Bajo Pivljanin

kralj

uskoka jadranskog primorja

Narodno pamenje odu ilo se junaku i megdand iji Baju Nikoliu Pivljaninu epskom pjesmom
. Postoji, meutim, i onaj Bajo Pivljanin iz venecijanskih i nekih drugih arhiva,
koji bilje e dogaaje u toku njegovog petnaestogodi njeg izbivanja iz Crne Gore i bavl
jenja, uglavnom na prostoru jadranskog primorja, od Istre do Ulcinja.
Ove neprijeporne injenice va ne za sgledavanje sveukupne uloge Baja Pivljanina u Cr
nogorskoj i drugim ju noslovenskim istorijama odlino je obradio prof. Svetozar Bora
k, a sistematizovao i publikovao, dodajui i dragcojene rezultate sopstvenih istra i
vanja, publicist Vasko Radusinovi u radu Bajo Pivljanin u venecijanskim i zadarsk
im arhivima Osim navedenih, istorijskom ulogom Baja Pivljanina bavili su se i h
rvatski naunici: Miroslav Berto a, Istra: doba Venecije (XVI.-XVIII. stoljee), Pula
1995; Hajduci u ju noj Istri, Kalendar Jurina i Franina, Pula 1977; Hajduka epizoda
naseljavanja Pulj tine (1671-1675), Jadranski zbornik
prilozi za povijest Istre,
Rijeke, Hrvatskog primorja i Gorskog kotara, sv. VIII., Rijeka-Pula 1973. i Slav
en Berto a, Kulturalno-antropolo ki aspekti hajdukog naseljavanja ju ne istre (1671.-16
76.) Lingua montenegrina, br. 3, Cetinje 2009. u mogunosti smo da vrlo pouzdano r
ekonstrui emo u nauci malo poznatu kolonizaciju Crnogoraca hajduka I njihovih porod
ica u Istru krajem XVII vijeka
Prvi glas o Baju Pivljaninu javlja se u terminaciji generalnog providura Antonij
a Priulija, datiranoj 11. juna 1669. godine, a izdatoj na Hvaru. On je sa jo dvoj
icom hajdukih haramba a, Grujicom eravicom i Vukosavom Puhaloviem, tra io nagradu od ve
necijanskih vlasti za ratne zasluge. Vlasti su ih uvrstile u spisak zaslu enih i tak
o im omoguile u ivanje tzv. mrtve plae .
Iz spisa
izlagao
e. Sve je
da nikada

saznajemo da je Bajo bio skroman u zahtjevima, jer je i prije toga esto

ivot ratnim opasnostima, zadobijao je rane a nije dobijao nikakve nagrad
to inio u du devoj slu bi. Zbog toga je bio uvr ten u odred plaene konjice, ma
nije morao uzjahati konja i ii u borbu.

ini se da Baju Pivljaninu nije dala mira ratnika, hajduka krv, pa je gledao kako d
a nastavi etovanje i upade na turska podruja, uprkos potpisanom miru izmeu Turske i
Venecije u Kandiji. I kotorski uskoci, pogotovo brat Stojana Jankovia, Ilija, ni
jesu vodili rauna o miru, pa su nastavili uskakati u turske krajeve i ivjeti od pl
jake. Venecijanci su tu neugodnu situaciju nastojali da rije e bez buke. Odlueno je
da se pozovu predstavnici pera tanskih hajduka i kotorskih uskoka u Mletke, to se i
dogodilo u decembru 1669. godine.
Pera tane je predstavljao Bajo Pivljanin, zajedno sa Grujicom eravicom i Vukosavom
Puhaloviem. Oni su uinili mletakom du du predstavku, datiranu 10. januara 1670. U pre
dstavci su njih etvorica tra ili da se hajdukim porodicama u okolini Perasta, ( gdje iv
i oko 1.500 du a ) pomogne tako to e ih preseliti u plodne Ravne Kotare, Risan ili neg
dje drugo.
Potrebno je zbog toga da im dr ava obezbijedi hranu dok njihovi usjevi rode, da ih
oslobodi carina kao to su osloboeni Pa trovii, Grbljani i Pera tani i da se ne mije a u
njihove sporove, po to e oni pravno urediti odnose meu sobom. Razumije se da je ovaj
zahtjev ocijenjen u Veneciji kao pretjeran, pa su vlasti poele da odugovlae sa ko
nanim rje enjem. Bajo i njegovi drugovi na li su se u nevolji, po to im je poelo ponesta
jati novca za tro ak, koga su sami pribavili. Umorni i suzni , kako su se izrazili u
svojoj novoj molbi upuenoj du du, oni su zatra ili da im se isplati vojnika plaa i zaos
taci, kako bi se mogli vratiti svojim kuama. Iznos je bio 600 dukata. Njihova je

