RAZVITAK TRGOVAKOG PRAVA Trgovako pravo danas vue svoje povijesne korijene iz opeg trgovakog prava koje se u nas

poslije Drugog svjetskog rata razvijalo kao privredno pravo. Pojedina izolirana pravila u trgovini zabiljeena su ve u najranijim kodifikacijama antikih drava kao sastavni dio opeg prava. No ni u rimskom se pravu nije razvilo posebno trgovako pravo. Tek u srednjem vijeku stvoreni su uvjeti za posebno pravo koje je reguliralo trgovinu. 1. to je kodifikacija? Kodifikacija je sabiranje postojeih pravnih propisa u jedinstven zbornik. To je donoenje velikih zakona (kodeksa) kojima se ureuju odnosi u okviru neke oblasti ili grane pravnog sistema u cjelini. 2. Naini kodifikacije / Kodifikacija ugovornog prava u svjetskim razmjerima Postoje dva naina kodifikacije trgovakog prava: Monistiki sustav kad su graansko i trgovako pravo regulirani jednim propisom npr. na ZOO, vicarski Zakonik o obvezama (Obligationsrecht) iz 1911, talijanski Graanski zakonik (Codice Civile) iz 1942, ameriki Jednoobrazni trgovaki zakonik (Uniform commercial code) iz 1962. Dualni sustav koji je stariji kad su graansko i trgovako pravo regulirani razliitim propisima npr. francuski trgovaki zakonik (Code commerce) iz 1807. kojemu su prethodila dva propisa Ordonance sur la marine i Ordonannce sur la comerce koji su doneseni potkraj 17. st. i njemaki trgovaki zakonik (Handelsgesetzbuch) iz 1897. kojemu su prethodila Allgemeine Deutches Wechsel Ordnung iz 1848. i Allgemeines deutches Handelsgesetzbuch iz 1861. U Francuskoj je do kodifikacije dolo zbog elje vladara za suverenitetom na tom podruju, dok je u Njemakoj kodifikacija trgovakog prava bila pravni izraz borbe za politiko ujedinjenje Njemake. U Engleskoj postoji samo parcijalna kodifikacija. Tu je najvaniji Zakon o prodaji robe (Sale of goods Act) iz 1893. Tamo postoji commercial law koja je takva grana prava koje se odnosi na prava i obveze koje nastaju pri isporuci robe i usluga na trgovaki nain. Njegovo podruje nije jasno definirano i nema dviju knjiga koje bi pod tim nazivom obradile istu materiju. No ima odreenih pitanja koja kod svih ulaze u predmet commercial law, a to su prodaja, vrijednosni papiri, otprema i prijevoz, isporuka, rizik, transportne klauzule, komercijalni krediti, bankarski ugovori, steaj, sukob zakona, odredbe o ortatvu. Kodifikacijom se bave zakonodavna, ali i privatna tijela. Najpoznatije kodifikacije zakonodavnih tijela su graanski i trgovaki zakoni Njemake, Austrije i Francuske. Kao primjer znaajne privatne kodifikacije jeste Ujednaena pravila i obiaji za dokumentarne akreditive Meunarodne trgovake komore. 3. Najpoznatije kodifikacije trgovakog ugovornog prava Code de Commerce, 1807., Francuska Handelsgesetzbuch, 1897., Njemaka Obligationenrecht, 1911., vicarska Codice Civile, 1942., Italija Sale of Goods Act, 1893., Velika Britanija 4. Dvije kodifikacije trgovakog ugovornog prava u Europi u 19. st. francuski trgovaki zakonik 1807. njemaki trgovaki zakonik 1897. Razvitku trgovine pogodovalo je stvaranje jakih nacionalnih drava i elja vladara da cjelokupno dravno podruje i pravni sustav podvrgnu svom suverenitetu. Meu ostalim, slijede i prve kodifikacije trgovakog prava od kojih su mnoge s izmjenama i dopunama i danas temelji trgovakog prava odreenih zemalja. To su prije svega francuski trgovaki zakonik (Code de Commerce iz 1807.) i njemaki trgovaki zakonik (Handelsgesetzbuch iz 1897.). 5. Sustavi izrade trgovakih zakonika / Teorije kod izrade trgovakih zakonika U izradi trgovakih zakonika tri su mogua sustava:

subjektivni (s obzirom na trgovce) po kojem pod propise trgovakog zakonika potpadaju samo profesionalci tj. osobe koje se bave trgovinom kao zanimanjem (trgovci) kad obavljaju svoju profesionalnu djelatnost objektivni (s obzirom na predmet ugovora) u kojem se ne pita tko obavlja odreenu transakciju, nego to je predmet transakcije (nema trgovakog zakonika u sasvim objektivnom smislu) i mjeoviti u kojem pod trgovaki zakonik potpada profesionalna trgovaka djelatnost trgovca, ali i djelatnost netrgovca koja ima trgovaki znaaj. U tom se sustavu razlikuju subjektivni i objektivni trgovaki poslovi. Kod nas u ZOO-u postoji mjeoviti sustav. 6. Dvojnost i jedinstvenost graanskog i trgovakog prava, monizam i dualizam / Monitet dualitet Drave europskog kontinentalnog pravnog kruga slijedile su veinom praksu francuskog ili njemakog zakonodavstva glede donoenja posebnih trgovakih zakonika, tj. prihvatile su dvojnost u kodifikaciji opih graanskih i posebnih trgovakih zakonika. U novije se vrijeme u nekim zemljama naputa sustav dvojnosti u kodifikaciji graanskih i trgovakih zakonika. Tei se jedinstvenoj regulaciji graanskog i trgovakog prava jer danas vie nije potrebno produbljivati razlike ve treba teiti njihovu ujednaavanju (unifikaciji). Jedna od mjera pribliavanja jest i to da se vie ne donose posebno trgovaki, a posebno graanski zakonici, ve se materija trgovakog i graanskog prava obrauje u jedinstvenoj kodifikaciji. Ideja jedinstvene regulacije oivotvorena je u vicarskom Zakoniku o obvezama (Obligationenrecht, 1911.) 7. Povijest trgovakog prava u Hrvatskoj 8. Kodifikacija ugovornog prava unutar 134 godine 1875. godine je donesen Hrvatski trgovaki zakonik koji je donesen u Budimpeti, a primjenjivao se na podruju Hrvatske, Slavonije, Vojvodine i Meimurja. U Dalmaciji je vaio Austrijski trgovaki zakonik iz 1862. 1991. Hrvatska je stekla nezavisnost te preuzima ZOO iz 1978. te ga preureuje. Bilo je 11 promjena toga zakona, u jednoj od vanijih u zakon se uvodi ortakluk. Novi ZOO se donosi 2005 sa brojnim novelema, a imamo i novelu iz 2008. 9. Navedite naziv kodifikacijskog propisa za trgovake ugovore i trgovake subjekte i godinu njegova donoenja za podruje Hrvatske i Slavonije iz 19. st. Hrvatski trgovaki zakon iz l875. U Hrvatskoj se trgovako pravo razvijalo u sklopu Habsburke Monarhije tako je u Hrvatskoj, Slavoniji, Vojvodini i Meimurju vrijedio Hrvatski trgovaki zakon iz 1875. pod jakim utjecajem njemakog prava, na podruju Dalmacije je vrijedio austrijski trgovaki zakonik iz 1862., a u BIH Trgovaki zakon iz 1883. raen pod utjecajem njemakog prava odnosno Hrvatskog trgovakog zakona. 10. to je bilo od 1945. godine u Hrvatskoj? 11. Dualitet u reguliranju graanskog i trgovakog prava na naim prostorima formalno prestaje - navedite kada i donoenjem kojeg akta! Zoo-om iz 1978. Stvaranjem druge Jugoslavije (1945.-1991.) veina proizvodnih sredstava i sva bogatstva pretvorena su u dravno vlasnitvo, te je stvorena tzv. socijalistika drava. U najkraem je roku u najvanijim podrujima ivota donesen niz propisa (konfiskacija, sekvestracija, nacionalizacija, agrarna reforma i sl.) kojima se likvidirao sustav trinog gospodarstva i uveo unitarni sustav. Privatna je inicijativa bila sasvim potisnuta, a umjesto nje je stvoren "socijalistiki privredni sektor", koji se oitovao stvaranjem novih privrednih subjekata dravnih privrednih poduzea kao osnovnih i pretenih nositelja cjelokupnog gospodarskog ivota. Za gospodarstvo se uporno poeo koristiti termin privreda, privredni, privrednik, iako je to bitno sueni pojam gospodarstva. U pravnim odnosima poduzea nastupaju kao posebni subjekti prava, ali je njihova samostalnost odluivanja bila bitno ograniena pravima dravnih tijela. Drava je regulirala ukupno poslovanje dravnih poduzea. Promjene koje su se dogodile od 1990. nuno nas upuuju na nov pristup materiji koja se prouava kao trgovako pravo. 2

Osim Ustava RH, za nae su trgovako pravo temeljna dva zakona: ZTD i ZOO. ZOO utvruje jedinstvena pravila obveznog prava koja vrijede za sve. Pravila koja su vrijedila u prometu roba i usluga izmeu subjekata trgovakog prava pokazala su se svrsishodna tako da nema razloga da se ne prihvate kao opa pravila i za graane. Isto tako ZOO prihvaa neka pravila koja su se tradicionalno primjenjivala samo u odnosima izmeu graana, a koja odgovaraju i odnosima izmeu pravnih osoba. Iznimno se odreene norme ograniuju samo na odnose izmeu pravnih osoba ili samo na odnose izmeu graana, ali je to onda ZOO-om posebno naglaeno. ZOO se dakle temelji na naelu jedinstva, a ne dvojnosti obveznopravnih odnosa, s odstupanjem od tog naela gdje priroda stvari to zahtijeva. No, unato jedinstvenom zakonskom reguliranju, nije se spojilo graansko i trgovako pravo, pogotovo ako imamo na umu da ZOO nije jedini izvor prava, pa se na pravne poslove u gospodarstvu primjenjuju i drugi izvori (poslovni obiaji, uzance itd.), koji se redovito ne primjenjuju u graanskopravnim odnosima. Izjednaavanjem obveznog prava ne dolazi do "fuzije" graanskog i trgovakog ugovornog prava, nego je modernizirano cjelokupno ugovorno pravo, provedena je tzv. komercijalizacija graanskog prava. 12. Pojam trgovakog ugovornog prava Trgovako je pravo u suvremenom smislu takva grana prava koja se odnosi na prava i obveze proistekle iz isporuka robe i pruanja usluge, te pravne institute koji unapreuju i omoguuju odvijanje trgovakih poslova. Trgovako pravo je najue povezano s ustavnim, graanskim, radnim i gospodarskim (privrednim) pravom. Ustavno pravo je pravna grana koja obuhvaa pravne norme i institute koji ureuju temelje drutvenog i politikog ureenja zemlje, temeljne slobode i prava ovjeka, ustrojstvo dravne vlasti i lokalne uprave i samouprave. Kako se Ustavom utvruju i temeljna gospodarska prava, to je ustavno pravo i vaan izvor trgovakog prava. 13. Graansko pravo trgovako pravo Graansko pravo je ope privatno pravo koje vrijedi za sve graane, a trgovako pravo je posebno privatno pravo koje vrijedi za trgovce za koje osim opih vrijede i posebne norme. Graansko pravo vrijedi za sve privatnopravne odnose ako nisu posebno ureeni posebnim privatnopravnim normama. Zbog toga npr. opi dio graanskog prava, kao uostalom i ostale njegove norme koje su primjenjive, vrijedi i za trgovako pravo, ako njime materija o kojoj je rije nije drukije ureena. Dakle, iz graanskog prava se razvilo trgovako pravo, ali je trgovako specijalizirano pa ga graansko nadopunjuje. Graansko pravo-obvezno pravo predstavlja supsidijarni izvor trgovakog prava, a meusobno ine jedinstvenu cjelinu. Razlika s gp-om ili je neki institut gp-a pretrpio modifikaciju u trgovakom pravu ili trgovako pravo poznaje specifine institute nepoznate gp-u. Radno pravo je posebna grana prava koja se razvila iz graanskog prava i danas je, osim obveznopravnih odnosa, ureeno s pretenim institutima javnog prava. Predmet ureenja radnog prava su zasnivanje i prestanak radnog odnosa, zatita osoba u radnom odnosu, prava i obveze iz radnog odnosa itd. Prava koja zaposleni stjeu temeljem radnog odnosa, kao to su pravo suodluivanja u organima trgovakog drutva, prava na sudjelovanje u dividendi i sl., nisu predmet radnog nego trgovakog prava. 14. Upravno pravo trgovako pravo / Razlika trgovakog i upravnog prava / Slinosti trgovakog i upravnog prava Naela upravnog prava suprotni su onima trgovakog prava. Dakle, umjesto ravnopravnosti i koordinacije meu stranama, u upravnom pravu vrijedi naelo subordinacije, umjesto naela prometnosti - naelo neprometnosti i delegacije nadlenosti, umjesto imovinske, preteito osobna sankcija. U upravnom pravu prevladavaju kogentne norme, a u trgovakom dispozitivne, s napomenom da iznimaka ima na obje strane. 15. Odnos trgovakog i upravnog prava 3

propisi javnog tj. upravnog prava ograniavaju slobodu ugovaranja to proizlazi iz prinudnih propisa pravnog poretka (to znai da trgovci moraju uzimati u obzir propise javnog prava koji ograniavaju slobodu ugovaranja u pogledu predmeta, cijene, naina plaanja, kvalitete robe i sl.) dravna kontrola odvija se u okviru upravnog prava primjena opeg upravnog prava i posebnih propisa imaju utjecaja na trgovake ugovore (to znai poslovi trgovakog prava u opem interesu podlijeu utjecaju javnog prava putem zakona, podzakonskih akata) Trgovako pravo sve vie mora u obzir uzimati propise javnog prava koji ograniavaju slobodu ugovaranja. Autonomija volje je ograniena, a ogranienja proizlaze iz prinudnih propisa, odnosno pravila javnog poretka. Karakteristika je suvremenog trgovakog prava meusobno proimanje s javnim pravom. Zbog karaktera djelatnosti kojom se bave neki se ugovarai nalaze u poloaju da se drugi moraju obraati samo njima za zadovoljenje odreenih svojih potreba. To su npr. komunalne organizacije, zdravstvene organizacije, organizacije koje obavljaju javni prijevoz, koje se bave javnim uskladitenjem, trgovinom na malo, pruanjem potanskih usluga. Postoji poseban drutveni interes da se takve djelatnosti obavljaju pod odreenim uvjetima, napose u pogledu trajnosti pruanja usluga i jednakog tretiranja svih komitenata. Ova se svrha moe postii ograniavanjem slobode ugovaranja za organizacije koje djeluju na tom podruju, tj. uvoenjem obaveznog sklapanja ugovora sa svakim tko to trai pod uvjetima pod kojima se takvi ugovori sklapaju sa svim zainteresiranim osobama. Dakle, trgovac se mora ponaati kao javna sluba. Primjer: kada smo imali samo jednog tele-operatera on nije smio odbiti sklapanje ugovora zbog javnog interesa ak i ako je druga strana poznata po tome to ne podmiruje raune. 16. Odnos trgovakog i pomorskog prava Izvori pomorskog, prometnog prava su uzance, trgovaki obiaji. ZOO je lex generali i izvor za brojne vrste ugovora pomorskog prava kao npr. ugovor o osiguranju, ugovor o otpremi (pediciji), ugovor o uskladitenju. U ZOO-u su ureeni teretni list, skladinica kao papiri potrebni za odreene vrste osiguranja robe u vezi uvoza i izvoza, spremanja robe u skladita, itd. Incoterms sadre transportne klauzule. 17. Razlika izmeu trgovakog i pomorskog prava Pomorsko pravo je specijalizirano podruje trgovakog prava. Dakle, trgovako pravo je ope, a pomorsko je posebno pravo. 18. Odnos trgovakog i transportnog prava Transportno pravo je lex specialis u odnosu na trgovako, pa ima prednost pred njim. Zakon o obveznim odnosima regulira pitanje pojma osiguranja, osiguranog sluaja, iskljuenja nekih osiguranja, sklapanja ugovora o osiguranju, policu i druge isprave o osiguranju, sklapanje ugovora, obveze osiguranika, obveze osiguravatelja, trajanje osiguranja, osiguranje imovine, ogranienje osiguranih rizika, nadosiguranje i ugovor s vie osiguravatelja, podosiguranje, subrogaciju, osiguranje od odgovornosti. Isto tako Zakon o obveznim odnosima regulira i pitanja osiguranja osoba, iskljuenja od rizika, prava ugovaratelja osiguranja prije nastupa osiguranog sluaja, osiguranje ivota u korist tree osobe. Sve ove norme koristit e prometno pravo, bolje rei osiguranja koja se javljaju u prometu. 19. to je pravo transportnog osiguranja? Prema Kometaru Zakona o obveznim odnosima pravo osiguranja je skup pravnih normi to se odnose na gospodarsku djelatnost. Pravo osiguranja u korpusu trgovakog prava ini relativno samostalnu cjelinu. Sastoji se od: statusnog prava osiguranja (prava osiguravajuih drutava), prava posredovanja i zastupanja u osiguranju (posredniko osigurateljevo pravo), ugovornog (imovinskog) prava osiguranja. Statusno pravo ureuje statusni poloaj, organizacijske oblike i uvjete za osnivanje drutva za osiguranje. Norme statusnog prava sadrane su u Zakonu o osiguranju. 4

Pravo posredovanja i zastupanja u osiguranju ureuje statusni poloaj posrednika (brokera) i zastupnika, uvjete za bavljenje tom djelatnou, pravni poloaj pri sklapanju ugovora o osiguranju i odgovornost posrednika i zastupnika. Posredovanje i zastupanje je ureeno Zakonom o posredovanju i zastupanju u osiguranju. Ugovorno (imovinsko) pravo osiguranja ureuje obveznopravni odnos iz ugovora o osiguranju. To pravo nije jedinstveno kodificirano. Povijesno su se u osnovi formirale tri skupine pravnih normi koje u sustavu imovinkog prava ine posebne pravne cjeline sa specifinim pravnim obiljejima: osiguranje imovine (osiguranje imovine u uem smislu i osiguranje od odgovornosti), pomorsko osiguranje i osiguranje osoba (osiguranje ivota i osiguranje od nesretnoga sluaja). Nuno je razgraniiti trgovako pravo od gospodarskog (privrednog ili ekonomskog) prava, barem iz dva razloga: u nas se gotovo pola stoljea termin privredno pravo rabio za trgovako pravo te u svijetu se zaista uz trgovako pravo razvilo gospodarsko pravo. Osim toga, to se u odreenoj zemlji podrazumijeva pod privrednim (gospodarskim, ekonomskim) pravom, ovisi i o tome radi li se o zemlji s planskim gospodarenjem ili zemlji slobodnog trita: U zemljama planskog gospodarenja u naelu se trgovako pravo ne poznaje u tom posebnom smislu, pa se problem gospodarskog prava kao odvojene grane od trgovakog prav i ne postavlja. U trinom gospodarstvu koordinaciju i korekciju pojedinih gospodarskih planova obavljaju na tritu sami sudionici, a drava se ograniava na postavljanje pravnih okvira gospodarskog prometa kao i jamstva za pravnu sigurnost i pravnu zatitu ako se povrijedi subjektivno privatno pravo. Termin Economic Law kao samostalna pravna disciplina nastaje poslije Prvog svjetskog rata kada su drave zbog ratnih i poratnih potreba a zatim zbog oporavljanja narodnih gospodarstava donosile niz prisilnih propisa koji su poticali gospodarstvene odnose, ali i nadzor drave nad njima. 20. Navedite temeljne razlike izmeu trgovakog i privrednog (gospodarskog) prava / Privredno trgovako pravo Temeljne razlike izmeu trgovakog i gospodarskog (privrednog) prava su: trgovako pravo je odraz naela poduzetnike inicijative i autonomne slobode stranaka, a gospodarsko pravo je odraz dravne intervencije u gospodarstvu trgovako pravo ureuje meusobne odnose osoba trgovakog prava, a gospodarsko pravo odnos subjekata prema dravi trgovako pravo preteno je ureeno dispozitivnim normama, tj. subjekti svoje odnose ureuju slobodno, a gospodarsko je pravo ureeno preteno prisilnim propisima trgovako pravo je tipino privatno pravo, a gospodarsko je pravo posebna integracijska disciplina javnog i privatnog prava putem kojega drava mora jamiti fer ponaanje na tritu Na temelju navedenih razlika moemo definirati gospodarsko (privredno) pravo kao skup javnopravnih i privatnopravnih normi kojima drava, oblikujui gospodarski poredak, stvara uvjete za slobodnu utakmicu na tritu, dri ga pod nadzorom i odreuje odnose gospodarskih subjekata meusobno i svih prema dravi. 21. Pretpostavke suvremenog trgovakog prava Pretpostavke suvremenog trgovakog prava: poduzetnika i trina sloboda pravo suzbijanja nedoputene utakmice protutrustovsko (protukartelno) pravo pravo zatite potroaa 22. Dva temeljna naela suvremenog trgovakog prava / Temelj suvremenog trgovakog prava (2)? / Dva temelja suvremenog trgovakog prava? poduzetnika sloboda sloboda svakog ovjeka pojaviti se na tritu i baviti se djelatnostima koje donose dobitak. Njezini pravni oblici su trgovac pojedinac, ortatvo i drutvo. trina sloboda trite je otvoreno za sve, kako za profesionalce tako i za neprofesionalce, fizike i pravne osobe, domae i strance. Odraz tih sloboda je slobodna utakmica (konkurencija). 5

23. Koja su to odstupanja kod trgovakih ugovora? / Razlike trgovakih i ostalih ugovora / ZOO na specifian nain ureuje obvezne odnose izmeu trgovaca i izmeu ostalih sudionika. U emu je temeljna razlika? razlikuju se od ostalih po krugu osoba koje ih sklapaju (trgovci meu sobom) trgovaki ugovori su uvijek naplatni dispozitivnost je vea od one u graanskom pravu zahvaljujui postojanju posebnih autonomnih izvora prava kod njih se primjena trgovakih obiaja predmnijeva i oni se redovito primjenjuju, ako ih stranke ne ele primijeniti moraju ih izriito ili preutno iskljuiti, takoer trgovaki obiaji imaju prednost pred dispozitivnim propisima bez obzira to su suprotni odredbama ZOO-a; kod ostalih ugovora primjena obiaja mora se ugovoriti ili mora biti zakonom propisana kod trgovakih ugovora se primjenjuje kriterij panje dobrog gospodarstvenika ili dobrog strunjaka, a za ostale ugovore dobrog domaina zbog tog veeg stupnja panje koji se zahtijeva kod trgovakih ugovora sud e rjee sniziti ugovornu kaznu kod trgovakih nego kod ostalih ugovora kamate su vie u odnosima izmeu trgovaca i trgovaca i osoba javnog prava nego u odnosima izmeu ostalih subjekata kod trgovakih ugovora rok ispunjenja novanih obveza kod trgovakih ugovora su dui kod trgovake kupoprodaje postoji krai rok za isticanje materijalnih nedostataka i mogunost da cijena bude neodreena i neodrediva. IZVORI TRGOVAKOG PRAVA 24. Dvije velike grupe izvora trgovakog prava / Dvije osnovne grupe izvora za trgovaki ugovorni pravni poredak? heteronomni (zakonski) i autonomni (ugovor, opi uvjeti poslovanja, praksa koju su stranke razvile izmeu sebe, trgovaki obiaji) Ugovor je autonomni izvor prava, propisi su heteronomni izvor. Graansko pravo ne poznaje autonomne izvore prava. 25. Granica kod autonomnog trgovakog prava Subjekti trgovakog prava stvaraju norme autonomnog trgovakog prava u granicama koje im zakonodavac stavlja na raspolaganje, a to znai da ne smiju biti suprotni Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. 26. Izvori (vrela) trgovakog prava / Pravna vrela Izvori prava, pa tako i trgovakog, su razliiti oblici u kojima se izraavaju pravna pravila. Trgovako se pravo sastoji od dijelova koji ureuju, po sadraju, razliite odnose, tj. statusne i ugovorne, pa njihovi izvori nisu i ne mogu biti uvijek istovrsni. Znaajke su statusnog dijela trgovakog prava da ono ureuje poloaj pravnih subjekata propisima koji dobrim dijelom imaju prisilno znaenje, dok se ugovorni dio trgovakog prava prije svega ureuje voljom i aktima samih subjekata trgovakog prava, dakle normama autonomnog prava, a kad se i ureuje propisima oni su preteno dispozitivnog karaktera. Pod izvorima naeg trgovakog prava podrazumijevamo: propisi Ustav zakoni Jedan propis moe sadravati prisilne i dispozitivne odredbe (norme). Prisilne (kogentne) odredbe su one koje subjekti moraju bezuvjetno potovati, bez prava da u njima bilo to sami mijenjaju. Dispozitivne odredbe ovlauju subjekte da svoje odnose mogu i drugaije urediti od onog to odreuje propis, a dispozitivna se norma primjenjuje tek ako stranke nisu svojom voljom odredile drukije ili su to propustile odrediti. Dispozitivne norme postoje u onim granama prava za koje se smatra da e meusobne odnose najbolje urediti sami subjekti vlastitim dispozicijama, a to su prije svega graansko i trgovako pravo. 27. Razlika u strukturi novog i starog zakona i koji je glavni razlog donoenja novog ZOO? Stari ZOO: dio prvi: osnove obveznih odnosa (opi dio) 6

dio drugi: ugovori Novi ZOO: dio prvi opa pravila koja se primjenjuju na sve obveznopravne odnose dio drugi ugovorni odnosi i izvanugovorni odnosi dio trei prijelazne i zavrne odredbe 28. Nain donoenja novog ZOO-a / Donoenje novog ZOO-a / Nastanak hrvatskog Zakona o obveznim odnosima / Kako je tekla unifikacija ZOO-a u Hrvatskoj tj. na koji nain se mijenjao ZOO? 29. Usporedbe starog i novog ZOO 30. Novele ZOO-a iz 2005. Zakon o obveznim odnosima donesen 1978., stupio je na snagu 1. 10. 1978, izmijenjen je 1985 i 1989., a u pravni sustav Republike Hrvatske preuzet 1991. Zakonom o preuzimanju Zakona o obveznim odnosima. Od njegova donoenja mijenjan je i dopunjavan vie puta (1991, 1994., 1996., 1999.). Te izmjene i dopune bile su veoma kratke, znaajnija je bila samo ona 1994. kada su unese odredbe o ortakluku (dananjem ortatvu). 1995. otpoeo je rad na njegovoj opsenijoj noveli koji je dovren na kraju 2004. Novoureeni dijelovi materije ZOO: Novi su sljedei dijelovi i instituti: Glava II. SUDIONICI OBVEZNIH ODNOSA, namet, ugovor o darovanju, ugovor o posudbi, ugovor o najmu, ugovor o doivotnom uzdravanju i ugovor o dosmrtnom uzdravanju. U Glavi II. ureeni su pravna sposobnost, poslovna sposobnost i prava osobnosti naravnih (fizikih) i pravnih osoba. Ugovori o darovanju, najmu i posudbi ureeni su preteito po uzoru na austrijsko i njemako graansko pravo. Ugovor o doivotnom uzdravanju, premda po svojoj pravnoj naravi obveznopravni ugovor, bio je do sada ureen odredbama Zakona o nasljeivanju, pa je logino njegovo unoenje u matini zakon obveznog prava. Vanije sadrajne i terminoloke novine: Odredbom l. 12. s podnaslovom Primjena obiaja i prakse izmijenjena je dosadanja odredba l. 21. o Primjeni dobrih poslovnih obiaja. Umjesto pojma dobri poslovni obiaj uvedeni su pojmovi obiaj i trgovaki obiaj. Meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju primjenu su, u granicama doputene stranake autonomije, ugovorili, ali, to je posve novo, i praksu koju su meusobno razvili (odgovara l. 1103. Principles of European Contract law tzv. Landova naela). Praksa razvijena meu ugovornim stranama sastavni je dio ugovora i dopunjuje onaj dio njegovog sadraja koji su ugovorne strane izrijekom ugovorile. Trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju na obvezne odnose, ne primjenjuju se jedino ako su njihovu primjenu izrijekom ili preutno iskljuili. Trgovaki obiaj i praksa su hijerarhijski iznad dispozitivnog propisa, jer se radi o predmnijevanoj volji ugovornih strana i o specijalnom pravilu nastalom u odreenoj struci u odnosu na opi dispozitivni propis. Iz vaeeg ZOO proizlazi da su ostali sudionici obveznopravnih odnosa duni uvijek pridravati se dobrih poslovnih obiaja. Primjena obiaja u tim odnosima sada je ograniena na sluajeve kada je njihova primjena ugovorena ili kada je zakonom propisana. Odreen je pojam trgovakog ugovora kojim se zamjenjuje dosadanji pojam ugovor u privredi. Stopa ugovornih kamata vee se uz stopu zateznih kamata, s tim da je za ugovore izmeu trgovaca i trgovca i osobe javnog prava predviena mogunost ugovaranja kamata po stopi koja je razliita od stope ugovornih kamata u odnosima izmeu ostalih subjekata. Sukladno Smjernici 2000/35/EZ, stopa zakonskih zateznih kamata vee se uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke i mijenja se sukladno promjeni te stope. Za odnose iz trgovakog ugovora i odnose trgovca i osobe javnog prava stopa zateznih kamata je jednaka eskontnoj stopi uveanoj za osam postotnih poena, a za odnose meu ostalima uveana za pet postotnih poena. Za razliku od dosadanjeg ureenja, predviena je mogunost ugovaranja drukije stope zakonskih zateznih kamata u odnosima trgovakih ugovora i odnosima izmeu trgovca i osobe javnog prava, ali s ogranienjima. Pregovori (culpa in contrahendo). Predugovorna odgovornost utemeljena je na povredi naela savjesnosti i potenja, a sluajevi voenja pregovora bez namjere sklapanja ugovora i odustajanje od pregovora bez opravdanog razloga, navode se samo primjerice, kao mogui oblici povrede naela 7

savjesnosti i potenja u pregovorima. Takvo rjeenje je inspirirano Landovim naelima europskog ugovornog prava. Pobude za sklapanje ugovora osnova ugovorne obveze. ZOO nije preuzeo sporni pojam osnove ugovorne obveze iz starog ZOO, ostavivi samo odredbe o pobudama za sklapanje ugovora (sada l. 273.). Time je u biti dano za pravo onima u pravnoj teoriji koji su zastupali subjektivno shvaanje o osnovi tj. kao odluujuoj pobudi za sklapanje ugovora. Suglasno tome, kod nesporazuma kao mane volje, izosta- vljen je sluaj nesporazuma o osnovi. Prijetnja i sila. U dosadanje odredbe o prijetnji uvrtena je i odredba o sklapanju ugovora uporabom sile, fizike sile (vis absoluta) i predviena nitetnost ugovora kao posljedica. Time su okonane dvojbe oko tumaenja posljedica sklapanja ugovora pod prijetnjom i silom. Bitna zabluda. Dvije su promjene u vezi sa zabludom kao razlogom pobojnosti pravnog posla. Jedna se odnosi na dodavanje jo jednog sluaja bitnosti zablude, a to je zabluda u objektu ugovora (error in corpore). Druga se promjena sastoji u naputanju neskrivljenosti kao pretpostavke za pobijanje pravnog posla zbog zablude. Nesporazum. Dvije su promjene: Jedna se sastoji u izostavljanju nesporazuma o osnovi kao razlogu nitetnosti pravnog posla. Druga se promjena odnosi na zamjenu nesporazuma o predmetu obveze s nesporazumom o bitnom sastojku ugovora, to je nesumnjivo ire od predmeta obveze. Sklapanje ugovora elektronikim putem nije toliko novina u juridikom smislu, koliko u tehnikom smislu, jer i ugovor sklopljen elektronikim putem nastaje kad se ugovorne strane suglase o bitnim sastojcima ugovora. Opi uvjeti ugovora. Odredbe dosadanjeg ZOO usklaene su sa Smjernicom Europske zajednice 93/13/EEZ od 5. travnja 1993. godine o nepotenim odredbama u potroakim ugovorima. Istina, navedena Smjernica provedena je u RH donoenjem Zakona o zatiti potroaa, no preuzimanjem u ZOO osigurava se zatita, ne samo potroaima, nego i ostalim sudionicima obveznopravnih odnosa (poglavito malim i srednjim poduzetnicima). Daljnja je promjena u odnosu na stare odredbe ZOO unoenje definicije pojma opih uvjeta ugovora. Znaajnija je, meutim, promjena u pravnim posljedicama za nepotene odredbe opih uvjeta ugovora. Prema starom ZOO bile su predviene dvije pravne posljedice nitetnost i pobojnost nepotene odredbe. Sadanja odredba odreuje nitetnost kao jedinstvenu sankciju za nepotenu odredbu opih uvjeta ugovora. Uvjet. Izmijenjena je definicija uvjeta u smislu da je to budua i neizvjesna injenica o kojoj ovisi uinak ugovora, a ne nastanak ili prestanak ugovora, kako je to bilo predvieno u staromZOO. Ovlatenja punomonika. Vie nije potrebno da punomonik ima posebno ovlatenje za sklapanje ugovora o izbranom sudu odnosno arbitrai. Nitetnost. Dvije su znaajnije novine: Prva, promjena je naziva umjesto izriaja nitavost koristi se izriaj nitetnost. Druga promjena odnosi se na uinke nitetnosti. Prema starom ZOO, ako je ugovor nitav zbog toga to je po svojem sadraju ili cilju protivan Ustavu Republike Hrvatske i prisilnim propisima, sud moe odbiti u cjelini ili djelomino zahtjev nesavjesne strane za vraanjem onog to je drugoj strani dala, a moe odluiti da druga strana ono to je primila na osnovi zabranjenog ugovora preda opini na ijem podruju ona ima sjedite odnosno prebivalite. Novi ZOO naputa to rjeenje, jer ima izrazito penalni karakter, pa mu stoga nije mjesto u graanskom pravu. Ugovorna odgovornost za neimovinsku tetu. Jedna od vanijih novina u hrvatskom obveznom pravu je uvoenje odgovornosti za neimovinsku tetu u sluaju povrede ugovorne obveze. Za razliku od lanka starog ZOO kojim je priznavana naknada samo imovinske tete, novim ZOO priznaje se oteenoj strani naknada kako imovinske, tako i neimovinske tete. Via sila. Pojam vie sile izmijenjen je u smislu potpunije definicije. Odredbom starog ZOO-a, via sila definirana je kao okolnost koja se nije mogla sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Odredbom novog ZOO ta je definicija usklaena s tradicionalnim shvaanjem tog pojma u kontinentalnoeuropskim pravnim porecima. Za kvalifikaciju dogaaja kao vie sile zahtijeva se da je vanjski, nepredvidiv, izvanredan, koji se nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei, te da je, kod ugovorne odgovornosti, nastupio poslije sklapanja ugovora. Ugovorna kazna. Osim za sluaj neispunjenja i zakanjenja, mogunost njezina ugovaranja proirena je i na neuredno ispunjenje ugovorne obveze. Izmjena ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Odredbe o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti izmijenjene su radi pojednostavljivanja pretpostavaka za izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Pritom su kljuni zahtjevi da je ispunjenje ugovorne obveze 8

postalo pretjerano oteano ili da bi ugovaratelju nastao pretjerano veliki gubitak. U odnosu na rjeenje dosadanjeg ZOO, naputen je kriterij ostvarenja svrhe ugovora, a kriterij pravinosti nije predvien kao pretpostavka za raskid, ve samo kao kriterij za izmjenu ugovora. Prekomjerno oteenje. Jedina izmjena u okviru ovoga instituta sastoji se u tome da je dosadanjim sluajevima, u kojima pravni subjekti nisu ovlateni zahtijevati ponitaj ugovora zbog prekomjernog oteenja, dodan trgovaki ugovor. Takvo rjeenje je imao i bivi hrvatski Trgovaki zakonik, a i inae je prihvaeno na podruju trgovakog prava. Trgovaka drutva su dovoljno struna, pa im ne treba omoguiti da zahtijevaju ponitaj ugovora zato to nisu znala ili morala znati za pravu vrijednost objekta inidbe. Odgovornost za materijalne nedostatke. Odredbe koje ureuju odgovornost za materijalne nedostatke ispunjenja kod ugovora o kupoprodaji izmijenjene su u prvom redu radi usklaenja sa Smjernicom 1999/44/EZ. Time se navedena Smjernica, koja se odnosi na zatitu potroaa, protee i na ugovore koji nisu potroaki. Dodue, nije bilo mogue u nekim situacijama izbjei odvojeno ureivanje potroakih od trgovakih ugovora. Konkretne promjene nakon usklaivanja s navedenom Smjernicom oituju se u proirenju sluajeva u kojima postoje nedostaci, iskljuenju obveze pregleda stvari kad je kupac potroa, te produljenju rokova za ostvarivanje prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija). Jamstvo za ispravnost prodane stvari ne ograniuje se, kao u dosadanjem ZOO, na tzv. tehniku robu, naprotiv mogue je za stvari bilo koje naravi i vrste. Odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari dispozitivne su naravi, one daju mogunost, a ne nameu obvezu prodavatelju odnosno proizvoau. Smisao tih odredaba je u propisivanju pravnih uinaka izdavanja jamstvenog lista. Prodaja s pridrajem prava vlasnitva. Za razliku od starog ZOO, pridrati se moe samo pravo vlasnitva, a ne i pravo raspolaganja, koje u naem pravu vie ne postoji. Osim toga, pridrati se moe pravo vlasnitva na svakoj stvari, a ne samo na pokretnini, kako je to bilo do sada. Ugovor o ortatvu. Osim izmjene naziva ugovora, izvren je itav niz, u pravilu manjih, izmjena drugih odredaba. Tako su, dopunjena pravila o unoenju uloga u imovinu ortatva, razraena pravila o zajednikom poslovodstvu ortaka, ureeno pravo nadzora nad poslovanjem ortatva, redefinirana pravila o trabinama i dugovanjima ortatva, izmijenjena pravila o uinku istupa i iskljuenja iz ortatva, izostavljena predmnjeva nastavka ortatva, dopunjena pravila o nasljeivanju prava i obveza ortaka te pravila o redoslijedu namirenja. Ugovor o prijevozu. Naziv tovarni list, zamijenjen je nazivom teretni list i uvedena obveza njegova sastavljanja. Najvei broj izmjena odnosi se na odgovornost prijevoznika za tetu. Meu njima najvanija je ona gdje je predviena subjektivna umjesto dosadanje objektivne odgovornosti prijevoznika za gubitak i oteenje poiljke. Isti sustav odgovornosti prihvaen je kod odgovornosti prijevoznika za zakanjenje. Kod odgovornosti za prijevoz putnika precizirano je da se odgovornost protee i na vrijeme ulaenja i izlaenja iz vozila. Za oteenje stvari koje putnik dri kod sebe uvedena je odgovornost na osnovi dokazane krivnje, pa prijevoznik odgovara samo ako mu putnik dokae krivnju. Ugovor o ostavi. Izmijenjena su pravila o ugostiteljskoj ostavi dosadanjeg ZOO tako da se taksativno navode stvari za ije unitenje ili oteenje ugostitelj odgovara. Obveza ugostitelja da primi stvari na uvanje ograniena je samo na novac, dragocjenosti, vrijednosne papire i druge vrijedne stvari. Ugovor o nalogu. Nije preuzeta odredba starog ZOO o pravu nalogodavca da zahtijeva snienje ugovorene naknade. Takvo rjeenje je omoguavalo nalogodavcu da svaku ugovorenu naknadu dovede u pitanje. Ugovor o komisiji. Iz istih razloga kao kod ugovora o nalogu izostavljena je odredba starog ZOO o pravu komisionara na moderaciju ugovorene provizije. Ugovor o trgovinskom zastupanju. Izmjene su proizile iz usklaivanja sa Smjernicom Vijea Europske zajednice 86/ /653/EEZ od 18. prosinca 1986. o koordinaciji prava drava lanica koje se odnosi na samostalne trgovake zastupnike. Promijenjena je definicija ugovora, redefinirane obveze zastupnika i obveze nalogodavca, poglavito u odnosu na iznos i nain obrauna provizije. Ugovor o posredovanju. Radi potrebe jasnijeg razlikovanja ugovora o trgovinskom zastupanju od ugovora o posredovanju, izmijenjen je pojam ugovora o posredovanju. Dok bi se ugovorom o trgovinskom zastupanju zastupnik obvezivao pregovarati i sklapati poslove za nalogodavca, ugovorom 9

o posredovanju posrednik bi se obvezivao samo dovoditi u vezu osobe koje bi s nalogodavcem pregovarale o sklapanju ugovora. Ugovor o organiziranju putovanja. Usklaen s odredbama Smjernice Europske zajednice 90/314/EEZ od 13. lipnja 1990. godine o turistikim paket aranmanima. Izmjene se odnose na: pojam ugovora, oblik ugovora, obveze organizatora putovanja, kvantitativno ogranienje odtetne odgovornosti, osiguranje putnika, obveze putnika, zamjenu putnika, promjenu cijene, raskid ugovora. Ugovor o osiguranju. Izmjene se odnose na: definiciju ugovora, sklapanje ugovora, definiciju osiguranog sluaja i rizika, obvezu osiguratelja na zatezne kamate i naknadu tete zbog kanjenja s isplatom osigurnine, steaj osiguranika, odreivanje korisnika osiguranja, trokove mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja, ili u sporazumu s njim, radi zatite od neopravdanih i pretjeranih zahtjeva treih osoba. Akreditivi Uvrtene su samo osnovne odredbe koje su okosnica instituta, usklaene s vaeim pravilima Meunarodne trgovinske komore u Parizu. Pojam tete Kljuna je novina u definiciji pojma tete, tonije pojma neimovinske tete. Prihvaena je objektivna koncepcija pojma neimovinske tete prema kojoj je neimovinska teta povreda prava osobnosti. Odgovornost za tete izazvane motornim vozilom u pogonu. Odredba l. 178. dosadanjeg ZOO razraena je u pet lanaka dana je definicija motornog vozila i kad se nalazi u pogonu, predviene su solidarna odgovornost suvlasnika i zajednikih vlasnika, odgovornost prema osobi koja se prevozi i odgovornost u sluaju neovlatenog koritenja vozila. Odgovornost za neispravan proizvod. Ureena je materija odgovornosti proizvoaa za neispravan proizvod koja je u starom ZOO bila ureena pod nazivom Odgovornost proizvoaa stvari s nedostatkom. Promjene su rezultat potrebe usklaivanja s odredbama Smjernice Vijea Europske zajednice 85/374/EEZ od 25. lipnja 1985. o ujednaavanju prava drava lanica u pogledu odgovornosti za neispravne proizvode, izmijenjene i dopunjene Smjernicom 1999/34/EZ. Sukladno navedenoj Smjernici 85/374/EEZ, ureena su pitanja ogranienja ove vrste odgovornosti na odreene tete, zatim pojam proizvoda, kada je proizvod neispravan, tko je proizvoa, odnosno odgovorna osoba, odgovornost vie osoba za tetu od neispravnog proizvoda, razlozi osloboenja od odgovornosti, zabrana ugovornog iskljuenja ili ogranienja odgovornosti i rokovi za ostvarivanje prava na naknadu tete prouzroene neispravnou proizvoda. Stjecanje bez osnove. Dvije su promjene: jedna se sastoji u dodavanju odluke suda ili druge nadlene vlasti kao osnove stjecanja, a druga u odreenju trenutka od kojega e se stjecatelj smatrati nepotenim u vezi s iznosom primljenim zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti. Vrijednosni papiri. Jedina znaajnija izmjena odnosi se na pojam vrijednosnog papira, naime, vrijednosni papir moe postojati i kao elektroniki zapis. 31. Promjene iz 2008. / to se promijenilo 2008.? Novela ZOO-a iz 2008 ima svega 33 lanka, a najvanije novine odnose se na: definira se pojam osoba javnog prava brie se stavak prema kojem se ne odgovara za neznatan materijalan nedostatak definira se proizvoa u smislu odgovornosti za materijalne nedostatke i jamstva za ispravnost prodane stvari mijenjaju se odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari (garanciji): ZOO 2005 propisivao je "Kad je prodavatelj predao kupcu jamstveni (garancijski) list kojim proizvoa jami ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa da stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne uini da mu umjesto nje preda stvar koja je ispravna." Prema noveli 2008: "Ako proizvoa jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar. Ako prodavatelj jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati od prodavatelja da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar." Umjesto rijei jamstveni list koristi se rije jamstvo. mijenjanju se odredbe o ugovoru o graenju s odredbom klju u ruke u smislu da tim ugovorom mogu biti obuhvaeni i spolovi projektiranja 10

akreditiv novela ZOO iz 2008. brisala je veinu odredbi koje se odnose na dokumentarni akreditiv, ostaju svega dva lanka o akreditivima i to u izmjenjenom obliku institut bankarsko jamstvo mijenja naziv u bankarska garancija na poziv, izmijenjen je sam pojam tog instituta te se definira pojam kontragarancije 32. Donoenje ZOO i razlozi 33. Kad je donesen ZOO? 34. Glavni razlog donoenja novog ZOO-a? ZOO je prvi put donesen 1978. Novi ZOO je donesen 25. veljae 2005., a stupio je na snagu 1. sijenja 2006. Izmijenjen je 2008. Razlozi za donoenje novog ZOO (2005): osuvremenjivanje zakona usklaivanje s pravnom steevinom EU (ZOO-om su implementirane: Smjernica 1999/44/EZ o odreenim aspektima prodaje potroake robe i jamstvima, Smjernica 85/374/EEZ o odgovornosti za neispravne proizvode, Smjernica 90/314/EEZ o turistikim paket aranmanima, Smjernica 86/653/EEZ o samostalnim trgovakim zastupnicima, Smjernica 2000/35/EZ o sprjeavanju zakanjenja u plaanju kod trgovakih ugovora) terminoloko usklaivanje sa standardom hrvatskoga pravnog nazivlja (nitavost nitetnost; materijalna/nematerijalna teta imovinska/neimovinska teta; dobar privrednik dobar gospodarstvenik; ugovor u privredi trgovaki ugovor; komision komisija; ortakluk ortatvo; licenca licencija; bankarska garancija bankarsko jamstvo) 35. ZOOarhitektonika izmjena strukture (dio prvi opa pravila koja se primjenjuju na sve obveznopravne odnose; dio drugi ugovorni odnosi i izvanugovorni odnosi; dio trei prijelazne i zavrne odredbe) renumeracija, kao posljedica izvrenih promjena podzakonski akti 36. Autonomno trgovako pravo autonomno trgovako pravo openito oznaava drutveni izvor prava koje stvaraju sami adresati, tj. oni kojima je namijenjeno (za razliku od dravnog tj. propisa koje donosi zakonodavac). Autonomno trgovako pravo su takve pravne norme koje stvaraju subjekti trgovakog prava samostalno, ali u okvirima koje im doputa zakonodavac. Kako su odredbe trgovakog prava preteno dispozitivnog karaktera, to su mogunosti subjekata u kreiranju autonomnog trgovakog prava velike. Ono se danas pojavljuje u obliku poslovnih (trgovakih) obiaja, uzanci, opih uvjeta poslovanja, klauzula (trgovakih termina) i sl. 37. Poslovni (trgovaki) obiaji / Obiaj pojam obiaja openito (ne meu trgovcima) / Trgovaki obiaji / Obiaji - kako su definirani kao izvor prava? poslovni (trgovaki) obiaji Pod izrazom obiaji podrazumijevaju se naini postupanja za koje razumne osobe istog svojstva, kada se nau u istoj situaciji kao ugovorne stranke, redovito smatraju da se imaju primijeniti na sklapanje njihovih ugovora. Poslovni (trgovaki) obiaj je poslovna praksa koja je tako proirena da subjekti trgovakog prava redovito oekuju da e se prema toj praksi postupiti i pri sklapanju njihova meusobnog pravnog posla. Trgovaki obiaj je pretpostavljena volja stranaka, ako se eli promijeniti mora se napraviti izrijekom. Primjenjuju se ako stranke drukije ne ugovore. 38. Primjeri za dispozitivne propise Zakon o obveznim odnosima Zakon o najmu stanova Zakon o zakupu poslovnog prostora 39. Glavne promjene ZOO-a 1991/78 koje se odnose na primjenu obiaja i prakse, kako je danas redefiniran pojam obiaja kao izvora trgovakog prava, koji pojmovi se koriste, kad trgovaki 11

obiaji obvezuju sudionike, kako je s primjenom prakse koju su trgovci meusobno razvili, kako je s primjenom obiaja izmeu ostalih sudionika obveznog odnosa? Odredbom l. 12. s podnaslovom Primjena obiaja i prakse izmijenjena je dosadanja odredba l. 21. o Primjeni dobrih poslovnih obiaja. Umjesto pojma dobri poslovni obiaj uvedeni su pojmovi obiaj i trgovaki obiaj. Meu trgovcima primjenjuju se trgovaki obiaji iju primjenu su, u granicama doputene stranake autonomije, ugovorili, ali, to je posve novo, i praksu koju su meusobno razvili (odgovara l. 1103. Principles of European Contract law tzv. Landova naela). Praksa razvijena meu ugovornim stranama sastavni je dio ugovora i dopunjuje onaj dio njegovog sadraja koji su ugovorne strane izrijekom ugovorile. Trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju na obvezne odnose, ne primjenjuju se jedino ako su njihovu primjenu izrijekom ili preutno iskljuili. Trgovaki obiaj i praksa su hijerarhijski iznad dispozitivnog propisa, jer se radi o predmnijevanoj volji ugovornih strana i o specijalnom pravilu nastalom u odreenoj struci u odnosu na opi dispozitivni propis. Iz vaeeg ZOO proizlazi da su ostali sudionici obveznopravnih odnosa duni uvijek pridravati se dobrih poslovnih obiaja. Primjena obiaja u tim odnosima sada je ograniena na sluajeve kada je njihova primjena ugovorena ili kada je zakonom propisana. 40. Odnos trgovakih obiaja i dispozitivnih propisa / Tko ima prednost trgovaki obiaji ili dispozitivni propisi sadrani u ZOO? Trgovaki obiaji. 41. Da li se trgovaki obiaji primjenjuju ako su suprotni dispozitivnim odredbama ZOO-a? / Primjena obiaja i prakse kod trgovaca / emu dajte prednost - TO ili dispozitivnom propisu i zato? / Trg. obiaj je suprotan dispozitivnom propisu (ZOO, 2005.). U hijerarhiji primjene propisa emu dajete prednost obiaju ili dispozitivnim zakonskim propisima iz ZOO (2005.). Zato? Da, trgovaki obiaji i praksa koju su trgovci meusobno razvili, a za iju su primjenu ispunjene pretpostavke iz ZOO-a, primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu. Jer je takva praksa izraz suglasne i pretpostavljene volje ugovornih strana, sastavni je dio ugovora i blia je konkretnom ugovoru od opeg dispozitivnog propisa. 42. ZOO razlikuje trg. obicaje ciju su praksu stranke ugovorile, praksu koju su stranke razvile i trg. obicaje koje stranke redovito primjenjuju u istim takvim odnosima. Kada se primjenjuju posljednje navedeni trg. obicaji? Ako sudionici nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu. 43. Trgovaki obiaji primjena / Primjena obiaja i prakse / Primjena prakse i trgovakih obiaja po novom ZOO / Kada se prema suvremenom pravu primjenjuju trgovaki obiaji? / Kada se primjenjuju trgovaki obiaji prema suvremenom pravu? / to je s poslovnim obiajima po novom ZOO-u? / Kada se trgovaki obiaji primjenjuju meu trgovcima, a kada meu ostalim sudionicima? / Kako se primjenjuju trgovaki obiaji kod sklapanja ugovora izmeu gradana, a kako kod trgovaca? / Kada se primjenjuju trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima? Koja je to teorija primjene? / ZOO iz 2005. razlikuje primjenu trgovakih obiaja od primjene obiaja kod ostalih sudionika obveznopravnih odnosa. U emu je razlika? 44. Trgovaki obiaji kao lex contractus imaju prednost pred dispozitivnim odredbama zakona ak i kad zakon tako ne odreuje. T/N Obrazloite! To je netono jer moraju biti ispunjene pretpostavke iz ZOO-a da bi se mogli primijeniti i ako su suprotni dispozitivnom propisu. Trgovaki obiaji se primjenjuju: u obveznim odnosima meu trgovcima i to oni trgovaki obiaji iju su primjenu ugovorili i praksa koju su meusobno razvili kao i oni trgovaki obiaji koje trgovci redovito primjenjuju u istim takvim odnosima, ako sudionici u njima nisu izrijekom ili preutno iskljuili njihovu primjenu, a ako su ispunjene pretpostavke iz ZOO-a primjenjuju se i ako su suprotni dispozitivnom propisu 45. Pretpostavke za primjenu obiaja meu netrgovcima / Kako se primjenjuju trgovacki obicaji kod netrgovaca? / Pod kojim se pretpostavkama primjenjuju obiaji izmeu osoba koji nisu 12

trgovci? / Kada se primjenjuju obiaji u ugovornim odnosima izmeu graana i graana i trgovaca? u obveznim odnosima meu ostalim sudionicima kad je njihova primjena ugovorena ili zakonom propisana 46. Kad trgovaki obiaji obvezuju sudionike a kad ne? Uvijek kad njihova primjena nije izriito ili preutno iskljuena (ugovorena primjena proizlazi iz zakona). 47. Meu kojim sudionicima je obvezna primjena trgovakih obiaja? Meu trgovcima, a na ostale sudionike ako je zakonom propisana primjena trgovakih obiaja ili su je ugovorili. 48. Da li je mogua primjena trgovakih obiaja na izvanugovorne odnose? Primjer! / Da li je primjena trgovakih obiaja mogua i na druge obvezne odnose koji nisu ugovorni? Zakon ne ograniava primjenu obiaja samo na odnose iz ugovora nego je protee na sve obvezne odnose, iako se trgovaki obiaji najee primjenjuju u odnosima nastalim na temelju ugovora. Ako npr. u nekoj grani poslovanja postoji trgovaki obiaj da se ugovori sklapaju samo u pisanom obliku, ne bi nastao ugovor pri ijem se sklapanju ne bi potovao taj oblik. Primjena trgovakog obiaja je mogua i na druge obvezne odnose koji se ne smatraju ugovornima kao npr. na odnose nastale stjecanjem bez osnove, poslovodstva bez naloga, javnog obeanja nagrade, vrijednosnih papira. Bitno je da su ispunjene pretpostavke koje se trae za nastanak obiaja i za njegovu primjenu. 49. Primjena trgovackih obicaja: ispred dispozitivnih propisa poslije dispozitivnih propisa ako su izriito ugovoreni ili iskljueni 50. Koji je kriterij (koja teorija se primjenjuje) za primjenu trgovakih obiaja i prakse koju su trgovci razvili u meusobnom poslovanju? to to znai? Objektivna teorija 51. 2 teorije za primjenu trgovakih obiaja / Teorije o primjeni trg.obiaja meu trgovcima i netrgovcima? / Teorije trgovakih obiaja / Subjektivni i objektivni kriterij kod obiaja subjektivna obiaj e se primijeniti ako postoji izriita ili preutna volja stranaka objektivna poslovni obiaj e se primijeniti ako nije suprotan prinudnom pravu ili drukijem sporazumu stranaka. 52. Kako je primjena uzanci bila ureena prema starom ZOO-u? Stari ZOO je izvrnuo kriterije primjene u prijelaznim i zavrnim odredbama u l.1108. starog ZOO-a stajalo je: "Ako stranke nisu nita ugovorile nee se primjenjivati ope ili posebne uzance nego dispozitivni priopisi ZOO-a." Meutim, to je bilo neprihvatljivo jer zakonodavac ne moe staviti izvan snage pravni izvor kojeg nije donio te autonomni izvori imaju prednost pred heteronomnima osim ako se ne radi o prisilnim propisima heteronomnog prava. 53. Primjeri uzanci Primjeri donaih uzanci: Ope uzance za promet robom iz 1954. najvaniji su kodificirani trgovaki obiaji u nas koji su do donoenja ZOO-a bili jedini izvor trgovakog ugovornog prava (autonomni). Kodificirala ih je Glavna privredna arbitraa (YU). Osim opih uzanci postoje i posebne uzance (Hotelske uzance, Luke uzance, Posebne uzance o graenju iz 1977. taj je propis preuzet, Posebne uzance u trgovini na malo iz 1995., Posebne uzance u ugostiteljstvu iz 1995. objavljene u Narodnim novinama). Primjer uzanci na meunarodnoj razinu: Incoterm (donesen od strane MTK), Jednoobrazna pravila i obiaji za meunarodne dokumentarne akreditive. 13

54. Uzance uzance Uzance su kodificirani poslovni obiaji, a kodifikaciju obavljaju i objavljuju ovlatena tijela kao to su trgovake komore, burze, poslovna udruenja i sl. U RH postoje dvije temeljne vrste uzanci: 55. Ope uzance na koga se odnose, to se njima ureuje, nabrojiti par / Primjeri za ope uzance nekad kod nas su vaile Ope uzance za promet robom iz 1954., ali su one danas inkorporirane u ZOO ope uzance za promet robom primjenjuju se u svim granama prometa, ograniene su na ono to je ope i zajedniko za sve sudionike prometa robom u gospodarstvu, a u njih su unesena i neka temeljna pravila obveznog prava. One se ne primjenjuju u pitanjima koja su ureena ZOO-om. Ope uzance utvruje Visoki trgovaki sud. posebne uzance primjenjuju se u pojedinoj trgovinskoj grani, takvi su poslovni obiaji koji se odnose na ue podruje gospodarskih djelatnosti ili na odreenu robu i sl. Posebne uzance u RH ovlatena je utvrivati Hrvatska gospodarska komora, a objavljuju se u Narodnim novinama. Tako su u nas poznate Posebne uzance u ugostiteljstvu i Posebne uzance u graevinarstvu. Pri utvrivanju uzanci se polazi od prakse, pa ovlateni organ ne moe proglasiti uzancom neto to nema podloge u poslovnoj praksi. jedinstvene vrijede na cijelom dravnom podruju potpune sadre i pravila obveznog prava te funkcioniraju kao jedinstven regulativ Tek ako uzanci nema onda se primjenjuju trgovaki obiaji. 56. Uzance / Primjena uzanci da li ste gdje vidjeli tekst opih uzanci i ima li RH svoje uzance? / Uzance i u kojoj literaturi se to nalazi? Uzance se i dalje primjenjuju u skladu sa lankom 12. ZOO-a o primjeni obiaja meu trgovcima (jer uzance nisu nita drugo nego kodificirani trgovaki obiaji). Meutim Ope uzance za promet robom danas nisu vie samostalan izvor prava jer su inkorporirane u ZOO. Sve vano iz tih uzanci je danas u ZOO-u (ponuda neovlatene osobe i sl. nekad nije bilo u zakonu nego u tim uzancama). Razlika novog i starog ZOO-a glede tog pitanja je u tome to novi ZOO govori o obiaju openito (to obuhvaa i uzance), a u starom su se poimence navodile uzance. Razlikujemo ope (koje se odnose na sve struke i koje kodificira Visoki trgovaki sud) i posebne uzance (koje se odnose na pojedinane struke i koje u nas kodificira Hrvatska gospodarska komora). Sam tekst uzanci izgleda kao zakon, npr. Posebne uzance za ugostiteljstvo moe kupiti u RRIF izdanju, a i pronai u Narodnim novinama. 57. Da li se uzance primjenjuju kao pretpostavljena volja stranaka ili se moraju ugovoriti? Imaju li prednost pred dispozitivnim propisima? Spadaju li ope uzance pod trgovaki obiaj iz lanka 12.? Da, jer uzance=kodificirani trgovaki obiaji to znai prema l.12. ZOO-a da mogu derogirati dispozitivne odredbe ZOO-a jer praksa je izraz suglasne i pretpostavljenje volje ugovornih strana, sastavni je dio ugovora i blia je konkretnom ugovornom odnosu od opeg dispozitivnog propisa. Trgovaki obiaj i poslovna praksa u odnosu na dispozitivni propis su lex specialis. Posebne uzance se u hijerarhiji pravnih izvora primjenjuju odmah iza ugovora to znai npr. da ako izmeu mene kao trgovca i nekog drugog trgovca doe do nekakvog pravnog problema pa traimo gdje emo nai pravila o tome kako taj problem rijeiti najprije emo gledat u ugovor (i u sve ono to u njega spada), a ako tamo nema nita o naem problemu trait emo u posebnim uzancama za nau struku. 58. Da li se uzance primjenjuju i kod stranaka koje NISU izrijekom ili preutno ugovorile njihovu primjenu? Kod trgovakih ugovora se primjenjuju ako ih ne iskljue, a kod drugih sudionika se primjenjuju samo ukoliko ih ugovore. 59. O primjeni uzanci danas! Da li se primjenjuju jo uvijek Ope uzance za promet robom? to je s posebnim uzancama? Ope uzance se primjenjuju kada su stranke pristale na njihovu primjenu, a smatra se da su stranke pristale na njihovu primjenu u poslovima u kojima je, za sluaj spora, propisana ili ugovorena nadlenost trgovakog suda, ukoliko iz ugovora ne proizlazi da su stranke iskljuile njihovu primjenu te ako nije propisana zakonom primjena zakonskih odredbi. 14

