Kako Pokrenuti Posao Nauči Od Uspješnih

POKUAJTE I VI!
28 pitanja o pokretanju i voenju poslovne djelatnosti na koja odgovaraju uspjeni poduzetnici

kako postati uspjean poduzetnik? sa kakvim problemima ete se susresti?
ONI SU USPJELI
Autor: Suradnici: Editiranje: Lektoriranje: Prijevod: Formatiranje teksta i dizajn naslovne stranice:
Davorin Paveli Senada Havi, Tamir Mostarac, Stevo Topalovi, Adnan obi Hans Shrader, Lejla Dragni Svetlana Paveli Senada Hadagi Christopher Miller Jane Mc Neil,
Besplatna publikacija Prvo izdanje: septembar / rujan 2001 Southeast Europe Enterprise Development, SEED Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Sadràj
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 6 TEST I ANALIZA OSOBNIH KARAKTERISTIKA. . . . . . . . . . . . . . 7 ODGOVORI NA NAJEE POSTAVLJANA PITANJA . . . . . . . . 12 1. Kakvu vrstu poslovne djelatnosti bih trebao pokrenuti . . . . . . . . . . 12 2. Koliko u sati morati raditi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15 3. ta je poslovni plan i da li je neophodno imati ga kada pokreem poslovnu djelatnost. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 17 3.1. ta je poslovni plan . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 18 Tabela 1. Shema i kontrolna lista poslovnog plana . . . . . . . . . . . . . 19 4. Da li je neophodno detaljno definirati poslovnu djelatnost . . . . . . . 23 5. Kako da odaberem ime za svoje poduzee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 5.1. Da li postoje neki pravni aspekti vezani za odabir imena poduzea . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23 6. Da li je lokacija poduzea element koji utie na uspjenost poslovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26 6.1. Kako lokacijski elementi utiu na razliite poslovne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27 7. Kada nabavljam opremu i postrojenja, koja opcija je bolja : lizing ili kupovina . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 7.1. Koji faktori idu u prilog kupovini, npr. proizvodne opreme . . . . 32 8. Da li je moguno pokrenuti i voditi poslovnu djelatnost od kue. . . 30 Tabela 2. Elementi koje treba analizirati pri pokretanju poslovne djelatnosti od kue . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31 9. Sa kojom pravnom regulativom trebam biti upoznat . . . . . . . . . . . . 35 9.1. Koje korake trebam poduzeti da bih registrirao svoju poslovnu djelatnost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35 9.2. Koji su fiskalni poticaji za novoosnovana poduzea . . . . . . . . . 35 9.3. Sa kojim inspekcijama u se susresti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 9.4. ta trebam uraditi kada elim kupiti zemljite i izgraditi poslovni objekt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 36 9.5. ta je sa porezima i carinama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9.5.1. Porez na dobit preduzea (30%) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9.5.2. Akcize (razliiti postoci u zavisnosti od vrste robe) . . . . . 37 9.5.3. Porez na promet (10%) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 9.5.4. Carinske dadbine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37 10. Koji pravni oblik trebam odabrati za svoju poslovnu djelatnost . 38 11. Koji su kljuni faktori uspjeha u poduzetnitvu . . . . . . . . . . . . . 42 12. Da li da poslovnu djelatnost pokrenem sam ili da potraim partnera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 44 13. Kako da odredim ko su dobri djelatnici i kako da ih naem. . . . 46 14. Kako da odredim plae svojih djelatnika . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48 15. Kako da odredim svoju plau . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 51 16. Pored plae, koje su druge financijske obveze prema djelatnicima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52 17. Da li da ukljuim lanove obitelji u posao. . . . . . . . . . . . . . . . . 53
18.
19. 20. 21. 22. 23. 24. 25. 26. 27. 28.
Koliko mi je novca potrebno da realiziram svoju poslovnu ideju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 54 Tabela 3. Opa lista rashoda vezanih za pokretanje poduzea/poslovne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . 55 Gdje mogu dobiti potreban novac za pokretanje poslovne djelatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55 ta trebate uraditi da biste dobili kredit . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 56 Koji sistem evidencije je potreban za moj posao . . . . . . . . . . . . 58 Koji e mi financijski izvjetaji biti potrebni . . . . . . . . . . . . . . . 59 Kako odreujem trini potencijal za svoje proizvode i usluge . 60 Kako da pozicioniram svoju poslovnu djelatnost na tritu . . . . 62 ta je marketing . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 Kako da definiram cijene svojih proizvoda i usluga. . . . . . . . . . 67 Tabela 4. Kontrolna lista za definiranje cijena proizvoda i usluga . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 67 Gdje i kako mogu nai dobavljae sirovina i roba te distributere za svoje proizvode . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69 Ko mi moe pruiti tehniku pomo . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 70
Uvod
SEED (Southeast Europe Enterprise Development - Razvoj poduzea jugoistone Europe) je projekt financiran donatorskim sredstvima vie zemalja. Projektom upravlja International Finance Corporation (IFC) koji je dio grupacije Svjetske banke. Cilj projekta je pruanja potpore razvoju malih i srednjih poduzea u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Makedoniji i SR Jugoslaviji. Ovaj petogodinji projekt nudi itavu lepezu razliitih usluga, kako kroz direktnu potporu malim i srednjim poduzeima, tako i kroz rad sa svim ostalim organizacijama i institucijama koje pruaju potporu privatnom sektoru. Ova broura, kao dio ukupnih aktivnosti SEED-a, predstavlja jedan od poticaja razvoju poduzetnitva u Bosni i Hercegovini. Ona je prije svega namjenjena ljudima koji su shvatili da svoju i sudbinu svoje obitelji moraju uzeti u sopstvene ruke, te da samo sopstvenom inicijativom i pokretanjem vlastite poslovne djelatnosti mogu sebi osigurati bolji ivotni standard. Veina ljudi koja razmilja o pokretanju vlastite poslovne djelatnosti u samom se startu susretnu sa velikim brojem pitanja kao to su: koju vrstu djelatnosti odabrati, ta od proizvoda ili usluga je mogue plasirati na trite, kakve su obveze prema dravi, itd. Ova broura je koncipirana tako da vam prui odgovore na odreen broj takvih pitanja. Ovaj, sve popularniji pristup edukaciji koji se zasniva na odgovorima na najee postavljana pitanje, moete nai na mnogo web site-ova. Izmeu ostalih, moemo vam preporuiti i web site U.S. Small Business Administration, www.sba.gov. Ovaj web site je bio od velike pomoi i nama pri definiranju pitanja na koja ova broura daje odgovore. Posebnu vrijednost ove broure predstavljaju odgovori uspjenih BiH poduzetnika na ova pitanja. Svi oni su poeli svoje poslovne djelatnosti od nule, te su vlastitom upornou, inventivnou i trudom uspjeli razviti respektabilna poduzea koja sada upoljavaju po dvadeset ili vie djelatnika. Ovim putem bih se elio zahvaliti na njihovom razumijevanju i vremenu koje su nam posvetili u postupku izrade ove broure. Naslov ove broure opisuje bit i svrhu broure. Brourom vam elimo pokazati da je mogue uspjeti, pomoi vam da nauite to je sve potrebno da bi ste uspjeli, te vam olakati pokretanje vae poslovne djelatnosti. Posebno vam elimo skrenuti panju na to da ovom brourom ne namjeravamo dati recept koji vam garantira uspjeh. Ona treba da vam pomogne da pri pokretanju svoje poslovne djelatnosti razmotrite va poslovni poduhvat sa vie aspekata, te da vam slui kao vodi koji vam poveava anse da uspijete. Davorin Paveli Tim za razvoj privatnog sektora SEED
5
TEST I ANALIZA OSOBNIH KARAKTERISTIKA

Prije pokretanja vlastite poslovne djelatnosti, jedna od najbitnijih stvari je da u startu budete iskreni prema samom sebi, tj. da to objektivnije analizirate svoje osobne karakteristike. Ovaj test a vam omoguiti da spoznate kakve osobne karakteristike treba imati poduzetnik i u kakvim objektivnom okolnostima poduzetnici posluju. Najvea vrijednost ovog testa je u tome da vam omoguava da uporedite svoje osobne karakteristike sa onim koje se smatraju poeljnima u poduzetnitvu, te da vidite koliko ste spremni da prihvatite potpuno nove okolnosti u kojima ete se nai kao poduzetnik. elim jo jednom napomenuti da uspjenost ovog testa ovisi iskljuivo o vaoj spremnosti da to objektivnije i nepristrasnije ocjenite sami sebe dok odgovorarate na postavljena pitanja.
Lista pitanja
Da li ste osoba koja inicira stvari i koja moe uiniti da se stvari dogode? Da Ponekad Ne 2 boda 1 bod 0 bodova
Koliko ste dobri u "izlaenju na kraj" sa osobama razliitih karakternih osobina? Uspostavljam vrlo dobre odnose sa razliitim osobama razliitih karakternih osobina Imam izvjesnih problema u odnosima sa osobama odreenih karakternih osobina Imam problema pri uspostavljanju dobrih odnosa sa ljudima
2 boda 1 bod 0 bodova
Da li ste spremni donositi odluke i koliko ste uinkoviti pri donoenju odluka? Veoma sam dobar u odluivanju Potrebno mi je vie vremena da donesem odluku, ali sam siguran da je to prava odluka Nisam dobar u odluivanju 2 boda 1 bod 0 bodova
7
Koliko ste dobri u planiranju i organiziranju i da li imate iskustvo u organiziranju i planiranju poslovnih aktivnosti? Veoma sam dobar u planiranju i organiziranju i imam dosta veliko iskustvo u tim aktivnostima Dobar sam u planiranju i organiziranju, ali imam ogranieno iskustvo u poslovnom planiranju i organiziranju Nemam nikakvog iskustva u poslovnom planiranju i organiziranju
2 boda
1 bod 0 bodova
Da li ste uvjereni da su motivi zbog kojih pokreete poslovnu djelatnost dovoljno snani da izdrite sve potencijalne potekoe sa kojima ete se vi, osobno, i vaa obitelj suoiti? Da, apsolutno Da, ali nisam 100% siguran Ne Da li ste lider? Da Da, ali samo u nekim situacijama Ne 2 boda 1 bod 0 bodova 2 boda 1 bod 0 bodova
Da li vam se drugi obraaju za pomo kada trebaju donijeti neku odluku? Drugi ljudi me uvijek pitaju za pomo kada trebaju donijeti neke odluke
2 boda
Drugi ljudi me pitaju za pomo samo kada se susretnu sa problemima tehnike prirode za koje sam ja ekspert 1 bod Ne Da li uivate u nadmetanju sa drugima? Da Ponekad, ovisi o vrsti nadmetanja Ne 2 boda 1 bod 0 bodova 0 bodova
Da li ste spremni raditi 12 do 16 sati dnevno, est dana u sedmici / tjednu, i moda ak nedjeljom i praznicima / blagdanima? Da, apsolutno Da, spreman sam povremeno raditi i due nego to je normalno radno vrijeme Ne 2 boda 1 bod 0 bodova
Da li ste spremni na pad svog ivotnog standarda sve dok vaa poslovna djelatnost ne postane stabilna? Da, apsolutno Spreman sam prihvatiti pad ivotnog standarda do odreene granice 2 boda 1 bod
Nisam, i oekujem da e moja poslovna aktivnost odmah poboljati moj ivotni standard 0 bodova Da li je vaa obitelj spremna da se nosi sa potencijalnim potekoama koje e iskusiti? Imam punu potporu svoje obitelji i obitelj je svjesna svih potencijalnih potekoa koje moemo iskusiti Imam potporu obitelji, ali je obitelj veoma zabrinuta za nau budunost Ne
Da li ste spremni preuzeti rizik gubitka cjelokupne uteevine? Spreman sam preuzeti sve financijske rizike vezane za moju poslovnu djelatnost Spreman sam izgubiti dio moje uteevine Nisam spreman preuzeti taj rizik
Da li znate koje su osnovne vjetine potrebne da bi ste imali uspjenu poslovnu djelatnost? Da Imam neke ideje o tome, ali nisam siguran da li je to sve to je potrebno da bi se uspjeno poslovalo Ne 2 boda 1 bod 0 bodova
Pri zapoljavanju osoblja, da li ste u stanju odrediti da li sposobnosti kandidata odgovaraju zahtjevima pozicije na koju ih zapoljavate? Posjedujem menderske vjetine i znanja o tehnikama i procedurama koje se koriste pri zapoljavanju novih radnika Mislim da znam kako u odabrati radnike, ali nisam upoznat sa formalnim tehnikama i procedurama zapoljavanja Ne
2 boda
1 bod 0 bodova
Da li ste ikada radili kao menader ili ef nekog odjela? Radio sam kao menader i ef odjela, rukovodei i nadzirui rad vie od 5 ljudi Imam ogranieno menadersko iskustvo Ne
Da li ste ikada radili na poslovima koji su isti ili slini poslovnoj djelatnosti koju elite pokrenuti? Imam veliko radno iskustvo na poslovima koji su isti ili slini poslovnoj djelatnosti koju elim pokrenuti Imam malo radnog iskustva na poslovima/poslovnoj djelatnosti koju elim pokrenuti Nemam radnog iskustva na poslovima/poslovnoj djelatnosti koju elim pokrenuti
2 boda 1 bod
0 bodova
Da li ste ikada proli kroz nekakav oblik obuke/edukacije za voenje poslovanja? Imao sam intenzivnu obuku/edukaciju za voenje poslovanja Pohaao sam neke kratke seminare Nisam imao nikakvu obuku/edukaciju te vrste
10
Ako zakljuite da nemate neke od osnovnih vjetina potrebnih da biste bili uspjean poduzetnik, da li biste bili voljni da proete kroz obuku / edukaciju koja e vam omoguiti sticanje i razvoj tih vjetina i sposobnosti? Da Da, ako naem vremena Ne 2 boda 1 bod 0 bodova
Rezultati testa
0 - 17 bodova Trebalo bi da ponovno razmotrite svoju odluku o pokretanju vlastite poslovne djelatnosti, te da se upitate da li bi moda bilo bolje da pronaete nekakav drugi posao koji e vam pruiti sigurniji, stabilniji i komforniji ivotni stil. 18 - 26 bodova Postoje jake indicije da ste na pravome putu kada ste donijeli odluku da pokrenete svoju poslovnu djelatnost, ali vjerojatno jo uvijek niste sigurni u neke od aspekata vezanih za tu odluku. Bilo bi dobro da potraite miljenje i savjet drugih ljudi, posebno onih koji takoer razmiljaju da pokrenu poslovnu djelatnost, ili onih koji ve imaju privatna poduzea. 27 - 36 bodova Oigledno je da imate sve neophodne preduvjete, dobre motive i odlunost, to su sve potrebni elementi koji podupiru vau odluku da pokrenete svoju poslovnu djelatnost.
11
ODGOVORI NA NAJÊ[]E POSTAVLJANA PITANJA

1. Kakvu vrstu poslovne djelatnosti bih trebao pokrenuti?
Najbolje je da pokrenete poslovnu djelatnost u industrijskom sektoru u kojem imate najvie strunih znanja, vjetina i za koji ste najvie zainteresirani. Veina ljudi pokreu poslovnu djelatnost u industrijskim sektorima u kojima su bili zaposleni i gdje su stekli odreeno poslovno iskustvo, informacije, poslovne kontakte i saznanje o postojeim trinim niama (nepokrivenim trinim segmentima). Ako uspijete da uveete struna znanja koja ste stekli obrazovanjem, vjetine koje posjedujete i radno iskustvo sa potrebama trita, kreirali ste dobre osnove koje e omoguiti opstanak na tritu, rast i uspjean razvitak vae poslovne djelatnosti. Kako ste se opredijelili za vau poslovnu djelatnost? Moja odluka o vrsti poslovne djelatnosti koju bih trebao zapoeti bila je, prije svega, pod uticajem mog obrazovanja i radnog iskustva. Takoer bitan element je i to, a sebe smatram sretnim zbog toga, da ja zaista volim graevinski posao. Rekao bih da ako imate znanje i iskustvo u poslovnoj djelatnosti koju planirate pokrenuti, ako volite i uivate u svom poslu, i ako ste imali sree da prepoznate pravo vrijeme i priliku za poslovnu djelatnost u odreenoj industriji, tada je to prava poslovna djelatnost za vas.
Mirko aki Generalni menader GRAND SM d.o.o.
Kako ste se opredijelili za vau poslovnu djelatnost? Budui da imam fakultetsku i magistarsku diplomu iz elektronike i da zaista volim ovu profesiju, bila je prirodna i logina odluka da ponem sa poslovnom djelatnosti u elektronskoj (kompjuterskoj) industriji. Pored ovoga, moja odluka je takoer bila pod uticajem mojih nalaza da je sektor proizvodnje raunara nerazvijen i bez ijedne ozbiljne kompanije u toj poslovnoj grani u to vrijeme.
Ilijas Bjelopoljak Generalni menader Whitefield d.o.o.
12
Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.
Kako ste se opredijelili za vau poslovnu djelatnost? Kada sam se ezdesetih godina vratio kui sa sluenja vojnog roka, nisam mogao nai posao. Zavod za zapoljavanje mi je naao posao u Njemakoj, ali nisam imao novaca da platim autobusnu kartu da odem tamo. Tada sam doao na ideju da uberem orahe koje smo imali u vrtu ispod nae kue. Odnio sam te orahe na zelenu pijacu u Beogradu. Prodao sam ih i kupio kartu za Njemaku. To je bio moj prvi posao. Proveo sam mnogo godina radei u Njemakoj, prvo kao graevinski radnik, i kada sam uvidio da bi graevinski posao mogao biti dobar, profitabilan posao, osnovao sam svoju vlastitu kompaniju. Kompanija je bila uspjena i sav kapital koji sam investirao u posao u BiH dolazi od te graevinske poslovne djelatnosti. Tako bi moj odgovor na pitanje zato sam ja poeo kao poduzetnik u graevinskom sektoru bio da je kolsko obrazovanje, te mnogo radnog iskustva u graevinarstvu uticalo na izbor poslovne djelatnosti, plus to sam prepoznao dobar trenutak i dobru priliku za pokretanje moje vlastite firme. Kako sam izabrao svoju sadanju djelatnost - proizvodnju mineralne vode? Ja sam tip osobe koja uvijek u svakodnevnom ivotu trai poslovne prilike. Ja se ne fokusiram samo na jednu industriju, jednu granu; ja jednostavno svugdje traim dobru priliku koju mogu iskoristiti da razvijem dobar posao. Kada sam doao u BiH istraivao sam koja usluga najvie nedostaje na BiH tritu. Prvo sam uvidio da u jednom podruju nije bilo benzinske pumpe, otvorio sam je, jo uvijek je operativna i vodim je pored ovog posla sa mineralnom vodom. Nakon toga sam uvidio da postoji dobra poslovna priliku u proizvodnji plastinih okvira za vrata i prozore i ak sam izradio studiju izvodljivosti i poslovni plan za tu djelatnost. Ova poslovna ideja nije doivjela realizaciju, ali je jo nisam u potpunosti odbacio. U toj potrazi za poslovnim prilikama sam uvidio da Sarajevo ima dobre resurse mineralne vode odline kvalitete, a da se u BiH uvoze ogromne koliine mineralne vode. To su dva osnovna razloga koja su me vodila u donoenju odluke o pokretanju poslovne djelatnosti u proizvodnji mineralne vode. Kako ste se opredijelili za vau poslovnu djelatnost? Svoju poslovnu djelatnost sam poeo 1987. kao malu kunu proizvodnju brtvi za radijatore. Razlog zato sam izabrao ba tu djelatnost je moje radno iskustvo u toj oblasti, kao i injenica da sam prepoznao dobru priliku i dobar trenutak za pokretanje sopstvene poslovne aktivnosti. U to vrijeme sam radio u jednoj dravnoj kompaniji i zbog toga sam imao pristup informacijama o tritu. Imao sam informacije o svim proizvoaima sustava za grijanje i njihovih elemenata, imao sam dobre poslovne kontakte, a s druge strane sam imao i informacije o kupcima i potranji na tritu. Privatni sektor nije bio razvijen, nije bilo skoro nikakve konkurencije, i uvidio sam da postoji velika potranja za ovom vrstom proizvoda. Pored ovoga, to je bio period kada smo imali veliku inflaciju u zemlji i to sam iskoristio kao komparativnu prednost. Naalost i paradoksalno je, ali takva je bila realnost, da je poetak rata i tenzije izmeu Hrvatske i Srbije u bivoj Jugoslaviji otvorio prostor mojoj, kao i ostalim BiH kompanijama, da djeluju kao posrednici koji su omoguavali protok roba izmeu ove dvije zemlje. Svi ovi navedeni elementi su uticali na ukupne poslovne rezultate.
13
Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.
Kako ste se opredijelili za vau poslovnu djelatnost? Za mene je prvi razlog da zaponem svoju poslovnu djelatnost bila glad. Tokom 1996. moja plaa nije bila dovoljna da bih osigurao hranu za svoju obitelj. Razlog za pokretanje posla u trgovini sa metalima i metalnim profilima lei u injenici da sam po struci inenjer strojarstva, te da sam imao odreeno radno iskustvu u toj vrsti trgovinske djelatnosti.
arko Gugi Generalni menader POG d.o.o.
2. Koliko }u sati morati raditi?