molba uva ena, a neka su obeanja i ispunjena: narodu je podijeljeno ne to

eravici i Puhaloviu data su nova odijela.

ita, a Baju,

U junu 1670. godine providur Barbaro izdao je terminaciju po kojoj se u Risan al

je naroito mletaki predstavnik koji e hajduke dr ati pod kontrolom, a sam Risan i sel
a oko njega predati hajducima i njihovim porodicama.
Mira je bilo dok Jusuf-aga Rizvanbegovi nije 1671. godine poku ao da prodre u Risan
. Hajduci su ga doekali i sve Turke iz njegove ekspedicije pobili. To je izazvalo
muan utisak kod Porte u Carigradu, pa je na Veneciju otuda izvr en strahoviti prit
isak i mletake vlasti su morale da rasele sve hajduke Risna.
Jednoga jutra, u junu 1671. godine, ri njanski hajduci su ukrcani na galije i svi
prevezeni u Pulu u Istru. Tek tada su poele nevolje jer su hajduci poeli u ogorenju
pljakati. Po nalogu Senata, u Pulj je stigao providur Barbaro i uspio je smiriti
uznemirene Crnogorce. Podijelio im je (u okolini Pulja) zemlju i ito do novog ro
da.
Boravak hajduka na Puli i okolini znatno je pojaao sukobe izmeu starog i novog sta
novni tva, emu su mletaki rektori posveivali veliku pa nju, ali problem nisu uspjeli ri
je iti.
Od prekr aja i kaznenih djela u ijoj osnovi le e socijalni motivi, ponajprije borba z
a golu egzistenciju, najbrojniji su sukobi oko zemljeValja potom spomenuti i kri
minalne delikte protiv ivota i imovine, od ega su najbrojniji bili prijestupi iz k
oristoljublja.
Brodom Baja Pivljanina naoru ani su hajduci plovili uz obalu i napadali ribarske a
mce koji su se sklanjali u luku Verudu i ostale manje zalive u okolini Pule, ekaj
ui smirivanje uzburkanog mora ili duvanje povoljnog vjetra kako bi prepolovili Kv
arner. Nakon brojnih albi Senat je u aprilu 1672. zatra io od ra porskog kapetana da
ispita probleme koje hajduci stvaraju i da im oduzme barke s kojima raspola u. Pro
vidur za zdravstvo Bernardo Gradenigo izdao je zapovijst da se gajeta Baja Pivlj
anina spali, ali hajduki prepadi na ribare i brodove nijesu prestajali. U izvje taj
u koparskog podestata i kapetana Lorenza Donada opisuje se napad na barku lo injsk
og kapetana imuna Gladulia, koji se pri povratku iz Venecije, u martu 1674., zbog
nevremena morao zadr ati u uvali Valmi eji kod Premanture. Nou su kapetana i putnike
napali naoru ani hajduci, a Gladuli je ubijen kad je poku ao pru iti otpor. Brod je opl
jakan, a dvojica svje tenika su vezani. Na kasnijem ispitivanju o teenici su izjavili
da su hajduke prepoznali po turskoj odjei i govoru. Uskoro je puljski knez-providur
podignuo optu nicu protiv nekoliko hajduka, meu kojima su bili i Bajo Nikoli Pivlja
nin i njegov brat Petar. Mnogim se hajducima sudilo u odsutnosti, jer su pobjegl
i i napustili Istru odmah nakon to su otkriveni u vr enju prijestupa.
Kaznena djela poinjena iz osvete takoer su bila vrlo uestala. Poznata hajduka osveta
bila je duboko ukorijenjena u njihovoj svijesti, pa je do la do izra aja i tokom bo
ravka u Istri.
Jednako mnogobrojna bila su i kaznena djela poinjena iz obijesti Tako su u junu 1
674. napadai na barku lo injskog kapetana Gladulia, na cesti koja vodi u Pulu, poku al
i napasti puljskog hirurga Zuanne Malanfu, ali im je on pobjegao u suprotnom smj
eru.
Porast hajdukih prijestupa valja pripisati kolebljivom, ponekad i blagonaklonom s
tajali tu Senata prema njihovim deliktima, koje je bilo uslovljavano dr avnim i dipl
omatskim potrebama Mletake Republike.
Novo podneblje nije odgovaralo dojuera njim Bokeljima, pa su mnogi od njih bje ali ko
d senjskih gusara i hajduka, odajui se ponovo oru ju i ratovanju, a neki su se vraal
i u Boku, razumije se kradom. Tamo su ih ekala hap enja, tamnice i prikivanje na ve

