno, pri emu treba imati u vidu i isplate boinica koje su bile ukljuene u isplate za studeni. Prosjena neto plaa za prosinac iznosila je 5.493 kune, to je u odnosu na prosjenu neto plau za studeni nominalno manja za 4,1 posto. Meu djelatnostima, najvia prosjena neto plaa za prosinac isplaena je u promidbi (reklami i propagandi) u iznosu od 9.958 kuna. Slijedi zrani prijevoz sa 9.544 kune te upravljake djelatnosti, savjetovanje u vezi s upravljanjem s prosjenom neto plaom za prosinac od 8.859 kuna. Najnie plae istodobno su isplaene u proizvodnji koe i srodnih proizvoda, u iznosu od 2.839 kuna. U proizvodnji odjee prosjena neto plaa za prosinac iznosila je 3.054 kune, a u uslugama u vezi s upravljanjem i odravanjem zgrada te ureenju i odravanju krajolika 3.121 kuna. Prema podacima DZS-a, prosjena mjesena bruto plaa po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za prosinac prole godine iznosila je 7.891 kunu, to pokazuje nominalni pad za 2,9 posto, a realni pad za 2,6 posto u odnosu na studeni. Prosjena mjesena bruto plaa za prologodinji prosinac u odnosu na isti mjesec prethodne godine nominalno je via za 1,1 posto, a realno je nia za 1 posto. Za razdoblje od sijenja do

23

Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996., str. 30-44.

18

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

prosinca prole godine prosjena mjesena bruto plaa iznosila je 7.796 kuna, to je u odnosu na 2010. nominalno vie za 1,5 posto, a realno je nie za 0,824 posto. Tablica 7. Prosjena mjesena plaa

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures

%202012.pdf

6.2. Vanjski dug Krajem ove godine hrvatski e vanjski dug, prema Vladinim projekcijama, dosegnuti 47,6 milijardi kuna, to znai da e u prosjeku svaki graanin dugovati 10.747 eura ili oko 80 tisua kuna ili 15 prosjenih plaa u dravi. Poveanje je to duga po glavi stanovnika za oko 500 eura u odnosu na 2010. godinu, odnosno ukupan vanjski dug e se, prema Vladinim procjenama, u ovoj godini poveati za oko 2,2 milijarde eura. Ostvare li se planovi o rastu BDP-a od 1,6 posto, vanjski e dug u ovoj godini biti za oko tri posto vei od BDP -a, odnosno svega to e Hrvatska stvoriti do kraja 2011. godine. Zabrinjavajuu razinu od sto posto BDP-a vanjski dug ve je premaio u 2010. godini i iznad te razine drat e se, procijenili su u Vladi, i do kraja 2013. godine. U toj e godini hrvatski vanjski dug dosegnuti 52,515 milijardi eura, odnosno svaki e graanin, i oni tek roeni i oni najstariji, dugovati 11.852 eura, pa ako ne bude znaajnijih promjena u teaju kune dug po glavi stanovnika bit e

24

http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures%202012.pdf

19

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

88 tisua kuna25. Od srpnja 2009. do kraja ove godine, vanjski dug Hrvatske poveao za est milijardi eura to je 200 milijuna eura po mjesecu. U tih 30 mjeseci svaki graanin dodatno e biti zaduen za 1.354 eura. Tako je u razdoblju od 2000. do kraja 2010. godine hrvatski vanjski dug narastao za 4,5 puta. Prema, podacima HNB-a, vanjski dug same drave poveao se sa 3,8 milijardi eura s kraja 1999. godine na 5,9 milijardi eura krajem 2003. godine i na toj se razini zadrao do danas 26. U to nisu ukljuena jamstva i obveze HBOR-a.U ovoj godini, takoer prema izraunu sredinje banke, na naplatu ukupno dolazi vie od deset milijardi eura, od ega e drava morati vratiti 940 milijuna eura to e uiniti novim zaduivanjem. Drava e za pokrivanje kamata i otplate starih kredita morati podii oko 14 milijardi kuna kredita, ali jo toliko e se morati zaduiti za pokrivanje manjka u dravnom proraunu. Zbog toga e i javni dug, odnosno inozemni i unutarnji dug drave, u 2011. godini narasti na vie od 150 milijardi kuna, s ovogodinjih 138 milijardi kuna i dosegnut e 44,2 posto BDP-a27. 6.3. Zaduenost graana Prosjena zaduenost po svakom zaposlenom stanovniku Hrvatske prekoraila je granicu od 10.000 eura, odnosno dosegla je 74.000 kuna, a ukupni dug graana ve je sada vei od stotinu milijardi kuna. Istina, analitiari se spore oko ocijene je li takva zaduenost srljanje veine Hrvata u duniko ropstvo ili prostora za nova zaduenja jo ima. Bilo kako bilo statistika govori da je kreditna zaduenost hrvatskih graana upola vea nego u veini tranzicijskih zemalja, ali i dva do tri puta nia nego u zemljama Europske unije. Mnogi e sad rei: ako mogu graani EU moemo i mi, ali pri tom treba voditi rauna da je upravo u zemljama Europske unije pokrenuta prava lavina upozorenja o tetnosti prekomjernog zaduivanja stanovnitva. Osnovane su ili se osnivaju udruge i organizacije s ciljem da stanovnitvo zadri financijsku disciplinu i racionalizira svoju potronju28.