Stranke mogu u cjelini iskljuiti primjenu opih uzanci ili samo nekih od njih, bilo izriito, bilo da su u ugovoru predvidjele neko drugaije rjeenje od onog sadranog u uzancama. Ako su stranke openito iskljuile primjenu uzanci, njihovi e se meusobni odnosi prosuivati po tekstu ugovora, ali ako ugovorom nisu nita predvidjele za sporni sluaj (a uzance su iskljuene), nema smetnji da se u nedostatku drugih regulativa u obzir ipak uzme pravilo izraeno u pojedinoj uzanci. Uzance se iskljuiti mogu u bilo kojem obliku (neformalnost). Primjena Opih uzanci za promet robom je (osim pred trgovakim sudom) mogua i kod sudova ope nadlenosti kada su obje parnine stranke domae osobe: kada ugovore primjenu Opih uzanci u cjelini ili djelomino kada ne ugovore primjenu Opih uzanci, ali sud u nedostatku dispozitivnih propisa ustanovi da moe primjeniti pravilo formulirano u uzanci kada se radi o odnosu izmeu trgovake organizacije i fizike osobe koja je nositelj trgovakih aktivnosti U RH su Ope uzance jedinstvene i objavljuju se u NN, pa se smatraju notornima (ope poznatima). U sporu s meunarodnim elementom koji rjeava domai trgovaki sud, uzance e se primjeniti: ako je izmeu naeg i inozemnog ugovaraa postignuta suglasnost za primjenu uzanci u cjelini ili djelomino u ostalim sluajevima kada trgovaki sud (kao domai sud) po naelima meunarodnog prava primjenjuje domae pravo, jer to ukljuuje i uzance, odnosno obiaje te zemlje U sporu s meunarodnim elementom koji rjeava domaa arbitraa, uzance e se primjeniti: ako su stranke postigle suglasnost za primjenu uzanci u cjelini ili djelomino ako su se usuglasile na mjerodavnost prava RH ako se po kolizijskim pravilima primjenjuje pravo RH (koje ukljuuje i uzance) U sporovima pred inozemnim sudom ili inozemnom arbitraom, uzance e se primjeniti: ako je meu strankama postignuta suglasnost za primjenu naih uzanci ako su se stranke suglasile na mjerodavnost prava RH (koje ukljuuje i uzance) Poslovni obiaj i trgovaki obiaj nije jedno te isto. Poslovni obiaj se nije do danas uspio definirati. 60. Oblici formularnih ogovora opi uvjeti poslovanja tipski (standardni) ugovori adhezijski ugovori klauzule termini 61. Primjeri formularnih ugovora tipski (standardni) ugovori: ugovor o osiguranju, ugovor o kerditu, formularni ugovori koji se primjenjuju u trgovini svilom (Lyon, 1779), trgovini pamukom (bremen, 1872), trgovini itaricama (London, 1877) adhezijski ugovori: vozna karta, tekui raun, kad se npr. ulanjuje u neku organizaciju tipa Svijet knjige, ima na poleini ugovora njihova pravila, i moe ih ili prihvatiti u cijelosti ili se ne ulaniti, nema pregovaranja 62. Formularno pravo / to se ubraja u formularno pravo? / Formalni ugovori / Koji su formularni ugovor? formularno pravo je onaj dio autonomnog prava gdje se ugovori sklapaju prema unaprijed pripremljenim obrascima (formularima). Razvilo se u tenji da se pojednostavi poslovanje jer se pomou unaprijed pripremljenih formulara mogu izbjei dugi pregovori. Oblici u kojima se pojavljuje formularno pravo jesu: opi uvjeti poslovanja, tipski (standardni) ugovori, adhezijski ugovori (po pristupu) te razne klauzule (termini). 63. Koji su opi uvjeti ugovora (nabrojati ope uvjete ugovora) Opi uvjeti poslovanja u irem smislu obuhvaaju: ou prodaje, ou nabave, ou vrenja usluga te 15

tipske i adhezione ugovore 64. Opi uvjeti poslovanja Opi uvjeti poslovanja - Opi uvjeti poslovanja ine popis ugovornih klauzula kojima se ugovorne stranke mogu koristiti tako da sve te klauzule ili neke od njih ukljue u svoj ugovor, da se u svom ugovoru pozovu na njih ili samo na neke. Opi se uvjeti ne mogu neposredno primijeniti jer ne ine obrazac ugovora, nego formular ugovornih klauzula na koje se stranke mogu pozvati. Oni nisu rezultat ustaljene prakse nego ih donose poduzee, skupina poduzea ili meunarodna organizacija te kod donoenja nisu vezani obiajima. Primjena opih uvjeta poslovanja poiva na sporazumu ugovornih strana. Ope uvjete formulira neko poduzee samo, skupina poduzea ili sva poduzea nekog podruja ili zemlje ili ih formulira neka asocijacija gospodarstvenika ili netko trei. Osnovna razlika izmeu opih uvjeta poslovanja i uzanci (odnosno poslovnih obiaja) je u tome to se opi uvjeti donose slobodno, a uzance imaju podlogu u poslovnom obiaju. 65. Razlika opih uvjeta ugovora i opih uvjeta poslovanja Profesor je navodno jednom rekao na predavanju slijedee: Opi uvjeti poslovanja niz ugovornih klauzula po kojima neka poduzea posluju, uvjeti koji se odnose na poslovanje odreenog subjekta, tj. nain na koji odreeni subjekt posluje, ne moraju biti pretoeni u ope uvjete ugovora Opi uvjeti ugovora poznati su na nain da koncesionar objavi ope uvjete ugovora na vidljiv nain ili da budu dostupni javnosti npr. u nekom glasilu (mogu biti i nametnuti) npr. kad se plaa parkiranje na onom plavom stroju su objavljeni opi uvjeti ugovora, znai ako hoe parkirati, a da ne plati kaznu mora platiti npr. 2 kn po satu (to je ujedno adhezijski ugovor). Opi uvjeti poslovanja sadrze listu ugovornih klauzula koje stranke mogu unositi u ugovore ili se samo nanjih pozvati. Opi uvjeti ugovora su sastavni (bitni) djelovi ugovora bez kojeg ugovor stranke nebi mogle sklopiti. Opi uvjeti poslovanja koriste se samo za ugovore trgovakog prava, a opi uvjeti ug za sve ugovore. Moje miljenje: Opi uvjeti poslovanja predstavljaju popis ugovornih klauzula kojima se ugovorne stranke mogu koristiti tako da sve te klauzule ili neke od njih ukljue u svoj ugovor, da se u svom ugovoru pozovu na njih ili samo na neke. Opi se uvjeti ne mogu neposredno primijeniti jer ne ine obrazac ugovora, nego formular ugovornih klauzula na koje se stranke mogu pozvati. Opi uvjeti ugovora jesu ugovorne odredbe, sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, to su sastavni (bitni) dijelovi ugovora bez kojih ugovorne stranke ne bi mogle sklopiti ugovor. Dakle, opi uvjeti poslovanja su ugovorne klauzule koje nisu obvezatne, a opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe koje su obvezatne da bi do sklapanja ugovora uope dolo. 66. Tipski (standardni) ugovori Tipski (standardni) ugovori su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito slui. Tipski ugovor je zapravo ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj naelno doputa odstupanje od predloenog formulara ugovora i spreman je pregovarati o uvjetima budueg ugovora. Od opih se uvjeta razlikuje po tome to se zbog svoje potpunosti mogu neposredno primijeniti. Primjer: ugovor o osiguranju visina osiguranja, nain otplate i sl., ugovor o kreditu itd. 67. Adhezijski ugovori Adhezijski ugovori U adhezijskim ugovorima ponuditelj vee sklapanje ugovora uz prihvaanje svih uvjeta sadranih u formularu i ne pristaje ni na kakvu promjenu. Druga strana moe uvjete prihvatiti ili odbiti u cijelosti (take it or leave it). Tu nema elemenata pregovaranja, autonomija stranke koja pristupa ugovoru svedena je samo na prihvaanje ponude u cijelosti. Primjer: vozna karta, tekui raun itd. 68. Klauzule (termini) 16

Klauzule (termini) - Klauzule (termini) su odredbe ugovora koje su tipizirane i mogu se navoditi skraeno. Klauzule su obino saetak nekog podrobno formuliranog teksta. Izrauju ih pojedina udruenja trgovaca, meudravne agencije i sl. Meu najpoznatijima su transportne klauzule tzv. "Incoterms" izraene u sklopu Meunarodne trgovake komore u Parizu. Klauzule postaju sastavni dio ugovora tako to se stranke na njih dobrovoljno pozivaju, odnosno uvrtavaju ih u svoje ugovore. Kad se stranke pozivaju na odreene klauzule, klauzule imaju onaj smisao koji su im dali redaktori. Ako stranke ele nekoj klauzuli dati drukiji smisao, moraju to drukije znaenje posebno ugovoriti. 69. emu doprinose klauzuli i termini Doprinose ujednaavanju prakse tj. jednakom tumaenju trgovakih termina to smanjuje mogunost sporova u pogledu njihove razliite primjene i tumaenja. sudska i arbitrana praksa pravna znanost akti pojedinih gospodarskih tijela, tj. javna ovlatenja. Redoslijed primjene izvora trgovakog prava na pravne poslove: ugovor ako je u skladu s prisilnim propisima, posebne uzance, posebni dobri poslovni obiaji, ope uzance, opi dobri poslovni obiaji, dispozitivni propisi trgovakog prava, pravna pravila Hrvatskog trgovakog zakona iz 1875. (uvjetno), dispozitivni propisi graanskog prava, pravna pravila OGZ-a (uvjetno), sudska praksa (neizravno), pravna znanost (neizravno). Hijerarhija po Jeliniu (predavanja 2010.): ustavnopravne odredbe, prisilni propisi i pravila morala ugovor opi uvjeti ugovora posebne uzance ope uzance opi trgovaki obiaji dispozitivne odredbe sudska praksa pravna znanost 70. to je uope hijerarhija? Hijerarhija je poredak po nekom kriteriju. 71. Ima li to ispred ugovora u hijerarhiji izvora trgovakog prava? Da, Ustav. 72. Tko u hijerarhiji ima prednost ugovor ili ZOO? Ugovor. 73. Hijerarhija izvora trgovakog prava Izvor: Profesor Jelini je rekao na predavanju 2008. ovakvu hijerarhiju: Ugovor (ako je u skladu s prisilnim propisima, Ustavom RH i pravilima morala) Trgovaki obiaji Dispozitivni propisi Sudska i arbitrana praksa Nauavanja pisaca (pravna doktrina) Izvor: Profesor Jelini rekao u kabinetu u prisustvu asistentice na upit jedne studentice: Ustav ugovor trgovaki obiaji 17

uzance posebne uzance ope dispozitivni propisi sudska i arbitrana praksa pravna znanost ili doktrina (nauavanje pisaca) Izvor: Moje miljenje: ugovor (ako je u skladu s prisilnim propisima, Ustavom RH i pravilima morala, a u njega ulaze: opi uvjeti poslovanja, course of dealing, klauzule i termini i pravila zoo-a o tumaenju ugovora jer pomou njih saznajemo pravu volju stranaka, tj. svrhu i cilj koji su njime eljele postii) posebne uzance posebni obiaji ope uzance opi obiaji dispozitivne propisi sudska i arbitrana praksa pravna znanost 74. Da li se uzance primjenjuju kao pretpostavljena volja stranaka ili se moraju ugovoriti? Imaju li prednost pred dispozitivnim propisima? Uzance i trgovaki obiaji imaju prednost pred dispozitivnim propisima jer se primjenjuju kao pretpostavljena volja stranaka (lex contractus). Statut i drutveni ugovor Statut i drutveni ugovor nisu opi izvori trgovakog prava kao to je npr. propis koji obvezuje sve sudionike pravnog prometa, ali on je za pojedine subjekte, kako za njihove unutranje odnose tako i odnose prema van, obvezatni akt koji je za njih u velikoj mjeri "izvor" prava, obveza i odgovornosti. 75. Koji propisi reguliraju opi dio trgovakog prava? ZOO 76. to je ZOO? ZOO je zakon kojim se ureuju osnove obveznih odnosa (opi dio) te ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi (posebni dio). OPI DIO OBVEZNOG PRAVA UVOD 1. OBVEZNO PRAVO I OBVEZNI ODNOS Obvezno pravo je skup pravnih pravila kojima se ureuju obvezni odnosi. Obvezni odnosi su oni drutveni odnosi u koje pravni subjekti ulaze povodom inidaba. No, obvezno pravo ne ureuje sve mogue obvezne odnose, ve samo one koji imaju gospodarskoprometno znaenje. To znai da obvezno pravo ureuje samo one obvezne odnose koji nastaju meu ljudima u procesu razmjene dobara i usluga, jednom rijei, one drutvene odnose koji nastaju u oblasti prometa. Obvezno pravo je najapstraktniji i najdinaminiji dio graanskog prava. Razvitak obveznog prava povezan je s razvitkom robno-novanih odnosa. Izvori naeg obveznog prava su: Osnovni izvor naeg obveznog prava je Zakon o obveznim odnosima (2005.), Zakon o zakupu i prodaji poslovnog prostora (1996., 2004.). 2. KARAKTERISTIKE OBVEZNOG PRAVA inidba. Objekt obveznog odnosa jest inidba ili predmet obveze. Ona je po svojim unutarnjim osobinama takva da je i vjerovniku i duniku u golemoj veini sluajeva stalo do toga da se inidba to prije ispuni. Na primjer, ako je objekt inidbe stvar, tada je vjerovniku sigurno u interesu da mu dunik to prije preda tu stvar. Predajom stvari obvezni se odnos ugasio, a na njegovu se mjestu pojavljuje novi stvarnopravni odnos (vlasnitvo, zalono pravo itd.). Relativnost prava. Obvezno pravo, razumije se, subjektivno obvezno pravo, po svojem je djelovanju relativno. Ono djeluje samo izmeu strana koje se nalaze u odreenom obveznopravnom odnosu. Dispozitivnost. U obveznom je pravu najpotpunije dolo do izraaja naelo dispozitivnosti, to podrazumijeva da sudionici u prometu potpuno slobodno ureuju obvezne odnose. 18

Budui da se obvezno pravo temelji na naelu dispozitivnosti, na njega se ne moe primijeniti naelo zatvorenog broja obveznopravnih odnosa. Dosljedno tome, broj obveznopravnih odnosa nije ogranien ni po vrsti, ni po obliku. Istina, naelo neogranienosti broja i oblika obveznopravnih odnosa vrijedi samo za segment ugovornih, ali ne i izvanugovornih odnosa. 77. Poetna naela iz ZOO-a / Naela 78. Dva osnovna nacela kod trgovakog ugovornog prava 3. OSNOVNA NAELA OBVEZNOG PRAVA PO ZOO 79. Po kojem naelu ZOO odreuje trgovake ugovore? Po naelu dipozitivnosti tj. autonomije stranake volje. Dakle vrijedi sloboda ureivanja obveznih odnosa sudionici u prometu slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. 80. to su dispozitivni propisi i kada se primjenjuju? U trgovackom ugovornom pravu dominiraju propisi dispozitivne naravi. Dispozitivnost je veca od one u gradanskom pravu zahvaljujuci postojanju posebnih autonomnih izvora prava. 81. Naelo dispozitivnosti / Znaenje dispozitivnog karaktera odredbi zakona l. 11. / Dispozitivnost odredaba zoo-a / to znai naelo iz cl.11. ZOO dispozitivni karakter odredbi ZOO? 82. Temeljno pravilo ugovornog prava je autonomija stranaka. to to znai te da li postoje bilo kakva pravna ogranienja autonomije stranaka? Ako postoje navedite o kojim ogranienjima je rije! Naelo slobode ureivanja obveznih odnosa (naelo dispozitivnosti) Sudionici slobodno ureuju obvezne odnose, a ne mogu ih ureivati suprotno Ustavu RH, prisilnim propisima i moralu drutva. Sudionici mogu svoj obvezni odnos urediti drukije nego to je ovim Zakonom odreeno, ako iz pojedine odredbe ovoga Zakona ili iz njezina smisla ne proizlazi to drugo. Naelo ravnopravnosti sudionika obveznih odnosa Sudionici u obveznom odnosu ravnopravni su. 83. Naelo savjesnosti i potenja 84. U kojem se propisu nalazi naelo savjesnosti i potenja i da li je sadrajno detaljiziran? Nalazi se u ZOO i nije sadrzajno detaljiziran, ima svega jedan lanak. 85. Da li je naelo savjesnosti i potenja afirmativne prirode i zato? Afirmativne je prirode zato sto nije izrazeno u negativnom izricaju. 86. Koje pravne uinke ovo naelo proizvodi? Ono omoguuje moralizaciju i humanizaciju obveznih odnosa. 87. Koje su posljedice kad stranke ne postupe u skladu s ovim naelom? Ako stranke ne postupe u skladu s ovim naelom ide se na sud gdje sud usklauje zakon odnosno odredbe koje su stranke zlorabile i ono sto su stvarno htjele postii. Ukoliko ustanete tubom protiv stranke koja je u ugovornom odnosu postupala nesavjesno i nepoteno, vi morate predoiti sve injenice i dokaze koji jasno utvruju zlu namjeru suprotne stranke. Naime, parnini sud je prije imao obvezu potpuno i tono utvrditi sve injenice i provesti dokaze kako bi utvrdio tzv. materijalnu istinu, tj. odgovaraju li injenini navodi stranaka pravom stanju stvari. Zakon je izmijenjen i teret dokazivanja (ne samo glede injenine osnove, ve i u svezi s izvoenjem dokaza) je na tuitelju. Naelo savjesnosti i potenja ZOO je ustanovio opu dunost sudionika u obveznim odnosima da se u zasnivanju obveznih odnosa kao i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa pridravaju naela savjesnosti i potenja. Osim toga, to se naelo apostrofira i u odredbama pojedinih pravnih instituta, npr. kod uvjeta, ugovornog proirenja odgovornosti za tetu i dr. Pojmovno, naelo savjesnosti i potenja spada u tzv. pravne standarde, pojmove iji sadraj nije odreen, ve se ostavlja sudu da ga konkretizira u pojedinom sluaju. Po svom porijeklu, to je naelo u osnovi moralno pravilo o 19

savjesnom i potenom, pa ono omoguuje moralizaciju i humanizaciju obveznih odnosa. Savjesnost i potenje u stvarnom pravu ima drugo znaenje. Dunost suradnje Sudionici obveznih odnosa duni su suraivati radi potpunog i urednog ispunjenja obveza i ostvarivanja prava u tim odnosima. Naelo zabrane zlouporabe prava Zabranjeno je vrenje prava iz obveznih odnosa suprotno svrsi zbog koje je ono zakonom ustanovljeno ili priznato. 88. Naelo jednake vrijednosti inidaba Naelo jednake vrijednosti inidaba P ri sklapanju naplatnih pravnih poslova sudionici polaze od naela jednake vrijednosti uzajamnih inidaba. U ugovornim odnosima inidba i protuinidba trebaju biti u relativnoj ravnotei. Primjenjuje se kod prekomjernog oteenja, zelenakog ugovora, raskida i izmjene ugovora zbog promijenjenih okolnosti, klizne skale itd. Povreda naela ekvivalentnosti izaziva pravne posljedice samo ako je nejednakost vrijednosti prela zakonom odreenu granicu, tako npr. kod prekomjernog oteenja i zelenakog ugovora samo ako se radi o oitom nerazmjeru izmeu inidaba. Naelo zabrane prouzroenja tete Svatko je duan uzdrati se od postupka kojima se moe drugome prouzroiti teta. U rimskom pravu izraeno je sintagmom neininem laedere. Poveemo li to naelo s pojmom tete, to znai da je svatko duan suzdrati se postupaka kojima se umanjuje imovina pojedinaca i drugih pravnih subjekata, spreava njihovo poveanje, nanosi drugome povreda prava osobnosti. Pravne posljedice povrede tog naela sastoje se, pod odreenim pretpostavkama, u zahtjevu da se izvor opasnosti tete ukloni i u odgovornosti za prouzroenu tetu. Naelo dunosti ispunjenja obveze Sudionici obveznih odnosa duni su ispuniti svoje obveze i odgovaraju za njihovo ispunjenje. U ugovornim obveznim odnosima to je naelo izraeno poznatom maksimom pacta sarnt servanda (ugovore treba ispunjavati). U ispunjenju obveza mora se postupati s dunom panjom to ovisi o vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika, panja dobrog domaina, panja dobrog strunjaka obavljanje profesionalne djelatnosti). Izuzeci od primjene ovog naela odreeni su propisom, npr. via sila, izmjena ugovora zbog promijenjenih okolnosti. 5. SUSTAV OBVEZNOG PRAVA Sustav obveznog prava dijeli se dalje na dva dijela: opi i posebni dio. U posebnom dijelu postoje ugovorni i izvanugovorni obvezni odnosi. Potrebu za opim dijelom izazvala je injenica da broj ugovornih odnosa nije odreen. Zato se u opi dio stavljaju sva ona naela i instituti koji su zajedniki svakom ugovornom, pa i izvanugovornom odnosu, Naprotiv, u posebnom dijelu izuavaju se pojedini ugovori, odnosno pojedine u prometu ve tipizirane izvanugovorne obveze - stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade i vrijednosni papiri. 89. Izvori nastanka obveze prema ZOO Izvori obveza prema ZOO su: ugovor, uzrokovanje tete, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga i jednostrana izjava volje (javno obeanje nagrade i vrijednosni papiri). Iz navedenih izvora nastaju obveze. * POTREPTINE ZA SKLAPANJE VALJANOG UGOVORA Za sklapanje valjanog ugovora potrebno je sljedee: strane volja dopustiv i mogu predmet ugovorne obveze (inidbe) osnova i oblik (forma). 90. Pravna osnova Pravna osnova 20

Za nastanak obveznopravnog odnosa potrebno je da se dogodi jedna ili vie injenica. injenice za koje pravo vee postanak, promjenu ili prestanak pravnog odnosa nazivamo pravnim injenicama. Ona pravna injenica koja je bitna za nastanak, promjenu ili prestanak subjektivnih prava i obveza zove se pravna osnova. Tako je u obveznom pravu pravna osnova za nastanak obveznopravnog odnosa po pravilu ugovor. Ugovor je ona bitna injenica za koju se vee postanak subjektivnih prava i obveza. * SADRAJ PRAVNIH POSLOVA Razlikuju se tri grupe sastojaka koji ulaze u sadraj pravnog posla. 91. Bitni elementi ugovora a) Bitni sastojci pravnog posla (essentialia negotii) Bitni ili esencijalni sastojci pravnog posla su oni sastojci koji su nuni za nastanak odreenog tipa pravnog posla. Na primjer, bitni sastojci kupoprodaje su, s iznimkom trgovake kupoprodaje, predmet i cijena. b) Prirodni sastojci pravnog posla (naturalia negotii) To su oni sastojci koji se u pravnom poslu podrazumijevaju, jer proizlaze iz same prirode, odnosno pravne naravi odredenog pravnog posla (npr. kod kupoprodaje odgovornost za materijalne i pravne nedostatke stvari). Dok bitni sastojci predstavljaju minimalan sadraj pravnog posla bez kojega pravnog posla uope nema, dotle prirodni sastojci predstavljaju proiren sadraj, preko onog bitnog i minimalnog. To znai da bez prirodnih sastojaka pravni posao moe nastati i postojati. c) Nuzgredni sastojci pravnog posla (accidentalia negotii) To su takvi sastojci koji vrijede samo ako ih strane ugovore. Razlika izmedu nuzgrednih sastojaka, s jedne strane, te bitnih i prirodnih, s druge strane, sastoji se u ovome: pravni posao moe postojati bez nuzgrednih sastojaka, a bez bitnih ne moe. Meutim, znamo da pravni posao moe postojati i bez prirodnih sastojaka. Ali dok prirodni sastojci vrijede, onda kad strane nita ne ugovore, dotle nuzgredni sastojci vrijede samo onda kad ih strane ugovore, jer se nuzgredni sastojci nikad ne podrazumijevaju. Meu tipine i najee nuzgredne sastojke spadaju uvjet, rok i nalog. O njima emo neto vie rei. * VALJANOST I NEVALJANOST PRAVNIH POSLOVA Prema ZOO zahtijevaju se za ugovore, to vrijedi openito za pravne poslove, sljedee pretpostavke valjanosti: pravna i poslovna sposobnost subjekata, valjano i suglasno oitovanje volje, mogua, doputena, odredena ili odrediva inidba, nedoputena pobuda, ponekad odreeni oblik pravnog posla. Ako se bilo koja od navedenih pretpostavaka ne ispuni ili se ispuni u sadrajno negativnom znaenju, pravni posao je nevaljan. ZOO je prihvatio dvodiobu nevaljanih pravnih poslova; oni mogu biti ili nitetni ili pobojni. Bitna razlika izmedu nitetnosti i pobojnosti jest u tome to nitetnost djeluje ex tunc, a pobojnost ex nunc. Sama pak nitetnost javlja se u dva pojmovna oblika; to su: apsolutna nitetnost, kao jedan oblik i relativna nitetnost, kao drugi oblik. ZOO takoer prihvaa ta dva oblika nevaljanosti. Meutim, treba paziti: ZOO pod nitetnou ugovora razumijeva apsolutnu nitetnost, a pod pobojnou tzv. relativnu nitetnost. Kategorija pobojnosti u smislu nevaljanosti posla ex nunc ne postoji prema ZOO. A. NITETNOST 1. POJAM I KARAKTERISTIKE NITETNIH PRAVNIH POSLOVA 92. Nitetni ugovori Nitetni su oni pravni poslovi koji ne proizvode pravne uinke koje bi, da su valjani, trebali proizvesti. Ugovor je nitetan ako je protivan Ustavu RH, prisilnim propisima ili moralu drutva osim ako zakon ne propisuje u odreenom sluaju neto drugo. 21

Nazivaju se i apsolutno nitetnim pravnim poslovima. S njima se postupa kao da nisu sklopljeni, kao da pravno ne postoje. Nitetnost nastupa ex lege, a sud na nju pazi po slubenoj dunosti (ex offo). Nitetnost nastaje ex tunc, tj. od samog trenutka sklapanja posla. Odluka suda kojom se proglaava nitetnost ima samo tzv. deklarativni znaaj jer pravni posao nije nitetan zato to ga je sud takvim proglasio, nego zato to postoji bitni nedostatak za sklapanje valjanog ugovora Razlozi nitetnosti pravnih poslova! 2. RAZLOZI NITETNOSTI Kao razlozi nitetnosti javljaju se poslovna nesposobnost strana, nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje, nemogunost, nedoputenost, neodredenost odnosno neodredivost inidbe, nedoputenost pobuda za sklapanje pravnog posla, te ponekad nedostatak potrebnog oblika. Poslovna nesposobnost. Od fizikih osoba poslovno su nesposobne, prema propisima u Republici Hrvatskoj, maloljetne osobe (osim onih koje sklope brak ili postanu roditeljem) i punoljetne osobe koje su liene poslovne sposobnosti. Pravni poslovi koje bi sklopile te osobe bili bi nitetni. Nevaljanost i nesuglasnost oitovanja volje. Nevaljano je svako oitovanje volje koje nije uinjeno slobodno i ozbiljno, zatim ako postoje drugi oblici nesuglasnosti izmedu volje i oitovanja te ako oitovanja ugovornih strana nisu medusobno suglasna. Svi navedeni oblici nevaljanog oitovanja obuhvaeni su irim pojmom koji nazivamo manama volje. Prema tome pod manama volje razumijevamo sluajeve nesklada izmedu volje i oitovanja. Svi sluajevi nesklada izmedu volje i oitovanja mogu se podijeliti u dvije grupe - svjesni i nesvjesni. Svjesni nesklad izmeu volje i oitovanja! Svjesni nesklad izmedu volje i oitovanja postoji u onim sluajevima kad osoba namjerno oituje neto to uistinu nee. Osoba je potpuno svjesna da njezina volja nije u skladu s danim oitovanjem. Mane volje kod kojih se radi o svjesnom neskladu izmedu volje i oitovanja su kolski primjer, ala, simulacija, prijetnja, sila i mentalna rezervacija. Nesvjesni nesklad postoji u onim sluajevima kad osoba nesvjesno oituje ono to uistinu ne eli. Tipini sluajevi mana volje kod kojih je dolo do nesvjesnog nesklada izmedu volje i oitovanja su zabluda, neznanje, nesporazum i prijevara. Sve nabrojene mane volje, osim mentalne rezervacije, izazivaju rievaljanost pravnih poslova. Neke od njih izazivaju nitetnost, a neke pobojnost. Mentalna rezervacija? Mentalna rezervacija je svjestan nesklad izmedu volje i oitovanja kad jedna strana prigodom sklapanja pravnog posla svjesno oituje kao svoju volju neto to ona uistinu nee, a druga strana za to ne zna. Budui da se tu radi o neskladu izmeu volje i oitovanja, postavlja se pitanje je li tu uope nastao pravni posao i moe li on proizvesti redovite pravne uinke. Pravni posao je nastao i izaziva svoje pravne uinke. Kao primjer mentalne rezervacije moe nam posluiti draba. Nije rijedak sluaj da se na drabi pojave kupci koji stvarno ne ele kupiti stvar to se na drabi prodaje, ali sudjeluju u drabi samo zato da bi stalnim nadmetanjem povisili konanu cijenu. Takvi se drabovatelji prema vani pokazuju kao ozbiljni kupci. Uzmimo da se dogodi da jedan od takvih kupaca postane dostalac. On e morati platiti na drabi postignutu cijenu i ne moe se opravdati time da stvarno nije htio kupiti stvar koja se na 22

drabi nudila. Mentalna se rezervacija (oitovanje s tajnim pridrajem) ne uvaava i nije razlog neveljanosti pravnog posla. Mane volje koje uzrokuju nitetnost! Koje mane volje uzrokuju nitetnost? Koje mane volje imaju za posljedicu nitavost pravnog posla? Nitetnost pravnih poslova uzrokuju sljedee mane volje: aa) kolski primjer i ala. Oitovanja volje dana u svrhu kolskog primjera i u ali predstavljaju odstupanje od zahtjeva ozbiljnosti oitovanja. Rije je o oblicima tzv. svjesnog nesklada izmedu volje i oitovanja - kad netko svjesno oituje ono to ne eli. Tu spadaju i oitovanja dana u kazalinoj predstavi. Pravni se poslovi sklopljeni u tim situacijama smatraju nitetnim. lpak, posao sklopljen u ali moe biti valjan ako jedna od ugovornih strana opravdano shvati posao ozbiljnim. Primjer iz sudske prakse: A. je, da umiri svoje bolesno dijete, u ali dao nalog prijatelju B-u da za dijete kupi neku skupu igraku. A. je bio uvjeren da je njegov prijatelj to shvatio kao alu. Medutim, B. je nalog ozbiljno shvatio i kupio igraku. Na kraju je A. prema propisima o mandatu morao B-u nadoknaditi troak. Simulacija! Simulacija kod pravnih poslova! Simulacija i vrste! bb) Simulacija. Pod simulacijom se razumijeva prividno sklapanje ugovora odnosno openito pravnih poslova. Simulacija je takoer oblik svjesnog nesklada izmeu volje i oitovanja, jer strane ne ele pravni posao koji sklapaju. Simulacija se moe javiti kao apsolutna i relativna. Razlika izmeu apsolutne i relativne simulacije! Apsolutna simulacija se sastoji u sklapanju prividnog ili fiktivnog pravnog posla radi zaobilaenja propisa, prijevare treih osoba ili u kakvu drugu svrhu. Na primjer, prividna prodaja stvari prijatelju ili bliskom srodniku radi prikrate vjerovnika. Prividni, odnosno fiktivni posao nema uinka medu ugovornim stranama. Prema treim osobama, medutim, takav nitetni posao proizvodi pravne uinke pod uvjetom da je trea osoba bila savjesna, to znai da nije znala niti morala znati za fiktivnost posla. Svrha je takve odredbe da se zatiti povjerenje u promet. Relativna je simulacija sklapanje prividnog pravnog posla da bi se njime prikrio neki drugi posao. Na primjer, strane prividno sklope kupoprodajni ugovor samoda bi prikrile stvarno sklopljeni ugovor o darovanju i tako izbjegle primjeni nepovoljnijih propisa o porezu i sl. Kod relativne simulacije radi se o dva ugovora - jedan prividno sklopljen prema vani kojega strane ne ele i drugi prikriveni koji odgovara pravoj volji strana. Prividni posao se naziva simuliranim, a prikriveni disimuliranim poslom. Simulirani je posao nitetan, a disimulirani, s obzirom na to da ga strane doista ele, valjan. Nesporazum! cc) Nesporazum (dissensus). O nesporazumu se radi kad ugovorne strane vjeruju da su suglasne, a u stvari medu njima postoji nesuglasnost o pravnoj naravi ugovora koji sklapaju ili o kojem bitnom sastojku ugovora. Smatra se da ugovor u sluaju nesporazuma nije ni nastao. Takav ugovor, koji se naziva i nepostojeim, ne proizvodi pravne uinke, pa u tome nema razlike u odnosu na nitetne ugovore. Nesporazum o pravnoj naravi ugovora imamo kad na primjer A. izjavi da posuduje svoju knjigu B-u, a B, prima to oitovanje kao darovanje. dd) Sila (vis absoluta). Fizika sila podrazumijeva izvravanje akata nasilja nad nekom osobom u trenutku oitovanja i radi iznudivanja oitovanja volje. Na primjer, netko primora drugoga da potpie ugovor nasilnim voenjem njegove ruke pri potpisivanju. Ugovor sklopljen uporabom sile prema ugovornoj strani nitetan je. c) Nemogunost, nedoputenost, neodredenost ili neodredivost inidbe. Kad je inidba nemogua, nedoputena, neodredena ili neodrediva, ugovor je nitetan. Nemogunost inidbe! aa) Nemogunost inidbe razlog je nevaljanosti pravnog posla, ako je inidba bila objektivno nemogua u vrijeme sklapanja posla. Pod objektivnom nemogunou inidbe misli se na radnju koju nitko ne moe izvriti. Ako se ipak netko obvezao na takvu radnju, posao bi bio nitetan. Subjektivna nemogunost inidbe u vrijeme sklapanja pravnog posla, meutim, ne izaziva njegovu nitetnost, nego samo odgovornost dunika za neispunjenje preuzete obveze. Subjektivno je nemogua 23

inidba u stvari takva radnja koja se moe izvriti, ali je ne moe izvriti osoba koja se na to obvezala. Na primjer zidar se obvee izgraditi kuu s lukovima od klesanog kamena, pa mu to ne pode za rukom zbog nedovoljnog iskustva u zidanju kamenom. bb) Nedoputenost inidbe postoji ako je ona protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva. Pravni je posao takva sadraja nitetan. Koji poslovi uzrokuju nistetnost pravnih poslava? Zabranjeni, nemoralni i zelenaki. U okviru ireg pojma nedoputenosti razlikuju se zabranjeni, nemoralni i zelenaki pravni poslovi. Zabranjeni pravni poslovi Ovdje spadaju poslovi koji su protivni prisilnim propisima pravnog poretka. Dakle, ne samo onima sadranim u gradanskom pravu, nego i propisima upravnog, kaznenog i eventualno propisima drugih pravnih podruja. Nabrajanje razliitih propisa koji sadre zabrane sklapanja pravnih poslova uzelo bi dosta prostora. Pa primjera radi navodimo ugovore o nasljedstvu, ugovore o produljenju ili skraivanju roka zastare itd. Zabranjeni su pravni poslovi nitetni. Nemoralni pravni poslovi To su pravni poslovi koji se protive moralnim normama odredene drutvene zajednice. Primjer iz sudske prakse: nitetan je i protivan moralu ugovor o zajmu koji je dan radi hazardiranja, pa je suglasno tome odbijen zahtjev za povrat zajma. Zelenaki pravni posao! Zelenaki pravni poslovi Zelenakim se smatra ugovor kojim netko, koristei se stanjem nude ili tekim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim iskustvom, lakomislenou ili zavisnou, ugovori za sebe ili nekoga treeg korist koja je u oitom nerazmjeru s onim to je on drugom dao ili uinio, ili se obvezao dati ili uiniti. U biti zelenaki je ugovor vrsta nemoralnog ugovora. Sluaj iz prakse: zelenaki je ugovor o doivotnom uzdravanju u uvjetima kada je bilo izvjesno da predstoji smrt primatelja uzdravanja, da bi se iskoritavanjem tude nevolje postigla nerazmjerna imovinska korist. Zelenaki je ugovor, jednako kao zabranjeni i nemoralni, nitetan. Meutim, ZOO predvia mogunost da takav ugovor ostane na snazi ako oteenik u roku od 5 godina od njegova sklapanja podnese sudu zahtjev za smanjenje obveze na pravian iznos, a sud tome, ako je to mogue, udovolji. U tom sluaju ugovor s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi. Neodredivost inidbe! Nevaljanost (neodreenost) inidbe kao razlog nitetnosti! cc) Neodreenost ili neodredivost inidbe. Pravni posao e biti nitetan ako je inidba neodreena ili neodrediva. Neodreena je ako poslom nije predvieno dovoljno pojedinosti za njezinu individualizaciju, pa dunik ne zna pouzdano to treba ispuniti vjerovniku. U takvom sluaju posao bi mogao biti ipak valjan ako bi inidba bila odrediva, tj. ako bi posao sadravao podatke s pomou kojih bi se mogla odrediti ili ako su strane ostavile treoj osobi da je odredi. Ako takvih podataka nema u poslu ili trea osoba nee, odnosno ne moe odrediti inidbu, posao je nitetan. d) Nedoputenost pobude U naelu pobude iz kojih osobe sklapaju ugovore i druge pravne poslove ne utjeu na njihovu pravnu valjanost. Znamo, medutim, da pobude ponekad mogu biti i nedoputene, nemoralne. Uz odreene pretpostavke takve pobude mogu imati za posljedicu nevaljanost pravnog posla, upravo njegovu nitetnost. Pretpostavke pod kojima e zbog pobude ugovor biti nitetan odnosno bez pravnog uinka utvrene su u ZOO. Kumulativno se moraju ispuniti sljedee pretpostavke: pobuda mora biti nedoputena, a nedoputena je u onim istim sluajevima u kojima je nedoputena i inidba, dakle, kad je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima ili moralu drutva; da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku jednog ugovaratelja da sklopi ugovor; da je drugi ugovaratelj znao ili morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na njegova suugovaratelja da sklopi ugovor. Iznimno ova pretpostavka se ne zahtijeva kod sklapanja besplatnog ugovora, pa e besplatni ugovor biti nitetan i kad drugi ugovaratelj nije znao, ni morao znati da je nedoputena pobuda bitno utjecala na odluku njegova suugovaratelja da sklopi ugovor. Primjer bi mogao biti ovaj: A. kupuje podrumske prostorije, ali ne kupuje ih da bi u njima uredio stan u kojemu bi stanovao, nego ih kupuje zato to su yrlo pogodne za narkomanske seanse. Ako prodavatelj nita ne zna o osnovnoj pobudi kupca, o toj subjektivnoj svrsi koja se moe realizirati jedino kupoprodajnim ugovorom, ostala bi ta osnovna pobuda, ta osnovna ili subjektivna svrha samo na rangu motiva, daklebez utjecaja na valjanost posla. Bitna pobuda postala bi dio ugovomog sadraja samo ako bi suugovaratelj znao ili morao znati za pobudu. Ta subjektivna svrha ne mora biti naznaena izrijekom, expressis verbis. Na 24

primjer, u naem je sluaju, recimo, pomalo javna tajna da se A. bavi poslovima s drogarna. Prodavatelju bi se u tom sluaju moglo dokazivati da je morao znati za bitnu pobudu kupca da sklopi ugovor o kupoprodaji podrumskih prostorija. Da li pravna osnova utjee na nitetnost? Ne po novom ZOO. Odredbe o pobudama za sklapanje ugovora imao je i ZOO-78 koje su sadrajno identine odredbama vaeeg ZOO. Osim odredaba o pobudama za sklapanje ugovora, ZOO-78 imao je, u istom sklopu odredaba pod naslovom "OSNOVA", jo i odredbe koje ZOO nije preuzeo, a glasile su: "Svaka ugovorna obveza mora imati doputenu osnovu. Osnova je nedoputena ako je protivna Ustavu Republike Hrvatske, prisilnim propisima i moralu drutva. Pretpostavlja se da obveza ima osnovu iako nije izraena. Ako osnova ne postoji ili je nedoputena, ugovor je nitav". e) Nedostatak potrebnog oblika. ZOO usvaja u pogledu oblika ugovora naelo neformalnosti, to znai da se ugovor moe sklopiti u bilo kojem obliku, odnosno da se odreeni oblik samo iznimno zahtijeva kao pretpostavka valjanosti. Da se podsjetimo, to su sljedea dva sluaja: prvi, ako je to propisom predvideno, drugi, ako su se ugovorne strane sporazumjele da posebni oblik bude uvjet valjanosti njihova ugovora. U spomenutim sluajevima nedostatak oblika uzrokuje nitetnost ugovora. Djelomina nitetnost! 3. DJELOMINA NITETNOST Pravni posao moe biti i djelomino nitetan. Nitetnost neke odredbe ugovora ne povlai za sobom nitetnost cijelog ugovora. To vrijedi, meutim, samo u sluaju kad ugovor moe opstati bez te nitetne odredbe, a ta odredba nije bila ni uvjet ugovora, ni odluujua pobuda zbog koje je ugovor sklopljen. tovie, ZOO odreuje da e ugovor ostati na snazi i u onom sluaju kad je nitetna odredba bila uvjet ili odluujua pobuda ugovora ako je nitetnost ustanovljena upravo da bi ugovor bio osloboen te odredbe i vrijedio bez nje. Posljedice nitetnosti! Pravne posljedice nitetnosti! Koje su posljedice nitetnosti? 4. POSLJEDICE NITETNOSTI 93. Posljedice nitetnosti Pravne posljedice nitetnih pravnih poslova su: obveza restitucije Osnovna dunost ugovomih strana koju im namee ZOO u sluaju nitetnosti ugovora jest povrat u prijanje stanje (restitutio in integrum), i to tako da svaka od njih ima vratiti drugoj sve to je primila na osnovi takvog ugovora. odgovornost za tetu Odgovornost za tetu pada na onu stranu koja je kriva za sklapanje nitetnog posla. ZOO vie ne poznaje mogunost oduzimanja primljenog u korist opine, odnosno zabranu restitucije nesavjesnoj strani kao jo dvije posljedice nitetnosti kao to je to poznavao ZOO-78. 94. Nitetnost ugovora moe isticati: svaka osoba, samo zainteresirana osoba, samo dravni odvjetnik, dravni odvjetnik. 5. TKO I U KOJEM ROKU MOE ISTICATI NITETNOST Svaka se zainteresirana osoba moe pozivati na nitetnost. Dakle, osim ugovornih strana, i tree osobe, od kojih ponajprije dravni odvjetnik. Pravo na isticanje nitetnosti se ne gasi. B. POBOJNOST 1. POJAM I KARAKTERISTIKE POBOJNIH PRAVNIH POSLOVA 95. Pobojni ugovori Pobojni (relativno nitetni) pravni poslovi proizvode pravne uinke kao i valjani, ali se mogu, iz propisima predvienih razloga i u predvidenom roku, ponititi. lzraz "ponititi" ZOO upotrebljava u znaenju koje ima klasini termin "pobijati". Do ponitenja takvi se poslovi po svojim uincima ne razlikuju od valjanih, a ako protekne rok za njihovo ponitenje, oni postaju valjani, konvalidiraju. 25

Ako pobojan ugovor bude poniten, posljedice ponitenja, jednako kao i kod nitetnih poslova, nastupaju ex tunc, to znai od dana njegova sklapanja. Sud ne pazi na pobojnost po slubenoj dunosti, nego samo na zahtjev ovlatene osobe, a to e, u pravilu, biti ona strana u ijem je interesu pobojnost ustanovljena. Sudska odluka ima konstitutivno znaenje. Pobojnost i razlozi nastanka! 2. RAZLOZI POBOJNOSTI Ugovor je pobojan kad ga je sklopila strana ogranieno poslovno sposobna, kad je pri njegovu sklapanju bilo mana volje te kad je to odredbama ZOO ili posebnim propisom odreeno. a) Ograniena poslovna sposobnost. Ograniena se poslovna sposobnost javlja razlogom pobojnosti pravnog posla samo u sluaju kad ogranieno sposobna osoba sklopi pravni posao bez zahtijevanog odobrenja svojega zakonskog zastupnika, a takvo odobrenje ni naknadno ne uslijedi. Prema tome, ograniena poslovna sposobnost nee imati za posljedicu pobojnost posla ako je on sklopljen s odobrenjem zakonskog zastupnika ili kad se takvo odobrenje uope ne zahtijeva. Suugovaratelj osobe s ogranienom poslovnom sposobnou ima, u sluaju da s njim sklopi ugovor koji nije odobrio njezin zakonski zastupnik, pravo raskinuti ugovor pod uvjetom da nije znao da ta osoba nije imala punu poslovnu sposobnost. Pravo na raskid ugovora ima i u sluaju da je znao da njegov suugovaratelj nije potpuno poslovno sposoban, ako ga je prevario da ima odobrenje svojega zakonskog zastupnika. Pravo na raskid ugovora vezano je rokom od 30 dana od saznanja za poslovnu nesposobnost odnosno za odsutnost odobrenja zakonskog zastupnika. Medutim, ako zakonski zastupnik odobri ugovor prije isteka toga roka, pravo na raskid ugovora se gasi. Osim prava na raskid ugovora, suugovaratelju osobe s ogranienom poslovnom sposobnou dano je i pravo da, u sluaju sklapanja ugovora bez odobrenja zakonskog zastupnika, pozove zakonskog zastupnika da se oituje odobrava li ugovor. Predmnijeva se da je zakonski zastupnik odbio dati odobrenje ako se nije oitovao u roku od 30 dana od toga poziva. Koje mane volje uzrokuju pobojnost? b) Mane volje. Neke mane volje uzrokuju nitetnost, a neke pobojnost pravnog posla. U one koje izazivaju pobojnost ulaze prijetnja, zabluda i prijevara. Prijetnja! aa) Prijetnja Razlikuju se prijetnja kao tzv. psihika prisila (vis compulsiva) i fizika sila (vis absoluta). Fizika sila izaziva nitetnost pravnog posla. O prijetnji kao razlogu pobojnosti govori se kad jedna strana ili netko trei, stavljanjem u izgled nekog zla, izazove opravdani strah kod druge strane zbog ega ova sklopi odreeni pravni posao. Strah se smatra opravdanim ako se iz okolnosti vidi da je ozbiljnom opasnou ugroen ivot, tijelo ili drugo znaajno dobro ugovorne strane ili tree osobe. bb) Zabluda Zabluda (error) je pogrena predodba o nekoj okolnosti. Ovisno o okolnostima na koje se zabluda odnosi, razlikujemo vie vrsta zablude: zabludu o pravu (error iuris), zabludu o injenicama (error facti), zabludu u motivu (error in motivo) i dr. U naelu zabluda je relevantna za valjanost posla ako se odnosi na njegove sastavne elemente, a iznimno i na motive koji su bili odluni za preuzimanje obveze. Zabluda koja se odnosi na elemente ili sastojke pravnog posla, iznimno i na motive preuzimanja obveze, moe se nazvati pravnoposlovnom zabludom. Zabluda u svojem pravnoposlovnom obliku ima uinak na pravni posao samo kao bitna zabluda. To znai da se uvaava samo ona zabluda koja se odnosi na bilo koji bitni sastavni sastojak pravnog posla. Zabluda u okolnostima izvan posla u pravilu nije bitna. Ona ostaje zabluda u motivu, dakle nebitna zabluda. 26

ZOO naputa skrivljenost zablude kao pretpostavke pobijanja ugovora. ZOO odreuje "strana koja je u zabludi moe zahtijevati ponitaj ugovora zbog bitne zablude." Dakle, prema ZOO dovoljna je bitnost zablude za ponitaj ugovora. Bitna zabluda! Bitnost zablude Kada je zabluda prema ZOO-u bitna? Bitna zabluda - onih 5 pretpostavki! Bitnom se, prema ZOO, smatra zabluda samo onda ako se odnosi na: objekt ugovora (error in corpore), bitna svojstva objekta ugovora (error in qualitate i error in substantia), osobu s kojom se sklapa pravni posao, ako se sklapa s obzirom na tu osobu (error in persona), okolnosti koje se po obiajima u prometu ili po namjeri strana smatraju, odlunim, a strana koja je u zabludi ne bi inae sklopila posao takva sadraja, i pobudu koja je, ali iskljuivo kod besplatnih pravnih poslova, bila odluna za preuzimanje obveze error in motivo. Uinak zablude Pobojnost pravnog posla je onaj pravni uinak kojega zabluda, uz pretpostavku da je bitna, izaziva. U jednom se sluaju ugovorna strana ipak nee moi pozivati na zabludu, premda je ona bitna. To e biti sluaj kada je druga ugovorna strana spremna ispuniti ugovor kao da zablude nije ni bilo. Na primjer, netko kupi televizijsku antenu uvjeren da e pomou nje ostvariti dobar prijem programa odredene tv-postaje, pa u tome ne uspije, jer kupljena antena nematakva svojstva. On nee moi traiti ponitenje ugovora zbog zablude u bitnom svojstvu stvari, ako je druga strana spremna isporuiti mu odgovarajuu antenu. Ako zbog zablude dode do ponitenja ugovora, druga ugovorna strana, ako je bila savjesna, to e rei da nije znala niti morala znati za zabludu svojega suugovaratelja, ima pravo na naknadu pretrpljene tete, bez obzira na to je li on kriv ili nije za svoju zabludu. Prijevara kvalificirana zabluda da li mora biti bitna (kao zabluda)? cc) Prijevara O prijevari se radi kad jedna strana izazove zabludu kod druge strane ili je odrava u zabludi s namjerom da je time navede na sklapanje pravnog posla. Naziva se jo i "kvalificiranom zabludom". Strana koja je prijevarom navedena na sklapanje pravnog posla ima pravo zatraiti njegovo ponitenje, pri emu se ne zahtijeva bitnost zablude. Uz to ima pravo zahtijevati i naknadu pretrpljene tete. Ako je prijevaru uinila trea osoba ugovor se moe ponititi, ako je suugovaratelj prevarene strane u vrijeme sklapanja ugovora znao ili morao znati za prijevaru. Ako se, medutim, radi o besplatnom ugovoru, a prijevaru je uinila trea osoba, ponitenje se moe zahtijevati bez obzira na to je li druga ugovorna strana u vrijeme sklapanja ugovora znala ili morala znati za prijevaru. c) Povrede naela jednake vrijednosti inidaba. Jedno od temeljnih naela obveznog prava jest naelo jednake vrijednosti inidaba, prestacija, kojeg su strane dune potivati prilikom sklapanja naplatnih ugovora. Za naruavanje naela ekvivalentnosti inidaba predvidene su odredene pravne posljedice. Ovisno o intenzitetu ugroavanja toga naela one se mogu sastojati u nitetnosti ugovora (npr. zelenaki ugovor), mogunosti raskida ugovora (npr. kod odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja) ili u pobojnosti ugovora. Posljednja je mogunost predvidanja u odredbama instituta prekomjernog oteenja. Nastaje kad u vrijeme sklapanja naplatnog pravnog posla postoji oiti nerazmjer izmedu inidbe i protuinidbe. Oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora ako u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti morala znati za pravu vrijednost inidbe. Ponitaj se moe zahtijevati u roku od godine dana od sklapanja ugovora. d) Pravne radnje dunika na tetu vjerovnika. 3. POSLJEDICE PONITENJA Nema razlike u posljedicama izmedu nitetnog pravnog posla i onih koje nastaju ponitenjem pobojnog pravnog posla. U oba se sluaja svode na obvezu povrata u prijanje stanje (restitucija) i odgovornost za tetu. Osim toga, posljedice i u jednom i u drugom sluaju nastupaju ex tunc, tj. od sklapanja pravnog posla. 27

Prema tome, ako dode do ponitenja pobojnog posla, ima se izvriti vraanje onoga to je u izvrenju toga posla ispunjeno, a ako to nije mogue ili ako se narav onoga to je ispunjeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu prema cijenama u vrijeme vraanja odnosno donoenja sudske odluke. 4. TKO I U KOJEM ROKU MOE ZAHTIJEVATI PONITAJ U odnosu na nitetnost, krug osoba ovlatenih na traenje ponitenja znatno je ui. U naelu su to strane u poslu, a iznimno i neke tree osobe (npr. nasljednici glede oporuke). Ponitenje pobojnog pravnog posla moe se zahtijevati u roku od jedne godine od saznanja za razlog pobojnosti odnosno od prestanka prisile ako je posao sklopljen pod prijetnjom (subjektivni rok). Krajnji rok za ponitenje je tri godine raunajui od dana sklapanja pravnog posla (objektivni rok). Konvalidacija! 96. Konvalidacija C. KONVALIDACIJA Konvalidacija je naknadno osnaenje nevaljanih pravnih poslova. Koji pravni poslovi mogu konvalidirati? / Koji pravni poslovi kod nas mogu konvalidirati? Koji pravni poslovi prema ZOO-u mogu konvalidirati? Koji pravni posao prema ZOO ipak mogu konvalidirati? Pobojni u pravilu mogu konvalidirati. A iznimno mogu i nitetni, i to zabranjeni i zelenaki. Prema odredbama ZOO konvalidacija je mogua u odredenim sluajevima i uz ispunjenje zakonom predvidenih pretpostavaka. Pritom treba razlikovati nitetne od pobojnih pravnih poslova, jer mogunosti konvalidacije nisu iste za oba oblika nevaljanosti. 97. Nitetni ugovori ne mogu konvalidirati, ali postoji iznimka: Nitetni pravni poslovi u pravilu ne mogu konvalidirati kad uzrok nitetnosti naknadno nestane. Kada dolazi do konvalidacije nitetnih pravnih poslova u valjane prema ZOO-u? Iznimno, medutim, mogu prema ZOO i nitetni pravni poslovi konvalidirati. ZOO predvida nekoliko takvih sluajeva konvalidacije uvjetujui je odredenim pretpostavkama. Tako e zabranjeni pravni poslovi konvalidirati ako se ispune ove dvije pretpostavke: da je zabrana manjega znaenja i da je posao ispunjen. U stvari, ZOO kae da se u tom sluaju nitetnost ne moe isticati, to u biti znai da se posao osnauje, konvalidira. Zelenaki pravni posao takoder moe konvalidirati. Pretpostavke su: da oteenik istakne zahtjev da se njegova obveza smanji na pravian iznos, da takav zahtjev podnese u roku pet godina od sklapanja pravnog posla, da sud udovolji tom zahtjew, a udovoljit e mu ako je to mogue. U tom sluaju posao s odgovarajuom izmjenom ostaje na snazi, premda bi bilo pravilnije rei da postaje valjan, jer je do tada bio nitetan. Pobojni pravni poslovi, za razliku od nitetnih, u pravilu mogu konvalidirati. Mogunost konvalidacije ovisi o ponaanju strana, u prvom redu one u ijem je interesu pobojnost ustanovljena. Ona odluuje hoe li se koristiti pravom da zahtijeva ponitenje posla ili ne. Ako se odrekne prava na ponitaj, osim u sluajevima kada joj odricanje unaprijed nije doputeno (npr. kod prekomjernog oteenja), ili u zakonskom roku ne podigne tubu na ponitenje, pravni e posao konvalidirati. Konverzija! to je konverzija i primjer? Konverzija, primjer! Konverzija na primjeru! 98. Konverzija D. KONVERZIJA Kad nitetan pravni posao udovoljava pretpostavkama za valjanost nekog drugog pravnog posla, medu stranama e vrijediti taj drugi pravni posao, ako bi to bilo u suglasnosti sa ciljem koji su strane imale na umu kada su sklapale pravni posao i ako se moe uzeti da bi one sklopile taj posao da su znale za nitetnost svog posla. Takvo pretvaranje nitetnog u valjani pravni posao naziva se konverzijom. Konverzijom e se najee "spaavati" oni nistetni pravni poslovi koje strane sklope zbog nedovoljnog poznavanja pretpostavaka valjanosti. Na primjer, strane su htjele mjenini zajam, ali u mjenicu nisu unijele sve bitne sastojke. Meutim, tu je mogua konverzija mjeninog u obini zajam, a mjenica e imati znaenje priznanice odnosno zadunice. 28

POJAM I VRSTE OBVEZA 1. POJAM OBVEZE Obveza je pravni odnos izmeu dvaju osoba po kojemu je jedna osoba (vjerovnik - creditor) ovlatena zahtijevati od druge osobe (dunik - debitor) neku inidbu koju je ta druga osoba duna ispuniti. Obveza se razlikuje od inidbe jer je ona pravni odnos, a inidba je ljudska radnja. Razlikujemo: Potpune i nepotpune obveze Obveze s vie subjekata Obveze s vie inidaba Novane obveze 2. POTPUNE I NEPOTPUNE OBVEZE a) Potpune obveze. Vjerovnik je u obveznopravnom odnosu aktivna strana. Ako obveznopravni odnos promatramo s gledita vjerovnikova zahtjeva na inidbu, govorimo o trabini. Zato se ponekad i cjelokupno obvezno pravo naziva i trabeno pravo. Dunik je u obveznom odnosu pasivna strana. Ako se obveznopravni odnos promatra s gledita dunika, govori se o obvezi. Trabina se sastoji od dvaju elemenata. Unutar trabine postoji subjektivno obvezno pravo vjerovnika na odreenu inidbu i zahtjev uperen protiv dunika da se ta inidba i ispuni. Trabina = subjektivno pravo + zahtjev na ispunjenje. Meutim, kako je obveza korelativan pojam, jer se izrazom obveza oznauje i itav obveznopravni odnos - obveza, naime, logiki ne moe postojati ako ne postoji i njoj odgovarajua trabina - moglo bi se umjesto o obvezi govoriti o dugovanju kad se eli oznaiti jedino dunikova pozicija u obveznopravnom odnosu. Dugovanje se, takoer, sastoji od dvaju elemenata. To su dug i odgovornost. Dug pokazuje sadraj dunikove obveze, a odgovornost znai dunost ispunjenja na koju se odnosi vjerovnikov zahtjev. Obvezni odnos u kojem se trabina sastoji od subjektivnog prava i zahtjeva, a dugovanje od duga i odgovornosti za dug naziva se potpunim obveznopravnim odnosom. Nepotpune obveze! b) Nepotpune obveze. Osnovno je pravilo graanskog prava da dunik za preuzete obveze odgovara vjerovniku itavom svojom imovinom. Postoje, meutim, sluajevi u kojima dunik za postojei dug uope ne odgovara, ili pak ne odgovara vjerovniku itavom svojom imovinom, nego samo odreenim njezinim dijelom. U takvom se sluaju govori o nepotpunim obvezama. Nepotpune obveze pojavljuju se ili kao naturalne obveze ili pak kao obveze s ogranienom odgovornou. Naturalne obveze! Naturalne ili prirodne obveze! aa) Naturalne ili prirodne obveze. U obveznom pravu poznati su sluajevi obveznopravnih odnosa u kojima na vjerovnikoj strani postoji samo subjektivno pravo na inidbu, ali bez vjerovnikog zahtjeva na ostvarenje prava. U takvom sluaju na dunikoj strani postoji samo dug, ali bez odgovornosti. Takva se situacija javlja, npr. kod zastarjele obveze ili kod usmenog darovanja bez prave predaje. Za takve je obveze karakteristino da se mogu valjano ispuniti. Ako dunik ispuni dunu inidbu, ne moe ono to je dao ili platio, dakle ono to je ispunio, traiti natrag. Dunik, naime, nije platio nedug, nego dug. Vjerovnik, meutim, ne moe dunika prisiliti na ispunjenje takve obveze. Kod vjerovnika je nestao zahtjev, a to praktiki znai da ne moe tubom zahtijevati ostvarenje svoga prava. Kod dunika, pak, nema vie odgovornosti, a to znai da bi se, kad bi ga vjerovnik tuio, mogao uspjeno obraniti stavljanjem prigovora zastare, nedostatka oblika itd. Zbog toga se takve obveze nazivaju naturalnim, nepotpunim ili neutuivim. Prema tome, naturalne ili prirodne obveze su takve obveze koje se mogu valjano ispuniti, ali se ispunjenje ne moe protiv volje dunika tubom ostvariti. Na zastaru sud ne pazi po slubenoj dunosti, nego iskljuivo na prigovor tuenika. Obveze s ogranienom odgovornou! bb) Obveze s ogranienom odgovornou. Meu nepotpune obveze obino se svrstavaju i one obveze kod kojih na vjerovnikoj strani postoji i pravo i zahtjev, a na dunikoj i dug i odgovornost, ali je odgovornost ograniena. Ograniavanje odgovornosti javlja se u tri oblika. 29

Razlika ovrnog i nekog drugog sustava! 1. Sustav abandona (naputanja stvari) U obveznom pravu ima sluajeva u kojima je dunikova obveza koncentrirana ili, bolje rei, povezana iskljuivo s jednom stvari. Tako, npr., vlasnik koji od potenog posjednika trai povrat svoje stvari mora ovome naknaditi nune i korisne trokove. Meutim, vlasnik koji ne eli naknaditi trokove, moe posjedniku prepustiti tu stvar. Vlasnik, dakle, stvar naputa i njome, a ne cjelokupnom svojom imovinom, odgovara za svoju obvezu podmirenja trokova. Abandonalni ili noksalni sustav osobito je poznat u noksalnom pravu. 2. Ovrni ili pekulijarni sustav Po tom sustavu dunik za preuzete obveze ne odgovara vjerovniku itavom svojom imovinom, nego samo odreenim dijelom svoje imovine. Tako e, npr., u sluaju kad vjerovnici ostavitelja zatrae tzv. separatio bonorum (odvajanje ostavine od nasljednikove imovine) odgovarati nasljednik za ostaviteljeve dugove samo ostavinom, ili, kako se to obino kae, ostaviteljevi vjerovnici mogu se, kad su zatraili separatio bonorum, namiriti samo iz ostavine, a ne mogu u ovrnom postupku zahvatiti i nasljednikovu imovinu. Ta dva sustava spadaju u tzv. predmetno stegnutu odgovornost. 3. Sustav kvantitativno ograniene odgovornosti Dok se u prva dva spomenuta sustava odgovornost ograniava na odreeni predmet, ili odreeni krug predmeta, dotle se u kvantitativno ogranienoj odgovornosti imaju pred oima sluajevi u kojima dunik za preuzete obveze, dodue odgovara itavom svojom imovinom, ali samo do stanovitog iznosa. Na primjer, nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove itavom svojom imovinom, dakle i svojom i naslijeenom, ali samo do visine vrijednosti naslijeene imovine. 3. OBVEZE S VIE SUBJEKATA (PLURALISTIKE OBVEZE) Dualistike se obveze javljaju u dvije varijante. Prema jednoj je jedan subjekt vjerovnik, a drugi dunik u tom sluaju je rije o jednostranoobveznom odnosu. Prema drugoj varijanti svaka je strana istovremeno i vjerovnik i dunik tada je rije o dvostranoobveznom odnosu. Ima i takvih obveznopravnih odnosa u kojima se na svakoj strani, ili na obje strane istodobno, nalazi vie subjekata tada govorimo o pluralistikim obvezama. Pluralistike obveze su obveze s vie subjekata bilo na kojoj obveznoj strani ili na obje strane. Pluralistike se obveze dijele na djeljive, nedjeljive i solidarne. a) Djeljive obveze. Djeljiva ili razdijeljena obveza nastaje kad je inidba djeljiva, a u obveznopravnom se odnosu pojavljuje vie subjekata. Prema ZOO-u obveza je djeljiva ako se ono to se duguje moe podijeliti i ispuniti u dijelovima. Ti dijelovi moraju imati ista svojstva kao i cijela inidba, a inidba tom podjelom nita ne gubi od svoje vrijednosti. inidba je, dakle, djeljiva onda kada se moe podijeliti na dijelove ili kvote. Djeljive su npr. novane inidbe. Ako, npr. tri suvlasnika jedne vile koja ima jedan deseterosobni stan kao najmodavci zakljue ugovor o najmu stana s jednim najmoprimcem uz najamninu od 900 kn mjeseno, oigledno je da e svaki od suvlasnika imati pravo na 300 kuna mjesene najamnine. Najmoprimac plaa doista svakom suvlasniku, ako nita drugo nije bilo ugovoreno, po 300 kuna. Ako jednome od suvlasnika ne plati, ne moe drugi kojemu je njegova kvota plaena, tuiti jer je to razdijeljena obveza. Prema tome, kad u djeljivoj obvezi ima vie vjerovnika, trabina se medu njima dijeli, ako nije drukije ugovoreno, na jednake dijelove i svaki od njih moe zahtijevati samo svoj dio trabine. Ako pak u djeljivoj obvezi ima vie dunika, obveza se meu njima dijeli na jednake dijelove (izuzev drukije ugovorene podjele) i svaki od njih odgovara za svoj dio duga. 99. Odgovornost dunika kod djeljive obveze nastale trgovakim ugovorom Kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovakim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgovornost (predmnjeva solidarnosti). Rizik insolventnosti dunika svaki vjerovnik snosi za svoj dio trabine. 30