sla, na galijama. Iz istih razloga je pao u nevolju i Mato Njegu evi. Za njegovo iz
bavljenje zauzima se Bajo Pivljanin, ijem se prezimenu ovoga puta dodaje i Nikoli.
On je tim povodom uputio 27. marta 1673. godine molbu du du u kojoj smjerno moli z
a slobodu svoga zemljaka, ali otvoreno prijeti da e u sluaju ako se ostali hajduci,
na galijama i u tamnicama, ne puste na slobodu, hajduci morati tititi svoje ivote .
Postoje svi znaci da je Bajovoj molbi udovoljeno, po to se vi e nije ulo za bunu Crno
goraca u Puli.
Nemogav i opstati u Puli, Bajo Pivljanin se nastanjuje u Zadru u ljeto 1675. godin
e i djeluje kao jedan od voa uskoka.
U Boku kotorsku se vraa 1684. godine i ponovo poinje s hajduijom. Pivljani i Banjan
i u Boku su do li organizirano zaslugom Baja Pivljanina 1685. godine. Kod mjesta D
ra in Vrt (okolina Kotora) postoji kula Baja Pivljanina, u kojoj je, po predanju,
boravio tokom etovanja.
Kao pomo Crnogorcima, kotorski providur Zeno alje odred hajduka i Bokelja pod Bajo
vim zapovjedni tvom. Do sukoba sa Osmanlijama do lo je na Vrtijeljci, gdje su Osmanl
ije izvojevale pobjedu.
Bajo Pivljanin poginuo je poetkom maja 1685. u bitci na Vrtijeljci pored Cetinja.
Sahranjen je pred Vla kom crkvom na Cetinju
brat stojana mitrovia jankovia ilija
dzeferdar_mehmed_ageKako je tokom vremena vi e puta doraivan te ko ga je precizno dat
irati (17/18 vijek), to se odnosi i na mejsto izrade. D eferdar je pripadao Mehmed
agi Rizvanagiu, koji je poginuo u Pera kom boju 15. maja 1654. godine. Du ina d eferdar
a je 127 cm, a cijevi 90 cm, promjera 2,8-3 cm. Kundak je ukra en sedefom.
Inv. br. V 46
Sjeivo je jednobridno, blago povijeno sa dva lijeba. Sjeivo je u gornjem dijelu (ne
jasno) dekorisano. Dr ak je ko tani, sa dvije metalne ovojnice i glavicom na vrhu. D
u ina sablje je 165 cm, sjeivo je du ine 92 cm. Po predanju, sablju je u dvoboju, ote
o Vicko Bujovi od Osmana abanovica, u uriima kod Bijelehttp://www.muzejperast.me/plu
gins/content/jumultithumb/Li4vLi4vLi4vaW1hZ2VzL3N0b3JpZXMvbXV6ZWovbXV6ZWotcGVyYX
N0LTA2OS5qcGcmYW1wO3c9MTAwJmFtcDtoPTEwMCZhbXA7cT05MA==.jpg
Turska sablja
muzej-perast-069Sjeivo je jednobridno, blago povijeno sa dva lijeba. Sjeivo je u go
rnjem dijelu (nejasno) dekorisano. Dr ak je ko tani, sa dvije metalne ovojnice i gla
vicom na vrhu. Du ina sablje je 165 cm, sjeivo je du ine 92 cm. Po predanju, sablju j
e u dvoboju, oteo Vicko Bujovi od Osmana abanovica, u uriima kod Bijele.
Op irnije...
Turska kratka sablja
muzej-perast-077Sablja sa kratkim, jednobridim i povijenim sjeivom, na kome su dv
a lijeba. Dr ak je od drveta, sa malim zasjeenim u ima. Du ina sablje je 62 cm. Sjeivo je
dugako 52 cm.
Op irnije...
Top tipa falkonet