Pokretanje poslovne djelatnosti zahtijeva mnogo mukotrpnog rada, odricanja i upornosti. Morate oekivati da ete tijekom prve dvije do tri godine morati raditi 12 do 14 sati dnevno. Ovakvo radno vrijeme nije neuobiajeno kada se radi o novonastalim poduzeima. Takoer, morate oekivati da ete esto raditi vikendom i praznicima / blagdanima, a godinji odmori e biti znatno krai nego prije. Budui da e vam posao praktiki postati nain ivota, morate paljivo odabrati vrstu djelatnosti kojom ete se baviti. To znai da trebate odabrati vrstu posla koji vam nee predstavljati samo optereenje i obvezu, nego i zadovoljstvo dok radite. Koliko sati ste radili na poetku? Skoro je nemogue potpuno se iskljuiti iz posla i uvijek vam je posao na umu, ali s druge strane ne moe biti stvarnog, uinkovitog rada vie od 12 sati. Kada sam poeo svoju poslovnu djelatnost radio sam vie od 12 sati dnevno i to je trajalo oko dvije godine. Sada moj radni raspored varira iz dana u dan. Ponekad moram raditi skoro 20 sati dnevno, a nekada samo 5 sati.Takoer je veoma bitno da naete vremena za sebe da biste napunili baterije, inae ete sagorjeti.
Koliko sati ste radili na poetku? Pokretanje posla iziskuje ogromnu energiju i mnogo rtvovanja. Praktino, ne postoji nikakvo ogranienje radnih sati i ako ne uivate u svom poslu, bit e teko izdrati toliko radno optereenje. Smatram izuzetnom sreom da ja takoer uivam u voenju ovog posla i, openito, ljudi bi trebali raditi za novac isti posao koji bi rado radili besplatno. Ako moram kvantificirati svoj radni dan kroz broj radnih sati, rekao bih da radim 16 sati dnevno.
14
Koliko sati ste radili na poetku? Privatni posao ne priznaje izraz "radni sati". Ja nemam radne i neradne sate; moj cijeli dan sastoji se samo od radnih sati.
Koliko sati ste radili na poetku? Kada smo pokrenuli posao, imali smo ogromne oscilacije u smislu koritenja naih kapaciteta i mog radnog vremena. Ponekad, praktino kada smo primali velike narudbe, radili bismo dva ili tri dana bez stanke, a ponekad bismo imali mirne periode od desetak dana kada nismo imali nikakvog posla. Ali, kako se posao razvijao i kako smo uvodili nove linije proizvoda, ove oscilacije su bile reducirane u potpunosti i tada smo doli do kontinuirane proizvodnje. Takoer moram rei da sam ja, kao menader, radio mnogo manje na poetku nego danas. Na poetku sam radio etiri, pet sati, a danas ak ni 24 sata nisu dovoljna. Koliko sati ste radili na poetku? Kada sam poinjao ovaj posao, moj prosjeni radni dan je trajao minimalno 14 sati. Radio sam vikendima i praznicima. Isti sluaj je bio i sa mojom suprugom. Da smo nastavili na ovaj nain, vjerovatno bismo potpuno sagorjeli. Sada radim 9 do 10 sati.
3. [ta je poslovni plan i da li je neophodno imati ga kada pokre}em poslovnu djelatnost?

Veina ljudi u Bosni i Hercegovini, ukljuujui i one koji su veoma uspjeni poslovni ljudi, pokrenula je svoja poduzea i poslovne aktivnosti bez detaljno izraenih poslovnih planova. Ovo ne znai da uope nisu planirali svoj poslovni poduhvat. Svi oni su imali odreeni oblik poslovnog plana, ali ti planovi uglavnom nisu bili formalizirani kroz standardan oblik i elemente poslovnog plana. Obino se njihovo planiranje sastojalo od izrade projekcije rashoda i prihoda sa ciljem da utvrde profitabilnost poslovnog poduhvata.
15
Meutim, neophodno je uzeti u obzir da su sadanja situacija i poslovno okruje u kojem pokreete djelatnost bitno drugaiji od situacije i poslovnog okruja u vrijeme rata ili odmah po zavretku rata kada je veina sadanjih privatnih poduzea i osnovana. Sada ete se morati suoiti sa relativno jakom konkurencijom na tritu, sa pravnim sustavom koji poinje funkcionirati, te sa tritem koje sve manje i manje tolerira improvizaciju i loe poslovne odluke. Da bi ste poveali anse za opstanak i rast vaeg poduzea, neophodno je da izradite poslovni plan. Za sami poetak, kada pokreete poslovnu djelatnost, bilo bi najbolje da sami izradite poslovni plan. Pri izradi poslovnog plana bilo bi dobro da kao kontrolnu listu i vodi koristite razvijene modele poslovnih planova. To e vam omoguiti da u poslovnom planu obradite sve bitne aspekte koji utiu na uspjenost vaeg poslovnog poduhvata. Vremenom, kako se va posao bude razvijao, doi ete u poziciju kada morate izraditi detaljan i profesionalan poslovni plan. U tom stadiju razvoja vaeg poduzea, posjedovanje ili neposjedovanje detaljnog i profesionalno uraenog poslovnog plana postaje odluujui faktor koji odvaja uspjena od neuspjenih poduzea. Tada je najbolje da uposlite konzultantsku firmu koja e taj posao uraditi kvalitetno i profesionalno. Upoljavanjem konzultantske firme dobijate na objektivnosti analize i pregleda vaeg poslovanja, tj. izbjegavate opasnost da u poslovni plan unesete elemenat subjektivnosti, to je skoro nemogue izbjei ako sami izraujete poslovni plan. U procesu izrade poslovnog plana, ak i ako je neko drugi radio poslovni plan za vas (konzultant ili konzultantska kompanija), od izuzetne je vanosti da ste potpuno ukljueni u njegovu izradu i da u potpunosti razumijete svaki njegov segment.
3.1. ta je poslovni plan

Poslovni plan je pisani dokument koji pokriva odreeni vremenski period i pokazuje kakvu korist poduzee moe oekivati od angairanja svojih resursa, kao i kakve su mu potencijalne mogunosti na tritu. To je najbolji nain da na jednom mjestu uporedite svoje poslovne ideje sa problemima koji se mogu pojaviti tijekom realizacije vaeg poslovnog poduhvata. Poslovnim planom ste u mogunosti provjeriti da li sve to skupa moe funkcionirati na zadovoljavajui nain. Poslovni plan vam omoguava da: Analizirate razliite poslovne opcije; Definirate poslovne ciljeve; Procijenite izvedivost vaeg poslovnog poduhvata; Istraite koje su trine perspektive; Identificirate potencijalne klijente i konkurente; Definirate jake i slabe strane vaeg poslovnog poduhvata;
16
Procijenite raspoloive resurse i definirate odgovarajui nain njihovog alociranja.
Krajnji cilj je da utvrdite koliko je va poslovni poduhvat uspjean u smislu profitabilnosti, kao i u smislu drugih financijskih i operacionih pokazatelja. Kvalitetno izraen poslovni plan moete iskoristi za sljedee namjene: Kao dokument koji definira aktivnosti koje trebate poduzeti Kao dokument koji slui kao vodi u koracima koje trebate poduzeti da biste se pozicionirali na tritu. Poslovni plan vam moe pomoi u suoavanju sa nepredvienim problemima, te omoguiti vam da donesete dobru poslovnu odluku. Kao dokument koji definira konkretne ciljeve i strategije koje ete upotrijebiti da bi vae poduzee ostvarilo postavljene ciljeve. Kao dokument koji analizira vae prole i sadanje poslovne rezultate, istrauje opcije za proirenjem vaeg poslovanja, te vam daje projekciju budueg rasta vaeg poduzea. Kao osnovni dokument kog trae financijske institucije i partneri kada im podnesete zahtjev za kreditnim sredstvima. Poslovnim planom financijskoj instituciji dajete potrebne informacije o svom poduzeu, te objanjavate kako ete otplatiti pozajmljena sredstva. Poslovni plan moe biti kratkoroni (1 godina), srednjoroni (3 do 5 godina) i dugoroni (preko 5 godina). U tabeli 1. vam dajemo prikaz osnovnih elemenata standardnog poslovnog plana. Tabelu moete koristite kao kontrolnu listu prilikom procesa izrade vaeg poslovnog plana.
Tabela 1. Shema i kontrolna lista poslovnog plana Sadraj poslovnog plana 1. Izvrni saetak Sadraj poglavlja Opiite vae poslovanje Sadraj pod-poglavlja Ime i lokacija Opis poslovnog plana Proizvod/usluge Trite i konkurencija Iskustvo/strunost menadmenta
Koji su vai poslovni ciljevi Opiite vae trite Opiite vae financijske potrebe i koja financijska sredstva traite Pripremite financijsku projekciju poslovnih rezultata vae djelatnosti 2. Opis kompanije i organizacija Napiite kratku povijest vaeg poslovanja/poduzea (za postojea poduzea) Opiite vlasniku strukturu u vaem poduzeu Opiite ko radi u vaem menadment timu Djelatnici Biografije vaeg osoblja
17
Opiite organizacionu strukturu vaeg poduzea 3. Operacije Opiite svoju poslovnu lokaciju Koje zgrade posjedujete/ iznajmljujete/koristite Opite opremu koju imate Opiite nabavu i zalihe
Oblik poslovne organizacije Organizaciona shema i odgovornosti
Sirovine Glavni dobavljai Kupovina Upravljanje zalihama Broj uposlenih Struktura uposlenih Kadrovski plan Proizvodnja i rad Planiranje proizvodnje Upravljanje kvalitetom
Ljudski potencijal
Operativni proces (proizvodnja, servisiranje) Opiite kako distribuirate svoje proizvode 4. Opis projekta Opiite obim projekata za koje radite poslovni plan Opiite trokove projekta i raspoloive i planirane financijske resurse za pokrivanje ovih trokova Opiite vremenski okvir projekta i definirajte raspored financiranja projekta Obrazloenje projekta Opiite kakve financijske rezultate oekujete od projekta 5. Analiza trita Definirajte i opiite potranju na tritu za vaim proizvodom Opiite kakva je trenutna ponuda na tritu Kakvi su trendovi u industriji za koju planirate svoj projekat Opiite kako je vae poduzee pozicionirano na tritu 6. Marketinka i prodajna strategija Kakva je vaa ukupna strategija Opiite na koja trita se vae poduzee fokusira i koji je nivo prodaje koji elite postii Opiite kako organizirate vau prodaju i kako organizirate distribuciju vaih proizvoda
Status prodaje Konkurencija Komparativne prednosti Zacrtani obim prodaje Strategija prodaje Kupci Ciljna trita Metodi prodaje Distribucija Servis proizvoda ili usluga
18
Definirajte vau prodaju po linijama proizvoda ili usluga
Opis linija proizvoda ili usluga Usporedba sa proizvodima ili uslugama konkurenata Prodaja po linijama proizvoda ili usluga
7. Financijski podaci
Ako ste ve imali poslovnu djelatnost, napiite analizu financijskih rezultata posljednje dvije ili tri godine vaeg poslovanja Koji sustav knjigovodstva i financijskog izvjetavanja koristite Opiite trokove i nain odreivanje cijena Kako upravljate svojim obrtnim kapitalom Opiite koje su vae potrebe za financijskim sredstvima Analizirajte vae poslovanje koritenjem kljunih poslovnih koeficijenta Objasnite kako ete koristiti nova sredstva (zajam kredit, itd.) Potraivanja Obveze Zalihe
8. Zakljuak
Opiite koji su kljuni rizici i dajte preporuke
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste ve imali izraen poslovni plan? Ne, kada sam zapoeo svoju poslovnu djelatnost, nisam imao poslovni plan. Na poetku sam imao jedan cilj i to je bilo preivljavanje, ali kako je vrijeme prolazilo, posao se poeo oblikovati i nametati neke ciljeve kojih nisam bio niti svjestan kada sam pokrenuo svoj posao. Sada sam miljenja da je prepoznavanje i definiranje ciljeva vaeg poslovanja skoro pola uraenog posla. Sada se svaki posao - projekt koji poinjem analizira i planira u detalje. Ne moete zapoeti svoju djelatnost bez analize svojih kapaciteta, bez analize vaeg proizvoda i analize i predvianja rezultata , te konkretne poslovne operacije.
19
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste ve imali izraen poslovni plan? Ne, kada sam poeo nisam imao poslovni plan. Ne elim rei da nisam nita planirao. Sve to sam uradio bilo je uraeno sa nekom vrstom plana, samo je pitanje nivoa kompleksnosti i sofisticiranosti procesa planiranja koje sam koristio. Kada ste mala kompanija koja zapoljava do 10 radnika, u stanju ste kontrolirati sve procese i segmente poslovnih operacija skoro vizualno. Ali, kako se va posao bude razvijao, vi ete doi do prijelomne take kada prestajete biti u stanje da kontrolirate sve segmente poslovnih operacija i kada niste u stanju da definirate pravce razvoja svog poslovanja bez dobrog poslovnog plana. Da li ste sami izradili poslovni plan ili ste zaposlili konzalting kompaniju da uradi to za vas? Za izradu poslovnog plana koristili smo vanjskog konzultanta. Preporuio bih za bilo koji ozbiljan posao da se za izradu poslovnog plana angaira vanjske konzultante. Time dobivate neovisne i objektivne analize vaeg poslovanja. Da li smatrate poslovni plan korisnim instrumentom? Kada sam poeo suraivati sa SEED-om, moram priznati da nisam u potpunosti bio svjestan korisnosti poslovnog plana. Suradnja sa SEED-om i poslovni plan kao rezultat te suradnje su mi pruili sveobuhvatan pregled i analizu mog poslovanja. Kako koristite poslovni plan za uinkovitije voenje vaeg poslovanja? Koristim poslovni plan kao instrument za analizu svojih poslovnih operacija, da bih odredio svoju poziciju na tritu, procijenio potencijalno trite i da bih definirao naine za postizanje definiranih poslovnih ciljeva.
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste ve imali izraen poslovni plan? Na poetku sam imao neku vrstu plana, ali to nije bio formaliziran, pisani poslovni plan, nije bio ni blizu ovom to imamo danas. Sada imamo strategiju razvoja naeg poduzea koja je uraena u suradnji sa Ekonomskim institutom, i svaki novi projekt koji pokreemo ima potporu u obliku istraivanja trita, poslovnih i investicionih planova. Da li ste sami izradili svoj poslovni plan ili ste angairali konzalting kompaniju da to uradi za vas? Sve dokumente smo izradili sa Ekonomskim institutom iz Sarajeva i u suradnji sa profesorima sarajevskog Ekonomskog fakulteta. Volio bih posebno spomenuti profesora Borisa Tihog koji nam je mnogo pomogao. Da li smatrate poslovni plan korisnim instrumentom? Svi ovi planovi, posebno strategija za razvoj, su veoma korisni instrumenti koji su postavili temelje i pokazali nam pravac kojim trebamo krenuti da bismo razvili nae poslovanje.
20
Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste ve imali izraen poslovni plan? Kada sam pokrenuo graevinsko poduzee, to se desilo nekako spontano, tako da nisam imao napisan poslovni plan. Ali, kada sam pokrenuo posao proizvodnje mineralne vode, budui da sam traio dodatna, vanjska financijska sredstva, bio sam prisiljen da izradim poslovni plan da bih objasnio kako u organizirati proizvodnju, kako, gdje i kome namjeravam prodavati svoje proizvode, kako u otplatiti zajam, itd. Kreditori su traili poslovni plan izraen od strane meunarodne konzalting kompanije i ja sam to uradio na taj nain. Dogodilo se da nam je ta kompanija naplatila 70,000 DM za izradu poslovnog plana, a nikad nisam dobio kredit koji je trebao biti odobren na osnovu tog poslovnog plana. Nakon to su mi odbili zahtjev za taj kredit, zakleo sam se da u otvoriti ovu fabriku, sa njima ili bez njih, i uspio sam to uraditi. Da li ste sami izradili svoj poslovni plan ili ste angairali konzalting kompaniju da to uradi za vas? Kao to sam rekao, meunarodna kompanija je izradila poslovni plan. Da li smatrate poslovni plan korisnim instrumentom? Mislim da poslovni plan moe biti koristan instrument, ali u normalnim i stabilnim dravama gdje su stvari regulirane i vi moete neto planirati, te sa razumnom pouzdanou predvidjeti ishode vaih poslovnih aktivnosti. Ali u situaciji gdje su trite i ukupno poslovno okruenje neregulirani i vi nemate jasnih pravila igre, ne moete planirati svoje poslovne aktivnosti zato to ne moete predvidjeti ishode. Kako koristite poslovni plan za uinkovitije voenje vaeg poslovanja? Ponovit u da je poslovni plan dobar instrument, ali ga moete uspjeno koristiti u stabilnim dravama i predvidivom okruenju. Inae poslovni plan nije koristan. Kada ste pokrenuli svoje poslovanje, da li ste ve imali izraen poslovni plan? Sve to radim temelji se na detaljnom planiranju. U okviru plana ja analiziram proizvode, trite, financije, sve elemente koji su dijelovi dobrog poslovnog plana. Volim s vremena na vrijeme analizirati svoje poslovne planove i vidjeti koji su dijelovi planiranih aktivnosti ostvareni. Posebno mi zadovoljstvo predstavlja kada vidim da je neto to je planirano u prolosti postalo stvarnost. Da li ste sami izradili poslovni plan ili ste angairali konzalting kompaniju da to uradi za vas? Sam sam izradio poslovni plan uz pomo svoje supruge i drugih suradnika.
21
4. Da li je neophodno detaljno definirati poslovnu djelatnost?