Prekid zastare ide u korist samo onog vjerovnika koji se na prekid poziva, odnosno pogaa samo onog dunika prema kojem je prekid poduzet. Zakanjenje dunika prema jednom vjerovniku ne proizvodi uinke prema ostalim vjerovnicima. Novacija izmeu vjerovnika i jednog dunika ne proizvodi uinke prema ostalim vjerovnicima. Medutim, iako svaki dio ima svoju samostalnu sudbinu, tj. moe se samostalno ugasiti, zastarjeti itd., ipak djeljive obveze tretiramo kao cjelinu unutar pluralistikih obveza zato jer ih u materijalnopravnom pogledu vee u jedinstvo to to potjeu iz jedne iste pravne osnove. Nedjeljive obveze! b) Nedjeljive obveze 1. Pojam. Nedjeljiva ili nerazdijeljena obveza nastaje kao posljedica nedjeljivosti inidbe ako se u obveznom odnosu nalazi vie subjekata bilo na kojoj strani. Nedjeljiva je ona inidba koja se ne moe podijeliti u kvote. Nedjeljive su uglavnom inidbe: injenja (npr. izrada umjetnike slike, istina ta se inidba ne moe ispuniti odjednom, jer izrada slike traje neko vrijeme, ali postupno izraivanje slike ne znai dijeljenje inidbe, jer pojedini akt izrade pravno nije dio inidbe), trpljenja (npr. slunost puta se ne moe osnovati do polovice toga puta) i proputanja, a rjee inidba davanja. Nedjeljive inidbe treba promatrati kroz dva sluaja: sluaj vie vjerovnika i sluaj vie dunika. Nedjeljive obveze s vie vjerovnika! 2. Sluaj vie vjerovnika. Primjer. A., B. i C. se sporazumiju da od D-a uzmu na godinu dana u zakup automobil. To su tri vjerovnika, a inidba je nedjeljiva, jer D. ne moe predati kotae A-u, volan B-u, a karoseriju C-u. Tu je trabina samo jedna, a sadraj joj je pravo da se zahtijeva izruenje automobila. To pravo je nedjeljivo pa je, prema tome, svaki suvjerovnik subjekt cijele trabine. I A. i B. i C. mogu zahtijevati predaju automobila. Meutim, ako D. preda automobil A-u, on nije ispunio svoju obvezu prema B-u i C-u, jer obvezu ne moe ispuniti na dijelove jer je inidba nedjeljiva. Iz toga slijedi da u sluaju nedjeljive obveze s vie vjerovnika svaki je od vjerovnika subjekt cijele trabine, ali ispunjenje inidbe mogu zahtijevati samo svi zajedno. Jedan od njih moe zahtijevati da dunik ispuni obvezu njemu samo ako je ovlaten od drugih vjerovnika da primi ispunjenje. No, tu treba paziti na jednu stvar. Svaki od vjerovnika ima samostalno pravo na tubu; da bi podigao tubu, ne treba pristanak drugih suvjerovnika. On samo mora tubeni zahtjev postaviti kumulativno, a ne samo za sebe. Stoga, ako bi sam A. tuio D-a na predaju, morao bi u tubi staviti zahtjev: "D. je duan predati auto A-u, B-u i C-u." Postavlja se pitanje to e biti onda kad dunik hoe ispuniti obvezu, a ne zna kome bi je ispunio ili je ne moe ispuniti svima, ili pak oni odbijaju primiti ispunjenje. U takvom sluaju kad dunik ni uz najbolju volju ne moe ispuniti obvezu moe traiti da se predmet preda u sudski polog ili javnom biljeniku, ako je stvar pogodna za uvanje. Dunik stavlja stvar u ostavu za sve vjerovnike. I svaki vjerovnik moe zahtijevati od dunika da objekt inidbe poloi sudu ili javnom biljeniku. Prema tome, u sluaju vie vjerovnika dunik je duan ispuniti inidbu svima zajedno, jednome onda kad je ovlaten od ostalih i kad zahtijeva u ime svih, ili pak moe poloiti dug u sudsku ostavu ili javnom biljeniku. to se tie meusobnog odnosa samih vjerovnika, to je odnos koji se ureuje posebno i dunika se ne tie. Na primjer, dunika D. se ne tie kad preda automobil hoe li se u njemu voziti samo A. 3. Sluaj vie dunika. Ako u nedjeljivoj obvezi postoji vie dunika, odgovornost za ispunjenje obveze tereti svakog sudunika u cijelosti. inidba se ne moe ispuniti na dijelove. Zbog toga je vjerovnik ovlaten od bilo kojeg dunika zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. Na primjer, tri arhitekta obveu se izraditi nacrt za jednu kuu. Vjerovnik moe od bilo kojega od njih zahtijevati cijeli nacrt. Ali im je jedan od dunika u nedjeljivoj obvezi ispunio dunu inidbu, obveza se u cijelosti prema svima gasi. to se tie internog odnosa izmeu sudunika, njihov se meusobni odnos razrjeava na temelju regresa. Onaj koji je ispunio cijelu inidbu ima pravo zahtijevati od ostalih da mu naknade onoliko koliko na svakoga od njih otpada. 31

Uzmimo da su trojica bila duna predati jednu knjigu. Jedan je od njih knjigu kupio i predao. Razumije se da se on moe od ostale dvojice regresirati za onaj dio cijene koji na njih otpada (od svakoga po jednu treinu ako medu njima nije bilo dogovoreno drukije). Propisi o solidarnim obvezama primjenjuju se na odgovarajui nain i na nedjeljive obveze. Solidarne obveze! c) Solidarne obveze 1. Pojam. Solidarna obveza je takav obveznopravni odnos u kojemu je svaki od vie suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe od bilo kojeg dunika, a svaki od vie sudunika duan je dijelu inidbu ispuniti premda je inidba djeljiva. Ako je inidba jedanput ispunjena, namireni su svi vjerovnici i osloboeni svi dunici. Naziv "solidarna obveza" potjee otuda to je svaki od suvjerovnika ovlaten u cijelosti, in solidum, zahtijevati ispunjenje inidbe od bilo kojeg sudunika. Za sudunike u solidarnoj obvezi vrijedi ono poznato pravilo solidarnosti: svi za jednoga, jedan za sve. Solidarna obveza e biti aktivna ako na vjerovnikoj strani ima vie subjekata. To je tzv. aktivna solidarnost. Solidarnost moe biti pasivna ako na dunikoj strani ima vie dunika. To je tzv. pasivna solidarnost. 2. Aktivna solidarnost. Osnovna je karakteristika aktivne solidarnosti u tome da je svaki od suvjerovnika ovlaten zahtijevati ispunjenje cijele inidbe. Ali, ako imamo na umu da je inidba djeljiva, vjerovnik je ovlaten zahtijevati ispunjenje i dijela inidbe. Na primjer, A. i B. se dogovore da e kao solidarni vjerovnici pozajmiti C-u 10.000 kuna. A. moe zahtijevati od C-a cijelu svotu i ako je C. platio, namiren je A. i B. Isto tako moe uiniti i B. Ali A moe zatraiti C-a da mu plati samo 2.500 kuna ako to A-u odgovara. Vidimo da je kod aktivne solidarnosti svaki vjerovnik alternativno subjekt cijele trabine. To znai da dunik moe platiti onom vjerovniku kojemu hoe, sve dok neki vjerovnik ne zatrai ispunjenje. Tu valja imati na umu ovo: dunik se oslobaa obveze prema drugim suvjerovnicima tek onda kad je vjerovnik koji tui namiren, a ne ve onda kad se obveza utui. Aktivna solidarnost izmedu vjerovnika nastaje samo kad je ugovorena ili zakonom odreena, ali moe biti utemeljena i na razredbi posljednje volje. Svaki solidarni vjerovnik ima pravo zahtijevati od vjerovnika koji je primio ispunjenje od dunika da mu preda dio koji mu pripada. Ako iz odnosa medu vjerovnicima ne proistjee to drugo, svakome solidarnom vjerovniku pripada jednak dio. 100. Solidarni dunici 3. Pasivna solidarnost. Pasivna solidarnost je takav obveznopravni odnos u kojem je svaki od sudunika usprkos djeljivosti inidbe duan ispuniti cijelu inidbu bilo kojem vjerovniku. Razumije se da moe ispuniti i dio inidbe ako to vjerovnik zahtijeva. Pasivna solidarnost ima tipinu svhu koja se sastoji u tome da se vjerovniku prua vea sigurnost da e mu inidba biti doista i ispunjena. Na primjer A., B. i C. kao solidarni dunici uzmu zajam od 12.000 kuna od D-a. Razumije se da je tu D. dobio veu sigurnost, jer moe povrat pozajmljene svote traiti od bilo kojeg od solidarnih dunika. To je mogue stoga to, premda se radi o jednom dugu, ipak za nj odgovaraju i A. i B. i C. Da se doista radi samo o jednom dugu, vidi se po tome to se ako dug plati, recimo B., oslobadaju i A. i C. S obzirom na takvu situaciju izgraena je za pasivnu solidarnost posebna formula. Dijelei obvezu (dugovanje) na dug i odgovornost, kaemo da glede duga formula glasi aut-aut (ili-ili), a glede odgovornosti et-et (i-i). To znai da je kod solidarne obveze dug alternativan, ali je odgovornost kumulativna. Prema tome, vjerovnik moe kao dunika zahvatiti bilo A-a, bilo B-a, bilo C-a. Ali, ako se ne namiri od jednoga u potpunosti, odgovaraju za ostatak i drugi. Solidarnost se u pravilu ne presumira. Za nastanak solidarne obveze, bilo aktivne, bilo pasivne, uvijek je potrebna posebna pravna osnova. Iznimku imamo kod trgovakih ugovora. Naime, kad ima vie dunika u nekoj djeljivoj obvezi nastaloj trgovakim ugovorom, oni odgovaraju vjerovniku solidarno, osim ako su ugovaratelji izrijekom otklonili solidarnu odgvornost. 32

Pasivna solidarnost nastaje: Ugovorom. Ako je inidba djeljiva, a na pasivnoj se strani nalazi vie subjekata, potrebno je da se dunici u ugovoru izrijekom obveu kao solidarni dunici. Stoga, npr. ako A. i B. dignu zajam od 10.000 od C-a i nita posebno ne ugovore, nastaje dijeljiva, a ne solidarna obveza. Ako se hoe osnovati solidarna obveza, potrebno je navesti npr. "A, i B. kao solidarni dunici obvezuju se itd."; Odredbom posljednje volje. Na primjer, ostavitelj odredi u oporuci ovako: "Moji nasljednici A., B. i C. duni su mi zajedno podignuti nadgrobni spomenik "; Zakonom. Izravno iz zakona ne nastaje solidarna obveza (kao ni obveza uope), nego se tu radi o tome da zakon uz postojanje nekih injenica i bez obzira na stranaku volju vee nastanak solidarne obveze. Ako npr. vie osoba uzrokuje tetu zajedno, svi sudionici po zakonu odgovaraju solidarno ukljuujui i njihove poticatelje i pomagae. Zatim prema naem Zakonu o nasljeivanju nasljednici solidarno odgovaraju za ostaviteljeve dugove. 4. Prestanak solidarne obveze. Solidarna obveza prestaje ispunjenjem dune inidbe ili kompenzacijom, a pod odreenim pretpostavkama i otpustom duga. Glede otpusta duga, treba rei da u sluaju solidarnosti vjerovnika, otpustom duga koji izvri jedan od vjerovnika smanjuje se solidarna obveza za iznos njegove trabine. Njegova odluka o otpustu njegovog dijela duga ne dira u prava ostalih vjerovnika. Kod solidarnih dunika, otpust duga izvren sporazumno s jednim dunikom oslobaa obveze i ostale dunike osim ako je otpust za svrhu imao da oslobodi duga samo onog dunika s kojim je otpust izvren. U tom se sluaju za ostale dunike solidarna obveza smanjuje samo za njegov dio. Prema tome, treba utvrditi je li rije o otpustu in rem (otpust kojem je namjera otpust duga prema svim dunicima s ciljem gaenja obveze) ili o otpustu in personam (otpust kojem je namjera osloboenje od duga za tono odreenog dunika). 5. Regres izmeu sudunika. Promatrajui solidarnu obvezu s gledita pasivne solidarnosti, moemo uoiti postojanje dvaju odnosa u okviru solidarne obveze: Prvi odnos postoji izmeu vjerovnika na jednoj strani i zajednice dunika na drugoj strani. Taj se odnos naziva odnosom solidarnosti. Znamo da to s gledita dunika znai jedan za sve, svi za jednoga, a za vjerovnika da zahtijeva namirenje bilo od kojeg sudunika. Osim tog odnosa solidarnosti postoji i drugi, unutarnji odnos izmeu samih dunika. Taj se odnos naziva odnos regresa i postaje aktualnim poto jedan od solidarnih dunika podmiri vjerovnika. Pravo regresa! Regres! Pravo regresa znai pravo povrata. Naime, kad jedan od sudunika u cijelosti podmiri vjerovnika, tada takav dunik ima pravo da se na jednake dijelove namiri od ostalih sudunika, jer on nije platio samo svoj nego i njihov dug. Ako je solidarna obveza osnovana u iskljuivom interesu jednog od solidarnih dunika, on je duan naknaditi cijeli iznos obveze suduniku koji je namirio vjerovnika. Ali, ako je jedan od solidarnih dunika postao nesposoban obvezati se odnosno nesposoban platiti, tada u odnosu izmeu dunika nastaje stanovita modifikacija, jer njegov dio moraju na sebe preuzeti drugi sudunici. Meutim, insolventnost jednoga od sudunika mora nastati prije isplate solidarnog duga. Ako je insolventnost nastupila poslije isplate, tada to kodi samo placu. Na primjer, A., B. i C. solidarno duguju D-u 9.000. U meuvremenu A. je postao insolventan (nema odakle platiti). Ako B. plati cijeli dug, moi e od C-a zahtijevati 4.500 kn, jer toliko sada iznosi kvota. Meutim, ako B. plati dug, pa tek nakon toga A. postane insolventan, moi e se od C-a zahtijevati samo 3,000 kn. Zahtjev na 3.000 protiv A-a propada mu; ne moe ga, naime, ostvariti jer ovaj vie nema imovine. istaknuvi prigovor zastare. Navedite obveze s vie inidaba! 4. OBVEZE S VIE INIDABA Alternativne, fakultativne, kumulativne obveze! Alternativne obveze! a) Alternativne obveze su takve obveze kod kojih dunik duguje dvije ili vie inidaba, ali im ispuni jednu od njih, oslobaa se obveze. Na primjer, netko je obvezan predati ili radio-aparat ili motorkota. im preda, recimo, radio-aparat, rijeio se u potpunosti cijele obveze. 33

Ako to drugo nije ugovoreno (npr. da e izbor izvriti vjerovnik ili trea osoba), pravo izbora pripada duniku. Izbor je uinjen kada strana koja ima pravo izbora drugu obavijesti o onome to je izabrala. Od tog trenutka izbor se vie ne moe mijenjati. Postane li koja od inidaba nemoguom, zbog dogaaja za koji nijedna strana ne odgovara (npr. zbog vie sile), obveza se ne gasi nego ograniuje na preostalu inidbu odnosno preostale inidbe. Ako za nemogunost jedne inidbe odgovara dunik, obveza se ograniuje na preostalu inidbu, osim ako je pravo izbora imao vjerovnik u kojrm sluaju vjerovnik moe po svom izboru zahtijevati preostalu inidbu ili naknadu tete. Ako je vjerovnik odgovoran to je jedna od inidaba postala nemoguom, dunikova obveza se gasi. No, ako je dunik imao pravo izbora, tada on moe izvriti svoju obvezu ispunjenjem preostale inidbe i od vjerovnika zahtijevati naknadu tete. Ako je, pak, pravo izbora imao vjerovnik koji je skrivio nemogunost jedne inidbe, tada on moe duniku naknaditi tetu i zahtijevati ispunjenje preostale inidbe. Fakultativne obveze! Fakultativne obveze i primjer! 101. Koja je razlika izmeu fakultativne obveze i fakultativne trabine? b) Fakultativne obveze su one kod kojih dunik duguje samo jednu inidbu, ali mu je doputeno osloboditi se svoje obveze ispunjenjem neke druge odreene inidbe. To se njegovo ovlatenje naziva alternativnim ovlatenjem ili facultas alternativa. Na primjer, netko je prodao nalivpero za 30 kuna, a poslije sazna da vrijedi 200 kuna. U tom sluaju prodavatelj moe zahtijevati razvrgnue prodaje zbog tzv. prekomjernog oteenja. Meutim, kupac koji je u tom sluaju duan vratiti stvar prodavatelju moe je ipak zadrati ako prodavatelju doplati punu vrijednost nalivpera. Ovdje je obveza kupca povrat stvari, a alternativno ovlatenje nadoplata cijene. Ako do nemogunosti inidbe doe bez dunikove krivnje, obveza se gasi. Ako je inidba postala nemoguom dunikovom krivnjom, vjerovnik moe zahtijevati samo naknadu tete, ali se dunik moe osloboditi obveze na naknadu tete ispunjenjem inidbe na koju je kao alternativu ovlaten. Alternativno ovlatenje je mogue i na strani vjerovnika. Prema ZOO-u, to je mogue ako je tako ugovoreno ili predvieno zakonom. Sastoji se u tome da vjerovnik moe umjesto dugovane inidbe zahtijevati od dunika neku drugu odreenu inidbu. ZOO naziva to fakultativnom trabinom. Kumulativne obveze! c) Kumulativne obveze su obveze u kojima dunik duguje vie inidaba, a obveze se oslobaa ako ih sve ispuni. Ispunjenje moe biti ugovoreno u isto doba ili sukcesivno. Sukcesivno e osobito doi u obzir kod, npr. kupnje opreme za neku tvornicu, gdje se obino predvidi vremenski raspored isporuka pojedinih strojeva itd. Dode li do nemogunosti ispunjenja koje od inidaba, gleda se na uzrok nemogunosti. Ako dunik ne odgovara za nemogunost ispunjenja, obveza se u pogledu te inidbe gasi. Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje preostalih inidaba ako mu to odgovara, ako ne, obveza se u cijelosti gasi. Skrivi li dunik nemogunost ispunjenja, vjerovnik ima pravo na naknadu tete i na ispunjenje ili odustaju od preostalih inidaba. Novane obveze! 5. NOVANE OBVEZE a) Pojam. Novana je ona obveza koja za inidbu ima odreeni iznos novca. Kako se novana inidba vie ne smatra inidbom davanja zamjenjivih stvari nego inidbom vrijednosti, kljuno pitanje kod novanih obveza je treba li visinu novane obveze usklaivati s promjenama u vrijednosti novca do kojih doe u vremenu od sklapanja pravnog posla do trenutka ispunjenja novane inidbe, osobito u poslovima na dulji rok. Odgovor treba potraiti u naelu monetarnog nominalizma. Naelo monetarnog nominalizma/valorizma! Iznimke! / Teorije nominalizma i valorizma, koja je kod nas prihvaena i sluajevi odstupanja od teorije nominalizma? b) Naela nominalizma i valorizma. Naelo monetarnog nominalizma! Naelo nominalizma! 102. Naelo monetarnog nominalizma 34

Naelo monetarnog nominalizma prihvatio je ZOO i izrazio u odredbi: "Kad obveza ima za inidbu iznos novca, dunik je duan isplatiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo" (npr. zatitne klauzule). Ovo naelo iskljuuje da dunik odgovara za gubitak vrijednosti novca (npr. inflacija), jer je dunik duan platiti onaj broj novanih jedinica na koji obveza glasi, osim kad zakon odreuje to drugo (npr. zatitne klauzule). Naelo valorizma! Prema naelu valorizma promjena vrijednosti novca odnosno njegove kupovne moi zahtijeva promjenu visine novane svote koja je objekt novane obveze. Ako vrijednost novca padne, broj novanih jedimca treba poveati, a ako poraste, broj novanih jedinica treba smanjiti. Krajnja svrha valorizacije jest osiguranje razmjene ekvivalenata to je temeljni smisao naela jednake vrijednosti inidaba i naela pravinosti, kao osnovnih naela obveznog prava. Usprkos tako znaajnim pozitivnim stranama naela valorizma, u suvremenim se pravnim sustavima openito prihvaa naelo nominalizma. Presudan je prigovor koji se upuuje valoristikom naelu, naime, da ono ima za posljedicu neodreenost novane obveze zbog ega je latentno izvorite sporova meu stranama. Dalja je posljedica oteavanje i usporavanje prometa i unoenje u nj elemenata nesigurnosti. S druge strane, iskljuiva primjena naela nominalizma urodila bi potpunim rtvovanjem naela ekvivalentnosti i pravinosti. Da se to ne bi dogodilo, zakonodavstva u pravilu doputaju odstupanje od naela nominalizma. To se ini propisivanjem odreenog broja iznimaka ili davanjem odredbama o nominalizmu dispozitivnog karaktera, to omoguuje stranama ugovaranje tzv. zatitnih klauzula. Njima stranke preveniraju gubitak zbog promjene vrijednosti novca. Iznimke od naela nominalizma! 103. Izuzeci od naela monetarnog nominalizma / Odstupanja od naela monetarnog nominalizma Prema ZOO-u odstupanja od naela nominalizma mogua su samo ako su predviena zakonom. Nekoliko sluajeva odstupanja predvideno je u ZOO. Tako na primjer: odredbama o izmjeni ugovora zbog promijenjenih okolnosti (clausula rebus sic stantibus) doputeno je, pod odredenim pretpostavkama, sporazumno izmijeniti sadraj ugovornih obveza, to se odnosi i na novanu obvezu; ako u sluaju nitetnosti ili pobojnosti ugovora nije mogue izvriti povrat u prijanje stanje (restitutio in integrum), daje se novana naknada prema cijenama, ne u vrijeme sklapanja ugovora, ve onima u vrijeme donoenja sudske odluke; visina novane naknade materijalne tete odreuje se prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke, a ne u vrijeme dospjelosti obveze naknade tete koje se podudara s trenutkom nastanka tete; dosuena naknada tete u obliku rente moe se poveati ili smanjiti ako se znatnije promijene okolnosti koje je sud imao na umu pri donoenju odluke. 104. Zatitne klauzule / Indeksna klauzula klizna skala / Razlika izmeu klizne skale i indeksne klauzule 105. Nabrojite najmanje 4 zatitne klauzule kod ugovora sa novanom obvezom? Zlatne monetarne klauzule, valutne monetarne klauzule, klizna skala, indeksna klauzula Postavlja se pitanje doputa li nae obvezno pravo ugovaranje zatitnih klauzula? Potrebno je razlikovati monetarne klauzule, indeksne klauzule i klauzulu o kliznoj skali. Objasnite zatitne monetarne klauzule! 106. Valuta obveze Glede zatitnih monetarnih klauzula (zlatnih i valutnih) doputeno je samo ugovoriti da e se vrijednost ugovorne obveze u domaoj valuti izraunati na temelju cijene zlata ili teaja domae valute prema odredenoj stranoj valuti. U tom sluaju obveza se ispunjava plaanjem u domaoj valuti prema teaju koji strane ugovore. Ako, pak, strane ne ugovore teaj, isplata e se izvriti prema prodajnom 35

teaju koji objavi devizna burza, odnosno Hrvatska narodna banka i koji vrijedi na dan dospjelosti odnosno po zahtjevu vjerovnika na dan plaanja. Dakle, dva su datuma odluna za preraunavanje valute obveze u valutu plaanja: ili dan dospjelosti ili po zahtjevu vjerovnika dan plaanja. Nije, medutim, doputeno, osim u nekim zakonom predvidenim sluajevima, ugovarati plaanje novane obveze u zlatu ili nekoj stranoj valuti. Ako se to ipak uini, ispunjenje takve obveze moe se zahtijevati iskljuivo u valuti Republike Hrvatske prema prodajnom teaju koji objavi devizna burza odnosno HNB i koji vrijedi na dan dospjelosti odnosno po zahtjevu vjerovnika na dan plaanja. Dakle, valuta obveze je zatitna klauzula prema kojoj je cilj zatiti vjerovnika od pada (gubitka) vrijednosti novca (npr. inflacija). Indeksna klauzula! to je to indeksna klauzula? Monetarna, indeksna klauzula! 107. Indeksna klauzula i klizna skala Indeksna klauzula je ugovorna odredba kojom se iznos novane obveze u domaem novcu vee za promjene cijena dobara, roba i usluga izraenih indeksom cijena utvrenim od ovlatene osobe (npr. zavoda za statistiku). Klizna skala! 108. Kod koje vrste ugovora se moe ugovoriti klizna skala? Kod ugovora o graenju. Klizna skala je ugovorna klauzula prema kojoj se, u ugovorima kojima se jedna strana obvezuje izraditi i isporuiti odreene predmete (npr. ugovor o gradenju i sl.), ugovorena cijena ini ovisnom o cijeni potrebnog materijala, rada i drugih trokova proizvodnje, u odreeno vrijeme i na odredenom tritu. 109. Koja je rezlika izmeu klizne skale i indeksne klauzule? Kod klizne skale uzima se u obzir cijena rada i materijala koje npr. graevinar koristi, dok se kod indeksne klauzule uzima u obzir cijena roba i usluga koje odreuje odreeno dravno tijelo, npr. Zavod za satistiku. 110. to je zajedniko indeksnoj klauzuli i kliznoj skali? Obje su zatitne klauzule, ugovorne odredbe kojima se iznos novane obveze odnosno ugovorena cijena ine ovisnima o odreenim cijenama promjeni cijene dobara, roba i usluga odnosno cijeni materijala, rada i drugih trokova proizvodnje. Takoer je zajednika karakteristika tih kaluzula da kada su ugovorene svota novane obveze jo nije poznata u trenutku sklapanja ugovora, nego e se utvrditi u nekom kasnijem trenutku. 111. Kamate 112. Odreivanje zateznih i ugovornih kamata / Parametri za odreivanje zateznih i ugovornih kamata / Naelo rationae personae kod odreivanja najvie stope ugovornih kamata? Primjenjuje se subjektivni kriterij (ratione personae) to znai da o svojstvu subjekta u konkretnom obveznopravnom odnosu ovisi visina kamatne stope, jer kamatna stopa nije ista kod trgovaca i ostalih sudionika, kod trgovakih ugovora je via nego kod graanskih. 113. Specifinost ugovornih i zateznih kamata kod trgovakih ugovora i izmeu trgovaca i osoba javnog prava / Posebne odredbe za odnose iz trgovakih ugovora izmeu trgovaca i osoba javnog prava specifinost za ugovorne i zatezne kamate Kamate su za u odnosima izmeu trgovaca i trgovaca i osoba javnog prava vie nego u odnosima izmeu ostalih subjekata c) Kamate. Vana posebnost novane obveze jest da uz nju moe nastati jedna nova obveza, obveza na kamate. Kamate su naknada za koritenje tudih zamjenjivih, pokretnih stvari, najee novca. Visina ove naknade odmjerava se prema visini glavnice i trajanju njezina koritenja. Kamate se esto nazivaju i civilnim ili graanskopravnim plodovima (za razliku od prirodnih plodova) jer se stjeu na osnovi postojanja nekog graanskopravnog odnosa. Ne predstavljaju kamate davanja u obvezama razliitim od glavnice, ili u radu, kao ni davanja koja nisu odmjerena po trajanju koritenja, nego paualno. 36

114. Vrste kamata i to su Prema osnovi nastanka kamate se dijele na: zakonske (usurae legales) i ugovorne (usurae conventionales). 115. Razlike ugovornih i zateznih kamata Zakonske kamate imaju svoj temelj u zakonskoj normi kojom se duniku namee, uz podmirenje glavnice, i obveza na kamate. Kao primjer navodimo nekoliko takvih odredaba ZOO: dunik koji zakasni s ispunjenjem novane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate; ugovorna strana koja u sluaju raskida ugovora vraa primljeni novac duna je platiti zatezne kamate od dana kad je novac primila; kad se vraa steeno bez osnove, moraju se platiti zatezne kamate; kod zajma kao trgovakog ugovora, zajmoprimac duguje kamate i ako nisu ugovorene; u sluaju prodaje na kredit, kupac duguje kamate od kad mu je stvar predana, bez obzira na to je li dospjela obveza na isplatu cijene. Plaaju se i kad nema zakanjenja. 116. Primjer zakonskih kamata Ugovor o zajmu je primjer zakonskih kamata koje nisu istodobno i zatezne, jer se one plaaju bez obzira na to je li dunik u zakanjenju s ispunjenjem svoje obveze ili nije. Najpoznatiji primjer zakonskih kamata jesu zatezne kamate koje se spominju u prva tri navedena primjera. 117. Moratorne (zatezne) kamate / Zatezne kamate 118. Kod zateznih kamata na kakve se obveze odnose i zbog ega se odreuju? Zatezne ili moratorne kamate sankcija su prema duniku koji zakasni s ispunjenjem novane obveze. Nema li zakanjenja, nema ni zatezne kamate. Visina stope zatezne kamate utvruje se posebnim zakonom ili drugim propisima. Vrlo esto se mijenja ovisno o stopi inflacije i gospodarskoj politici drave. Zatezna kamata kolika je? Uredba o visini stope z.k.? Stopa zakonskih zateznih kamata? Za odnose iz trgovakih ugovora i odnose trgovca i osobe javnog prava stopa zateznih kamata iznosi eskontnu stopu + 8%, a za ostale odnose iznosi eskontnu stopu uveanu za 5%. 119. ZOO na vise mjesta donosi posebne odredbe koje su vazece u odnosu na osobe javnog prava. Koje osobe se smatraju osobama javnog prava? / Koje osobe su osobe javnog prava? Osobe koje su dune postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovakih drutava. 120. Kako su u novom ZOO ureene ugovorne i zatezne zakonske kamate, kako se odreuje visina kamata? 121. Odreivanje stope zatezne kamate za trgovce i osobe javnog prava / Stopa zateznih kamata u odnosima iz trgovakih ugovora prema ZOO 2005. i temeljni parametar primjene / 3. Odreivanje stope zateznih kamata za trgovce / Kako se odreuje stopa zateznih kamata na odnose iz trgovakih ugovora? / Kako se odreuje stopa zateznih kamata iz trgovakih ugovora? / Kako se odreuje stopa zateznih kamata u odnosima iz trgovakih ugovora? / Koliko iznosi zakonska stopa zateznih kamata na potraivanje iz trgovkih ugovora? 122. Uz to se vee stopa zakonske zatezne kamate? / Tko odluuje o visini zateznih kamata? Vano je znati kako se odreuju, dok sama stopa nije toliko vana. Visina stope zateznih kamata utvrena je u ZOO. Stopa zakonskih zateznih kamata vee se uz eskontnu stopu Hrvatske narodne banke i mijenja se sukladno promjeni te stope (npr. 15%). Za odnose iz trgovakog ugovora i odnose trgovca i osobe javnog prava stopa zateznih kamata se odreuje, za svako polugodite, uveanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je 37

prethodilo tekuem polugoditu za osam postotnih poena, a za odnose meu ostalima za pet postotnih poena. Uz odreeno ogranienje, kod trgovakih ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava strane mogu ugovoriti drukiju stopu zateznih kamata. Ali nitetna je navedena odredba ugovora ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenom stopom zateznih kamata, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana. Prilikom ocjene je li odredba ugovora o stopi zateznih kamata nitetna uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predviene stope zateznih kamata. Stopa zateznih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. Hrvatska narodna banka duna je svakog 1. sijenja i 1. srpnja objaviti eskontnu stopu u Narodnim novinama. Ako zatezne kamate ne pokrivaju tetu koju vjerovnik trpi u cijelosti, vjerovnik ima pravo na razliku do potpune naknade tete. No, treba upozoriti da vjerovnik ima pravo na zateznu kamatu bez obzira je li zbog dunikova zakanjenja pretrpio kakvu tetu. Na novane obveze, bez obzira u kojoj su valuti izraene, zaraunavaju se zatezne kamate po stopi utvrenoj u ZOO. 123. 2 iznimke od zabrane anatocizma na iznos neisplaenih kamata mogu se zahtijevati zatezne kamate samo od dana kad je sudu podnesen zahtjev za njihovu isplatu (iznimka kod zateznih kamata) moe se unaprijed ugovoriti poveana godinja kamatna stopa ako dunik ne isplati dospjele kamate na vrijeme (iznimka kod ugovornih kamata) U vezi sa zateznim kamatama potrebno je naglasiti da je u naem obveznom pravu zabranjen anatocizam odnosno naplaivanje kamata na kamate (Usurae ursurarum non potest). 124. Da li se mogu zahtijevati zatezne kamate na neisplaene kamate (kamate na kamatu)? / Da li se zaraunavaju zatezne kamate zbog neisplate obveze da ne 125. Procesna kamata / to je to procesna kamata i od kada se moze zahtijevati? 126. Kada se moe zahtjevati isplata zateznih kamata na neisplaene dospjele kamate? / Da li se na naisplaene kamate mogu zahtijevati zatezne kamate? Objasni cjelovito! / Kad na dospjele a neiplaene kamate teku zatezne kamate? Prema tome, na dospjele a neisplaene zatezne kamate ne teku zatezne kamate. Zakonom je mogue utvrditi iznimke a jednu predvia i ZOO koji kae da se "na iznos neisplaenih kamata mogu zahtijevati zatezne kamate, ali samo od dana kada je zahtjev (tuba) za njihovu isplatu podnesen sudu" - to su procesne kamate. Ugovorne su kamate naknada za koritenje tueg novca ili drugih zamjenjivih stvari utvrena ugovorom. Osnova ugovornih kamata je najee ugovor o zajmu. Stopu ugovornih kamata utvruju ugovorne strane, s tim da ne smiju prekoraiti granicu utvrenu zakonom. 127. Ugovorne kamate kako se odreuje najvia stopa prema novom zakonu? / Ugovorne kamate kolike mogu biti i kako se raunaju? 128. Maksimalna stopa ugovornih kamata za trgovce Oni mogu valjano ugovoriti kamatnu stopu koja je za 50% (polovica) via od stope zakonske kamate (15%) dakle 7,5%. 129. Prema kojem kriteriju se odreuje najvia stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca ili izmeu trgovaca i osoba javnog prava (Napomena ne trai se da iznesete brojano koliko je ova stopa danas, ve nain njezina odreenja).

38

130. U emu je razlika kod ugovornih kamata u poslovima izmeu trgovaca i osoba javnog prava i kod ostalih ugovora? Objasnite? ZOO vee stopu ugovornih kamata uz stopu zateznih kamata i odreuje da ne moe biti via od stope zakonskih zateznih kamata na dan sklapanja ugovora odnosno na dan promjene ugovorne kamatne stope, ako se radi o obveznom odnosu u kojem barem jedna osoba nije trgovac. Za ugovore izmeu trgovaca i trgovca i osobe javnog prava predviena je mogunost ugovaranja kamata po stopi koja je razliita od stope ugovornih kamata u odnosima izmedu ostalih subjekata, ali moe biti via od te stope samo za polovinu. Dakle, propisi o visini stope zateznih kamata za trgovce nisu prisilne naravi jer oni mogu ugovoriti i drukiju visinu stope kamata (rationa personae). Ako je kamata ugovorena, ali stopa nije, kod od kojih barem jedna nije trgovaca ona moe iznositi jednu etvrtinu zateznih kamata, a kod trgovaca jednu polovinu zateznih kamata. 131. Koliko iznosi ugovorna kamata ako je ugovorena via kamata od doputene Ako bi strane ugovorile viu stopu od doputene, primjenjuje se najvia doputena stopa. 132. Na koje se razdoblje odnosi ugovorna kamata Stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. 133. ZOO na vise mjesta donosi posebne odredbe koje su vazece u odnosu na osobe javnog prava. Koje osobe se smatraju osobama javnog prava? / Koje osobe su osobe javnog prava? U smislu Zakona o obveznim odnosima osobe javnog prava su osobe koje su obvezne postupati po propisima o javnoj nabavi, osim trgovakih drutava. I kod ugovornih kamata zabranjen je anatocizam. Doputeno je, meutim, unaprijed ugovoriti da e se stopa povisiti ako dunik ne bi na vrijeme platio dospjele kamate. 134. Kamate kod nenovanih obveza / Da li se kod nenovanih obveza mogu ugovoriti kamate? Obrazloi odgovor! Ugovorne se kamate mogu odnositi, osim na novac, i na druge zamjenjive stvari, npr. na uzajmljenih 100 kg penice ugovori se 10 posto kamata u penici. Ako je rije o kamatama u nenovanim obvezama, dakle o obvezama koje imaju za predmet stvari odreene po rodu, mogu se ugovoriti kamate u tim istim, zamjenjivim stvarima, primjerice ito za ito, ulje za ulje i slino. Nije doputeno ugovarati kamate u novcu za obvezu kojoj su predmet stvari odreene po rodu (zamjenjive stvari) ili kamate u drugom obliku zamjenjive stvari, primjerice ito za eer i slino. Kamate u nenovanim obvezama koje imaju za predmet stvari odreene prema rodu pripadaju vjerovniku samo ako su ugovorene. Ako nisu dunik je duan naknadu tete koja je nastala zbog zakanjenja dunika. Zatezne kamate duguje samo dunik u novanim obvezama. U kakvom su odnosu ugovorne naspram zateznih kamata? Hoe li, na primjer, zajmoprimac koji duguje ugovorne kamate, plaati nakon zakanjenja zatezne ili nastaviti s plaanjem ugovornih kamata? Ako su ugovorne vie od zakonskih kamata, ugovorne teku i nakon zajmoprimeva zakanjenja, a ako su ugovorne nie, plaa zatezne kamate. 135. to znai da se stopa ugovornih i zateznih kamata odreuje ratione personae? / Stopa ugovornih i zateznih kamata odreuje se po naelu ratione personae. to to znai? Znai da se stopa odreuje ovisno o statusu subjekata u konkretnom obveznopravnom odnosu. 136. Najvia doputena stopa ugovornih i zateznih kamata 137. Primjena kamata 2008. Kao osnovno mjerilo visine kamatnih stopa, prema l. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima propisana je eskontna stopa Hrvatske narodne banke (HNB) koja je vrijedila zadnjeg dana polugodita koje je prethodilo tekuem polugoditu. 138. Koja je eskontna stopa HNB-a za ovo polugodite? 39

Sada je u Nar. nov., br. 82/10 od 1.07.2010. objavljena eskontna stopa HNB-a u visini od 9% godinje, to znai da je ona vaea za drugo polugodite 2010. godine (od 1. srpnja do 31. prosinca 2010.). Sukladno ZOO-u i eskontnoj stopi HNB-a izvren je izraun zateznih i ugovornih kamatnih stopa koje se i dalje primjenjuju u drugom polugoditu 2010. ostaju, znai, jednake kamatne stope zateznih i ugovornih kamata i za drugo polugodite 2010. godine kao to su bile u prvom polugoditu 2010., te tijekom cijele 2009. i 2008. godine. 139. Najvia ugovorna i zatezna kamatna stopa 140. Kako se odreuje zatezna kamata i koliko iznosi za trgovake ugovore i ugovore izmeu trgovca i osobe javnog prava i koliko sad iznosi? Zakonske stope zateznih kamata Trgovaki ugovori i ugovori izmeu trgovca i osobe javnog prava 9% + 8 postotnih poena = 17% Ostali odnosi 9% + 5 postotnih poena = 14% Ugovaranje stope zateznih kamata 141. Moe li se kod trgovakih ugovora ugovoriti drukija stopa zateznih kamata od one koja je odreena, a ako moe postoje li tomu ogranienja. Odgovorite u cijelosti na pitanje. / Koja je najvia ugovorena stopa zateznih kamata kod trgovakog ugovora i kako se odreuje? Ugovaranje drukije stope zateznih kamata doputeno je samo kod: trgovakih ugovora, i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava. Ugovorena stopa zateznih kamata moe biti najvie 9% + 5 postotnih poena, sve uveano za 50% = 21% Ugovoriti se moe i manja stopa zatezne kamate od zakonske, sve do njenog potpunog iskljuenja (dakle, stopa zatezne kamate je u tom sluaju 0% godinje), jer odredba ZOO-a o zateznim kamatama nije prisilna. 142. Najvia ugovorna kamatna stopa za sve odnose / Gornja granica stope ugovornih kamata kod trgovakih i kod netrgovakih ugovora / Koja je gornja granica stopa ugovornih kamata kod trgovackih i netrgovackih ugovora / Koja je najvia stopa ugovornih kamata izmeu trgovaca, s jedne strane i trgovaca i osoba javnog prava, s druge strane? / Koja je najvia visina stope ugovornih kamata izmeu trgovaca (dakle nije nuno da se radi o trgovakom ugovoru, ve je vano da se radi o odnosu izmeu trgovaca? / Najvia stopa ugovorne kamate za trgovce / Maksimalna stopa ugovornih kamata za trgovce / Koja je gornja visina stope ugovornih kamata izmeu trgovaca? Najvie ugovorne kamate Izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac (u visini stope zateznih kamata) 14% Izmeu trgovaca, odnosno trgovca i osobe javnog prava 14% + 7% = 21% (7% je polovina od 14%) 143. Trgovci su ugovorili placanje kamate, ali su propustili ugovoriti kamatnu stopu. Da li je dunik duan platiti bilo kakvu kamatu, a ako je po kojoj kamatnoj stopi? Ako su kamate ugovorene, ali nije odreena njihova stopa, ugovorne kamate mogu iznositi najvie do: izmeu osoba od kojih barem jedna nije trgovac 14% : 4 = 3,5% izmeu trgovaca i izmeu trgovca i osobe javnog prava 14% : 2 = 7% 144. Na koliko se odreuje zatezna kamata / Na koje se razdoblje odnosi ugovorna kamata I stopa zateznih kamata i stopa ugovornih kamata odnosi se na razdoblje od jedne godine. Obvezno je utvrivanje stopa zateznih i ugovornih kamata u godinjem iznosu; nije dozvoljeno utvrivanje npr. mjesene, tromjesene i sl. stope. 145. Diskontna/eskontna stopa (limun.hr) Diskontna stopa je stopa diskontiranja, mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno svoenja buduih novanih iznosa ili primitaka na sadanju vrijednost. Openito diskontna stopa je eskontna stopa sredinje banke, tj. kamatna stopa koju sredinja banka obraunava pri otkupu mjenica. To je osnova za kamatnu stopu koju banke pri otkupu mjenica zaraunavaju svojim komitentima. 40

146. Plaanje prije roka (diskontne, meutomne kamate) / Diskontne (meutomne) kamate Uz zakonske i ugovorne kamate koje su vjerovnikov prihod (civilni plod), postoje i tzv. diskontne ili meutomne kamate koje idu u dunikovu korist. One se pojavljuju u vezi sa dunikovim pravom da novanu obvezu ispuni prije roka tog se prava dunik ne moe odrei. Diskontne ili meutomne kamate predstavljaju odbitak na koji dunik ima pravo ispuni li novanu obvezu prije roka, tako da se od iznosa duga odbije iznos kamate za vrijeme od dana isplate do dana dospjelosti. Pravo na odbitak, meutim, mora biti predvieno ugovorom. 147. Interkalarna kamata! (limun.hr) Interkalarna kamata je nain naplate kamata u periodu koritenja kredita. Primjenjuje se kod veine kredita duih rokova, kod kojih se iznos kredita iskoritava u vie navrata. Na svaki iskoriteni dio kredita obraunava se kamata od trenutka koritenja do poetka otplate kredita. Kod kredita koji se koriste odjednom, interkalarna kamata obraunava se od dana iskoritenja do poetka redovite otplate kredita. Dakle, interkalarna kamata je dio ukupne redovne kamate koju korisnik kredita plaa banci, a specifina je kod otplate u mjesenim anuitetima. To je kamata koja se plaa na iznos kredita za razdoblje od dana isplate kredita do dana kada se kredit stavlja u otplatu. Znai, interkalarnu kamatu naplauju banke kada stave neko sredstvo na raspolaganje dok kredit jo nije stavljen na otplatu. Sklapanje ugovora! POJAM I SKLAPANJE UGOVORA 148. Pravno znaenje pregovora nakon to je ugovor sklopljen? Slue za utvrivanje volje stranaka. 149. Pravne posljedice voenih pregovora ako ugovor nije sklopljen? Pregovori ne obvezuju. 150. Naelo na kojem se temelji predugovorna odgovornost za tetu / Na povredi kojeg naela je utemeljena predugovorna odgovornost odnosno odgovornost za tetu koja je prouzroena pregovaranjem? Naelo savjesnosti i potenja koje prema ZOO-u glasi "U zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici su duni pridravati se naela savjesnosti i potenja". 151. O kojoj vrsti odgovornosti je rije? Na emu je utemeljena odgovornost za tetu zbog nesklapanja ugovora o kojem su voeni pregovori i u emu je razlika sadanjeg i ranijeg (ZOO, 1991.) pravnog ureenja? / Strana koja je pregovarala i prekinula pregovore moe biti odgovorna za tetu. Kada i kako? / Prekid pregovora moe dovesti do odgovornosti za tetu. Pod kojim pretpostavkama? / Kod predugovorne odgovornosti kad odgovara druga strana Prema ZOO 78: Pregovori to prethode sklapanju ugovora ne obvezuju i svaka ih strana moe prekinuti kad god hoe. Ali, strana koja je vodila pregovore bez namjere da sklopi ugovor odgovara za tetu nastalu voenjem pregovora. Odgovara za tetu i strana koja je vodila pregovore u namjeri da sklopi ugovor pa odustane od te namjere bez osnovanog razloga i time drugoj strani uzrokuje tetu. Ako se drugaije ne sporazumiju, svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove. Prema novom ZOO: Pregovori koji prethode sklapanju ugovora ne obvezuju. No, strana koja je pregovarala ili prekinula pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja odgovorna je za tetu koja je time prouzroena drugoj strani. U suprotnosti s tim naelom je, izmeu ostalog, ako strana ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor. Ako je jedna strana u pregovorima drugoj strani dala odreene povjerljive informacije ili joj omoguila da do njih doe, druga strana ih ne smije uiniti dostupne treima, osim ako nije drugaije dogovoreno, bez obzira je li ugovor naknadno sklopljen ili nije. 152. Pregovori 2 sluaja odgovornosti / 2 sluaja odgovornosti kod pregovora Prema ZOO 78: kad netko vodi pregovore bez namjere da sklopi ugovor 41

kad netko vodi pregovore u namjeri da sklopi ugovor pa odustane od te namjere bez osnovanog razloga Prema novom ZOO: kad netko pregovara ili vodi pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja, a to je izmeu ostalog kad netko ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor Dakle, stari ZOO navodi dva sluaja predugovorne odgovornosti za tetu, dok novi ZOO navodi jedan takav sluaj upuujui rijeima izmeu ostalog da to nije jedini sluaj. Novi ZOO takoer navodi da se radi o povredi naela savjesnoti i potenja dok stari ZOO to striktno ne navodi. 153. Kada pregovori obvezuju na naknadu tete? Kad netko pregovara ili vodi pregovore suprotno naelu savjesnosti i potenja, a to je izmeu ostalog kad netko ue u pregovore s drugom stranom bez prave namjere da s tom stranom sklopi ugovor. 154. Pregovorima se ureuje: predugovorna, izvanugovorna odgovornost za tetu tono ugovorna odgovornost za tetu netono Ugovor je dvostrani pravni posao, a to znai da nastaje oitovanjem volje najmanje dviju strana. Ugovor je osnova niza pravnih odnosa. Zato se ugovori javljaju na raznim pravnim podrujima. Obvezni ugovori su dvostrani pravni poslovi koji smjeraju na zasnivanje obveznopravnog odnosa. Strana koja hoe sklopiti ugovor mora svoju volju na neki nain uputiti onoj strani s kojom hoe sklopiti ugovor. Izjava ili oitovanje volje one strane koja nudi sklapanje ugovora zove se ponuda. 155. ista i vrsta ponuda vrsta (neopoziva) ponuda jednom dana ponuda, poto pone djelovati prema ponuenome, ne moe se vie opozvati. 156. Ponuda 157. to je to ponuda? PRIJEDLOG 158. to je po pravnim uincima izlaganje robe s naznakom cijene? Ponuda. 1. PONUDA Ponuda je akt kojim bilo koja od buduih ugovornih strana inicira nastanak ugovora. No, moe se rei da je ponuda ustvari prijedlog ugovora uinjen odreenoj osobi koji sadri sve bitne sastojke ugovora. Ponuda se, u pravilu, upuuje odreenoj osobi, ali se moe staviti i neodredenom broju osoba - tzv. opa ponuda. Tako se npr., smatra opom ponudom izlaganje robe u izlogu s naznakom cijene, ako drukije ne proizlazi iz okolnosti sluaja ili obiaja. U sadrajnom pogledu ponuda mora sadravati najmanje bitne sastojke (essentialia negotii) budueg ugovora. Animus contrahendi! Animus contrahendi je namjera da se sklopi ugovor, mora biti jasno izraena u ponudi. U ponudi mora biti jasno izraena namjera da se sklopi ugovor. To je tzv. animus contrahendi. Upravo se po tome ponuda razlikuje od reklame. Reklama nije ponuda, nego poziv da se stavi ponuda. 159. Slanje kataloga i oglasa / Trgovci se esto u svojem obraanju potencijalnim kupcima obraaju i slanjem kataloga i oglasa. Kakvo je pravno znaenje slanja kataloga i oglasa? Moe li se slanju kataloga i oglasa dati i drukije pravno znaenje? Objasnite! 160. Ugovori elektronskim putem Slanje kataloga, cjenika, tarifa i drugih obavijesti te oglasi dani tiskom, lecima, radiom, televizijom, elektronikim putem ili na neki drugi nain nisu ponuda za sklapanje ugovora, nego samo poziv da se uini ponuda pod objavljenim uvjetima, ako drukije ne proizlazi iz takvih izjava volje. Tu se ne radi 42

se o opoj ponudi jer nedostaje bitna karakteristika ponude bitni sastojci ugovora. Za ponudu je znaajno da postoji volja da ponudilac bude vezan svojom ponudom, a ona mora proizlaziti iz izjave koja se daje, a toga kod slanja kataloga i oglasa nema. Ono ima karakter reklamiranja. 161. Moraju li ugovori uvijek biti u pisanom obliku i zato? 162. Trgovaki ugovori moraju biti u pisanom obliku / Forma ugovora tono netono Kod nas vrijedi naelo neformalnosti, to znai da ugovori ne moraju biti u pisanom obliku i ne moraju imati propisanu formu i oblik, osim ako zakon ne odreuje drukije. Zakon odreuje (forma ex lege) da slijedei ugovori moraju biti sklopljeni u pisanom obliku: ugovor o prodaji nekretnina, o prodaji s obronim otplatama cijene, o graenju, o licenci, o alotmanu. Ima ugovora npr. u meunarodnoj trgovini za koje je utvreno da moraju biti sklopljeni u odreenom obliku. Osim toga, mnogi ugovori su toliko opirni odnosno vani za stranke da one iz tih ili nekih drugih pobuda same utvruju da se ugovori sklapaju u odreenom obliku (forma ex contractus). Ponuda je, u pravilu, neformalni akt. Ali ponuda ugovora za ije sklapanje zakon zahtijeva poseban oblik, mora, takoer, biti uinjena u tom obliku. Ponuda se iz jednostranog akta pretvara u jednostrani pravni posao onog trenutka kada stigne ponueniku. Od tog trenutka ponuda se vie ne moe jednostrano opozvati (vrsta ponuda). 163. Opoziv ponude Opoziv ponude vrijedi samo onda kad je stigao ponueniku prije ponude ili bar istodobno s ponudom. 164. Do kada obvezuje ponuda uinjena odsutnoj osobi, a u kojoj nije odreen rok za njezin prihvat? / Do kada obvezuje ponuda u kojoj nije naznaen rok? Ponuditelj je vezan ponudom do isteka roka koji je u ponudi naznaio. Ako ponuditelj nije odredio rok, a ponudu je poslao odsutnoj osobi, vezan je ponudom onoliko vremena koliko je potrebno da ponuda stigne ponudeniku, da je on razmotri, o njoj odlui i da odgovor o prihvaanju stigne ponuditelju. U praksi je taj rok obino osam dana. Ako je ponuditelj u pismu ili brzojavu odredio rok za prihvat, smatrat e se da je taj rok poeo tei od nadnevka naznaenog u pismu, odnosno od dana kad je brzojav predan poti. Ako jedna strana umre ili izgubi poslovnu sposobnost prije prihvaanja ponude, ponuda ne gubi uinak, osim ako suprotno proizlazi iz namjere strana, obiaja ili pravne naravi posla. 164. Ponuda i prihvat od neovlatene osobe - kada su valjani? / Ponuda potpisana od neovlatene osobe / Ponuda od neovlatenog ponuditelja, da li je mogua i zato? / Ponuda ili prihvat osobe izjavljenih na poslovnom papiru od strane neovlatene osobe? / Ponuda ili prihvat ponude izjavljeni su od strane neovlatene osobe. Da li takva ponuda ili prihvat ponude obvezuju, a ako da pod kojim uvjetima? / Kad obvezuje ponuda dana od strane neovlatene osobe? / Ponuda za sklapanje ug. potpisala je neovlatena osoba. Da li ovakva ponuda uope moe obvezati - te ako moe pod kojim pretpostavkama? / Ponuda ili prihvat koju je potpisala neovlatena osoba, obvezuje ponuditelja ako: Pisana ponuda obvezuje ponuditelja iako je nije potpisala ovlatena osoba samo ako je dana na poslovnom papiru s kojim se on slui u svom poslovanju; ako je potpisana na uobiajeni nain; ako se odnosi na posao kojim se ponuditelj redovito bavi i njegov redoviti opseg te ako ponuenik nije znao niti mogao znati da je ponudu potpisala neovlatena osoba. Isto vrijedi za prihvat ponude. 165. Pod kojim uvjetima obvezuje ugovor sklopljen od strane neovlatene osobe? Ugovor to ga neka osoba sklopi kao punomonik u ime drugoga bez njegova ovlatenja obvezuje neovlateno zastupanog samo ako on ugovor naknadno odobri. Strana s kojom je ugovor sklopljen moe zahtijevati od neovlateno zastupanog da se u primjerenom roku izjasni da li ugovor odobrava. 43

Ako neovlateno zastupani ni u ostavljenom roku ugovor ne odobri, smatra se da ugovor nije ni sklopljen. U tom sluaju strana s kojom je ugovor sklopljen moe od osobe koja je kao punomonik bez ovlatenja zakljuila ugovor traiti naknadu tete, ako u trenutku zakljuenja ugovora nije znala niti je morala znati da ta osoba nije imala ovlatenje za sklapanje ugovora. 166. Prekoraenje granica ovlatenja / Da li su valjni pravni poslovi koje u ime tvrtke sklopi ovlastena osoba, ali izvan granica svog ovlastenja (mandata) i izvan poslovanja tvrtke, da li bi druga strana smatrala pravni posao nevaljanim, inzistirala na ispunjenju ugovora ili nesto tree? Kad zastupnik prekorai granice ovlatenja, zastupani je u obvezi samo ako odobri prekoraenje. Ako zastupani ne odobri ugovor u roku koji je redovito potreban da se ugovor takve vrste razmotri i ocijeni, smatrat e se da je odobrenje odbijeno. Odobrenje ima povratni uinak ako strane ne odrede drukije. Ako druga strana nije znala niti morala znati za prekoraenje ovlatenja, moe odmah nakon saznanja za prekoraenje, ne ekajui da se zastupani o ugovoru oituje, izjaviti da se ne smatra vezana ugovorom. Ako zastupani odbije odobrenje, zastupnik i zastupani su solidarno odgovorni za tetu koju je druga strana pretrpjela, ako ona nije znala niti je morala znati za prekoraenje ovlatenja. Ugovori pravne osobe Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja, valjani su. 167. Ponuda dana telefonom, to je duan ponuditelj uiniti nakon toga? Koja je pravna posljedica ako to ne uini? / to ako ponuditelj ne potvrdi preporuenim pismom ponudu danu telefonom? / Ponuda dana telefonom, da li je valjana, to se moe uiniti da bude valjana i da li propust te radnje utjee na njenu valjanost? / Ako je ponuda dana telefonom (isto vrijedi za prihvat ponude), kakva je to ponuda, to je ponuditelj duan zakonski uiniti i koje su posljedice ako ne uini? 168. Potvrda Potvrda ponude uinjene telefonom ili brzojavom Ponuditelj mora ponudu danu telefonom ili brzojavom potvrditi ponueniku preporuenim pismom najkasnije sljedeeg radnog dana. Izostanak pisane potvrde ne utjee na valjanost ugovora sklopljenog telefonom ili slanjem brzojava, ali strana koja nije dala potvrdu odgovara drugoj strani za time nanesenu tetu. Navedene odredbe vrijede i za prihvat ponude. 2. PRIHVAT Prihvat ponude pozitivno je oitovanje volje one strane kojoj je poslana ponuda. Prihvat, kao i ponudu, mora dati sama strana osobno ili njezin zakonski ili ugovorni zastupnik. 169. Protuponuda Budui da prihvatom ponude nastaje ugovor, prihvat mora sadrajno odgovarati ponudi. Stoga, npr., izjava ponuenika da ponudu prihvaa uz stanovite izmjene nije prihvat, nego odbijanje ponude. Sama pak izjava ponuenika smatra se u tom sluaju novom ponudom. Prema UNCITRAL-u protuponuda je prihvat s dopunskim sastojcima koji se odnose na cijenu, plaanje, koliinu, rok i mjesto isporuke, proirenje odgovornosti jedne stranke ili rjeavanje sporova. Prihvat se moe dati u bilo kojem obliku u kojem se moe oitovati volja, dakle i konkludentnim radnjama za razliku od ponude. 170. Ponuda je prihvaena: Prihvat ponude Ponuda je prihvaena kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Ponuda je prihvaena i kad ponuenik poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe smatrati izjavom o prihvatu.