muzej-perast-135Mletaki top, poklon mletakih vlasti Pera tanima. Izraen je na teritor

iji Dubrovnika, u 17. vijeku. Du ina topovske cijevi je 146 cm, promjera 13,5 cm.
S obzirom na zelenu boju topovske cijevi, koja je izraena od legure bronze, top j
e kod Pera tana poznat pod nazivom "zelenko".
Op irnije...
Signalni topovi
muzej-perast-136Dva mala topa, tipa taras. Izraivali su se u Njemakoj, ali i u Dub
rovniku, te se pretpostavlja da su sa dubrovakog podruja. Tanka cijev je umetnuta
u drvenom postolju sa dva vea toka sa strana. Topovi su iz perioda 17. vijeka. Top
ovi su istih dimenzija. Du ine 95 cm. Cijevi su dugake 55 cm sa promjerom 3 cm.
Op irnije...
Ma Don Karlosa Gonzage, XVI vijek

mac_don_karlosaDu ina maa je 118 cm, a du ina sjeiva je 94 cm. Zbog naina izrade maa, ij
je sjeivo valovito, slino plamenim jezicima, ma spada u tipove maeva koji se naziva
ju plameni maevi . Du ina dr ke je 15 cm i zavr ava se okruglom dekorisanom glavom (geomet
rijskim motivom), kakav je i na rukobranu, koji se sastoji od 3 polukru no zaoblje
na rebra nejednake veliine, sa ovalnim ispupenjem po sredini svakog. Krsnica je ra
vna i zavr ava se slinim ovalnim oblicima sa obje strane. Po predanju, panski vojsko
voa don Karlos Gonzaga, se svojim zlodjelima zamjerio Pera tanima, a poslije otmice
dvije Pera tanke, su mu Pera tani u boju sa njim, odsjekli ruke, te oteli ma, koji s
e iz perioda 16. vijeka uva u Perastu.
Pera ki ma, XVI-XVII vijek
peraski_macDimenzije
du ina maa je 99 cm, dr ka je dugaka 14 cm, sjeivo 85 cm, izraeno
d te kog elika i jednobrido. Po svojim osobenostima ma pripada tipu maeva palo
i spada
veoma rijetke primjerke oru ija iz pomenutog perioda. Na prednjoj strani maa, urez
an je grb pera ke porodice Stjepanovi, koja je u okviru bratstva Rajkovi imala isti
grb. Du o trice, na istoj strani, slijedi natpis na starosrpskom jeziku iz Psalama
(35,1-3 0). Na naliju o trice je krai natpis na latinskom jeziku. Cijela o trica bila
je optoena zlatom.
Dr ka je ukra ena dragim i poludragim kamenjem i okovima od srebra. Po nainu izrade,
ma predstavlja kombinaciju italijanskog jednoo trog sjeiva iz druge polovine XVI vij
eka, krsnice iz prve polovine XVI vijeka, takoe italijanskog porijekla, rasko ne dr k
e, to je odlika arapsko-marokanskog tipa. Po predanju, ma je poklon Petra Zrinskog
Pera tanima, poslije njihove velike pobjede nad Turcima u Pera kom boju 1654. godin
e. peraski_mac_2Samo porijeklo maa je veoma diskutabilno, a samim tim, i mjesto g
dje je iskovan. injenica je, meutim, da se ma od njegovog prvog pomena nalazi u Per
astu, gdje su ga vjekovima pasali gradski kapetani kao simbol vlasti. Ma ima i svoj
e korice, izraene od tvrdog drveta, presvuene finom crnom ko om i okovane srebrom.
Ma kapetana Krsta Zmajevia

