Sadraj

Uvod ........................................................................................................................................................ 2 Romi na hrvatskom podruju .................................................................................................................. 3 "Uz pjesmu i igru zaboravimo na muke koje nas svakog dana mue" .................................................... 3 Zakljuak .................................................................................................................................................. 6 Popis literature: ....................................................................................................................................... 6

Uvod
Mora da se Romi ene! najpoznatija je izjava koja se izgovara kada vani sija sunce, a pritom pada i lagana kiica. Nema mmogih koji nisu ovu izjavu uli barem jednom, a ona samo dokazuje da se romske svadbe smatraju neuobiajenima i drukijima od ostalih, kao to je uostalom i cijeli narod.

Romi, ili kako ih se jo, najede pogrdno, naziva Cigani (zanimljivo je to to oni sami naziv Cigani nikad nisu koristili za oslovljavanje svojeg naroda) tradicionalni su nomadski narod porijeklom iz sjeverozapadne Indije koji se klasificira Indo-Iranskoj jezinoj porodici. Njihove migracije zapoinju ved u 13. st. iz Azije, a otada se ire Europom, da bi se u 16. st. proirili cijelom Europom, dok su na podruje Sjeverne Amerike dolaze tek 1800.-ih. Danas se pretpostavlja da ima izmeu deset i dvanaest milijuna Roma u svijetu, a u Hrvatskoj ih je 2001. prema popisu stanovnitva bilo 9463, iako se nagaa da im je stvarni broj mnogo vedi. Romi spadaju u etniku manjinsku grupu koja nema svoju matinu domovinu, tako da Romi pripadaju onom vedinskom narodu na ijem podruju drave ive. Romi u Republici Hrvatskoj pripadaju hrvatskom narodu i ine jednu od najstarijih nacionalnih manjina u RH. Zbog njihovog nomadskog naina ivota, oduvijek je postojala meusobno nepovjerenje izmeu Roma i njihovih sjedilakih susjeda. Za njih se vjerovalo, i jo uvijek se vjeruje, da su prosjaci, lopovi, neprilagodljivi za sjedilaki ivot i posao. Zbog svega toga esto su izloeni progonima. Romi su ponekad u svoje redove prihvadali i drutvene otpadnike. U doba prosvjetiteljstva panjolska je

pokuala promijeniti otpadniki status Roma asimilacijom Roma u drutvo, primoravajudi ih da se odreknu svog jezika i ivota, no taj je pokuaj bio neuspjean.

Zastava Roma

Tamo gdje je to bilo mogude Romi su nastavili sa svojim nomadskim ivotom, ali u mnogim sluajevima, pogotovo u Istonoj Europi, oni ive sjedilakim ivotom u gotovo nepodnoljivim ivotnim uslovima. I dan danas postoje sukobi izmeu Roma i sjedilakog stanovnitva koje ivi oko njih. Uobiajene albe su da Romi kradu i da ive od socijalne pomodi.

Romi na hrvatskom podruju

Nema puno podataka, kao ni povijesnih izvora, koji bi dali naslutiti o tonom datumu poetka dolaska Roma na podruje Republike Hrvatske. Prvi pisani podaci i dokumenti u kojima se spominju Romi u Hrvatskoj potjeu iz 1362. godine, kada se spominje njihov dolazak u Dubrovnik. Romi se u gradu Zagrebu prvi puta spominju 1373. godine. Bavili su se zanatskim djelatnostima, te su u ono vrijeme imali dozvolu da na Gornjem gradu obavljaju svoje djelatnosti te su bili prznati. Prva romska zajednica u Hrvatskoj se nije uspjela odrati i sauvati, kao niti izgraditi svoju nacionalnu zajednicu. Romi su narod bez domovine i vlastite politike organizacije, kod njih nema ni tradicije o dravi ni nacionalizma. Meusobno su veoma sloni i nikada nisu vodili osvajaki rat. Oni su lutajudi narod indijskog porijekla raspren irom svijeta, preteno u Europi. Tradicionalni Romi posebno cijene proirenu obitelj. Nevinost je kljuna za neudatu enu. I mukarci i ene se esto vjenavaju kao veoma mladi, obino, u prosjeku, imaju izmeu 15 i 25 godina. Meutim, u vezi sa romskim obiajima oko vjenanja postoje i izvjesne kontroverze, naroito one koje se tiu odvoenja u ropstvo. injenica je da ene imaju podreen poloaj u romskoj zajednici, ali Romkinje imaju vrlo vanu ulogu u tradocionalnoj romskoj obitelji u kojoj nadopunjuju ulogu mukaraca. Kad postane majka, drugim rijeima. Kad postane odgovorna za djecu, Romkinja dobiva drutveni poloaj i ugled. Osloboena od neistode seksualnoga ivota i raanja, starija ena postaje pravi autoritet i posjeduje tajne arobne modi koje joj omogudavaju da vidi bududnost, da lijei bolesti i da zajednicu titi od zla.