Detaljnim definiranjem svoje poslovne djelatnosti ete stvoriti osnovu za donoenje fokusiranih operativnih odluka i odreivanje prioriteta u investiranju. Menadersko vrijeme je jako ogranien resurs i ako vae poslovanje nije detaljno definirano, postoji opasnost da se menadment nee moi fokusirati na glavne prioritete poslovanja. Bilo da ste proizvoa ili se bavite prodajom na malo, morate odluiti koliki asortiman i broj modela proizvoda namjeravate ponuditi na tritu. Poveanjem asortimana i broja modela proizvoda poveavate kompleksnost i trokove vae poslovne operacije. To se oituje kroz poveanje kompleksnosti proizvodnog procesa, novim i razliitim zahtjevima za uslugama servisiranja i odravanja ili jednostavno kroz porast broja proizvoda i modela proizvoda na vaim zalihama. Zbog svega ovoga jako je bitno da detaljno definirate svoje poslovne operacije, a to je posebno znaajno za novo poduzee kojem nedostaje manaderskog iskustva i iskustva u upravljanju poslovnim operacijama. Na kraju, detaljnim definiranjem poslovanja, bit ete u stanje napraviti bolji marketinki plan i prepoznatljiv imid vaeg poduzea. Postavlja se pitanje, ako jo niste razradili svoje poslovne aktivnosti u detalje, na koji e nain vai kupci dobiti informaciju o tome koje proizvode i usluge nudite?
5. Kako da odaberem ime za svoje poduze}e?

Paljivo razmotrite ime pod kojim ete registrirati svoje poduzee. Ime koje odaberete treba ljudima omoguiti da shvate kojom se djelatnou bavite, a vama i vaem poduzeu treba olakati stvaranje imida kojeg elite imati na tritu. Pokuajte odabrati ime koje u odreenom trenutku nee postati ograniavajui faktor razvoju vae djelatnosti. Pored imena, veliku panju trebate posvetiti i izradi loga vaeg poduzea koji e postati njegov grafiki simbol. Kao i u sluaju vaeg imena, logo bi trebao biti paljivo izraen da bi vam pomogao u kreiranju prepoznatljivog imida vaeg poduzea. Kada izaberete ime, provjerite da ono ve nije upotrijebljeno od nekog drugoga.
5.1. Da li postoje neki pravni aspekti vezani za odabir imena poduze}a?

Ime poduzea je ime pod kojim poduzee vodi svoje poslovne aktivnosti i ono treba biti istaknuto na poslovnim prostorima poduzea. Takoer, sva poslovna korespondencija i nalozi treba da sadre puni naziv poduzea i adresu glavnog ureda.
22
Ime poduzea se ne moe prebaciti na drugu pravnu osobu, osim u sluaju prodaje cijelog poduzea. Dok birate ime poduzea imajte na umu da ono ne smije sadravati: Rijei i znakove koji su zabranjeni zakonom Zatiene znakove razlikovanja pravnih i fizikih osoba Zvanine simbole i znakove Imena ili znakove stranih drava ili meunarodnih organizacija Rijei i oznake koje mogu stvoriti konfuziju o vrsti i obimu poslovnih operacija ili bi mogle dovesti do zamjene vaeg identitet sa imenom ili znakom nekog drugog poduzea ili bi mogle prekriti prava drugih pravnih i fizikih osoba. Ako elite, ime vae kompanije moe sadravati rijei Bosna i Hercegovina i Federacija kao i njihove izvedenice i skraenice, ali samo nakon odobrenja Federalnog ministarstva u ijoj se nadlenosti nalaze javna administracija i pravosue. U imenu poduzea takoer moete koristiti: ime kantona / upanije, grada ili opine ili njihove izvednice i skraenice, ali samo nakon odobrenja kantonalnog / upanijskog ministarstva u ijoj se nadlenositi nalaze javna administracija i pravosue, gradonaelnika ili opinskog naelnika na podruju gdje je va glavni ured ili vae poduzee locirano. Takoer, ime vae kompanije moe sadravati ime ili prezime osobe koja nije utemeljitelj kompanije samo nakon odobrenja dotine osobe ili njenog pravnog nasljednika. Nadalje, ime vaeg poduzea se treba jasno razlikovati od imena drugih poduzea, a sud bi trebao odbiti upis vaeg poduzea u sudski registar ako se njegovo ime jasno ne razlikuje od imena ve registriranih poduzea u F BiH ili RS. Poduzee koje smatra da je oteeno upotrebom njegovog imena, moe na sudu podii tubu, zahtijevajui prestanak koritenja, brisanje iz sudskog registra i naknadu tete koja mu je priinjena. Ova tuba se mora podii u roku od tri godine od dana upisa vaeg poduzea u sudski registar. Kako ste izabrali ime svog poduzea? Moram priznati da nisam mnogo razmiljao o nazivu svog poduzea, i ime je proizalo iz jednog oputenog posljepodnevnog druenja sa mojim prijateljima. Sada bih to uradio drugaije i promijenio bih ime, ali ovo je ve postalo poznato i nije dobro rjeenje sada ga mijenjati. Mislim da je ime kompanije veoma vano i zasluuje ozbiljno razmatranje.
23
Kako ste izabrali ime svog poduzea? Obino kada ljudi biraju ime za svoje poduzee, oni pokuavaju kreirati ime koje je jednostavno i lako za zapamtiti. Odluio sam da svom poduzeu dam ime koje je ustvari engleski prijevod mog prezimena, to je malo neobino i komplicirano za ovo podneblje. Ako odluite da se razvijate na imenu i da se borite za svoje ime, nije vano ako je ime vae kompanije komplicirano, lako za zapamtiti ili ne. Da li smatrate da je ime poduzea vano za imid poduzea, marketing i uspjeh? Ime vaeg poduzea je va zatitni znak i kada pozicionirate svoju djelatnost na tritu to takoer radite kroz pozicioniranje vaeg imena na tritu. Ako uspijete pozicionirati svoje ime na tritu i uinite ga prepoznatljivim, vi ste znatno poveali anse za opstanak i rast.
Kako ste izabrali ime svog poduzea? Ime moje prve kompanije je bilo zapravo moje ime i dao ga je moj advokat, inae moj dobar prijatelj koji je na to ime, bez mog znanja, registrirao moje poduzee. Kada sam mu prigovorio, rekao je da ako sam ozbiljno odluio da uspijem u poslu, tada ne bih trebao izbjegavati koritenje svog imena, jer u i ja sam na taj nain postati poznat, zbog dobre reputacije mog poduzea. Meutim, za poslovnu djelatnost proizvodnje mineralne vode napravio sam ime od naziva geografske lokacije izvora vode i dijamanta - zato to je voda ista, bistra i dragocjena kao pravi dijamant. Da li smatrate da je ime poduzea vano za imid poduzea, marketing i uspjeh? Ime vae firme je vano, ali mislim da koje god ime date svojoj kompaniji, prvo trebate razviti tu poslovnu djelatnost i uiniti je uspjenom i tek nakon toga ime vae kompanije e postati vaan element koji moete koristiti u marketingu i razvoju imida vaeg poduzea. Kako ste izabrali ime svog poduzea? Mijenjali smo ime naeg poduzea nekoliko puta, jedno od imena je bilo moje prezime, Rajkovi, i to je trajalo oko dvije godine, nakon toga sam shvatio da to nije bilo najbolje rjeenje i promijenili smo ime poduzea u Economic. Do tog imena smo doli putem javnog natjeaja za kreiranje loga i imena poduzea. Ime Economic se takoer odnosi na jedan proizvod, radijator, koji je bio proizvod tvornice Lipovica, a koja je bila jedan od naih najveih kupaca kada sam pokrenuo svoj posao. Da li smatrate da je ime poduzea vano za imid poduzea, marketing i uspjeh? Mislim da je ime veoma vano. Logo kompanije, odabir boja koje koristite i ime poduzea, sve su to elementi koji su vani u marketingu, promotivnim aktivnostima i u procesu stvaranja imida poduzea.
24
6. Da li je lokacija poduze}a element koji uti~e na uspje{nost poslovanja?

Razliite djelatnosti imaju razliite potrebe vezane za lokaciju djelatnosti. Elementi koji definiraju pogodnost lokacije i stupanj njihove vanosti za odreenu djelatnost su razliiti za razliite djelatnosti. Prije svega, analizirajte djelatnost kojom se bavite i definirajte lokacijske potrebe. Tako ete dobiti odgovore na pitanja kao to je: da li vam je potreban gust promet (pjeaki ili automobilski) ili e ljudi bez obzira to niste na prometnoj lokaciji dolaziti do vas? Za neka djelatnosti, kao to su male prodavaonice, hoteli, lokacija predstavlja kljuni element uspjeha. Izbor lokacije moe potaknuti razvoj vae djelatnosti ili je odvesti u propast, stoga paljivo razmislite i analizirajte koje su lokacijske potrebe vae djelatnosti. Vlasnici tek osnovanih poslovnih djelatnosti ne moraju posvetiti mnogo panje izboru lokacije. Lokacija postaje znaajniji problem tek onda kada se poduzee pone razvijati i rasti. Bitan element koji limitira broj opcija pri izboru lokacije novih poduzetnika je nedostatak financijskih sredstava. Znaajan broj poduzea je pokrenut iz stanova, privatnih kua ili prostora koji nisu graeni namjenski za poslovne aktivnosti. Ako elite pokrenuti poslovnu djelatnost u iznajmljenim poslovnim prostorima, a pogotovo ako planirate graditi svoj poslovni objekt, morate dobro analizirati karakteristike lokacije, jer one mogu postati dodatni faktori koji doprinose uspjenosti vaeg poslovanja. Pri izboru lokacije, analizirajte sljedee elemente tako da odredite koji od njih najvie odgovaraju specifinim potrebama vae djelatnosti: Potrebe za posebnim unutarnjim ureenjem poslovnog prostora, kao npr. potreba za posebnom vrstom instalacija, itd.; Postojanje posebnih zahtjeva vezanih za odreene lokacijske zone, a koji su definirani urbanistikim planom (provjerite sa uredom za urbanizam u vaoj opini); Izgled lokacije; Opremljenost lokacije sa potrebnom infrastrukturom; Broj potencijalnih klijenata na podruju lokacije; Gustoa naseljenosti; Prometna infrastruktura, pristupanost lokacije i prostor za parkiranje; Konkurencija i priroda konkurencije na tom podruju; Blizina resursa; Raspoloivost odgovarajue radne snage i trokovi radne snage;
25
Razliite vrste trokova koji ovise od odabira lokacije. Visinu trokova koji se mogu nazvati lokacijskim trokovima, a odnose se na trokove prikljuka na elektro-mreu, trokovi prikljuka na PTT mreu, trokovi prikljuka na javne ceste, te trokovi vezani za izgradnju objekata, su vam dostupni na web site-u www.seebiz.net. Ovaj web site, razvijen od strane SEED-a, predstavlja internet servis za mala i srednja poduzea. Tu ete moi vidjeti da su neki od trokova standardni i jednaki na itavom podruju entiteta, a da su trokovi vezani za izgradnju objekata (dobijanje urbanistike suglasnosti, obiljeavanje parcela, graevinska dozvola, upotrebna dozvola, trokovi vezani za pogodnost lokacije, itd.) razliiti od opine do opine. U nekim sluajevima su iznosi tih trokova znaajno razliiti. Osim na web site-u, ove informacije moete nai i u obliku publikacije koju moete dobiti u uredu nae organizacije u Sarajevu.
6.1. Kako lokacijski elementi uti~u na razli~ite poslovne djelatnosti?

Kada birate lokaciju proizvodnog pogona, jedna od kljunih stvari je identificirati da li lokacija osigurava potrebne resurse kvalificirane radne snage. Takoer, u bilo kojoj proizvodnoj djelatnosti morate raunati na vae budue potrebe za potencijalnim irenjem vae djelatnosti. Stoga je dobro odabrati lokaciju koja vas nee limitirati pri fizikom proirenju vae djelatnosti. Transportni zahtjevi su jedan od znaajnijih elemenata koji utiu na izbor lokacije poduzea. Bilo koja djelatnost koja ima potrebe za transportom velike koliine sirovina i tekih finalnih proizvoda, ima potrebu za cestovnim komunikacijama koje omoguavaju pristup velikim kamionima. to je poduzee udaljenije od takvih komunikacija, to su vei transportni trokovi, to u konanici povisuje trokovno optereenje vaih proizvoda. Proizvodni pogoni su veliki potroai vode i elektrine energije. Ako ova dva faktora imaju znaajan udio u trokovima finalnog proizvoda, bitno je da lokacijom dobijete dovoljne koliine ovih resursa po povoljnim cijenama. To moe biti znaajan faktor uspjenosti poslovanja. Za maloprodaju ili uslune djelatnosti klju uspjeha predstavlja broj kupaca. to je vei broj i promet kupaca, poduzee e biti spremnije da plati veu cijenu za bolju lokaciju.Vaa lokacija mora biti lako dostupna to veem broju kupaca (poeljna je lokacija u trgovakom centru grada), ali pri izboru lokacije morate uzeti u obzir i visinu profitne mare koju moete ostvariti prodajom proizvoda i usluga koje nudite kupcima. Dobar primjer za to su trgovine sa velikim prometom klijenata (supermarketi), koje zbog niskih profitnih mari (prodaja roba iroke potronje), ne mogu podnijeti trokove vezane uz lokaciju u centru grada.
26
Kako ste izabrali lokaciju sa svoj posao? Lokacija mog posla i graevinske djelatnosti openito ne igra posebno vanu ulogu. Vano je samo da imate svu neophodnu infrastrukturu, put, telefon, elektrinu energiju, itd. Kada sam poinjao nisam bio u poziciji da biram lokaciju. Bio sam prisiljen da ponem na lokaciji koja je bila na raspolaganju.
Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Moram rei da kada sam poeo raditi ovaj posao, nisam ima skoro nikakvih financijskih resursa i nisam ja birao lokaciju, lokacija je izabrala mene. Ali, kako se posao razvijao, lokacija je postajala sve bitniji faktor. Bila nam je potrebna bolja infrastruktura, vei prostor i jednostavan pristup za kupce, te smo traili lokaciju koja je na podruju sa velikom frekvencijom prometa, kako prometa vozila tako i prometa pjeaka.
Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Lokacija mog posla je bila odreena lokacijom sirovine koju koristimo u proizvodnom procesu. Moja tvornica je locirana u blizini izvora mineralne vode. Od koje vanosti je lokacija za vae poslovanje? Lokacija moe biti veoma vana za neke vrste poslovne djelatnosti kao to su hoteli, trgovine, kojima je, da bi uspjeno poslovale, potrebna lokacija sa velikom gustoom stanovnitva, gustim prometom, itd. Ali, za proizvodnju je vanije locirati djelatnost u blisini resursa kao to su repromaterijali koje koristite u vaem proizvodnom procesu, i naravno, vano je imati pristup neophodnoj infrastrukturi kao to je elektrina energija, kanalizacija, putevi, itd. Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Svoju djelatnost sam zapoeo u obiteljskoj kui. Nakon toga, kada se posao razvio, preselili smo se u Vitez u iznajmljeni prostor. Nakon toga smo izgradili vlastiti objekt u centru grada. Prije nekoliko godina poduzetnici iz Viteza i opine Vitez izradili su plan za razvoj poslovnog centra/zone u Vitezu. Pridruio sam se toj ideji; zapravo bio sam jedan od inicijatora. Preselili smo nae djelatnosti u zonu koja je naa sadanja lokacija, Poslovni centar 96, Vitez. Od kakvog znaaja je lokacija za vau djelatnost? Lokacija je veoma vana, posebno za razvijen, relativno velik posao.
27
Kako ste izabrali lokaciju za svoj posao? Na poetku smo koristili lokaciju koju smo mogli priutiti u to vrijeme. Poeli smo raditi u upi, ali nakon to smo uspjeli da stanemo na svoje noge, preselili smo se u poslovni centar u Vitezu, koji je vjerojatno najbolja lokacija u regiji. Razlozi za preseljenje tamo su bili velika koncentracija razliitih poduzea, to onda dovodi velik broj kupaca, velika frekvencija prometa, dobra infrastruktura, itd. Od kakvog znaaja je lokacija za va posao? Naravno da lokacija moe doprinijeti poslovnom uspjehu i ako to elite izraziti u procentima, taj doprinos vaoj uspjenosti bi bio oko 10%. Ali, kao to sam vam rekao, na poetku smo radili u upi, u bivim stajama, i imali smo dobre poslovne rezultate. Ako dobro upravljate vaim poslom, nije toliko bitno na kakvoj ste lokaciji.
7. Da li je mogu}no pokrenuti i voditi poslovnu djelatnost od ku}e?

