5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

ENERGETSKA ANALIZA NEKIH SPECIFINIH JUNIORSKIH TE-TA VJEBI U NOGOMETU

Romeo Jozak1, Kreimir o2 1 Nogometni klub Osijek, Osijek 2 Nogometni klub Dinamo, Zagreb

UVOD
Karakteristike modernog nogometa danas pred igrae stavljaju sve vee zahtjeve kako u finalnoj izvedbi tako i samom treningu. Vea konkurencija, modernije metode rada u nogometnim kolama te tehnologija sve kvalitetnijeg iskoritavanja vremena oporavka nakon treninga, za mlade nogometae predstavljaju odreeni pritisak koji se manifestira kao potreba sve kvalitetnijih karakternih osobina, tj. da je igra spreman kontinuirano pruati svoj maksimum. Analogno tome, vrijeme reakcije koje nogometai imaju za donoenje odluka u igri postaje sve krae. Brzina koja se u nogometu oituje kroz svoje razliite oblike postaje primarna sposobnost kroz koju se u selekciji i trenanom radu nastoje postii to bolje pretpostavke za nadgradnju u specifinom i situacijskom treningu. Suradnja igraa se u nogometnoj igri u svojem planskom i razvojnom dijelu manifestira kroz odreene osnovne latentne oblike. Takve strukture javljaju se u gotovo svim moguim oblicima suradnje igraa u igri, primarno u organizacijskom i planskom dijelu razvoja igre. Svoj latentni oblik mijenjaju i adaptiraju u nebrojeno mnogo varijanti i naina ovisno o specifinostima sustava igre, taktikom planu, situacijskim potrebama u danom trenutku, kao i individualnim karakteristikama igraa koji u pojedinoj suradnji sudjeluju. Takve osnovne strukture nazivaju se osnovni stereotipi suradnje igraa. Njihova automatizacija smjeta ih u podruje podsvjesnog djelovanja te su kao takvi dostupni reakciji i upotrebljivi u bilo kojim specifinim okolnostima, pa ak i nogometno urgentnim situacijama. Njihovo se usavravanje, u modernim nogometnim kolama, odvija kroz trening velikog broja pravilnih

ponavljanja te to veeg broja modaliteta pojedinog stereotipa. Dananji nogomet takoer zahtijeva da se i na treningu primopredaja u svim promatranim segmentima odvija na optimalno visokoj razini intenziteta. Ti se segmenti odnose na fiziku, tehniko-taktiku i intelektualnu komponentu. Primopredaja, ali i ostali oblici suradnje igraa, izvode se u optimalnoj brzini unato tenji ka maksimalnoj. Primarni cilj u igri je realizacija suradnje, a sekundarni kvaliteta izvedbe. Takav pristup osnova je dananjeg nogometa, stoga je potrebno i neophodno adekvatno planiranje i programiranje treninga za sve dobne kategorije u razvoju nogometaa.
Osnovni stereotipi suradnje igraa

Igra na treeg igraa Povratne lopte

Kreiranje prostora Stvaranje vika igraa

Pozicijska suradnja

Prikaz 1. Podjela osnovnih stereotipa suradnje

Zbog specifinosti nogometa, realne nogometne situacije ponekad preklapaju pojedine stereotipe (prikaz 1), gdje je u takvim sluajevima vrlo teko odreenu situaciju poistovjetiti sa samo jednim stereotipom. No paljiva analiza tehniko-taktikih specifinosti suradnje, kao i njezina logika osnova, uvijek izdvajaju jedan stereotip dominantno prisutan u suradnji. Stereotipi su ukratko opisani na sljedeim prikazima. Puna strelica opisuje smjer kretanja lopte, a isprekidana smjer kretanja igraa.
155

NOGOMET

Dupli pas

Krianja

Romeo Jozak, Kreimir o ENERGETSKA ANALIZA NEKIH SPECIFINIH JUNIORSKIH TE-TA VJEBI U NOGOMETU

Prikaz 2. Dupli pas se moe definirati kao suradnja dva igraa gdje igra odigrava loptu svojem suigau i odmah je dobiva natrag; suradnja se izvodi oko jednog ili vie protivnikih igraa.

Prikaz 6. Povratna lopta je odigravanje lopte igrau primarno u smjer iz kojeg ju je dobio, neovisno da li istom ili nekom treem igrau.

Prikaz 3. Krianja igraa mogu se definirati kao izmjena mjesta ili pozicija igraa s ciljem razvoja igre.

Prikaz 7. Stvaranje vika stereotip je suradnje igraa gdje igra bez lopte svojim kretanjem ispred ili iza igraa s loptom stvara viak igraa prema naprijed.