"Uz pjesmu i igru zaboravimo na muke koje nas svakog dana mue"
Sve svadbe lie jedna na drugu, bez obzira jesu li su glamurozne ili skromne. Na samom kraju, kada sve proe, sve se svede na isto: podvlai se crta, broji se novac...Jedini koji bar vidno ne pokazuju

napetost zbog novca, bilo da svadbu organiziraju ili na nju idu kao gosti su Romi. Na njihovim svadbama je uvijek veselo, dobiva se dojam da im je bitno samo kakva je glazba, da je veselo i da se plee bez prestanka. A zar takve svadbe ne bi i trebale biti?

"Uz pjesmu i igru zaboravimo na muke koje nas svakog dana mue", ree jedan Rom kome je bilo drago to su i drugi doli da vide kako njegovi svadbuju. Svadba je jedan od najbitnijih dogaaja u ivotu Roma. Romi moda nede imati novca za kruh, zanemarit de i obrazovanje, ali za svadbu novaca mora biti. Svadba je kod Roma znaajan obred kojim se zasniva brak, koji je vie drutveni nego individualni in. Kod vedine Roma djevojku bira otac bududeg mladoenje ili stariji roak. Svadba kao veliki, znaajan dogaaj traje po tjedan dana. Za to vrijeme se vre svadbeni obredi. Svadbi prethodi prosidba, kada roaci obave dogovor. Na prosidbu se nose darovi za mladu i ugovara se datum svadbe i pojedinosti oko miraza. Tada osim prstena mladoenjina obitelj bududoj nevjesti daruje haljinu, cipele, donje rublje, ogledalo, sapun i kremu za lice. Toga dana mladini roditelji izlau bududim prijateljima to de svojoj mezimici ostaviti u miraz, a on se nekada sastojao od sua, namjetaja... Tradicija stupanja u rani brak kod Roma odrava se u svim krajevima gdje Romi ive. Nerijetko se dogaa da mlada pobjegne sa svojim izabranikom, bez znanja i dozvole svojih roditelja. Onda se preskae klasina prosidba i odlazi se na tzv. mirenje. Romi su ranije sklapali brakove izmeu sebe. Stupiti u brak sa nekim tko nije Rom, nekada je znailo iskljuivanje iz romske zajednice, a danas takoer nailazi na osudu Roma. Svadba poinje u srijedu. Domadica svadbe, odlazi u kude i poziva iri krug poznanika i prijatelja, a na svadbenu veeru uu rodbinu, bliske prijatelje, prijatelje i vienije Rome. Svadbeni obred kaniranje, bojenje kanom mladine kose, noktiju i iscrtavanje ruku, je ritual koji se obavlja kao zatita od zlih duhova. Za to vrijeme mladoenja obavlja ritualno kupanje, da bi se i on zatitio od zlih sila.Svadbeni obiaji su slini kod pravoslavnih i Roma muslimana. Raznovrsni i bogati svadbeni obiaji i kod jednih i kod drugih se zasnivaju na magiji i mitologiji, pri emu je osnovni cilj braka - potomstvo. Sve vrijeme, tokom svih dana svadbe prisutna je glazba. Orkestri se mijenjaju, trubai, violine, harmonike, prejako ozvuenje, da svi uju tko se veseli... Sloro pa je nemogude da ima

neobavjetenih, jer uglavnom Romi ive u skuenim prostorima i u zajednici se svi poznaju. Porodice skoro uopde ne mogu ostvariti privatnost i neovisnost. Svi su zajedno i u dobru i u zlu. Tradicija Roma je da se glazba njeguje, da se vjetina sviranja instrumenata, kao zanat prenosi s koljena na koljeno. Rome irom svijeta prati epitet najglazbenijeg i najveselijeg naroda. Na svadbama se najvie svira oek, tradicionalno romsko kolo.