Strunjaci procjenjuju da 20 procenata novih malih poduzea obavlja svoje poslovne aktivnosti iz kue vlasnika poduzea. Ako ste planirali pokrenuti svoju poslovnu djelatnost u stanu ili kui, potrebno je da analizirate sve prednosti i nedostatke koji su vezani uz takav nain organiziranja poslovne djelatnosti. Vrijeme i koritenje vremena je jedan od najvanijih problema sa kojim se susree veina poduzetnika. Taj problem je jo izraeniji kod poduzetnika koji svoju poslovnu djelatnost obavljaju kod kue. Kod ovakvog naina organiziranja poslovne djelatnosti, najvie problema dolazi od toga to je jako teko odvojiti vrijeme posveeno iskljuivo poslovnim aktivnostima od vremena koje posveujete kunim i obiteljskim obvezama. Problem odvajanja poslovnog od privatnog ivota je problem sa kojim se suoavaju svi poduzetnici, meutim u sluaju kada ste svoju poslovnu djelatnost organizirali kod kue, taj problem je jo izraeniji jer vam je posao i fiziki prisutan kod kue. Mimo ovoga, morate odrediti koji e dio vae kue ili stana biti iskljuivo namijenjen za poslovne aktivnosti. Pored odvajanja dijela kue ili stana za iskljuivo poslovne aktivnosti, morate vidjeti to sve morate uraditi na prilagoavanju tog prostora potrebama poslovnih aktivnosti, te analizirati trokove vezane za korekcije prostora. Analizirajte da li su direktni i indirektni trokovi vezani za organizaciju poslovne djelatnosti kod kue vei od trokova iznajmljivanja poslovnog prostora. Razmotrite npr. da li moete dobiti jo jednu telefonsku liniju koja bi sluila samo za poslovne aktivnosti. Takoer morate vidjeti kako pravna regulativa definira registriranje poslovne djelatnosti koja e se obavljati u stanu ili kui.
28
Nii trokovi osnivanja poslovne djelatnosti, nii fiksni trokovi i fleksibilno radno vrijeme su osnovne prednosti organiziranja poslovne djelatnosti u stanu ili kui. Potencijalni problemi i opasnosti ovakvog organiziranja poslovne djelatnosti su izoliranost vae poslovne djelatnosti, ogranienja fizikog prostora, negativan uticaj lanova vae obitelji i obiteljskih problema na vae poslovne aktivnosti, itd. Tabela 2. predstavlja kontrolnu listu nekih od bitnijih elemenata koje trebate razmotriti prilikom donoenja odluke o lokaciji vaeg posla. Putem ove kontrolne liste ete biti u stanju odrediti koja od opcija je bolja: pokrenuti poslovnu djelatnost od kue ili u iznajmljenom poslovnom prostoru. Razliite poslovne djelatnosti imaju razliita lokacijske potrebe, te vas potiemo da napravite listu vlastitih elementa koje smatrate bitnim za vau poslovnu djelatnost. Nakon definiranja liste elemenata, ocijenite svaki od njih ocjenama od 0 do 10. Na taj nain ete moi uporediti koja od opcija je bolje rjeenje.
Tabela 2. Elementi koje treba analizirati pri pokretanju poslovne djelatnosti od kue VANI ELEMENTI KOJE TREBA RAZMATRATI KADA BIRATE LOKACIJU Imid vae poslovne djelatnosti Broj kupaca Porezi Pogodnost prostora za poslovnu djelatnost Dostupnost potrebne infrastrukture Operativni trokovi Uoljivost vaeg poduzea Postojanje parking prostora Mogunost rasta i irenja vae poslovne djelatnosti Ostalo Ukupno bodova LOKACIJA VAE POSLOVNE DJELATNOSTI VA DOM (0 - 10) IZNAJMLJENI POSLOVNI PROSTOR (0 - 10)
Lokacija koja je ocijenjena sa veim brojem bodova, a pogotovo ako je bodovna razlika znaajna, bi trebala biti lokacija na kojoj ete pokrenuti vau poslovnu djelatnost.
29
8. Kada nabavljam opremu i postrojenja, koja opcija je bolja: lizing ili kupovina?
U zemljama razvijenog trinog gospodarstva, novoosnovana poduzea opremu i postrojenja, u veini sluajeva, nabavljaju putem lizinga od financijskih institucija ili proizvoaa opreme. Trenutne, jedine dvije opcije za nabavu opreme i postrojenja na BiH tritu su najam i kupovina. Poduzea koje se bave financijskim lizingom jo ne postoje na BiH tritu, ali postoje snane indicije da e se u skorijoj budunosti na tritu pojaviti kako domaa tako i inozemna poduzea koje se bave ovom djelatnou. Iako, kako smo rekli, lizing kao opcija jo nije dostupna u BiH, u odgovoru na ovo pitanje emo razmotriti dvije opcije nabave opreme i postrojenja, lizing i kupovinu. elimo vam pokazati koje su prednosti i loe strane lizinga, a koje su prednosti i loe strane kupovine opreme i postrojenja. Takoer vam elimo pokazati kako moete izraunati koja od ovih opcija je financijski isplativija za vas. Kada ste ve donijeli odluku o tome koju opremu ili postrojenje elite nabaviti, trebate donijeti i odluku na koji ete nain ostvariti nabavu te opreme i postrojenja. Trebate se odluiti izmeu ove dvije opcije, tj. izmeu lizinga i kupovine. Ovu odluku treba donijeti nakon paljivog razmatranja dobrih i loih strana svake od opcija. Kada poduzee kupuje opremu ili postrojenja, ono stie vlasnitvo nad odreenom imovinom. Meutim, ako se poduzee odlui da opremu i postrojenja nabavi putem lizinga, vlasnitvo nad tom imovinom ostaje na poduzeu koje se bavi lizingom. Lizingom poduzee dobija opremu i postrojenja na koritenje u fiksnom vremenskom periodu i pod striktno specificiranim uvjetima plaanja. Stoga je lizing blii iznajmljivanju opreme i postrojenja nego kupovini. Na kraju perioda definiranog ugovorom o lizingu, opremu i postrojenja moete vratiti ili iskoristiti svoje pravo da ih otkupite po trinoj vrijednosti ili po cijeni koja je unaprijed odreena ugovorom o lizingu. Kada poduzee nabavlja opremu i postrojenja putem lizinga, njegovi poetni investicijski trokovi su jako niski. Na taj nain poduzee raspolae sa veim obrtnim sredstvima na samom poetku poslovanja, dok prihode stvorene od koritenja opreme i postrojenja koristi za otplatu rata lizinga. Na poetku, lizing vam omoguava da koristite gotovinu za kritine operativne trokove, kao to su plae, otplata novih kredita, irenje poslovne operacije, itd. Na ovaj nain poduzee ima bolje financijske pokazatelje koji se raunaju na osnovu bilance stanja, te ima vie prostora i bolje mogunosti za dodatna kreditna zaduenja. Lizing omoguava poduzeu da za svoje operacije uvijek koristi najmoderniju opremu i postrojenja i da na taj nain odrava korak sa konkurencijom. Na ovaj nain, lizing eliminira potencijalne probleme koje poduzee moe imati zbog zastarjelosti opreme i postrojenja, jer otvara mogunost kontinuirane nabave moderne opreme i postrojenja.
30
S druge strane, poto poduzee nije vlasnik opreme i postrojenja koje je nabavila putem lizinga, nije u stanju istu koristiti kao hipoteku. Isto tako lizing je znaajna obveza poduzea i poduzee ne moe tek tako odustati od preuzetih obveza. Zbog toga je bitno da poduzee paljivo analizira uvjete definirane ugovorom o lizingu i da planirate sve trokove vezane za lizing. Kada se radi o opremi i postrojenjima dugog ivotnog ciklusa, kupovina je vjerojatno bolja opcija. Na taj nain se izbjegavaju trokovi i profit lizing firme koji su ugraeni u iznose rata koje poduzee otplauje. Takoer, vlasnitvo dozvoljava poduzeu vie fleksibilnosti kada se radi o koritenja opreme i postrojenja. Poduzee ima slobodu da modificira opremu i postrojenja sukladno svojim potrebama. To je takoer moguno uraditi i sa opremom i postrojenjima nabavljenim putem lizinga, ali su procedure i postupak mnogo sloeniji i kompliciraniji. Ako se radi o nekretninama, vrijednost nekretnina moe porasti to automatski dovodi do poveanja kapitala poduzea koje je njihov vlasnik. Poduzee koje je kupilo nekretnine i njihov je vlasnik izbjegava potencijalne probleme vezane za stalna poveanja najamnine za nekretnine, te izbjegava sve vrste potencijalnih problema koji se mogu javiti u odnosima sa najmodavcem.
8.1. Koji faktori uti~u na va{u odluku?

Ako elite posjedovati proizvodnu opremu i koristiti je kao potencijalnu hipoteku, ako imate dovoljno gotovine, oprema je dugotrajna, fiksna i teka za pomjeranje, odaberite opciju kupovine opreme. S druge strane, ako vaa poslovna djelatnost iziskuje stalno praenje promjena u tehnologiji i prisiljava vas na kontinuiranu modernizaciju opreme i postrojenja, vaa oprema e brzo gubiti vrijednost. Isto tako, ako se vaa djelatnost treba proiriti, ako elite poeti koristiti opremu bez velikog pologa financijskih sredstava jer nemate dovoljno gotovine, te ako elite imati dovoljno prostora za dodatna zaduivanja, tada je bolje da se odluite za lizing. U daljnjem tekstu su prikazane jednostavne formule kojima moete analizirati trokova vezane za opcije lizinga i kupovine. Pomou ovih formula moete se na jednostavan nain, na bazi ukupnih trokova, odluiti izmeu ove dvije opcije. Lizing Godinja rata lizinga x ivotni vijek opreme = ukupni trokovi
31
Kupovina (Cijena opreme x godinje kamatna stopa (12% - 14%) x vremensko trajanje kredita) + (cijena opreme - preostala vrijednost nakon isteka ivotnog vijeka opreme) = ukupni troak Paljivo odmjeravanje alternativa i analiza trokova e vam pomoi da donesete najbolju odluku. Da li ste poslovnu djelatnost zapoeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Prije nego to sam otpoeo svoju poslovnu djelatnost bio sam vlasnik jednog poslovnog prostora. Prodao sam taj prostor i sa tim novcem poeo sam svoju djelatnost u zakupljenim prostorijama. Dobro je imati vlastite objekte ako ih financijski moete priutiti, ali morate odrediti svoje prioritete. Na poetku, meni je bilo mnogo bitnije da imam dovoljno gotovine za svoje poslovne aktivnosti.
Da li ste poslovnu djelatnost zapoeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Po mom miljenju, ljudi bi trebali izbjegavati gradnju objekata i nabavku opreme i maina za gotovinu. Ako je mogue, najbolja opcija je dobiti kreditnu liniju i onda sa tim novcem sagraditi objekte i nabaviti opremu, a od profita iz poslovanja otplaivati pozajmljena sredstva.
Da li ste poslovnu djelatnost zapoeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Ne postoji univerzalan odgovor na ovo pitanje. Ovisi o vrsti posla. Kao to sam rekao ranije, poeli smo u mojoj kui, zatim smo iznajmili prostor. Lijepo je imati svoj vlastiti prostor ali morate znati ta nakon toga (va vlastiti novac je investiran u prostorije). Mnogi poduzetnici sagradili su svoje vlastite prostorije i poslije su imali velikih problema sa obrtnim kapitalom.
32
Da li ste poslovnu djelatnost zapoeli u sopstvenom ili iznajmljenom poslovnom prostoru? Poeli smo u iznajmljenom prostoru. Moja preporuka ljudima koji upravo poinju svoj posao je da trebaju pratiti razvoj svog poduzea, tj. da prate njegovu vlastitu dinamiku razvoja. Normalno je da bi ljudi voljeli imati sve sreeno kada poinju. Oni ele da imaju svoje vlastite prostorije, da imaju jasnu trinu situaciju, itd. Ako nisu dovoljno financijski jaki da izgrade svoje vlastite objekte bez ugroavanja samog posla (problemi sa nedostatkom obrtnog kapitala), ne postoji nikakav razlog zato ne bi poeli u iznajmljenim prostorijama.
9. Sa kojom pravnom regulativom trebam biti upoznat?

Poduzea u BiH moraju voditi rauna o dosta obimnoj pravnoj regulativi definiranoj od vie nivoa vlasti (dravni, entitetski, kantonalni / upanijski i opinski). U daljnjem tekstu vam pruamo informacije o najznaajnijim odredbama vezanim za osnivanje i poslovanje poduzea.
9.1. Koje korake trebam poduzeti da bih registrirao svoju poslovnu djelatnosti?
Koraci koje trebate poduzeti pri registriranju poslovne djelatnosti su sljedei: Ustanoviti adresu poduzea; Usvojiti osnivaki akt poduzea i ovjeriti ga; Otvoriti privremeni bankovni raun; Podnijeti zahtijev Federalnom ministarstvu za trgovinu da vam izda odobrenje za bavljenje uvozom i izvozom; Upisati se u sudski registar na kantonalnom / upanijskom sudu; Napraviti peat poduzea; Dobiti statistiki broj od Federalnog ureda za statistiku; Dobiti carinski broj od Federalnog carinskog ureda; Otvoriti stalni bankovni raun; Registrirati se kod Federalne porezne uprave; Dobiti opinsko odobrenje za koritenje poslovnih prostorija; Pribaviti atest za elektrine instalacije od ovlatenog poduzea; Podnijeti zahtjev za inspekciju i dobijanje dozvole za obavljanje djelatnosti od kantonalnog / upanijskog ministarstva za privredu;
Informcije o trokovima vezanim za registriranje poslovne djelatnosti moete nai na web site-u www.seebiz.net . Informaciju o ovim trokovima moete nai u SEED-ovoj publikaciji koju moete dobiti u uredu nae organizacije u Sarajevu.
33
9.2. Koji su fiskalni poticaji za novoosnovana poduze}a?

Od dana upisa u sudski registar pa do kraja te kalendarske godine, poduzee je 100% izuzeto od plaanja poreza na dobit poduzea. U drugoj godini poslovanja, na 30% ostvarene dobiti poduzee plaa porez, dok je na preostalih 70% oporezive dobiti poduzee osloboeno plaanja poreza na dobit. U treoj kalendarskoj godini svog rada, poduzee plaa porez na dobit na 70% iznosa oporezive dobiti. Drugi nain oslobaanja od plaanja poreza na dobit je reinvestiranje dobiti. Iznos oporezive dobiti se umanjuje za investirani iznos. Ovo vrijedi samo za investiranje u direktnu proizvodnju. Kada poduzee investira svoju oporezivu dobit u neku drugu aktivnost, tada se porez na dobit poduzea moe reducirati do 75% od oporezive dobiti.
9.3. Sa kojim inspekcijama }u se susresti?

Pri obavljanju poslovne djelatnosti, vae aktivnosti su podlone nadzoru sljedeih inspekcija: Financijska policija Inspektorat rada Trina inspekcija Sanitarna inspekcija Protupoarna inspekcija Inspektorat za zatitu okolia Institut za zatitu kulturnih spomenika Inspektorat za turizam i ugostiteljstvo Veterinarski inspektorat Komunalni inspektorat Graevinski inspektorat
9.4. [ta trebam uraditi kada èlim kupiti zemlji{te i izgraditi poslovni objekt?
Prije nego ponete sa gradnjom objekta, morate pribaviti urbanistiku i graevinsku dozvolu. Ove dozvole predstavljaju potvrdu da e va objekt biti izgraen sukladno urbanistikim planovima i graevinskim standardima. Poduzee koje investira u izgradnju poslovnih objekata treba pratiti sljedee korake: Odabrati i uposliti pravnika i arhitektu Nadalje, kupovina zemljita treba biti praena postupkom kojim e se identificirati svi postojei zahtjevi i prava na zemljitu kako bi se uspostavio siguran dokaz o tome ko je zaista vlasnik tog zemljita.
34
Najbolji nain da se to uradi je kontaktirati Institut za planiranje razvoja kantona kako bi se dobila lista svih lokacija koje su odreene za gradnju u skladu sa urbanistikim planom. Identificirati i odabrati mjesto. Podnijeti zahtjev nadlenim kantonalnim / upanijskim organima za dobijanje urbanistike dozvole (za zemljine povrine od 5,000 m2 ili vie) odnosno nadlenim opinskim organima (za zemljite ija je povrina manja od 5,000m2). Ovaj zahtjev treba da bude popraen opim opisom projekta o svrsi gradnje, veliini, vrsti poslovne djelatnosti i procesu proizvodnje, ako je predvien. Urbanistika dozvola slui kao potvrda da je predloena gradnja na tom zemljitu u skladu sa urbanistikim planom. Ona nije dozvola za gradnju objekta. Dozvola se izdaje uz detaljnu listu uvjeta za koritenje tog zemljita. Traiti od javnih poduzea dozvole za potrebne prikljuke. Traiti graevinsku dozvolu od Odjela za graevinarstvo.
Kao sastavni dio zahtjeva za graevinsku dozvolu, neophodno je dostaviti: Urbanistiku dozvolu Dokaz o pravu na koritenje zemljita (kopije ugovora zakljuenog sa Institutom za graevinarstvo). U potpunosti kompletirani projekti (2 kopije) Dozvole javnih poduzea kojima se odobravaju prikljuci za elektrinu energiju, vodu, telekomunikacije, protupoarnu zatitu, kanalizaciju i puteve (ako e graevina biti u blizini glavnog puta, potrebno je dobiti ovu dozvolu od Direkcije za puteve) Taksa u iznosu od 50 KM.
9.5. [ta je sa porezima i carinama?