mac_kapetana_krsta_zmajevicMa kapetana Krsta Zmajevia, oca admirala Matije Zmajevia

, XVII vijek. Dimenzije
du ina maa je 96 cm, du ina sjeiva je 84 cm. Ma pripada tipu ma
va schiavone sa tipinim mre astim rukobranom. Na glavi dr ke je izraen, u ispupenju, grb
porodice Zmajevi. Ma ima korice, izraene od drveta, presvuene ko om i ojaane, a istovre
meno i ukra ene metalnom i srebrnom dekoracijom

Crnogorska narodna no nja je izuzetno rasko na, elegantnog kroja, smjelih kombinacij
a boja sa bogatim zlatovezom.
Mu ka no nja se sastoji od bijele ko ulje, plavih irokih gaca, bijelih dokoljenica, naz
uvaka, opanaka ispreplijetanih oputom, crvenog d amadana sa ili bez rukava, svjetl
ozelenog gunja ili tamnozelene dolame, crvene du anke bogato ukra ene, koja se oblac
ila preko gunja. Preko gunja ili dolame oblacio se i jelek, sam ili sa tokama. O
ko struka se nosio ko ni pojas silav, oko kojeg se vi e puta omotavao svileni pojas
- trombolos. Uz no nju se nosila i kapa sa crnim rubom (deravija) i crvenim polje
m (tepelak) na kome se zlatovezom izradivao crnogorski grb, inicijali vlasnika i
li drugi simboli. Za pojasom se nosilo oru je, par pi tolja i jatagan, a preko ramen
a duga pu ka, d eferdar ili arnautka.

enska no nja se sastoji od svilene ko ulje ukra ene vezom,

potko ulja bez rukava, duge svilene suknje, svjetlozelenog
oljenica i opanaka. ?evojke su na glavi nosile kapu, a ene
ramu, zavisno od ivotnog doba. Oko struka se nosio srebrni
cemer, kovan ili radjen u tehnici filigrana

ispod koje se nosio bustin koreta bez rukava, dok

raznobojnu ili crnu ma
ili pozlaceni pojas -

Dalmatinska zagora
Sveani mu ki prsluk od crvene kupovne oje, ukra en je srebrnim tokama (kovni ukras), u
ijem su sastavu: ploe, ilike, puceta i koluti. Toke su izraivali profesionalni zla
tarski obrtnici, kujunije, tehnikama lijevanja, kovanja, filigrana i granulacije.
Ovaj primjerak sveanog mu kog prsluka potjee iz mjesta Vrlika, a datiran je u poetak
20. stoljea.