Kod junjakih Roma obavezno je odlazak mlade sa enama na javno kupalite. Kupanje plada svekrva, a poslije kupanja slui baklavu. Mlade, muslimanske Romkinje oblae alvare, svilenu koulju i jelek i tada je Khorani bori (turska mlada). Na glavi nosi tepeluk i peu, a elo joj je ukraeno bijelom bojom preko koje se lijepe ljokice i cvijetne latice u raznim bojama. Struk joj je opasan remenom, a na nogama nosi papue izvezane zlatnom ili srebrnom icom. Popodne se na svadbi kod mladoenje igra Svekrvino kolo. Ovo kolo igraju iskljuivo ene odjevene u alvare i jeleke , glave su im povezane svilenim maramama sa ljokicama. Kolo najprije povede svekrva, a glazba se bogato daruje novcem. Pretposljednji dan svadbe je dan kada se odlazi po mladu. Mlada je odjevena u bijelu vjenanicu. Mladu izvodi brat. Mladoenja simbolino daje novac i svatovi odlaze na vjenanje. U kudu mladoenje prvo ulazi svekrva koja uzima sito sa leblebijama, bombonama, itom i jabukom i daje ga mladoj. Mlada baca jabuku preko glave, a zatim i ostale slatkie. Sito baca na krov kude. Ako se sito zadri na krovu, brak de biti dugotrajan. Mladenci, a potom i svi mlai gosti preskau lomau, logorsku vatru, kako bi sebi osigurali plodnost i imali mnogo djece. Dan nakon vjenanja, prije svitanja kod mladoenje se pale vatre i glazba svira nevjestinu priliku da probudi snahu. Mladini roditelji dolaze u kudu mladoenje, gdje se nastavlja veselje uz vrudu rakiju. U romskoj zajednici nevinost je kljuna za neudatu enu. Slavlje nakon prve brane nodi se nastavlja, samo ako je mlada bila estita, ujutro se pale koulje u znak radosti, a ako mlada nije bila estita, veselje izostaje, zavrava se svaom, tunjavom, a mlada se vrada roditeljima.

Zakljuak
Dok kod ostalih graana Republike Hrvatske svadbeno veselje ne traje ni priblino dugo kao kod Roma, Romi zaista ulau sve napore da svadbena proslava bude dan za pamdenje. Iako je vedini ljudi njihovo ponaanje strano i neobino, tovie ak i neprimjereno u vie pogleda, Romi imaju svoje obiaje i svoje vienje kako bi jedna svadba trebala izgledati. Ved je navedeno da moda nede imati za kruh, ali za svadbu de se nadi. Ako povuemo neku paralelu, ne ivi li danas tako vedina graana Hrvatske? Dakle, moda smo po nekim pitanjima sliniji nego to mislimo. Neki bi se kod ove reenice ved ogradili, no uz sve do sada reeno o romskoj svadbi, vidljivo je da ipak postoje neke slinosti s naim svadbama, naravno da se razlikuju u nekim stvarima poto je drukija kultura u pitanju, no i njima je, kao i nama samo jedno bitno da se vidi i da se uje kako se i tko to slavi.

Popis literature:
http://www.navidiku.eu/magazin/srpski-obicaji/svadbe-u-srbiji/romska-svadba-od-pet-dana_25517/ http://romskicentar-tk.org/index.php/ba/news/1/22-obieaji-i-kultura-roma http://hr.wikipedia.org/wiki/Romi http://www.romi-zagreb.hr/upoznajmo_romsku_zajednicu.html