44

171. utnja nema znaaj prihvata ponude. Ovo je odstupanje od latinskog naela (navedite kojeg). No, ipak, iznimno i utnja ima znaenje prihvata. Kada? / Da li utnja ponuenog obvezuje. Zato. Iznimke. utnja ponuenika u naelu ne znai prihvaanje ponude. Dakle, vie ne vrijedi rimsko naelo qui tacere consentire videtur (tko uti, znai da pristaje). Nema uinak odredba u ponudi da e se utnja ponuenika ili neko drugo njegovo proputanje (na primjer, ako ne odbije ponudu u odreenom roku ili ako poslanu stvar o kojoj mu se nudi ugovor ne vrati u odreenom roku i sl.) smatrati prihvatom. 172. Dva sluaja kad utnja znai prihvat / Kad utnja ponuenika znai prihvat? Iznimno e i utnja ponuenika znaiti prihvat ako ponuenik stoji u stalnoj poslovnoj vezi s ponuditeljem glede odreene robe a ponudu nije odmah ili u ostavljenom roku odbio, te ako osoba koja se drugome ponudila izvravati njegove naloge za obavljanje odreenih poslova ili je obavljanje takvih naloga njezina poslovna djelatnost (otpremnik, odvjetnik, posrednik) dobiveni nalog odmah ne odbije. I za prihvat vrijedi iznimka glede slobode izbora oblika treba ga dati u odreenom obliku ako je takav oblik propisan ili u ponudi odreen. Prihvat se moe povui samo ako ponuditelj primi izjavu o povlaenju prije ili istodobno s izjavom o prihvatu. 3. TRENUTAK SKLAPANJA UGOVORA U pravilu, ugovor je sklopljen u trenutku prihvata ponude. Meutim, pitanje koji je to trenutak, ovisi o tome radi li se o sklapanju ugovora meu nazonima, odnosno radi li se o tzv. distancijskom spajanju ponude i prihvata, tj. o sklapanju ugovora meu odsutnima. a) Sklapanje ugovora meu nazonima. Strane su nazone onda kad neposredno pregovaraju. To znai da se na izjavu odmah neposredno moe dati protuizjava. Na primjer, strane sjede u sobi i usmeno pregovaraju. Isto se tako smatra da su strane nazone ako je jedna ili su obje predstavljene svojim zastupnicima, a oni su u situaciji da neposredno pregovaraju. Smatra se da su strane nazone i onda kad ugovor sklapaju telefonski ili neposrednom radiovezom, ako se same strane ili njihovi zastupnici osobno nalaze kraj uredaja. Nasuprot tome, ponuda telefaksom ne smatra se ponudom uinjenoj nazonoj osobi. Dokle je ponuditelj vezan na ponudu? Ako je ponuditelj sam stavio rok ili iz okolnosti proizlazi da ponuenom pripada stanoviti rok za razmiljanje, tada je za ponudu vezan do isteka tog roka. U protivnom, mora se ponueni odmah, bez odgaanja, izjasniti prihvaa li ponudu. Ako se odmah ne izjasni, ponuditelj vie nije vezan za ponudu. Ugovor meu nazonima sklopljen je odmah po pozitivnom okonanju pregovora, to znai im su se strane sporazumjele o bitnim sastijcima ugovora. Govorei jo konkretnije, u trenutku kad ponueni prihvati ponudu, ako je prihvat uinjen na vrijeme, tj. neposredno nakon isteka roka ili, ako roka nije bilo, odmah. b) Sklapanje ugovora meu odsutnima Distancijsko sklapanje ugovora! aa) Distancijsko spajanje ponude i prihvata. Prema dananjem shvaanju strane su odsutne ako ugovor sklapaju, zapravo pregovaraju, tj. daju ponudu i odgovor na ponudu prepiskom. Ugovorne strane su odsutne i onda kad ugovor sklapaju preko glasnika, jer glasnik nije zastupnik. Odsutne su, takoer, kad ugovor sklapaju brzojavom i telefaksom i u nekim sluajevima elektronikim putem, npr. elektronikom potom. Budui da su u takvom sluaju ponuda i prihvat meusobno udaljeni pa tu udaljenost treba svladati prije spajanja, uobiajeno je da se umjesto o sklapanju ugovora meu odsutnima govori o distancijskom spajanju ponude i prihvata. 173. Koju teoriju o perfekciji ugovora prihvaa nae zakonodavstvo, koje teorije jo postoje, u emu je vanost perfekcije ugovora? / Teorije o perfekciji ugovora / Teorija sklapanja trgovakog ugovora / Trenutak sklapanja ugovora, zato je bitan i teorije / Perfekcija ugovora / Trenutak sklapanja ugovora (trenutak perfekcije) je od izuzetnog znaenja. Navedite najmanje 3 razloga za reenu tvrdnju, te koji trenutak sklapanja ugovora je izmeu prisutnih i izmeu odsutnih stranaka / Trenutak sklapanja ugovora i popratne teorije 45

bb)Trenutak perfekcije ugovora. Sredinje pitanje kod sklapanja ugovora medu odsutnima jest pitanje u kojem je trenutku ugovor sklopljen. Trenutak sklapanja (perfekcija) ugovora vaan je iz mnogo razloga. To je trenutak kad je nastao ugovor i meusobne obveze ugovornih strana. Od tog trenutka raunaju se rokovi vezani za ugovor (isporuke, plaanje), zatim odreena druga prava stranaka (npr. u sluaju steaja), obveze stranaka u odnosu na dravne organe (odobrenja, dozvole), a po pravilu se na ugovor primjenjuju propisi koji su vrijedili u asu sklapanja ugovora, bez obzira na kasnije izmjene. Teorije o trenutku sklapanja ugovora meu odsutnima! Prema teoriji izjave ili oitovanja ugovor nastaje onog trenutka kad je ponueni oitovao da prihvaa ponudu. Po teoriji otposlanja ili odailjanja ugovor je nastao u trenutku kad je ponudeni poslao odgovor. Obje su ove teorije vrlo nepovoljne za ponuditelja. Prema teoriji saznanja ugovor nastaje onog trenutka kad je ponuditelj saznao za sadraj prihvata. Ova je teorija nepovoljna za ponuenika. Objasnite teoriju prihvata kod sklapanja pravnih poslova meu odsutnima! Kad se smatra sklopljenim ugovor meu odsutnim stranama? Kad je sklopnjen ugovor meu odsutnima? Prihvat ponude izmeu odsutnih! 174. Kada je kod nas sklopljen ugovor meu odsutnima? Stoga je u naem obveznom pravu, kao i u nizu drugih suvremenih prava, prihvaena teorija primitka. Ugovor meu odsutnima sklopljen je u trenutku kad ponuditelj primi izjavu ponuenika da prihvaa ponudu. Dakle, nije potrebno da sazna za sadraj izjave, npr. primi pismo u kojem ovaj izjavljuje da prihvaa ponudu, ali ga ne proita nekoliko dana, ugovor je nastao ve u trenutku primitka pisma. U autonomnome meunarodnom trgovakom pravu primjenjuju se teorija primitka i teorija otposlanja. Ponuda se smatra prihvaenom i ugovor sklopljenim i kad ponuenik poalje stvar ili plati cijenu te kad uini neku drugu radnju koja se na temelju ponude, prakse utvrene izmeu zainteresiranih strana ili obiaja moe smatrati izjavom o prihvaanju. Zakanjeli prihvat! Pravni uinci zakanjelog prihvata! cc) Zakanjela dostava prihvata. Ako prihvat ne stigne ponuditelju u zakonskom ili od ponuditelja predvidenom roku, ponuditelj prestaje biti vezan svojom ponudom. Zakanjeli prihvat moe imati samo karakter nove ponude. Meutim, moe se dogoditi da pravodobno poslana izjava o prihvatu zakasni, ali bez krivnje ponudenika (npr., zakasni krivnjom pote). Ako je ponuditelj znao ili mogao znati da je izjava o prihvatu pravodobno odaslana (to se npr. vidi iz potanskog peata), mora odmah ili najkasnije prvog idueg radnog dana poslije primitka izjave ili i prije primitka izjave, a nakon proteka roka za prihvaanje ponude, obavijestiti ponudenika da se zbog zakanjenja ne smatra vezanim svojom ponudom. U protivnom ugovor je nastao premda je prihvat zakasnio. U tom se sluaju iznimno koristi teorija otposlanja a ne teorija primitka. Adhezijski ugovori! Adhezijsko sklapanje ugovora! Objasnite sklapanje ugovora adhezijom! 4. SKLAPANJE UGOVORA PRISTUPANJEM (ADHEZIJOM) Adhezijsko sklapanje ugovora nastaje prihvaanjem od jednog ugovaratelja ve unaprijed utvrenih i objavljenih poslovnih uvjeta drugog ugovaratelja (ponuditelja). I tu ugovor nastaje prihvatom ponude, samo to je ona u ovom sluaju upuena neodreenom broju osoba. Poslovni uvjeti obino su tiskani u obliku obrazaca. U prometu se razvilo tzv. formularno pravo unutar kojeg su se do danas izdiferencirali ak posebni ugovori. Tako, npr. u adhezijskim ugovorima ponuditelj zahtijeva da se poslovni uvjeti navedeni u obrascu ugovora u cijelosti prihvate ili odbiju. Ne doputa izmjene. Naprotiv, u tzv. tipskim ugovorima ponuditelj u naelu doputa i odstupanje od predloenih poslovnih uvjeta. Napokon postoje i tzv. opi uvjeti poslovanja. U stvari, to je lista ugovornih klauzula iz koje strane prihvaaju pojedine klauzule unosei ih u svoje ugovore, a ponekad je dovoljno da se na njih jednostavno pozovu. ZOO ih naziva opim uvjetima ugovora. 46

175. Opi uvjeti ugovora su: ugovorne odredbe, 176. Opi uvjeti ugovora / Definicija opcih uvjeta ugovora u novom ZOO-u Prema ZOO opi uvjeti ugovora su ugovorne odredbe sastavljene za vei broj ugovora koje jedna ugovorna strana (sastavlja) prije ili u trenutku sklapanja ugovora predlae drugoj ugovornoj strani, bilo da su sadrani u formularnom (tipskom) ugovoru, bilo da se na njih ugovor poziva. Njima se u biti dopunjuju posebne pogodbe iz ugovora koji se sklapa i imaju istu obvezujuu snagu kao i posebne pogodbe. 177. Ako se ne slau opi uvjeti ugovora i posebne pogodnosti, emu biste dali prednost? / Opi uvjeti i posebne pogodbe su u protuslovlju. emu biste dali prednist ? Objasnite. Ako doe do neslaganja opih uvjeta i posebnih pogodbi, vrijede posebne pogodbe jer je vanija volja stranaka. 178. Kod opih uvjeta poslovanja to znai da se objavljuju na uobiajen nain? To znai da se objavljuju na oglasnoj ploi ustanove, odnosno u slubenom ili drugom glasilu. Oni moraju biti objavljeni na uobiajen nain. 179. U kojem sluaju opi uvjeti ugovora obvezuju stranku? / Suvremeni ZOO za razliku od ranijeg predvia pojam opih uvjeta ugovora. Pod kojim uvjetima obvezuju opi uvjeti ugovora? / Opi uvjeti ugovora (novi ZOO) kada obvezuju stranke i kada se mogu proglasiti nitetnima? Opi uvjeti ugovora obvezuju ugovornu stranu ako su joj bili poznati ili su joj morali biti poznati u vrijeme sklapanja ugovora. Za nepotene odredbe opih uvjeta ugovora ZOO odreduje nitetnost kao jedinstvenu sankciju. Nepotenim se odredbama u opim uvjetima ugovora smatraju one koje su suprotne naelu savjesnosti i potenja. 180. Kada su nitavi opi uvjeti ugovora? / Kada su nitetne odredbe opih uvjeta ugovora? / Odredbe opih uvjeta ugovora mogu biti proglaene nitetnima pod odreenim uvjetima. Navedite ove uvjete! Nitetne su odredbe opih uvjeta ugovora koje, suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroe oiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na tetu suugovaratelja sastavljaa ili ugroavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, ak i ako su opi uvjeti koji ih sadre odobreni od nadlenog tijela. 181. Pretpostavke za valjanost primjene opih uvjeta ugovora Nee biti nepotene, pa stoga ni nitetne, one odredbe opih uvjeta ugovora: iji je sadraj preuzet iz vaeih propisa, o kojima se prije sklapanja ugovora pojedinano pregovaralo, a druga je strana pritom mogla utjecati na njihov sadraj, ako se odnose na predmet i cijenu te ako su jasne, razumljive i lako uoljive. 5. OBVEZNO SKLAPANJE UGOVORA Obvezno sklapanje ugovora! to znai obvezno sklapanje ugovora? Pod obveznim sklapanjem ugovora razumijevaju se sluajevi u kojima su jedan ili oba ugovaratelja po zakonu duni sklopiti odredene ugovore (opskrbljivanje gradana vodom, strujom, plinom, zdravstvene i kulturne usluge itd.). Obveznost se moe, osim na sklapanje, odnositi i na sadraj ugovora u tom sluaju propisi kojima se odreuje sadraj ugovora su sastavni dijelovi tih ugovora te ih upotpunjuju ili stupaju na mjesto ugovornih odredaba koje nisu u skladu s njima. Obvezno sklapanje ugovora ne naruava naelo dispozitivnosti. Naime, ako pravni subjekt koji npr. mora prihvatiti ponudu to ipak ne uini, ugovor nije nastao. Ipak, takav e subjekt snositi odreene 47

administrativne posljedice, a bit e odgovoran i za tetu, ako ona izravna posljedica neprihvaanja ponude (npr. ako lijenik odbije pomoi bolesnom ovjeku). 182. Predugovor 6. PREDUGOVOR ILI PRELIMINAR Preliminarni ugovor to je i kada ne nastaje obveza sklapanja glavnog ugovora? Predugovor je takav ugovor kojim se preuzima obveza da se kasnije sklopi drugi, glavni ugovor. Iako rok u kojem se strane obvezuju sklopiti glavni ugovor nije bitan element predugovora, ipak je vrlo preporuljivo da se on unese u predugovor. Za pravovaljanost predugovora potrebno je da u njemu budu sadrani bitni sastojci glavnog ugovora. To je potrebno zato da se moe odrediti osnovni sadraj glavnog ugovora. to se tie oblika, za predugovor vrijedi naelo neformalnosti ali ako se za valjanost glavnog ugovora trai odreeni oblik, u tom se obliku mora sklopiti i predugovor. Razumije se da su strane dune ispuniti obvezu iz predugovora. tovie, ako bi se koja od strana ustezala sklopiti glavni ugovor, druga je strana ima pravo tuiti. Sud e naloiti strani koja odbija pristupiti sklapanju glavnog ugovora da to uini u roku koji joj odredi. A to ako i tada odbije sklopiti glavni ugovor? U takvom sluaju presuda e nadomjestiti glavni ugovor kad to bude mogue. Presuda, npr. nee moi zamijeniti mjenicu. U posljednjem primjeru moe se zahtijevati naknada tete. Sklapanje glavnog ugovora moe se zahtijevati u roku est mjeseci od isteka roka predvidenoga za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviden, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen. Obveza na sklapanje glavnog ugovora gasi se istekom roka u kojem je trebao biti sklopljen. Meutim, ta se obveza moe se ugasiti i prije isteka toga roka. Naime, predugovor ne obvezuje ako su se okolnosti od njegova sklapanja toliko izmijenile da ne bi bio ni sklopljen da su takve okolnosti postojale u vrijeme sklapanja. Clausula rebus sic stantibus! Objasnite clausulu rebus sic stantibus! To znai da se kod predugovora predmnjeva tzv. "clausula rebus sic stantibus", tj. da "okolnosti ostanu takve kakve su bile" (misli se na vrijeme sklapanja predugovora). Na primjer, graditelj A. i lijenik B, sklopili su 1. rujna predugovor kojim se obvezuju da e najkasnije za est mjeseci sklopiti glavni ugovor o preureenju lijenikove ordinacije u trosobni komforni stan. Tri mjeseca nakon sklapanja predugovora do temelja izgori kua u kojoj se nalazila ordinacija. Razumije se da su se zbog toga prilike toliko izmijenile da se obveza iz predugovora ugasila. Nema retroaktivnosti glavnog ugovora. On proizvodi pravne uinke od dana njegova sklapanja, a ne od dana sklapanja predugovora. VRSTE I TIPOVI UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU Konsenzualni i realni pravni poslovi! 1. KONSENZUALNI UGOVORI Konsenzualni su ugovori oni koji nastaju ve samim sporazumom ugovornih strana. Konsenzualni su ugovori, npr. prodaja, najam, zamjena, mandat itd. Razlika izmeu konsenzualnih i realnih ugovora! U emu je razlika izmeu konsenzualnih i realnih ugovora! 2. REALNI UGOVORI Za realne je ugovore znaajno da ne nastaju ve u trenutku sporazuma, nego nastaju tek predajom stvari jednog ugovaratelja drugome. Realni su svi ugovori sklopljeni u reimu kapare, ugovor o ostavi i uskladitenju, ugovor o posudbi, a moe to biti i ugovor o darovanju ako je tako sklopljen. 183. Tipologija ugovora 3. TIPOLOGIJA UGOVORA U OBVEZNOM PRAVU Meu svim ugovorima s podruja obveznog prava praktiki najvaniji su tzv. obveznopravni ili obligacijski ugovori. Karakteristike obveznopravnih ugovora su da iz njih: nastaju obveze, nastaju suglasnou volja a ne mogu nastati po sili zakona, 48

nastaju prihvatom ponude. Meutim, na podruju obveznog prava ne postoje samo i iskljuivo obligacijski ugovori, tj. ugovori koji smjeraju na zasnivanje obveze i protuobveze. Postoji i itav niz tzv. poslova iz ruke u ruku, kao to je npr. kupnja za gotovo ili realna kupoprodaja, realno darovanje itd. kao i ugovori o raspolaganju na temelju kojih ne nastaju obveze nego strane raspolau svojim subjektivnim obveznim pravima, takvi poslovi mogu biti i ugovori kao to je npr. cesija. * VRSTE UGOVORA PREMA GORENCU Jednostrano i dvostrano obvezni ugovori kod prvih je jedna stranka samo dunik a druga samo vjerovnik i oni obvezu stvaraju samo za jednu stranku, dok je kod drugih sluaj da su obje stranke i dunici i vjerovnici pa obveza postoji za oboje. Naplatni (onerozni) i besplatni (lukrativni) razlikuju se po tome trai li se za inidbu protuinidba ili ne. Redovito su dvostrano obvezni ugovori i naplatni (prodaja), dok su jednostranoobvezni besplatni (darovanje). Konsenzualni i realni konsenzualni ugovori su oni koji nastaju ve samim sporazumom ugovornih stranaka. Za njihov je postanak dovoljan prihvat. Sama predaja stvari ne spada u akt sklapanja ve akt ispunjenja ugovora. Za realne je ugovore znaajno da ne nastaju u trenutku sklapanja sporazuma nego tek predajom stvari. Glavni i sporedni ugovorom se utvruje jedna glavna obveza, kao primjerice prodaja, na koju se nadovezuje mnogo sporednih kao to su jamstvo i slino. Znaajka sporednih ugovora je u tome da slijede sudbinu glavnog ugovora pa tako isplatom duga glavnog dunika prestaje i jamstvo. Imenovani i neimenovani imenovani su oni koje se u prometu esto pojavljuju pa su se tipizirali i dobili posebni naziv (nominatni). Neimenovani (inominatni) se rjee sklapaju pa nemaju posebnog naziva. Razlika je u tome to su bitni sastojci imenovanih ugovora utvreni zakonom, dok neimenovani nisu posebno normirani. Trenutani i trajni (durativni) trenutani ugovor je ugovor u kojem se duna inidba ispunjava odjednom, u jednom aktu, a trajan je onaj prema kojem se ugovor ispunjava u nizu inidaba to dolaze jedna za drugom (sukcesivno). Kauzalni i apstraktni kauzalni ugovor je takav ugovor u kojem je pravni temelj obvezivanja (causa obligandi) istaknut kao njegov bitni sastojak. Apstraktni je ugovor onaj kod kojeg pravni temelj nije vidljiv iz samog posla. Svaki ugovor, pa i apstraktni, ima pravni temelj, samo se kod apstraktnog on ne vidi niti se navodi svrha ugovora. Apstraktni ugovori ubrzavaju pravni promet, ali je zbog moguih zlouporaba njihov broj ogranien pa su obveznopravni ugovori veinom kauzalni. Formalni i neformalni formalni je takav za iju je valjanost utvren odreeni oblik. POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA 184. Sredstva pojaanja ugovora / Sredstva za pojaanje ugovora / Naini pojaanja obveznih odnosa / Pojaanje obveznopravnog odnosa / Pojaanje ugovora / Koja su pojaanja obveznog odnosa te koja su za trgovake ugovore? Ugovor moe biti pojaan na taj nain da je pojaana obveza samog dunika (npr. ugovorna kazna) ili da netko trei bude ukljuen u obvezu dunika (npr. jamstvo), to je tzv. osobno pojaanje, ili se ugovor moe pojaati davanjem stvari ili novca (npr. kapara), to je tzv. stvarno pojaanje. Zajedniko obiljeje svim sredstvima pojaanja jest akcesornsot odnosno vezanost za utrnue glavne ugovorne obveze. Npr. pravovremenom predajom stvari prestaje i obveza i odredbe o ugovornoj kazni. Dakle, postoje instituti kojima se pozicija jedne strane u obveznopravnom odnosu i to osobito vjerovnika jo pojaava. Razlikujemo institute osobnog i institute stvarnog pojaanja. U institute stvarnog pojaanja obveznopravnog odnosa ulaze: odgovornost za materijalne i pravne nedostatke inidbe, prekomjerno oteenje, kapara i pravo zadranja, a u institute osobnog pojaanja obveznopravnog odnosa ulaze: jamstvo ili poruanstvo te ugovornu kaznu ili penal. 49

A. STVARNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA 185. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke / Materijalni nedostaci Materijalni nedostatci svako odstupanje prodane stvari od svojstva koja ona mora imati po ugovoru, obiaju ili propisu. Pravni nedostatci ako na prodanoj stvari postoji pravo treega koje iskljuuje, ograniuje ili umanjuje kupeva prava (evikcija). 186. Po kojem se kriteriju odreuje odgovornost proizvoaa za pravne i materijalne nedostatke? Objektivna (kauzalna) odgovornost. 1. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNE I PRAVNE NEDOSTATKE a) Uvodne napomene. Prije starog i novog ZOO-a taj se pravni institut nazivao jamstvom ali su ga neki upotrebljavali u znaenju poruanstva a drugi u znaenju garancije za ispravno funkcioniranje stvari. U oba ZOO, starom i novom, jamstvom se naziva ugovor o jamstvu (poruanstvu), a umjesto jamstva u znaenju odgovornosti za nedostatke inidbe govori se o odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke ispunjenja. Trei institut, pored ugovora o jamstvu i odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, jest jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija). Nedostaci na inidbi odraavaju se kao nedostaci samog objekta inidbe. Nedostaci na inidbi ukazuju se bilo kao faktine mane stvari ili kao pravni nedostaci. Odgovornost za nedostatke nuna je posljedica karaktera naplatnih pravnih poslova ta odgovornost pokazuje da se pravni uinci naplatnog pravnog posla nisu potpuno ugasili samim ispunjenjem dunih inidaba. Odgovornost za materijalne i pravne nedostatke je prirodni sastojak svakog naplatnog pravnog posla (cilj: zatita naela jednake vrijednosti inidaba). Ako ugovorne strane ne ele da ih tereti odgovornost za nedostatke inidbe, moraju njezino iskljuenje ili ogranienje posebno ugovoriti. Odgovornost tereti onog ugovaratelja koji je preuzeo obvezu da drugome preda stvar odnosno na njega prenese neko pravo. Zbog vanosti, odgovornost je izgraena kao opi institut obveznog prava. Ako su za odgovornost predviene neke posebne i drugaije odredbe za pojedine ugovore, primijenit e se te odredbe a ne one iz opeg dijela. Pretpostavke odgovornosti za materijalne nedostatke! 187. Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari. Prema kojem trenutku se odreuje postojanje materijalnih nedostataka? / Odgovornost za materijalne nedostatke prema kojem trenutku se odreuje? / Prema kojem trenutku se odreuje postojanje materijalnih nedostataka? Materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prijelaza rizika na stjecatelja ili su posljedica uzroka koji je postojao prije toga trenutka. b) Ope pretpostavke odgovornosti. Za ostvarivanje zahtjeva iz odgovornosti za nedostatke inidbe moraju se kumulativno ispuniti ove pretpostavke: naplatni pravni posao; materijalni nedostaci moraju postojati u trenutku prijelaza rizika na stjecatelja ili su posljedica uzroka koji je postojao prije toga trenutka, a pravni nedostaci u trenutku ispunjenja ugovora; da stjecatelj nije znao niti morao znati za nedostatke. Kao to vidimo, ne trai se da stjecatelj bude u bludnji. Ako bi se traila stjecateljeva bludnja bilo bi potrebno da on, u sluaju kad tui zbog nedostatka stvari, dokae da je bio doveden u bludnju. To bi znailo da je sam otuivatelj znao za nedostatke. Otuivatelj, meutim, za nedostatke odgovara ako oni objektivno postoje, bez obzira na to je li za njih znao ili nije. Odgovornost za materijalne nedostatke! aa) Odgovornost za materijalne nedostatke Kada postoje materijalni nedostaci? Pretpostavke odgovornosti za materijalne nedostatke! Pretpostavke odgovornosti za materijalne nedostatke stvari! Pretpostavke za mat. nedostatke ili neto oko toga! 188. Materijalni nedostaci 50

1. Kada postoje materijalni nedostaci? Da bi se moglo govoriti o odgovornosti za materijalne nedostatke, potrebno je prethodno utvrditi kada oni zapravo postoje. ZOO ih je sistematizirao u ovih sedam sluajeva: ako stvar nema potrebna svojstva za njezinu redovitu uporabu ili za promet (npr. motor automobila uope ne radi); ako stvar nema svojstva za posebnu uporabu za koju je stjecatelj pribavlja, a koja je bila ili morala biti poznata otuivatelju (npr. umjesto da je penica sjemenska, ona je obina, merkantilna); ako stvar nema svojstva i odlike koje su izrijekom ili preutno ugovorene odnosno propisane; ako predana stvar nije jednaka uzorku ili modelu na temelju kojih je ugovor sklopljen, osim ako su uzorak ili model pokazani samo radi obavijesti; ako stvar nema svojstva koja inae postoje kod stvari iste vrste i koja je kupac opravdano oekivao prema naravi stvari, posebno na temelju javnih izjava prodavatelja, proizvoaa i njihovih predstavnika putem reklama, oznaavanja stvari i sl.; ako je stvar nepravilno montirana, pod uvjetom da je usluga montae bila predviena ugovorom i ako je nepravilna montaa posljedica nedostatka u uputama za montau. 2. Kada postoji odgovornost? Ugovaratelj ija se obveza sastoji u predaji stvari odgovara za one materijalne nedostatke koje je stvar imala u asu predaje ali i za one nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na stjecatelja ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga (npr. ivotinja je bila zaraena boleu prije predaje). U naelu se ne odgovara za mane stvari koje je stjecatelj mogao lako zapaziti, ali e se i za njih odgovarati ako je otuivatelj izjavio da nedostataka nema ili tvrdio da stvar ima odreena svojstva ili odlike koje uistinu nema. Kada ne postoji odgovornost za materijalne nedostatke? Kad se ne odgovara za materijalne nedostatke? Kada se ne odgovara za materijalne nedostatke inidbe? 2. Kad ne postoji odgovornost? Odgovornosti za materijalne nedostatke nema u ovim sluajevima: kad je stvar steena besplatnim pravnim poslom; kad je stvar prodana na prisilnoj javnoj prodaji; kad su u trenutku sklapanja ugovora nedostaci bili poznati stjecatelju ili mu nisu mogli ostati nepoznati (npr. ivotinja epa). Smatra se da nedostaci nisu mogli ostati nepoznati ako bi ih briljiva osoba s prosjenim znanjem i iskustvom, istog zanimanja i struke kao stjecatelj, mogla lako opaziti pri uobiajenorn pregledu stvari. Ta predmnjeva se ne primjenjuje na potroaki ugovor; kad je ugovorom odgovornost iskljuena. Medutim, ugovorna odredba o iskljuenju odgovornosti za materijalne nedostatke stvari bit e nitetna ako je nedostatak bio poznat otudivatelju, a o njemu nije obavijestio stjecatelja, zatim kad je otudivatelj koristei se svojim posebnim monopolskim poloajem nametnuo tu odredbu te kada se radi o potroakom ugovoru, 189. Da li su potroaki ugovori imenovani ugovori u Hrvatskoj? / Da li su potroaki ugovori posebna vrsta ili tip ugovora? / Potroaki ugovor, da li je poseban, tko ga reglulira, koja prava potroaa se tite. po emu je poseban i razlikuje se od drugih? / Gdje su regulirani potroaki ugovori? Potroaki ugovori nisu nikakva posebna vrsta imenovanih ugovora, ali zakonodavac ipak koristi taj pojam i daje mu odreeno znaenje. Tek ako Zakonom o zatiti potroaa (2007.) nije drukije odreeno na obveznopravne odnose izmeu potroaa i trgovca primijenit e se odredbe Zakona o obveznim odnosima, to znai da je Zakon o zatiti potroaa lex specialis u odnosu na Zakon o obveznim odnosima glede tih odnosa. U pogledu zatite potroaa vane su sljedee smjernice EU: Smjernica 93/13/EEC o nepotenim odredbama u potroakim ugovorima Smjernica 85/577/EEC o zatiti potroaa u pogledu ugovora sklopljenih izvan poslovnih prostora Smjernica 97/7/EC o zatiti potroaa u pogledu ugovora sklopljenih na daljinu Smjernica 87/102/EEC o ujednaavanju prava drava lanica u pogledu potroakih kredita, izmijenjena i dopunjena Smjernicom 90/88EEC te Smjernicom 98/7/EC Smjernica 2002/65/EZ o sklapanju na daljinu ugovora o potroakim financijskim uslugama Smjernica 90/314/EEC o turistikim paket aranmanima Smjernica 94/47/EC o time-sharingu Smjernica 1999/44/EC o odreenim aspektima prodaje potroake robe i garancijama 51

190. Razlika trgovakih i potroakih ugovora / Razlike izmeu trgovakih ugovora i potroakih ugovora potroaki ugovor je onaj koji fizika osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s fizikom ili pravnom osobom koja, kao prodavatelj, djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti, a trgovaki ugovori su oni koje sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti kod trgovakih ugovora roba se kupuje za daljnju prodaju, a kod potroakih za zadovoljenje vlastitih potreba kod potroakih ugovora trgovac mora jasno, vidljivo i itljivo istaknuti iznos utvrene maloprodajne cijene, a kod trgovakih ugovora cije ne mora biti odreena Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti je dati na pregled, ali je obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak, a kod trgovakog ugovora kupac je duan primljenu stvar na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled, im je to prema redovitom tijeku stvari mogue, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada. Kod trgovakog ugovora ugovaratelji mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavateljevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari, dok je takva odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitetna ako se radi o potroakom ugovoru Kod trgovaki ugovora prodavatelj ne odgovara za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati, dok se ova predmnjeva ne primjenjuje na potroaki ugovor, dakle kod potroakih ugovora prodavatelj odgovara i za te nedostatke 191. Tzv. potroaki ugovori / Definicija potroakog ugovora / Koji ugovori se smatraju potroakim ugovorima? / Potroaki ugovori nisu nikakva posebna vrsta imenovanih ugovora, ali zakonodavac ipak koristi taj pojam i daje mu odreeno znaenje. Koji se ugovori smatraju potroakim? Potroaki ugovor je onaj koji naravna (fizika) osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s naravnom ili pravnom osobom koja, kao prodavatelj, djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti. Pojednostavljeno reeno, to bi bio sluaj kad pojedinac, naravna osoba, kupuje za potrebe osobne potronje predmete koje u promet stavlja neka naravna ili pravna osoba u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti. Nisu regulirani ZOO-om. kad se te odgovornosti odreknemo (u tzv. averzionalnim poslovima, a to su oni u kojima se stvari stjeu onako kako stoje ili lee, uzima se da se stjecatelj preutno odrekao zahtjeva iz te odgovornosti. No to vrijedi samo ako odreena svojstva nisu posebno ugovorena); kad su nedostaci neznatni, ali strane mogu ugovoriti odgovornost i za neznatne nedostatke; ako se nedostaci pokau nakon to je proteklo dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci (skriveni nedostaci). Kod prodaje rabljenih stvari (npr. automobila, televizora i sl.) doputeno je ugovoriti rok od jedne godine, a kod trgovakih ugovora i krai rok. 3. Obveza pregleda i obavijesti Da bi se stjecatelj mogao koristiti pravima koja mu pripadaju s naslova odgovornosti za nedostatke stvari, duan je tu stvar, im je to prema redovitom toku stvari mogue, na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled i o vidljivim nedostacima obavijestiti otuivatelja u roku od osam dana od otkrivanja. Kod trgovakih ugovora obavijest se mora poslati bez odgaanja, to znai odmah nakon pregleda. Kod potroakih ugovora potroa (kupac) nije duan pregledati stvar niti ju dati na pregled, ali je kod vidljivih nedostataka duan obavijestiti otuivatelja u roku od dva mjeseca od kad ih je otkrio. Ako su obje strane nazoile pregledu, stjecatelj je duan odmah dati svoje primjedbe zbog vidljivih nedostataka. Ako se nakon primitka stvari pokae na njoj neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari - skriveni nedostatak - obavijest se mora poslati u roku od dva mjeseca, ali raunajui od dana kad je nedostatak otkriven. Kod trgovakog ugovora obavijest se mora odaslati bez odgaanja, dakle odmah po otkrivanju nedostatka. Kod potroakog ugovora rok je dva mjeseca od otkrivanja nedostatka. 52

Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokau nakon proteka 2 godine od predaje stvari, a kod trgovakih ugovora nakon proteka 6 mjeseci. Kod prodaje rabljenih stvari ugovorne strane mogu ugovoriti rok od 1 godine, a kod trgovakih ugovora i krai rok. Obavijest o nedostatku stvari kad se radi o trgovakom ugovoru mora sadravati detaljan opis nedostataka i poziv otuivatelju da pregleda stvar. Korisno je da se ona poalje preporuenim pismom, telegramom ili na neki drugi pouzdan nain jer ako tako, u roku poslana obavijest, zakasni ili ak ni ne stigne smatra se da je obveza obavjetavanja ipak ispunjena. Ali inae je pravilo da ako obavijest zakasni da se gube prava koja stjecatelju po osnovi odgovornosti za materijalni nedostatak pripadaju. Znaenje injenice da je prodavatelj znao za nedostatak Stjecatelj ne gubi pravo da se pozove na nedostatak stvari makar i nije ispunio svoju obvezu pregleda stvari i slanja obavijesti u spomenutim rokovima ako je otuivatelju nedostatak bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat. Djelomini nedostaci Kad samo dio predane stvari ima nedostatke ili kad je predan samo dio stvari, odnosno manja koliina od ugovorene, kupac moe raskinuti ugovor samo u pogledu dijela koji ima nedostatke, ili samo u pogledu dijela ili koliine to nedostaju. Kupac moe raskinuti cijeli ugovor samo ako ugovorena koliina ili predana stvar ini cjelinu, ili ako kupac inae ima opravdani interes da primi ugovorenu stvar ili koliinu u cjelini. Kad je prodavatelj dao kupcu veu koliinu Trgovakim ugovorom o kupoprodaji, kad je prodavatelj stvari odreenih po rodu dao kupcu veu koliinu nego to je ugovoreno, a kupac u razumnom roku ne izjavi da viak odbija, smatra se da je primio i taj viak te je duan platiti ga po istoj cijeni. Ako kupac odbije primiti viak, prodavatelj je duan kupcu nadoknaditi tetu. 4. Sadraj odgovornosti Koja su prava kupaca kod materijalnih nedostataka? Koja prava ima kupac u sluaju da mu se preda stvar sa oteenjima? Onaj koji je pravodobno i uredno obavijestio o nedostatku moe, po svom izboru, koristiti jedno od ovih prava: zahtijevati da se nedostatak ukloni ili da mu se preda druga takva stvar bez nedostatka, drugim rijeima, moe ustrajati na ispunjenju ugovora - uklanjanje se moe zahtijevati samo ako je nedostatak uklonjiv Neotklonjiv je i onaj ije otklanjanje zahtijeva pretjerano visoke trokove ili neuobiajeno velike napore. Zamjena u obzir praktiki dolazi u obzir samo kod generikih stvari. Zamjena ili uklanjanje nedostatka se mora ispuniti u razumnom roku jer u protivnom stjecatelj zadrava pravo na raskid ugovora ili snienje cijene; zahtijevati snienje cijene - Ako strane sporazumno ne utvrde snienje cijene, odluuje sud. Ako se i nakon postignutog dogovora oko snienja cijene otkrije neki drugi nedostatak, stjecatelj moe zahtijevati novo snienje ili raskid ugovora.; 192. Pretpostavka kad kupac moe izjaviti raskid ugovora zbog materijalnih nedostataka na kupljenoj stvari? / Jedan od inih prava kupaca u sluaju materijalnih nedostataka na kupljenoj robi je pravo izjaviti raskid ugovora. Kada kupac moe raskinuti ugovor? izjaviti da raskida ugovor - Raskid ugovora se doputa tek poto su iscrpljene sve mogunosti za njegovo ispunjenje. Pravo na raskid (actio redhibitoria) moe se ostvariti samo ako je stjecatelj ostavio duniku naknadni primjereni rok za ispunjenje ugovora. Ako ni u tom naknadnom roku ne doe do ispunjenja, ugovor se raskida po samom zakonu (ex lege). Rok je primjeren ako prema redovitom tijeku stvari i vrsti nedostatka kao i normalnim uvjetima ostavlja dovoljno vremena za ispunjenje ugovora. Ugovor se moe raskinuti i bez ostavljanja naknadnog roka ako je dunik nakon obavijesti o nedostacima priopio da nee ispuniti ugovor ili iz okolnosti konkretnog sluaja oito proizlazi da dunik nee moi ispuniti ugovor ni u naknadnom roku. Uinak raskida je, izmeu ostalog, obveza strana na povrat onoga to su primile na ime ispunjenja ugovora. Strana koja vraa stvar duna ju je vratiti u stanju u kojem ju je primila. Ako to ne moe, gubi pravo na raskid ugovora osim ako nemogunost povrata nije izazvana njezinim ponaanjem, niti ponaanjem osobe za koju ona odgovara. Strana koja je na taj nain izgubila pravo na raskid ugovora zadrava ostala prava s naslova odgovornosti za nedostatke stvari.; zahtijevati naknadu tete u svakom od tih sluajeva, ukljuivo tetu koju je zbog nedostatka pretrpio na drugim svojim dobrima. 53

Naknada tete. Pravo na naknadu tete podrazumijeva postojanje pretpostavki odgovornosti za tetu. Potencijalno su mogua tri tipa tete: Damnum quoad rem ili teta na samoj stvari. Naziva se jo i tetom zbog mane i neposrednom tetom. Prikladan je i naziv supstancijalna teta a sastoji se u umanjenoj vrijednosti stvari. Za tu je tetu karakteristino da se moe uspjeno ukloniti koritenjem prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke stvari, posebice prava na snienje cijene, uklanjanjem nedostatka i predajom druge stvari bez nedostatka. Stoga se ne moe ostvarivati kumulativno s pravima zbog nedostatka. Damnum circa rem ili teta u vezi s kupljenom stvari. Rije je o tetama koje su posljedica imovinskih dispozicija kupca, pravnih i faktinih, ispunjenih na temelju povjerenja u odsutnosti nedostatka a koje su se pokazale nepotrebnima, beskorisnima pa i tetnima. Nazivaju se i tetama zbog povjerenja. Obuhvaaju trokove transporta, uvanja, uskladitenja, montae, preradbe, naknadu tete treima zbog zakanjenja ili neisporuke stvari, naknadu isplaene ugovorne kazne. Bitna im je znaajka da se ne mogu popraviti uklanjanjem nedostatka pa se zato mogu ostvarivati kumulativno s pravima zbog nedostatka i neposrednom tetom. Damnum extra rem ili teta na drugim pravnim dobrima kupca izvan kupljene stvari. Pod drugim pravnim dobrima valja podrazumijevati osobu i imovinu kupca. Ukljuuje sve vrste pravno relevantnih teta na tim dobrima. Naziva se popratnom (prateom), refleksnom, sporednom tetom. Moe se zahtijevati kumulativno s pravima zbog nedostatka i tetama pod prve dvije toke. Odgovornost za materijalne nedostatke i odgovornost za tetu su dva zasebna pravna instituta. Prema tome, zahtjev iz odgovornosti za tetu je samostalan zahtjev koji se moe, ali i ne mora, pojaviti usporedo sa zahtjevima iz odgovornosti za materijalne nedostatke. ZOO je upravo poao od takva stajalita, pa je propisao da kupac ima pravo na popravljanje tete prema opim pravilima o odgovornosti za tetu, ukljuujui i tetu koju je zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima. ZOO-78 je imao drukije rjeenje. Naime, predviao je da se samo za popratne tete (pod c), odgovara prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. U sudskoj praksi, meutim, prevladalo je stajalite prema kojem kupac koji nije uredno i pravodobno obavijestio prodavatelja o nedostatku stvari, gubi i pravo na naknadu tete. U obrazloenju stajalita istaknuto je da je pravo na naknadu tete u tolikoj mjeri povezano s pravima iz odgovornosti zbog nedostatka da je obavijest o nedostatku neminovno pretpostavka i za naknadu tete. Prema tom stajalitu, obavijest o nedostatku nije pretpostavka za naknadu popratne tete koja se prosuuje prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. Unoenje uredne i pravodobne obavijesti o nedostatku, iz instituta odgovornosti za materijalne nedostatke, u krug pretpostavki odgovornosti za tetu zbog nedostatka, stvorena su zapravo mimo zakona posebna pravila o odgovornosti za tetu, razliita od opih pravila o odgovornosti za tetu. Time se automatski skrauje rok zastare za naknadu tete sa tri godine na 6 mjeseci. S druge strane naputa se uvrijeeno naelo da rok zastare tee od saznanja za tetu to dovodi do apsurdnog rezultata da teta, ako nastupi nakon est mjeseci, ali jo uvijek u okvirima zastarnog roka, zastaruje prije nego to je nastala. 6. Rok za ostvarivanje prava Stjecatelj stvari koji je pravodobno obavijestio otudivatelja o nedostacima na njoj, moe ostvarivati svoja prava iz odgovornosti za materijalne nedostatke u roku dvije godine, raunajui od dana odailjanja obavijesti o nedostacima. Iznimno, stjecatelj moe i nakon tog roka ostvarivati svoja prava ako je otuivatelj postupao prijevarno. Ako je stjecatelj promaio rok, ali jo nije platio cijenu, moi e, ukoliko je pravodobno obavijestio o nedostacima, zahtijevati snienje cijene ili naknadu tete kao protuzahtjev otuivateljevom zahtjevu da mu se isplati cijena. 193. Garancija 194. Jamstvo za ispravnost prodane stvari 195. Jamstvo za ispravnost prodane stvari se odnosi: samo na tehniku robu ili prodanu stvar bilo koje vrste 54

196. Jamstvo za ispravnost stvari odnosi se na: prodanu stvar bilo koje naravi i vrste. 197. Na koju vrstu robe se odnosi jamstvo za ispravnost prodane stvari? / Da li je mogue jamiti za stvari koje nisu tehnike naravi? 7. Jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) U poslovima robnog prometa, osobito pak kod prodaje vrednijih proizvoda, ugovorne strane obino unose u ugovor tzv. klauzulu o jamstvu ili garanciji. Takve klauzule imaju razliit sadraj. U njima se obino jami ispravnost, odnosno ispravno funkcioniranje prodane stvari (najee motornog vozila, nekog uredaja i sl.), u odredenom roku od dana predaje i besplatan popravak ili zamjenu stvari za sluaj njezine neispravnosti u jamstvenom roku. Garantni list i koja prava moe koristiti stjecatelj nakon sto je pregledao kupljenu stvar? ZOO je uredio odgovornost za ispravnost stvari kad je prodavatelj kupcu u tu svrhu predao jamstveni (garancijski) list. Ta se odgovornost ne ograniuje samo na tzv. tehniku robu, naprotiv mogua je za stvari bilo koje naravi i vrste. Odredbe o jamstvu za ispravnost prodane stvari dispozitivne su naravi. 198. Tko moe izdati jamstvo za ispravnost prodane stvari? Odgovornost nastaje kad je prodavatelj predao kupcu jamstveni list kojim proizvoa jami za ispravnost stvari za odreeno vrijeme, raunajui od njezine predaje kupcu. U jamstvu moraju biti navedena prava kupca, pojedinosti za njihovo ostvarivanje, trajanje i teritorijalno vaenje jamstva te ime odnosno naziv i adresa izdavatelja jamstva. Takoer se mora navesti da jamstvo ne utjee na ostala prava kupca koja mu pripadaju po drugim pravnim osnovama (npr. po osnovi odgovornosti za materijalni nedostatak ili odgovornosti za neispravan proizvod). 199. Od koga se moe zahtijevati jamstvo za ispravnost prodane stvari? Odgovornost se sastoji u tome da se, u sluaju da stvar nije ispravna, kupac moe obratiti bilo prodavatelju bilo proizvodau sa zahtjevom da mu stvar popravi u razumnom roku ili ako to ne uini, da mu umjesto nje preda drugu stvar koja je ispravna. To se pravo moe ostvarivati unutar garantnog roka, bez obzira na to kad se nedostatak pojavio. Kupac ima pravo i na naknadu tete koju je pretrpio zbog toga to je bio lien uporabe stvari za vrijeme dok je stvar bila na popravku odnosno do njezine zamjene. Jamstvo obvezuje pod uvjetima pod kojima je dano bez obzira na oblik u kojem je dano (jamstveni list, usmena izjava, popratno reklamiranje i sl.), ali je kupac ovlaten zahtijevati da mu jamstvo bude izdano u pisanom obliku ili u nekom drugom, njemu dostupnom, trajnom mediju. Odgovornost prodavatelja i proizvodaa po osnovi jamstva (garancije) za ispravnost odnosno ispravno funkcioniranje stvari je solidarna. Jamstveni se rok produljuje onoliko koliko je trajao (manji) popravak stvari odnosno onoliko koliko je kupac bio lien uporabe stvari, a u sluaju zamjene stvari i veeg (bitnog) popravka, jamstveni rok tee iznova poevi od zamjene odnosno vraanja stvari s popravka. Troak prijevoza stvari radi popravka ili zamjene pada na prodavatelja odnosno proizvoaa. Ako prodavatelj u razumnom roku ne popravi ili ne zamijeni stvar, kupac ima pravo na raskid ugovora ili snienje cijene i u oba sluaja pravo na popravljanje pretrpljene tete. Prava kupca prema proizvoau (ne navodi se prodavatelj!) na temelju jamstvenog lista gase se nakon isteka godine dana od dana kad je traio od njega popravak ili zamjenu stvari. Oigledno je da se taj rok treba uzeti kao krajnji za podizanje tube radi ostvarenja tih prava. Prema tome, taj bi rok bio prekluzivan. Pravila o jamstvu za ispravnost stvari ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari. To znai da je odnos izmeu tih dvaju instituta postavljen tako da je primjena pravila o odgovornosti za materijalne nedostatke u biti podredne naravi. S gledita mogunosti zatite interesa kupca njemu stoje na raspolaganju, ali samo prodavatelju, pravila dvaju instituta o jamstvu za neispravnost stvari i o odgovornosti za materijalne nedostatke stvari. Slinosti izmeu jamstva i odgovornosti za materijalne nedostatke su velike no kupac ne bi mogao kumulativno koristiti prava i iz jednog i iz drugog instituta. bb) Odgovornost za pravne nedostatke (zatita od evikcije) 1. Pretpostavke 55

Pretpostavke za pravne nedostatke stvari! Odgovornost za pravne nedostatke stvari! Pretpostavke za odgovornost za pravne nedostatke! Pretpostavke odgovornosti za pravne nedostatke su gotovo jednake kao i kod odgovornosti za materijalne nedostatke: naplatan pravni posao - odgovornost za pravne nedostatke postoji kod naplatnih pravnih poslova, nedostaci postoje u trenutku ispunjenja ugovora - za nastajanje te odgovomosti vaan je trenutak ispunjenja ugovora, a ne trenutak predaje stvari, jer se o predaji stvari ne mora uvijek ni raditi, stjecatelj za nedostatke nije znao niti je morao znati. Odgovornost za pravne nedostatke javlja se, prije svega, kad je prenositelj trebao prenijeti pravo vlasnitva na stvari, a nije bio vlasnik. Odgovornost postoji i onda kad je trebalo prenijeti stvar slobodnu od tereta, a pokae se da na stvari postoji neko pravo u korist treega (npr. slunost, zalono pravo itd.). Odgovornost za pravne nedostatke zove se i zatita od evikcije. Sam naziv evikcija dolazi odatle to se kod pravnih nedostataka obino radi o tome da otuivatelj ne prenese na stjecatelja vlasnitvo stvari pa se zato protiv stjecatelja pojavi trea osoba vlasnik koji stjecatelju stvar sudskim putem oduzme ili evincira. Evikcija! Sve o evikiciji! Evikcija i vrste! Evikcija znai svaki pravni akt tree osobe kojim ta osoba na temelju svoga prava iskljuuje ili ograniuje stjecatelja u ostvarivanju prava koje bi ovome po ugovoru pripadalo ili pripadalo bez ogranienja. Ako se radi o nekom drugom pravu (npr. o trabini), prenositelj mora jamiti da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. Jednako kao kod odgovornosti za materijalne nedostatke, ZOO upuuje na odgovarajuu primjenu propisa o odgovornosti prodavatelja za pravne nedostatke prodane stvari odnosno prava. Ako trei tui stjecatelja, tada je potrebno da stjecatelj obavijesti otuivatelja o parnici pa da otuivatelj pokua pobiti zahtjev tree osobe. Ako se stjecatelj, ne obavjetavajui otuivatelja, upustio u parnicu s treim i spor izgubio, nije samim tim izgubio prava iz odgovornosti za evikciju, izuzev ako otuivatelj dokae da je on raspolagao sredstvima da se odbije zahtjev tree osobe. Odgovornost zbog evikcije postoji i onda kada je stjecatelj po nekoj drugoj pravnoj osnovi ponovno stekao istu stvar. Odgovornost za pravne nedostatke inidbe moe se ugovorom ograniiti ili sasvim iskljuiti. No, odredba ugovora o iskljuenju ili ogranienju te odgovornosti biti e nitava ako je u vrijeme sklapanja ugovora prenositelju bio poznat ili mu nije mogao ostati nepoznat nedostatak u njegovom pravu. 2. Sadraj i ostvarivanje odgovornosti Kad se pokae da trea osoba polae neko pravo na stvar, bez obzira na to je li ve tuila, stjecatelj je o tome duan obavijestiti otuivatelja, osim ako je to ve njemu poznato, i postaviti svoj zahtjev. Zahtjev se sastoji od poziva otuivatelju da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega ili da stjecatelju isporui drugu stvar koja nije optereena pravnim nedostatkom. Potpuna evikcija! Ne udovolji li otuivatelj zahtjevu stjecatelja, a trei (vlasnik stvari) oduzme preko suda stvar stjecatelju, ugovor se po samom zakonu, dakle automatski, raskida. To bi bio sluaj tzv. potpune evikcije. Pravni uinak djelomine evikcije! Ako nije dolo do oduzimanja stvari, ali je stjecateljevo pravo umanjeno ili ogranieno pravima treega na toj stvari tzv. djelomina evikcija, stjecatelj moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Bez obzira na koje se od navedenih prava odluio, stjecatelj uza svako od njih moe istaknuti i zahtjev na naknadu pretrpljene tete. Jedino ako je u vrijeme sklapanja ugovora znao za pravo treega, dakle znao da mu stvar moe biti oduzeta odnosno da njegovo pravo moe biti umanjeno ili ogranieno, nee imati pravo na naknadu tete, ali mu ostaje pravo na povrat cijene odnosno njezino snienje. Ostvarivanje prava iz odgovornosti za pravne nedostatke razlikuje se od ranije spomenutog ako je pravo treega oito osnovano. U tom se sluaju doputa stjecatelju da, bez obavijesti otuivatelja i bez parnice s treim, prizna pravo treega a da zbog toga nee izgubiti prava iz odgovornosti za evikciju. Ako je pri tome stjecatelj treemu isplatio izvjesni iznos novca da bi trei odustao od svog prava, 56

otuivatelj se moe osloboditi odgovornosti za evikciju ako stjecatelju nadoknadi isplaenu svotu i eventualno pretrpljenu tetu. Prava s naslova odgovornosti za pravne nedostatke inidbe gase se istekom godine dana od dana saznanja za prava treega. No, ako je unutar te godine trea osoba pokrenula spor protiv stjecatelja, a ovaj pozvao otuivatelja da se u spor umijea na njegovoj strani, stjecateljeva prava se gase tek kada istekne est mjeseci od dana pravomonosti sudske odluke. Prekomjerno ostecenje! 2. PREKOMJERNO OTEENJE (Laesio enormis) Pretpostavke za prekomjerno oteenje! Pretpostavke prekomjernog oteenja! a) Pretpostavke. Cilj pravila o prekomjernom oteenju je zatita naela jednake vrijednosti inidaba. Doe li do naruavanja vrijednosne ravnotee izmeu inidbe i protuinidbe, pravni e poredak reagirati odreenim sankcijama. To e se dogoditi samo ako je naelo ekvivalentnosti povrijeeno u odreenoj, zakonom predvienoj mjeri. Ako je izmeu inidaba ugovornih strana u dvostrano obveznom ugovoru postojao u vrijeme sklapanja oiti nerazmjer, oteena strana moe zahtijevati ponitaj ugovora, ako za pravu vrijednost tada nije znala niti je morala znati. Prekomjerno oteenje je oiti nerazmjer izmeu inidbe i protuinidbe. Koje pretpostavke moraju biti ispunjene za prekomjerno ostecenje? (samo nabrojati) Odgovornost za prekomjerno oteenje moe nastupiti samo ako su ispunjene ove pretpostavke: naplatni posao; oiti nerazmjer izmedu inidbe i protuinidbe u trenutku sklapanja ugovora i da oteena strana u vrijeme sklapanja ugovora nije znala niti je morala znati za pravu vrijednost inidbe. Na primjer, A. smatra da ima vrlo uspjelu kopiju slike nekoga nepoznatog slikara. Budui da A. treba novac, ponudi B-u sliku. B. je kupi uvjeren da je kupio dobru kopiju i plati A-u, recimo, 250 kn, a ovaj mu preda sliku. Drugi dan sluajno se kod B-a nae A. i neki strunjak za slike i on na A-ovo zaprepatenje utvrdi da se tu ne radi o kopiji, nego o jednom vrlo vrijednom originalu. A. moe postaviti prema B-u zahtjev na ponitaj kupoprodaje zbog prekomjernog oteenja. b) Uinak prekomjernog oteenja. Prekomjerno oteenje je jedan od razloga pobojnosti pravnih poslova. Ispune li se spomenute pretpostavke, oteena e strana moi zahtijevati ponitaj ugovora kojim je ostvareno prekomjerno oteenje. Posljedica ponitaja ugovora biti e uspostava prijanjeg stanja. Protivna strana, meutim, ima pravo ponuditi dopunu do prave vrijednosti i ugovor e tada ostati na snazi. Kao to vidimo, kod prekomjernog oteenja, strana protiv koje je uperen zahtjev na ponitaj ugovora ima tzv. alternativno ovlatenje (facultas alternativa). Strana koja je oteena ne moe zahtijevati nadoplatu do prave vrijednosti. Ona moe samo zahtijevati da se ugovor poniti! Pravo na ponitaj ugovora prestaje godinu dana nakon njegova sklapanja. Kada se ne odgovara za prekomjerno oteenje? Kod kojih ugovora se ne odgovara za prekomjerno oteenje? Prekomjerno oteenje zato kod trgovakog ne moe biti prekomjerno oteenje? c) Kada se ne odgovara za prekomjerno oteenje. Ponitaj ugovora zbog prekomjernog oteenja nee se moi zahtijevati ako se radi o besplatnim ugovorima, ugovorima na sreu, javnoj prodaji i onim naplatnim ugovorima kod kojih je via cijena za stvar dana iz osobite naklonosti. Takoer se zbog prekomjernog oteenja ne moe zahtijevati ponitaj ugovora o nagodbi. 200. Koja je posljedica prekomjernog oteenja (oitog nesrazmjera uzajamnih inidbi) kod trgoavakih ugovora? / Koje su posljedice prekomjernog oteenja kod trgovakog ugovora? / Pravne posljedice nejednake vrijednosti inidaba izmeu trgovaca Nikakva. 201. Za sluaj prekomjernog oteenja sada se ne moe zahtijevati ponitaj trgovakog ugovora, da li je ova tvrdnja tona i objasnite odgovor? / Da li postoji koja pravna posljedica oitog nesrazmjera uzajamnih inidbi kod trgovakih ugovora? Objasni! Ne, jer osobe koje sklapaju trgovake ugovore trebaju biti dovoljno strune da mogu odrediti pravu vrijednost predmeta pa im se ne treba omoguiti da zahtjevaju ponitaj ugovora zato to nisu pravilno utvrdile vrijednost uzajamnih inidaba. 57

202. Za sluaj prekomjernog oteenja sada se ne moe zahtijevati ponitaj trgovakog ugovora. Da li je ova tvrdnja tona i objasnite odgovor!? Novi ZOO ne doputa ni ponitaj trgovakog ugovora zbog prekomjernog oteenja! To je tako jer su stranke dovoljno strune (ili bi trebale biti) da mogu odrediti pravu vrijednost predmeta. 203. Razlika trgovakih i potroakih ugovora Kod trgovakih ugovora netko kupuje robu (trgovac) radi daljnje prodaje, dok kod potroakih ugovora netko kupuje robu da bi zadovoljio svoje potrebe. 204. Koje je bitno obiljeje ugovora o gospodarstvu? / Bitno obiljeje ugovora u gospodarstvu? Ugovori u gospodarstvu su uvijek naplatni. Ugovori u gospodarstvu su trgovaki ugovori. 205. Trgovaki ugovor (definicija) / Trgovaki ugovor / Odredite pojam trgovakih ugovora prema novom ZOO? / Definirajte trgovaki ugovor / Pojam trgovakog ugovora, koji se kriterij primjenjuje na trgovake ugovore, propis u kojem se spominje? / Po kojem kriteriju je odreen trgovaki ugovor? / Koji kriterij se uzima pri odreivanju pojma trg. ugovora? Jedan je kriterij pri odreivanju TUP-a. Koji? Definicija trg. ugovora prema ZOO-u napravljena je prema kojem kriteriju? Pojam trgovakog ugovora razjanjava odredba l. 14. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (ZOO): Trgovaki ugovori su oni koje sklapaju trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. Pored subjektivnog kriterija u toj odredbi, a to znai da se radi o ugovorima koje meusobno sklapaju subjekti navedeni u toj odredbi, potreban je i objektivni kriterij, tj. da se takav ugovor sklapa u okviru djelatnosti koje ine predmet poslovanja tih subjekata ili su u vezi s tim poslovanjem. To znai da je u naem ZOO-u primijenjen mjeoviti kriterij jer uzima u obzir i subjekte i objekt ugovora. Prije donoenja ZOO-a iz 2005. za definiranje trgovakog ugovora uzimao se samo subjektivni kriterij (znai bilo je potebno samo da su stranke trgovci i ve samim tim takav je ugovor bio smatran trgovakim). 206. Subjektivni i objektivni kriterij kod trgovakog ugovora subjektivni kriterij trgovai ugovor sklapaju ga osobe koje su trgovci po zanimanju objektivni kriterij predmet trgovakog ugovora mora spadati u djelatnost barem jednog od njih 207. to se smatra gospodarskim djelatnostima? Pod gospodarskim djelatnostima podrazumijevaju se u pravilu one djelatnosti koje se takvima smatraju prema utvrenoj nomenklaturi Zakona o nacionalnoj klasifikaciji (Narodne novine, br. 98/94) i Odluke o nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (Narodne novine, br. 7/97). Uopeno gospodarske djelatnosti su usluga, proizvodnja i trgovina. 208. O trgovackom se ugovoru radi: ako su osobe trgovci ili barem jedna od stranaka nije trgovac ako su obje osobe trgovci ako je djelatnost barem jednoga od njih ili su u vezi s tim djelatnostima 209. Pretpostavke za primjenu trgovakih ugovora / Trgovaki ugovori pretpostavke valjanosti, da li obje strane moraju biti trgovci, da li se smatra trgovakim ugovorom ako jedna strana djeluje izvan svoje profesionalne djelatnosti? / Koji su preduvjeti da bi se neki ugovor mogao smatrati trgovakim, da li se svi ugovori izmeu trgovaca smatraju trgovakim ugovorima, to ako predmet ugovora ulazi u predmet poslovanja samo jedne od stranaka (trgovca) da li je i taj ugovor trgovaki? Da su ih sklopili trgovci meu sobom u obavljanju djelatnosti koje ine predmet poslovanja barem jednoga od njih ili su u vezi s obavljanjem tih djelatnosti. Postupanje u skladu sa statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima Pravne osobe u zasnivanju obveznog odnosa postupaju u skladu sa svojim statutom, drutvenim ugovorom, odnosno pravilima. Ali ugovor koji je sklopljen ili druga pravna radnja koja je poduzeta suprotno statutu, 58

drutvenom ugovoru, odnosno pravilima ostaje na snazi, osim ako je za to druga strana znala ili je zakonom drukije odreeno. To je dokidanje ultra vires. 210. Ultra vires Ultra vires - pravilo koje znai da su bez pravnog uinka akti drutva koji prelaze njegova poslovanja, ili da su ih donijeli mjerodavni organi preko svojih ovlatenja. Kod nas nije prihvaena doktrina ultra vires. 211. Jesu li valjani pravni poslovi koje pravna osoba sklopi izvan svoje djelatnosti? Pravna osoba moe sklapati ugovore u pravnom prometu u okviru svoje pravne sposobnosti. Pravni poslovi koje sklopi pravna osoba s treima izvan djelatnosti koje ine predmet njezina poslovanja, valjani su. Trgovac je pravna ili fizika osoba koja samostalno trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom robe ili pruanjem usluga na tritu. Odgovornosti nema ni ako se prava vrijednost vie ne moe ustanoviti. d) Odricanje od odgovornosti. Odricanje unaprijed od prava na ponitaj ugovora nema pravni uinak. Time je sprijeena mogunost eventualnog iskoritavanja slabijih partnera. 3. KAPARA (Arrha) Kapara! Kapara i kakva je to vrsta ugovora? Kapara je iznos novca ili odreena koliina drugih zamjenjivih stvari koju jedna strana daje drugoj u trenutku sklapanja ugovora kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da e se ispuniti obveza iz ugovora. Prema ZOO-u, ugovor se smatra sklopljenim kada je kapara dana, osim ako je ugovoreno neto drugo. Po svojoj pravnoj naravi kapara je sporedni realni ugovor koji slui ponajprije kao znak da je ugovor sklopljen (arrha confirmptoria). Na primjer, A. kupuje pokustvo od B-a za 20.000 kuna. Ugovor je perfektan. Ako sad A. dade B-u kaparu od 5,000 kuna, to je samo znak da je kupoprodajni ugovor sklopljen. Prema tome, ne moe se najprije dati kapara, a onda sklopiti ugovor. Druga je funkcija kapare u tome da ona slui kao sigurnost da e se ugovorne obveze ispuniti. Ako se ugovor ispuni, kapara e se, ako je istovrsna s ugovornom inidbom, uraunati u inidbu. U naem primjeru, A. e morati kao kupovnu cijenu platiti jo samo 15.000 kuna. Ako, medutim, kapara nije istovrsna sa inidbom, tada e se, ako se ugovor ispuni, kapara morati vratiti. Kapara se, takoer, mora vratiti ako strane sporazumno raskinu ugovor; ako do ispunjenja ugovora nije dolo zbog uzroka za koji nijedna strana ne odgovara (npr. zbog vie sile); ako su obje strane krive za neispunjenje ugovora. Drukija situacija nastaje kad je samo jedna strana odgovorna za neispunjenje ugovora. Tu treba razlikovati je li za neispunjenje ugovora odgovorna ona strana koja je dala kaparu, ili pak ona strana koja ju je primila. Rjeenje je sadrano u odredbi l. 304. ZOO. to je s kaparom ako onaj tko je dao povrijedi obveze iz ugovora? Kad je za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je dala kaparu, druga strana moe izabrati jednu od ove tri mogunosti: zahtijevati, ako je to jo mogue, ispunjenje ugovora i naknadu tete zbog zakanjenja. Kapara se, kao i kod ispunjenja bez zakanjenja, uraunava ili vraa; zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja ugovora, pri emu se kapara moe uraunati u naknadu tete ili vratiti; zadovoljiti se primljenom kaparom. Ako je pak za neispunjenje ugovora odgovorna strana koja je primila kaparu, druga strana takoer ima na izboru tri mogunosti: zahtijevati ispunjenje ugovora, ako je to jo mogue, i naknadu tete zbog zakanjenja. Kapara se uraunava ili vraa; zahtijevati naknadu tete zbog neispunjenja ugovora i povrat kapare; zahtijevati vraanje dvostruke kapare. Na zahtjev zainteresirane strane sud moe smanjiti pretjerano veliku kaparu (moderatio arrhae). 59

Kod djelominog ispunjenja ugovora vjerovnik ne moe zadrati kaparu, nego samo zahtijevati ispunjenje preostalog dijela obveze i naknadu tete. Kapara u sebi ima i odreenih kaznenih elemenata osim to slui za pojaanje obveznog odnosa, ona slui i kao instrument za jaanje stranake ugovorne discipline. Kapara se moe ugovoriti i kao odustatnina. To e biti kad se uz kaparu ugovori pravo da se odustane od ugovora. Odustane li strana koja je dala kaparu, ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila, ona je vraa u dvostrukom iznosu. Ako kapara nije ugovorena kao odustatnina, strana koja ju je dala ne moe odustati od ugovora ostavljajui kaparu suugovaratelju, niti to moe uiniti druga strana povratom dvostruke kapare (ima se pravo traiti ispunjenje i naknadu tete). 4. PRAVO ZADRANJA (lus retentionis) a) Pojam i sadraj. Pravo zadranja ili pridraja ovlatenje je vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri dok mu ne bude ispunjena trabina. Po svojim kljunim elementima izloena definicija opi je pojam prava zadranja. Pravo zadranja prema ZOO mogli bismo ovako definirati: Pravo zadranja! to je pravo zadrzanja? Pravo zadranja je ovlatenje vjerovnika da dunikovu stvar, koja se nalazi u njegovim rukama, zadri do ispunjenja trabine te da se, ako ispunjenje izostane, naplati iz njezine vrijednosti. Ovlatenje vjerovnika da se iz zadrane stvari naplati karakteristino je za pravo zadranja u trgovakom pravu. Osobito zbog ovlatenja vjerovnika da se moe namiriti iz vrijednosti zadrane stvari, postavilo se pitanje nije li pravo zadranja po svojoj pravnoj naravi, stvarno, a ne obvezno pravo. Ima miljenja da je pravo zadranja doista stvarno pravo koje je po svojim karakteristikama blisko zalonom pravu. Ne osporavajui bliskost sa zalonim pravom, osnovano se, s druge strane, upuuje i na razlike izmeu tih dvaju prava: pravo zadranja prestaje gubitkom faktine vlasti na stvari, dok zalono pravo u takvom sluaju ne prestaje; pravo zadranja je neprenosivo, dok je zalono pravo prenosivo; pravo zadranja nastaje ex lege, dok zalono pravo u pravilu nastaje ugovorom. Osim opih normi kojima openito ureduje pravo zadranja, ZOO sadri i posebne odredbe o tom pravu kod pojedinih ugovora (npr. kod ugovora o ugostiteljskoj ostavi, ugovora o djelu, ugovora o trgovinskom zastupanju, ugovora o kupoprodaji). Pretpostavke prava zadranja! Pretpostavke nastanka prava zadranja! Pretpostavke prava zadranja: Stvar - mora biti u dunikovu vlasnitvu Trabina - mora biti dospjela i utuiva b) Pretpostavke nastanka. Kljuni elementi prava zadranja su stvar na jednoj i trabina na drugoj strani. aa) Stvar Objektom prava zadranja u naelu mogu biti sve pokretne i nepokretne stvari u prometu. Vjerovnik nema pravo zadranja na stvarima koje su iz dunikova posjeda izale protiv njegove volje (silom, ukradene i sl.), ali, suprotno ZOO-78, ima pravo zadranja na stvarima koje su vjerovniku predane na uvanje ili posudbu. Stvari osobne naravi, kao punomo dobivena od dunika, druge njegove isprave, iskaznice, dopisi i sl. takoer ne mogu biti objektom prava zadranja. Osim navedenih, od prava zadranja generalno se izuzimaju stvari koje se ne mogu izloiti prodaji. Zakonsku terminologiju da vjerovnik moe zadrati dunikovu stvar koja se nalazi u njegovim rukama treba shvatiti u smislu da se stvar nalazi u faktikoj vlasti vjerovnika, odnosno neposrednom posjedu, tj. stvar je u vjerovnikovim rukama ako je u njegovom neposrednom posjedu. bb) Trabina Trabina glede koje se moe ostvariti pravo zadranja mora biti dospjela i utuiva. Osnovna je pretpostavka da mora biti dospjela to znai da je doao trenutak od kojeg vjerovnik ima pravo zahtijevati ispunjenje obveze.