NOGOMET

Prikaz 4. Igra na treeg igraa definira se kao suradnja tri ili vie igraa gdje svako sljedee dodavanje ide igrau od kojeg lopta nije dola.

Prikaz 8. Pozicijska suradnja odnosi se na kolektivnu primopredaju koja i prije i nakon suradnje zadrava prostorne parametre igraa na terenu.

156

Prikaz 5. Kreiranje prostora je stereotip suradnje dva ili vie igraa u kojem igrai meusobnim kretanjima kreiraju slobodan prostor koji se namjerava iskoristiti.

ENERGETSKA ANALIZA TRI VJEBE OSNOVNIH STEREOTIPA SURADNJE IGRAA ZA JUNIORE Specifinim vjebama za razvoj stereotipa suradnje igraa, uz tehniko-taktiku i kognitivnu komponentu, cirkularnim oblikom rada postiemo i energetski zahtjev. Ideja rada je prikazati primjer analize vjebi situacijskog treninga s naglaskom na razvoj funkcionalnih sposobnosti. Predloena

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

15,9%

81,0%

Prikaz 9.

Graf 1. Frekvencija srca

Graf 2. Postotak vremena

su tri pokazna primjera, svaki s usmjerenou u jedan od tri dominantna kapaciteta funkcionalnih sposobnosti. Analiza je opisana strukturom same vjebe, frekvencijom srca tijekom rada (mjereno monitorom Polar S720i i obraeno programskim paketom PPP 4.0), koncentracijom laktata u krvi 1min nakon vjebe (mjereno ureajem Arkray) te subjektivnom ocjenom igraa o optereenju (na skali od 1 do 10, gdje je 1=lako i 10=teko). U treningu su sudjelovali juniori NK Dinamo Zagreb, a analiziran je igra I.T. Primjer 1 (Prikaz 9) Vjeba se izvodi u etverokutu zatvorenom u cirkular sa 4 kapice meusobne udaljenosti 20-25m. Igrai odigravaju iz prve na treeg igraa s povratnom loptom u krug igrajui uvijek s igraem suprotne boje. Vjebu ine intervali tranja 50% brzine 50x25m i 49x4s pauze, a ukupno traje 10min. Ocjena optereenja je 6. Graf 1 prikazuje sranu frekvenciju tijekom 10minutnog rada vjebe - primjer 1. Anaerobni prag s energetskim zonama odreeni su u laboratoriju spiroergometrijskim testiranjem na traci. Frekvencija se kree u intervalima porasta i pada oko anaerobnog praga (182 otk/min), a dominantno u aerobnoj zoni (Graf 2) oko 84% vremena. S obzirom na laktate u krvi od 4,9 mmol/l tik iznad praga od 4,6 mmol/l (Graf 3), moemo pretpostaviti da je igra radio intenzitetom koji je preduvjet za razvoj dominantno aerobnoga kapaciteta. Primjer 2 (Prikaz 10) Vjeba se izvodi u esterokutu zatvorenom u cirkular sa 6 kapica meusobno udaljenih 25-35m

Graf 3. Laktati u krvi

Prikaz 10.

u duini i 15-20 m u irini. Igrai stoje u dvije nasuprotne kolone. Igra iz jedne kolone dolazi na povratnu loptu prvom igrau iz suprotne kolone u visini prvih bonih kapica. Igra koji odigrava loptu nadolazeem igrau, nakon odigravanja se otvara na jednu od bonih kapica prvog reda. Igra iz sredine odigrava povratnu loptu drugom igrau iz nasuprotne kolone i otvara na drugi red bonih kapica i to na suprotnu stranu od igraa koji se otvorio na prvi red kapica. Lopta iz sredine ide iz prve na prvi red kapica te odmah iz prve na drugi red kapica na suprotnu stranu. Vjeba se sastoji od 16x15-25 m tranja 70% od maksimalne brzine i 15x10 s pauze, a traje ukupno 4 minute. Igraeva ocjena optereenja jest 7-8, frekvencija srca kretala se neto iznad praga (graf 4), tj. 37% vremena boravio je u anaerobnoj zoni (graf 5). Laktati u krvi su bili 8,4 mmol/l (graf 3). Sve navedeno upuuje na rad u aerobnoanaerobnoj zoni to moe sluiti razvoju aerobnog kapaciteta i podizanju anaerobnog praga.