Preduzea koja posluju na teritoriji BiH su obveznici plaanja razliitih vrsta poreza:
9.5.1. Porez na dobit preduze}a (30%)

Trokovi koji se odbijaju i na koje se ne zaraunava porez na dobit su: materijalni trokovi, trokovi radne snage, amortizacija, humanitarne donacije, sredstva izdvojena za kulturu i sport (za koje je predvien maksimalan iznos do 0.5% ukupnog prometa), lanstvo u privrednim komorama i doprinosi za politike organizacije (predvieni maksimum do 0.1% ukupne dobiti), plaene kamate, porezi na nepokretnu imovinu, takse i ostali domai porezi.
9.5.2. Akcize (razli~iti postoci u zavisnosti od vrste robe)

Posebnim zakonima je regulirano plaanje posebnog poreza (akcize) na robe koje se proizvode, uvoze i prodaju na teritoriji BiH. Akciznim robama se smatraju: duhan, alkoholna pia, uvezena bezalkoholna pia, kava, naftni produkti, luksuzni proizvodi, drvna graa za izvoz.
35
9.5.3. Porez na promet (10%)

Porez na promet roba i usluga se treba platiti u roku od 5 dana od zadnjeg dana tjedna /sedmice u kojoj se izvrila prodaja robe ili usluga. To znai da se plaanje poreza treba obaviti najkasnije do petka idueg tjedna /sedmice za robe i usluge koje su prodate izmeu ponedjeljka i nedjelje prethodnog tjedna / sedmice.
9.5.4. Carinske dad`bine

U zavisnosti od vrste robe postoje razliite carinske tarife od 0%, 5%, 10% ili 15%. Detaljnije informacije moete nai u knjizi o tarifnoj nomenklaturi.
10. Koji pravni oblik trebam odabrati za svoju poslovnu djelatnost?

Pri odabiru pravnog oblika organiziranja poduzea, veina bosanskohercegovakih poduzetnika donosi ovu odluku bez detaljne analize. Prvi element koji trebate razmotriti pri odabiru pravnog oblika se odnosi na nain na koji ste planirali pribaviti financijska sredstva za vae poslovne aktivnosti. Na primjer, ako su vam potrebna dodatna financijska sredstva i planirate ih pribaviti kroz prodaju vlasnikih udjela jednoj ili vie osoba, izabrati ete jedan od pravnih oblika koji definiraju partnerstvo. Meutim, ako ste planirati prikupljati financijska sredstva za svoje poslovne aktivnosti javnom emisijom vrijednosnih papira, trebali biste odabrati pravni oblik dionikog drutva. Drugi vaan element je nivo osobnog rizika kojeg ste spremni preuzeti kada pokreete poslovnu djelatnost. Razliiti pravni oblici nose razliite nivoe osobnih rizika po osnivae poduzea u smislu da za obveze poduzea odgovarate svojom cjelokupnom imovinom ili samo dijelom koji ste investirali u poslovnu djelatnost. Na primjer, ako odaberete pravni oblik drutva sa neogranienom solidarnom odgovornou, tada odgovorate za obveze drutva svojom cjelokupnom imovinom. Ako odaberete pravni oblik drutva sa ogranienom odgovornou, tada za obveze drutva odgovorate samo sa imovinom koju ste unijeli u drutvo. Trei element je nivo kontrole koji elite imati nad poslovnim operacijama vaeg poduzea. Razliiti pravni oblici vam omoguavaju razliite nivoe kontrole nad poslovnim operacijama poduzea. Postoje i drugi elementi koji bi se trebali uzeti u razmatranje. Ova tri gore obraena, osnovna elementa, su navedena sa ciljem da vam pokaemo razloge zbog kojih je bitno analizirati razliite pravne oblike organiziranja vae poslovne djelatnosti.
36
Pravni okvir za osnivanje i reguliranje poslovanja pravnih osoba je definiran Zakonom o gospodarskim / privrednim drutvima u FBiH i Zakonom o preduzeima u RS. U odredbama ova dva zakona ne postoje znaajnije razlike. Poslovanje samostalnih poduzetnika je regulirano Zakonom o samozapoljavanju. Zakon o gospodarskim / privrednim drutvima definira nekoliko vrsta gospodarskih / privrednih drutava. To su dioniko drutvo (d.d), drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o), drutvo sa neogranienom i solidarnom odgovornou i komanditna drutva (k.d.). U RS Zakon o preduzeima definira ista etiri pravna oblika. To su ortako drutvo, komanditno drutvo (k.d.), drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) i akcionarsko drutvo (a.d.).
Samostalni poduzetnik (obrtnik)

Djelatnost kojom ete se baviti moete obavljati i bez osnivanja poduzea, ali tada se morate registrirati kao fizika osoba koja e obavljati poslovnu djelatnost kao samostalni poduzetnik (obrtnik). Iako je poslovanje samostalnih poduzetnika definirano Zakonom o samozapoljavanju, samostalni poduzetnik koji je ostvario prihod od preko 1,000,000 KM u prethodnoj godini je duan podnijeti zahtjev za brisanje iz registra samostalnih poduzetnika. Da bi nastavio poslovanje, samostalni poduzetnik mora osnovati poduzee sukladno odredbama Zakona o gospodarskim / privrednim drutvima. Ukoliko samostalni poduzetnik sam ne podnese zahtjev za brisanje iz registra samostalnih poduzetnika, nadleni organ e po slubenoj dunosti izvriti brisanje njegove djelatnosti iz registra samostalnih poduzetnika.
Dru{tvo sa neograni~enom i solidarnom odgovorno{}u

U drutvu sa neogranienom i solidarnom odgovornou svi partneri (minimalno dva partnera) su zajedniki i individualno odgovorni, bez ogranienja, za obveze poduzea. Kod ovog pravnog oblika organiziranja poduzea ne postoji zahtjev za minimalnim osnivakim kapitalom. Partnerstvo se moe raskinuti u sluaju smrti jednog od partnera (ako se osnivakim aktom ne predvia nasljednik), osobnog steaja jednog od partnera, gubitka ili ogranienja poslovne sposobnosti partnera ili prestankom postojanja partnera koji je pravna osoba. Ovo su opi uvjeti prestanka postojanja drutva sa neogranienom i solidarnom odgovornou, ali postoje okolnosti u kojima se moe osigurati nastavak postojanja drutva promjenom osnivakog akta.
37
Komanditno dru{tvo
Komanditno drutvo ima jednog ili vie lanova (komplementare) koji su zajedniki i individualno odgovorni za obveze poduzea svojom cjelokupnom imovinom, i jednog ili vie lanova (komanditi) koji odgovaraju za obveze poduzea samo do nivoa njihovih udjela u poduzeu, a koji se definirani i ubiljeeni u sudski registar. Nasuprot drutvu sa neogranienom i solidarnom odgovornou, smrt jednog od partnera ne znai prestanak postojanja komanditnog drutva.
Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u

Drutvo sa ogranienom odgovornou (d.o.o.) je pravni oblik najee koriten od poduzetnika. Da bi se osnovalo drutvo sa ogranienom odgovornou potreban je minimalan osnivaki kapital u iznosu od 10,000 KM (vie osnivaa) ili 2,000 KM (samo jedan osniva). Ovaj osnivaki kapital se dijeli na udjele i svaki lan poduzea odgovora za obaveze poduzea samo iznosom svog udjela.
Dioni~ko dru{tvo
Dioniko drutvo se osniva ugovorom o osnivanju koji mora biti potpisan od svih osnivaa ili njihovih opunomoenika, a zakonom su propisane odredbe koje moraju biti sastavni dio ovog ugovora. Minimalni osnivaki kapital je 50, 000 KM, a nominalna vrijednost jedne dionice ne moe biti manje od 10 KM. Zakonom su definirana tri organa koji ine strukturu upravljanja i kontrole nad dionikim drutvom i to su: skuptina dioniara, nadzorni odbor i uprava. Kako i zato se mijenjao pravni oblik vae djelatnosti od poetka vaeg poslovanja pa sve do sada? Nema nekog posebnog razloga koji je uticao na moju odluku o pravnom obliku organiziranja mog poslovanja. Jednostavno, pravni oblik drutva sa ogranienom odgovornou je najpopularniji u privatnom sektoru, te sam i ja izabrao tu formu. Od poetka sve do sada mijenjao sam pravni oblik svog poslovanja tri puta, i uvijek sam to radio samo zbog promjena pravne regulative.
Kako i zato se mijenjao pravni oblik vae djelatnosti od poetka vaeg poslovanja pa sve do sada? U vrijeme kada sam poeo sa ovim poslom bio sam zaposlen na TV BiH. Svoju poslovnu djelatnost sam registrirao kao dodatni, drugi posao, i to mi je dalo priliku da napravim lagan prelaz iz dravnog u privatni sektor, bez velikih rizika i sa dovoljno vremena da vidim kakve su mi anse za uspjeh. Kada se posao dovoljno razvio, zahtijevao je moju potpunu angairanost i tada sam napustio dravni posao, registrirao sam svoju djelatnost, i to kao drutvo sa ogranienom odgovornosti. Nema nekog posebnog razloga za odabir ovog oblika, to je jednostavno bila najuobiajenija pravna forma privatnog poslovanja u tom trenutku.
38
Kako i zato se mijenjao pravni oblik vae djelatnosti od poetka vaeg poslovanja pa sve do sada? Tokom procesa registriranja moje poslovne djelatnosti, na temelju preporuke advokata izabrao sam drutvo sa ogranienom odgovornou kao pravni organizacijski oblik svog poslovanja. Nije bilo nikakvog razloga osim to je to bio najei pravni oblik kod registriranja privatnog posla. Znam kada ste pitali ovo pitanje da ste zapravo pitali da li smo mi razmatrali elemente kao to su razliiti nivoi rizika koje vi lino preuzimate sa razliitim organizacijskim formama. Ali, u dravi sa slabim sprovoenjem zakona zapravo i nije bitno koji oblik poslovanja imate, jer kada jednom registrirate svoju djelatnost, moete raditi ta god hoete bez bilo kakvih posljedica. Moete kupovati i prodavati stvari a da ne platite za robe i usluge, Razlog tome je da je drava spora i nije zainteresirana da se bavi takvim sluajevima, te firme koje ne ispunjavaju svoje obaveze nee imati nikakvih negativnih posljedica. To je bila ala, ali je to takoer tuna stvarnost. Kako i zato se mijenjao pravni oblik vae djelatnosti od poetka vaeg poslovanja pa sve do sada? Do sada smo mijenjali pravnu formu svog poslovanja nekoliko puta. Od 1987. pa sve do sada smo poslovali pod skoro svim pravnim oblicima organiziranja poslovanja, poevi od kune radinosti, drutva jednog lica do drutva sa ogranienom odgovornou. Ove promjene su se dogodile zbog estih promjena u pravnoj regulativi kao i zbog rasta naeg poduzea, poveanja prometa, poveanja broja radnika, novih oblika organiziranja posla. To su razlozi koji su uticali na promjene pravnog oblika naeg poslovanja. Kako i zato se mijenjao pravni oblik vae djelatnosti od poetka vaeg poslovanja pa sve do sada? Mi smo registrirani kao drutvo sa ogranienom odgovornou zato to nam je bilo reeno da bi se prema novom zakonu o poduzeima tako trebali registrirati. Nema nikakvih drugih razloga, i mislim da je za mala i srednje velika preduzea to najbolji pravni oblik poslovanja.
39
11. Koji su klju~ni faktori uspjeha u poduzetni{tvu?

Postoji mnogo faktora koji mogu uticati na uspjenost vaeg poslovanja. Faktore moemo grubo podijeliti na meke faktore, i to su oni faktori koji uglavnom ovise o vama, i tvrde faktore koji su uglavnom produkt okruja u kojem obavljate svoju poslovnu djelatnost.
Meki faktori Odlunost i posveenost poslu Stupanj averzije prema riziku Radno iskustvo Menaderske sposobnosti Odgovarajua znanja i vjetine Tvrdi faktori Dostupnost financijskih sredstava Veliina i potencijal trita Konkurencija i karakteristike konkurencije Zakonska regulativa Funkcioniranje pravnog sustava
Kao to vidite meki faktori su uglavnom povezani sa vaim osobnim karakteristikama. Bez vae odlunosti da se u potpunosti posvetite poslu, bez prihvatanja i suoavanja sa rizicima i potekoama koje nosi poslovanje, bez menaderskih sposobnosti i iskustva na poslovima vezanim za djelatnost kojom se bavite, imate jako male anse da uspijete u svom poslovnom poduhvatu. Teki faktori su bitni, ali kao to vidite to su uglavnom faktori na koje ne moete mnogo uticati. Sve opet ovisi od mekih faktora, odnosno sve opet ovisi od vas i vaih sposobnosti da izaete na kraj sa tekim faktorima, tj. da ih iskoristite i preokrenete u pozitivne faktore koji e potpomoi vae poslovanje. Moemo ponovno rei da je za uspjeh vaeg poslovnog poduhvata od kljunog znaaja da prvo objektivno procijenite svoje osobne karakteristika, znanje i vjetine. Ako tako pristupite pokretanju svoje poslovne djelatnosti, saznat ete koje su vam jake i slabe strane, te ete imati mogunost da pronaete prave ljude koji vam mogu pomoi da umanjite i kompenzirate sve svoje osobne nedostatke.
Koji su kljuni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vaeg poslovanja? Najvaniji faktori za uspjeh su va stav prema vaem poslu, jasna vizija i slika onoga to biste htjeli postii, razvoj proizvoda i usluga koje imaju svoje mjesto na tritu, te sposobnost i strunost u poslu koji vodite.
40
Koji su kljuni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vaeg poslovanja? Za poslovni uspjeh izuzetno je vano imati sposobnost da prepoznate dobru poslovnu priliku i iskoristite je. Takva prilika se ne javlja esto. Ako ste bili dovoljno sretni i ako ste uspjeli prepoznati dobru poslovnu priliku, nakon toga morate uloiti mnogo rada i truda, te biti izuzetno predani cilju pretvaranja dobre poslovne prilike u dobru poslovnu djelatnost. Pored svega ovoga morate imati izuzetno iroku mreu kontakata izvan kompanije. Ovo ukljuuje dobre kontakte sa drugim poslovnim ljudima, vladinim institucijama, strunjacima, itd.Ukratko, mogu rei da su glavni faktori uspjeha prepoznavanje dobre poslovne prilike, mukotrpan rad i iroka mrea kontakata koji e vam omoguiti pristup informacijama, to je takoer veoma bitan element poslovnog uspjeha. Koji su kljuni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vaeg poslovanja? Sve to radite mora biti uraeno u skladu sa najveim standardima voenja poslovnih operacija i profesionalizma. Profesionalizmom i visokom kvalitetom svih elemenata poslovne operacije, vi gradite poziciju vae kompanije. Na ovim vrijednostima gradite svoju poziciju i svoje ime. Kada ovo govorim, ja u stvari govorim o graenju povjerenja prema vaim poslovnim partnerima, vaim klijentima, a sve to je osnova za dobre, dugorone poslovne odnose, koji su glavni element poslovnog uspjeha. Koji su kljuni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vaeg poslovanja? Da bi se uspjelo u poslu, morate znati ta radite, morate znate kamo idete, morate biti u stanju da prepoznate dobru poslovnu priliku i potrebno vam je malo sree da biste sve to stavili u funkciju.
Koji su kljuni faktori koji su doprinijeli uspjehu ili neuspjehu vaeg poslovanja? Ideja, ideja i ponovo ideja. To je najvaniji element za uspjeh. Moete imati mnogo novaca ili drugih resursa, ali ako nemate ideje kako ih iskoristit da biste napravili posao, nemate nita.
41
12. Da li da poslovnu djelatnost pokrenem sam ili da potraìm partnera?

Na ovo pitanje ne postoji univerzalan odgovor. Odluka i o ovom pitanju ovisi o stupnju objektivnosti sa kojim ste analizirali svoje osobne karakteristike i doli do spoznaje o nedostacima u vaem znanju, vjetinama i sposobnostima. Ako mislite da niste u stanju sami voditi poslovnu djelatnost jer nemate potrebna znanja i sposobnosti, bilo bi preporuljivo da razmotrite pokretanje poslovne djelatnosti sa jednim ili vie partnera. Uspjeh partnerstva ovisi o osobnim karakteristikama partnera ili, jednostavnije reeno, koliko se partneri dobro slau u mnogim aspektima privatnog i poslovnog ivota. Partnerstvo vam moe omoguiti jednostavniji poetak u smislu prikupljanja potrebnih financijskih sredstava, u smislu vjetina i znanja, raspodjele radnog optereenja, itd. Meutim, partnerstvo moe proizvesti i mnoge konfliktne situacije. To je vrlo mogue ako partneri nisu precizno definirali svoja prava i odgovornosti, to svaki od njih unosi u poslovnu djelatnost, a to se oekuje od njih u smislu njihovog doprinosa uspjehu poslovnog poduhvata. Ako postoji razlika u nivou posveenosti poslu, razlike u miljenjima kako bi se trebalo raditi i upravljati poslom, razlike u viziji ciljeva koje treba postii, vjerojatno e doi do problema koji mogu rezultirati raskidom partnerstva.
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao naina za pokretanje posla? Kakva su vaa iskustva? Mislim da je pokretanje posla sa partnerom bolje rjeenje nego poeti posao sam. Pokretanje novog posla iziskuje mnogo mukotrpnog rada i vremena, i skoro je nemogue za jednu osobu da se nosi sa tolikim radnim optereenjem i rizikom. Ako dvije ili vie osoba imaju zajednike interese i ako su voljni da uloe sve svoje sposobnosti u posao, onda ne postoji razlog zato ne bi poeli posao zajedno. Uravnoteenost izmeu partnera u smislu strunosti, znanja i vjetina koje posjeduju nije toliko vana. To su elementi koje e oni stei kroz voenje posla, ali ponovo bih naglasio, vano je da su oni voljni da uloe svoje vrijeme i uine maksimalan napor u skladu sa svojim sposobnostima sa ciljem to boljeg funkcioniranja poduzea. Vrlo je vano da su uloge partnera striktno definirane i odvojene. Ako postoji preklapanje njihovih uloga i preklapanja poslova koje obavljaju, to je prvi signal da neto nije u redu u njihovim odnosima. Preklapanje je rezultat ili slabe organizacije posla ili nedostatak povjerenja meu partnerima, te se oni poinju meusobno kontrolirati.
42
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao naina za pokretanje posla? Kakva su vaa iskustva? Mislim da su obje opcije podjednako dobre, kako pokretanje poslovanja sa partnerom, tako i da sami pokrenete posao. Mislim da to ovisi od vrste posla koji se pokree. Ako va posao iziskuje snaan menadment, dobre tehnike vjetine i jak marketing, tada govorimo o kompleksnoj vrsti posla to iziskuje angaman nekoliko ljudi. U tom sluaju bilo bi najbolje poeti posao sa partnerom(ima). Ali, ako govorimo o farmi pilia, to je individualna djelatnosti, normalno je da ponete posao sami.
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao naina za pokretanje posla? Kakva su vaa iskustva? Preporuio bih svakome da pone svoj posao sam. Mislim da bi ljudi prvo trebali testirati sebe da bi uvidjeli koje sposobnosti imaju i da na kraju vide da li su oni kao poduzetnici sposobni da pokrenu i vode svoj vlastiti posao. Ako niste u stanju da sami vodite svoj posao, tada vam nikakvi drugi ljudi ili partneri ne mogu pomoi. Mislim da partnerstvo nije loa opcija u odreenom trenutku. Meutim, nakon nekog vremena to moe postati problem, zato to neki partneri mogu smatrati da rade vie nego drugi partneri, da su uloili vie napora, znanja i novca nego drugi. Ova vrsta nesporazuma obino vodi raspadu partnerstva. Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao naina za pokretanje posla? Kakva su vaa iskustva? Posao sam poeo sam, odnosno sa lanovima svoje obitelji, i sretan sam da se to dogodilo na takav nain. Dokazao sam sebi da mogu i da sam kompetentan da vodim posao i cijenim mnogo vie sve ono to sam postigao i ostvario zato to sam to uradio sam.
Koje su prednosti i nedostaci partnerstva kao naina za pokretanje posla? Kakva su vaa iskustva? Oni koji znaju kako da vode posao i oni koji znaju ta rade, trebali bi da zaponu posao sami. U partnerstvu se obino zateknete u poziciji da suraujete sa nekoliko ljudi koji imaju razliita miljenja u vezi s tim kako bi trebalo voditi posao. Oni mogu imati isti interes ali razliito miljenje o tome kako treba upravljati poslom i to je sasvim dovoljno da se partnerstvo raspadne ili, u nekim sluajevima da se itava poslovna djelatnost ugasi. Poeo sam ovaj posao sa svojim bratom i nismo mogli nai zajedniki stav o tome kako bi trebalo uraditi stvar i voditi posao, te smo se dogovorili da svako nastavi poslovati samostalno. Preporuio bih da, ako mislite da znate ta radite, ta elite postii i znate kako se vodi posao, trebate poeti svoj posao sami.
43
13. Kako da odredim ko su dobri djelatnici i kako da ih na|em?