60

Iznimno, vjerovnik ima pravo zadranja i za svoju nedospjelu trabinu ako je dunik postao nesposoban za plaanje. Nesposobnost plaanja nastupa zbog prezaduenosti ili nelikvidnosti. U teoriji se takvo pravo zadranja naziva pravo zadranja u nudi ili u nevolji. Trabina mora biti utuiva, to znai da naplata trabine iz zastarjelih odnosno prirodnih obveza ne moe biti osigurana pravom retencije. ZOO ne zahtjeva da vjerovnikova trabina i stvar koja se zadrava potjeu iz istog pravnog odnosa, odnosno ne zahtijeva se koneksitet kao pretpostavka prava zadranja. Stvar se moe zadrati zbog razliitih osnova (dispari causa), to je inae uobiajena karakteristika prava zadranja u trgovakom pravu. c) Osvarivanje. Pravo zadranja sadri dva oviatenja: jedno je zadrati dunikovu stvar, a drugo naplatiti se iz vrijednosti zadrane stvari. Ovlatenje da se dunikova stvar zadri ostvaruje se tako da se neprekidno, sve do ispunjenja trabine, ima faktina vlast na stvari. Gubitkom faktine vlasti na zadranoj stvari, gubi se i pravo zadranja. Ovlatenje na naplatu vrijednosti zadrane stvari vjerovnik (retinent) ostvaruje na isti nain kao zaloni vjerovnik. No, prije nego to pristupi ostvarenju naplate, duan je o svojoj namjeri pravodobno obavijestiti dunika. d) Prestanak. Pravo zadranja prestaje: isplatom trabine, oprostom duga, prebojem, novacijom, sjedinjenjem (confusio), gubitkom faktine vlasti na stvari, to ukljuuje i naputanje stvari te dobrovoljno vraanje stvari duniku, davanjem odgovarajueg osiguranja trabine (npr. osnivanjem zalonog prava). Pravo zadranja ne prestaje ni ako nastupi zastara trabine jer se ono, slino priznanju duga, uzima kao razlog prekida zastare. B. OSOBNO POJAANJE OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA 212. Jamstvo ili poruanstvo 1. JAMSTVO ILI PORUANSTVO Jamstvo! Jamstvo i vrste! Karakteristike jamstva! akcesornost (ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika) i supsidijarnost (vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca istom onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dunika). a) Pojam i karakteristike. Jamstvo ili poruanstvo je ugovor kojim se trea osoba, jamac ili poruk, obvezuje vjerovniku da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dunika ako to dunik ne uini. Jamstvo je institut kojim se vjerovniku daje vea sigurnost da e mu duna inidba biti ispunjena. Ono je osobno pojaanje obveznog odnosa za razliku od npr. odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, prekomjernog oteenja, prava zadranja koji su oblici stvarnog pojaanja obveznopravnog odnosa. Na primjer, A. je pozajmio B-u 10.000 kuna. B. nema nekih pogodnih stvari na kojima bi u korist A-a mogao osnovati zalano pravo, pa mu umjesto toga ponudi jamca. Jamac je trea osoba C. koja pristupa obvezi na taj nain da sklopi ugovor sa A-om obvezujui se da e platiti B-ov dug ako ga on sam ne bi platio. Za obvezu glavnog dunika odgovara jamac itavom svojom imovinom. Obvezu jamenja moe ugovorom preuzeti samo osoba koja ima potpunu poslovnu sposobnost. Dvije osnovne karakteristike jamstva su: akcesornost i supsidijarnost. U prvom redu, C. se nije mogao obvezati A-u prije negoli je A. dao zajam B-u. To znai da je najprije morala nastati obveza B-a kao glavnog dunika, a tek je iza nje nastala obveza C-a kao jamca. Zbog toga kaemo da je jameva obveza akcesorna. Akcesornost jamstva znai da ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika. Dakle, ako je obveza glavnog dunika nitetna ili je utrnula, ne moemo ju pojaati jamstvom. 61

Obveza jamca, prema tome, ne ini od neistinite obveze glavnog dunika istinitu. Jamstvo samo osigurava naplativost trabine. Obveza jamca ovisi o obvezi glavnog dunika. Ona ne moe biti kvantitativno vea, ali ako je ugovoreno da bude vea, ona se svodi na mjeru dunikove obveze. Meutim, nema zapreke da obveza jamca bude kvantitativno manja od obveze glavnog dunika odnosno da bude ograniena na neki dio dunikove obveze. Na primjer, C. se obvee da e odgovarati za A-ov dug samo do 5.000. Jamac odgovara za svako poveanje obveze koja nastane dunikovim zakanjenjem ili dunikovom krivnjom, osim ako strane ne ugovore drugaije. to se tie samog objekta inidbe jameva obveza mora biti kvalitativno jednaka obvezi glavnog dunika. Ne moe, npr. A. kao glavni dunik dugovati B-u penicu, a C. da se kao jamac obvee da e B-u dati vino ako A. ne vrati penicu. U tom sluaju C. ne bi bio jamac. Ili novana obveza glavnog dunika znai da i jamac ima novanu obvezu prema vjerovniku. No, jamac se moe obvezati i za strogo osobnu obvezu glavnog dunika to je mogue jer e se strogo osobna obveza glavnog dunika, ako je ne ispuni, pretvoriti u odgovornost za tetu koju onda moe popraviti jamac. Druga je karakteristika jamstva supsidijarnost. Supsidijarnost jamstva znai da vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze od jamca istom onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dunika. Prema ZOO-u, dovoljno je da se glavnom duniku uputi pisani poziv (opomena) na ispunjenje obveze. Tek ako glavni dunik ne ispuni obvezu u roku koji mu je odreen u pisanom pozivu, moe se od jamca zahtijevati ispunjenje. Iznimno, od jamca se ispunjenje moe zahtijevati i bez prethodnog pozivanja glavnog dunika na ispunjenje, ako je oito da su dunikova sredstva nedovoljna za ispunjenje obveze ili je glavni dunik pao pod steaj. Jamac moe protiv vjerovnikova zahtjeva isticati sve prigovore koje bi mu mogao istaknuti i glavni dunik, ukljuivo i prigovor prijeboja. Ne moe isticati jedino osobne dunikove prigovore prema vjerovniku. Ali svoje osobne prigovore moe isticati vjerovniku. Eventualno dunikovo odricanje od prigovora i priznanje vjerovnikove trabine nema pravni uinak prema jamcu. Vrste jamstva! Koji su oblici jamstva? 213. Vrste jamstva b) Vrste jamstva (poruanstva). Redovno jamstvo karakteristike i objasni! Razlika izmeu solidarnog i redovitog jamstva! Razlika izmeu obinog i solidarnog jamca! aa) Redovito ili obino jamstvo To je jamstvo o kojemu smo do sada govorili. Njegova je karakteristika u tome da je obveza jamca akcesorna i supsidijarna. ZOO ga naziva supsidijarnim jamstvom. 214. Jamac-platac / to je jamac platac? / to znai da se jamac obvezao kao platac? 215. Jamstvo kod trgovakih ugovora bb) Solidarno jamstvo Jamac platac (solidarni jamac) je osoba od koje se moe traiti ispunjenje glavne obveze (za koju jami) i prije nego se prvo zatrai od glavnog dunika (sto je inace pravilo kod redovnog jamstva). Dakle, ako se jamac obvee kao jamac platac, vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje cijele obveze bilo od glavnog dunika bilo od jamca ili od obojice istodobno. Zato se naziva solidarnim jamstvom. Kad za neki dug jami vie jamaca (sujamstvo, suporuanstvo), ono je ex lege solidarno, osim ako se solidarnost ugovorno iskljui. U trgovakom ugovoru jamac je po zakonu uvijek jamac platac, osim ako nije drukije ugovoreno. Solidarno se jamstvo naziva i jamstvom bez supsidijarnosti. Kako je u hrvatskoj bankarskoj praksi institucija "obinog" jamca gotovo nestala - ono to se smatra "jamcem" u biti je jamac-platac. cc) Podjamstvo (potporuanstvo) 62

To je ugovor kojim se netko trei obvezuje vjerovniku, ali ne za dunika, nego za jamca (jamev jamac). Podjamac ili jamev jamac se poziva na odgovornost istom onda kad se vjerovnik ne uspije namiriti od glavnog dunika, odnosno jamca. c) Regres. Kad jamac ispuni obvezu glavnog dunika, sva vjerovnika prava po samom zakonu prelaze na jamca. Prelazi trabina sa svim sporednim pravima i osiguranjima. To je tzv. zakonska subrogacija. Jamac na ime regresa moe sada od glavnog dunika zahtijevati sve ono to je doista za njega platio vjerovniku. Ali dunik moe s uspjehom staviti jamcu sve one prigovore koje bi mogao staviti i vjerovniku. Ako jamac plati zastarjeli dug, nee moi ono to je platio vjerovniku vratiti od glavnog dunika, ako mu ovaj na njegov regresni zahtjev stavi prigovor zastare. Isplati li jamac vjerovnika, a da pri tome nije obavijestio dunika pa dunik u neznanju takoer isplati istu trabinu, jamac nee moi zahtijevati naknadu od dunika ali od vjerovnika ima pravo traiti da mu vrati ono to mu je platio. U sujamstvu pravo regresa ima jamac koji je isplatio dospjelu trabinu. Od ostalih jamaca moe zahtijevati da mu svaki isplati dio koji pada na njega. d) Oblik ugovora o jamstvu (poruanstvu). Ugovor o jamstvu obvezuje jamca samo ako je izjavu o jamenju uinio u pisanom obliku. e) Prestanak jamstva (poruanstva). Jamstvo kao akcesorna obveza prestaje ako je na bilo koji nain prestala obveza glavnog dunika. Jamstvo moe, medutim, prestati i samostalno, tj. tako da glavni dug ostane, a jamac potpuno ispadne iz odnosa. To e se dogoditi, npr. kad vjerovnik otpusti jamca. Takav se sluaj moe dogoditi i zbog odugovlaenja vjerovnika. Naime, jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, na jamev poziv, nakon dospjelosti trabine ne zahtijeva ispunjenje od glavnog dunika u roku mjesec dana od tog poziva. Ako rok dospjelosti nije odreen, jamac se oslobaa odgovornosti ako vjerovnik, nakon jamevog poziva koji je uslijedio nakon proteka jedne godine od sklapanja ugovora o jamstvu, ne odredi datum ispunjenje to mora uiniti u roku mjesec dana od jamevog poziva. Zastarom obveze glavnog dunika zastarijeva i obveza jamca. Kad je rok zastare za obvezu glavnog dunika dulji od dvije godine, obveza jamca zastarijeva nakon isteka dvije godine ali od dana dospjelosti obveze glavnog dunika. To nije sluaj ako jamac s glavnim dunikom odgovara solidarno. 216. Ugovorna kazna 217. Za neuredno ispunjene obveze ugovorena je kazna tj. penal u visini 1% na ukupnu obvezu (tako nekako) za svaki dan zakanjenja. Da li je ono valjano ili treba povisiti ili sniziti? Valjana je jer ugovorne strane mogu odrediti visinu kazne po svojoj volji, u ukupnom iznosu, u postotku, ili za svaki dan zakanjenja, ili na koji drugi nain. Sud e na zahtjev dunika smanjiti iznos ugovorne kazne samo ako nae da je ona nerazmjerno visoka s obzirom na vrijednost i znaenje objekta obveze. Da se radi o nenovanoj obvezi ugovorna kazna ne bi mogla biti ugovorena. 2. UGOVORNA KAZNA ILI PENAL Ugovorna kazna! Sto je ugovorna kazna i za koje se sluajeve ugovara? Ugovorna kazna i kada se ugovora? Ugovorna kazna i u kojim se sluajevima ugovara? Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed odreeni iznos novca ili druga imovinska korist koju se dunik obvezuje isplatiti odnosno prepustiti vjerovniku ako ne ispuni svoju obvezu ili zakasni s njezinim ispunjenjem ili je neuredno ispuni. Ugovorna kazna ne oznauje nikakvu kaznu, jer se tu radi o ugovornoj obvezi koju su stranke same i slobodno ugovorile. Na primjer, A. proda B-u 1000 pari cipela za 100.000 kuna. Osim toga A. se obvee B-u da e mu u sluaju neispunjenja ili zakanjenja u ispunjenju glavne obveze platiti ugovornu kaznu u iznosu od 20.000 kuna. U tom je primjeru ugovorna kazna odredena u ukupnom iznosu, no nema zapreke da se njezina visina odredi u postotku ili promilu od vrijednosti inidbe, odnosno njezina neispunjenog dijela za svaki dan zakanjenja ili na neki drugi nain. Ugovorna kazna mora biti u obliku koji je propisan za glavni ugovor iz kojega je nastala obveza na koju se ugovorna kazna odnosi (glavna obveza). 63

Karakteristika sporazuma o ugovornoj kazni jest njegova akcesornost, to znai da on dijeli pravnu sudbinu obveze na ije se osiguranje odnosi. Prestane li zbog npr. nitetnosti glavna obveza, prestaje i sporazum o ugovornoj kazni. Sporazum o ugovornoj kazni gubi svoj pravni uinak i onda kad je do neispunjenja ili zakanjenja dolo iz uzroka za koje dunik ne odgovara (npr. vie sile). 218. Da li se zaraunavaju zatezne kamate zbog neisplate obveze? Da. Ugovorna kazna ne moe biti ugovorena za novane obveze jer se kod novanih inidaba, za sluaj neispunjenja ili zakanjenja, plaaju zatezne kamate. Ako je penal ugovoren za sluaj neispunjenja obveze, tada strana u iju je korist penal ugovoren, (dakle vjerovnik), moe zahtijevati ili ispunjenje ugovora ili ugovornu kaznu. U takvom sluaju ne moe se zahtijevati kumulativno ispunjenje obveze i penala jer se oba zahtjeva iskljuuju. Prema tome, zahtjev je alternativan. Kada je penal ugovoren za sluaj neispunjenja, dunik nema pravo isplatiti ugovornu kaznu i odustati od ugovora osim ako se moe utvrditi da je to bila namjera ugovornih strana prilikom ugovaranja penala. Naprotiv, ako je penal ugovoren za sluaj zakanjenja ili neurednog ispunjenja, tada vjerovnik moe zahtijevati i ispunjenje glavne obveze i penal. U takvom je sluaju vjerovnikov zahtjev kumulativan (i - i). Vjerovnik gubi pravo na ugovornu kaznu zbog zakanjenja ili nerednog ispunjenja, ako je primio ispunjenje a nije bez odgaanja priopio duniku da zadrava svoje pravo na ugovornu kaznu. To podrazumijeva da takvu izjavu treba dati prilikom primitka ispunjenja. Plaanje penala je ugovorna obveza koju su strane preuzele u slobodno sklopljenom sporednom ugovoru. Osnovna je funkcija penala pojaanje obveznog odnosa. Strana koja plaa penal ne plaa nikakvu kaznu, nego u obliku penala plaa ugovorom unaprijed odreen iznos naknade tete. Ugovorna kazna ili penal je ugovorom unaprijed odreen iznos naknade tete. To znai da vjerovnik moe zahtijevati ugovornu kaznu bez obzira na to je li ili nije pretrpio tetu, jer on tetu ne mora dokazivati. Da ugovorna kazna slui za pojaanje odnosa i za pojaanje ugovorne discipline, vidi se po ovome. Ako strane sklope ugovor, a ne ugovore penal, tada e ona strana koja povrijedi obvezni odnos platiti naknadu tete samo ako protivna strana dokae da je pretrpjela tetu. Medutim, ako su strane u obliku penala unaprijed odredile iznos naknade tete, tada e strana koja se obvezala da e platiti penal, platiti taj iznos, pa makar suugovaratelj nije pretrpio nikakvu tetu. Zbog toga je njoj stalo da uredno ispuni obvezu. Ako je penal ugovoren i strana je povrijedila obvezni odnos ali je zbog toga druga strana pretrpjela veu tetu od iznosa penala, ona e razliku dobiti tek kad dokae sve pretpostavke koje se trae kod odgovornosti za tetu. Treba napomenuti da se ugovorna kazna ne moe kumulirati s naknadom koju zakon propisuje zbog neispunjenja ili zakanjenja u ispunjenju neke obveze, neovisno o tome kako se ta naknada u zakonu naziva. Zahtijevati istovremeno i ugovorom i zakonom predvienu kaznu mogue je tek ako sam zakon doputa kumulaciju. Ako je ugovorna kazna prekomjerno ugovorena, sud e na zahtjev dunika smanjiti njezin iznos (moderacija) ako nade da je on nerazmjerno visok s obzirom na vrijednost i znaenje objekta obveze odnosno inidbe. PROMJENE U OBVEZNOPRAVNOM ODNOSU 219. Subjektivne promjene ugovornog odnosa A. PROMJENA SUBJEKATA Obveznopravni odnos je individualiziran kad su tono odreeni njegovi subjekti na aktivnoj i pasivnoj strani. Za potpunu odreenost je potrebno i da sam objekt tog odnosa bude odreen ili bar odrediv. Promjene mogu nastupiti bilo glede subjekata, bilo glede sadraja promjena subjekata ne utjee na promjenu identiteta obveznopravnog odnosa dok promjena sadraja moe dovesti do promjene njegova pravnog identiteta. 64

Prije svega, promjene mogu zahvatiti glavnu inidbu a mogu zahvatiti i pravnu osnovu pri emu dolazi do promjene kauze a samim tim i identiteta. Mogu je i sluaj kada se istovremeno mijenjaju i glavna inidba i pravna osnova tu se takoer radi o promjeni identiteta. Dakle, promjenom glavne inidbe ili promjenom pravne osnove nastupa i promjena pravnog identiteta obveznopravnog odnosa. Svaka druga promjena u sadraju ne dira u pravni identitet obveznopravnog odnosa. Razlikuju se: promjene subjekata (promjena vjerovnika, promjene na strani dunika, prijenos ugovora te asignacija ili uputa) i promjene sadraja (novacija ili obnova te nagodba ili poravnanje). Promjene na strani vjerovnika! 1. PROMJENA VJEROVNIKA Promjena vjerovnika moe biti u obliku cesije i u obliku personalne subrogacije. a) Cesija ili ustup trabine Razlike cesije i personalne subrogacije! Cesija! 220. Cesija 221. Da li je mogu prijenos trabine na drugu osobu i kako se naziva taj prijenos? Koje trabine se ne mogu prenositi? Koje se trabine mogu prenositi? Kome se treba obratiti za odgovornost iz osnovnog posla? / Da li je mogu prijenos trabine na treu osobu i kako to nazivamo? Koje trabine se ne mogu prenositi + odgovornost iz osnovnog posla? aa) Pojam cesije. Cesija je ugovor kojim vjerovnik svoju otuivu trabinu prenosi na drugu osobu. Vrste cesije! Cesija vrste! Stari vjerovnik zove se cedent ili ustupitelj, novi se vjerovnik zove cesionar ili primatelj, a dunik se naziva cesus. Vrste cesije: dobrovoljna ili ugovorna - cesija odnosno ustup trabine koji se odvija na temelju ugovora; zakonska cesija koja nastupa kao posljedica injenica za koje se po sili zakona vee prijelaz trabine; nuna vjerovnik moe biti prisiljen da svoju trabinu prenese na drugoga. Razlika izmeu zakonske i nune cesije jest u tome to za zakonsku cesiju ne treba neki poseban cesijski akt, a za nunu treba. Razlikovanje spomenutih vrsta cesije je teorijsko jer ZOO ureuje samo ugovornu cesiju. Ostale vrste prijenosa trabine ZOO naziva i ureuje kao tzv. personalnu subrogaciju. Da bi se bolje razumjela ugovorna cesija posluit emo se jednim jednostavnim primjerom. A. duguje B-u 10.000 kuna. B. moe trabinu koju ima prema A-u prenijeti u cijelosti na C-a i time B. ispada iz obveznopravnog odnosa, a na njegovo mjesto dolazi C. kao novi vjerovnik. Cesijski ugovor je konsenzualan ugovor i, prema tome, postaje perfektan u trenutku sporazuma izmeu cedenta i cesionara (prihvat ponude bez ikakve tradicije). Premda kod cesije susreemo tri osobe, cesija je dvostran, a ne trostran pravni posao. To znai da za perfekciju cesije nije potreban pristanak dunika, ali je cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. Obavijest o ustupanju trabine naziva se notifikacijom. Od trenutka notifikacije dunik moe valjano ispuniti obvezu samo cesionaru. Ispuni li dunik obvezu starom vjerovniku nakon ustupa trabine, ali prije notifikacije, oslobaa se obveze samo ako nije znao za ustupanje. Ako je znao za cesiju, obveza se ne gasi plaanjem starom vjerovniku pa e morati ispuniti obvezu novom vjerovniku, makar i nije primio notifikaciju. Ipak, u jednom e sluaju za valjanost cesije biti potreban pristanak dunika. To je, naime, sluaj kad su vjerovnik i dunik ugovorili da vjerovnik nee moi prenijeti trabinu na drugoga ili je nee moi prenijeti bez pristanka dunika. Ugovor o ustupu trabine nee imati uinka, bit e nitetan, ako dunik i vjerovnik ugovorom iskljue mogunost ustupa trabine. 65

223. Koje se trabine mogu prenositi i kako se naziva taj prijenos? Taj se prijenos naziva cesijom. bb) Objekt cesije. Vjerovnik ne moe svako svoje pravo odnosno svaku svoju trabinu prenijeti na drugoga jer se trabine dijele na otuive i neotuive. Objekt cesije mogu biti samo prenosive (otuive) trabine. Ne mogu biti objekt cesije trabine koje su strogo osobne naravi (npr. uzdravanje), one iji je prijenos zakonom zabranjen (npr. na kojima nije mogue provesti ovrhu radi prisilne naplate duga) ili ija se narav protivi prenoenju na drugoga. Pravo koje se ustupa moe potjecati iz dvostranoobveznog ili iz jednostranoobveznog odnosa. 224. Multirateralna cesija * Viestruko ustupanje Ako je vjerovnik ustupio istu trabinu raznim osobama, trabina pripada primatelju o kome je ustupitelj prvo obavijestio dunika, odnosno koji se prvi javio duniku. cc) Meusobni odnos subjekata. Kod cesije treba paziti na meusobne odnose pojedinih sudionika u tom poslu. 225. Da ki cedent odgovara cesionaru za naplativost ustupljene traibine. Objasnite odnos izmeu cedenta i cesionara? Odnos cedenta i cesionara U pravilu cesijom prelazi na cesionara trabina u onom opsegu i u onoj kvaliteti u kojoj je postojala kod cedenta. Razlozi zbog kojih cedent prenosi svoju trabinu na cesionara mogu biti vrlo razliiti. Cedent moe svoju trabinu darovati, moe je prodati, moe je ustupiti umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja neke svoje obveze, radi osiguranja primateljeve trabine prema ustupitelju itd. Za to odgovara cedent, samo za veritet ili i za bonitet i da li samo on odgovara? Kad cedent odgovara za bonitet, kad za veritet? Kada cedent odgovara za veritet, a kada za bonitet trabine? Cedent odgovara cesionaru za veritet (istinitost) kad je ugovor naplatan, i ako trazbina nije postojala u trenutku ustupanja, a za bonitet (naplativost) samo ako je to bilo ugovoreno. Ili Cedent odgovara cesionaru za istinitost (veritet) trabine, a moe odgovarati i za naplativost (bonitet) trabine, ali samo ako je to posebno ugovoreno. to je bonitet (naplativost)? Naplativost je karakteristika inidbe u trenutku ispunjenja. Naplativost ovisi o tome je li dunik solventan (sposoban za plaanje) ili je insolventan. to je veritet (istinitost)? Istinitost trabine znai da ona postoji u vrijeme ustupanja. Cedent odgovara cesionaru za: istinitost (veritet) trabine (jedine su pretpostavke to ih ZOO trai za odgovomost za veritet trabine jesu naplatnost ugovora i da trabina nije postojala u trenutku kad je izvreno ustupanje), a moe odgovarati i za naplativost (bonitet) trabine, ali samo ako je to posebno ugovoreno. Ta je odgovornost ograniena do visine naknade koju je, za ustupljenu trabinu, cedent primio od cesionara. Za cedenta koji je bio savjestan vea se odgovornost ne moe ni ugovoriti. U obveznom pravu treba razlikovati pojmove "naplatnost" i "naplativost". Naplatnost je karakteristika onih pravnih poslova kod kojih se za inidbu trai protuinidba. Naplativost je pak karakteristika inidbe u trenutku ispunjenja. Naplativost ovisi o tome je li dunik solventan (sposoban za plaanje) ili je insolventan. Jedna od dunosti cedenta jest da cesionaru preda obveznicu ili drugu ispravu o dugu ako ih ima, te druge dokaze o ustupljenoj trabini i sporednim pravima. Naime, s trabinom prelaze na cesionara ex lege sporedna prava kao npr. pravo prvenstvene naplate, pravo na ugovornu kaznu, prava iz ugovora s jamcem, zalono pravo, pravo na kamate i sl. Cedent je, takoer, duan, ali samo na zahtjev cesionara, ovome predati ovjerovljenu potvrdu o ustupanju trabine. Odnos cesionara i cesusa Cedent ne smije cesijom staviti cesusa u gori poloaj. To znai da cesus ima prema cesionaru (novom vjerovniku) isti poloaj, tj. iste dunosti, iste obveze koje je imao i prema starom vjerovniku (cedentu). Cesija je derivativan i to translativan nain stjecanja prava. Zato trabina prelazi na cesionara u dosadanjem sadraju i obujmu ak i ako je cesionar platio cedentu trabinu ispod nominalne vrijednosti. Treba paziti da se nuzgredna prava prenesu pod onim pretpostavkama koje su potrebne za prijenos takvih prava. 66

Cesionar ima prema duniku ista prava koja je cedent imao prema duniku do ustupanja. Iz pravila da dunik ne smije ustupom biti stavljen u gori poloaj prema novom vjerovniku slijedi posljedica da dunik moe staviti nasuprot novom vjerovniku sve one prigovore koje je mogao staviti starom vjerovniku, npr. prigovor nitetnosti pravnog posla iz kojeg izvire trabina, prigovor zastare itd. Ali od toga su izuzeti oni prigovori koji su strogo vezani uz osobu starog vjerovnika. Izuzet je, npr. prigovor da je cedent poslije izvrene cesije izgubio poslovnu sposobnost i da, prema tome, trabinu moe naplatiti samo cedentov zakonski zastupnik, a ne cesionar. Taj se, dakle, prigovor ne moe staviti. Ako je dunik u trenutku obavijesti o nastaloj cesiji priznao cesionaru da trabina doista postoji, priznao je dakle veritet trabine, tada vie ne moe staviti cesionaru one prigovore koje bi mogao staviti da tog priznanja nije bilo, npr. prigovor zastare, isplate itd. dd) Posebni sluajevi cesije prema ZOO Ustupanje umjesto ispunjenja ili radi ispunjenja Kad dunik umjesto ispunjenja svoje obveze ustupi vjerovniku svoju trabinu ili jedan njezin dio, sklapanjem ugovora o ustupanju dunikova obveza se gasi do iznosa ustupljene trabine. Kad dunik ustupi vjerovniku svoju trabinu samo radi ispunjenja, njegova se obveza gasi odnosno smanjuje tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. U sluaju ustupanja umjesto ispunjenja dunikova se obveza gasi ve samim sklapanjem ugovora o cesiji, dok kod ustupanja radi ispunjenja njegova se obveza gasi tek kad vjerovnik naplati ustupljenu trabinu. U oba sluaja vjerovnik je duan vratiti ono to je primio preko iznosa svoje trabine. Ustupanje radi osiguranja Obavlja se radi osiguranja cesionareve trabine prema cedentu. Cesionar je duan panjom dobrog gospodarstvenika, odnosno dobrog domaina brinuti o naplati ustupljene trabine. Nakon naplate trabine od dunika cesionar e zadrati koliko je potrebno za namirenje vlastite trabine, a ostatak predati cedentu. Ustupanje radi ispunjenja i ustupanje radi osiguranja nazivaju se fiducijarnim cesijama. U oba sluaja sesionar nije ovlaten ustupljeno potraivanje dalje otuivati kao to moe pri redovitoj cesiji ili ustupanju umjesto ispunjenja, nego je duan nakon postignute svrhe cediranja (naplata ili osiguranje) prenijeti natrag na cedenta to isto potraivanje. 226. Fiducija (limun.hr) Fiducija je ugovor pri kojem jedna stranka (fiducijant) prenosi neko pravo na drugu osobu (fiducijar) i pri tome ugovara da poslije postizanja odreenog cilja fiducijar ponovno prenese to isto pravo natrag na fiducijanta. Zapravo se tu radi o dva ugovora: o ugovoru o prijenosu prava i o ugovoru o ogranienju gospodarskog uinka prijenosa, tj. ugovora o vraanju prava. Praktina primjena ovog instituta je ustupanje (cesija) radi osiguranja. 227. Fiducijalno osiguranje Profesor misli na slijedee kad pita fiducijalno osiguranje: Fiducijalno osiguranje je prijenos prava vlasnitva nad nekretninom ili pokretninom u korist banke do konane otplate kreditnog dugovanja. To je najee kod npr. uzimanja kredita za kupnju auta pri emu taj auto bude vlasnitvo banke do otplate zadnje rate. Znai u prometnoj vam pie da je vlasnik auta odreena banka pa se nakon otplate prepisuje tj. prenosi vlasnitvo i zato se spominju ona dva ugovora. 228. Razlika fiducije i zalonog prava Kod hipoteke ako dunik ne plati npr. ratu kredita predmet osigurane trabine prelazi u vlasnitvo hipotekarnog vjerovnika, a kod fiducije pravo odmah prelazi na fiducijara, a kad plati vraa se fiducijantu. b) Personalna subrogacija aa) Pojam i vrste 229. Subrogacija 67

230. Realna subrogacija Personalna subrogacija je takva promjena vjerovnika u nekom obveznopravnom odnosu kod koje trei ispuni vjerovnikovu trabinu i time preuzme njegovo mjesto i prava koja je imao prema duniku, a kod realne subrogacije dolazi do promjene odnosno zamjene sadraja obveze (npr. umjesto dugovane svote novca daje se neka stvar). Personalna subrogacija! 231. Personalna subrogacija Personalna subrogacija je prijelaz vjerovnikove trabine na osobu koja ju je ispunila umjesto dunika. Ta osoba se obino naziva ispunitelj ili isplatitelj (solvens). Na osnovi personalne subrogacije ispunitelj supstituira vjerovnika u obveznopravnom odnosu, to znai da dosadanji vjerovnik potpuno izlazi iz odnosa, a ispunitelj dolazi na njegovo mjesto i u isti poloaj koji je prije ispunjenja imao vjerovnik prema duniku. To dalje znai da na ispunitelja prelazi ne samo trabina nego i sva sporedna prava koja je vjerovnik imao prema duniku. Razlikuju se ugovorna i zakonska personalna subrogacija. 232. to je to ispunjenje sa subrogacijom? Ugovorna personalna subrogacija nastaje kad ispunitelj prije ispunjenja ili pri ispunjenju, ugovori s vjerovnikom da ispunjena trabina prijede na njega sa svim ili samo s nekim sporednim pravima. Pod sporednim pravima misli se na zalono pravo, pravo na kamate, pravo na ugovornu kaznu i sl. Prema naem obveznom pravu, medutim, do personalne subrogacije moe doi i na osnovi ugovora izmedu ispunitelja i dunika, ali sklopljenim iskljuivo prije ispunjenja (neka prava koja poznaju personalnu subrogaciju (npr. francusko i talijansko) ne doputaju ovaj vid subrogacije). Za valjanost ugovora o personalnoj subrogaciji nije propisan oblik, pa se moe sklopiti i usmeno. Preporuljiv je, medutim, pisani oblik. Predmet subrogacije ne mogu biti strogo osobna, dakle, neprenosiva prava, dakle predmet subrogacije mogu biti samo prenosiva prava. Subrogacija nastupa u trenutku ispunjenja, a ne u trenutku sklapanja ugovora. 233. Zakonska subrogacija Zakonska personalna subrogacija nastaje kad dunikovu obvezu ispuni osoba koja ima neki pravni interes na tome, npr. jamac ili poruk, vlasnik zaloene stvari ili protivnik pobijanja kod paulijanske tube. Za zakonsku je subrogaciju karakteristino da na ispunitelja prelazi vjerovnikova trabina sa svim sporednim pravima po sili zakona i u trenutku ispunjenja. Vjerovnik je duan primiti ispunjenje ak i kad mu se dunik protivi. Postoje jo dva vana pravila koja se primjenjuju na obje vrste subrogacije: ispunitelj na kojeg je prela trabina ne moe zahtijevati od dunika vie nego je isplatio vjerovniku. drugo pravilo iskljuuje odgovornost vjerovnika za postojanje i naplativost (veritet i bonitet) trabine u vrijeme ispunjenja. Dodue taj je rizik ublaen odredbom da se u tom sluaju ne iskljuuje primjena pravila o stjecanju bez osnove, dakle ispunitelj e moi zahtijevati povrat po pravilima o stjecanju bez osnove. bb) Pravna narav i razlika prema cesiji Slinost izmeu personalne subrogacije i cesije ogleda se u njihovoj funkciji, naime, oba instituta slue prijenosu trabine na drugu osobu; oba su oblici prijenosa trabine i istodobno naini promjene osobe vjerovnika u obveznopravnom odnosu uz zadravanje pravnog identiteta toga odnosa; u oba instituta do prijenosa trabine dolazi ili na osnovi ugovora ili po sili zakona. Razlike emo razmotriti usporedbom ugovorne personalne subrogacije i ugovorne cesije, budui da su zakonska subrogacija i zakonska cesija u biti podudarne. Osnovne su razlike u sljedeem: ugovor o subrogaciji sklapaju ispunitelj dunikove obveze (solvens) s vjerovnikom ili dunikom, a ugovor o cesiji stari vjerovnik (cedent) s novim vjerovnikorn (cesionarem); kod ugovorne subrogacije do prijenosa trabine na ispunitelja dolazi tek u trenutku ispunjenja dunikove obveze, a kod cesije u trenutku perfekcije (sklapanja) ugovora o cesiji; 68

kod subrogacije vjerovnik ne odgovara za veritet i bonitet svoje trabine, dok kod cesije, ako je naplatna, cedent odgovara za veritet, a za bonitet trabine samo ako je takva odgovornost ugovorena; kod subrogacije prenose se samo ona sporedna prava koja su ugovorena, dok se kod cesije s glavnom trabinom prenose i sva sporedna prava; ispunitelj kod subrogacije moe zahtijevati od dunika samo onoliko koliko je isplatio vjerovniku, a kod cesije cesionar ima pravo na cjelokupnu trabinu, makar je za nju platio manje od nominalne vrijednosti ili mu je darovana; kod subrogacije nema obavjetavanja dunika (odnosno vjerovnika) o ugovorenom prijenosu trabine, dok je kod cesije cedent duan obavijestiti dunika o izvrenom ustupanju. Promjene na strani dunika! Promjene na strani dunika u obveznopravnom odnosu! 2. PROMJENE NA STRANI DUNIKA Dok se kod cesije i subrogacije radi o promjeni vjerovnika, na dunikoj se strani mogu dogoditi razliite promjene koje ne izazivaju uvijek potpuno ispadanje dunika iz obveznog odnosa. Zato ovdje ne govorimo samo o promjeni dunika (preuzimanju duga), nego govorimo ire o promjenama na strani dunika. Promjene na strani dunika ZOO sistematizira u tri grupe: preuzimanje duga, pristupanje dugu i preuzimanje ispunjenja. Preuzimanje duga! a) Preuzimanje duga. Dug se preuzima ugovorom izmeu dunika i treega, uz vjerovnikov pristanak. Tim ugovorom dolazi do promjene dunika. Stari dunik potpuno ispada iz obveznopravnog odnosa, a na njegovo mjesto dolazi novi dunik. Taj se ugovor sklapa izmeu dunika i treega. Po tom se ugovoru trei obvezuje da e potpuno preuzeti na sebe dunikov dug. Budui da vjerovniku nije svejedno tko mu je dunik, za valjanost takvog ugovora potreban je i vjerovnikov pristanak. Ako vjerovnik ne pristane, ugovor izmedu preuzimatelja i dunika ima uinak ugovora o preuzimanju ispunjenja. No, ako je preuzimatelj bio prezaduen, a vjerovnik to nije znao niti je morao znati, prijanji dunik se ne oslobaa obveze a ugovor ima uinak ugovora o pristupanju dugu. Objekt takvog ugovora ne moe biti strogo osobna dunikova inidba, jer bi se u takvom sluaju promijenila ne samo osoba dunika nego i sam identitet obveznopravnog odnosa. Trei, odnosno preuzimatelj duga moe isticati vjerovniku sve prigovore koji proistjeu iz pravnog odnosa izmedu prijanjeg dunika i vjerovnika, iz kojega je nastao preuzeti dug. Pristupanje dugu! b) Pristupanje dugu. Ugovorom izmeu vjerovnika i treega, kojim se ovaj obvezuje vjerovniku da e ispuniti njegovu trabinu prema duniku, trei stupa u obveznopravni odnos pored dunika. Tu je vjerovnik stekao pravo da trai ispunjenje bilo od svoga prvobitnog dunika, bilo od ovoga treeg. Dunik ne moe sprijeiti treega da plati ako je obveza dospjela, a on je sam nije ispunio. Takvim se ugovorom pojaava vjerovnikova pozicija, jer umjesto jednoga dobiva dva dunika, koji su u tom sluaju postali sudunici. Na primjer, A, duguje B-u 10.000 kuna. C. se obvee B-u da e taj dug platiti. Kao to vidimo, izmedu A-a i C-a nema nikakva ugovora. Stoga, iako su A. i C. postali sudunici, nisu postali solidarni dunici. Prema tome, ako C. plati, on nema pravo regresa prema A-u direktno, "ipso iure", po samom zakonu, jer on s A-om ne stoji ni u kakvom pravnom odnosu. Ako C. hoe da ono to je platio B-u, utjera od A-a, mora prije ili za vrijeme plaanja zatraiti od B-a da mu prenese svoja vjerovnika prava prema A-u. Prema tome, C. se nee namiriti od A-a s naslova zakonske subrogacije, nego s naslova ugovorne personalne subrogacije. S druge strane, ovdje se ne radi ni o jamstvu. Kod jamstva se vjerovnik namiruje od jamca tek onda kad se nije uspio namiriti od glavnog dunika. Dakle, kod jamstva postoji supsidijarnost, a toga u ovom sluaju nema (ovdje se vjerovnik moe naplatiti od bilo kojeg sudunika). Jer, ako onaj koji je jamac i platac plati dug, on se od glavnog dunika regresira na temelju zakonske subrogacije. im jamac plati dug na njega po zakonu prelaze vjerovnika prava. Kod pristupanja duga trei se ne namiruje na temelju zakonske ve na temelju personalne subrogacije. Razlika postoji i u odnosu na solidarno jamstvo kod kojeg postoji pravo regresa dok kod pristupanja dugu ne postoji. 69

234. ZOO na specifian nain ureuje ugovorni prijenos neke imovinske cjeline (npr. poduzea) s jedne osobe na drugu. U emu se sastoji specifinost? Pristupanje dugu u sluaju preuzimanja neke imovinske cjeline Osoba na koju prijee na temelju ugovora neka imovinska cjelina (poduzee i sl.) pojedinca ili pravne osobe, ili dio te cjeline, odgovara za dugove koji se odnose na tu cjelinu, odnosno na njezin dio, pored dotadanjeg imatelja i solidarno s njim, ali samo do vrijednosti njezine aktive. Nema pravni uinak prema vjerovnicima odredba ugovora kojom bi se iskljuivala ili ograniavala navedena odgovornost. Preuzimanje ispunjenja! c) Preuzimanje ispunjenja. Do preuzimanja ispunjenja dolazi ugovorom izmeu dunika i treega kojim trei preuzima obvezu da umjesto dunika ispuni dunu inidbu. Budui da u ovom sluaju trei ne stoji ni u kakvom odnosu s vjerovnikom, vjerovnik ne moe treega tuiti na ispunjenje. Vjerovnik je samo duan u trenutku kad obveza dospije primiti ispunjenje od treega, jer inae pada u zakanjenje (mora). Ako trei ne ispuni dunu inidbu umjesto dunika, vjerovnik se moe drati samo svog dunika. Meutim, budui da se trei obvezao duniku da e umjesto njega ispuniti obvezu, a to nije uinio odgovarat e duniku za tetu koju je ovaj zbog toga pretrpio. Ugovor koji sklapaju dunik i trei kojim se trei obvezuje da e isplatiti dunikov dug naziva se ugovorom o ispunjenju. 235. Prijenos ugovora 3. PRIJENOS UGOVORA Pravna sinteza cesije i preuzimanja duga sa irokim pravnim uincima naziva se i u teoriji i u zakonodavstvu prijenos ugovora. Prijenos ugovora! Pod prijenosom ugovora razumijeva se pravni posao kojim se cjelokupna pravna pozicija jedne ugovorne strane - dakle sve trabine i sva dugovanja kao i razna druga sporedna i nesamostalna prava i zahtijevi vezani za pojedinu trabinu ili dug, odnosno za sam pravni odnos kao takav, prenosi na treu osobu, a da se time ipak ne ukida identitet prvobitnog obveznopravnog odnosa. To je mogue ugovorom izmeu jedne ugovorne strane (prenositelj ili ustupitelj ugovora) i tree osobe (preuzimatelj ili primatelj). Za valjanost toga ugovora zahtijeva se pristanak druge ugovorne strane i da je oblik pristanka isti onaj koji je propisan za ugovor koji se prenosi. Ugovorni odnos, odnosno prava i obveze iz ugovornog odnosa, prelaze na treega u trenutku kad je druga ugovorna strana dala pristanak na prijenos ugovora. Ako je on dan unaprijed, primjerice ve je u ugovoru naznaeno da se prava i obveze mogu prenijeti na treega, tada uinak prijenosa nastupa u trenutku kad je druga ugovorna strana obavijetena o prijenosu. Ugovorna strana koja prenosi ugovor na treega odgovara mu da je preneseni ugovor valjan. Ona, meutim, ne jami, osim ako se na to posebno obvezala, da e druga ugovorna strana ispuniti obvezu iz prenesenog ugovora, niti jami svom dosadanjem ugovornom partneru da e trei ispuniti svoje obveze iz ustupljenog ugovora. Prijenos ugovora ne smije se poistovjetiti s prelaskom imovine s jednog subjekta na drugi jer tu nije rije o univerzalnoj sukcesiji. 236. Asignacija (uputa) 4. ASIGNACIJA ILI UPUTA Ideja da se trabina prenese, a da vjerovnik ne ispadne iz odnosa, kao i ideja da se dug preuzme, a da dunik i dalje ostane u obveznom odnosu moe se ostvariti asignacijom. Meutim, pogreno bi bilo shvatiti asignaciju kao zamjenu za cesiju ili preuzimanje duga. Asignacijom se samo mogu postii uinci cesije ili preuzimanja duga. Asignacija je, naime, mogua iako upuenik nije dunik uputitelja. 237. U kojem trenutku je ispunjen ugovor o asignaciji? U trenutku kada asignat ispuni odreenu inidbu (kod mjenice kad plati) asignataru. Asignacija (uputa) jest izjava asignanta (uputitelja) kojom ovlauje asignata (upuenika) da u svoje ime a za raun asignanta ispuni odredenu inidbu asignataru (primatelju upute), a asignatara ovlauje da u svoje ime a za njegov (tj. asignantov) raun primi inidbu od asignata. 70

A. (asignant) ovlasti B-a (asignata) ovako: "Platite za moj raun C-u (asignatar) 5.000 kn." Istodobno ovlasti C-a: "Naplatite od B-a za moj raun 5.000 kuna." Asignacija je civilnopravni temelj mjenice i eka. Asignacijom se moe znatno skratiti plaanje, a time proiriti bezgotovinski promet. Nastaje izmeu asignanta i asignata odnos pokria Na primjer, A. je pozajmio B-u 10.000 kuna. Meutim, iz nekoga drugog odnosa A. duguje C-u 10.000. Ako sada A. kao asignant uputi B-a kao asignata da ovaj u svoje ime a za A-ov raun plati 10.000 C-u i B. to prihvati (akceptira), nastao je izmeu A-a i B-a odnos koji se zove odnos pokria. Ime dolazi odatle to je A. duan pokriti sve B-ove izdatke ako B. npr. nije Aov dunik, a jo nije platio svoj dug A-u. Svoj dug podmirit e istom onda kad se zatvori asignacijski trokut, tj. kad B. doista i plati. asignanta i asignatara odnos valute A. nije samo ovlastio B-a da plati C-u, nego je ovlastio i svog vjerovnika C-a (asignatara) da primi isplatu od B-a. Odnos asignanta (A.) i asignatara (C.) naziva se odnos valute, jer asignatar, u pravilu, prima inidbu u novcu. asignatara i asignata poseban apstraktni ugovor - Ako C. primi B-a kao platca, nastao je izmedu C-a (asignatara) i B-a (asignata) posebni apstraktni ugovor. Naime, B. se obvezao u svoje ime platiti C-u 10.000, a C. se u svoje ime obvezao da ih primi. B. uope ne mora znati zato mora platiti upravo C-u. Iako B. plaa ustvari svoj dug, ipak zbog apstraktnosti odnosa ne moe C-u staviti prigovore koje bi moda mogao staviti A-u. Na primjer, ako je A-ova trabina prema B-u kao asignatu zastarjela upravo u trenutku kad je prihvatio uputu, a C. prihvatio B-a kao platca, B. kao asignat nee moi staviti C-u kao asignataru prigovor zastare, jer se C-a uope ne tie odnos A. - B. Asignacijom je skraeno plaanje. Umjesto da A. primi od B-a 10.000 pa da zatim te novce preda C-u, bilo je dovoljno da B. plati C. Time je podmiren B-ov dug prema A-u i A-ov dug prema C-u. Asignatar stjee pravo zahtijevati od asignata ispunjenje tek kad asignat izjavi da prihvaa uputu. To pravo zastarijeva za godinu dana. B. PROMJENA SADRAJA 1. NOVACIJA ILI OBNOVA Novacija! Novacija, primjer! Novacija i koje se obveze mogu urediti novacijom a koje ne? to je novacija i koje se obveze mogu novirati? 238. Razlika izmeu novacije ugovora i nagodbe Akt kojim se mijenja identitet pravnog odnosa naziva se novacijom ili obnovom. Novacija je ugovor kojim strane mijenjaju ili pravnu osnovu ili glavnu inidbu svoje dosadanje obveze. Novacijom nastaje nova obveza, a stara se gasi. Zato se o novaciji obino govori kod prestanka obveze. Meutim, novacijom se stara obveza ne mora potpuno ugasiti. Ako postoji dvojba o novaciji, tada osim stare postoji i nova obveza ali se ispunjenjem bilo koje od njih gase obje. Kod novacije mora namjera noviranja, animus novandi, biti jasno izraena. Novacija se nikad ne predmnijeva. Osim animusa novandi za uspjenost novacije potrebno je i postojanje pravno valjane stare obveze. Novacija je bez uinka ako je stara obveza bila nitetna ili ve ugaena. Ako je prijanja obveza pobojna, mogua je pravovaljana obnova, ali samo ako je dunik znao za razlog pobojnosti. Naime, uzima se da se dunik, pristajui na novaciju, odrekao prava na pobijanje ugovora iz kojeg potjee obveza koja se novira. Novirati se moe i zastarjela obveza, jer se za nju ne moe rei da ne postoji ili da je nitetna. Ako je dunik moe ispuniti ili priznati, moe je i zamijeniti nekom drugom, novom obvezom. Sporazumno utvrene promjene u obveznom odnosu koje se ne odnose na glavnu inidbu, nego na neke sporedne odredbe ugovora, kao npr. o roku, mjestu i nainu ispunjenja, kamatama, ugovornoj kazni i sl., ne smatraju se novacijom. Ni izdavanje nove isprave o dugu, kao ni izdavanje eka ili mjenice zbog neke prijanje obveze, ne smatraju se novacijom osim ako to stranke posebno ugovore. Uinci novacije e nastupiti samo uz pretpostavku valjanosti ugovora o novaciji. Ako doe do njegovog ponitenja, smatra se da nije bilo novacije i da prijanja obveza nije prestala postojati. 2. NAGODBA ILI PORAVNANJE Nagodba je...? Nagodba sadraj, to je? Nagodba ili poravnanje jest ugovor kojim strane svoje sporne i dvojbene trabine tako ureuju da svaka poneto odstupi od svog zahtjeva. 71

Pravo je sporno (ius litigiosum) kad meu stranama nema suglasja o njegovoj opstojnosti. Pravo je dvojbeno (ius dubium) kad su meu stranama sporni struktura i obujam njegova sadraja i kad je neizvjesno njegovo ostvarenje. Nagodbom stranke prekidaju spor, otklanjaju neizvjesnost u meusobnom pravnom odnosu i utvruju svoja uzajamna prava i obveze. Nagodba e biti nitetna ako su strane u zabludi glede postojanja pravnog odnosa, tj. ako su vjerovale da pravni odnos postoji koji ustvari ne postoji te ako meu njima ne bi bilo ni spora ni neizvjesnosti da nisu bile u zabludi. Strane se ne mogu odrei te nitavosti i sve to je dano na ime ispunjenja takve nagodbe moe se zahtijevati natrag. Za pravni karakter ugovora o nagodbi bitno je da se temelji na uzajamnim poputanjima koja se mogu sastojati u djelominom ili potpunom priznanju tuega ili odricanju od vlastitog zahtjeva, preuzimanju nove obveze, smanjenju kamatne stope, produljenju roka ispunjenja, odobrenju obrone otplate i sl. Poputanje samo na jednoj strani nije nagodba ve oprost duga ili odustanak. Zbog toga se na takav ugovor nee primijeniti pravila o nagodbi. Po svojoj prirodi, nagodba je dvostranoobvezni, naplatni ugovor pa se na nju primjenjuju ope odredbe o takvim ugovorima. Ovisno o svom sadraju nagodba moe poprimiti, dijelom ili u potpunosti, karakter novacije. To e biti onda kad se njome mijenja glavna inidba ili pravna osnova meusobnog pravnog odnosa. U tom se sluaju mijenja i identitet pravnog odnosa. Za valjanost nagodbe zahtijeva se da stranka ima sposobnost raspolaganja pravom koje je predmet nagodbe. To je zapravo opa pravna i poslovna sposobnost, ponekad dopunjena odreenim zahtjevom. Sadraj nagodbe ne mogu biti prava kojima se ne moe raspolagati. Tako se strane ne mogu nagoditi o skraenju ili produljenju roka zastare, o pravima na stvarima izvan prometa i sl. Dakle, o svemu onome to je protivno ustavom utvrenim naelima, prisilnim propisima i pravilima morala. Nagodbom se ne moe postii konvalidacija nitetnoga pravnog posla. Takva je nagodba nitetna. Nagodbom se ne moe postii konvalidacija nitavog pravnog posla. Takva je nagodba nitetna, pa ak i onda kada su ugovaratelji znali za nitetnost posla pa su sklapanjem nagodbe tu nitetnost htjeli otkloniti. Slino kao kod novacije, pravovaljana je nagodba o pobojnom poslu ije je ponitenje mogla zahtijevati jedna ugovorna strana, pod pretpostavkom da je u trenutku sklapanja nagodbe znala za tu mogunost. I tu se, kao i kod novacije, uzima da se ta strana sklapanjem nagodbe svjesno odrekla prava na pobijanje posla. Ako za mogunost pobijanja nije znala, nagodba je nitetna. Vrste nagodbi! Osim nagodbe koju smo razmatrali i koja se obino naziva izvansudskom nagodbom, postoji i sudska nagodba koja se, naravno, sklapa pred sudom i koja je ureena propisima parninog postupka. DJELOVANJE UGOVORA 1. DJELOVANJE MEU UGOVARATELJIMA a) Stvaranje prava i obveza za ugovorne strane. Ugovorom se stvaraju prava i obveze za ugovorne strane. To, dakako, mogu biti pravne i fizike osobe, neovisno o tome jesu li izjavili svoju volju neposredno ili preko zastupnika odnosno punomonika. U naelu pravni se uinci ugovora proteu i na univerzalne sljednike ugovornih strana. Izuzetak su oni ugovori iji se uinci sastoje u pravima i obvezama strogo osobne naravi, to podrazumijeva da je njihovo potpuno i uredno ispunjenje usko vezano za osobu i osobne kvalitete ugovaratelja. Uinci ugovora nee se odnositi na slijednike ugovaratelja i onda kada oni to svojom voljom iskljue. Prevladava gledite da sam ugovor ne obvezuje ugovaratelje ve da ih zakon obvezuje da se ponaaju onako kako je odreeno ugovorom. Pacta sunt servanda (ugovori se moraju ispunjavati, potivati) opeprihvaeno je naelo obveznog prava. Ali, bez pravne norme imali bismo dodue pacta, no oni ne bi bili servanda. Naelo pacta sunt servanda ugraeno je u ZOO. U odredbi ZOO stoji da su sudionici u obveznim odnosima duni ispuniti svoju obvezu i da su odgovorni za njezino ispunjenje. b) Osnova stjecanja stvarnih prava. U tradicijskom ili rimskom sustavu stjecanja stvarnih prava, posebice prava vlasnitva, koji se primjenjuje u naem stvarnom pravu, ugovor ima znaenje titula ili naslova stjecanja. Znamo da je u tom sustavu, osim titulusa potreban i modus ili nain stjecanja koji se sastoji u predaji stvari (za pokretnine) ili upisu u zemljine knjige (za nekretnine). Pravni je uinak 72

ugovora u tom sustavu iskljuivo obveznopravnog karaktera, to znai da se sklapanjem ugovora stjee tek obveznopravni zahtjev na predaju stvari, a ne i samo stvarno pravo. U ugovornom ili konsenzualnom sustavu koji se primjenjuje u francuskom graanskom pravu, pravo se vlasnitva stjee neposredno ugovorom. Tu vrijedi naelo nudis pactis dominia rerum transferuntur. Prema l. 1583. Code civila kupac stjee vlasnitvo im je postignut sporazum o predmetu i cijeni, iako stvar jo nije predana ni cijena plaena. Ugovor, dakle, u konsenzualnom sustavu proizvodi stvarnopravne uinke. 2. DJELOVANJE PREMA TREIMA Ugovor djeluje relativno, to e rei, samo prema ugovornim stranama i njihovim univerzalnim sljednicima. Izvan toga kruga osoba svi ostali su tree osobe. Za njih vrijedi naelo da im tui ugovor ne moe ni tetiti ni koristiti. Trei, dakle, niti stjeu prava niti preuzimaju obveze iz ugovora. Kao gotovo svako naelo, tako i spomenuto poznaje nekoliko iznimaka. Najznaajnije su medu njima: ugovori u korist treih, obeanje radnje tree osobe i pobijanje dunikovih pravnih radnji. a) Ugovor u korist treih (pactum in favorem tertii) Ugovor u korist treih! Ugovorom u korist treih jedna se ugovorna strana (obeavatelj, promitent) obvezuje drugoj (promisaru ili stipulantu) da e ispuniti odreenu inidbu u korist tree osobe (korisnika, beneficijara ili destinatara). Promitent je u stvari dunik, a promisar ili stipulant vjerovnik kojega ZOO naziva ugovarateljem. Primjeri: kupac se obvee prodavatelju da e cijenu isplatiti treoj osobi; osiguratelj se obvee osiguraniku da e, u sluaju njegove smrti, osiguranu svotu isplatiti odredenoj osobi; zajmoprimac se obvee periodino isplaivati treemu ugovorene kamate. Na temelju takva ugovora trei stjee samostalno pravo zahtijevati inidbu neposredno od dunika (promitenta) premda nije sudjelovao u sklapanju ugovora. Nepravi ugovori u korist treih! Razlika izmeu ugovora u korist treih i nepravih ugovora u korist treih! Razlika izmeu poslova u korist treih i nepravih poslova u korist treih! Kod nepravih ugovora u korist trecih ta treca osoba nema pravo zahtijevati inidbu. Ako trei ima samo primiti inidbu, a ne i pravo zahtijevati njezino ispunjenje, takav se ugovor ne smatra ugovorom u korist treih. U pravnoj se literaturi naziva i nepravim (nepotpunim, nesavrenim) ugovorom u korist treih. Na primjer, kupimo cvijee s tim da ga prodavatelj urui osobi kojoj ga elimo darovati. Ugovor u korist treih se svodi na jednu klauzulu koja se dodaje nekome od postojeih ugovora, kao to su kupoprodaja, najam, zajam, osiguranje i dr. Sadraj te klauzule jest dunikova obveza da inidbu ispuni treemu, umjesto vjerovniku. Prema tome, ne moe se govoriti o samostalnom, posebnom ugovoru u korist treega nego o ugovorima kojih je jedna od karakteristika da se inidba namjenjuje treoj osobi koja nije ugovorna strana, odnosno o ugovorima kojima je dodana klauzula "u korist treega". Unoenjem takve klauzule u pojedine ugovore inimo ih razliitima od njihove standardne varijante. Nema razloga da takvi ugovori ne zadre svoj uobiajeni naziv odnosno nema potrebe da im se uz postojei naziv dodaje "u korist treega" (npr. kupoprodaja u korist treega). Klauzula u korist treeg spada u nuzgredne sastojke ugovora. U naem obveznom pravu (za razliku od britanskog common law-a koji je tome nesklon) openito je doputeno ugovornim stranama da ugovorom ustanove pravo u korist tree osobe. Prema ZOO-u, kada netko u svoje ime ugovori trabinu u korist treeg, taj trei stjee vlastito i neposredno pravo prema duniku. Rije je o pravu na inidbu, a ona nije identina sa subjektivnim pravom. Ona je objekt subjektivnog prava. Treem automatski pripada i zahtjev za ostvarenje prava. Uinak ugovaranja u korist treega, a to je subjektivno pravo u njegovu korist, nastupa zakljuenjem ugovora u koji je uvrtena spomenuta klauzula. Trei nije ugovorna strana i njegov se pristanak ne zahtijeva. No, on moe izjaviti da ne prihvaa pravo koje je ugovoreno u njegovu korist. Budui da se ne trai pristanak treega, pravo se moe ugovoriti i u korist poslovno nesposobne osobe dovoljno je da trei ima pravnu sposobnost. 73

Odnos izmeu promitenta i stipulanta zapravo je odnos izmeu dunika i vjerovnika iz ugovora. Osim prava i obveza iz ugovora, za njih proizlaze i prava i obveze iz utanaenja u korist treeg. U tom smislu stipulant je ovlaten zahtijevati, a promitent duan ispuniti trabinu ugovorenu u korist treeg. Odnos stipulanta i beneficijara otkriva motive zbog kojih je ugovorena korist odnosno pravo za beneficijara, a oni mogu biti razni isplata duga, davanje zajma, darivanje i slino. Odnos stipulanta i beneficijara karakterizira stipulantovo pravo opoziva ili izmjene koristi koja je namijenjena beneficijaru. To moe uiniti sve dok beneficijar ne izjavi da prihvaa ono to mu je namijenjeno. Ako je ispunjenje obveze prema beneficijaru trebalo uslijediti nakon stipulantove smrti, ovaj moe sve do tada koristiti pravo opoziva ili izmjene koristi, u koju se svrhu moe posluiti i svojom oporukom. Sve je to mogue ukoliko iz ugovora ili okolnosti ne proizlazi neto drugo. Beneficijar moe prihvatiti ili odbiti korist koja je za njega ugovorena. Takvu izjavu mogu dati i njegovi nasljednici. Poseban se oblik ne zahtijeva. Prihvatom smatra i ako se korist izrijekom ne odbije. Doe li do odbijanja ili opoziva koristi, korist e pripasti stipulantu, osim ako nije ugovoreno neto drugo ili neto drugo ne proizlazi iz prirode posla. Odnos promitenta i beneficijara sklapanjem ugovora s klauzulom u korist treega, beneficijar postaje vjerovnikom prema promitentu kao duniku. Pravo koje je stekao tim ugovorom moe ostvarivati zahtjevom izravno usmjerenim na dunika. Promitent (dunik) sa svoje strane ima pravo isticati prema beneficijaru sve prigovore koje ima prema stipulantu na temelju ugovora s utanaenjem koristi za beneficijara. Beneficijar nema pravo zahtijevati ispunjenje ugovorene koristi od stipulanta. b) Obeanje radnje tree osobe. Da se ugovorom ne mogu obvezivati tree osobe nedvojbeno je jedno od najstarijih i najpostojanijih naela obveznog prava. Ono je u najuoj vezi i potpunom skladu s naelom dispozitivnosti. Odstupanje od tog naela doputeno je iskljuivo kad se ugovara korist za treega, no i tada se treemu ostavlja na volju da namijenjenu mu korist prihvati ili odbije. Nae pozitivno obvezno pravo prihvaa naelo nedopustivosti ugovornog obvezivanja tree osobe. Stoga, ako netko obea drugome da e trei neto uiniti ili propustiti, treega takvo obeanje ne obvezuje. Ako takvo obeanje ne obvezuje treega, ne znai da je ono bez ikakvih uinaka za onoga koji ga je dao. On e, naime, onome kojem je dao obeanje odgovarati za tetu koju ovaj pretrpi zbog toga to se trei ne pristaje obvezati odnosno ispuniti ili propustiti obeanu radnju. Poloaj obeavatelja znatno je povoljniji ako je drugome obeao da e se samo zauzeti kod treega da se ovaj obvee neto uiniti ili propustiti. Ako u tome ne uspije, uza svo svoje zalaganje, nee odgovarati drugome za eventualnu tetu. Bitno je za oba sluaja, kako obeanje radnje treega tako i obeanje zauzimanja kod treega, da takva obeanja treega ne obvezuju. Njihov je uinak ogranien iskljuivo na interni odnos obeavatelja i njegova partnera. Izostane li obeana pozitivna ili negativna radnja treega, obeavatelj odgovara za tetu, dok za neuspjelo zauzimanje ne odgovara. 239. Koja je temeljna razlika izmeu pobijanja ugovora i pobijanja dunikovih pravnih radnji? Institutom pobijanja dunikovih pravnih radnji obuhvaene su pravne radnje (pod radnjom treba razumjeti ponajprije pravne poslove, jednostrane i dvostrane, naplatne i besplatne, ali i razliite druge radnje, ukljuivo i proputanja), dok institut pobijanja ugvora ne obuhvaa taj iroki pojam pravnih radnji. Pobijanje dunikovih pravnih radnji moi e se u nekim sluajevima, umjesto tubom, izvriti i prigovorom. Ako sud usvoji tubeni zahtjev za pobijanje dunikovih pravnih radnji pravni posao gubi uinak samo prema tuitelju i samo u opsegu koliko je potrebno za ispunjenje njegove trabine, dok u sluaju ponitenja pobojnog ugovora ugovor vie ne prozvodi pravne uinke prema nikome pobojnost ugovora je jedan od razloga nevaljanosti ugovora, dok pobijanje dunikovih radnji to nije jer je ugovor i dalje valjan Krug pasivno legitimiranih kod paulijanske tube je iri jer se paulijana moe podii i protiv dunika i osoba s kojom je sklopljen pravni posao odnosno osoba u iju korist je poduzeta radnja, sveopeg (univerzalnog) sljednika osobe s kojom je sklopljen pravni posao, npr. nasljednici umrloga, singularnog sljednika osobe s kojom je sklopljen pravni posao, npr. zapisovnici ili legatari.