NOGOMET
157

Romeo Jozak, Kreimir o ENERGETSKA ANALIZA NEKIH SPECIFINIH JUNIORSKIH TE-TA VJEBI U NOGOMETU

37,0%

63,2%

58,7% 21,1%

10,5% 5,3%

Graf 4. Frekvencija srca

Graf 5. Postotak vremena

Graf 6. Frekvencija srca

Graf 7. Postotak vremena

ZAKLJUAK
Funkcionalne sposobnosti mladih nogometaa mogue je razvijati osnovnim i specifinim kretnim strukturama. Prednost osnovnih struktura, npr. pravocrtnog tranja, nalazi se u velikim mogunostima kontrole intenziteta rada, to poveava ciljani razvoj odreenog energetskoga kapaciteta. Specifine vjebe tee je kontrolirati i esto sadre promjene brzine kretanja to za maksimalan razvoj nekih kapaciteta nije uvijek poeljno. S druge, pak strane, one omoguuju vee vrijeme za razvoj tehniko-taktikih sposobnosti. Miljenje autora da se one trebaju kombinirati u razliitim omjerima ovisno o trenutnim potrebama i razvojnom periodu. Specifine vjebe mogu biti usmjerene na dva osnovna ciljeva: nogometni i kondicijski. Ako je primarni cilj razvoj TE-TE sposobnosti, ideja je uz optimalnu kvalitativnu razinu maksimalizirati nogometne zahtjeve i brzinu izvedbe bez obzira na intenzitet. Kondicijski nas cilj pak usmjerava primarno na precizno doziranje intenziteta rada, dakle manje ovisno o nogometnim zahtjevima u smislu brzine izvedbe. Analogno prethodnom, radne je grupe mogue homogenizirati prema razini sposobnosti koje se primarno ele razvijati. Kontrolu intenziteta rada u aerobnom reimu optimalno je provoditi monitorima srane frekvencije, a u anaerobnom reimu kontrolom koncentracije laktata u krvi. Informacije od pomoi su takoer i igraevo pamenje brzine kretanja u odreenim intenzitetima, tj. postotak od maksimuma, te njegova subjektivna ocjena optereenja. Uza sve to, vanu informaciju predstavlja analiza, tj. podaci

NOGOMET

Prikaz 11.

158

Primjer 3 (Prikaz 11) Vjeba se izvodi u etverokutu zatvorenom u cirkular sa 4 kapice meusobno udaljene 10-15 m. Igrai se kreu po dijagonali trei maksimalno moguom brzinom. Primopredaju rade iz prve odigravajui optimalno vrsta dodavanja. Po svakoj dijagonali se kree tri igraa. Vjeba traje ukupno 1,5 minutu i sastoji se od tranja 85% brzinom 15x15m sa 14x3s Subjektivna ocjena igraa o optereenju je 9. Prema frekvenciji srca (graf 6), tj. postotku vremena provedenom u anaerobnoj zoni od 63% (graf 7), te koncentraciji laktata u krvi od 13,6 mmol/l (graf 3) u odnosu na maksimalnu u spiroergometrijskom testu od 15,1 mmol/l, moemo pretpostaviti da je igra koristio dominantno glikolitiki kapacitet za rad, koji se na taj nain moe i razvijati uz odreen broj ponavljanja s adekvatnim pauzama izmeu.

5. godinja meunarodna konferencija KONDICIJSKA PRIPREMA SPORTAA Zagreb, 23. i 24. veljae 2007.

o duini i trajanju pojedinih dionica kao i o pauzi izmeu svake. Vjebe za razvoj aerobnoga kapaciteta intervalnom metodom karakteriziraju due dionice s kraim pauzama, a za razvoj anaerobnih kapaciteta obrnuto. Za trenera je vano prije planiranja ciljanog razvoja pojedinih kapaciteta ima precizan uvid u energetske zahtjeve pojedinih specifinih vjebi kako bi se postigao eljeni konani efekt. Programi rada modernih nogometnih kola propisuju ciljeve kondicijskog razvoja za svaku dobnu kategoriju sukladno senzibilnim fazama i potrebnim karakteristikama mladih nogometaa. Stoga je od velike vanosti od samih poetaka paljivo planirati i provoditi kontrolirani proces razvoja.

LITERATURA
1. Bompa, T.O. (2001). Periodizacija: Teorija i metodologija treninga. Zagreb: Hrvatski koarkaki savez. Malina, R.M. (1994). Physical growth and biological maturation of young athletes. Exerc Sport Sci Rev, 22, 389433. Milanovi, L., Juki, I., Naki, J., ustonja, Z. (2003). Kondicijski trening mlaih dobnih skupina. U D. Milanovi i I. Juki (ur.), Kondicijska priprema sportaa, Zbornik radova, Zagreb, (str. 54-62). Zagreb: Kinezioloki fakultet. Wilmore, J.H. i Costill, D.L. (2004). Physiology of Sport and Exercise. Champaign, IL: Human Kinetics

2.

3.

4.

NOGOMET
159