25

Ibidem

26

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/vanjski_dug/ 31.01.2013.

27

http://www.dnevno.hr/vijesti/novac/29480-1991-2011-vanjski-dug-15-puta-veci-dvostruko-viseumirovljenika.html 30.01.2013.
28

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/zaduzenost_gradjana/

20

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

6.4. Inflacija Iako su u prosincu porasli trokovi stanovanja (grijanje) te prehrane (prije svega voa i povra) potroake su cijene u prosjeku bile za simbolinih 0,1 posto nie nego mjesec prije. To se u prvom redu moe pripisati sezonskim pojeftinjenjima odjee i obue te neto nioj cijeni goriva29. Godinja je inflacija, meutim, time tek neznatno ublaena; cijene su u odnosu na lanjski prosinac u prosjeku bile 4,7 posto vie, dok je prosjena inflacija u 2012. bila 3,4 posto30. 6.5. Nepodmireni nalozi Vrijednost dospjelih neizvrenih osnova za plaanje u svibnju je poveana za dodatnih 807,7 milijuna kuna do novog rekorda od 39,9 milijardi kuna, navodi se u novom izdanju publikacije Hrvatske gospodarske komore (HGK)31. Rekordan je bio i broj nelikvidnih/insolventnih poslovnih subjekata, kojih je bilo ukupno 84.692, to predstavlja mjeseni rast od 2,2 posto ili za novih 1.808 subjekata. Navedeni podatak ukazuje da novi subjekti neprestano ulaze u blokadu, dok malo koji iz nje izlazi, upozoravaju analitiari HGK. Tako je u svibnju bilo 5.798 nelikvidnih poslovnih subjekata u kratkotrajnoj blokadi (do 60 dana), to je 726 vie nego prethodnog mjeseca32. 6.6. Nezaposlenost Prema podacima HZZ-a krajem oujka 2012. godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapoljavanje registrirane su 339.882 nezaposlene osobe. U usporedbi s veljaom 2012. broj nezaposlenih smanjio se za 0,9 % ili 3.069 osoba, a u odnosu na oujak 2011. godine broj nezaposlenih vei je za 3,0 % ili 9.752 osobe,. U ukupnome broju nezaposlenih ene ine 53,1 % (180.429 osoba), a mukarci 46,9 % (159.453 osobe). U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine, udio nezaposlenih ena je smanjen, a mukaraca povean za 0,6 postotnih bodova. S obzirom na dobnu strukturu, osobe od 15 do 24 godine ine 18,9 % nezaposlenih,
29

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/inflacija/
http://www.poslovni.hr/hrvatska/inflacija-u-prosincu-u-znaku-snizenja-227351

30

31

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/nepodmireni_nalozi/
http://www.poslovni.hr/vijesti/nepodmireni-nalozi-na-novom-rekordu-od-399-milijardi-kuna-183588