74

c) Pobijanje dunikovih pravnih radnji na tetu vjerovnika. Svaki vjerovnik ija je trabina dospjela za isplatu, moe pobijati radnju svog dunika koja je poduzeta na njegovu tetu, to e rei, ako zbog njezina izvrenja dunik nema dovoljno sredstava za ispunjenje vjerovnikove trabine. Za uspjeno pobijanje nuno je ispunjenje odreenih pretpostavaka. To su dospjelost vjerovnikove trabine i izvrenje pravne radnje dunika na tetu vjerovnika. Dospjelost trabine na isplatu. Trabina se smatra dospjelom od trenutka kad je vjerovnik ovlaten zahtijevati njezino ispunjenje; ako je novana, od trenutka kad je ovlaten zahtijevati njezinu isplatu. Pravna radnja na tetu vjerovnika. Pravna je radnja vrlo irok pojam, svakako iri od pojma pravnog posla. U smislu odredaba ZOO o pobijanju dunikovih pravnih radnji, pod radnjom treba razumjeti ponajprije pravne poslove, jednostrane i dvostrane, naplatne i besplatne, ali i razliite druge radnje, ukljuivo i proputanja. Pod proputanjima misli se na ona zbog kojih je dunik izgubio neko materijalno pravo ili je za njega nastala kakva materijalna obveza. Pravni posao je na tetu vjerovnika ako zbog njegova ispunjenja dunik nema dovoljno sredstava za podmirenje vjerovnikove trabine. Drugim rijeima, ako zbog ispunjenja sklopljenog pravnog posla dunik postaje insolventan. Paulijanska tuba! Tko je aktivno legitimirani kod paulijanske tube? Vjerovnik. Tuba kojom se pobija radnja dunika na tetu vjerovnika naziva se, jo od rimskog prava, paulijanskom tubom (actio Pauliana). Ovisno o tome koje se posebne pretpostavke pobijanja trae, razlikujemo etiri paulijanske tube: Dolozna paulijanska tuba! Koje su ope i posebne pretpostavke za podizanje dolazne paulijanske tube! Dolozna paulijanska tuba (actio Pauliana dolosa). Posebna pretpostavka za podizanje dolozne paulijane je namjera dunika da poduzetom radnjom oteti vjerovnika. ZOO zahtijeva znanje odnosno svijest dunika da poduzetim raspolaganjem nanosi tetu svojim vjerovnicima. Znanje dunika da radnjom teti vjerovniku mora postojati u trenutku poduzimanja radnje, a ako je to pravni posao, u trenutku njegova sklapanja. Naknadno saznanje ne kodi (mala fides superveniens non nocet!). Osim znanja dunika da radnjom teti vjerovniku, za doloznu se paulijanu zahtijevaju jo dvije pretpostavke - da je protivniku pobijanja bilo poznato da dunik zna da sklapanjem pravnog posla teti vjerovniku i da se radi o naplatnom pravnom poslu ili naplatnom raspolaganju. Tuba se podie u roku jedne godine od dana sklapanja pravnog posla odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju. Kulpozna paulijanska tuba (actio Pauliana culposa) podie se kad dunik nije znao, ali je, u trenutku poduzimanja radnje odnosno sklapanja pravnog posla, mogao znati da poduzetim raspolaganjem teti vjerovniku. Bit e to kad dunik nije postupao panjom koja se u prometu zahtijeva, a to znai da nije postupao kao dobar domain odnosno dobar privrednik ili strunjak. Budui da razlikujemo dva stupnja nepanje, mora se znati koji se od njih zahtijeva kao pretpostavka pobijanja. Iz formulacije ZOO da je dunik mogao znati treba zakljuiti da je rije o obinoj nepanji (culpa levis). Rok za podizanje isti je kao i kod dolozne paulijane - godina dana od dana sklapanja pravnog posla odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti radnju koja je proputena. Obiteljska paulijanska tuba! Obiteljska paulijanska tuba (actio Pauliana familliaria) predvidena je za sluaj kad dunik sklopi pravni posao ili poduzme raspolaganje u korist svog branog druga ili srodnika, a na tetu vjerovnika. Mora se raditi o krvnim srodnicima u ravnoj liniji ili pobonoj do etvrtog stupnja ili srodnicima po tazbini do etvrtog stupnja. U navedenim se sluajevima predmnijeva da je branom drugu ili kojem od spomenutih srodnika bilo poznato da se raspolaganjem nanosi teta vjerovniku. Ostale su posebne pretpostavke obiteljske paulijane - naplatan pravni posao i rok za podizanja od tri godine. Rok se rauna kao i kod dvije prethodne paulijane - od dana sklapanja pravnog posla odnosno dana poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju. Kvazipaulijanska tuba namijenjena je pobijanju besplatnih pravnih poslova i radnji kojima je izvreno besplatno raspolaganje u korist tree osobe. 75

Ovamo spadaju primjerice ugovor o darovanju, beskamatni zajam, odricanje od nasljedstva, oprotaj duga, isplata tudeg duga, preuzimanje duga, derelikcija, razna proputanja. Vjerovnik ovdje dokazuje samo besplatnost raspolaganja, jer se neoborivo presumira da je dunik znao i morao znati, a isto tako i onaj u iju korist je raspolaganje uinjeno, da se poduzetim raspolaganjima nanosi teta vjerovniku. Rok pobijanja kod kvazipaulijane je tri godine, a rauna se kao i kod ostalih paulijanskih tubi od dana sklapanja pravnog posla, odnosno poduzimanja radnje ili dana kad je trebalo poduzeti proputenu radnju. Paulijanska tuba, tko je legitimiran! Pasivno legitimirani kod paulijanskih tubi su: dunik i osoba s kojom je sklopljen pravni posao odnosno osoba u iju korist je poduzeta radnja; sveopi (univerzalni) sljednici osobe s kojom je sklopljen pravni posao, npr. riasljednici umrloga; singularni sljednici osobe s kojom je sklopljen pravni posao, npr. zapisovnici ili legatari. Tuenik protiv kojega je podignuta paulijanska tuba, moe izbjei pobijanje, ako ispuni dunikovu obvezu prema vjerovniku. U nekim e se situacijama pobijanje moi, umjesto tubom, izvriti prigovorom. Ako sud usvoji tubeni zahtjev, pravni posao gubi uinak samo prema tuitelju i samo u opsegu koliko je potrebno za ispunjenje njegove trabine. Prestanak obveznopravnog odnosa! PRESTANAK OBVEZNOPRAVNOG ODNOSA injenice koje izazivaju prestanak obveznopravnog odnosa mogu biti ili manifestacije ljudske volje ili neke druge pravne injenice nezavisne od ljudske volje za koje zakon vee prestanak obveznopravnog odnosa. 1. ISPUNJENJE (Solutio) 240. Po kojem kriteriju odgovara trgovac za ispunjenje? prema djelatnosti prema profesionalnoj djelatnosti a) Pojam. Ispunjenje je prestanak obveznopravnog odnosa pravilnim i urednim ispunjenjem dune inidbe. Potpunim i pravodobnim ispunjenjem inidbe prestaje ne samo dunikova obveza ve i njoj korelativno subjektivno pravo vjerovnika. Prestankom obveza i prava prestaju i sve sporedne obveze i prava koji zbog svoje akcesornosti ne mogu samostalno postojati, kao npr. jamstvo i zalog. Iznimka su one obveze koje dodue ne mogu nastati bez glavne obveze, ali mogu samostalno postojati i nakon njezinog utrnua, kao to su npr. kamate. Ispunjenjem prestaju obveze neovisno o izvoru iz kojeg potjeu. Prestanak obveze je potrebno razlikovati od prestanka ugovora. Dok ispunjenjem inidbe ugovorna obveza nedvojbeno prestaje, sam ugovor, kao izvor te obveze, u pravilu traje i postoji i dalje. Njime se odnosno ispravom o njemu, dokazuje osnova (titulus) stjecanja stvarnih prava i openito prijelaz imovine s jednog na druge subjekte. To posebno dolazi do izraaja u sporovima o vlasnitvu na stvari i stjecanju bez osnove. Osim toga, ugovor slui kao podloga za ostvarivanje odreenih zahtjeva koji mogu nastati nakon ispunjenja ugovornih obveza, kao npr. zahtjeva povodom materijalnih i pravnih nedostataka ispunjenja, prekomjernog oteenja i dr. b) Subjekti ispunjenja Tko moe ispuniti obvezu? Ispuniti dunu inidbu u strogo osobnim obvezama moe samo dunik. U ostalim obvezama dunu inidbu moe ispuniti dunik, njegov zastupnik ili trea osoba koja za dug odgovara odnosno koja ima pravni interes da obveza bude ispunjena (npr. jamac ili zalogodavac), ili trea osoba koja za dug ne odgovara, ali se dunik sloio da ona ispuni obvezu. U tim je sluajevima vjerovnik duan primiti ispunjenje od tree osobe. Ako trea osoba ima pravni interes na ispunjenju, vjerovnik moe primiti ispunjenje i kad se dunik tome protivi. Ipak vjerovnik nee moi primiti ispunjenje od tree osobe ako mu je dunik ponudio da e sam odmah ispuniti svoju obvezu. 76

Pravovaljano moe ispuniti samo ona osoba koja ima poslovnu sposobnost. Ako je dunik poslovno nesposoban, njegovu e obvezu ispuniti njegov zakonski zastupnik, dakle roditelj ili staratelj. Iznimno se doputa da i poslovno nesposoban dunik pravovaljano ispuni svoju obvezu ako je nesumnjiva, dospjela i utuiva. Zastupnik poslovno nesposobnog dunika moe osporavati i zahtijevati povrat ispunjenja ako je ispunjena obveza bila zastarjela ili je potjecala iz igre ili oklade (naturalna obveza). Kad trei ispuni tuu obvezu, moe prije ili u trenutku ispunjenja ugovoriti s vjerovnikom da ispunjena trabina prijee na njega. Rije je o subrogaciji, koja znai ispunjenje s prelaskom prava na ispunitelja. Osim ugovorne koju smo upravo spomenuli, postoji i zakonska subrogacija kad na ispunitelja, po samom zakonu, prelaze vjerovnikova trabina i sporedna prava u trenutku ispunjenja. Prema ZOO do zakonske subrogacije dolazi kad obvezu ispuni osoba koja ima pravni interes na ispunjenju (npr. jamac). Na ispunitelja prelazi vjerovnikova trabina ali on ne moe od dunika zahtijevati vie nego to je isplatio vjerovniku. Vjerovnik pri tome ne odgovara za naplativost i postojanje trabine u vrijeme ispunjenja. Ipak, ako trabina uope nije postojala u vrijeme ispunjenja, ZOO omoguuje ispunitelju da trai povrat onoga to je isplatio vjerovniku na temelju stjecanja bez osnove. Dali se dug moe ispuniti osobi koja nije vjerovnik? Kome se moe ispuniti obveza? Ispunjenje se treba ispuniti vjerovniku. Medutim, alternativno se obveza moe ispuniti osobi koja je odreena: zakonom, kao npr. vjerovnikovom zakonskom zastupniku; odlukom suda, npr. sudskom ovritelju u postupku prisilne naplate vjerovnikove trabine; ugovorom izmeu dunika i vjerovnika, npr. beneficijaru na temelju ugovora u korist treega; voljom samog vjerovnika, npr. vjerovnikovom punomoniku. Ispunjenje izvreno nekoj treoj osobi nije pravovaljano, osim iznimno, kad ga je vjerovnik naknadno odobrio ili se njime koristio. Ako je vjerovnik poslovno nesposoban, ispunjenje treba ispuniti njegovu skrbniku, a ako ga nema, polaganjem u sud. Iznimno, ispunjenje se moe ispuniti i poslovno nesposobnom vjerovniku, ali samo ako je bilo korisno za njega ili se predmet ispunjenja jo nalazi kod vjerovnika. Kad stekne poslovnu sposobnost, vjerovnik moe odobriti ispunjenje koje je primio u vrijeme nesposobnosti. c) Opa pravila ispunjenja Duna obveza dunika i iznimke! aa) Ispunjenje dune inidbe Dunik je, u pravilu obvezan ispuniti upravo dunu inidbu, tj. onu inidbu koja je objekt ba toga odredenoga obveznopravnog odnosa. Vjerovnik nije ovlaten neto drugo zahtijevati, niti je pak obvezan neto drugo primiti. To je pravilo koje ima nekoliko iznimaka. Najznaajniji su davanje umjesto isplate i davanje radi isplate. Davanje umjesto isplate kao iznimka od pravila da je dunik duan ispuniti upravo dunu inidbu! Davanje umjesto isplate (datio in solutum) uobiajeni je naziv za sporazum izmedu dunika i vjerovnika na temelju kojega dunik daje, a vjerovnik prima neto drugo umjesto onoga to mu se duguje (zamjena ispunjenja). Na primjer, umjesto dugovanog novca vjerovnik pristane primiti neki umjetniki predmet. Obveza dunika prestaje kad vjerovnik primi sporazumno zamijenjeni objekt ispunjenja. Po svojoj prirodi, to je naplatni realni ugovor. Na temelju toga ugovora dunik odgovara isto kao prodavatelj za materijalne i pravne nedostatke stvari koja je dana umjesto prvotno dugovane stvari. No, ako se vjerovnik ne eli koristiti pravom s naslova odgovornosti za materijalne i pravne nedostatke, moe od dunika zahtijevati ispunjenje prvotno ugovorene trabine i naknadu tete. Davanje radi isplate (datio solvendi causa ili datio pro solvendo) postoji kad dunik, u sporazumu s vjerovnikom, vjerovniku preda neku stvar ili mu ustupi neko pravo (npr. trabinu putem cesije) da ih proda i iz postignutog iznosa naplati svoju trabinu, a eventualni mu ostatak vrati. Dunikova obveza prestaje kad se vjerovnik naplati iz ostvarenog iznosa. Razlika izmeu davanja umjesto isplate i davanja radi isplate je u tome to se u davanju umjesto isplate dunik smatra osloboenim obveze, a vjerovnik namirenim u trenutku primitka stvari, dok u davanju radi isplate dunikova obveza prestaje ne u trenutku predaje stvari vjerovniku ve tek kada se vjerovnik naplati iz iznosa postignutog prodajom stvari. 77

Da li ispunjenje mora biti u cijelosti? bb) Ispunjenje u cijelosti Drugo pravilo kod ispunjenja jest da dunik nije ovlaten inidbu ispunjavati na dijelove, niti je vjerovnik duan primiti isplatu na dijelove. Razumije se, strane mogu drukije ugovoriti. Od tog pravila mogua su dva odstupanja. Jedno je kad narav obveze nalae djelomino ispunjenje (npr. isporuka toplinske energije, vode i sl.), a drugo, kod novanih obveza. U posljednjem sluaju vjerovnik moe odbiti djelominu isplatu samo ako za to ima poseban interes, to je duan dokazivati. Uzajamnost i istodobnost ispunjenja! cc) Uzajamnost i istodobnost ispunjenja Osobito vano pravilo o uzajamnosti ispunjenja dolazi do izraaja u dvostranoobveznim pravnim poslovima. Naime, u dvostranoobveznim (recipronim) pravnim poslovima moe jedan ugovaratelj zahtijevati ispunjenje inidbe od svog suugovaratelja samo ako je sam svoju inidbu ispunio ili je spreman da je ispuni. U protivnom suugovaratelj mu moe staviti prigovor neispunjenja dune obveze (exceptio non adimpleti contractus). To pravilo, meutim, ne vrijedi kad iz zakona ili naravi posla slijedi da se jedna inidba mora ispuniti prije druge. Razumije se da se pravilo o uzajamnom ispunjenju primjenjuje onda kad strane nisu drukije ugovorile. dd) Mjesto, vrijeme i nain ispunjenja 241. Plaanje u ugovornom pravu 242. Ispunjenje novanih i nenovanih obveza sva pravila 243. Mjesto i vrijeme ispunjenja novane obveze 244. Vrijeme i mjesto ispunjenja ne/novanih obaveza 245. Mjesto ispunjena obveze (po opem pravu) / Mjesto ispunjenja obveze: a) po opem pravilu, b) kod novanih obveza / Mjesto preuzimanja robe / Mjesto predaje stvari i zato je ono bitno? 246. Kada i gdje se ispunjavaju novane obveze kod trgovakih ugovora kad nije ugovoreno? / Vrijeme i mjesto za ispunjenje novanih obveza kod trgovakih ugovora / Izvravanje (mjesto i vrijeme) novane obveze kod trgovakih ugovora 247. Za nenovane obveze kae se da su naelno traljive, dok se za novane kae da su donosive. to to znai? Traljive vjerovnik ide duniku, donosive dunik ide vjerovniku. Dunik je duan ispuniti obvezu, a vjerovnik primiti ispunjenje, u mjestu odreenom pravnim poslom ili zakonom. Kad mjesto ispunjenja nije ugovorom ili zakonom odredeno, niti se moe odrediti prema svrsi posla, naravi obveze i drugim okolnostima, bit e to mjesto u kojem dunik u vrijeme nastanka obveze imao svoje sjedite (pravne osobe) odnosno prebivalite ili, ako ga nema, boravite. 248. U kojem mjestu je kupac duan platiti cijenu iz ugovora o prodaji u nedostatku ugovorne odredbe ili drukijih obiaja? U mjestu vjerovnikova sjedita odnosno prebivalita. 249. Isplata novanih trabina mjesto i rok ispunjenja / Ispunjenje novanih obveza / Ispunjavanje novanih obveza i pravne posljedice 250. Mjesto ispunjenja novanih obveza Za novane obveze je obrnuto. Mjesto ispunjenja je mjesto u kojem vjerovnik ima sjedite, odnosno prebivalite, a u nedostatku prebivalite boravite. 251. Mjesto plaanja ukoliko se plaa virmanom 78

Ako se plaa virmanom, novane obveze ispunjavaju se u sjeditu pravne osobe kod koje se vode vjerovnikova novana sredstva. 252. Virman (izvor: limun.hr) Virman je kolokvijalni naziv obrasca "poseban nalog za prijenos", kojim pravne osobe daju nalog organizaciji ovlatenoj za obavljanje poslova platnog prometa za prijenos novanog potraivanja sa svog rauna u korist rauna druge pravne osobe. S obzirom na zabranu plaanja izmeu pravnih osoba u novcu preko odreene svote, plaanje na ovaj nain najee je izmeu tih osoba, a uzima se izvrenim u trenutku kad organizaciji kod koje se vodi raun vjerovnika stigne odgovarajui primjerak virmana. 253. Razlike u rokovima kod fizikih i pravnih osoba Rokovi za trgovce su dui nego za fizike osobe. 254. Rok ako nije odreen ugovorom, zakonom, s obzirom na okolnosti, kada vjerovnik moe traiti ispunjenje kod trgovakih ugovora, a kad kod graanskih? Kod graanskih odmah, kod trgovakih u roku od 30 dana. Ako rok ispunjenja nije odreen ni ugovorom ni zakonom, niti proizlazi iz svrhe posla, naravi obveze i ostalih okolnosti, ispunjenje se moe zahtijevati i uiniti odmah. 255. U trgovakom ugovoru nije predvien rok za ispunjenje novane obveze. Roba s raunom je isporuena 19. prosinca 2008. Do kada je dunik duan ispuniti njegovu novanu obvezu: u roku od 7 dana, tj. do 26.12., u roku od 15 dana, tj. do 4.1.2009., u nekom drugom roku (ako u nekom drugom roku, navedite kojem). U roku od 30 dana tj. do 19.1.2009. 256. Koja je specifinost kod plaanja za trgovce / Specifinost kod plaanja za trgovake ugovore / Plaanje kod trgovakih ugovora / Rok u kojem se mora ispuniti ugovor izmeu trgovaca ili trgovaca i javnih osoba / Kada se mora ispuniti novana obveza iz trgovakih ugovora? / Ukoliko nije predvien rok za ispunjenje novane obveze, u kojem zakonskom roku dunik je duan ispuniti? / Koji je rok za plaanje novanih obveza? / Kada se ispunjavaju novane obveze kod trgovakih ugovora, a nije predvien rok za ispunjenje? / Rok kod novanih obveza / U kojem vremenu se ispunjavaju novane obveze kod trgovakih ugovora? / Ispunjenje novane obveze u trgovakim ugovorima da li se dunik mora posebno pozvati na ispunjenje obveze i u kojem roku? Ne mora se posebno pozvati, a rok za ispunjenje je 30 dana. U trgovakim ugovorima i ugovorima izmeu trgovca i osobe javnog prava ako rok ispunjenja novane obveze nije utvren tada je dunik obvezan platiti u roku od 30 dana. Rok poinje tei od dana kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu. O tome ZOO kae: Ako trgovakim ugovorom ili ugovorom izmeu trgovca i osobe javnog prava nije predvien rok za ispunjenje novane obveze, dunik je duan, bez potrebe da ga vjerovnik na to pozove, ispuniti tu obvezu u roku od 30 dana koji poinje tei: od dana kad je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu, od dana kad je vjerovnik ispunio svoju obvezu, ako nije mogue sa sigurnou utvrditi dan primitka rauna ili drugog odgovarajueg zahtjeva za isplatu ili ako je dunik primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije negoli je vjerovnik ispunio svoju obvezu, od dana proteka roka za pregled predmeta obveze, ako je ugovorom ili zakonom predvien odreeni rok za takav pregled, a dunik je primio raun ili drugi odgovarajui zahtjev za isplatu prije proteka toga roka. 257. Mogu li stranke kod trgovakog ugovora slobodno odrediti dui rok plaanja od onog koji je propisom odreen? Da li je ova ugovorna odredba pobojna, a ako je pod kojim uvjetima e biti nitavom? Nitetna je odredba trgovakog ugovora i ugovora izmeu trgovca i osobe javnog prava kojom je ugovoren dui rok za ispunjenje novane obveze, ako na temelju okolnosti sluaja, a poglavito trgovakih obiaja i naravi predmeta obveze, proizlazi da je tako ugovorenim rokom ispunjenja, 79

suprotno naelu savjesnosti i potenja, prouzroena oigledna neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na tetu vjerovnika. Prilikom ocjene je li odredba ugovora o roku ispunjenja novane obveze nitetna, uzet e se, izmeu ostalog, u obzir jesu li postojali opravdani razlozi za odstupanje od zakonom predvienog roka ispunjenja. Ponudi li dunik ispunjenje prije roka, ostavljeno je vjerovniku na volju hoe li ga odbiti ili primiti. Ako ga primi, moe zadrati pravo na naknadu tete koja bi tim povodom nastala. Pravo na naknadu tete moe ostvarivati samo ako je bez odgaanja o tome obavijestio dunika. Iznimno e dunik imati pravo ispuniti obvezu i prije roka. Pretpostavke su da je rok ugovoren iskljuivo u interesu dunika, da dunik o namjeri ispunjenja obavijesti vjerovnika te da ispunjenje ne bude u nevrijeme. 258. Plaanje novanih obveza prije roka je li potrebno doputenje vjerovnika? Ne. Kad se radi o novanoj obvezi, dunik ima pravo ispuniti je prije roka i bez postojanja navedenih pretpostavaka. Nitetna je odredba ugovora kojom se dunik odrie toga prava. tovie u sluaju ispunjenja novane obveze prije roka dunik ima pravo i na odbitak iznosa kamate za vrijeme od dana isplate do dospijea obveze ako je tako ugovoreno (diskontne ili meutomne kamate). Pod odreenim pretpostavkama vjerovnik moe zatraiti ispunjenje prije roka to su da mu dunik nije dao obeano osiguranje ili dopunu osiguranja te da je rok ugovoren iskljuivo u interesu vjerovnika. Odreivanje vremena ispunjenja moe biti ostavljeno na volju jednoj ugovornoj strani. Ako s odreivanjem roka otee, druga strana ju moe opomenuti. Ne odredi li ovlatena strana rok ni nakon opomene, druga se strana moe obratiti sudu da odredi primjeren rok za ispunjenje obveze. U novanim je obvezama vano u kojem se trenutku smatraju namirenima, ako taj trenutak stranke nisu same odredile. Taj se trenutak razlikuje ovisno o tome plaa li se posredstvom banke ili pote. Kada je u pitanju banka, dug je namiren kad banci stigne novana doznaka ili virmanski nalog u vjerovnikovu korist, a u sluaju plaanja potom dug je podmiren uplatom novca poti, ali samo kad su strane ugovorile plaanje potom; ako plaanje potom nije ugovoreno, dug je namiren tek kad vjerovnik primi novanu doznaku. Uraunavanje ispunjenja! ee) Uraunavanje ispunjenja (imputatio) Uraunavanje se javlja kad izmeu istih osoba postoji vie istorodnih obveza a ono to dunik ispuni nije dovoljno da bi se mogle sve u potpunosti namiriti pa se odreuje redoslijed uraunavanja. Uraunava se ovim redoslijedom: po sporazumu vjerovnika i dunika, ako sporazuma nema, redom koji odredi dunik najkasnije prilikom ispunjenja, ako nema dunikove izjave o uraunavanju, redom kako je koja obveza dospjela za ispunjenje, ako su dospjele istodobno, prvo se namiruju one koje su najmanje osigurane, ako su podjednako osigurane, prvo se namiruju one koje su duniku najtegotnije, ako su u svemu naprijed reenom jednake, namiruju se redom kako su nastale, a ako su nastale istodobno, ispunjenje se rasporeuje na sve obveze razmjerno njihovim iznosima. 259. Redoslijed vraanja trokova, kamata i glavnice Problem uraunavanja moe nastati i kada uz glavnu postoje i sporedne obveze kao to su kamate i trokovi. U tom sluaju redoslijed namirenja ide od sporednih prema glavnoj obvezi. Dakle, ako dunik pored glavnice duguje i kamate i trokove, prvo se namiruju trokovi, zatim kamate i napokon glavnica. Izdavanje priznanice i vraanje obveznice Dunikov je interes raspolagati dokazima da je svoju obvezu doista ispunio. Uvaavajui taj dunikov interes zakonodavac mu je zajamio pravo na priznanicu koju moe zahtijevati od vjcrovnika nakon to je ispunio obvezu, potpuno ili djelomino (l. 180. ZOO). Priznanica ili namira (apocha) je vjerovnikova pisana izjava kojom potvruje primitak dugovane inidbe. Vjerovnik je duan na zahtjev dunika izdati priznanicu ako mu je trabina izmirena, odnosno na priznanici zabiljeiti da je obveza ispunjena djelomino. 80

Ako je novana obveza isplaena preko banke ili pote dunik dobiva primjerak uplatnice kao dokaz o ispunjenju obveze. Stoga e osim uplatnice moi zahtijevati priznanicu od vjerovnika samo ako za to ima opravdan razlog. Ako bi vjerovnik odbio izdati priznanicu, dunik moe objekt inidbe poloiti kod suda. U tom e sluaju rjeenje o sudskom depozitu zamijeniti priznanicu. S izdavanjem priznanice povezane su dvije predmnjeve (presumpcije): Jedna je da priznanica na potpunu isplatu glavnice sadri predmnjevu da su isplaene i kamate te sudski i drugi trokovi. Druga se odnosi na obveze koje se podmiruju obrono u odreenim vremenskim razmacima, kao to su zakupnine, najamnine i trabine koje se obraunavaju povremeno (utroak vode, elektrine energije, telefona i sl.). Izdavanjem priznanica na kasnije dospjele obroke presumira se da su plaeni i oni koji su dospjeli ranije. Obje su presumpcije oborive. Izdavanje priznanice ide na vjerovnikov raun. Dunik koji je u cijelosti ispunio obvezu, od vjerovnika moe osim priznanice traiti i povrat obveznice. Obveznica! to je obveznica? Obveznica ili zadunica (chirographa) je dunikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku. Vjerovnik je duan vratiti obveznicu na dunikov zahtjev. Ako vjerovnik ne moe vratiti obveznicu, jer ju je npr. izgubio, dunik moe zahtijevati da mu izda javno ovjerenu ispravu o prestanku obveze. Vraanje obveznice sadri oborivu presumpciju da je obveza u cijelosti ispunjena. Ako je obveza samo djelomino ispunjena, dunik nema pravo na povrat obveznice, ali moe zahtijevati da se to ispunjenje zabiljei na obveznici. Uobiajeno je da se izdavanje priznanice i vraanje obveznice odvijaju simultano s ispunjenjem. tovie, dunik ima pravo zadrati ispunjenje sve dok mu se ne izda priznanica odnosno vrati obveznica. Ispunjenje polaganjem dugovanoga u sud! Ispunjenje dugovanog polaganjem na sud! gg) Ispunjenje polaganjem dugovanoga u sud Posve iznimno obveza se moe ispuniti i polaganjem dugovane stvari kod suda. Dunik to moe uiniti kad je vjerovnik u zakanjenju ili je nepoznat, ili kad je neizvjesno tko je vjerovnik ili gdje se nalazi, ili kad je poslovno nesposoban, a nema zastupnika. Takoer i onda kad vjerovnik odbije izdati priznanicu. Polaganje bi trebalo dopustiti i kada na strani vjerovnika postoje i drugi vani razlozi koji ometaju ispunjenje obveze. Polaganje se obavlja kod stvarno nadlenog suda u mjestu ispunjenja, ali je mogue i u mjestu gdje se stvar nalazi. Ako je stvar nepogodna za uvanje u sudskom pologu, npr. iva ivotinja, sud e na dunikov zahtjev odrediti neku drugu osobu koja e stvar uvati o troku i za raun vjerovnika. O izvrenom polaganju dunik je duan obavijestiti vjerovnika ako zna za njega i njegovo boravite. Jednom poloenu stvar dunik moe uzeti natrag sve dok vjerovnik ne izjavi da je prima ili dok pravomonom odlukom ne bude utvreno da polaganje udovoljava uvjetima urednog ispunjenja. Poloenu stvar sud predaje vjerovniku potujui pritom mjere predaje koje je postavio dunik. Dunik se oslobaa obveze ve u trenutku polaganja. U tom trenutku rizik sluajne propasti ili oteenja stvari prelazi na vjerovnika. Od tog dana prestaje tei i kamata, kao i dunikovo zakanjenje ako je bio u njemu. Stvari neprikladne za sudsku ostavu, stvari podlone propadanju i kvarenju, kao i stvari za ije uvanje i odravanje trokovi nadmauju njihovu vrijednost, dunik je ovlaten prodati, a dobiveni iznos polae u sud ili kod ovlatene osobe. Kad god je to mogue, dunik je o prodaji duan prethodno obavijestiti vjerovnika. d) Zakanjenje (mora) aa) Pojam Zakanjenje ili mora povreda je obveznopravnog odnosa koja se sastoji u neodranju ugovornih ili zakonskih rokova ispunjenja ili primitka ispunjenja. 81

Ako je u zakanjenje doao dunik, govorimo o zakanjenju dunika (mora debitoris). Znai da dunik nije svoju obvezu ispunio na vrijeme. Ako, pak, u zakanjene doe vjerovnik, govorimo o zakanjenju vjerovnika (mora creditoris). Znai da vjerovnik nije primio ispunjenje na vrijeme. Do zakanjenja moe doi krivnjom obvezanoga i u tom sluaju govorimo o subjektivnoj mori. Ako je do zakanjenja dolo bez krivnje obvezanoga, govorimo o objektivnoj mori. Zakanjenje dunika, vjerovnika! 260. Zakanjenje dunika bb) Zakanjenje dunika (mora debitoris) Dunik pada u zakanjenje kad ne ispuni obvezu u roku odreenome za ispunjenje. Ako rok nije odreen, dovoljno je da vjerovnik pozove dunika da ispuni obvezu, usmeno ili pisano. To moe biti izvansudska opomena ili otpoinjanje postupka ija je svrha ispunjenje obveze. Kada je rok odreen, opomena je suvina. Dunikova obveza mora biti dospjela i utuiva, jer kod neutuivih obveza nema zakanjenja. Prije dospjelosti moe doi do zakanjenja jedino u onim sluajevima u kojima vjerovnik iznimno moe zahtijevati ispunjenje prije dospijea obveze. Nae obvezno pravo prihvaa objektivni pojam zakanjenja. Kad su se ispunile pretpostavke, nastupaju uinci ili posljedice zakanjenja. Dunik i dalje ostaje u obvezi ispuniti dunu inidbu. 261. Kada se duznik moe osloboditi odgovornosti za stetu nastalu neispunjenjem ili neurednim ispunjenjem te po kojem kriteriju odgovara? Najtea posljedica dunikova zakanjenja jest u tome to odgovara i za sluajnu propast stvari, ako sluaj ne bi stvar zahvatio da je dunik na vrijeme ispunio svoju obvezu. Da bi se oslobodio te odgovornosti, mora dokazati da bi stvar koja je objekt obveze sluajno propala i da je on svoju obvezu na vrijeme ispunio. Od dunika koji je zakasnio s ispunjenjem vjerovnik ima pravo zahtijevati naknadu tete koju je pretrpio zbog njegova zakanjenja. Dunik se moe osloboditi odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Rije je o kriteriju predmnijevane krivnje (subjektivna odgovornost), to znai da je duan nadoknaditi tetu osim ako dokae da je ona nastala bez njegove krivnje. Ako je do zakanjenja dolo u ispunjenju novane obveze, vjerovnik ima pravo na zatezne kamate, bez obzira na to je li pretrpio tetu. U odreenim sluajevima vjerovnik moe zbog zakanjenja raskinuti ugovor. Kad se obveza sastoji u davanju generinih stvari, vjerovnik ima pravo nabaviti stvar istog roda (tzv. kupnja radi pokria) i zahtijevati od dunika razliku izmeu ugovorene i nabavne cijene kao i naknadu vee pretrpjele tete. O namjeravanoj kupnji vjerovnik je duan obavijestiti dunika i obaviti je u razumnom roku i na razuman nain. Slino je rjeenje kada dunik zakasni s obvezom na injenje vjerovnik tada ima pravo, uz prethodnu obavijest dunika, sam o troku dunika napraviti ono to je bio duan dunik, a od dunika zahtijevati naknadu tete zbog zakanjenja i naknadu tete zbog takvog naina ispunjenja. Ako je bila ugovorena ugovorna kazna, dunik ju je duan platiti. Zakanjenje prestaje im dunik ponudi ispunjenje dune inidbe sa svim onim to je dotada zbog zakanjenja morao dati. Zakanjenje e prestati i onda kada vjerovnik naknadno produlji rok ispunjenja ili do toga doe sporazumom stranaka. 262. Zakanjenje vjerovnika / Kada vjerovnik dolazi u zakanjenje? cc) Zakanjenje vjerovnika (mora creditoris) Vjerovnik dolazi u zakanjenje ako bez osnovanog razloga odbije primiti ispunjenje ili ga svojim ponaanjem sprijei.

82

inidba mora biti ponuena u roku, na odredenom mjestu, na odreden nain, i to od dunika ili druge ovlatene osobe. Vjerovnik dolazi u zakanjenje i kad je spreman primiti ispunjenje dunikove istovremene obveze, ali ne nudi ispunjenje svoje dospjele obveze. Vjerovnik ne pada u zakanjenje ako dokae da u vrijeme odreeno za ispunjenje dunik uope nije mogao ispuniti svoju obvezu. Pravni uinci zakanjenja vjerovnika! 263. Koje su pravne posljedice dolaska vjerovnika u zakanjenje? Dolaskom vjerovnika u zakanjenje prestaje zakanjenje dunika, i na vjerovnika prelazi rizik sluajne propasti ili oteenja stvari. Od dana vjerovnikova zakanjenja prestaju tei kamate. Vjerovnik u zakanjenju duan je naknaditi duniku tetu nastalu zbog zakanjenja za koje odgovara, a i trokove oko daljnjeg uvanja stvari. Dunik odgovara samo za onu tetu na stvari do koje je dolo njegovom namjerom ili grubom nemarnou. Kada je vjerovnik u zakanjenju, dunik se obveze moe osloboditi i polaganjem dugovane stvari u sud. Zakanjenje vjerovnika prestaje ako i kada primi ispunjenje. Do ega dovodi neispunjenje obveze? to se dogaa u sluaju nemogunosti ispunja obveze? Nemogunost ispunjenja obveze dovodi do prestanka obveznopravnog odnosa. 2. NEMOGUNOST ISPUNJENJA Kad ispunjenje obveze postane nemogue zbog dogaaja ili okolnosti za koje dunik ne odgovara, obveza prestaje. To su vanjske, izvanredne i nepredvidive okolnosti nastale poslije sklapanja ugovora koje dunik nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Bit e to, u pravilu, dogaaji koji imaju znaenje vie sile, no tu idu i dogaaji koji izazivaju pravnu nemogunost ispunjenja (npr. zabrana uvoza i sl.). Dunik mora dokazati okolnosti koje iskljuuju njegovu odgovornost. Ako nemogunost ispunjenja nastupi zbog propasti stvari, obveza prestaje samo ako je u pitanju nezamjenjiva stvar (species). Naprotiv, propau generine stvari, obveza se ne gasi, makar dunik nije odgovoran za njezinu propast. Samo iznimno, ako bi propala cijela masa iz koje je trebalo uzeti odredenu koliinu generinih stvari, obveza prestaje. Posljednje je iznimka od pravila da vrsta ne propada genera non pereunt. Dunik odreene stvari koji je osloboen svoje obveze zbog nemogunosti ispunjenja duan je ustupiti vjerovniku pravo koje bi imao prema treoj osobi zbog nastale nemogunosti (npr. dunik je platio prijevoz te stvari treoj osobi koja ju je trebala isporuiti vjerovniku). Neto su drukija pravila za obveze iz dvostranoobveznog ugovora: 264. Temeljna razlika prekida ugovora po promijenjenim okolnostima i po vioj sili Kod vie sile ispunjenje postaje nemogue. Kod klauzule rebus sic stantibus ispunjenje je i dalje mogue ali bi ono jednoj strani postalo pretjerano oteano ili bi joj prouzroilo pretjerano veliki gubitak. Primjer: inidba postaje nemogua zbog vie sile kad npr. Bambija (the one and only, species) iznenada udari grom, a inidba postaje pretjerano oteana zbog clausule rebus sic stantibus kad npr. Bambi nenadano pobjegne u Amazonsku praumu i prodavatelj ge ne moze uloviti. U prvom slucaju prodavatelj iz oitih razloga uope nikad ni teoretski ne moe (nemogue) izvriti svoju obvezu da preda Bambija, tu se njegova obveza gasi tj. vie je nema. U drugom slucaju bi on mogao jos uvijek predati Bambija jer je Bambi ziv, ali bi mu tranje za istim po prasumi bilo jako tesko buduci je isti alergican na tropsko bilje. Tu sud moze dopustiti raskid ugovora to opet na kraju dovodi do gaenja obveze. Nemogunost ispunjenja za koju ne odgovara nijedna strana Kad u takvom ugovoru ispunjenje obveze jedne strane postane nemogue, gasi se i obveza druge strane, a ako je ova neto ispunila od svoje obveze, moe zahtijevati povrat po pravilima o vraanju steenog bez osnove. Nemogunost treba nastupiti zbog vanjskih izvanrednih dogaaja nastalih nakon sklapanja ugovora, a prije dospjelosti, koji se u vrijeme sklapanja ugovora nisu mogli predvidjeti, niti ih je ugovorna strana mogla sprijeiti, izbjei ili otkloniti te za koje nije odgovorna ni jedna ni druga ugovorna strana. U sluaju djelomine nemogunosti ispunjenja zbog dogaaja za koji nije odgovorna ni jedna strana, druga strana moe raskinuti ugovor ako joj djelomino ispunjenje odgovara. Ako djelomino 83

ispunjenje odgovara drugoj strani, ugovor ostaje na snazi, a ona ima pravo zahtijevati razmjerno smanjenje svoje obveze. Nemogunost ispunjenja za koju odgovara druga strana Ako bi ispunjenje obveze jedne strane postalo nemogue zbog dogaaja za koji je odgovorna druga strana, tada obveza prve strane prestaje, a druga strana ostaje u obvezi. To bi se moglo dogoditi kad bi npr. nepanjom kupca propala kupljena nezamjenjiva stvar prije prelaska rizika na kupca. Kupac bi tada morao platiti cijenu, ali umanjenu za korist koju bi imao prodavatelj od osloboenja od obveze isporuke stvari. Uz to bi prodavatelj bio duan ustupiti kupcu sva prava koja ima prema treim osobama (npr. osiguravajuem drutvu) glede objekta prodaje. Trabina strane koja nije odgovorna za neispunjenje smanjuje se onoliko koliko je ona mogla imati koristi od osloboenja od vlastite obveze. Smisao tih pravila jest u tome da se onemogui izvlaenje koristi onome tko je osloboen svoje obveze. U prethodnom je primjeru vjerovnik onaj koji je odgovoran za nemogunost ispunjenja dunikove obveze. Ako bi za nemogunost ispunjenja bio odgovoran dunik, ne bi dolo do prestanka obveze, nego do njezine preobrazbe u naknadu tete. 3. RASKID UGOVORA a) Pojam. Raskid je nain prestanka valjanog ugovora koji jo nije ispunjen ili je samo djelomino ispunjen. Raskidom prestaje ugovor koji je pravno valjan. Ugovori koji nisu pravno valjani ne prestaju raskidom nego ponitajem ili ponitenjem. Uzrok ponitaja redovito postoji ve u trenutku sklapanja ugovora, dok uzrok raskida nastaje nakon njegova sklapanja. Ponekad se koristi umjesto raskida i naziv odustanak. ZOO koristi naziv raskid. Nema jasnog kriterija razlikovanja izmeu pojmova raskid i odustanak, iako neki autori smatraju da bi kriterij razlikovanja bila volja koja postoji kod odustanka dok kod raskida i ne mora uvijek postojati volja za raskidom. Raskid valja razlikovati od otkaza. Otkaz je jednostrana izjava ugovorne strane kojom se okonava trajniji ugovorni odnos na neodreeno vrijeme (npr. otkaz ugovora o radu, otkaz najma stana, zakupa poslovnoga prostora i sl.). Raskidom moe prestati i ugovor s trajnim periodikim inidbama i onaj s jednokratnom inidbom. Raskid moe djelovati i pro praeterito i pro futuro, otkaz djeluje uvijek pro futuro tj. raskid moe djelovati i retroaktivno i u budunosti dok otkaz djeluje samo u budue. Prekid ugovora na osnovi stranake volje! b) Raskid na osnovi stranake volje. Ugovorne strane mogu ugovor raskinuti sporazumno, a mogu u ugovoru osigurati i da svaka od njih, pod odreenim pretpostavkama, ima pravo na jednostrani raskid ugovora. aa) Sporazumni raskid je ugovor (contrarius consensus, mutuus dissensus) kojim ugovorne strane odustaju od postojeeg, valjanog ugovora prije njegova ispunjenja. Naziva se jo i sporazumnom odustajom i storniranjem ugovora. Pravna podloga sporazumnog raskida ugovora nalazi se u naelu stranake dispozitivnosti. Prema ZOO obveza se moe ugasiti samo suglasnou volja sudionika u obveznom odnosu ili na temelju zakona. Sporazumni raskid mogu je samo ako ugovor nije ispunjen ili samo djelomino ispunjen. Raskid ugovora do kojeg bi dolo nakon potpunog ispunjenja ugovora nije raskid postojeeg, ve sklapanje novog ugovora o istom objektu i obrnutim stranakim ulogama. Budui da je sporazumni raskid po svojoj pravnoj naravi ugovor, za njegovu se valjanost zahtijevaju sve one pretpostavke koje se inae zahtijevaju za valjanost ugovora (sposobnost strana, mogunost, dopustivost, odredenost ili odredivost inidbe, suglasno i valjano oitovanje volje, oblik). Redovito e te pretpostavke biti ispunjene i pri raskidu, no moe se dogoditi da nakon sklapanja ugovora strana izgubi poslovnu sposobnost ili da nastupe mane volje, to bi dovelo do nevaljanosti ugovora o raskidu. Postavilo se pitanje je li za sporazumni raskid nuan tzv. paritet oblika tj. mora li raskid biti u istom obliku kao i ugovor koji se raskida? ZOO se odluio za neformalnost raskida formalnih ugovora (ugovora iji oblik je propisan), uz dvije iznimke: kad je drukije predvieno zakonom i ako cilj zbog kojega je propisan oblik za sklapanje ugovora zahtijeva da raskid ugovora bude obavljen u istom obliku. U ostalim se sluajevima ne trai paritet oblika izmeu sporazumnog raskida i ugovora koji se raskida. 84

Ugovor koji je sklopljen u posebnom obliku na temelju sporazuma stranaka, moe biti raskinut neformalnim sporazumom, osim ako stranke ne ugovore poseban oblik raskida. U sudskoj se praksi pravi razlika izmeu raskida prije prijenosa prava vlasnitva za koji se ne zahtijeva pisani oblik i raskida poslije prijenosa prava vlasnitva za koji se trai pisani oblik. Temeljni uinak sporazumnog raskida ugovora sastoji se u osloboenju obveza u odreenom obujmu i od odreenog trenutka. O svemu tome strane autonomno odluuju. Uobiajeno je da uinci sporazumnog raskida ugovora koji je djelomino ispunjen nastupaju ex nunc, od trenutka raskida, a uinci raskida neispunjenog ugovora ex tunc, od trenutka sklapanja ugovora. bb) Jednostrani raskid na temelju ugovora Doputa se stranama da u ugovor unesu posebne klauzule kojima se predvia mogunost jednostranog raskida ugovora. Ugovorne strane moraju odreeno i tono navesti razloge zbog kojih e biti mogu jednostrani raskid ugovora kako bi se izbjegli mogui sporovi. Medu najpoznatije klauzule kojima se ve u ugovoru predvia pravo jednostranog raskida ugovora zbog neispunjenja spadaju clausula irritatoria i lex commissoria. Clausula irritatoria! Clausula irritatoria jest uglavak po kojem se jednoj strani doputa da moe odustati od ugovora ako druga strana ne ispuni svoju obvezu. Ta klauzula ima openito znaenje i moe se unijeti u bilo koji dvostranoobvezni ugovor. Lex commissoria! Lex commissoria je specifian uglavak kod kupoprodaje. Tom klauzulom prodavatelj je ovlaten odustati od ugovora ako kupac na vrijeme ne plati kupovnu cijenu. Nae pozitivno obvezno pravo takoer doputa ugovornim stranama da si ugovornim klauzulama osiguraju pravo jednostranog raskida ugovora. Da bi se izbjegli eventualni sporovi, strane moraju odreeno i tono navesti sluajeve i razloge zbog kojih e moi jednostrano raskinuti ugovor. U sluajeve jednostranog raskida na temelju ugovora spadaju i sklapanje ugovora s pravom odustanka davanjem odustatnine i sklapanje ugovora u reimu kapare kao odustatnine. c) Raskid na osnovi zakona. Ugovaranje klauzula kojima se ugovara mogunost raskida ugovora na izvjestan je nain u suprotnosti s naelom pacta sunt servanda. Nedostatak je tih klauzula to one vrijede samo u onim sluajevima kad su ugovorene. Zbog toga ima sluajeva kad sam zakon predvia mogunost raskida ugovora zbog neispunjenja. Raskid na temelju zakona moe biti: jednostran raskid raskid zbog neispunjenja raskid zbog promijenjenih okolnosti raskid ex lege Jednostrani raskid ugovora! aa) Jednostrani raskid Pravo jednostranog raskida zakon daje ugovarateljima u onim sluajevima kad je dolo do odreenih poremeaja u ispunjenju ugovornih obveza, kao to su zakanjenje, neizvjesnost, djelomina nemogunost i oteanost ispunjenja. Izloit emo ih podijeljene u dvije grupe: u jednoj su sluajevi raskida zbog neispunjenja, u drugoj raskid zbog promijenjenih okolnosti. 1. Raskid zbog neispunjenja U dvostranoobveznim ugovorima kad jedna strana ne ispuni svoju obvezu druga strana moe (ako nije to drugo odreeno): zahtijevati ispunjenje obveze, raskinuti ugovor izjavom ako raskid ugovora ne nastupa po samom zakonu, i u svim sluajevima ima pravo na naknadu tete. Kad je ispunjenje u odreenom roku bitan sastojak ugovora, a dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Vjerovnik moe odrati ugovor na snazi ako nakon isteka roka bez odgaanja obavijesti dunika da zahtijeva ispunjenje ugovora. U sluaju neispunjenja dvostranoobveznog ugovora u roku, kad rok ispunjenja nije bitan sastojak ugovora, vjerovnik moe, ako to eli, raskinuti ugovor, ali ostavljajui duniku primjeren naknadni rok 85

za ispunjenje. Ne ispuni li dunik obvezu ni u tom naknadnom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Kad iz dunikova dranja proizlazi da on svoju obvezu nee ispuniti ni u naknadnom roku, zakon doputa vjerovniku da ugovor raskine i bez ostavljanja naknadnog roka. Zbog neispunjenja ugovor se raskida, u pravilu, nakon to je nastupio rok ispunjenja. Iznimno, kad je posve oito da jedna strana nee ispuniti svoju obvezu, druga strana moe raskinuti ugovor i prije isteka roka za ispunjenje i uz to zahtijevati naknadu pretrpljene tete. Kad se u ugovoru s uzastopnim obvezama ne ispuni jedna inidba, druga strana moe, u razumnom roku, raskinuti ugovor i glede svih buduih inidaba ako je iz okolnosti postalo oito da ni one nee biti ispunjene. Vjerovnik koji zbog neispunjenja dunikove obveze raskida ugovor duan je o svojoj odluci obavijestiti dunika bez odgaanja. Ugovor se ne moe raskinuti zbog neispunjenja neznatnog dijela obveze. 265. Temeljna razlika prekida ugovora po promijenjenim okolnostima i po vioj sili Kod vie sile ispunjenje postaje nemogue. Kod klauzule rebus sic stantibus ispunjenje je i dalje mogue ali bi ono jednoj strani postalo pretjerano oteano ili bi joj prouzroilo pretjerano veliki gubitak. Takoer do raskida ugovora zbog promijenjenih okolnosti nee doi ako druga ugovorna strana ponudi ili pristane da se sporne odredbe pravino izmjene. Dok se u sluaju vie sile dunik oslobaa od odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Znai kod prekida ugovora zbog vie sile obveza iz ugovora prestaje, a u sluaju promjenjenih okolnosti ne mora doi do raskida ako druga ugovorna strana ponudi ili pristane da se sporne odredbe pravino izmijene. Dakle, kod vie sile mogu je samo prestanak obveze, a kod promjenjenih okolnosti mogu je i raskid i izmjena ugovora. Primjer: inidba postaje nemogua zbog vie sile kad npr. Bambija (the one and only, species) iznenada udari grom, a inidba postaje pretjerano oteana zbog clausule rebus sic stantibus kad npr. Bambi nenadano pobjegne u Amazonsku praumu i prodavatelj ge ne moze uloviti. U prvom slucaju prodavatelj iz oitih razloga uope nikad ni teoretski ne moe (nemogue) izvriti svoju obvezu da preda Bambija, tu se njegova obveza gasi tj. vie je nema. U drugom slucaju bi on mogao jos uvijek predati Bambija jer je Bambi ziv, ali bi mu tranje za istim po prasumi bilo jako tesko buduci je isti alergican na tropsko bilje. Tu sud moze dopustiti raskid ugovora to opet na kraju dovodi do gaenja obveze. Raskid zbog promijenjenih okolnosti! 266. Izmjena i raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti razlika danas i ZOO iz 1978. godine (clausula rebus sic stantibus) / Klauzula rebus / Clausula rebus sic stantibus 2. Raskid zbog promijenjenih okolnosti Novi ZOO: Ako bi zbog izvanrednih okolnosti nastalih nakon sklapanja ugovora, a koje se nisu mogle predvidjeti u vrijeme sklapanja ugovora, ispunjenje obveze za jednu ugovornu stranu postalo pretjerano oteano ili bi joj nanijelo pretjerano veliki gubitak, ona moe zahtijevati da se ugovor izmijeni ili ak i raskine. Kad jedna strana zahtijeva raskid ugovora, ugovor se nee raskinuti ako druga strana ponudi ili pristane da se odgovarajue odredbe ugovora pravino izmijene. ZOO iz 78.: Ako nakon sklapanja ugovora nastupe okolnosti koje oteavaju ispunjenje obveze jedne strane ili ako se zbog njih ne moe ostvariti svrha ugovora, a u jednom i u drugom sluaju u toj mjeri da je oito da ugovor vie ne odgovara oekivanjima ugovornih strana i da bi po opem miljenju bilo nepravino odrati ga na snazi takav kakv je, strana kojoj je oteano ispunjenje obveze odnosno strana koja zbog promijenjenih okolnosti ne moe ostvariti svrhu ugovora moe zahtijevati da se ugovor raskine. Odredbe o izmjeni ili raskidu ugovora zbog promijenjenih okolnosti izmijenjene su radi pojednostavljivanja pretpostavaka za izmjenu ili raskid ugovora zbog promijenjenih okolnosti. Pritom su kljuni zahtjevi da je ispunjenje ugovorne obveze postalo pretjerano oteano ili da bi ugovaratelju nastao pretjerano veliki gubitak. U odnosu na rjeenje dosadanjeg ZOO, naputen je kriterij 86

ostvarenja svrhe ugovora, a kriterij pravinosti nije predvien kao pretpostavka za raskid, ve samo kao kriterij za izmjenu ugovora. Pravnoteorijska podloga te odredbe nalazi se u uenju poznatom pod nazivom clausula rebus sic stantibus. Temeljna je misao uenja o klauzuli rebus sic stantibus da svaki ugovor obvezuje pod preutnim uvjetom da prilike ostanu iste kakve su bile u vrijeme sklapanja ugovora. Ne moe se zahtijevati raskid ugovora ako je strana koja se poziva na promijenjene okolnosti bila duna u vrijeme sklapanja ugovora uzeti u obzir te okolnosti ili ih je mogla izbjei ili savladati. Raskid ugovora pozivom na promijenjene okolnosti ne moe zahtijevati strana koja je pala u zakanjenje, tonije ako su promijenjene okolnosti nastupile nakon isteka roka za ispunjenje njezine obveze. Do raskida ugovora nee doi ako druga ugovorna strana ponudi ili pristane da se sporne odredbe pravino izmijene. Ugovaratelj koji zahtijeva raskid, duan je, ako do njega dode, naknaditi drugoj strani pravian dio tete koji zbog raskida trpi. Osim toga, ta je strana duna o svojoj namjeri da trai raskid ugovora obavijestiti drugu stranu im sazna da su nastupile relevantne okolnosti, inae odgovora za tetu koju druga strana pretrpi zbog toga to joj zahtjev nije bio na vrijeme priopen. Sud e, pri odluivanju o raskidu ili izmjeni ugovora, slijediti naelo savjesnosti i potenja, imajui osobito na umu svrhu ugovora, podjelu rizika po ugovoru ili zakonu, trajanje i djelovanje izvanrednih okolnosti te stranake interese. Stranama je doputeno da se ugovorom unaprijed odreknu pozivanja na odredene promijenjene okolnosti, izuzev ako bi time povrijedile naelo savjesnosti i potenja. Raskid ugovora ex lege! Objasnite jednostrani raskid na osnovi zakona! bb) Raskid ex lege O raskidu ex lege govorimo kad do raskida dolazi po samom zakonu odnosno po ispunjenju pretpostavaka koje zakon predvia. Fiksni ugovori! Fiksni ugovor i kad ex lege prestaju? Raskid ugovora kod fiksnih ugovora! Objasnite raskid ugovora kod fiksnih ugovora! 267. Fiksni posao Najpoznatiji sluaj raskida po samom zakonu imamo kod tzv. fiksnih ugovora. To su ugovori kod kojih je ispunjenje u odreenom roku bitan sastojak ugovora. Ako dunik ne ispuni obvezu u tom roku, ugovor se raskida po samom zakonu. Izjava vjerovnika o raskidu nije potrebna. Meutim, ako vjerovnik eli odrati ugovor na snazi, mora bez odgaanja obavijestiti dunika da zahtijeva ispunjenje. Ne uslijedi li ispunjenje u razumnom roku, vjerovnik moe izjaviti da raskida ugovor. Do raskida ex lege moe doi i kod ugovora koji nisu fiksni. To e se dogoditi ako dunik ne ispuni obvezu ni u naknadnom primjerenom roku. Posljedice raskida ugovora! d) Uinci raskida. Osnovnim se uinkom raskida smatra osloboenje ugovornih strana njihovih ugovornih obveza, osim odgovornosti za tetu u nekim sluajevima raskida. Raskidom ugovora nastaje i obveza restitucije ili povrata onoga to je primljeno na ime ispunjenja. Ako su obje strane dune vraati primljeno, tada se uzajamna vraanja obavljaju po pravilima koja vrijede za ispunjenje inidaba kod dvostranoobveznih ugovora. Obveza vraanja odnosi se i na korist koje je ugovorna strana imala u meuvremenu od onoga to treba vratiti. U pravilu se te koristi vraaju u obliku novane naknade. Ako je objekt vraanja novac, tada se uz glavnicu duguju i zatezne kamate poevi od dana kad je novac primljen. 268. U emu je bitna razliitost kompenzacije i ugovora o zamjeni? Kod sklapanja ugovora o zamjeni ne postoje trabine stranaka, dok kod kompenzacije postoje, tj. postojanje trabina s obje strane jedan je od preduvjeta kompenzacije. 269. Kompenzacija (prijeboj) 270. to je kompenzacija ispunjenje obveze ili 87

pravni posao? 4. PRIJEBOJ (KOMPENZACIJA) Prijeboj! 271. Prijeboj / Kompenzacija a) Pojam. Prijeboj ili kompenzacija je prestanak obveze obraunavanjem protutrabine s trabinom. Dunikova e obveza prestati prijebojem samo ako je dunikova protutrabina po visini jednaka vjerovnikovoj trabini. Ako su meusobne trabine nejednake, prijebojem prestaje ona koja je manja, dok razliku vjerovnik ima pravo zahtijevati, a dunik podmiriti. 272. Vrste prijeboja (kompenzacije) b) Vrste prijeboja. Do prijeboja moe doi na osnovi ugovora, na osnovi zakona ili po samom zakonu (ex lege). U skladu s tim osnovama razlikuju se sporazumm prijeboj, jednostrani prijeboj i prijeboj po samom zakonu. Sporazumi prijeboj i kakva trabina moe biti? aa) Sporazumni ili dobrovoljni prijeboj Ugovorne se strane mogu sporazumjeti da svoje meusobne trabine prebiju odnosno kompenziraju. Budui da se zasniva na sporazumu odnosno ugovoru (pactum de compensando), naziva se i ugovornim prijebojem ili ugovornom kompenzacijom. U ugovaranju prijeboja stranke nisu vezane nekim posebnim pretpostavkama koje bi se odnosile na vrstu i kakvou trabine. Prema tome strane se mogu sporazumjeti o prijeboju dospjelih s nedospjelim trabinama, utuivih s neutuivima, istorodnih s raznorodnima. Ugovorne strane sporazumno utvruju trenutak od kojeg nastupaju uinci prijeboja. Ako taj trenutak ne odrede stranke, prijeboj odnosno njegovi uinci nastupaju od trenutka sklapanja sporazuma o prijeboju. bb) Jednostrani prijeboj Jednostrani prijeboj nastaje izjavom volje jedne strane nakon to su ispunjene zakonom predviene pretpostavke. Pretpostavke za jednostrani prijeboj! Koje su pretpostavke za jednostrani prijeboj? Karakteristike jednostranog prijeboja! Karakteristike jednostranog prijeboja i objasni! Uzajamnost (strana koja eli izvriti prijeboj mora biti i vjerovnik i dunik protivne strane); istovrsnost (ako trabine glase na stvari istog roda i iste kakvoe); dospjelost (obje trabine moraju biti takve da bi vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje trabine); utuivost (trabine se moraju moi ostvariti sudskim putem); izjava o prijeboju (prijeboj nastaje kada jedna strana drugoj da izjavu o prijeboju). 273. Koje su pretpostavke kompenzacije Rije je o prijeboju koji se temelji na zakonu, to znai da se vee za ispunjenje zakonom predvienih pretpostavaka. Te su pretpostavke: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost i utuivost trabina te izjava o prijeboju. Uzajamnost ili zamjenitost trabina znai da strana koja eli izvriti prijeboj mora istodobno biti vjerovnik i dunik protivne strane, to nuno znai da je i protivna strana dunik i vjerovnik prve strane. Od zahtjeva uzajamnosti odstupilo se u nekoliko sluajeva: jamac moe protiv vjerovnika kompenzirati trabinu glavnog dunika; dunik (cessus) moe prema trabini novog vjerovnika (cesionara) staviti u prijeboj svoju trabinu koju ima prema starom, a ne prema novom vjerovniku.

