Uvod

Moreuz

Sl. 1 Moreuz-Strait

Moreuz, tjesnac, morski prolaz, a ponekad i vrata su mjesta u morima na kojima se dvije vee kopnene mase pribliavaju i stvaraju negdje irok a negdje vrlo uzak morski prolaz. Moreuzi imaju (prije svega su imali u prolosti) veliko strateko znaenje za pomorski saobraaj. Suprotno znaenje ovom ima prevlaka.

Politiki znaaj

Moreuzi su jo u starom vijeku bili, zbog svog stratekog znaenja, vrlo poeljna podruja. Njihovo posjedovanje moglo je dati veliku mo, pa su stoga esto bili objekt politikih problema. Danas je sporazumima sklopljenim na temelju pomorskog prava meunarodno osigurano pravo neometanog tranzita kroz tjesnace. Ovo pravo ne vrijedi kod prolaza izmeu otoka i kopna kad je otok dio drave od koje je odvojen prolazom, ako s morske strane takvog otoka postoji u navigacijskom i hidrografskom smislu jednako primjeren put otvorenim morem.

Primjeri znaenja moreuza

Slika 2. Moreuz-Gibraltarska vrata Pogled iz panije preko Gibraltarskih vrata na Maroko Bosfor i Dardaneli su u historiji bili esto predmet velikih borbi. Pretpostavlja se, da je Trojanski rat voen izmeu ostalog i kako bi se prekinula kontrola Troje nad Dardanelima. Za vrijeme Kandijskog rata (za Kretu) Venecijanci su u 17. vijeku blokirali Dardanele, kako bi oteali snabdijevanje Osmanlijskog carstva, odnosno prije svega Istambula. Pitanje kontrole nad Bosporom i Dardanelima doprinijelo je 1914. vezivanju Osmanskog carstva uz Sredinje sile uz iju pomo ju je 1915./1916. u Galipoljskoj bici za vrijeme Prvog svjetskog rata uspjeno odbranila od sila Antante, prije nego se Osmanlijsko carstvo 1918. slomilo. Radi kontrole morskog puta izmeu Atlantskog okeana i Sredozemnog mora, Velika Britanija je zajeno s Holananima osvojila Gibraltar i 1830. stijene i grad proglasila krunskom kolonijom. Vanost Gibraltarskog prolaza je gradnjom Sueskog kanala jo porasla, jer je slobodni prolaz Gibraltarom osiguravao pomorski put do britanske kolonije Indije.

Znaajniji moreuzi, prolazi i vrata: Sjeverno more - Atlantik

-Engleski kanal (sa Solentom, prolazom izmeu kopna Velike Britanije i otoka Isle of Wight) izmeu Velike Britanije i Francuske (La Manche)

Baltiko more ukljuujui Kategat

-resund izmeu danskog otoka Sjllanda i vedske provincije Skne -Veliki Belt izmeu danskih otoka Fyn i Sjlland -Mali Belt izmeu Fyna i Jyllanda -Fehmarnbelt izmeu Fehrmarna i Lollanda -Fehrmarnsund izmeu Fehrmarna i njemakog kopna -Strelasund izmeu Stralsunda i Rgena Atlantik - Norveko more -Suuroyarfjrur izmeu Suuroya i ostalih Ferojskih otoka

Crno more - Azovsko more -Kerki prolaz

Crno more - Mramorno more -Bospor u Istanbulu Tirensko more - Jonsko more -Mesinski prolaz izmeu Kalabrije i Sicilije -Sicilijanski prolaz izmeu Sicilije i Tunisa Tirensko more - Ligursko more -Prolaz Bonifacio izmeu Korzike i Sardinije Jadransko more - Jonsko more -Otrantska vrata izmeu Apulije i Albanije Egejsko more -Euriposov kanal izmeu otoka Eubeje i Atike (najui morski moreuz na svijetu, 40 m) Arapsko more - Perzijski zaljev -Hormuki moreuz izmeu Crveno more

-Bab-el-Mandeb, veza s Adenskim zaljevom Indijski okean - Tihi okean -Malajski prolaz izmeu Sumatre i Malajskog poluotoka -Johorski prolaz izmeu Malajskog poluotoka i Singapura -Sundski prolaz izmeu Sumatre i Jave -Lomboki prolaz izmeu Balija i Lomboka -Prolaz Torres izmeu Nove Gvineje i Australije -Bassov prolaz izmeu Australije i Tasmanije Japansko more - Tihi okean -Tatarski prolaz izmeu Sahalina i azijskog kopna -Prolaz Tsugaru izmeu Hokkaida i Honshua Atlantski okean - Tihi okean -Mageljanov prolaz Tihi okena - Arktiki okean -Beringov prolaz izmeu Aljaske i Sibira Atlantik - Arktiki okean -Davisova vrata izmeu Kanade i Grenlanda, povezuje Labradorsko more s Baffinovim zaljevom -Naressov prolaz izmeu Grenlanda i otoka Ellesmere Laptevsko more - Istono sibirsko more -Laptevski prolaz

-Sanikovljev prolaz