?????? ?????? ????? ?????? ???????? ??????, ???????? (?????????, ????????? ? ???
??????), ????, ????? ??????? ( ?? ? ) ? ?????????? ( ?????? ) ???? ??????, ??? ?? ?? ?????
??? ????????? ????????? ? ?????? ?????????? ????? ????????? (????????? ?????????
???????? : ????????? , ????? ? ???????? ???????? ???????? , ????? ?????????? ??? ?????
?????? ? ????????? ??????? ?? 17. ???? ?????? , ???? ?????? ??????? ??????? ? ???????
?? ????? ??????? ), ??????? ?? ??????? ?? ?????? (???? ???????? , ???? , ????????? ? ??
? ????????? ????? ?????? ( ??????? , ??????? ? ???????? ). ?????? ???????? ?????? ?? ????
???? ????????? ??????????????, ??? ??? ? ????????? ?? ??????? ????????? ????????
???. ????? ???????? ?? ?????? ?? 18. ? 19. ???, ? ?????????? ??? ?????? ?? ?????
? ?? ???? ? ????? ?????? ??????
1. ??????? ?????? ?? ??? ?????????? ???????, ??????? ? ???.??????? ????? ?? ????
??? ? ??????? ?????????, ???? ?? ?? ?????? ???????? ??? ?? ???????. ? 27. ??????
?? ??????? ?? ??????????? ?????. ????????? ?? ??? ? ???????????? ? ????????? ??
?????? ???????? ? ???????????????.? ????????? 1840. ?? ?????? ?? ??????, ? ????
??? ?? ?????????????? ? ?????? ????????? ??????????? ?? ????? ?? ?????-?????????
?, ???? ?? ??????????? ?????????? ????????? ???????? ??????? ???????????? ??????
. ?????? ????? ? ???????? ?????-??? ???????????????? ?? ???????? ???? ?????????
? ??? "???? ?????-??? ???????"(??????), ? ? ???? ?????? ? ???? ??????? ?????.???
????? 1841. ????????? ?? ?? ???????, ? ? ???? ???? ?????? ?? ????????.???? ?? ??
??????? ?? ??????.????? ?????????? ??????????? ????????? ?????, ???????? ?? ? ??
? ??????????? ???? ???? ?? ??????? ????????? ???? ????????????? ????.? ?????????
?-??????? ???? ??? ?? ???? ??????? ??????? ??????????? ? ??????????? ? ? ???????

???? ????? ???? ? ??????.???????? ?? ????????? ???????? ?? ?????????? ???????? ?