Kakvo je vae iskustvo u pronalaenju kvalificiranih radnika za va posao, na poetku i sada? Budui da sam u graevinskom poslu ve dugo vremena, imam jasne zahtjeve i oekivanja za svako radno mjesto. Takoer mislim da sam sposoban da odredim nakon nekoliko dana rada da li je odabrani kandidat sposoban da ispuni sve zahtjeve tog radnog mjesta. Pronalaenje kvalificiranih radnika u graevinskom poslu, a vjerujem i u drugim industrijama, je postao veliki problem. Rat je doveo do velikih pomjeranja radne snage. Na primjer, ako smo imali dobru radnu snagu za stolarske radove prije rata, oni su napustili ovo podruje, a dobili smo mnogo, na primjer, kemijskih tehniara. Zbog toga, bili smo prisiljeni mnogo improvizirati sa radnom snagom. Prinueni smo zapoljavati nekvalificirane radnike koje onda moramo obuiti za rad na mjestima na kojima su uposleni. Nemam definirane nekakve formalne procedura koje odreuju proces zapoljavanja novih radnika. Veina mojih radnika su zaposleni na bazi preporuka. Takoer postoji probni period i nakon tog perioda ja donosim odluku, zajedno sa efom gradilita, da li e taj radnik ostati ili ne. Za mene je najvaniji stav radnika prema poslu kao i njegov stav prema radnim kolegama. Kakvo je vae iskustvo u pronalaenju kvalificiranih radnika za va posao, na poetku i sada? Teko je nai, posebno u ovoj vrsti posla, kvalificiranu i strunu radnu snagu. Prvi razlog za to je odlijev mozgova kroz egzodus mladih obrazovanih ljudi u tree zemlje. Drugi razlog je da nae kompanije nisu u stanju platiti ovu vrstu radne snage na adekvatan nain. Bio sam mnogo puta u situaciji, na poetku, pa ak i sada, da odaberem manje sposobne i manje kvalificirane radnike, zato to nisam mogao ispuniti zahtjeve za plaama koje su postavljali najbolji kandidati za otvorena radna mjesta. Moj je pristup da zapoljavam radnike koji moda nisu najstruniji, ali ih onda dodatno obuavamo i educiramo kroz rad u okviru poduzea. Naravno, to moraju biti mladi, pametni ljudi, sa dobrim stavom prema poslu, odnosno vrijedni radnici koji su odani poduzeu i koji su spremni ulagati u svoj struni razvoj. Mislim da je to dobra odluka, jer sam od poetka birao mlade, pametne i relativno neiskusne ljude koji imaju dobru mogunost da se usavravaju i razvijaju zajedno sa poduzeem. Na taj nain sam dobio namjetenike koji su upoznati sa svakom fazom rasta i razvoja poduzea. Kakvo je vae iskustvo u pronalaenju kvalificiranih radnika za va posao, na poetku i sada? Veinu radne snage sam pronaao putem novinskih oglasa za radna mjesta. Nakon toga je slijedio izbor kroz intervjuiranje odreenog broja kandidata. Tokom tih intervjua pokuavam da otkrijem kakav imaju stav prema poslu. Ja ne zapoljavam ljude samo zato to su to prijatelji mojih prijatelja ili zato to su ih oni preporuili.
44
Kakvo je vae iskustvo u pronalaenju kvalificiranih radnika za va posao, na poetku i sada? Na poetku sam zapoljavao ljude koje sam osobno poznavao kao dobre radnike i koje su mi preporuili ljudi u koje sam imao povjerenje. Sada imamo odjel za kadrovske poslove koji se brine o zapoljavanju novih ljudi, razvoju postojeih namjetenika, investiranju u potencijalne budue radnike putem osiguravanja stipendija najboljim uenicima koji su voljni da nastave svoje obrazovanje na fakultetu. Pronalaenje i zadravanje dobrih i kvalificiranih radnika za mene predstavlja jedan od najveih izazova u voenju posla.
Kakvo je vae iskustvo u pronalaenju kvalificiranih radnika za va posao, na poetku i sada? Mi smo orijentirani prema mladim, pametnim ljudima koji su voljni da ue. Mislim da je to najbolja opcija. Uzeti mlade ljude i pruiti im dobro radno okruenje gdje imaju ansu da ue i da se razvijaju. Vi moete zaposliti namjetenike koji su najsposobniji i koji su najstruniji, ali ako je radno okruenje u kojem rade loe, oni e u veoma kratkom vremenskom roku postati beskorisni.
14. Kako da odredim pla}e svojih djelatnika?

Da biste bili u stanju uposliti i zadrati dobre djelatnike, potreban vam je sustav plaa koji e vam omoguiti da budete konkurentni na tritu radne snage. Iako plae nisu jedini poticaj, loe definiran i neadekvatan sustav plaa moe postati uzrokom nezadovoljstva vaih djelatnika, estih promjena djelatnika i loe radne atmosfere. Sve to moe rezultirati neoekivanim dodatnim trokovima za vae poduzee. Jasno definiranim sustavom plaa ete biti u mogunosti da novim djelatnicima ponudite odgovarajue plae, da imate prostor za njihovo promoviranje kroz sustav poveanja plaa i time otvorite mogunost pojedncima da kroz sustav plaa razvijaju svoju poslovnu karijeru, te da plae vaih djelatnika budu bazirane na vanosti poslova koje obavljaju i dobro balansirane jedna u odnosu na drugu. Prije nego to ponete upoljavati nove djelatnika, trebali biste kreirati opise poslova za sva radna mjesta u vaem poduzeu. Sva radna mjesta bi trebala biti podijeljena u platne nivoe koji e reflektirati vanost svakog od radnih mjesta za poslovne aktivnosti vaeg poduzea. Pored vanosti svakog od radnih mjesta, odreivanje nivoa plaa djelatnika treba ukljuiti i druge elemente kao to su: strunost, vjetine i sposobnosti djelatnika, njegovo radno iskustvo, itd.
45
Takoer je bitno da stalno pratite koliko druga konkurentska poduzea plaaju svoje djelatnike za istu vrstu poslova, odnosno kolike su prosjene plae na tritu za te vrste poslova. Pri odreivanju nivoa plaa trebali biste voditi rauna i o visini ivotnih trokova i omoguiti vaim djelatnicima da imaju prihvatljiv ivotni standard. Nakon to prikupite sve informacije o gore navedenim elementima i analizirate financijsku situaciju u vaem poduzeu, tj. odredite koje iznose plaa ste u stanju ponuditi, trebali biste imati dovoljno ulaznih podataka za definiranje plaa vaih djelatnika. ta mislite o nivoima plaa u vaoj kompaniji? Kada sam zapoeo posao, a ak i sada, prosjene plae graevinskih radnika kod konkurentskih poduzea su bile izuzetno niske. Da bih privukao sposobne i dobre radnike, ja sam ih plaao, i ak i sada to inim, 50% vie od prosjene plae u drugim graevinskim firmama. Sa jedne strane to je dobar pristup, ali sa druge strane, kada radite na izuzetno nestabilnom i nereguliranom tritem, kao to je sluaj sa graevinskom industrijom, moete doi u situciju da vam postaje problem da odrite taj nivo plaa. To mi postaje sve vei problem, jer takva situacije me moe dovesti u poziciju da izgubim neke od dobrih radnika. Kako koristite plae kao inicijativu za vae uposlene? Sasvim je normalno da moji radnici znaju da e, ako rade dobro, biti dodatno financijski nagraeni. Ali, po mom miljenju, nivo plaa nije kljuni poticajni element za radnike. Mislim da je puno vanije stvoriti osjeaj kod radnika da su oni dio poduzea, da su potrebni, te im pokazati da je njihov doprinos uspjehu poduzea prepoznat i cijenjen.
ta mislite o nivoima plaa u vaoj kompaniji? Nivoi plaa se odreuju shodno opisima poslova svakog od radnih mjesta, kvalifikacija radnika i njihovih sposobnosti. Nivo plae za odreenu poziciju je takoer definiran i tritem radne snage, i naravno, sukladno financijskoj sposobnosti i poslovnim rezultatima poduzea. Kako koristite plae kao inicijativu za vae uposlene? Ne mislim da plaa treba da bude glavni poticaj koja e motivirati ljude da budu dobri radnici. Mislim da plaa treba da bude neto to je normalni slijed i rezultat dobro obavljenog posla zaposlenih. Radnici treba da rade najbolje to mogu sukladno svojim sposobnostima da bi doprinijeli ukupnom uspjehu poduzea, a plaa ne bi trebala biti glavni poticaj za njihov dobar rad.
46
ta mislite o nivoima plaa u vaoj kompaniji? Plae mojih radnika su odreene tritem radne snage. Moj radnik dobija plau koja je uobiajena za takvu vrstu posla na tritu. Kako koristite plae kao inicijativu za vae uposlene? Moji radnici u proizvodnji imaju striktno definirane plae, ali moji radnici iz prodajnog odjela su plaeni na temelju svojih rezultata. Na taj nain oni bivaju stimulirani da ostvare to bolje rezultate.
ta mislite o nivoima plaa u vaoj kompaniji? U poduzeu postoji pisani pravilnik koji potpuno pokriva sve aspekte vezane za ljudske potencijale, poevi od opisa radnog mjesta za svaku poziciju, metodologije za odreivanje nivoa plaa, te drugih beneficija na koje djelatnici imaju pravu. U naem poduzeu imamo odreen broj djelatnika sa kojima imamo menaderske ugovore, to u konanici znai da su i plae definirane prema njihovim poslovnim rezultatima. Kako koristite plae kao inicijativu za vae uposlene? S jedne strane, kao to sam objasnio, imamo pisane pravilnike koji odreuju plae. Ali postoje i drugi elementi koji utiu na nivo plaa, kao na primjer, mjeseni plan prodaje poduzea. Ako se taj plan premai, plae e biti vee i obratno. Plae nisu problem za nas. Mislim da smo dosegli toku gdje imamo sve neophodne uvjete da ispunimo sve potencijalne zahtjeve u smislu plae i drugih vrsta beneficija kako za sadanje, tako i za nove radnike. Meutim, oni moraju biti u stanju opravdati svoje zahtjeve i objasniti koji je njihov doprinos uspjehu poduzea, i na koji e nain poduzee imati koristi od njihovog rada. ta mislite o nivoima plaa u vaoj kompaniji? Oni su djelomino odreeni nivoima plaa koji trenutno egzistiraju na tritu radne snage. Za mene je najvanije da plaa mora radniku omoguiti dobar ivotni standard. Uvijek pokuavam dati svojim radnicima vee plae od onih koje daje konkurencija za istu vrstu poslova.
47
15. Kako da odredim svoju pla}u?

Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plau? Plaa je neto o emu nisam mnogo razmiljao kada sam poinjao posao. Imam zvaninu plau koja je vea za nekoliko procenata od plae mog najbolje plaenog radnika. Sav novac kojeg imam, ak i ta plaa je novac mojeg poduzea koji koristim u poslovnim aktivnostima poduzea. Da li pravite razliku izmeu novca kompanije i vaeg linog novca? Ja striktno pravim razliku izmeu novca koji je novac kompanije i novca za moje ivotne trokove. Sa drugaijim stavom nije mogue voditi posao. Ali, ponovo u rei, ja nemam svog osobnog novaca. Osim novca koji mi je potreban za pokrivanje mojih normalnih ivotnih trokova, sav ostali novac se investira u razvoj i rast poduzea. Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plau? Ja ne radim za plau i moja plaa oficijelno postoji samo zbog potreba i zahtjeva raunovodstva i financijskih izvjetaja. Moja plaa je definirana kao neophodnost da bi mogli uraditi kalkulaciju svih trokova kada pripremamo financijske izvjetaje. Kao to sam rekao, ne radim za plau, ja radim za prosperitet i rast mog poduzea. Da li pravite razliku izmeu novca kompanije i vaeg linog novca? Ne, ja ne pravim razlike izmeu novca kompanije i svog osobnog novca. Sav novac je novac poduzea.
Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plau? Ja nemam plau. Ja uzimam onoliko novca koliko mi je potrebno da pokrijem svoje osnovne trokove ivota. Da li pravite razliku izmeu novca kompanije i vaeg linog novca? Nema nikakve razlike izmeu mene i poduzea. Sve to radim i troim odnosi se na posao ili je za posao.
Kada ste pokretali svoj posao, kako ste odredili svoju plau? Na poetku nisam imao plau. Da li pravite razliku izmeu novca kompanije i vaeg linog novca? Ponovo, na poetku je to bio mali posao i sav novac koji smo imali bio je istovremeno i novac poduzea. Sada je to potpuno drugaije. Sada ja, kao i svi drugi djelatnici, imam plau koju primam na kraju mjeseca.
48
Da li pravite razliku izmeu novca kompanije i vaeg linog novca? Na poetku sam radio besplatno. Nivo moje plae je direktno vezan uz rast mog poduzea i rast poslovnih aktivnosti. Ako moj posao raste, moja plaa e takoer rasti.
16. Pored pla}e, koje su druge financijske obveze prema djelatnicima?

Pored plaa, poslodavac treba da odvoji financijska sredstva za razliite doprinose na bruto iznos plae svakog od radnika. Vrste doprinasa, njihovi iznosi, su sljedei (izraeni procentualno u odnosu na iznose bruto plaa): Federacija Bosne i Hercegovine - mirovine - zdravstveno osiguranje - osiguranje u sluaju nezaposlenosti UKUPNO: Republika Srpska -mirovine -zdravstveno osiguranje -osiguranje u sluaju nezaposlenosti -zatita djece UKUPNO: 17% 3% 2% _______ 22% 9% 7.50% 0.50% 1% _______ 18%
49
17. Da li da uklju~im ~lanove obitelji u posao?

Kada ste poinjali svoj posao da li ste zaposlili lanove svoje obitelji da rade za vas? Odluka da li da uposlite ili ne lanove obitelji ovisi o vrsti posla kojim se bavite. Moje je osobno miljenje da na samom poetku to moe biti uzrok mnogih problema, zato to se vai poslovni problemi onda reflektiraju i na va privatni obiteljski ivot. Kada se va posao razvije i dovoljno formira, nema razloga da ne ukljuite i lanove obitelji u posao. Naravno, trebate ih ukljuivati sukladno njihovim znanjima i sposobnostima. Kako biste ocijenili va odnos sa njima kao svojim radnicima? Odnos je striktno profesionalan sa striktno definiranim obavezama i odgovornostima kao to je to sluaj sa svakim drugim radnikom.
Kada ste poinjali svoj posao da li ste zaposlili lanove svoje obitelji da rade za vas? Kada sam poeo ovaj posao, jasno sam rekao svima, ukljuujui i lanove moje obitelji, da sam ja ef ovog posla, te da ako ele da postanu dio toga, da su im vrata otvorena. Kako biste ocijenili va odnos sa njima kao svojim radnicima? Ako uspijete od samog poetka postaviti stvari na prave osnove u smislu jasnog definiranja odnosa, vai obiteljski odnosi ne bi trebali predstavljati problem u poslovanju. S jedne strane, dobro je imati lana obitelji ukljuenog u va posao, jer imate koristi od toga to imate nekoga ko vam prua bezuvjetnu potporu, a postoji jedna razliita dimenziju povjerenja koju imate prema lanovima vae obitelji. Potencijalni nedostatak je nepostojanje jasne granice izmeu profesionalnog i emocionalnog u odnosima sa lanovima obitelji koji rade kao vai radnici.
Kada ste poinjali svoj posao da li ste zaposlili lanove svoje obitelji da rade za vas? Mislim da lanovi obitelji trebaju biti ukljueni u posao i da je dobro imati ih da rade sa vama. Ali, izuzetno je vano razjasniti da je jedna osoba ef i da ona donosi krajnje odluke.
50
Kada ste poinjali svoj posao da li ste zaposlili lanove svoje obitelji da rade za vas? Prvi djelatnik u ovom poduzeu je bila moja supruga. Drugi lanovi obitelji su takoer ukljueni u posao, ali su odnosi striktno profesionalne prirode. Mislim da dilema imati ili ne lana obitelji kao radnika je pitanje na koje ne nepostoji univerzalan odgovor. U nekim sluajevima to funkcionira bez problema, ali ete takoer uti od drugih ljudi da oni imaju loe iskustvo u tom pogledu.
Kada ste poinjali svoj posao da li ste zaposlili lanove svoje obitelji da rade za vas? Ako nemate dobre, zdrave odnose sa lanovima obitelji, ne biste ih trebali ukljuivati u posao. No, ako su ti odnosi dobri, imati posao koji je organiziran kao obiteljski posao, ukljuivanje lanova obitelji moe imati jako pozitivan uticaj na razvoj poslovanja.
18. Koliko mi je novca potrebno da realiziram svoju poslovnu ideju?