88

Istovrsnost. Trabine su istovrsne ako glase na stvari istoga roda i iste kakvoe. Redovito je to novac, ali mogu biti trabine glede drugih stvari (npr. penica za penicu, ali iste kakvoe ne merkantilna za sjemensku). Dospjelost. Pretpostavka valjanosti prijeboja je i dospjelost obiju trabina. Dospjelou oznaavamo trenutak od kojeg vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje trabine. Valjalo bi razmisliti da se dopusti i prijeboj za one trabine koje nisu dospjele, ali ih je dunik ovlaten ispuniti i prije dospjelosti, kao to je to sluaj s novanim obvezama. Utuivost. Obje trabine moraju biti utuive. Ako jedna od njih potjee iz naturalne obveze, prijeboja nema. Doputen je prijeboj sa zastarjelom trabinom samo ako u trenutku kad su se ostvarile ostale pretpostavke prijeboja jo nije bila nastupila zastara. Dakle, u trenutku nastanka ostalih pretpostavaka prijeboja obje su trabine bile nezastarjele. Ako je, meutim, u trenutku ispunjenja ostalih pretpostavaka prijeboja jedna od trabina ve zastarjela, tada prijeboj ovisi o ponaanju dunika ako ne istakne prigovor zastare, prijeboja ima, ako ga istakne prijeboja nema. Sud ne pazi na zastaru po slubenoj dunosti. 274. U kojem trenutku nastaje prijeboj? / U kojem trenutku nastupaju uinci kompenzacije? 275. U kojem trenutku nastaje prijeboj: izjavom o prijeboju kad se ispune pretpostavke kad druga strana da suglasnost 276. Stranke imaju meusobna potraivanja i dugovanja (obveze koje su kompenzabilne). Da li prijeboj nastupa automatski kada su ispunjene sve pretpostavke ili se trai jo neto? Kada nastupa uinak prijeboja (vano npr. za obraun kamata)? / Prijeboj ili kompenzacija je jedan od naina prestanka obveza. Kada se smatra da je nastao uimak prijeboja? Izjava o prijeboju. Prijeboj ne nastaje ipso iure, tj. onoga trenutka kad se ispune izloene pretpostavke. Potrebno je da jedna strana drugoj dade izjavu o prijeboju. No, nakon to je dana izjava o prijeboju, smatra se da je prijeboj nastao u trenutku kad su se za njega ispunile potrebne pretpostavke, dakle retroaktivno (ex tunc). Ako vjerovnik zatrai ispunjenje, kompenzacija se postie prigovorom prijeboja. Dakle, ako do konstitutivne kompenzacijske izjave doe, a jedan od partnera ipak u parnici zatrai ispunjenje obveze, tuenik koji se poziva na prebijanje moe se braniti prigovorom da je tuiteljeva trabina nastala i postojala, ali da je nakanadno prestala zbog nastanka tuenikove trabine prema tuitelju i konstitutivne izjave o kompenzaciji. Takva se obrana ostvaruje navedenim prigovorom prijeboja, preciznije prigovorom zbog ve nastupjelog prebijanja. Ako izmeu dviju osoba postoji vie obveza koje mogu prestati prijebojem, primijenit e se pravila o uraunavanju ispunjenja radi utvrivanja redoslijeda gaenja obveza. cc) Prijeboj ex lege Nastupa izravno po samom zakonu. Volja stranaka je irelevantna. Nae ga pravo ne poznaje. 277. Sluajevi kad je prijeboj iskljuen c) Iskljuenje prijeboja. Iskljuenje prijeboja postoji za trabine koje ZOO taksativno nabraja. Glede tih trabina prijeboj nije mogu. Trabine kod kojih je prijeboj iskljuen su: trabine koje se ne mogu zaplijeniti odnosno prisilno ispuniti, kao npr. socijalne pomoi, stipendije, naknade zbog tjelesnog oteenja i dr.; trabine nastale namjernim prouzroenjem tete; trabine objekt kojih su stvari ili vrijednosti stvari koje su duniku dane na uvanje ili posudbu ili ih je dunik bespravno oduzeo odnosno zadrao; trabine naknade tete nanesene oteenjem zdravlja ili prouzroenjem smrti i trabine na osnovi zakonske obveze uzdravanja. Motiv za iskljuenje prijeboja kod navedenih sluajeva nalazi se u zatiti materijalne egzistencije vjerovnika i onemoguavanja nedoputenih ponaanja dunika. 278. Multilateralna kompenzacija 89

Prijeboj je izraz za koji se koristi iskljuivo za dvostrani odnos, a viestruka (multilateralna) kompenzacija je izraz koji se koristi u sluaju vie sudionika. Za prijeboj potraivanja dovoljna je izjava jednog o sudionika, dok viestruka kompenzacija ima kategoriju ugovora izmeu svih sudionika i vaea je jedino po ovjeri svih navedenik strana. Multilateralna kompenzacija podrazumijeva sudjelovanje vie pravnih osoba u postupku namirivanja obveza, tj. kada jedna pravna osoba duguje drugoj pravnoj osobi, druga pravna osoba duguje treoj pravnoj osobi, a trea pravna osoba duguje prvoj pravnoj osobi. U takvoj kompenzaciji moe biti neogranien broj sudionika, ali posljednji sudionik u kompenzaciji mora biti u duniko-vjerovnikom odnosu sa prvim pravnim licem u nizu kompenzacije. 279. Posebnost multilateralne kompenzacije subjekti trgovakog prava ne zahtjeva se uzajamnost A prijeboj nastaje kad su se stekli uvjeti. 280. Kompenzacijski poslovi (limun.hr) Kompenzacijski poslovi Kompenzacijski poslovi (vezana trgovina) je generini pojam koji obuhvaa vie vrsta pravno tehniki razliitih vrsta ugovora. Zajedniko je obiljeje kompenzacijskih poslova to da se radi o ugovorenoj praksi vezivanja uvoza robe za izvoz robe koja se ne plaa u novcu. Rije je o razvijenoj praksi razmjene, trgovine bez naknada u novcu. Dakle, kompenzacijski posao jest posao u kojem se izvoz odreenih roba i usluga vee za uvoz roba i usluga, odgovarajue protuvrijednosti bez upotrebe sredstava plaanja. Takvi poslovi razvili su se u trgovini sa zemljama koje nisu imale dovoljno konvertibilnih sredstava plaanja. I zemlje razvijenih gospodarstava i konvertibilnih nacionalnih valuta primjenjuju neki oblik kompenzacije kako bi potakle izvoz domaih proizvoda. Vrste kompenzacijskih poslova: potpuna kompenzacija ili barter To je oblik vezane trgovine kroz direktnu meusobnu razmjenu proizvoda i usluga po posebnom sporazumu bez koritenja novca ili drugih sredstava plaanja. Dakle, to je dvostrani ugovor iji je predmet izravna i simultana razmjena robe iste vrijednosti bez ugovaranja naknade u novcu. Iznimke su doputene u smislu ugovorenih novanih naknada za neke posebne trokove ostvarenja ili plaanja avansa kao osiguranja. Predmeti razmjene su u robnim listama izvoznika i uvoznika i na svakoj od njih se predvia maksimalan iznos izraen novano do kojeg se moe obaviti vezana trgovina. Interes je obaju sudionika da uravnotee razmjenu na istoj razini (odnos 1:1). To je bio primitivan oblik razmjene proizvoda, a danas se ponovno javlja kao trgovinska formula izmeu zemalja u sluajevima kada postoje restrikcije u plaanju devizama ili se eli ojaati izvoz proizvoda zemlje kupca. Dakle, 100% isporuka robe u jednom smjeru, zavrava 100% isporukom u drugom smjeru djelomina kompenzacija ili kvazibarter Kvazibarter je posebna vrsta kompenzacijskih poslova u kojima se ugovara razmjena robe samo djelomino jednake vrijednosti. Preostala razlika naplauje se u novcu. Ispunjenja obveza ne moraju biti istodobna i simultana ve se mogu ugovoriti razliiti sukcesivni rokovi. Mogue je prilagoditi i ostale uvjete ispunjenja ovog ugovora pa i ukupnu vrijednost razmjene. Iako se u ugovoru utvruju vrste i novana vrijednost robe svake ugovorne strane, mogue je ugovoriti posebnu klauzulu kojom se predvia da e se nakon stvarno izvrenih isporuka obaviti konani obraun i razlika platiti u novcu. Ugovori o kvazibarteru sadre i odredbe o kontroli kvalitete proizvoda, odredbe o doputenim odstupanjima od utvrene koliine, odredbe o bankovnim garancijama i dr. Vrijednost razmjene odreuje se omjerom koliina robe imajui na umu njihove vrijednosti, odnosno cijene. U sluaju neispunjenja ugovora jedne ugovorne strane, druga strana ima pravo odmah u novcu traiti plaanje vrijednosti isporuene robe. Dakle, transakcije u oba smjera nisu ujednaene, razlika se realizira deviznim plaanjem. 281. Kompenzacijska kupnja? kontra posao ili kompenzacijska kupnja To je opi okvirni sporazum kojim se izvoznik/prodavalac obvezuje ne samo isporuiti odreenu robu nego kupiti robu i/ili usluge od uvoznika kupca u visini 90

ugovorene vrijednosti (kompenzacijska osnova). Visina takve "protukupnje" izraena je u novcu u postotku ukupne vrijednosti robe koja se prodaje. Naknade za robu ugovaraju se u novcu pa je rije o dvjema razliitim, ali meusobno uvjetovanim kupoprodajnim aranmanima. Dakle, poetni izvoznik preuzima obvezu da od svog partnera kupi robe do utvrenoga postotka vrijednosti svoje isporuene robe, poetni izvoznik odmah prima protuvrijednost isporuene robe s tim da nakon toga ima na raspolaganju odreeno vremensko razdoblje u kojem treba odabrati koju e od partnerovih roba kupiti, poetni izvoznik mora svoj kontra posao zavriti izravno s inozemnim partnerom. 282. Razlika izmeu kompenzacije i kompenzacijskih poslova Kod kompenzacije dolazi do prebijanja trazbine s protutrabinom, a kod kompenzacijskih poslova dolazi do razmjene robe. Kompenzacijski poslovi su sloeniji olik razmjene roba i usluga, a kompenzacija je nain prestanka obveze prebijanjem trazbine s protutrabinom. 283. Razlika prijeboja ex lege i ugovorne kompenzacije Razlika izmeu jednostranog prijeboja i kompenzacijskog posla je u tome to do jednostranog prijeboja dolazi izjavom volje jedne strane nakon to su ispunjene zakonom predviene pretpostavke, a kod kompenzacijskih poslova potreban je sporazum obiju stranaka te stranke nisu vezane nekim posebnim zakonskim pretpostavkama. 5. OTPUST DUGA (Remissio) Otpustom ili oprostom duga obveza prestaje kad vjeroviiik izjavi duniku da nee zahtijevati njezino ispunjenje, a dunik se s tim suglasi. Za taj se sporazum ne trai odreeni oblik. Otpust duga glavnom duniku oslobada obveze i jamca, dok otpust duga jamcu ne oslobaa glavnog dunika. Otpust duga je vrlo blizak sporazumnom raskidu ugovora, pod pretpostavkom da je dug otputen u cijelosti. Otpusta duga nema ako dunik uskrati pristanak, npr. zbog ponosa, asti, ugleda ili stoga to se otpust odnosi na nepostojei ili zastarjeli dug. Vjerovnik koji je dao izjavu o otpustu s kojim se dunik nije suglasio, pada u zakanjenje ako odbije primiti ispunjenje. Dunik se moe osloboditi obveze ako dugovano poloi u sud. Sporazum o oprostu moe se zakljuiti i preutno tako da vjerovnik vrati duniku obveznicu. Opoziv izjave o otpustu mogu je sve dok dunik za nju se sazna. 6. PROTEK VREMENA I OTKAZ Obveznopravni odnos na odreeno vrijeme prestaje istekom toga vremena (npr. ugovor o zakupu sklopljen na pet godina). Onaj obveznopravni odnos ije trajanje nije vremenski odreeno, prestaje otkazom bilo kojeg sudionika toga odnosa. Otkaz (renuntiatio) je jednostrana izjava kojom se okonava trajni obveznopravni odnos na neodreeno vrijeme. Otkazni rok moe biti ugovoren, odreden zakonom ili odreen obiajem. Ako ni na jedan od tih naina nije odreen, vrijedi primjereni rok. 7. OSTALI NAINI PRESTANKA Osim navedenih naina prestanka, obveznopravni odnos moe prestati jo i: smru dunika ili vjerovnika, ali samo ako je obveza vezana za osobna svojstva jedne ili obiju strana, novacijom ili obnovom, jer ugovorom o obnovi prijanja obveza prestaje a nova nastaje. sjedinjenjem ili konfuzijom kad ista osoba postane vjerovnik i dunik, npr. nasljedstvom. Meutim, kad jamac postane vjerovnikom, obveza glavnog dunika time nee prestati. Obveze koje su upisane u javnoj knjizi ne prestaju samim sjedinjenjem, nego tek upisom brisanja. propisom. 284. Zastara ZASTARA PRAVA (Praescriptio) a) Pojam zastare. Zastara je gubitak zahtjeva zbog nevrenja sadraja subjektivnog prava kroz zakonom odreeno vrijeme. 91

Protivni institut je dosjelost. Dosjelost je stjecanje prava na temelju vrenja njegova bitnog sadraja (posjedovanja) kroz zakonom odredeno vrijeme. 285. Moe li se ugovorom odrediti dui ili krai zastarni rok, te moe li se dunik u ugovoru unaprijed odrei toga roka? Ne. Pravnim poslom ne smije se odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga vremena koje je odreeno zakonom. Dunik se ne moe odrei zastare prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastaru. Strane se ne mogu putem ugovora niti unaprijed odrei zastare, niti mogu njime unaprijed produljiti vrijeme zastare koje je odredeno propisom. Tek u onom trenutku kad zastara nastupi, mogu se strane odrei posljedica koje nastupaju sa zastarom. Tako nam, npr., nitko ne brani da platimo zastarjeli dug iako znamo da nas vjerovnik zbog zastare ne moe sudskim putem prisiliti na plaanje. Pravnim se poslom ne moe odrediti dulje ili krae vrijeme zastare od onoga koje je odreeno zakonom. Pravnim se poslom ne moe odrediti ni da zastarijevanje nee tei za neko vrijeme. ZOO je prihvatio takoer i naelo o nedoputenosti odricanja od zastare prije nego to protekne vrijeme odreeno za zastaru. Institut zastare nije u nas ureden jednim jedinstvenim zakonom za cjelokupno graansko pravo. Njegov sredinji dio, a to je zastara obveznopravnih zahtjeva, ureen je u ZOO. b) Pretpostavke zastare. Pretpostavke zastare jesu: nepodignue tube i protek zakonom odredenog vremena (zastarni rok ili rok zastare). Zastara nastupa kad protekne zakonom odredeno vrijeme u kome je vjerovnik mogao zahtijevati ispunjenje obveze. Zastara zapoinje prvi dan iza dospjelosti (dan dospjelosti trabine ne uraunava se). Ako se obveza sastoji u neinjenju, proputanju ili trpljenju, zastara poinje tei prvog dana poslije dana kad je dunik postupio protivno obvezi. Zastara zavrava, tj. zastara je nastupila istekom posljednjeg dana zakonom odredenog vremena. c) Rok zastare. Rok zastare je zakonom odredeno vrijeme nakon kojega se pravo vie ne moe prisilnim putem ostvariti (tuba se ugasila). Zastara! Rokovi-opi i posebni! Opi i posebni zastarni rokovi, primjeri, zastara kod naknade tete! Opi zastarni rok iznosi prema ZOO 5 godina. No, ima i posebnih rokova od 3, 2 i 1 godine. Opi zastarni rok primjenjuje se samo u onim sluajevima kad nije propisan posebni zastarni rok. 286. Rok zastare za trgovake meusobne trabine! 3 godine. Meusobne trabine iz trgovakih ugovora o prometu robe i usluga, odnosno ugovora koje sklope trgovac i osoba javnog prava o prometu robe i usluga te trabine naknade za izdatke uinjene u vezi s tim ugovorima zastarijevaju za tri godine. Trogodinji zastarni rok vrijedi npr. za medusobne trabine nastale iz ugovora o prometu robe i usluga, za trabine zakupnine, najamnine i trabine naknade tete raunajui od kada je oteenik saznao za tetu i osobu koja je tetu uinila. Jednogodinji zastarni rok predviden je za trabine koje se odnose na isporuenu elektrinu energiju domainstvima. Takoder i za toplinsku energiju, plin, vodu, odravanje istoe i dimnjaarske usluge. Trabine za razliite pretplate, kao to su radio i televizijske pretplate, pretplate za povremene tiskovine te trabine za potanske usluge i koritenje telefona, zastaruju takoder za godinu dana. 287. Zastarni rok kod trabina utvrenih pravomonom sudskom odlukom, nagodbom pred sudom ili javnobiljenikim aktom? 10 godina. Sve trabine koje su utvrene pravomonom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadlenog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadlenim tijelom, odnosno javnobiljenikim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inae predvia krai rok zastare. Meutim, sve povremene trabine koje proistjeu iz takvih odluka ili nagodbe, odnosno javnobiljenikog akta i dospijevaju ubudue zastarijevaju u roku predvienom za zastaru povremenih trabina.

92

Trabina utvrdena pravomonom sudskom odlukom ili odlukom nadleno tijela kao i sudskom nagodbom, odnosno nagodbom pred nadlenim dravnim tijelom, zastaruju za deset godina, pa i ona za koja zakon inae predvida krai rok zastare. Zastarni rok ne treba mijeati sa prekluzivnim rokom. Prekluzivni rokovi su strogi zakonski rokovi unutar kojih strana mora poduzeti odredene radnje ako nee da joj se ugasi, ne samo zahtjev nego i samo subjektivno pravo. Sitna je razlika prema zastarnom roku i u tome to na prekluzivni rok sud pazi po slubenoj dunosti i to kod prekluzivnih rokova nema zastoja ni prekida roka. Zbog ega nastupa zastoj, a zbog ega prekid zastare? Zastoj zastare! d) Zastoj zastare. Pod zastojem zastare razumijeva se nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara ne moe zapoeti ili zbog kojih ve zapoeta zastara prestaje tei tako dugo dok te okolnosti ne otpadnu. No, kad te okolnosti ili zapreke otpadnu, zastara se nastavlja, te se proteklo vrijeme uraunava. Uraunava se vrijeme koje je proteklo do zastoja. Vrijeme zastoja ili mirovanja ne uraunava se. Zastoj zastare razlozi! Okolnosti koje uzrokuju zastoj zastarijevanja predvidene su u ZOO. Tako zastarijevanje ne tee za trabine: izmeu branih drugova, roditelja i djece (dok traje roditeljsko pravo), tienika i staratelja za trajanja skrbnitva, osoba u izvanbranoj zajednici dok ta zajednica postoji, osoba na vojnoj dunosti za vrijeme mobilizacije i rata, osoba zaposlenih u tudem domainstvu za vrijeme trajanja radnog odnosa, kao i za sve vrijeme za koje vjerovniku nije bilo mogue zbog nesavladivih prepreka sudskim putem zahtijevati ispunjenje obveze. Prekid zastare! Prekid zastare i okolnosti! Prekid zastare, razlozi! Prekid zastare i koji su razlozi? Prekid zastare i kao nastupa? e) Prekid zastare je nastup takvih okolnosti zbog kojih zastara prestaje tei, a proteklo se vrijeme ne uraunava (vrijeme se gubi). U takvim sluajevima zastara moe samo iznova zapoeti. 288. Da li dolazi do prekida zastarjevanja kod preuzimanja duga? Da. ZOO kae: Zastara se prekida kad dunik prizna dug. Dug se moe priznati ne samo izjavom vjerovniku nego i na posredan nain, kao to su davanje otplate, plaanje kamata, davanje osiguranja. 290. Priznanjem duga zastara se: prekida ne moze vise nastupiti dolazi do zastoja zastare 291. Tubom zastara prestaje tei ili se prekida? Objasni! Tubom se zastara prekida jer podizanje tube kao i svaka druga radnja vjerovnika poduzeta protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrdivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine dovodi do prekida zastarijevanja. Kao okolnosti koje izazivaju prekid zastarijevanja ZOO navodi: priznanje duga, podizanje tube i svaku drugu radnju vjerovnika poduzetu protiv dunika pred sudom ili drugim nadlenim tijelom radi utvrdivanja, osiguranja ili ostvarenja trabine, npr. prigovor prijeboja, prijava trabine u steajnom postupku. Do prekida zastare nee doi ako vjerovnik odustane od tube ili poduzete radnje. Smatra se da prekida nije bilo ni u sluaju da vjerovnikova tuba odnosno zahtjev bude odbaen ili odbijen. Jedino ako bi tuba bila odbaena zbog nenadlenosti ili drugih procesnih razloga (a ne biti stvari), smatra se da je prekid nastupio podizanjem prve tube pod uvjetom da nakon njezina odbaaja vjerovnik podigne novu tubu u roku od tri mjeseca. Uinak zastare! Koji je pravni uinak zastare? Posljedice odnosno pravni uinak zastare! Nastupom zastare prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze; zastarjelo pravo se ne moe prisilno, putem suda ostvariti. 93

f) Uinak zastare. Nastupom zastare u pravilu se ne gasi samo pravo. Zastarom prestaje pravo zahtijevati ispunjenje obveze. To znai da se zastarjelo pravo ne moe prisilno, putem suda ostvariti. Prema tome, dunik iji je dug zastario nije zbog zastare prestao biti dunikom. Znamo da zastarom nije prestao njegov dug, nego samo odgovornost za dug. Zato ako dunik nakon proteka zastarnog roka ipak plati, ne moe vie plaeno traiti natrag. On nije platio nedug, nego dug. Posljedica zastare je samo ta da se njegova obveza od utuive pretvorila u neutuivu ili naturalnu obvezu. Nastup zastare ne treba razumjeti tako da se ne bi mogla uputiti tuba sudu. Sud, naime, ne pazi na zastaru po slubenoj dunosti, ve iskljuivo na prigovor tuene strane. Ne istakne li tuenik prigovor zastare, sud e postupiti s tubom ne obazirui se na zastaru. 292. Koje odnose, osim ugovornih, ureuje novi ZOO? / Odnosi po ZOO Osim ugovornih obveznih odnosa, novi ZOO u posebnom dijelu ureuje i izvanugovorne obvezne odnose i to: prouzroenje tete, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade, vrijednosni papiri. III. IZVANUGOVORNI ODNOSI IZVANUGOVORNE OBVEZE 293. Izvanugovorni odnosi Za izvanugovorne odnose je karakteristino to to za njihov postanak nije mjerodavno suglasno oitovanje volja njihovih sudionika, nego one nastaju na temelju odreenih injenica (radnja, stanja, svojstava) uz koje pravo vee postanak obveznog odnosa. Na primjer, tko drugome nanese tjelesnu ozljedu, obvezan je naknaditi mu tetu, jer je samom injenicom tjelesne ozljede nastao obveznopravni odnos odgovornosti za tetu; pritom se ne pita je li tetnik htio ili nije htio zasnovati odnos odgovornosti za tetu. U ZOO imamo sljedee izvanugovorne odnose: prouzroenje tete, stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, javno obeanje nagrade, vrijednosni papiri. Izvanugovorne obveze nisu sredstvo prijenosa dobara i usluga one slue prvenstveno za zatitu ve postojeih prometnih situacija i stanja. Za njih se ne moe zahtijevati odreeni oblik. Iznimka su vrijednosni papiri s obzirom da su po svojoj pravnoj prirodi jednostrani pravni poslovi za koje se uvijek propisuje obvezatni, u pravilu, pisani oblik. Odreeni oblik moe se zahtijevati samo onda kad je osnova obveznog odnosa oitovanje stranake volje odnosno pravni posao. ODGOVORNOST ZA TETU 294. Razlika odgovornosti za tetu i naknade tete Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak, a naknada tete je samo jedan oblik popravljanja tete koji se sastoji u novanom ekvivalentu. 1. Pojam. Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak. A. PRETPOSTAVKE ODGOVORNOSTI ZA TETU Za postanak obveznopravnog odnosa odgovornosti za tetu potrebno je da se, u pravilu, ispune sljedee pretpostavke: Subjekti obveznog odnosa odgovornosti za tetu. Subjekt koji je odgovoran za tetu zove se tetnik, subjekt koji zahtijeva odtetu zove se oteenik. 94

tetna radnja tetnika. tetnik mora poiniti tetnu radnju. teta. Ona mora nastati na strani oteenika. Uzrona veza (kauzalni neksus). To znai da izvrena tetna radnja mora kao uzrok proizvesti odreenu tetu kao posljedicu. Uzrok tete je tetna radnja, teta je posljedica tetne radnje. Protupravnost tetne radnje. Protupravnost ima svoje objektivne elemente (tetna je radnja protivna nekom pravnom pravilu) i svoje subjektivne elemente (tetna je radnja poinjena krivnjom tetnika). Iznesene pretpostavke podudaraju se s onima koje se trae za subjektivnu odgovornost. Zato je potrebno razlikovanje pretpostavaka na ope i posebne, pri emu bi u ope mogli uvrstiti sve one pretpostavke koje su zajednike za sve vrste odgovornosti za tetu (subjekti odgovornosti, tetna radnja, teta, uzrona veza, protupravnost u objektivnom smislu), a u posebne one koje se, pored opih, zahtijevaju za pojedinu vrstu odgovornosti za tetu (krivnja kod subjektivne odgovornosti, ugovorni odnos kod ugovorne odgovornosti za tetu, predugovorni odnos kod predugovorne odgovornosti za tetu itd.). 1. SUBJEKTI ODNOSA ODGOVORNOSTI ZA TETU a) Naravna (fizika) osoba. Kao tetnik, tj. osoba koja je poinila tetu, javlja se u prvom redu naravna ili fizika osoba. Svaka fizika osoba moe biti tetnik, ali svaki tetnik ne mora biti i za tetu osobno odgovoran. Da bi se fizika osoba pojavila ne samo kao tetnik nego i kao tetnik koji za tetu i odgovara, potrebno je da ima dva svojstva: ubrojivost i poslovnu sposobnost. aa) Ubrojivost je kvaliteta koju imaju naravne osobe. Ubrojivost znai da neka osoba pravilno shvaa zbivanja oko sebe i da na osnovi tog shvaanja donosi, prema shvaanju sredine u kojoj ivi, pravilne odluke. Dakle, mora imati odreenu tjelesnu zrelost (dob) i mora biti duevno zdrava. Prolazna nesposobnost za rasuivanje (tzv. tamni trenuci) moe nastati npr. zbog uivanja alkohola ili droga. Ako su u takvo stanje doli vlastitom krivnjom, odgovaraju za uinjenu tetu, a ako ih je netko drugi doveo u takvo stanje, za tetu e odgovarati taj drugi. Mogu je i obratan sluaj kad se neubrojivoj osobi na mahove vrati svijest i razum, odnosno sposobnost rasuivanja tzv. svijetli trenuci (lucida intervalla). Za tete poinjene u tim trenucima se odgovara. I poslovna sposobnost nastaje kao posljedica odreene dobi i duevnog zdravlja. No, ona se ne gubi gubitkom duevnog zdravlja nego je za to potreban akt vlasti. Jednako tako, poslovna sposobnost se ne vraa im se vrati duevno zdravlje nego je i za to potreban akt vlasti. Netko moe biti ubrojiv, ali poslovno nesposoban, npr. rasipnik kojemu je oduzeta poslovna sposobnost. Obratno, netko moe biti neubrojiv, ali poslovno sposoban, npr. duevni bolesnik kojemu jo nije oduzeta poslovna sposobnost. Po naem pravu, ubrojiva je svaka ona osoba koja je navrila 14 godina ivota i koja je duevno zdrava. Djeca do navrene sedme godine ne odgovaraju za tetu koju prouzroe. Maloljetnici od sedme do etrnaeste godine ne odgovaraju za tetu, osim ako se dokae da su prilikom nanoenja tete bili sposobni za rasudivanje. Ubrojivost se naziva i deliktnom sposobnou. Ubrojivost ili deliktna sposobnost je svojstvo naravne osobe da odgovara za svoje protupravne radnje. bb) Poslovna sposobnost. Poslovna se sposobnost stjee automatski punoljetnou duevno zdrave osobe. Kad kaemo da tetnik mora biti ubrojiv i poslovno sposoban, to ne znai da se uvijek kumulativno zahtijevaju oba svojstva. Ima, naime, tetnih radnja kod kojih se zahtijeva samo ubrojivost, a ima tetnih radnja kod kojih se osim ubrojivosti zahtijeva i poslovna sposobnost naravne osobe. b) Pravna osoba. Kao tetnik moe se pojaviti i pravna osoba. Pravna osoba ne moe imati svojstvo ubrojivosti, jer je to svojstvo samo naravne osobe. Medutim, pravna je osoba, po naem pravu, deliktno sposobna, a to znai da je za deliktnu sposobnost pravne osobe dovoljna ve sama poslovna sposobnost. Oteenik je osoba koja je pretrpjela tetu i zahtijeva odtetu. Oteenik moe biti svaki pravni subjekt, tj. nositelj prava i obveza. 2. TETNA RADNJA Objasni tetne radnje! 95

tetna radnja je svaki in ili propust tetnika koji uzrokuje tetu na strani oteenika. tetna radnja moe biti samo ljudska radnja. Vrste tetnih radnji! Vrste tetnih radnji i objasni! Vrste tetnih radnji (objasniti)! tetna se radnja moe podijeliti u dvije osnovne grupe: graanski delikt povodom kojega nastaje deliktna odgovornost za tetu i povreda obveznog odnosa povodom koje nastaje ugovorna odgovornost za tetu. Graanski delikt! a) Gradanski delikt je tetna radnja na osnovi koje izvorno i samostalno nastaje odnos odgovornosti za tetu. Graanskim deliktom se stvara novi, do sada nepostojei odnos izmeu tetnika i oteenog. Graanski se delikt odreuje u propisima generalno i primjerice osnovno je da je to radnja koja je prouzroila tetu. Zato svaki kazneni delikt ne mora biti i graanski delikt. S druge strane, ima radnji koje su graanski delikti ali nisu istodobno i kazneni delikti. Naravno, neka radnja moe u isto vrijeme biti i kazneni i graanski delikt to e biti onda ako je kaznenim djelom istodobno prouzroena i teta. b) Povreda obveznog odnosa je takva tetna radnja koja dovodi do preoblikovanja postojeeg obveznopravnog odnosa u odnos odgovornosti za tetu ili do toga da pored postojeeg obveznopravnog odnosa nastane i odnos odgovornosti za tetu - imovinsku i neimovinsku. tetna radnja moe dovesti do toga da ispunjenje inidbe postane nemogue tada na mjesto dotadanje ugovorne obveze dolazi obveza naknade tete. tetna radnja moe dovesti i do toga da je ispunjenje mogue, ali je, budui je obveza neuredno izvrena, za suugovaratelja nastala teta. U tom sluaju vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze i naknadu tete. tetnu radnju koja znai povredu postojeeg obveznopravnog odnosa u pravilu moe izvriti samo dunik. U nekim sluajevima to moe uiniti i netko trei. Ako bi obveznopravni odnos povrijedio vjerovnik, bila bi to posebna vrsta tetne radnje poznate pod nazivom zlouporaba subjektivnog prava. ZOO zabranjuje zlouporabu prava to znai da zabranjuje ostvarivanje prava iz obveznih odnosa protivno cilju zbog kojeg su zakonom ustanovljena ili priznata. Danas se u naem pravu zlouporaba subjektivnih prava, poznata pod nazivom ikane, tretira kao tetna radnja koja izaziva postanak odnosa odgovornosti za tetu. tetna se radnja moe uiniti na: osobi odnosno osobnim dobrima (unitenje ivota, ozljeda tijela, oteenje zdravlja itd.), stvarima (unitenje, oteenje, oduzimanje itd.), inidbama (povreda ugovornog odnosa), stanjima (ovamo bismo mogli ubrojiti smetanje posjeda kojim je prouzroena teta). Dok se tetne radnje mogu izvriti na osobi, stvarima, inidbama i stanjima, dotle se teta reflektira na pravima i interesima. Prema tome, objekt tetne radnje i tete nije isti. 3. TETA teta! 295. to je teta? ZOO definira tetu kao umanjenje neije imovine (obina teta), sprjeavanje njezina poueanja (izmakla korist), i povreda prava osobnosti (neimovinska teta). Prema staroj definiciji (bivem ZOO) neimovinska se teta sastoji u pretrpljenim fizikim i psihikim bolima te strahu, a nova u povredi prava osobnosti. U pravnoj se teoriji teta obino definira kao tetnom radnjom prouzroena povreda neijeg subjektivnog prava ili interesa. Vrste tete! tete se mogu prema razliitim kriterijima podijeliti na razliite vrste: Imovinska i neimovinska teta! a) Imovinske ili materijalne tete. Po samom nazivu trebalo bi da imovinske tete budu samo one koje se odraavaju na imovini oteenika, tj, one tete koje se odraavaju kao umanjenje imovine, odnosno kao sprjeavanje njenog poveanja. 96

Medutim, ako imamo na umu da tetna radnja i teta nemaju isti objekt, pod imovinskim tetama, po zakonskoj definiciji, u prvom redu treba razumijevati sve one tete koje su nastale kao posljedica tetne radnje poduzete izravno na imovinskoj masi oteenika. Na primjer, netko namjerno zapali tuu kuu. Ali subjektivna iinovinska prava mogu postojati i kada se njihov objekt ne nalazi u imovinskoj masi ovlatenika. Na primjer, netko ima pravo slunosti preko tueg mosta. Povreda toga prava imovinska je teta. No, objekt tetne radnje moe biti i osoba oteenika, a kao posljedica te tetne radnje javlja se gubitak zarade, gubitak uzdravanja itd. Gubitak zarade i gubitak uzdravanja jesu imovinske tete, jer ni zarada ni uzdravanje nemaju platonski, nego opipljivi materijalni, odnosno imovinski karakter. Unutar subjektivnih gradanskih prava djeluju interesi. Ali ima interesa koji se nalaze unutar nekih subjektivnih prava. No, usprkos tome moe se neka tetna radnja odraziti kao povreda i takvih interesa. Povreda takvih interesa spada u krug imovinskih teta. Na primjer, A. je prodao nekretninu B-u. B. sigurno ima interes prema svima da mu taj posao ne ometaju. Medutim, znamo da on taj svoj interes ne moe ostvariti kao svoje subjektivno pravo, jer njegovo subjektivno prava djeluje samo protiv prodavatelja A. Ali ako netko trei postupajui nepoteno povrijedi obvezni odnos izmedu A-a i B-a, on je istodobno povrijedio i opravdani interes B-a da se posao odri. Zbog toga bi u takvom sluaju povreda interesa trebala dobiti karakter imovinske tete koju bi de lege ferenda trebalo popraviti. Ovdje je dana pojednostavljena shema imovinskih teta. Svakako, sr imovinskih teta predstavljaju tete na imovini, tj. tete na subjektivnim imovinskim pravima. Neimovinska teta! Definicija nematerijalne tete! b) Neimovinske ili nematerijalne tete. Te su tete u pravnom smislu povrede subjektivnih neimovinskih prava i interesa. Za te povrede je karakteristino da ih subjekt osjea kao tete premda izravno ne pogaaju njegovu imovinu. Zato se one i ne popravljaju u obliku novanog ekvivalenta (naknade tete), ve u obliku satisfakcije (zadovoljenja). Prema bivem ZOO imali smo sljedee oblike i podoblike neimovinske tete: Fizike boli Duevne boli Duevne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti Duevne boli zbog naruenosti Duevne boli zbog povrede ugleda i asti Duevne boli zbog povrede slobode Duevne boli zbog povrede prava osobnosti (linosti) Duevne boli zbog smrti bliske osobe Duevne boli zbog naroito tekog invaliditeta bliske osobe Duevne boli zbog navodenja na kanjivu obljubu, kanjivu bludnu radnju ili drugo kazneno djelo protiv dostojanstva osobe i morala Povreda prava osobnosti (linosti) Strah Za razliku od ZOO-78 koji je ostavio otvorenim pitanje pojma prava osobnosti, ZOO primjerino nabraja temeljna prava osobnosti. Obiljeba prava osobnosti! Pod pravima osobnosti razumijevaju se prava na ivot, tjelesno i duevno zdravlje, ugled, ast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog ivota, slobodu i dr. Pravna osoba ima sva navedena prava osobnosti, osim onih vezanih uz bioloku bit naravne osobe, a osobito pravo na ugled i dobarslas, ast, ime odnosno tvrtku, poslovnu tajnu, slobodu privredivanja i dr. 97

Pojedini oblici neimovinske tete podudarni su s vrstama prava osobnosti, drugim rijeima razvrstavanje oblika neimovinske tete ravna se prema pojedinim pravima osobnosti oduosno povredama prava osobnosti. Oblici neimovinske tete gdje se javlja? Neimovinska teta uinjena pravnim osobama, razlika prema fizikim! Prema tome, imali bismo, sljedee oblike neimovinske tete: Koje su fizike boli po novom ZOO-u? Naravna (fizika) osoba povreda prava na ivot, povreda prava na tjelesno zdravlje (tjelesni ili fiziki integritet), povreda prava na duevno zdravlje (duevni ili psihiki integritet), povreda prava na ugled, povreda prava na ast, povreda prava na dostojanstvo, povreda prava na ime, povreda prava na privatnost osobnog i obiteljskog ivota (ukljuuje pravo na vlastitu sliku odnosno lik, pravo na vlastiti glas i pravo na vlastite zapise i pisma), povreda prava na slobodu. Vrste neimovinskih teta kod pravne osobe! 296. Da li pravna osoba ima pravo osobnosti i pravo na njezinu zastitu? Ako ima koja bi to prava bila? Pravna osoba povreda prava na ugled i dobar glas, povreda prava na ime odnosno tvrtku, povreda prava na poslovnu tajnu, povreda prava na slobodu privredivanja. Pozitivna i negativna teta! c) Pozitivna ili obina teta (damnum emergens) sastoji se u umanjenju postojee imovine oteenika. Bilo bi bolje rei da se pod pozitivnom tetom podrazumijeva nestanak koristi koju je netko imao, ili se postojea korist zbog tetne radnje umanjila odnosno pogorala. To je u pravilu sadanja teta. Ponekad se pozitivna teta naziva i stvarnom tetom. Pozitivna teta predstavlja vrijednost za koju je oteenik postao siromaniji. Izmakla korist! d) Negativna teta ili izmakla korist (lucrum cessans). Izmakla korist je dobitak kojem se netko nada po redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima i bio bi ga ostvario da nije bilo tetne radnje. Negativne tete su iskljuivo imovinske tete. Na primjer, trgovaki pomonik A. potkradao je mjesecima radnju odnosei iz duana gotovu robu. Pozitivna, stvarna teta (damnum emergens) jest vrijednost robe koju je vlasnik radnje platio. Meutim, da je roba bila prodavana u duanu, bio bi se ostvario jo i dobitak, koji se moe lako utvrditi. Eto, taj izmakli dobitak jest negativna teta (lucrum cessans). Po naem pravu izgubljena zarada do koje je dolo zbog tjelesne ozljede i smanjene radne sposobnosti, ne smatra se negativnom, nego pozitivnom tetom. Izgubljena zarada, dakle gubitak prihoda od osobnog rada, nije izmakla dobit, nego stvarna teta. Negativne tete ili izmakli dobitak nije nuno vezan za postojanje pozitivne tete. Izmakli dobitak moe i samostalno postojati. Na primjer, netko je namjerno sprijeio ostavitelja da naini oporuku u neiju korist. Time je oteen onaj koji se opravdano nadao da e postati oporuni nasljednik odredenog ostavitelja. Pozitivnu tetu nije pretrpio, jer se u trenutku tetne radnje njegova imovina nije umanjila, ali mu je izmakao dobitak kojemu se po redovitom tijeku stvari nadao i koji bi bio ostvario da nije bilo tetne radnje. 4. UZRONOST Uzronost kao pretpostavka odgovornosti za tetu jest veza izmedu tetne radnje kao uzroka i nastale tete kao posljedice. Zbog toga se uzronost naziva i kauzalni neksus (uzrona veza). Bez postojanja uzrone veze izmedu tetne radnje i tete nema ni tetnikove odgovornosti za tetu. 98

U nizu pojava i dogadaja treba medu mnogobrojnim uzrocima i posljedicama pronai jedan dogadaj koji je pravno relevantan i koji se u pravu uzima kao uzrok odredene posljedice. O tome koji je dogaaj odluujui postoji nekoliko teorija. Prema adekvacijskoj teoriji, koja je najpoznatija i najprihvatljivija, meu razliitim dogaajima koji se mogu smatrati uzrocima nastale posljedice, kao uzrok se uzima samo onaj koji je tipian za postanak odreenog tetnog uspjeha. Tipian je, pak, onaj uzrok koji redovito dovodi do odredene tete. To je onaj dogaaj za koji nam ivotno iskustvo pokazuje da se redovito uz njegovu pojavu moe oekivati nastup odreene tetne posljedice. Po toj teoriji treba iskljuiti sve one sluajne dogaaje koji se upliu u redovno zbivanje te su uli u kompleks uzroka koji su prethodili teti. Adekvacijska teorija ne daje uvijek apsolutni i nepogreivi kriterij kod iznalaenja stvarnog uzroka nastale odreene tete. No, o svom zahtjevu tipinosti pomae kod pitanja odabiranja uzroka. U prvom redu meu uzrocima koji su doveli do odreene tetne posljedice mora biti ljudska radnja. No ljudska radnja ne znai samo aktivitet (npr. razbijanje tudeg prozora) nego se moe sastojati i u propustu (npr. skretniar ne prebaci skretnicu, pa zbog toga dode do sudara vlakova). Ako pri nastupu nekog tetnog uspjeha koincidiraju (istodobno se javljaju) kao uzroci ljudska radnja i prirodni dogadaj, uzima se u obzir samo ljudska radnja. Ako djeluje vie uzroka, a svi potjeu od ljudske radnje, kao uzrok uzima se ona koja je tetnom uspjehu najblia i za odreeni tetni uspjeh tipina. Uzrona veza koja treba postojati izmeu tetne radnje i tete mora biti neprekinuta. Tako dugo dok takva veza postoji tetnik je odgovoran za posljedice tetne radnje. im se veza prekida, bilo sluajem, radnjom tree osobe ili samog oteenika, tetnik ne odgovara za daljnje posljedice. Uzrona veza izmedu tetne radnje i tete nuna je pretpostavka odgovornosti za tetu. No, ne samo to. Oteenik, naime, mora dokazati postojanje uzrone veze. Uzrona veza je jedna od onih pretpostavki koje se u pravilu ne predmnijevaju. Ako bi se uzronost predmnijevala to bi znailo da bi oteenik, dokazavi tetnu radnju i tetu, za svaku tetnu radnju mogao tetnika povui na odgovornost. Ipak, ZOO je predvidio jednu iznimku kada se i sama uzronost predmnijeva teta nastala u vezi s opasnom stvari odnosno opasnom djelatnou smatra se da potjee od te stvari odnosno djelatnosti, osim ako se dokae da one nisu bile uzrok tete. Smisao te oborive predmnjeve je da se olaka poloaj oteenika time to se teret dokaza prebacuje na tetnika. 5. PROTUPRAVNOST Protupravnost tetne radnje! Protupravnost znai povredu nekog pravnog pravila pozitivnog pravnog poretka. Protupravnost se moe odnositi samo na tetnu radnju. a) Objektivni elementi protupravnosti sastoje se u injenici da je za postojanje protupravnosti dovoljno da je tetnom radnjom povrijedeno neko pravilo koje spada u pravni poredak bez obzira na odnos poinitelja prema tetnoj radnji i nanesenoj teti. Postoji li u pojedinom sluaju protupravnost kao pretpostavka odgovornosti za tetu ocjenjuje se prema tome trae li se za protupravnost samo objektivni ili pak i objektivni i subjektivni elementi protupravnosti. b) Subjektivni elementi protupravnosti izraeni su krivnjom uinitelja. Za protupravnost nije uvijek dovoljno da je tetnom radnjom povrijeena neka pravna norma, nego se trai i odreeni stupanj krivnje tetnika. 297. Kriterij krivnje? aa) Krivnja Krivnju je teko definirati. Pod krivnjom se najee smatra odreeni psihiki odnos uinitelja prema djelu. bb) Vrste i stupnjevi krivnje Prema ZOO-u, krivnja postoji kada je tetnik uzrokovao tetu namjerno ili nepanjom. Dvije su vrste krivnje: namjera i nepanja. 1. Namjera (dolus). Namjera je takva vrsta krivnje kod koje se zahtijeva da je tetnik postupao znajui i hotimice. 99

To znai da se kod namjere zahtijeva i volja i znanje. tetnik hoe uzrok - tetnu radnju i hoe posljedicu - tetu kod druge osobe. Namjera se odreduje subjektivno, jer su za nju odluujui subjektivni elementi - volja i znanje. Kod namjere se ne trai znanje tetnika o protupravnosti radnje. Dovoljno je da je tetna radnja objektivno protupravna. U pravu prije ZOO-78 i ZOO razlikovala su se tri stupnja namjere: obina namjera, zla namjera i zluradost. Obina namjera postoji kada, primjerice, netko ubije tuu ivotinju jer mu ini tetu u polju ali ne zna da ju ne smije ubiti. Zla namjera postoji ukoliko zna da ju ne smije ubiti pa to ipak uini, dok je zluradost kada uz sve ranije reeno pri injenju iskazuje radost ili obijest. 2. Nepanja (culpa). Nepanja je druga vrsta krivnje koja se, za razliku od namjere, odreduje objektivno. Tu se ponaanje uinitelja usporeduje s ponaanjem drugih ljudi da bi se ustanovilo je li uinitelj upotrijebio dunu panju, tj. onu panju koja je redovita i uobiajena u odnosima meu ljudima. Nepanja se naziva i nemarnou. Nepanja se moe odrediti i subjektivno. Nepaljivo bi postupio onaj koji je htio uzrok, ali nije htio posljedicu. Takoer s nepanjom postupa i onaj koji nije predvidio posljedice svoje radnje, iako ih je po zakonu bio duan predvidjeti. Kod nepanje razlikujemo dva stupnja-krajnju i obinu nepanju. Koje su razlike izmeu krajnje nepanje i obine nepanje? Krajnja nepanja! aa) Krajnja nepanja (culpa lata). S krajnjom nepanjom ili s grubom nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi ni onu panju koju bi upotrijebio svaki prosjeni ovjek. Krajnja je nepanja toliko teak stupanj krivnje da se u praktinim posljedicama izjednauje s namjerom (onaj koji napunjenu puku ostavi na mjestu lako dostupnom djeci, pa doe do nesree). Culpa lata dolo proxima - krajnja nepanja najblia je namjeri - rekli su jo rimski pravnici. bb) Obina nepanja (culpa levis). S obinom nepanjom ili nemarnou postupa onaj tetnik koji u svom ponaanju ne upotrijebi onu panju koju bi upotrijebio dobar gospodarstvenik odnosno dobar domain (osobito paljiv i savjestan ovjek). Sudionik u obveznom odnosu duan je u ispunjavanju svoje obveze postupati s panjom koja se u pravnom prometu zahtijeva u odgovarajuoj vrsti obveznih odnosa (panja dobrog gospodarstvenika odnosno panja dobrog domaina). Obina nepanja je laki stupanj nepanje i najlaki stupanj krivnje. Kod obine nepanje slui kao mjerilo panje ponaanje nekog zamiljenog savjesnog ovjeka. Budui da se tu radi o nekom zamiljenom, apstraktnom ovjeku, i sama se obina nepanja naziva apstraktnom, culpa levis in apstracto. Culpa levis in concreto! Postoji i tzv. obina nepanja koja se odreduje konkretnim mjerilom. To je jo nii stupanj krivnje gdje je mjerilo panje samo uobiajeno ponaanje tetnika. Tu se od ovjeka zahtijeva da postupa bar onako s tudim stvarima i poslovima kao to obino postupa sa svojima. Zato se takva nepanja naziva culpa levis in concreto. ZOO uvaava obinu panju in concreto. Meutim, tu treba imati na umu da nepanja tetnika ne smije prijei u grubu nepanju ili ak u dolus. Kao primjer, moemo navesti besplatnu ostavu kod koje je ostavoprimac duan uvati povjerenu mu stvar kao svoju vlastitu. Za tetu e odgovarati ako stvar nije uvao barem onako kako bi uvao svoju vlastitu stvar. Obina nepanja slui i kao kriterij za sniavanje naknade tete u sluaju kad je do tete dolo za vrijeme dok je tetnik radio u korist oteenika. Sud u tom sluaju moe odrediti niu naknadu, vodei rauna o briljivosti koju tetnik pokazuje u vlastitim poslovima. c) Nekoliko posebnih pitanja u vezi s protupravnou Svaka radnja koja je protupravna nije istodobno i tetna radnja. aa) Protupravnost tetne radnje. Odgovornost za tetu nastaje samo ako je tetna radnja protupravna. Samim tim to je tetna radnja protupravna, treba popraviti tetu kao posljedicu takve radnje. tetna radnja je protupravna samo onda kada predstavlja povredu one norme objektivnog prava koja je odreena da slui za zatitu subjektivnih prava i interesa. Stoga radnja koja je protivna takvoj normi istodobno dovodi do povrede prava i interesa koji se tom normom tite. 10

bb) tetna radnja doputena - tetu treba popraviti. Postoje, medutim, situacije u kojima tetna radnja nije protupravna, ali treba popraviti tetu koja je tom radnjom prouzroena (npr. krajnja nuda). Krajnja nuda! Krajnja nuda je takva situacija u kojoj uinitelj ini tetnu radnju da bi od sebe ili od drugoga otklonio istodobnu neskrivljenu opasnost, koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pritom je zlo koje je uinjeno, manje od onoga kojim se prijetilo. Na primjer, netko se na poledici poklizne i u padu se uhvati za prolaznicu pa joj pritom podere haljinu. Da se nije na taj nain zaustavio u padu, bio bi si razbio glavu. Prema ZOO za tete nanesene u stanju nude ponajprije odgovara osoba koja je kriva za nastanak opasnosti tete. U naem sluaju, to bi mogla biti osoba koja je bila duna posipati plonik za vrijeme. poledice. No, oteenik moe traiti naknadu i od osoba od kojih je teta otklonjena, ali ne vie od koristi to su je od toga imale. tetna radnja u stanju nude zahvaa stvari, ivotinje, stanja, a moe i ovjeka, samo u tom sluaju ne smije od njega uslijediti napad. Prema neubrojivima postoji nuna obrana, a ne krajnja nuda. Napadaj ne smije dolaziti od ovjeka i time se krajnja nuda razlikuje od nune obrane koja moe biti upravljena samo protiv ovjeka od kojega dolazi protupravni napad. Krajnja nuda nije pravo, nego samo razlog za opravdanje. Nema "prava" na krajnju nudu. Prema ZOO tko pretrpi tetu otklanjajui od drugog opasnost tete, ima pravo zahtijevati od njega naknadu one tete kojoj se razumno izloio. Nerazumnim izlaganjem teti moglo bi biti ocijenjeno ono kod kojeg postoji izrazito velik rizik i suvie mali izgled za uspjeno otklanjanje ili kad je teta koju bi trebalo pretrpjeti neusporedivo vea od one koju bi trebalo sprijeiti. Iskljuenje protupravnosti! Kada dolazi do iskljuenja protupravnosti? U kojim sluajevima dolazi do iskljuenja protupravnosti? U kojim sluajevima dolazi do iskljuenja protupravnosti kod odgovornosti za tetu? cc) Iskljuenje protupravnosti uope. U pravu postoje sluajevi gdje je iskljuena protupravnost tetne radnje pa u takvim sluajevima nema ni odgovornosti za tetu, ni naknade tete. Navodimo najvanije primjere. 1. Nanoenje tete po dunosti Pod tim se podrazumijevaju oni sluajevi u kojima su pojedine osobe u pravilnom izvravanju svoje dunosti po samom propisu dune poiniti tetu. Na primjer, slubena osoba koja izvrava smrtnu presudu ini to po dunosti. 2. Nuna obrana Pod nunom obranom razumijevamo pravo da se od sebe ili od drugoga odbije istodobni protupravni napadaj. tetna radnja koja je izvrena u granicama nune obrane nije protupravna pa se ne popravlja niti teta koja je u tim granicama poinjena. Ali za tetu u prekoraenju nune obrane se odgovara. Nuna obrana je opravdana samo onda ako se nadovezuje neposredno na napadaj. Protupravni napadaj moe doi samo od osobe. 183. Sluaj i via sila 3. Via sila O njoj postoji nekoliko teorija. Po tzv. objektivnoj teoriji, via sila je dogadaj koji izlazi iz kruga redovitih dogadaja i u odnosu na osobu koja bi se trebala pojaviti kao tetnik taj se dogaaj smatra vanjskim. Nasuprot tome, po tzv. subjektivnoj teoriji, via sila je svaki onaj dogadaj koji se ni uz maksimalnu panju osobe nije mogao niti predvidjeti niti sprijeiti. Ali nedostatak je te teorije u tome to gotovo brie razliku izmedu vie sile i sluaja. ZOO prihvaa mjeovito, objektivno-subjektivno rjeenje. ZOO kae: Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da nije mogao ispuniti svoju obvezu, odnosno da je zakasnio s ispunjenjem obveze zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti nastalih poslije sklapanja ugovora koje nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Prema ZOO, via sila je izvanredni vanjski dogadaj koji se nije mogao predvidjeti, sprijeiti, otkloniti ili izbjei. Za kvalifikaciju dogaaja kao vie sile zahtijeva se da je 10

vanjski, nepredvidiv, izvanredan, koji se nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei, te da je, kod ugovorne odgovornosti, nastupio poslije sklapanja ugovora. 298. Via sila pretpostavke / 4 pretpostavke za visu silu (pa se duznik moze osloboditi obveze) Prema Gorencu, da bi se dogaaj mogao smatrati viom silom u pravno smislu, trebaju se stei slijedei imbenici: dogaaj mora biti vanjski dogaaj mora biti nepredvidljiv dogaaj mora biti neuklonjiv ili neizbjeiv dogaaj mora biti takav da ima tetne posljedice koje su uzrokovale tetu, odnosno onemoguile ispunjenjenje obveze Temeljno je naelo da se za tetu nastalu zbog vie sile ne odgovara, ali se ugovorom ili propisom moe odrediti i odgovornost za tetu unato postojanju vie sile. Kao via sila najee e se pojaviti neki prirodni dogadaj, kao npr. potres, udar groma, klizanje tla i dr. Medutim, karaktervie sile mogu poprimiti i drutvene pojave, kao npr. ratovi, prekidi rada, zabrane uvoza, izvoza i sl. Kad je doputena samopomo? Samopomo! 4. Doputena samopomo Ne odgovara za tetu onaj tko u sluaju doputene samopomoi prouzroi tetu osobi koja je svojim ponaanjem izazvala potrebu samopomoi. Doputena samopomo je pravo svake osobe da otkloni povredu prava kad neposredno prijeti opasnost, ako je takva zatita nuna i ako nain otklanjanja povrede prava odgovara prilikama u kojima nastaje opasnost. Takav bi sluaj bio, na primjer, kad bi vlasnik vrta potjerao iz njega susjedove ivotinje koje su u nj ule, jer ih je susjed slabo uvao. Vlasnik vrta ne bi odgovarao za tetu koja nastane ako se ivotinja ozlijedi provlaenjem kroz vrtnu ogradu. 5. Pristanak oteenika Onaj koji pristane da se na njegovu tetu poduzme tetna radnja, ne moe zahtijevati naknadu njome prouzroene tete. To pravilo sadrano ZOO, izraeno je u maksimi, poznatoj iz rimskog prava, volenti non fit iniuria - onomu koji pristaje ne ini se nepravda (teta). Na primjer, netko pristane da drugi rastavi njegov neispravni televizor i iskoristi upotrebljive dijelove. Pristanak oteenika ne iskljuuje uvijek odgovornost za tetu. Naime, nema uinak oslobodenja od odgovomosti za tetu pristanak na izvrenje radnje koja je zakonom zabranjena (npr. pristanak na nedoputeni pobaaj, teku tjelesnu ozljedu i sl.). Takva je izjava oteenika nitetna. B. VRSTE ODGOVORNOSTI ZA TETU Odgovornost za tetu kao i svaki drugi obveznopravni odnos nastaje istom onda kad se ispune sve pretpostavke odreene objektivnim pravom. Osim opih (subjekti, tetna radnja, teta, uzrona veza, protupravnost) moraju se ispuniti i sve posebne pretpostavke (npr. krivnja, poveana opasnost itd.). Upravo prema tim posebnim pretpostavkama obino se i razlikuju pojedine vrste i podvrste odgovomosti za tetu unutar jedinstvenog obveznopravnog odnosa odgovornosti za tetu. U pravilu se nazivaju prema onoj posebnoj pretpostavci koja je karakteristina za pojedini sluaj odgovornosti. 299. Vrste odgovornosti 300. Izvanugovorna odgovornost 1. IZVANUGOVORNA, UGOVORNA I PREDUGOVORNA ODGOVORNOST a) Izvanugovorna ili deliktna odgovornost. Odgovornost za tetu koja je nanesena gradanskim deliktom nazivamo izvanugovornom ili deliktnom odgovornou. Kljuni kriterij razlikovanja deliktne od ugovorne odgovornosti je priroda tetne radnje. Kad god je teta prouzroena graanskim deliktom, odgovornost je izvanugovorna ili deliktna. Unutar izvanugovorne ili deliktne odgovornosti mogu se dalje razlikovati subjektivna i objektivna odgovornost, vlastita odgovornost i odgovornost za drugoga, podijeljena i solidarna odgovornost. 10

Kriterij razlikovanja u pravilu su pretpostavke odgovornosti. U odnosu na pravila o ugovornoj odgovornosti, pravila izvanugovorne odgovornosti imaju karakter opih pravila o odgovornosti za tetu. To znai da e se za pitanja koja nisu ureena pravilima ugovorne odgovornosti, primjenjivati pravila izvanugovorne odgovornosti na odgovarajui nain. b) Ugovorna ili kontraktna odgovornost. Ugovorna ili kontraktna odgovornost nastaje kad je teta nanesena povredom ugovorne obveze. Pretpostavke ugovorne odgovornosti! Posebne pretpostavke ugovorne odgovornosti! Prema tome, oteenik mora, osim opih pretpostavaka odgovornosti za tetu, dokazati jo dvije postojanje ugovora, odnosno ugovorne obveze i povredu te obveze. Osim na tete prouzroene povredom ugovorne obveze, pravila ugovorne odgovornosti primjenjuju se i na tete nastale povredom obveze i iz drugih obveznopravnih odnosa, kao to su stjecanje bez osnove, poslovodstvo bez naloga, jednostrana izjava volje, a primjenjuju se i na obveznopravni odnos nastao uzrokovanjem tete graanskim deliktom. Sve to ukoliko za neispunjenje tih obveza ne postoje posebni propisi. 301. Z00 2005 odgovornost za stetu pod jednim uvjetom, kojim? Neispunjenje ili neuredno ispunjenje obveze. Pod povredom ugovorne obveze ZOO razumijeva neispunjenje obveze i zakanjenje s njezinim ispunjenjem. Dunik se oslobaa odgovornosti za tetu ako dokae da su nemogunost ispunjenja odnosno zakanjenje nastali zbog vanjskih, izvanrednih i nepredvidivih okolnosti koje su nastupile poslije sklapanja ugovora, a koje on nije mogao sprijeiti, otkloniti ili izbjei (via sila). Ako je nemogunost ispunjenja nastupila nakon dolaska dunika u zakanjenje, odgovarat e za nju iako je nije skrivio. U tom e se sluaju osloboditi odgovornosti za tetu ako dokae da bi stvar koju duguje sluajno propala i da je obvezu na vrijeme ispunio. Posebnost je ugovorne odgovornosti da se ona moe ugovorno proiriti, ograniiti, pa i posve iskljuiti. Nedoputeno je samo da se odgovornost dunika unaprijed ugovorom iskljui kad do neispunjenja ili zakanjenja doe namjerno ili iz krajnje nepanje. Razlike izmeu ugovorne i deliktne odgovornosti: za nastanak ugovorne odgovornosti zahtijeva se kao pretpostavka poslovna sposobnost tetnika, dok je za nastanak izvanugovorne odgovornosti dovoljna deliktna sposobnost; kod ugovorne odgovornosti tetnik (dunik) odgovara za prouzroenu tetu, ali takoer i za ispunjenje prvobitne obveze, dok kod izvanugovorne odgovornosti odgovara samo za prouzroenu tetu; pravila su ugovorne odgovornosti preteito dispozitivne naravi, to ugovornim stranama omoguuje irenje, ograniavanje pa i iskljuenje odgovornosti. Nastanak izvanugovorne odgovornosti ureden je prisilnim propisima pa je dispozitivnost ograniena samo na promjenu i prestanak odnosa odgovornosti; oteenik kod ugovorne odgovornosti moe biti u pravilu samo vjerovnik, a kod izvanugovorne svaka osoba kojoj teta bude nanesena. Predugovorna odgovornost! Predugovorna odgovornost za tetu! c) Predugovorna odgovornost (culpa in contrahendo). Pod predugovornom odgovornou za tetu razumijeva se, u naem odtetnom pravu, odgovornost za tetu koju jedna strana uzrokuje drugoj vodei pregovore za sklapanje ugovora suprotno naelu savjesnosti i potenja, osobito ako ih prekine suprotno tom naelu ili u njih ude bez prave namjere da sklopi ugovor. ZOO je jedan od rijetkih zakona koji sadri odredbe o toj odgovornosti. U teoriji postoje tri pristupa predugovornoj odgovornosti za tetu: prvo, da na predugovornu odgovornost treba primijeniti pravila ugovorne odgovornosti, drugo, da treba primijeniti pravila deliktne odgovornosti, a prema treem, rije je o odgovornosti iz odnosa povjerenja. Prevladava gledite da je predugovorna odgovornost posebna vrsta odgovornosti izmeu deliktne i ugovorne odgovornosti. ZOO polazi od naela da pregovori to prethode sklapanju ugovora ne obvezuju pa ih svaka strana moe prekinuti kad god hoe. Svaka strana snosi svoje trokove oko priprema za sklapanje ugovora, a zajednike trokove snose na jednake dijelove, osim ako bi se strane sporazumjele drukije. Pretpostavke predugovorne odgovornosti za tetu! 10

Odgovornost za tetu prouzroena vodenjem pregovora nastaje samo ako je ispunjena bar jedna od sljedee tri pretpostavke: da su pregovori voeni bez prave namjere sklapanja ugovora; da su pregovori prekinuti suprotno naelu savjesnosti i potenja, npr. ako za prekid nije bilo osnovanog razloga; da je strana koja je od druge primila povjerljive obavijesti ili joj je omoguila da doe do njih, ove koristila za svoje interese ili ih uinila dostupnim treima, a da ta mogunost nije prethodno bila ugovorena. Teret dokaza lei na oteeniku. U praksi e biti vrlo teko dokazati potpunu odsutnost prave namjere pregovaraa da sklopi ugovor, jer se u pravilu pregovara s vie partnera istodobno. Neto je izglednija mogunost da oteenik dokae da je druga strana prekinula pregovore bez osnovanog razloga. Pravilima kojima je uredio predugovornu odgovornost ZOO nije obuhvatio sva pitanja te odgovornosti, posebno pitanje obujma odtete i zastaru odtetnog zahtjeva. Postupi li se prema naelu da u nedostatku posebnih pravila treba primijeniti opa pravila, na ta bi pitanja trebalo primijeniti pravila izvanugovorne (deliktne) odgovornosti kao opa pravila odgovornosti za tetu. Glede obujma odtete zbog prekida pregovora suprotno naelu savjesnosti i potenja, u obzir e doi naknada trokova nastalih voenjem pregovora do njihova prekida. Razlika izmeu subjektivne i objektivne odgovornosti! Razlika izmeu subjektive i objektivne odgovornosti je u tome sto se kod subjektivne (kulpozne) trazi krivnja stetnika, a kod objektivne se ne trazi. 2. SUBJEKTIVNA (KULPOZNA) I OBJEKTIVNA (KAUZALNA) ODGOVORNOST Svi se sluajevi odgovornosti za tetu, neovisno o tome pripadaju li podruju deliktne ili ugovorne odgovornosti, mogu razvrstati na one kod kojih se, uz ostale pretpostavke, zahtijeva i krivnja tetnika i one kod kojih se krivnja ne zahtijeva kao pretpostavka odgovornosti. Prvi spadaju u subjektivnu ili kulpoznu, a drugi u objektivnu ili kauzalnu odgovornost. Subjektivna odgovornost! Subjetkivna odgovornost za stetu! Subjektivna odgovornost i vrste! Subjektivna odgovornost + podvrste! Vrste subjektivne odgovornosti za tetu; podruje primjene; primjer! a) Subjektivna ili kulpozna odgovornost O subjektivnoj odgovornosti govorimo ako je za nastanak odgovornosti za tetu potrebna, pored opih pretpostavaka, jo i krivnja tetnika. Za nastanak subjektivne odgovornosti trae se sljedee pretpostavke: 1. tetna radnja, 2. teta, 3. uzrona veza, 4, protupravnost u objektivnom smislu i 5. krivnja. Podvrste subjektivne odgovornosti! Objasnite podvrste subjektivne odgovornosti! Razlikujemo dvije podvrste subjektivne odgovornosti: aa) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja dokazuje Ako je oteenik duan, uz ostale pretpostavke, dokazati i krivnju tetnika, rije je o subjektivnoj odgovornosti kod koje se krivnja dokazuje odnosno o kriteriju dokazane krivnje. Prema ZOO subjektivna je odgovornost kod koje se krivnja dokazuje svedena na iznimku. Imamo je, npr. kod ugostiteljske ostave. Ako, naime, gost ne prijavi nestanak ili oteenje stvari im dozna za njih, ima pravo na naknadu tete samo ako dokae krivnju ugostitelja ili osobe za koju ovaj odgovara. Krivnju dokazuje oteena strana i kod predugovorne odgovornosti. bb) Subjektivna odgovornost kod koje se krivnja predmnijeva Kod subjektivne odgovornosti kod koje se krivnja predmnijeva predmnijeva se da je tetnik kriv (kriterij predmnijevane ili presumirane krivnje). Oteenik mora dokazati tetnu radnju, tetu, uzronu vezu, a krivnju tetnika ne dokazuje jer se ona predmnijeva. Vrijedi pravilo da se predmnjeva (predmnijevo) najnii stupanj krivnje, a to je obina nepanja. Svaki vii stupanj krivnje, a to su namjera i krajnja nepanja, oteenik je duan dokazati. tetnik se brani kao i kod odgovornosti po kriteriju dokazane krivnje, samo to e se ovdje moi braniti (ekskulpirati) ve time da dokae svoju nekrivnju. Podruje primjene subjektivne odgovornosti kod koje se krivnja predmnijeva danas vrijedi kao naelo naeg odtetnog prava. Izraeno je u odredbi ZOO: Tko drugome prouzroi tetu duan ju je naknaditi ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. 10

tetnik koji odgovara prema pravilima subjektivne odgovornosti, moe se osloboditi odgovornosti ako dokae da nije ispunjena koja od potrebnih pretpostavaka odgovornosti, posebice da je teta nastala bez njegove krivnje (ekskulpacija). Prema tome, granica do koje see subjektivna odgovornost su tzv. sluajne tete. 302. Sluaj i via sila Sluaj je takav dogadaj koji bismo, da smo ga predvidjeli, mogli sprijeiti, naspram vie sile gdje se radi o dogaaju koji, da smo ga i predvidjeli, ne bismo mogli sprijeiti. Drugim rijeima, sluaj je takav dogadaj koji se tetniku ne moe pripisati u krivnju. Nastupanje sluaja je relativno otklonjivo (npr. boljim uvanjem stvari koja je sluajno propala). Prema tome, onaj koji odgovara prema pravilima subjektivne odgovornosti ne odgovara za sluajne tete iz jednostavnog razloga to tu nema krivnje. Takva se teta ne moe prevaliti na drugoga. Za sluajne tete vrijedi naelo da sluaj kodi onome kome se dogodio (casum sentit dominus vlasnik osjea sluaj ili, kako se obino kae, "sluaj pogaa vlasnika"). To, medutim, ne znai da za sluajne tete nitko i nikada ne odgovara. Prije svega, za sve tete za koje se odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti, odgovara se bez obzira na krivnju tetnika, dakle, redovito se odgovara i za sluajne tete. Dakle, tetnik koji odgovara po kriteriju uzronosti odgovara i za sluaj, dok za sluaj ne odgovara onaj kod koga se primjenjuje kriterij krivnje. Bivi je OGZ predviao da se za sluaj iznimno odgovara kod povoda, povrede zatitnih propisa i mijeanja u tue poslove. Povod znai stvaranje situacije koja sama po sebi nije tetna, ali zbog djelovanja nekog dogaaja sa strane moe dovesti do tete. Zatitni propisi su oni propisi kojima je svrha da preventivno djeluju na otklanjanje raznih opasnosti (npr. u prometu). Ako je netko prekrio propis, bit e odgovoran za tetu pa makar je ona nastala i sluajem. Mijeanje u tue poslove ako se netko mijea u tue poslove bez nude, pa se u tim poslovima dogodi teta, uzima se da se teta ne bi dogodila da nije bilo mijeanja. ZOO takoer ureuje odgovornost za tete nastale u povodu i mijeanjem u tue stvari. Tako se predvia odgovornost ostavoprimca za sluajnu propast stvari do koje je dolo nakon to ju je bez pristanka ostavodavca i bez nude predao na uvanje drugoj osobi, osim ako dokae da bi stvar i bez toga propala. Objektivna odgovornost! Objektivna odgovornost za tetu; primjer! Objektivna odgovornost i podruje primjene! Objektivna odgovornost + primjena (nabrojati)! b) Objektivna ili kauzalna odgovornost aa) Pojam i pretpostavke Odgovornost za tetu za iji se nastanak ne zahtijeva krivnja tetnika, naziva se objektivnom ili kauzalnom odgovornou. Moe se rei da odgovornost postoji ve na temelju objektivne injenice to je teta prouzroena. Objektivna e odgovornost nastati kada se ispune, odnosno kad oteenik dokae tetnu radnju, tetu, uzronu vezu i protupravnost. Iznimno, uzrona se veza ne dokazuje ve predmnijeva kod teta koje su nastale u vezi s opasnom stvari ili opasnom djelatnou. bb) Povijesni razvoj Povijesno je objektivna odgovornost nastala ranije od subjektivne jer se prvotno krivnja nije utvrivala. Kasnije je prevladavala subjektivna odgovornost za tetu. U suvremenom je pravu ponovno oivjela objektivna odgovornost za tetu (zbog poveanja rizika usljed razvoja industrije i prometa). Objektivna se odgovornost objanjava pomou odreenih teorija od kojih su najpoznatije dvije: teorija rizika i teorija opasnosti. Prema teoriji rizika odgovomost za tetu ne treba zasnivati na ideji krivnje, nego na ideji stvorenog rizika. Onaj koji svojom aktivnou pribavlja korist, profit, pravedno je da naknadi tetu koju njome prouzroi prema naelu - Ubiem olentum, ibion us gdje je dobit, tu i teret. Prema teoriji opasnosti objektivnu odgovomost za tetu treba zasnivati na opasnosti od odredenih stvari i djelatnosti. Onaj koji svojim ponaanjem ugroava okolicu i gospodari opasnou, treba i odgovarati za tete koje otuda proizau. 10