? ?????????????? ???????.
2. ????? ???????, ????? ?????? ??????????????????????? ?????? ?? ???????? ???? ?
???????????? ???????????. ???????? ?? ?? ???? ???????????? ????????? ?? ????? ?
????????, ??? ???????. ??????? ?? ??? ???????? ???????????????????? ?? ? ???????
?????-?????????? 1840. ????? ?????-??? ??????? ????? ???? ?????? ?? ?????? ????
??. ????? ?? ????????????? ?????? ????????, ???? ??????? ???? ???????????? ?????
?? ????? ????? ???? ?? ??????????????? ??????. ???? ????????? ?? ??????? ???? ????
?-??? ??????? ? ?? ?? ??????? ??????,??? ? ? ???????? ?????. ????????? ? ????????
????? ????-???? ?????? ? ?????-????. ????????? ? ????????????? ???????.
3. ???? ?????? ??????? ?? ??? ??????????? ???, ?????????? ????? ? ????????.?????
????? ?? ??????? ?? 1858. ?? 1877. ?????? ???? ?? ??????? ? ?????????????. ?????
?? ????? ??????? ?????????? ?????, ????? ????? ???????.??? ?? ??????? ??? ?????
? ?????? ? ???????? ??????, ? ??????? ?? ? ? ????????????????.??? ??????????????
??? ?? ????? ? ???????? ???????? ?? ??? ????????????. ????? ????????? ? ???????
???? ?? ?????? ?? ???? ???????????? II ????????? ??????. ??????? ?? ?? 1858. ???
???, ???????? ?????????????. ?????????? ?? ? ???? ????? ??????? (?? ????? ??????
????) ?????????????? ???????, 1875. ??????: ?? ?????? ???????????, ?? ??????,???
?? ? ?????? ??????. ?????????? ?? ? ??????? ?? ?????? ????,????,??????? ? ??????
?????? ??????????, ?? ??????? ??????????- ????????????? (1876-1878).? ??????? ?
??????? ???????? ?? ??????? ??????? ?????: ?????? ????????, ???????? ?????? ??????
? (???? ?? ???????? ?? 11. ???? ??27. ??????? 1877. ??????) ???? ?? ?????????? ?
?????? ???? ?? ??????? ??????? ??????? ?????? - ???????? ?? ? ?????? ???? ???? ??
?? ???????? . ???????? ?? ?? ?????? ????? ?? ?????? ??????? ??????? ??????? ??????
????????????, ???? ?? ??????????? ???????? ????? ?? ?????? 1877. ??????.???????
?? ????????? ?? ????? ??????. ??????, ????? ???? ???? ????????,?????, ? ???????
??????? ?? ??? ?????????? ?????????.
4. ???? ???????? ??????? ?? ??? ?????????? ????????, ????????? ? ??????? [1] ? ?
????????????? ????????? ?? ????? ???? ????. ???? ?? ?? ???? ????? ???? ?? ??? ??
?????????????? ????????, ?? ?? ???? ??????? ????????, ????? ?? ?? ??????? ??????
?. ?????? ???? ????????? ? ?????????? ??? ? ??????? ????? ??????, a ??????? 1875
, ??????????????? ????????????? ???? ?????? ?????? ???? ?? ??????????? ?????????
? ? ????????????????. ???? ?? ???????? ???????? ?? ???? ????????? ? ??????? ?? ?
????????? ?????? ????????? ????????. ????????? ?? ?? ?????? ??????????? ?? ????
???? ? ???????????????????? ??????, ????????? 11 ?????? ??????????? ? 12 ???????
?. ???????? ??????,???? ?? ??????? ?????? ? ???????, ??????? ?? ???????? ???????
?? ????? ???????????, ?????? ??????? ???????? ?????? ???????. ??????? ?? ? ????
? ??????? ???? ? ????? ??????????? ?????, ??? ? ? ?????? ?????? ??????? ??? ????
??? ??? ??? ?? ??? ?? ????????????????? ????? ????? ?? ?????????? [2] ? ? ??????
???? ??????? ????? ???????. ??????????? ?? ???? ????????? ??? 1876. ??????. ???
?? ??? ?? ?????????? ? ???? ?? ????? ??????????? ???????, ????? ?? ? ????? ?? ??
?????? ?????? ?????? ????????? ?????? ?????? ???????, ????? ?? ?? ??????? ???? ?
??? ? ??? ? ????????] ???? ????????????? ??????????? (???? ????? ?? ??? ? ??????
?????) ??????????? ?????? ??????????? ? ???????? ?????. ????? ???????? ?????? ?
?????? ???? ???? ??????? ?? ????????????? ??? ?????? ??????????, ? ?????? ????
?? ?? ?????? ?? ????????? ? ? ???????????? ? ???? ?????? ??? ??????. ?????? ?? ?
???? ???? ? ????? ???? ??? ???????????????? ? ? ????? ?? ???? 4.???? 1903. ????
??. ???????? ?? ???? ????????? ?? ??????????????? ??????, ?? ??????? ????? ?? ??
???? ???????????? ??????, ?????????????????????? ? ??????? ?????? ?????? ? ?????
?? ??????? ?????????? - ?????????????????? ????? . ??????? ?? ??????? ???????????,
???????????, ?????? ? ??????????????????????
5. ???? (???????) ???????? ?? ??? ?????? ???????? ????????? ?? ????.??????? ?? ?
?????? ?????? ???????? ????????. ?????? ?? ? ??? ??????????????.??????? ?? ????
?????? ????, ??????? ?? ? ? ???? ?????????. ?????? ?? ?????????? ???????? 1669.
?????? ??? ???????? ????????? ???? ?? ????????????????? ???? ?? ?????? ?????? ?
????? ?? ??????? ?? ???????.???????? 1671. ??????, ?? ? 600 ??????? ?? ?? ?????
????????? ?????????? ????. ? ????? ?? ????????? ? ????1675. ?????? ? ??????? ???
????? ?????? ??????. ? ???? ???????? ?? ????? 1684. ?????? ? ?????? ?????? ????
????????. ??????? ? ?????? ? ???? ?? ????? ???????????? ???????????? ????????? 1
685. ??????. ??? ?????? ?????? ??? (??????? ?????)??????? ???? ???? ?????????, ?

????? ??, ?? ???????, ??????? ?????????????.??? ????? ???????????, ???????? ???