32

21

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

od 25 do 34 godine 25,7 %, od 35 do 44 godine 19,7 %, od 45 do 54 godine 21,7 % te iznad 55 godina 13,9 %. Osobe srednjokolske razine obrazovanja ine veinu u strukturi nezaposlenih 62,6 % (34,8 % s trogodinjom te 27,8 % s etverogodinjom srednjom kolom). Osobe nie razine obrazovanja ine 27,2 %, a osobe vie i visoke obrazovne razine 10,2 % od ukupnoga broja nezaposlenih. Najvei apsolutni broj registriranih nezaposlenih osoba je u Splitsko-dalmatinskoj upaniji (46.360 ili 13,6 % od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (41.869 ili 12,3 %) i Osjeko-baranjskoj upaniji (35.700 ili 10,5 %), a najmanji u Liko-senjskoj upaniji (3.462 ili 1,0 %). Usporeujui s istim mjesecom 2011. godine, nezaposlenost je smanjena u etiri, a poveana u sedamnaest upanija. Najvee smanjenje broja nezaposlenih zabiljeeno je u Liko-senjskoj (7,2 %) i Istarskoj upaniji (5,7 %), dok je najvei porast evidentiran u Koprivniko-krievakoj (8,6 %) te Virovitiko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj upaniji (po 8,2 %). U oujku 2012. godine 79.278 nezaposlenih osoba ili 23,3 % od ukupnoga broja nezaposlenih koristilo je novanu naknadu. Broj korisnika novane naknade smanjio se u usporedbi s oujkom 2011. godine za 9,7 % (8.470 osoba). Tijekom oujka 2012. u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je ukupno 21.726 osoba (15,1 % manje nego u veljai 2012. godine, a 5,1 % vie nego u oujku 2011. godine), i to: 12.486 osoba izravno iz radnoga odnosa, 341 osoba iz drugih poslovnih aktivnosti, 1.155 osoba iz redovitoga kolovanja te 7.744 osobe iz neaktivnosti. S obzirom na djelatnost prethodnoga zaposlenja, izravno iz radnog odnosa najvie je osoba dolo iz sljedeih djelatnosti:

preraivaka industrija - 2.871 ili 23,0 % trgovina na veliko i malo - 2.425 ili 19,4 % graevinarstvo - 1.511 ili 12,1 % pruanje smjetaja te priprema i usluivanje hrane - 1.171 ili 9,4 % te obrazovanje - 998 ili 8,0 %.

22

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

Ukupno je tijekom oujka 2012. iz evidencije nezaposlenih izalo 24.795 osoba (45,9 % vie nego u veljai 2012. godine te 8,0 % manje u odnosu na oujak 2011.godine). Od toga su zaposlene 16.902 osobe, i to: 16.542 osobe (97,9 %) na temelju zasnivanja radnoga odnosa i 360 osoba (2,1 %) na temelju drugih poslovnih aktivnosti (zapoljavanje prema posebnim propisima, registriranje trgovakoga drutva, obrta, ugovor o djelu, itd.). U programe aktivne politike zapoljavanja tijekom 2012. godine novoukljuene su 943 nezaposlene osobe, i to u programe: javni radovi 452 osobe, obrazovanje nezaposlenih 334 osobe, potpore za zapoljavanje i samozapoljavanje 109 osoba, struno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnoga odnosa 46 osoba te potpore za usavravanje 2 osobe. Od toga je Nacionalnim planom za poticanje zapoljavanja 2011.-2012. obuhvaeno je 940 osoba, a programima obrazovanja nezaposlenih financiranim iz drugih izvora 3 osobe33. 6.7. Indeks cijena Na godinjoj razini, u odnosu na lipanj 2011. traene cijene nekretnina ostvarile su pad od 2,6%. Prema Indeksu cijena nekretnina, u lipnju 2012. u odnosu na svibanj 2012. cijene nekretnina na zagrebakom tritu ponovno su zabiljeile pad (-0,4%). Na godinjoj razini, u odnosu na lipanj 201134. traene cijene nekretnina ostvarile su pad od 2,6%.Vano je napomenuti da nakon to je indeks bio dva mjeseca za redom iznad razine 2006. sada je ve tri mjeseca za redom ispod te razine. 6.8. Mirovina Porazan je to podatak za zemlju koja se pribliava Europskoj uniji gdje je cilj postii isplatu mirovine u iznosu od 70 posto prosjene plae u dravi. Jedan je graanin nedavno izraunao da e mu drava kroz mirovinu uplatiti oko 420.000 kuna manje nego je uplatio u mirovinski sustav. Zato je to tako? Prema dostupnim podacima Ministarstva financija od 2003. do kraja svibnja 2012. prosjeno svake godine dravi za isplatu mirovina nedostaje oko 10 milijardi kuna koje mora nai, pa se u deset godina nakupilo oko 100 milijardi kuna manjka u prvom mirovinskom stupu. I ove je godine ista situacija. Od doprinosa u prvi mirovinski stup skupilo

33

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/nezaposlenost/ http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/indeks_cijena/