Kratak odgovor na ovo pitanje je: Mnogo vie nego to oekujete. Konkretniji odgovor je Onoliko koliko vam je potrebno da biste pokrili sve operativne trokove, investicije, te obveze vezane za otplatu kredita, uz uvjet da ste kao novo poduzee uope imali priliku doi do kreditnih sredstava. Da biste doli do to tanijeg iznosa potrebnih financijskih sredstava potrebno je da uradite projekciju svih potencijalnih rashoda vezanih za pokretanje vae poslovne djelatnosti. Tabelom 3. je definirana lista rashoda sa kojom se susree najvei broj poduzea. Ovo nije konana lista, te ete pri izradi projekcije rashoda vezanih za vau poslovnu djelatnosti vjerojatno trebati izbaciti neke od predloenih, a dodati neke nove stavke. Potrudite se da projekcija vaih rashoda obuhvati period od minimalno est mjeseci rada vaeg poduzea.
51
Tabela 3. Opa lista rashoda vezanih za pokretanje poduzea / poslovne djelatnosti
Rashodi Kupovina zemljita Kupovina zgrade Nabava proizvodnih postrojenje Nabava uredske opreme Nabava uredskog materijala Nabava potronog materijala za proizvodni pogon Nabava rezervnih dijelova Popravci i odravanje zgrada Popravci i odravanje opreme Najamnina Plae ukljuujui i socijalne doprinose Nabava sirovina Elektrina energija Telefon Voda Druge komunalne usluge Gorivo za vozila Trokovi marketinga Putni trokovi Otplata kamata na kredite Otplata glavnice kredita Trokovi registracije i dobijanja dozvola Naknada za pravne usluge Naknade za raunovodstvene usluge Osiguranje
KM
19. Gdje mogu dobiti potreban novac za pokretanje poslovne djelatnosti?

Novoosnova poduzea imaju vrlo malo ansi za dobijanje kredita od financijskih institucija. Osnovni razlog je da su banke voljne dati kredite samo onim poduzeima koje su operativana dvije do tri godine. Na taj nain banke mogu prikupiti dovoljno informacija o poslovnoj povijesti poduzea koje im predstavljaju osnovu za analizu kreditne sposobnosti poduzea. Drugi potencijalni izvor financijskih sredstava su fondovi poduzetnikog kapitala (Venture Capital Funds). Trenutno u BiH imamo samo jedan takav fond, Horizonte Venture Management, sa sjeditem u Sarajevu. Oni mogu osigurati financijska sredstva novoosnovanim poduzeima, ali samo u sluaju ako ti poduzetnici mogu sami osigurati minimalno 50% potrebnih sredstava i ako se ukupna vrijednost investicije kree u rasponu od 500,000 KM do 4,500,000 KM.
52
Razlika izmeu banaka i fondova poduzetnikog kapitala je da je odluka banaka o davanju kredita poduzeima uglavnom bazirana na financijskoj analizi poslovne povijesti poduzea, dok fondovi poduzetnikog kapitala, mimo financijske analize prolih poslovnih operacija, odluku uglavnom baziraju na procjeni poslovne perspektive poduzea i trita vaih proizvoda i usluga. Oigledno je da novonastala poduzea u BiH imaju malo ansi da dobiju financijska sredstva od financijskih institucija. Veina bosanskohercegovakih poduzetnika, to se tie financijskih sredstva za pokretanje poslovne djelatnosti, se uglavnom morala osloniti na osobnu tednju, pozajmice od lanova obitelji i prijatelja ili partnerstvo sa osobama koje su bile u stanju financijski poduprijeti njihov poslovni poduhvat. Da biste podnijeli zahtjev za odobrenje kreditnih sredstava kod neke od financijskih institucija, morat ete poslovati odreeni vremenski period, koji je definiran kreditnom politikom banke. Listu financijskih institucija i uvjete pod kojima odobravaju kredite moete nai na web site-u www.seebiz.net .
20. [ta trebate uraditi da biste dobili kredit?

Jako je bitno da u postupku registriranja vaeg poduzea paljivo odaberete banku u kojoj ete otvoriti raun vaeg poduzea. Trebate odabrati banku sa dobrom reputacijom i koja ima dokazano dobru suradnju sa malim i srednjim poduzeima. Kada birate banku, ne birate samo financijsku instituciju u kojoj otvarate bankovni raun, vi ujedno birate i partnera koji e biti voljan i koji je u stanju da prui financijsku potporu vaem poslovanju. Banka treba biti u stanju pruiti potporu rastu i razvoju vae poslovne djelatnosti. Moe se pokazati da je za vae poduzee odabir banke jedna od najvanijih poslovnih odluka koju ste donijeli. Kao to smo ve rekli, veina banaka ne daje financijska sredstva novoosnovanim poduzeima. Minimalni zahtjev banaka je da vae poduzee posluje bar est mjeseci preko otvorenog bankovnog rauna da biste ste se uope kvalificirali za podnoenje i razmatranje zahtjeva za odobrenje kreditnih sredstava. Kad podnosite zahtjev za odobrenje kredita, zahtjev mora biti propraen slijedeim dokumentima: Investicijski ili poslovni plan (morate objasniti zbog ega su vam potrebna zahtijevana financijska sredstva) Financijska izvjea za posljednje dvije ili tri godine. Dokaz o registraciji u sudskom registru pravnih osoba.
53
Kada podnosite zahtjev za odobrenje kredita, vrlo je vano da utvrdite to ste u stanju ponuditi kao zalog (zadunicu, hipoteka na pokretnu i nepokretnu imovinu), ime se banka osigurava u sluaju vae nesposobnosti da vratite posuena sredstva. Takoer je dobro ako moete uvjeriti kreditnog slubenika ili druge slubenike banke da posjete vae poduzee i da na terenu provjere vae poslovanje i opravdanost vaeg zahtjeva za odobrenje kredita.
Kakvo je vae iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Svoj posao sam pokrenuo svojim vlastitim novcem. Na poetku nisam imao pristup kreditnim linijama. Kada se posao razvio, uspio sam dobiti nekoliko kratkoronih zajmova. Openito, bankarski sektor nije dovoljno razvijen i ne prua adekvatnu potporu malim i srednjim poduzeima za njihov rast i razvoj. Na raspolaganju su samo malobrojni kratkoroni krediti pod nepovoljnim uvjetima. Cjelokupan rast i razvoj mog poduzea je financiran internim sredstvima poduzea.
Kakvo je vae iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Situacija sa potporom bankarskog sektora novim i postojeim preduzeima u smislu pristupa kreditnim linijama je katastrofalna. Ne postoji niti jedan normalan posao koji sebi moe priutiti tako skup kapital za poslovne operacije i investicije. Za poslove koji se bave proizvodnjom, kamatne stope iznad 6% su jednostavno neprihvatljive.
Kakvo je vae iskustvo u dobivanju kredita u BiH? U BiH ne postoji niti jedna banka, osim Universal banke, koja je spremna pruiti potporu poduzetnicima i njihovim djelatnostima. Ja sam u situaciji kada mogu lake nai i dobiti novac izvan BIH nego unutar BiH. Ne da ne mogu dobiti kredit u BiH pod razumnim uvjetima, ve ne mogu dobiti ni garantno pismo. Ponovno bih naglasio da je sav novac kojeg sam dobio za svoje poslovanje od bankarskog sektora stigao iz financijskih institucija izvan BiH. Krediti u BiH su veoma skupi, a pored toga to su obino kratkoroni krediti.
54
Kakvo je vae iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Nisam imao potporu i razumijevanje od bankarskog sektora, ali ja shvaam njihovu poziciju gdje se, pod okolnostima kakve su bile kod nas, banke nisu bile spremne izlagati visokim rizicima. Danas imamo neke indikacije, ali samo indikacije, da se njihov stav prema poduzeima mijenja. Polako dolazimo u situaciju da se banke bore za dobre klijente.
Kakvo je vae iskustvo u dobivanju kredita u BiH? Proces podnoenja zahtjeva i odobravanja kredita i zajmova je veoma kompliciran, kapital je veoma skup i nudi se pod veoma nepovoljnim uvjetima.
21. Koji sistem evidencije je potreban za moj posao?

Prva stvar koju treba da znate je da knjigovoe nisu zamjene za raunovoe. Knjigovoe su obueni da evidentiraju osnovne transakcije kao to je evidencija prodaje i knjiga potraivanja. Raunovoe su u stanju obraditi i analizirati evidenciju poduzea u kojoj se nalaze sve transakcije poduzea. Raunovoe koriste tehnike financijske analize da bi doli do podataka koji e omoguiti uinkovitije upravljanje poslovnom djelatnou. Iako je za uspjeno poslovanje poduzea neophodno imati tane i kompletne financijske informacije, uspjean poduzetnik ne mora biti niti knjigovoa niti raunovoa. Meutim, uspjean poduzetnik mora biti u stanju razumjeti poruke koju proizilaze iz analize financijskih izvjea o poslovanju njegovog poduzea. Da li je moja kompanija profitabilna? Ako nije, zato nije? ta se moe uraditi da poslovanje postane profitabilno? Da li su sve poslovne operacije mog poduzea profitabilne? Ako nisu, zato nisu? ta bi se trebalo uraditi sa pojedinim poslovnim operacijama koje nisu profitabilne? Ako je moje poduzee profitabilno, zato nemam dovoljno gotovine da na vrijeme platim sve prispjele raune? ta se moe uraditi na poboljanju gotovinskih tokova mog poduzea?
55
Da li je moja kompanija mnogo zaduena? Da li je dug moje kompanije strukturiran na odgovarajui nain? Da li treba neke od kratkoronih obveza restrukturirati i otplaivati kao dugorone obveze?
22. Koji }e mi financijski izvje{taji biti potrebni?

Financijski dokumenti poduzea se sastoje od faktura prodaje, faktura kupovine, rauna komunalnih usluga, evidencija o isplatama gotovine, evidencija o gotovinskim primicima, bankovnih izvjea, rauna sa registar kase. Ovi, kao i drugi dokumenti koji predstavljaju transakcije poduzea, evidentiraju se u knjige prvog knjienja koje se zovu dnevnici. Postoje sljedei dnevnici: Dnevnik novanih primitaka - evidencija svih gotovinskih primitaka Dnevnik isplata gotovine - evidencija svih plaanja izvrenih u gotovini Dnevnik prodaje - evidencija ukupne prodaje na kredit, prodaje trgovake robe osim onih za koju je poduzee odmah dobilo gotovinu Dnevnik kupovine - evidencija svih kupovina na kredit, kupovine sirovina ili roba koje e se prodavati Opi dnevnik - evidencija svih transakcija koje nisu evidentirane ni u jednom od etiri dnevnika Transakcije se prebacuju iz knjige prvog knjienja (dnevnika) u knjige. Glavna knjiga - ukljuuje sve raune koji ine bilancu stanja i bilancu uspjeha Knjiga potraivanja - ukljuuje sve raune kupaca koji kupuju robu od poduzea na kredit umjesto da plaaju odmah u gotovini Knjiga obveza - ukljuuje sve raune trgovaca kojima poduzee duguje novac. Ovih pet dnevnika i tri knjige moete voditi runo i uvati ih u svojoj arhivi. Primjer runog raunovodstvenog sustava je da npr. pri prodaji proizvoda i usluga na kredit, pripremate fakturu prodaje. Faktura se evidentira u dnevniku prodaje, a kasnije stavlja na odgovarajui konto kupca u knjigu potraivanja. Sve ovo radite runo. Raunarski raunovodstveni sustav takoer ukljuuje sve ove dnevnike i knjige, ali su u elektronskoj verziji. U sluaju prodaje na kredit, faktura prodaje e se pripremiti na raunalu i informacija e se automatski evidentirati u dnevnik prodaje i pozicionirati na konto kupca u knjigu potraivanja. Knjigovou zapoljavate da vam vodi dnevnike i knjige. Na kraju odreenog vremenskog perioda, mjeseno, kvartalno, polugodinje, godinje, informacije evidentirane u dnevnike i knjige se sumi56
raju u bilancu stanja i bilancu uspjeha, izvjetaj o promjenama strukture kapitala i izvjetaje o gotovinskim tokovima. Morate uposliti raunovou koji e biti u stanju pripremiti sve navedene izvjetaje. Ovo su osnovni financijski izvjetaji sa kojima uspjean poduzetnik mora biti upoznat i mora ih znati itati i koristiti da bi to uinkovitije upravljao svojim poduzeem.
23. Kako odre|ujem trì{ni potencijal za svoje proizvode i usluge?

Mnoga nova poduzea su poela sa poslovnim operacijama bez prethodnog istraivanja trita ili definiranja potencijala trita za svoje proizvode i usluge. To je bilo mogue zato to su poeli kao mala poduzea, nudei ograniene koliine i vrste proizvoda i to obino za poznatog kupca. Tu se obino radi o koliini proizvoda koje postojee trite moe bez problema absorbirati. Procjenu potencijala trita moete uraditi putem formule: PT = bk*q*cp gdje su: PT - potencijal trita bk - broj kupaca q - koliina jedinica proizvoda koju kupuje prosjean kupac cp - prosjena cjena jedinice proizvoda U postupku procijene potencijala trita najvie problema ete imati sa procjenom broja kupaca. Ako pokreete proizvodnju veeg obima, trebate pokuate prikupiti to je mogue vie informacija o potencijalu trita, informacije o vaim glavnim konkurentima i obimu njihove proizvodnje, o njihovim trinim udjelima, itd. Na temelju prikupljenih informacija procijenite na koliki trini udio vi moete raunati. U svakom sluaju, pri pokretanju poslovne djelatnosti, preporuljivo je da vidite ko su vam klijenti i da procijenite veliinu ciljnog trita (npr. kakve su vae procjene o broju kupaca vaih proizvoda i usluga). ta mislite o tritu u BiH? To je malo trite, a kupovna mo stanovnitva je izuzetno niska i zbog toga ne moete oekivati spektakularne poslovne rezultate. Trite za graevinski sektor je izuzetno nestabilno i veoma ovisno o inostranim donacijama, te je skoro nemogue predvidjeti ta e se dogoditi u budunosti, kakva e biti potranja, itd.
57
ta mislite o tritu u BiH? Mislim da je bosanskohercegovako trite dobro trite sa dobrim trinim potencijalom, ali ono to nedostaje je pravni okvir koji definira funkcioniranje trita. Drugi problem je slabo sprovoenje zakona, gdje drava mora zatititi osnovne, egzistencijalne interese firmi koje djeluju na tritu. Na primjer, ako ja prodam svoje proizvode i usluge nekome i ako taj odbija da plati za njih, ja oekujem od drave da, koritenjem svojih instrumenata, razrijei ovaj problem na vrijeme i uinkovito. Neprihvatljiva je situacija da drava tek tako uzima novac od poduzea koji su porezni obveznici, a da ne prua nita zauzvrat, ak ni kroz osiguranje zatite osnovnih interesa poduzea. Rjeenje ove vrste problema ne ovisi o nivou bogatstva drave, to je samo stvar dobre volje da se pobolja poslovno okruenje. Kada ste poinjali svoj posao, kako ste odredili trini potencijal? Na samom poetku nisam istraivao trite, jednostavno sam slijedio intuiciju. U to vrijeme nije bilo kompanija koje su radile ovu vrstu posla na BiH tritu i zbog toga mi je bilo relativno lako odrediti da li postoji potreba za ovom vrstom proizvoda i usluga. Ali, ako stupate sa novim poslom na trite koje je razvijeno, na kojem ve posluju druga poduzea, konkurenti, prva stvar koju poduzetnik treba uraditi je da odredi potencijal trita za svoje proizvode i usluge. ta mislite o tritu u BiH? BiH trite je dobro trite. Ono, na primjer, prema istraivanju trita koje smo proveli, konzumira dva puta vie mineralne vode nego to ja mogu da proizvedem. Kada ste poinjali svoj posao, kako ste odredili trini potencijal? Mi smo sproveli istraivanje trita koje je trajalo est mjeseci. Tokom tih est mjeseci mi smo prikupili informacije od veleprodaje i drugih prodavaa o obimu prodaje mineralne vode.
ta mislite o tritu u BiH? Smatram da je BiH trite veoma malo. Trite sa manje od dvadeset miliona ljudi je malo trite za bilo koji ozbiljan, relativno veliki posao. Kada ste poinjali svoj posao, kako ste odredili trini potencijal? Na poetku se sve manje ili vie odvijalo spontano i slijedio sam svoju intuiciju. Ali, danas, za svaki projekat koji radimo, prije nego to ga ponemo implementirati, provodimo istraivanje trita.
58
ta mislite o tritu u BiH? BiH trite je malo i siromano. Moj posao je povezan sa metalo-preraivakom industrijom koja je kompletno unitena, koja i ako radi, radi sa oko 20% instaliranih kapaciteta. Kada ste poinjali svoj posao, kako ste odredili trini potencijal? Moje trite je cijelo BiH trite, odnosno bosanskohercegovaka metalopreraivaka industrija. Predratne kompanije, koje su bile dobavljai metala i metalnih profila za tu industriju, su skoro sve bankrotirale. To je proizvelo prazninu na tritu i ja sam iskoristio priliku da zaponem svoj posao. Kada smo poeli, poeli smo nudei male koliine proizvoda i nismo imali problema sa prodajom proizvoda. Zbog toga nismo trebali sprovoditi detaljno istraivanje trita da bismo definirali trini potencijal.
24. Kako da pozicioniram svoju poslovnu djelatnost na trì{tu?