????? ???? ???? ????? ??????? ??????? ??? ??????? ????????. ?? ?????? ?? ????? ?
? ?????????, ???? ??????????? ?????????? ???????.??????? ?? ???????? ???? 1685.
? ???? ?? ????????? ????? ??????.???????? ?? ???? ??????? ??????? ?? ??????.
6. ????? ??????? ??????? ?????????? ?? ?????????? ?????????, ?????????? ? ??????
? ?? ??????? ????. ? ???????? ????? ???????? ??? ????? ???? ???? ?????? I ??????
???. ????????? ?????? ?? ????? ?????????? ?????????? ????????, ? ????? ?? ??????
? ??????? ?????????????? ???????????. ????? ?????????? ????????? 1878, ????? ???
?????? ????? ??????? ??? ?????????????.??? ?? ? 50. ?????? ?????????, ? ????? ??
????? ???????? ?????????? ??????????????? ????????. ??????? ?? ??? ???? ???????
? ?????, ????? ?????? ????????? ? ????? ? ??????? ????????, ?? ?????? ?? ???????
??? ? ????????????????? ???????? ??????? ? ????????. ????? ??????? ?? ????? ? ??
???? ?? ????????? ? ????? ????????? ??????? ?? ??????? ????. ??? ? ??? ?????? ??
????????? ????? ???????, ????? ??????? ?? ??????? ?????? ??????. ?????? 1856. ??
?????? ?????? ? ???? ? ?????? ????? ?????? ??? ????????. ???? ???? ???????? ? ?
????????????? ?? ?????, ? ??? ????? ?? ????????, ???? ?????? ???????? ?? ?? ????
????????????? ?????? ? ???? ??????? ???????????. ???? ??????? ???? ?? ??????????
??????? ????? ????, ????? ?? ?? ?????? ????? ????????? ???????. ?????? 1874. ??
??????? ??????????? ????? (?? 1879. ?????????? ? ??????? ??????). ? ???? ??????
??????,?????????? ?? ??????????? ????????? ? ???? ?? ???????. ????? ?????? ?????
? ???????? ??????? 1882. ????? ??????? ?? ???????? ??????? ?????? ? ??????? ?? ?
?????? ? ????? ?????.???? ?? ?? ???? 50 ?????? ? ??? ?? ???????? ??? ? ?????? ??
????? ???????????,??????? ?? ???????? ??????.
7. ????? ?? ?????? ??? ?????? ?????????, ?? ?????? ?????????? ?????,????? ? ????
?? ?????? ? ??????????? ??????? ????. ?????????? ?? ?????????? ?? ???? ? ???? ?
16. ??????. ???? ?????? ??????? ? ?????? ?????? ?????? ???? ??????. ????? ? ????
?? ???? ????? ?? ?????? ? ??????????????? ?????? ?? ?? ?? ??????? ??? 1775. ????
??, ??? ???? ???????????????? 1776. ???.????? ?? ????? ?? ??????? ??????? ??????
, ??????? ???? ? ??????? ????????.????? ?? ?????????? ?? ????????? ?????? ??. ??
????? ?????????????.????? ?? ????? ??? ????? ? ?????? ?? ?????, ????? ?? ?? ???
??????, ??? ?????? ?????? ???????? ?????????? ????? ?????, ???? ?? ??????? ?? ??
???? ??????????? ?? ????????? ????? ?? ?????. ???? ? ???? ??????? ?? ?? ? ??????
? ?? ????? ??????? ???????? ???????? ?? ?? ??????? ? ????? ???????? ????????.???
?? ?? ???? ?? ???????? ????? ?? ???????? ?? ????? ?? ??????, ??????????? ???????
???? ??????. ???????, ???????? ??????????????? ? ?????? ?????? ??????? ?? ??????
???? ?? ?? ?????? ?? ?????? ????? ??? ?? ?????? ???????, ??? ???? ?? ??? ????? ?
???? ?? ???????? ? ????? ????, ? ???? ?? ? ?????? ?? ?? ?? ???? ??????? ?????? ?
???????????? ?? ????????