34

23

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

se oko 12,5 milijardi kuna do kraja kolovoza, a ve se za mirovine moralo odvojiti gotovo 19 milijardi kuna, to znai minus od 6,5 milijardi kuna. A moe biti i gore! Od zaposlenih je 23 posto starije od 50 godina, to znai da e 350 tisua ljudi u iduim godinama polagano odlaziti u mirovinu35. HZMO redovito objavljuje strukturu umirovljenih iz koje se jasno vidi da je u sustavu polovica ljudi koji su radom zasluili svoju mirovinu te ogroman broj graana koji su radili znatno krae od oekivanja ili su po posebnim uvjetima stekli pravo na umirovljenje. Naime, 635 tisua umirovljenika je u kategoriji 'starosne' mirovine, a to prema zakonu znai da su imali vie od 65 godina i minimalno 15 godina radnog staa, dok je ostalih 491 tisuu umirovljenika koji primaju mirovinu po redovnim uvjetima ili u invalidskoj mirovini ili koristi obiteljsku mirovinu36.

35

http://www.nhs.hr/gospodarstvo/pokazatelji/mirovine/

36

http://www.tportal.hr/biznis/gospodarstvo/214942/Zasto-su-mirovine-u-Hrvatskoj-takomale.html#.UQnAjfL04WQ 30.01.2013.

24

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

7. ZAKLJUAK

U zemljama koje uspijevaju ostvariti optimalnu raspodjelu nacionalnog outputa, osobna potronja djeluje kao akcelerator gospodarskog rasta i razvoja. Poveanje vrijednosti osobne potronje rezultira multiplikativnim efektima na ukupnu proizvodnju i gospodarstvo. Naime, porast osobne potronje utjee, zbog porasta potranje za odgovarajuim dobrima i uslugama, na ekspanziju njihove proizvodnje. Meutim, taj se utjecaj ne ograniava samo na proizvodnje za kojima se poveala potranja, ili pojavila nova, nego na sve ostale sektore gospodarstva, s obzirom da u ouputu jedne djelatnosti sudjeluju u odreenoj mjeri inputi svih ostalih djelatnosti. Na taj nain poveanje osobne potronje neposredno utjee na razvoj jednog dijela gospodarstva, a posredno na ukupno gospodarstvo. U Republici Hrvatskoj osobna je potronja dugorono ispod prosjeka zemalja iste skupine razvijenosti, mjereno ostvarenom vrijednou i udjelom u bruto domaem proizvodu. S obzirom na takvo njeno obiljeje, nije niti mogla djelovati kao aktivni imbenik gospodarskog razvoja. Dugorona obiljeja osobne potronje u Hrvatskoj imala su negativne makroekonomske efekte, posebno na strukturne promjene proizvodnje i gospodarstva, zaposlenost, ivotni standard stanovnitva.

U odnosu na danas razvijene zemlje tranzicije, a kao posljedica neadekvatne razine osobne potronje, Hrvatska ima i loiju strukturu potronje sektora domainstva. S obzirom na malo unutarnje trite i tehniko-tehnoloko zaostajanja, za Hrvatsku je od posebnog znaaja budue kretanje osobne potronje. Naime, vei stupanj iskoritenosti sadanjih proizvodnih potencijala, razvoj novih proizvodnji, te adekvatna promjena proizvodne strukture zemlje, pretpostavlja i odgovarajuu razinu potranje na domaem tritu. To od nositelja ekonomske politike zahtijeva na makroekonomskoj razini uspostavljanje optimalnog odnosa izmeu svih oblika potronje.

25

Osobna potronja i ivotni standard uz osvrt na Republiku Hrvatsku

LITERATURA
Kopal,M.: Neka obiljeja gospodarstva Hrvatske i strukturne promjene, Ekonomski pregled, god. 47, br. 1-2/1996. Babi, M. Makroekonomija, Mate, Zagreb, 2001. Soumitra,S. Osnovni pojmovi u makroekonomiji. Kratis, Zagreb, 1993. kare, M. Indikator siromatva u Republici Hrvatskoj, svezak 6., br.3., Pravni fakultet studijski centar socijalnog rada, Sveuilite u Zagrebu, Zagreb, 1999.

INTERNET

http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/14-01-01_01_2012.htm http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2012/14-01-02_01_2012.htm

Izvor:http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figure
s%202012.pdf http://epp.eurostat.ec.europa.eu/portal/page/portal/pgp_ess/0_DOCS/hr/Croatia%20in%20figures%20 2012.pdf

http://www.novilist.hr/Vijesti/Gospodarstvo/Hrvatski-BDP-u-2011.-porastao-za-0-2-postoali-smo-na-pragu-nove-recesije

26