Kada ste odluili u kom industrijskom sektoru pokreete svoju poslovnu djelatnost, morate i odluiti na koji nain ete pozicionirati svoju djelatnost, proizvode i usluge na tritu. Morate odluiti koju vrstu potreba vai proizvodi ili usluge zadovoljavaju i zato se oni razlikuju od istih ili slinih proizvoda i usluga koje pruaju vai konkurenti. Morate analizirati vae konkurente i uvidjeti koje su prednosti vaeg poduzea u odnosu na konkurenciju. Nakon to definirate svoje prednosti i nakon to uvidite koji trini segmenti nisu dovoljno pokriveni od strane drugih poduzea, trebate usmjeriti svoje aktivnosti prema razvoju proizvoda i usluga koje e pokriti te trine praznine. To ne moraju biti potpuno novi proizvodi i usluge. Moete pokuati da se diferencirate od konkurencije kroz jedinstvenost i dodatnu vrijednost koju pruaju vai proizvodi i usluge. To moe znaiti da vi pruite proizvode i usluge najvie kvalitete ili npr. da ste se orijentirali na proizvode i usluge koji su supstituti postojeih proizvoda i usluga, ali koji uz niu cijenu podjednako zadovoljavaju potrebe kupaca. Kada ste vi poeli sa svojim poslom, da li ste odredili svoju poziciju na tritu? Ako jeste, kako ste to uradili? Mi smo se pozicionirali kao domai proizvoa domae mineralne vode, koji snabdijeva kupce dobrim, kvalitetnim proizvodom po mnogo prihvatljivijim cijenama u odnosu na konkurenciju.
59
Kada ste vi poeli sa svojim poslom, da li ste odredili svoju poziciju na tritu? Ako jeste, kako ste to uradili? Kada sam poinjao svoj posao, mi smo se fokusirali na nekoliko kupaca i njihove potrebe, tako da smo imali veoma malo i vrlo specifino trite da pokrijemo. Danas je nae trite cijela BiH i susjedne zemlje. Mi smo se pozicionirali na tritu kao dobavljai i distributeri irokog spektra roba za domainstva, koja je optimalne kvalitete po relativno niskoj cijeni.
25. ta je marketing?
Trite je mjesto susreta kupaca i prodavaca. Trina konkurencija predstavlja mehanizam koji kupcima osigurava mogunost izbor. Kupci imaju odreene potrebe, odlaze u kupovinu da to nau, kupe proizvod ili uslugu i koriste ih. Sa druge strane prodavci su ti koji dizajniraju proizvode i usluge, proizvode ih i prodaju ih. Iz ovoga moemo definirati marketing kao proces usklaivanja proizvodnih mogunosti poduzea i potreba kupaca sa ciljem ispunjenja ciljeva obje strane. Proces marketinga ukljuuje: Analizu marketinkih mogunosti; Selektiranje i istraivanje ciljnih trita; Kreiranje marketing strategije; Planiranje programa marketinga; Organiziranje, implementiranje i nadzor marketinkih aktivnosti.
Marketing strategija je skup opih naela na osnovu kojih poduzee ostvaruje definirane poslovne i marketinke ciljeve. Marketing strategija definira: Skup marketinkih instrumenata kojim poduzee ostvaruje definirane ciljeve na ciljnom tritu; Iznos sredstava, odnosno budet za marketinke aktivnosti, Nain alokacije tih sredstava. Alokacijom sredstava poduzee odreuje na koje proizvode, na kojim prodajnim podrujima i na koje medija e potroti sredstva odobrena za marketinke aktivnosti. Da biste odabrali ispravnu marketing strategiju za vae poduzee morate analizirati:
60
Kupce ta je to to kupci cijene i koliko su spremni za to platiti? Kako kupci ocjenjuju moje proizvode u odnosu na proizvode mojih konkurenta? Kakve su procjene budue potranje i koji faktori e uticati na buduu potranju? Konkurenciju Ko mi je konkurencija? Koje su njihove prednosti i mane? Kako kupci ocjenjuju njihove proizvode? Kako konkurenti upravljaju svojim trokovima?
Trokove Koji su trokovi vezani uz moje proizvode? Kakav je odnos izmeu fiksnih i varijabilnih trokova? ta inicira trokove? Kakvi su moji trokovi u poreenju sa trokovima mojih konkurenata? Koji trokovi su vezani za dodatnu vrijednost mojih proizvodu koju kupci ele?
ta vi podrazumijevate pod marketingom? Po mom miljenju marketing je skup aktivnosti koje preduzea moraju koristiti da bi se promovirala na tritu i da bi nala ili stvorila svoju poziciju na tritu. Kada ste poinjali svoj posao, koji je bio nivo vaih marketinkih aktivnosti? Da budem iskren, na poetku nisam imao nikakav marketing u pravom znaenju te rijei. Imao sam odreene aktivnosti koje su mi posluile da se predstavim potencijalnim kupcima, zapravo da ih informiram da postojim i da nudim odreene proizvode i usluge. To sam uglavnom radio putem oglasa u novinama. Kada ste poeli smatrati marketing vanim elementom za uspjeh kompanije? To je ista situacija kao to sam objasnio kod odgovora na pitanje o poslovnom planu. Ako se va posao razvija i raste, doete do take kada va posao postaje iva stvar koja ima svoje vlastite potrebe. U tom trenutku morate izraditi jak i sveobuhvatan marketinki plan za svoj posao. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vaeg prometa se obino potroi na marketing? Mislim da su investicije u marketing izuzetno vane. Ne mogu tano rei koji procent prometa obino troimo na marketing, ali vas mogu uvjeriti da su to znaajni iznosi novca.
61
ta vi podrazumijevate pod marketingom? Marketing bi trebao biti stalna aktivnost i ja stalno investiram u marketing. Mislim da je to izuzetno vana aktivnost, kojoj se u mom sluaju, ali takoer openito meu drugim poslovnim ljudima, ne posveuje dovoljna panja. Moj pristup, kao i pristup drugih prema marketingu, ima samo bazine forme. Mislim da minimum 5% poslovnog prometa treba biti investiran u marketinke aktivnosti.
ta vi podrazumijevate pod marketingom? Putem marketinga vi definirate svoje kupce, njihove preferencije, promociju svojih proizvoda, naine za prodaju svojih proizvoda, itd. Kada ste poeli smatrati marketing vanim elementom za uspjeh kompanije? Od samog poetka. Ja se bavim vrstom posla gdje marketing igra vanu ulogu u uspjehu poslovanja. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vaeg prometa se obino potroi na marketing? Ne znam taan procent i iznose koji se investiraju u marketing, ali ugrubo, na poetku je to bilo oko 10% prometa. ta vi podrazumijevate pod marketingom? Budui da smo mi trgovaka kompanija, sve to radimo je bazirano na marketingu ili se odnosi na marketing. Posao svakog radnika je da u svakom kontaktu ispuni oekivanja klijenata i promovira nae poduzee. Kada ste poeli smatrati marketing vanim elementom za uspjeh kompanije? Od samog poetka smatramo da je marketing izuzetno vaan element koji moe doprinijeti uspjehu poduzea, naravno, ako su vai izvjetaji o vaem poslovanju ispravni i toni. Ako to nije sluaj, marketing i promotivne kampanje mogu imati negativan uticaj na uspjeh vaeg poslovanja. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vaeg prometa se obino potroi na marketing? Mi investiramo 2% naeg prometa na marketinke aktivnosti.
62
ta vi podrazumijevate pod marketingom? Pod marketingom podrazumijevam promoviranje vae poslovne djelatnosti kroz iskren odnos sa poslovnim partnerima i kupcima, profesionalizam i visoke standarde poslovnih operacija. Kada ste poeli smatrati marketing vanim elementom za uspjeh kompanije? Poeli smo od nule, a razvojem poduzea, nivo marketinkih i promotivnih aktivnosti se poveavao. Da li je profitabilno investirati u marketing i koji procent vaeg prometa se obino potroi na marketing? Moram priznati da do sada mi nismo posveivali odgovarajuu panju ovom segmentu poslovnih operacija i da je to oblast gdje moemo i moramo poboljati i poveati aktivnosti. Trenutno investiramo u marketing oko 0.5% prometa kompanije.
26. Kako da definiram cijene svojih proizvoda i usluga?

Procedure za odreivanje cijena proizvoda i usluga su razliite za razliite vrste djelatnosti. Poduzea u BiH, u veini sluajeva, odreuju cijene proizvoda i usluga na osnovu kalkulacija direktnih i indirektnih proizvodnih trokova, na koje onda dodaju iznos koji osigurava profitabilnost njihovih poslovnih operacija. Istovremeno, cijena koja ukljuuje sve ove elemente mora biti takva da proizvodi i usluge budu konkurentni na postojeem tritu. Pored ovih postoje i mnogi drugi faktori koji bi trebali biti uzeti u razmatranje kada se odreuje cijena vaih proizvoda i usluga, a to su: trokovi distribucije, da li je proizvod nov ili ve postoji na tritu, promjene u potranji, nivo poduzetih promotivnih aktivnosti, kvaliteta proizvoda, itd. Tijekom procesa definiranja cijena proizvoda i usluga, predlaemo da se koristite listom prikazanom u tabeli 4. Ova lista bi vam trebala pomoi da pri definiranju cijena svojih proizvoda i usluga u kalkulaciju ukljuite to je mogue vie elemenata koji utiu na cijenu vaih proizvoda i usluga.
Tabela 4. Kontrolna lista za definiranje cijena proizvoda i usluga 1. Prikupite informacije o cijenama proizvoda vaih konkurenata 2. Pokuajte predvidjeti koji je ukupni broj jedinica vaih proizvoda koje trite moe apsorbirati 3. Pokuajte odrediti koliko jednica proizvoda moete prodati. 4. Pokuajte odrediti koliko su vai kupci voljni da plate za vae proizvode 5. Odredite vae proizvodne trokove, direktne i indirektne 6. Odredite vae distributivne trokove 7. Odredite trokove vaih promotivnih aktivnosti 8. Odredite vau ciljnu profitabilnost
63
Koju ste metodologiju koristili za odreivanje cijena vaih proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Cijene mojih proizvoda i usluga se odreuju prema normalnim kalkulacijama koje ukljuuju fiksne trokove, varijabilne trokove i profitnu maru. Ali na kraju, finalna cijena proizvoda i usluga je odreena uticajem trita i konkurencije, koji su, oboje, izuzetno jaki u graevinskom poslu.
Koju ste metodologiju koristili za odreivanje cijena vaih proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Prvi element koji utie na stvaranje cijena za proizvode i usluge je trina situacija, cijene koje ima konkurencija, potranja na tritu, preference kupaca, itd. Drugi elementi su, normalno, cijena repromaterijala, trokovi poslovnih operacija i projecirani profit. Vi ste ti koji odreujete elemente i kriterije koji e uticati na cijenu vaih proizvoda i usluga, i prvo treba da odredite najniu cijenu (cijenu koja e vam osigurati dostizanje take poravnanja), to je minimum koji vam omoguava da poslujete sa sa minimalnom profitabilnou. Ako pitate za razliku u odreivanju cijene proizvoda na poetku i sada, mogu rei da je bilo mnogo lake na poetku zato to je bilo lake kontrolirati sve poslovne operacije. Sada su poslovne operacije mnogo kompleksnije, to, kao rezultat, zahtijeva kompleksniju metodologiju za odreivanje cijena. Koju ste metodologiju koristili za odreivanje cijena vaih proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Mi koristimo normalnu metodologiju koja uzima u obzir sve proizvodne trokove, direktne i indirektne, i na to dodajemo maru. Ovo su elementi koji definiraju cijenu iz jednog pravca. Drugi pravac ili uticaj za odreivanje cijena bile su cijene konkurenata i naa strategija da prodremo na trite sa cijenama koje su nie od cijena naih konkurenata.
Koju ste metodologiju koristili za odreivanje cijena vaih proizvoda (kada ste pokretali svoj posao i sada)? Kada smo pokrenuli na posao pokuavali smo uskladiti cijene sa naim konkurentima i ak ponuditi nie cijene naih proizvoda ako je to bilo mogue. Sada pored standardnih elemenata koji su dio metodologije za kalkulaciju, cijena proizvoda ovisi o naim ciljevima, ovisi o onome to elimo uraditi na specifinom tritu, kakva je naa pozicija na tritu, itd.
64
27. Gdje i kako mogu na}i dobavlja~e sirovina i roba te distributere za svoje proizvode?
Gdje i kada ste pronali svoje dobavljae/distributere? Dobavljai Glavni izvori informacija o dostupnim dobavljaima sirovinskog materijala i komponenata za proizvodnju su bili specijalizirani magazini, imenici, ute stranice i direktni posjeti proizvoaima i veleprodaji. Potom morate kreirati listu potencijalnih dobavljaa i analizirati ih, uzimajui u obzir elemente kao to su cijena, kvaliteta, rokovi isporuke, itd. Distributeri Pokuavam animirati potencijalne kupce i distributere putem oglasa u novinama i putem direktnih kontakata. Ako se dokau kao pouzdani poslovni partneri i ako vi uspijete izgraditi odnos koji se bazira na meusobnom povjerenju, tada ste napravili dobre elemente vae distributivne mree. Gdje i kada ste pronali svoje dobavljae/distributere? Distributeri Na prodajni odjel je prikupio informacije o svim veleprodavcima i tada smo ih kontaktirali sa ciljem da postanu distributeri naih proizvoda.
Gdje i kada ste pronali svoje dobavljae/distributere? Dobavljai Imamo radnike ije posao je upravo istraivanje trita, to ukljuuje traenje dobavljaa. Koristimo sva raspoloiva sredstva: ute stranice, sajmove, promotivne materijale, internet, itd. Distributeri Imamo preko tri stotine naih stalnih distributera u BiH i 22 distributivnih centara lociranih u veim gradovima. Veinu distributera smo pronali putem javnih poziva objavljenih u novinama.
65
Gdje i kada ste pronali svoje dobavljae/distributere? Dobavljai Informacije o dobavljaima se dobijaju od drugih poduzea, putem uea na sajmovima, itd. Takoer, kako postajemo prepoznatljivi po dobrom poslovanju, dobavljai nas poinju sve vie sami kontaktirati.
28. Ko mi moè pruìti tehni~ku pomo}?

Kad pokreete svoju poslovnu djelatnost, vjerojatno e vam biti potrebna tehnika pomo i potpora u nekim podrujima u kojim nemate dovoljno znanja ili iskustva. Tehniku pomo moete dobiti od domaih i meunarodnih agencija za poslovni razvoj, poslovnih centara, konzultantskih firmi i pojedinanih konzultanata. Listu ovih organizacija, konzultantskih firmi i pojedinanih konzultanata, sa opisom usluga koje pruaju, moete nai na web site-u www.seebiz.net. Na istom web site-u moete nai i listu poslovnih asocijacija, njihove adrese i telefonske brojeve. Ove informacije moete dobiti i direktno na telefonskom broju nae organizacije.
66
Literatura
1) Kako zapoeti sopstveni biznis Dr. G. Howard Poteet; 1997; CID Podgorica 2) Poetna pomo, uspjean put u samostalnost Njemako ministarstvo za gospodarstvo i tehnologiju (BMWi); 2000; Sarajevo 3) Wage and Salary System The Mekong Project Development Facility; 2001; Youth Publishing House 4) Pricing and Pricing Strategy The Mekong Project Development Facility; 2001; Youth Publishing House 5) Handbook for Small Business U.S. Small Business Administration; 1989; Washington, DC 6) Marketing Plans; How to Prepare Them, How to Use Them Malcom H. B. McDonald; 1995; Butterworth-Heinmann, Oxford. 7) Upravljanje marketingom Philip Kotler; 1994; Informator, Zagreb
67
68

Kako Pokrenuti Posao Nauči Od Uspješnih

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kako Pokrenuti Posao Nauči Od Uspješnih

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

POKUAJTE I VI!

28 pitanja o pokretanju i voenju poslovne djelatnosti na koja odgovaraju uspjeni poduzetnici

TEST I ANALIZA OSOBNIH KARAKTERISTIKA

2 boda 1 bod 0 bodova

2 boda 1 bod 0 bodova

2 boda 1 bod 0 bodova

2 boda 1 bod 0 bodova

2 boda 1 bod 0 bodova

ODGOVORI NA NAJ^E[]E POSTAVLJANA PITANJA

Mirko aki Generalni menader GRAND SM d.o.o.

Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

2. Koliko }u sati morati raditi?

Mirko aki Generalni menader GRAND SM d.o.o.

Ilijas Bjelopoljak Generalni menader Whitefield d.o.o.

Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

arko Gugi Generalni menader POG d.o.o.

3. [ta je poslovni plan i da li je neophodno imati ga kada pokre}em poslovnu djelatnost?

3.1. ta je poslovni plan

Procijenite raspoloive resurse i definirate odgovarajui nain njihovog alociranja.

Oblik poslovne organizacije Organizaciona shema i odgovornosti

Definirajte vau prodaju po linijama proizvoda ili usluga

Opiite koji su kljuni rizici i dajte preporuke

Mirko aki Generalni menader GRAND SM d.o.o.

Ilijas Bjelopoljak Generalni menader Whitefield d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.

arko Gugi Generalni menader POG d.o.o.

4. Da li je neophodno detaljno definirati poslovnu djelatnost?

5. Kako da odaberem ime za svoje poduze}e?

5.1. Da li postoje neki pravni aspekti vezani za odabir imena poduze}a?

Ilijas Bjelopoljak Generalni menader Whitefield d.o.o.

Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

6. Da li je lokacija poduze}a element koji uti~e na uspje{nost poslovanja?

6.1. Kako lokacijski elementi uti~u na razli~ite poslovne djelatnosti?

Ilijas Bjelopoljak Generalni menader Whitefield d.o.o.

Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

arko Gugi Generalni menader POG d.o.o.

7. Da li je mogu}no pokrenuti i voditi poslovnu djelatnost od ku}e?

8.1. Koji faktori uti~u na va{u odluku?

Mirko aki Generalni menader GRAND SM d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

arko Gugi Generalni menader POG d.o.o.

9. Sa kojom pravnom regulativom trebam biti upoznat?

9.2. Koji su fiskalni poticaji za novoosnovana poduze}a?

9.3. Sa kojim inspekcijama }u se susresti?

9.5. [ta je sa porezima i carinama?

9.5.1. Porez na dobit preduze}a (30%)

9.5.2. Akcize (razli~iti postoci u zavisnosti od vrste robe)

9.5.3. Porez na promet (10%)

9.5.4. Carinske dad`bine

10. Koji pravni oblik trebam odabrati za svoju poslovnu djelatnost?

Samostalni poduzetnik (obrtnik)

Dru{tvo sa neograni~enom i solidarnom odgovorno{}u

Dru{tvo sa ograni~enom odgovorno{}u

Mirko aki Generalni menader GRAND SM d.o.o.

Ilijas Bjelopoljak Generalni menader Whitefield d.o.o.

Jonus Iki Generalni menader Ilidanski dijamant d.o.o.

Franjo Rajkovi Generalni menader Economic d.o.o.

arko Gugi Generalni menader POG d.o.o.