Osnovna tekoa je u definiranju opasnosti, jer i najbezazlenije Ijudske radnje mogu biti opasne u odre8enim okolnostima. Takoder je sporan stupanj ili mjera opasnosti, je li'to znatna opasnost, tipina, pretjerana, velika ili koja druga opasnost? Prevladava gledite da to mora biti p o v e a n a o p a s n o s t, a izvor opasnosti takav da se tete koje iz njega mogu pi-oizai, ne mogu izbjei ni uz maksimalnu ljudsku panju. Podruje primjene objektivne odgovornosti za tetu! U kojim slucajevima se primjenjuje objektivna odgovornost? cc) Podruje primjene Pravila objektivne odgovornosti primjenjuju se na tete od stvari i djelatnosti od kojih potjee poveana opasnost tete za okolinu kao i tete u drugim sluajevima koji su predvieni zakonom. aaa) Odgovornost za tetu od opasne stvari i od opasne djelatnosti Pod opasnom stvari razumijeva se svaka stvar koja po svojoj namjeni, osobinama, poloaju, mjestu i nainu uporabe ili na drugi nain predstavlja poveanu opasnost nastanka tete za okolinu, pa je zbog toga treba nadzirati poveanom panjom. Jedna djelatnost predstavlja poveanu opasnost kada u njezinom redovitom tijeku, ve po samoj njezinoj tehnikoj prirodi i nainu obavljanja, mogu biti ugroeni ivoti i zdrav je judi ili imovina, tako da to ugroavanje iziskuje poveanu pozornost osoba koje obav jaju tu djelatnost kao i osoba koje s njom dolaze u dodir. Hoe li neka odreena stvar ili djelatnost biti kvalificirana opasnom, odluuje sud u svakom pojedinom sluaju. Prema sudskoj praksi, opasnim se stvarima smatraju, npr. automobil u pokretu, posude pod pritiskom, eksplozivi, dizala, razni strojevi na motorni ili elektrini pogon, ivotinje, otrovi itd., a opasnim djelatnostima, npr. miniranje u rudniku, djelatnost eljeznice i tramvaja, lienje broda s viseih skela, timarenje bikova i dr. Koji su subjekti odgovornosti za tetu od opasne stvari i djelatnosti? Kao subjekti odgovornosti za tete od opasnih stvari i djelatnosti mogu se pojaviti: za tete od opasnih stvari njezin imatelj, a to je u prvom redu vlasnik stvari. Umjesto imatelja, odgovarat e onaj koji mu na protupravan nain oduzme stvar, odnosno onaj kome je imatelj povjerio da se njome slui ili pak osoba koja je inae duna da je nadgleda a nije kod njega na radu (npr. kad je stvar dana servisu na popravak). Ipak e imatelj odgovarati ako je stvar povjerio osobi koja nije osposobljena ili nije ovlatena njome rukovati; za tete od opasne djelatnosti osoba koja se njome bavi; korisnik nuklearnog uredaja. Odgovornost za tetu od motornih vozila! ZOO ima posebna pravila o odgovornosti za tete izazvane motornim vozilom u pogonu. Za tete od motornog vozila u pogonu koje pretrpe tree osobe (pjeaci, biciklisti, putnici), odgiovara, po pravilima objektivne odgovornosti, njegov vlasnik, odnosno njegovi suvlasnici ili zajedniki (skupni) vlasnici solidarno. Ne smatraju se treim osobama oteenik koji je ujedno vlasnik, neovlateni korisnik i osoba zaduena za pogon motornog vozila. Neovlateni korisnik motornog vozila je osoba koja je u vrijeme tetnog dogadaja koristila vozilo bez suglasnosti vlasnika, a nije kod njega zaposlena u vezi s pogonom motornog vozila, niti je lan njegova obiteljskog kuanstva, niti joj je vlasnik predao stvar u posjed. Neovlateni korisnik motornog vozila odgovara treim osobama umjesto vlasnika i jednako kao vlasnik. Medutim, solidarno s neovlatenim korisnikom odgovarat e i vlasnik, ako je svojom krivnjom ili krivnjom osoba koje su se trebale brinuti o vozilu, omoguio neovlateno koritenje vozila. Za tete koje imatelji motornih vozila nanesu jedan drugome vozilom u pogonu, npr. sudarom, vrijede slijedea pravila: Vlasnik vozila koji je iskljuivo kriv za tetni dogadaj, snosit e ne samo svoju tetu, nego i tetu vlasniku drugog vozila. Krivnjom vlasnika smatra se i krivnja one osobe kojoj je povjerio vozilo; u sluaju da je krivnja obostrana, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu tetu razmjerno stupnju svoje krivnje; ako nema krivnje nijednog, vlasnici odgovaraju na jednake dijelove, osim ako razlozi pravinosti ne zahtijevaju to drugo. Prema ZOO motorno vozilo je vozilo koje je namijenjeno da se snagom vlastitog motora kree po povrini zemlje, na tranicama ili bez njih, a u pogonu je kad se koristi u svrhu kojoj je namijenjeno 10

bez obzira radi li pritom motor koji slui za njegovo kretanje. Tako bi se smatralo da je automobil u pogonu i za vrijeme kretanja po inerciji nakon to je tijekom vonje ostao bez goriva, ili je na nizbrdici ugaen motor ili kad ga se guranjem pokuava upaliti i sl. Oslobodenje od odgovornosti za tete od opasne stvari i opasne djelatnosti. Osloboenje od objektivne odgovornosti! Kada se oslobaa od objektivne odgovornosti za tetu? Iskljuenje objektivne odgovornosti! tetnik se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da nije ispunjena koja od pretpostavki koje se trae za tu odgovornost (teta, tetna radnja, uzrona veza, protupravnost-objektivna). ZOO predvia jo tri posebne mogunosti osloboenja od odgovornosti: da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a ije se djelovanje nije moglo sprijeiti, izbjei ili otkloniti, drugim rijeima, da se teta dogodila viom silom, Prema tome, tetnik se ovdje ne moe osloboditi odgovornosti ako dokae da se teta dogodila sluajno, jer sluaj oslobada kod subjektivne odgovornosti. da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika koju tetnik nije mogao predvidjeti i ije posljedice riije mogao izbjei ili otkloniti, to znai da je dovoljno da ju je prouzroio, ne zahtijeva se i njegova krivnja. Kod nuklearnih teta, medutim, tetnik mora dokazati da je oteenik namjerno prouzroio tetu, da bi se oslobodio odgovornosti. da je teta nastala iskljuivo radnjom tree osobe koju tetnik nije mogao predvidjeti niti njezine posljedice izbjei ili otkloniti. U sluaju da je trea osoba samo djelomino doprinjela nastanku tete, tetnik se ne oslobaa odgovornosti, ve zajedno s treom osobom solidarno odgovara za tetu. Trea osoba snosi naknadu u dijelu koji je razmjeran teini njezine krivnje. Odgovornost za neispravan proizvod! 303. Koja je razlika izmeu odgovornosti za neispravan proizvod i odgovornosti za materijalne nedostatke? Odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke stvari znai odgovornost za nedostatke u kvaliteti, dok odgovornost za neispravan proizvod znai odgovornost za tetu koju proizvod zbog svoje neispravnosti prouzroi osobi korisniku ili nekoj njegovoj osobnoj stvari (tzv. refleksna teta). Kod odgovornosti za materijalne nedostatke odgovara prodavatelj, a kod odgovornosti za neispravan proizvod odgovara proizvoa. 304. Odgovornost za neispravan proizvod / Novi ZOO uvodi institut odgovornosti za neispravan proizvod (ranije odgovornost proizvoaa za stvari s nedostatkom). O kojoj vrsti odgovornosti je rije, te na kojem kriteriju se ova odgovornost temelji? bbb) Odgovornost za neispravan proizvod Odgovornost za neispravan proizvod je podvrsta odgovornosti za opasnu stvar. Radi se o posebnom obliku ili posebnoj vrsti izvanugovorne objektivne odgovornosti, dakle odgovornosti bez obzira na krivnju. Proizvoa koji stavi u promet neki proizvod, odgovara za tetu prouzroenu neispravnou toga proizvoda bez obzira na krivnju. to je proizvod? Proizvod. Pravila odgovornosti za neispravan proizvod odnose se na sve vrste pokretnih stvari. Iskljuene su nekretnine, ali su ukljueni samostalni dijelovi ugradeni u pokretnu ili nepokretnu stvar. Pojmom proizvoda obuhvaeni su takoder elektrina i drugi oblici energije. Pravila odgovornosti za neispravan proizvod ne primjenjuju se na tete koje su posljedica nuklearne nesree. Neispravan proizvod! 305. Neispravan proizvod Neispravan proizvod. Proizvod je neispravan ako , uzimajui u obzir sve okolnosti sluaja, a poglavito nain na koji je proizvod predstavljen, svrhe u koje, prema razumnom oekivanju, proizvod moe biti uporabljen te vrijeme kad je proizvod stavljen u promet, ne prua sigurnost koja se od takva proizvoda opravdano oekuje. Od proizvodaa se oekuje da predvidi da njegov proizvod ponekad moe biti koriten i izvan njegove osnovne namjene (da npr. dijete igraku uzme u usta) i da u takvu sluaju osigura njegovu nekodljivost za zdravlje i imovinu korisnika. 10

Ne smatra se da je proizvod neispravan samo zato to je naknadno proizveden i u promet stavljen bolji proizvod. tetnik je proizvoda koji je izradio gotov proizvod i stavio ga u promet. No, proizvodaem se smatra i osoba koja je proizvela sirovinu, samostalni ili nesamostalni dio koji je ugraden u proizvod, ali i svaka osoba koja se predstavlja kao proizvoa. Proizvodaem se smatra i osoba koja je uvezla proizvod radi prodaje, davanja u zakup ili nekog drugog oblika stavljanja u promet. Uvoznik odgovara solidarno s proizvoaem i osobom koja se predstavlja kao proizvoa. U sluaju da nije mogue utvrditi tko je proizvoa, proizvoaem se smatra svaka osoba koja proizvod stavlja u promet. teta. Za neispravan proizvod odgovara se samo za imovinsku tetu i to: prouzroenu smru ili tjelesnom ozljedom korisnika neispravnog proizvoda; prouzroenu unitenjem ili oteenjem oteenikove stvari, osim neispravnog proizvoda, s tim da se to odnosi samo na stvari namijenjene osobnoj uporabi i ako ju je oteenik uglavnom rabio u tu svrhu. Ta odgovornost je ograniena po visini naknade, tako da oteenik ima pravo na onaj dio tete koji prelazi kunsku protuvrijednost od 500 eura. Po pravilima odgovornosti za neispravan proizvod, ne moe se zahtijevati popravljanje tete na samom neispravnom proizvodu, kao ni popravljanje neimovinske tete. Oteenik e popravljanje tih teta moi ostvariti po drugim pravilima odgovarajuih vrsta odgovornosti za tetu. Dakle, kod odgovornosti za neispravan proizvod se odgovara samo za tzv. refleksnu tetu, tj. onu koju pretrpe osobe i druge stvari, ne odgovara se za tetu na samoj stvari. 306. Odgovornost za neispravan proizvod, kakva je to odgovornost, jel se moze iskljuciti ili ograniiti zakonom ili ugovorom? Pretpostavke odgovornosti i oslobodenja od odgovornosti. S obzirom da se radi o podvrsti objektivne odgovornosti oteenik mora dokazati neispravnost proizvoda, tetu i uzronu vezu izmedu neispravnosti proizvoda i pretrpljene tete. Da bi se oslobodio odgovornosti za tetu proizvoda e morati dokazati neku od sljedeih okolnosti: da proizvod nije stavio u promet, da neispravnost ni njezin uzrok nisu postojali u vrijeme stavljanja proizvoda u promet, da proizvod nije proizveden za bilo koju poslovnu svrhu (prodaju, zakup i sl.), niti je proizveden i stavljen u promet u okviru njegova poslovanja, da je neispravnost posljedica pridravanja prisilnih propisa, da stanje znanosti ili tehnikog znanja u vrijeme stavljanja proizvoda u promet nije omoguavalo otkrivanje neispravnosti, da je teta nastala iskljuivo radnjom oteenika ili osobe za koju odgovara odnosno radnjom tree osobe koju nije mogao predvidjeti, niti izbjei ili otkloniti njezine posljedice. 307. Moe li se ugovorom iskljuiti odgovornost za neispravan proizvod? Zabranjeno je ugovorom s oteenikom unaprijed odgovornost proizvodaa iskljuiti ili ograniiti. Kada prestaje objektivna odgovornost za tetu? Rokovi kod naknade tete! Dva su roka: 1) zastarni rok od 3 godine i 2) prekluzivni rok od 10 godina od stavljanja proizvoda u promet (kod odgovornosti za neispravan proizvod). Rokovi ostvarivanja prava na popravljanje tete. Dva su roka - zastarni i prekluzivni. Zastarni rok od tri godine tee od dana kada je oteenik saznao ili morao saznati za tetu, neispravnost peoizvoda i proizvodaa. Prekluzivni rok od deset godina tee od dana stavljanja proizvoda u promet. Odnos prema drugim vrstama odgovornosti. Odredbe ZOO o odgovornosti za neisprava proizvod ne iskljuuju primjenu pravila o odgovomosti za tetu od opasne stvari ili opasne djelatnosti, pravila o odgovornosti za materijalni nedostatak ispunjenja i pravila o ugovornoj i izvanugovornoj odgovornosti za tetu. ccc) Odgovornost organizatora priredbi Kao organizator priredbe moe se pojaviti svaka pravna i fizika osoba koja u kakvu sportsku, kulturnu, politiku ili drugu svrhu okupi vei broj ljudi u zatvorenom ili na otvorenom prostoru. Organizator odgovara prema pravilima objektivne odgovornosti za tetu koja nastane smru ili 10

tjelesnom ozljedom koju netko pretrpi zbog izvanrednih okolnosti koje su u takvim prilikama mogue, kao to je gibanje masa, opi nered i slino. ddd) Odgovornost za oneiavanje okolia Prema pravilima objektivne odgovornosti odgovaraju pravne i fizike osobe koje svojim djelovanjem ili propustom prouzroe oneienje okolia. Odgovara takoer i osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omoguila ili dopustila oneiavanje okolia. Pod oneiavanjem okolia razumijeva se promjena stanja okolia izazvana isputanjem, unoenjem ili odlaganjem tetnih tvari, isputanjem energije i utjecajem drugih tetnih zahvata i pojava po okoli (tzv. ekoloke tete). tete u okoliu ili ekoloke tete javljaju se kao oteenje ili gubitak prirodne funkcije pojedinih dijelova okolia. 3. VLASTITA ODGOVORNOST I ODGOVORNOST ZA DRUGOGA a) Vlastita odgovornost. Vlastita je odgovornost kad tetnik odgovara za tetu prouzroenu vlastitom tetnom radnjom. Sve to je do sada reeno o odgovomosti za tetu vrijedi upravo za tu odgovomost. Odgovornost za drugoga! b) Odgovornost za drugoga. O odgovornosti za drugoga govorimo kad netko odgovara za tetu koju je druga osoba prouzroila. Da bi nastala odgovornost za drugoga, uz ope se pretpostavke trai i poseban odnos izmeu tetnika i odgovorne osobe. Najee je to roditeljski, starateljski ili radni odnos. Odgovornost za drugoga moe biti deliktna ili ugovorna, subjektivna ili objektivna. aa) Odgovornost za maloljetnike Za tetu koju uine maloljetnici mogu odgovarati roditelji, staratelji, kola i neke druge ustanove (vrtii, daki domovi i sl.). Roditelji odgovaraju za tete svoje maloljetne djece koja ive s njima; za onu do navrene sedme godine bez obzira na krivnju dakle prema pravilima objektivne odgovornosti. Za djecu od sedam do 18 godina roditelji odgovaraju po pravilima subjektivne odgovornosti s tim da se njihova krivnja predmnijeva. Ako i dijete ima deliktnu sposobnost, odgovara solidarno s roditeljima. Uine li maloljetnici tetu dok su pod nadzorom skrbnika, kole ili neke druge ustanove, odgovarat e oni osim ako dokau da su nadzor obavljali upravo onako kako su bili duni odnosno da bi teta nastala i usprkos briljivom obavljanju nadzora. Bez obzira na to to je nadzor obavljala druga osoba, oteenik moe traiti naknadu od roditelja, ako je teta nastala zbog loeg odgoja maloljetnika. U sluaju da maloljetnik odgovara za tetu, a nije u stanju nadoknaditi je, sud moe obvezati roditelje da ju naknade, potpuno ili djelomino, iako za nju nisu krivi. bb) Odgovornost za duevno bolesne i zaostale u umnom razvoju Za tete koje uine osobe koje zbog duevne bolesti ili zaostalog umnog razvoja ili kojih drugih razloga nisu sposobne za rasuivanje pa zbog toga i nemaju deliktnu sposobnost, odgovaraju oni koji su duni voditi nadzor nad njima. Ta dunost moe proizlaziti iz zakona, odluke dravnog tijela ili ugovora. To e u pravilu biti skrbnici, odreene ustanove i roditelji. Odgovorna se osoba moe osloboditi odgovornosti ako dokae da je obavljala nadzor na koji je bila obvezana odnosno da bi teta nastala i pri briljivom nadzoru. Rije je o subjektivnoj odgovornosti kod koje se krivnja predmnijeva. cc) Odgovornost poslodavca za zaposlenike Poslodavac odgovara za tetu koju njegov zaposlenik prouzroi treoj osobi u radu ili u vezi s radom. Odgovara onaj poslodavac kod kojeg je radnik radio u trenutku prouzroenja tete. Oteenik upuuje zahtjev za popravljanje tete poslodavcu koji odgovara za tetu, a ne radniku koji je tetu prouzroio. Samo iznimno, kada je teta prouzroena namjerno, oteenik ima pravo zahtijevati popravljanje tete i neposredno od radnika koji je tetu uinio. Trea osoba, odnosno oteenik moe biti svaka pravna osoba razliita od poslodavca koji odgovara za tetu i svaka fizika osoba, ukljuujui i radnika zaposlenog kod istog poslodavca u kojem je zaposlen i tetnik. teta je uinjena u radu ako ju je radnik uinio obavljajui poslove, zadatke ili funkcije u okviru svog radnog mjesta ili po posebnom nalogu. teta u vezi s radom je svaka teta koja je prouzroena u obavljanju poslova koji su u uskoj vezi s redovitim poslovima radnikova radnog mjesta. 10

Poslodavac se moe osloboditi odgovornosti ako dokae da su postojali razlozi koji iskljuuju odgovrnost zaposlenika. Drugim rijeima, ako su ispunjene pretpostavke odgovrnosti zaposlenika, time e biti ispunjena i pretpostavka odgovornosti poslodavca. Poslodavac koji je popravio tetu treoj osobi ima pravo zahtijevati od zaposlenika naknadu trokova popravljanja tete u roku od est mjeseci od dana kad je teta popravljena, ali samo ako je zaposlenik prouzroio tetu namjerno ili iz krajnje nepanje. Odgovornost poslodavca je subjektivna, a krivnja se predmnjeva. dd) Odgovornost pravne osobe za tetu koju treima prouzroi njezino tijelo Odgovornost se odnosi i na individualna i kolegijalna tijela pravne osobe (npr. predsjednik uprave, ravnatelj, nadzorni odbor). Pravna osoba koja je naknadila tetu ima pravo regresa od osobe koja je tetu skrivila namjerno ili krajnjom nepanjom. Pravo regresa zastaruje za est mjeseci od dana isplaene naknade. 4. ODGOVORNOST VIE OSOBA ZA ISTU TETU Podijeljena odgovornost! a) Podijeljena odgovornost. Kod podijeljene odgovornosti svaka od vie osoba odgovara za odredeni dio tete. Osnovno je pravilo da svaka osoba odgovara za onaj dio tete koji je prouzroila. Ako se taj dio ne moe utvrditi, odgovaraju na jednake dijelove. Vrlo esto e podijeljena odgovornost nastati izmeu tetnika i oteenika. Nastaje kad oteenik sa svoje strane doprinese da teta nastane odnosno da bude vea nego to bi inae bila. U tom se sluaju naknada tete smanjuje za dio tete koji potjee od radnje ili propusta oteenog. Ako se taj dio ne moe utvrditi, sud e odmjeriti naknadu uzimajui u obzir sve okolnosti konkretnog sluaja. Solidarna odgovornost! Solidarna odgovornost za tetu! b) Solidarna odgovornost. Odgovornost je solidarna kad svaki od vie tetnika odgovara za cjelokupnu tetu bez obzira na svoj udio u prouzroenju tete. Ope je pravilo ZOO da solidarna odgovornost za tetu nastaje kad vie osoba prouzroi odredenu tetu radei zajedno (npr. trojica gurnu tudi automobil u more). S neposrednim poiniteljima solidarno odgovaraju njihovi poticatelji i pomagatelji. Solidarno e odgovarati i oni poinitelji tete koji dodue nisu radili zajedno, nego neovisno jedan o drugome, ali se ne mogu utvrditi njihovi udjeli u prouzoenoj teti. To pravilo ne vrijedi za tete koje vie radnika prouzroi u radu ili u vezi s radom, namjerno ili iz krajnje nepanje, poslodavcu. Ako se za svakog radnika ne moe utvrditi dio tete koji je uzrokovao, nee nastati solidarna ve podijeljena odgovornost na jednake dijelove. Vie radnika e odgovarati solidarno samo ako su tetu poinili umiljajnim kaznenim djelom. Solidarna odgovornost postoji, npr. za roditelje i djecu za tete koje uine djeca s navrenih sedam godina i deliktnom sposobnou; za imatelja opasne stvari i treu osobu koja je djelomino pridonijela nastanku tete; za naruitelja i izvoditelja radova na nekretnini za tetu treoj osobi koja joj nastane u vezi s izvoenjem radova Onaj od solidarno odgovornih tetnika koji isplati cjelokupnu tetu ili vie nego iznosi njegov udio, ima pravo regresa prema ostalima. Udio svakog odreuje sud prema teini njegove krivnje i teini posljedica njegova djelovanja odnosno proputanja. Ako se udjeli ne mogu utvrditi, biti e jednaki, osim ako bi drugo u konkretnom sluaju bilo pravinije. Posebni sluajevi odgovornosti! Posebni sluajevi odgovornosti za tetu! Posebne vrste odgovornosti za tetu! 5. POSEBNI SLUAJEVI ODGOVORNOSTI a) Odgovornost zbog uskraivanja nune pomoi. Za tetu odgovara onaj tko je bez opasnosti za sebe mogao pruiti pomo osobi iji su ivot ili zdravlje oito ugroeni, a prema okolnostima sluaja morao je predvidjeti nastanak tete. Sud moe takvu osobu osloboditi odgovomosti za tetu, ako bi to bio zahtjev pravinosti. b) Odgovornost u vezi s obvezom sklapanja ugovora. Za tetu odgovara osoba koja je po zakonu bila duna sklopiti neki ugovor, a nije ga ni na zahtjev zainteresirane osobe bez odgadanja sklopila. c) Odgovornost u vezi s obavljanjem poslova od javnog interesa. Osobe koje obavljaju komunalnu ili drugu slinu djelatnost od javnog interesa (npr. pravne osobe za opskrbu elektrinom energijom, 11

plinom, vodom i dr.) odgovaraju za tetu ako bez opravdanog razloga obustave ili neredovito obavljaju uslugu odnosno djelatnost. C. POPRAVLJANJE TETE to je i koji su naini popravljanja tete? Popravljanje tete! Pod popravljanjem tete razumijeva se uklanjanje, naknadivanje ili ublaavanje tetnih posljedica koje su nastupile zbog odredene tetne radnje. Naini popravljanja tete! Popravljanje tete oblici! U naem obveznom pravu postoje tri osnovna oblika popravljanja tete: naturalna restitucija, naknada tete i satisfakcija. Naturalna restitucija! Naturalna restitucija; oblici! to je naturalna restitucija i vrste? Naturalna restitucija i vrste! Naturalna restitucija (koje oblike poznaje nae pravo)! 1. Naturalna restitucija. Naturalna restitucija znai da oteeniku treba po mogunosti uspostaviti prijanje stanje, tj. stanje kakvo je bilo prije nastanka tete. Oblici naturalne restitucije! Oblici javljanja naturalne restitucije! Naturalna se restitucija javlja u tri osnovna oblika: Prvi je individualna restitucija, koja znai vraanje iste stvari koja je, recimo, bila oduzeta. Drugi je generina restitucija, a sastoji se u davanju drugih zamjenjivih stvari umjesto oduzetih ili oteenih. Na primjer, teta je nastala protupravnim oduzimanjem pet vrea cementa. Naturalna se restitucija sastoji u vraanju ne istih, ali po kakvoi jednakih pet vrea cementa. Trei oblik naturalne restitucije je restitucija u obliku trokova. Tu se radi o sluaju kad je stvar oteena pa je sam oteenik dade popraviti. tetnik mu je duan naknaditi trokove. lako se tu radi o davanju novca, ipak to nije naknada tete, nego naturalna restitucija, jer je oteenik dobio natrag svoju stvar u onakvom stanju u kakvom je postojala prije oteenja. Naturalna restitucija kao oblik popravljanja tete obavlja se samo onda ako je mogua. Dakle, ako postoji bilo pravna bilo faktina nemogunost povratka u prijanje stanje, nema ni restitucije. Faktina nemogunost postoji onda ako je, npr. propala individualno oznaena stvar (species). Pravna pak nemogunost postoji u onom sluaju kad bi vraanje u prijanje stanje znailo povredu pozitivnih propisa. Smatra se da nemogunost restitucije postoji i u onom sluaju kada bi vraanje u prijanje stanje bilo povezano s nerazmjerno velikim trokovima ili pretjerano velikim tekoama za tetnika. U svim takvim sluajevima gdje je naturalna restitucija nemogua, doi e naknada tete kao najprikladniji oblik popravljanja tete. Po naem obveznom pravu postoji tzv. obvezatnost restitucije. To znai da se teta ne samo obvezatno nego i prvenstveno popravlja u obliku naturalne restitucije. Pravilo o obvezatnosti naturalne restitucije ublaeno je s nekoliko izuzetaka: sud e dosuditi oteeniku naknadu u novcu kad god on to zahtijeva, osim ako okolnosti konkretnog sluaja opravdaju upravo restituciju daje se naknada u novcu za stvar koja je oduzeta na nedoputen nain iako je propala uslijed vie sile 308. Razlika odgovornosti za tetu i naknade tete Odgovornost za tetu je takav obveznopravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a druga je strana ovlatena zahtijevati takav popravak, a naknada tete je samo jedan oblik popravljanja tete koji se sastoji u novanom ekvivalentu. 309. Naknada tete (1 uvjet) Neispunjenje ili neuredno ispunjenje obveze. 2. Naknada tete. To je oblik popravljanja tete koji se sastoji u novanom ekvivalentu. Naknadom tete ne uspostavlja se izravno ranije stanje, nego se u obliku isplate odgovarajueg iznosa novca nadomjeta oteenom ono to je zbog tetne radnje izgubio. Naknada tete ne smije biti ni vea ni manja od tete koju je oteenik pretrpio. Naknada tete u naem pravu nema kazneni karakter. Obujam naknade tete! to obuhvaa obujam naknade tete? a) Obujam naknade tete

11

Pod obujmom se razumijeva skup svih teta koje su se dogodile zbog neke tetne radnje. Tu spadaju obina teta i izmakla korist, trokovi uinjeni radi umanjenja ili ublaavanja tetnih posljedica i kamate na iznos naknade. Obujam naknade kod deliktne i ugovorne odgovornosti se razlikuje. aa) Deliktna odgovornost Kod deliktne odgovornosti oteenik ima pravo na naknadu stvarne tete i izmakle koristi bez obzira na krivnju tetnika. to je duan naknaditi trei koji prouzroi smrt neke osobe? Smrt oteenika? tetnik koji prouzroi smrt neke osobe duan je naknaditi: uobiajene trokove njezina pogreba; trokove njezina lijeenja od zadobivenih ozljeda i druge potrebne trokove u vezi s lijeenjem; izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad; tetu koju trpi osoba koju je poginuli uzdravao ili redovito pomagao zbog gubitka uzdravanja odnosno pomaganja. Nanoenje tjelesne ozljede i ugroavanje zdravlja to se nadoknauje? Onaj koji drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu narui zdravlje duan mu je naknaditi: trokove oko lijeenja i druge potrebne trokove u svezi s lijeenjem; izgubljenu zaradu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja; gubitak zarade zbog potpune ili djelomine nesposobnosti za rad; tetu zbog trajno poveanih potreba (izdaci za pojaanu ishranu, tudu pomo i sl.) u obliku novane rente; tetu (imovinsku) zbog unitenja ili umanjenja mogunosti oteenikova daljnjeg razvijanja i napredovanja, u obliku novane rente. Onaj tko drugom povrijedi ast ili prenosi neistinite navode o njegovoj prolosti, znanju, sposobnosti ili o emu drugome, a zna ili bi morao znati da su ti navodi neistiniti i time mu prouzroi imovinsku tetu duan je naknaditi tu tetu. U obujam naknade tete ulaze i kamate na iznos naknade. Rije je o zateznim kamatama. Zatezne kamate na iznos naknade teku od trenutka nastanka tete. bb) Ugovorna odgovornost I kod ugovorne odgovornosti za tetu u obujam naknade ulaze obina teta i izmakla korist. U obujam, medutim, ulazi i neimovinska teta. Zakonodavac je obujam naknade kod ugovome odgovornosti, a time i njezinu visinu, uinio ovisnim o vrsti i stupnju krivnje. Ako je do povrede ugovorne obveze dolo obinom nepanjom dunika koja se predmnijeva, vjerovnik ima pravo na naknadu samo one tete (obine tete i izmakle koristi) koju je dunik u vrijeme sklapanja ugovora morao predvidjeti kao moguu posljedicu povrede ugovora s obzirom na injenice koje su mu tada bile poznate ili morale biti poznate. Moe se rei da se obujam ugovorne tete prozroene obinom nepanjom dunika svodi na tzv. predvidljivu tetu. Kao kriterij predvidivosti tete trebala bi biti panja dobrog domaina i dobrog gospodarstvenika. U sluaju prijevare ili namjernog neispunjenja te neispunjenja zbog krajnje nepanje, vjerovnik ima pravo zahtijevati od dunika naknadu cjelokupne tete koja je nastala zbog povrede ugovora, bez obzira na to to dunik nije znao za posebne okolnosti zbog kojih su one nastale. Vjerovnik koji zahtijeva punu naknadu obine tete i izmakle koristi, duan je dokazati dunikovu prijevaru, namjeru ili krajnju nepanju, jer se ti oblici krivnje ne presumiraju. Izloena pravila o obujmu naknade ugovorne tete dispozitivne su naravi, pa e se primijeniti samo ako ugovorne strane nisu iskoristile zakonsku mogunost da to pitanje rijee vlastitim utanaenjima. Strane mogu ugovorom proiriti, ograniiti ili potpuno iskljuiti odgovornost dunika za tetu. Za povredu novane obveze zakonom je odreena naknada tete u obliku zateznih kamata. Visina naknade tete! b) Visina naknade tete Pod visinom naknade tete razumijeva se vrijednost tete izraena u novcu prema odreenim cijenama (redovna, izvanredna, afekcijska). aa) Deliktna odgovornost 11

Kod deliktne odgovornosti, prema naelu potpune naknade, sud ima dosuditi naknadu tete u iznosu koji je potreban da se oteenikova materijalna situacija dovede u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo tetne radnje odnosno proputanja. Pri tome je duan uzeti u obzir i okolnosti koje su nastupile nakon pruzroenja tete, a prije donoenja sudske odluke. Visina naknade tete se odreuje prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Pravilo je da se visina tete utvrduje redovitom, trinom cijenom, neovisno o vrsti i stupnju krivnje tetnika. Odredivanje visine naknade prema afekcijskoj cijeni ZOO je predvidio samo kao mogunost kojom se sud moe (a ne mora!) posluiti u sluaju kad je stvar unitena ili oteena kaznenim djelom uinjenim namjerno. Kad je rije o imovinskoj teti u obliku izmakle koristi (lucrum cessans) njezina visina je ustvari izraena gubitkom koji se mogao osnovano oekivati prema redovitom tijeku stvari ili prema posebnim okolnostima da nije bilo tetne radnje. Za tetu pretrpljenu gubitkom uzdravanja i pomaganja naknada se odmjerava prema svim okolnostima konkretnog sluaja, ali ne moe biti vea od onoga to bi oteenik dobivao od poginulog da je ostao iv. Kad sud moe dosuditi manju naknadu od iznosa tete? Dva sluaja u kojima sud moe odrediti niu naknadu nego to iznosi teta: Prvi je sluaj kad je odgovorna osoba slabog imovnog stanja pa bi je isplata potpune naknade dovela u oskudicu, a teta nije prouzroena ni namjerno ni krajnjom nepanjom. Drugi je sluaj kad je tetnik prouzroio tetu radei neto korisno za oteenika, postupajui pritom briljivou koju bi pokazao i u vlastitim poslovima. Ova se pravila primjenjuju samo kod deliktne odgovornosti za tetu. I kod podijeljene odgovornosti odmjeravanje naknade se pokazuje kao snienje ukupne naknade za onoliko koliko je oteenik pridonio nastanku odnosno poveanju tete. bb) Ugovorna odgovornost. Kod ugovorne odgovornosti ugovorne strane mogu sporazumno utvrditi visinu naknade odnosno najvii iznos naknade. Takva e ugovorna odredba, meutim, biti nevaljana ako je ugovoreni iznos naknade u oitom nerazmjeru sa tetom. Osim toga, ZOO propisuje da vjerovnik ima pravo na potpunu naknadu i u sluaju kad je njezina visina ograniena, ako je dunik namjerno ili krajnjom nepanjom prouzroio nemogunost ispunjenja obveze. Kad dolazi do smanjenja naknade tete kod ugovorne odgovornosti? Kod ugovorne odgovornosti za tetu je takoer predvideno nekoliko sluajeva smanjenja naknade. Do njega moe doi: ako je pri povredi obveze osim tete za vjerovnika nastao i odredeni dobitak; ako strana koja se poziva na povredu ugovora nije poduzela sve razunine mjere da bi smanjila tetu izazvanu tom povredom; kad je vjerovnik ili osoba za koju on odgovara pridonio nastanku tete ili njezinoj visini, odnosno oteanju dunikova poloaja. Tada se naknada smanjuje razmjerno vjerovnikovu doprinosu. Naini ustanovljenja tete! Naini ustanovljenja tete i oblici naknade za tetu! c) Ustanovljivanje i oblik naknade tete Ima vie naina ustanovljenja naknade tete. Medu najvanijima su: ustanovljenje propisom koji sadri cjenik ili tarifu o naknadi odredene vrste teta (npr. za umske tete); arbitrarno ustanovljenje od strane suda po njegovu slobodnom uvjerenju; ustanovljenje od strane suda prema procjeni sudskih vjetaka; komisijsko ustanovljenje; ustanovljenje sporazumom izmedu tetnika i oteenika. Oblik naknade tete! U kojim oblicima se moe odrediti iznos naknade tete? Naknada tete u kojim se oblicima isplauje? lznos naknade moe se odrediti u dva oblika - ukupnom (jednokratnom) iznosu i u obliku novane rente. Naknada u obliku novane rente odreduje se za imovinsku tetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oteenja zdravlja, posebno za tetu zbog gubitka uzdravanja ili zarade te trajnog poveanja potreba. 11

Novana se renta odreduje doivotno ili za odreeno vrijeme, a isplauje, u pravilu, mjeseno unaprijed. Ako se okolnosti koje je sud uzeo u obzir prilikom donoenja odluke o renti naknadno znatnije izmijene, sud moe na zahtjev oteenika ubudue povisiti iznos rente ili pak, na zahtjev tetnika sniziti ga, pa ak i ukinuti odluku o renti. Satisfakcija! Satisfakcija to je i vrste? 3. Satisfakcija. To je takav oblik popravljanja tete koji se priznaje oteeniku kao odreeno subjektivno zadovoljenje. Satisfakcija je osobito pogodan oblik popravljanja neimovinskih teta. Razlikuje se moralna od novane satisfakcije. Moralna satisfakcija! a) Moralna satisfakcija Moralna ili nenovana satisfakcija moe se sastojati u objavljivanju presude, objavljivanju ispravka, opozivu uvrede ili emu drugom ime se moe ostvariti svrha popravljanja tete. Tu vrstu satisfakcije sud moe narediti u sluaju povrede prava osobnosti. Pravo na ispravak i njegovo ostvarivanje podrobno ureeno u Zakonu o medijima. Osim prava na ispravak ZM priznaje jo i pravo na ispriku nakladnika i pravo na odgovor. b) Novana satisfakcija O novanoj ili materijalnoj satisfakciji govorimo kad se oteeniku daje svota novca kao subjektivno zadovoljenje. Prema ZOO-78 tri su tipine tete za koje se priznavala satisfakcija u novcu: za pretrpljene fizike boli; za pretrpljene duevne boli zbog smanjenja ivotne aktivnosti, naruenosti, povrede ugleda, asti, slobode ili prava osobe, smrti ili tekog invaliditeta bliske osobe; za pretrpljeni strah. Novi ZOO ureuje pravinu novanu naknadu kod izvanugovorne odgovornosti: U sluaju povrede prava osobnosti sud e, ako nade da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi pravinu novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje nema. Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kome slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom. Koje su pretpostavke potrebne za dosudu pravine naknade? Slijedi da su tri pretpostavke potrebne za dosudu pravine novane naknade naravnoj osobi povreda prava osobnosti, teina povrede koja opravdava dosudu i okolnosti povrede koje opravdavaju dosudu. Krug osoba koje imaju pravo na pravinu novanu naknadu u sluaju smrti ili osobito tekog invaliditeta neke osobe proiren je (u odnosu na ZOO-78) na djedove, bake i unuad, pod uvjetom postojanja trajnije zajednice ivota s umrlim odnosno ozlijeenim. Kao i do sada u taj krug ulaze lanovi ue obitelji (brani drug, djeca i roditelji), a braa i sestre te izvanbrani drug pod uvjetom da je izmedu njih i umrlog odnosno ozlijedenog postojala trajnija zajednica ivota. 310. Za povredu prava osobnosti to pripada oteeniku? Pravin novana naknada (materijalna satisfakcija). Pravna osoba takoer ima pravo na pravinu novanu naknadu neimovinske tete, to je novina u hrvatskom odtetnom pravu. Za povredu ugleda i drugih prava osobnosti pravne osobe sud e, ako nade da to teina povrede i okolnosti sluaja opravdavaju, dosuditi joj pravinu novanu naknadu, neovisno o naknadi imovinske tete, a i kad nje nema. Oblik satisfakcije. Pravina novana naknada, kako ZOO naziva materijalnu satisfakciju, u pravilu se dosuduje u jednokratnom iznosu. lznimno se moe dosuditi i u obliku rente. Sigurno je da se pretrpljeni bol i strah ne mogu izraziti u novcu, stoga novac koji se daje na ime odtete ne moe biti naknada (kao to ga naziva ZOO), nego samo neka vrsta zadovoljenja. 11

Za one tete kod kojih je mogue ustanoviti ekvivalent daje se naknada, a za one kod kojih je to nemogue daje se satisfakcija. 311. Zabrana lukrativnosti Pri odluivanju o visini pravine novane naknade sud e voditi rauna o jaini i trajanju povredom izazvanih fizikih boli, duevnih boli i straha, cilju kojemu slui ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom. D. UKLANJANJE OPASNOSTI TETE Nae je odtetno pravo izgradilo i jedan institut kojemu je svrha preveniranje teta - imovinskih i neimovinskih. Imovinske tete Svatko ima pravo zahtijevati od drugoga da ukloni izvor opasnosti od kojega prijeti znatnija teta njemu ili drugome. Takoder je svatko ovlaten od drugoga zahtijevati da se uzdri od djelatnosti koja izaziva uznemiravanje ili opasnost tete, ako se nastanak uznemiravanja ili tete ne moe sprijeiti odgovarajuim mjerama. U povodu zahtjeva zainteresirane osobe, sud je duan narediti poduzimanje odgovarajuih mjera za spreavanje nastanka tete ili uznemiravanja, odnosno naredit e uklanjanje izvora opasnosti tete na troak posjednika izvora opasnosti osim ako on to sam ne bi uinio. Ako u obavljanju opekorisne djelatnosti nastane teta, moe se zahtijevati samo naknada tete koja prelazi uobiajene granice tzv. prekomjerna teta. Tu se ne moe primijeniti naelo integralne naknade, jer se jedan dio tete mora podnositi i trpjeti pa se taj ne naknauje. lako je taj zahtjev usmjeren na sprjeavanje svih moguih teta, nema sumnje da je njegovo teite na preveniranju teta od razliitih imisija. Objasni zahtjev za uklanjanje opasnosti od neimovinske tete! Neimovinske tete Zahtjev da se prestane s povredom prava osobnosti. Svaka naravna i pravna osoba ima pravo zahtijevati od suda ili drugoga nadlenog tijela da naredi prestanak radnje kojom se povreuje pravo njegove osobnosti i uklanjanje njome izazvanih posljedica. Tako su tom odredbom obuhvaene obje poznate tube za zatitu prava osobnosti, naime, tuba na proputanje radnje i tuba na otklanjanje posljedica radnje kojom se vrijea pravo osobnosti. STJECANJE BEZ OSNOVE (Condictio sine causa) 1, POJAM I PRETPOSTAVKE Stjecanje bez osnove! Stjecanjem bez osnove nazivamo izvanugovorni obveznopravni odnos na temelju kojega je stjecatelj obvezan na povrat ili naknadu vrijednosti onog dijela imovine ili imovinske koristi koje je stekao bez pravom priznate osnove odnosno po osnovi koja se nije ostvarila ili je kasnije otpala. Prema ZOO-u, kad dio imovine jedne osobe na bilo koji nain prijee u imovinu druge osobe, a taj prijelaz nema osnove u nekom pravnom poslu, odluci suda odnosno druge nadlene vlasti ili zakonu, stjecatelj je duan vratiti steenu imovinu ili, ako vraanje imovine nije mogue, nadoknaditi vrijednost ostvarene koristi. Obveza vraanja steenog odnosi se i na sluaj kad se osnova nije ostvarila ili je kasnije otpala. Kod bezrazlonog bogaenja zapravo je teite na promjeni imovine, ako se ta promjena dogodila bez odgovarajue osnove. Zbog toga bi moda bilo pravilnije govoriti o stjecanju bez osnove nego o bogaenju bez razloga. Ope pretpostavke stjecanja bez osnove! Pretpostavke stjecanja bez osnove! Ope pretpostavke nastanka takvog obveznopravnog odnosa jesu: a) Poveanje imovine ("obogaenje''), na jednoj strani Do toga moe doi stjecanjem nekog novog prava ili poveanjem vrijednosti odreene stvari ili nekog drugog dobra unutar imovine, ili pak utedom odreenih davanja iz imovine i slino. Kada do poveanja imovine doe radnjom osiromaene strane, zahtijeva se da je radnja izvrena u uvjerenju da se njome ispunjava vlastita obveza. Rije je o zabludi ili neznanju koji moraju biti ispriivi; b) Umanjenje imovine ("osiromaenje"), na drugoj strani Nastaje kad odreena stvar ili pravo izae iz imovine. Izmakla korist se ne moe smatrati umanjenjem imovine u iznesenom smislu. Ona se reparira kao naknada tete; 11

c) Kauzalna povezanost izmeu umanjenja imovine na jednoj i poveanja imovine na drugoj strani; d) Nepostojanje odgovarajue osnove Pod osnovom se podrazumijevaju sve pravom predviene osnove stjecanja i gubitka imovinskih prava i obveza; e) Da inidba zbog koje je dolo do promjene u imovini ne bi smjela biti tetna radnja, jer e tada nastati obveznopravni odnos odgovornosti za tetu, a ne obveznopravni odnos zbog stjecanja bez osnove. to je kondikcija? Tuba kojom se trai povrat steene koristi naziva se kondikcija (condictio sine causa). Kad se ispune navedene pretpostavke i takav odnos nastane, ovlatena strana ima na raspolaganju kondikciju kao jedino pravno sredstvo kojim moe i prisilno ostvariti svoje pravo na povrat steenog bez osnove. Kondikcija u naelu ne smije konkurirati s bilo kojom drugom tubom. Posebice to ne bi dolo u obzir s tubom zbog neispunjenja ugovorne obveze. Kod takve obveze dunik je obvezatan ispuniti inidbu na temelju ugovora, dakle, odgovarajue pravno priznate osnove. Tu je potpuno nepotrebno, tvrdnjom da se je dunik neispunjenjem obveze obogatio, konstruirati odnos stjecanja bez osnove, a time i njegovu obvezu da vrati "steeno". Tipini sluajevi stjecanja bez osnove! Vrste stjecanja bez osnove! Stjecanje bez osnove oblici! 2. TIPINI SLUAJEVI a) Plate neduga (condictio indebiti) postoji onda kad netko u zabludi isplati drugome odredeni iznos novca na ime duga, premda stvarno nikakav dug nije postojao. Do toga e doi i kad se isti dug plati dva puta. U tom se sluaju priznaje pravo na povrat vie plaenog, makar je do jednog od dva plaanja dolo na osnovi ovrne isprave. Tuba je osobna i upravlja se protiv primatelja isplate (akcipiensa) ili njegova univerzalnog sukcesora. Tuitelj mora dokazivati svoju inidbu, nedug i zabludu koja moe biti i zabluda u pravu, a ne samo u injenicama. ZOO predvida i nekoliko izuzetaka od obveze vraanja onoga to je plaeno, a nije se dugovalo. Tako se povrat neosnovano plaenog ne moe traiti: kad netko izvri isplatu znajui da nije duan platiti; ako je plaanje izvreno na ime ispunjenja neke naravne ili moralne obveze; ako je plaanje uinjeno na ime naknade tete zbog ozljede tijela, naruenja zdravlja ili smrti, a primatelj isplate je bio poten (nije znao ni mogao znati da mu isplatitelj nije bio duan platiti). Izuzetak je ovdje napravljen oito iz razloga humanosti. b) Stjecanje s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila (condictio causa data, causa non secuta). Obveza vraanja nastaje i kad se neto primi s obzirom na osnovu koja se nije ostvarila. Ovdje se trai povrat onoga to je netko dao u oekivanju da e nastupiti neki dogaaj ili pravni uspjeh, a taj nije nastupio. Npr. netko dade drugome pokretnu stvar u zalog oekujui od njega odreeni iznos zajma, a do zajma ipak ne doe. Stjecanje po osnovi koja je kasnije otpala i primjer! c) Stjecanje po osnovi koja je kasnije otpala (condictio ob causam finitam). zahtjev ide za povratom inidbe koja je uslijedila na temelju valjane osnove, ali je ta osnova, zamiljena kao trajna, kasnije otpala. Na primjer, zakupnik plati zakupninu godinu dana unaprijed, a ve nakon est mjeseci doe do raskida ugovora o zakupu. d) Uporaba stvari na tuu korist (versio in rem). Do neosnovanog stjecanja dolazi i kad netko svoju ili tuu stvar, bez poslovodstva, upotrijebi na korist tree osobe. Na primjer, netko svojom bojom oboji metalna vrata tue garae, uvjeren da je to bila njegova garaa. Pod uvjetom da nema pretpostavki za primjenu pravila o poslovodstvu bez naloga, osoba u iju je korist stvar upotrijebljena duna je stvar vratiti odnosno, ako to nije mogue, naknaditi njezinu vrijednost. Od onoga koji je upotrijebio tuu stvar u korist druge osobe, moe se zahtijevati povrat stvari odnosno naknada njezine vrijednosti i na osnovi odgovornosti za tetu, jer e u pravilu za to postojati potrebne pretpostavke, osobito ako je pri tome bio nesavjestan. e) Uporaba tue stvari u svoju korist. Kad netko tuu stvar upotrijebi u svoju korist (npr. tuim sjemenom zasije svoju njivu), vlasnik stvari moe zahtijevati, neovisno o pravu na naknadu tete, ili ako nje nema, da mu on naknadi korist koju je imao od uporabe. 11

Iz zakonske formulacije da se naknauje korist od uporabe jasno proizlazi da je rije o davanju iznosa novca najmanje u visini vrijednosti upotrijebljene stvari. No, kad je uporabljena neka nepotrona stvar (npr. betonska mijealica), korisnik mora vratiti stvar i naknaditi korist koju je imao od njezine uporabe (npr. najamnina). f) Izdatak za drugog. Tko za drugog uini kakav izdatak ili to drugo to je on po zakonu bio duan uiniti, ima pravo zahtijevati naknadu od njega. Rije je o stjecanju bez osnove ispunjenjem stjecateljeve zakonske obveze, npr. netko za drugoga namiri njegovu poreznu obvezu. Ima miljenja da je u praksi uz kondikciju jo uvijek potrebna i verzija (actio de in rem verso) osobito u onim sluajevima kada do stjecanja nije dolo izravnom inidbom osiromaene strane, nego na neki drugi nain. Verzija je uporaba svoje ili tue stvari u neiju korist, a da to nije ugovorna obveza, niti se radi o poslovodstvu bez naloga. Stvar se vraa ili se naknauje njezina vrijednost. Razlika bi prema sjecanju bez osnove bila to se kod verzije duguje naknada, makar korist od uporabe stvari kasnije i propala, dok se korist kod stjecanja bez osnove u pravilu vraa kad jo postoji. 3. OPSEG VRAANJA Osnovno je pravilo pri stjecanju bez osnove da je stjecatelj duan steeno vratiti ako je to mogue, inae je duan naknaditi vrijednost postignute koristi. Prvenstveno, dakle, treba uspostaviti prijanje stanje odnosno izvriti naturalnu restituciju. Tek ako ona nije mogua, duguje se vrijednost postignute koristi. U sluaju nitetnosti ugovora svaka je ugovorna strana duna vratiti drugoj sve to je primila po osnovi takvog ugovora, a ako to nije mogue, ili se priroda onoga to je primljeno protivi vraanju, ima se dati odgovarajua naknada u novcu prema cijenama u vrijeme donoenja sudske odluke. Ne gleda se na savjesnost odnosno nesavjesnost strana. Na isti su nain predvieni vraanje primljenog odnosno novana naknada i kao posljedica ponitenja pobojnog ugovora odnosno pravnog posla, no, s tom razlikom, to ovdje sud nije ovlaten ni nesavjesnoj strani odbiti zahtjev za vraanjem. Ali i kod pobojnih ugovora postoji jedan izuzetak u pogledu opsega vraanja u sluaju ponitenja ugovora zbog ograniene poslovne sposobnosti jedne strane, druga strana moe zahtijevati vraanje samo onog dijela ispunjenja koji se nalazi u imovini ogranieno poslovno sposobne osobe ili je upotrijebljen u njezinu korist, kao i onog to je namjerno uniteno ili otueno. U svim ostalim sluajevima vrijedilo bi pravilo o vraanju odnosno naknaivanju vrijednosti steenog u slijedeoj interpretaciji: ako je mogue, stjecatelj je duan, bez obzira na to je li poten ili nije, vratiti steeno odnosno uiniti potrebno da se uspostavi prijanje stanje; ako vraanje nije mogue, stjecatelj je duan naknaditi vrijednost postignute koristi, bez obzira na to je li poten ili nije, ako se vrijednost steenog jo uvijek nalazi u njegovoj imovini u bilo kojem obliku; ako se steeno vie ne nalazi u imovini stjecatelja, tada bi potenog stjecatelja trebalo osloboditi obveze naknaivanja vrijednosti, dok bi nepoteni stjecatelj i u tom sluaju bio duan naknaditi je, posebice ako je stvar unitio ili otuio da bi izbjegao vraanje; vrijednost steenog uvijek se naknauje kad se njegova priroda protivi vraanju. Uz povrat steenoga, moraju se vratiti plodovi i platiti zatezne kamate. Pritom je vano je li stjecatelj bio poten ili nepoten. Ako je bio poten, to znai da nije znao ni mogao znati da je stekao bez osnove, duan je vratiti plodove odnosno platiti zatezne kamate od dana podnoenja zahtjeva, a ako je bio nepoten, od dana stjecanja. Stjecatelj ima pravo na naknadu nunih i korisnih trokova, ali ako je bio nepoten pripada mu naknada samo za nune trokove. 4. ZASTARA KONDIKCIJSKOG ZAHTJEVA Za kondikcijski zahtjev vrijedi opi zastarni rok od pet godina, raunajui od dana stjecanja bez osnove. Krai zastarni rok kondikcijskog zahtjeva odreen je u propisima o mjenici i eku. Taj rok iznosi tri godine. POSLOVODSTVO BEZ NALOGA (Negotiorum gestio) 1. POJAM Poslovodstva bez naloga i vrste! 11

Poslovodstvo bez naloga je takav obveznopravni izvanugovorni odnos koji nastaje time to se netko nepozvan mijea u tue poslove obavljajui ih za tui raun i u tuem interesu. Poslovoa (negotiorum gestor) nepozvan obavlja tui posao. On, dakle, nema ni nalog, niti bilo kakvo ovlatenje od druge strane, koja se u tom odnosu naziva gospodar posla (dominus negotii). 2. PREDMET POSLOVODSTVA Predmet poslovodstva bez naloga mogu biti ne samo pravni poslovi u uem smislu i ne samo pravni akti u irem smislu, ve i poslovi u posve laikom znaenju rijei. Predmet poslovodstva bez naloga je obavljanje tueg posla. Obavljanju tueg posla nezvano moe se pristupiti samo ako posao ne trpi odgadanje bilo zbog toga to predstoji teta ili proputanje oite koristi. 3. PRETPOSTAVKE POSLOVODSTVA Pretpostavke poslovodstva bez naloga jesu: da se poslovodstvo sastoji u obavljanju posla; da posao mora biti tu (negotium alienum); da posao mora biti obavljen u tuem interesu a ne mora biti poduzet u tue ime); da poslovoa radi bez naloga ili ovlatenja. Vrste poslovodstva bez naloga! 4. VRSTE POSLOVODSTVA Nuno poslovodstvo! a) Nuno poslovodstvo (negotiorum gestio necessaria). Ono postoji kad se obavljanju tudeg posla pristupi da bi se od gospodara posla otklonila predstojea teta (npr. neposredno pred oluju unese se izvjeeno rublje i zatvore prozori ili se iznesu stvari iz kue zahvaene poarom i sl.). Poslovoa je duan obavijestiti gospodara posla to je mogue prije.o onome to je uinio i ako mu je to mogue, nastaviti posao dok ga on ne bude u stanju preuzeti. Pri obavljanju posla mora postupati s panjom dobrog domaina odnosno dobrog gospodarstvenika i rukovoditi se stvarnim ili vjerojatnim namjerama ili potrebama gospodara posla. Za prouzroenu tetu odgovara, ali sud moe, s obzirom na konkretne okolnosti u kojima se prihvatio obavljanja tueg posla, smanjiti njegovu odgovornost ili ga sasvim osloboditi odgovornosti za nepanju. Gospodar posla je sa svoje strane duan, ako je poslovoda u svemu postupio kako treba i radio ono to su nalagale konkretne prilike, osloboditi ga svih obveza, naknaditi mu sve nune i korisne izdatke te pretrpljenu tetu. Ako je od gospodara posla uspio otkloniti tetu, poslovoi pripada i primjerena naknada za trud. Poslovoda ima pravo odnijeti stvari (ius tollendi) kojima je poveao tuu imovinu, ako se one mogu odnijeti bez oteenja stvari kojoj su dodane i ako mu se za njih ne naknauju izdaci. Gospodar posla je ovlaten zadrati ih, ako naknadi njihovu sadanju vrijednost, ali ne vie od visine uinjenih izdataka. Pravo odnoenja pripada poslovoi i kod ostalih vrsta poslovodstva bez naloga. Korisno poslovodstvo bez naloga! b) Korisno poslovodstvo (negotiorum gestio utilis). Ono postoji kad se nezvano obavi tudi posao na oitu korist drugoga (npr. pribavljanje rezervnog dijela bez kojega je automat za igru neupotrebljiv). Obveze i prava poslovode odnosno gospodara posla isti su kao i kod nunog poslovodstva, s tim da poslovoa ima pravo na naknadu za svoj trud ako je gospodaru posla pribavio korist koja u svemu odgovara njegovim namjerama i potrebama. Ako tko obavi tui posao u namjeri da drugome pomogne, a nisu ispunjene pretpostavke poslovodstva bez naloga, moe traiti samo naknadu uinjenih trokova i to najvie do visine ostvarene koristi za drugoga. Poslovodstvo protiv zabrane gospodara posla (negotiorum gestio contra voluntatem dominii). To poslovodstvo postoji kad se netko prihvati tueg posla usprkos zabrani gospodara posla koja mu je bila ili morala biti poznata. Poslovoi ne samo da ne pripadaju prava na trokove i naknadu nego odgovara za tetu koju je uzrokovao mijeanjem u tue poslove, pa ak i onda kad je do nje dolo bez njegove krivnje, dakle sluajem. 11

Ako je zabrana gospodara posla protivna zakonu i moralu, obavljanje tueg posla izazvat e uinke doputenog poslovodstva unato zabrani, a osobito kad se odnosi na ispunjenje neke njegove zakonske obveze koja ne trpi odgaanje. Nepravo poslovodstvo! Nepravo poslovodstvo bez naloga! d) Nepravo poslovodstvo je obavljanje tudeg posla u namjeri da se za sebe zadri postignuta korist, iako poslovoa zna da je posao tu. Na primjer, netko obere tudi vinograd i od groda napravi vino za sebe. Poslovoda je duan, na zahtjev gospodara posla, poloiti raun i predati mu sve postignute koristi. Budui da je namjerno obavljanje tueg posla u svoju korist u biti tetna radnja, gospodar posla moe, ako to eli, zahtijevati vraanje stvari u prijanje stanje i naknadu tete. Ratihabitatio! Ratihabitatio jednostrana izjava volje nalogodavca kojom on naknadno odobrava i priznaje pravne radnje koje je u njegovo ime i za njegov raun poduzeo punomonik prekoraenjem granica odreenih u punomoi; ima retroaktivan uinak. 5. NAKNADNO ODOBRENJE (Ratihabitio) Gospodar posla moe naknadno odobriti ono to je bez njegova naloga odnosno usprkos njegovoj zabrani izvreno. U tom se sluaju poslovoda smatra nalogoprimcem, a cijeli se odnos rjeava prema pravilima ugovora o nalogu. JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE Izvorom obveze moe biti i jednostrano izjavljena volja. ZOO ureuje dva sluaja: javno obeanje nagrade i vrijednosne papire. JAVNO OBEANJE NAGRADE 1. POJAM I PRETPOSTAVKE Javno obeanje nagrade; pretpostavke; to ako obeavatelj ne eli predati nagradu; krug osoba! Pod javnim obeanjem nagrade razumijeva se javnim oglasom izjavljena volja kojom se obeavatelj obvezuje dati nagradu onomu tko izvri odredenu radnju, postigne neki uspjeh, nade se u odredenoj situaciji ili ispuni to drugo pod odredenim uvjetom. Obveza obeavatelja da ispuni obeanje nastaje ako se kumulativno ispune sljedee pretpostavke: da je nagrada obeana; da je obeanje nagrade uinjeno javnim oglasom; da se izjava o obeanju odnosi na neodreeni broj osoba koje, medutim, mogu pripadati krugu osoba odredenom po profesiji, spolu, dobi i sl.; da su radnja koju treba izvriti i obeana nagrada u svemu odreene, mogue i doputene. Nagrada je najee iznos novca ili kakva stvar. Obeavatelj nagrade je duan odrediti rok za natjecanje. Meutim, rok nije pretpostavka nastanka obeavateljeve obveze, pa ako ga on nije odredio svatko tko eli sudjelovati u natjecanju ima pravo zahtijevati da su odredi odgovarajui rok. Da bi obveznopravni odnos nastao potrebna je jo jedna pretpostavka, a to je da netko izvri radnju kojom je uvjetovano dodjeljivanje nagrade. 2. OPOZIV OBEANJA Sve dok se ne izvri radnja, obeanje se u naelu moe opozvati. Ne moe se jedino opozvati ako je u oglasu odreen rok za izvrenje radnje odnosno rok u kojem e se dati obavijest o postignutom rezultatu ili o ostvarenju odreene situacije. Opoziv se moe dati na isti nain kao to je dano obeanje, ali moe i osobnim priopenjem. Ako netko izvri radnju, a dokae da nije znao niti je morao znati da je obeanje nagrade opozvano, ima pravo na nagradu. Onaj koji je do opoziva uinio izdatke potrebne radi izvrenja radnje odreene u javnom oglasu, ima pravo na njihovu naknadu, osim ako obeavatelj uspije dokazati da su oni uinjeni uzalud. Naknada trokova ne bi smjela prijei iznos obeane nagrade. 3. PRAVO NA NAGRADU Pravo na nagradu stjee onaj koji prvi izvri radnju za koju je obeana nagrada. Ako ih je vie u isto vrijeme izvrilo radnju, svakome pripada jednak dio nagrade, ako pravinost ne zahtijeva drugaiju podjelu. 11

Pravo na nagradu ne pripada uvijek onome tko prvi izvri radnju. U sluaju natjeaja, nagrada e u pravilu pripasti onome tko najbolje izvri radnju. O dodjeli nagrade kod natjeaja odluuje njegov organizator ili jedna odnosno vie osobe to ih on odredi. Svaki sudionik natjeaja ima pravo zahtijevati ponitaj odluke o dodjeli nagrade ako nagrada nije dodijeljena u skladu s pravilima natjeaja. Obeavatelj nagrade odgovara dobitniku za materijalne i pravne nedostatke objekta nagrade. Nagraeno djelo pripast e u vlasnitvo organizatoru natjecanja samo ako je u natjeajnom oglasu tako navedeno. To vrijedi i za druga prava na djelu. 4. PRESTANAK OBVEZE Osim opozivom, ili ispunjenjem obeanja, obveza obeavatelja prestaje ako mu nitko, u roku iz javnog oglasa, ne priopi da je izvrio radnju ili postigao uspjeh ili uope ispunio oglasom postavljene uvjete. Ako rok nije oglasom odreen, obveza obeavatelja prestaje istekom jedne godine od oglasa. 312. Razlika izmeu ugovora o kupoprodaji i ugovora o licenciji Kod kupoprodaje se stjee vlasnitvo, dok se kod licencije tek ustupa pravo iskoritavanja na odreeno vrijeme. Kod kupoprodaje se plaa cijena, dok se kod licencije plaa naknada. Kupoprodaja je naelno neformalan ugovor (samo ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku), dok je licencija formalan ugovor. Objekt ugovora o kupoprodaju mogu biti stvari, prava i imovina, dok su predmet ugovora o licenciji izum, znanje i iskustvo, industrijski uzorak te robni i usluni ig. UGOVORI O PRODAJI KUPOPRODAJI Ugovorom o kupoprodaji prodavatelj se obvezuje predati kupcu stvar u vlasnitvo, a kupac se obvezuje platiti mu cijenu. Prodaja je: konsenzualan, dvostranoobvezan i reciproan, naplatan, kauzalan, imenovan, naelno neformalan (ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku), glavni ugovor. 313. Razlika izmeu ugovora o kupoprodaji u trgovackom i graanskom pravu? Cijena je bitan sastojak graanske kupoprodaje, a kod trgovake kupoprodaje nije bitan sastojak. Dakle, odreenost odnosno odredivost cijene u kupoprodajnom ugovoru je vana pretpostavka njegove valjanosti ako se radi o ugovoru koji ima graanskopravni karakter, dok kod ugovora trgovakopravnog karaktera odreenost cijene ili odredivost cijene u ugovoru nije pretpostavka njegove valjanosti. 314. Bitni sastojci ugovora o trgovakoj kupoprodaji Stvar Sastojci ugovora o kupoprodaji: stvar i cijena. Stvar Stvar mora biti u prometu te je nitetan ugovor o kupoprodaji stvari koja je izvan prometa. Kupoprodaja se moe odnositi i na buduu stvar. Sporno pravo moe biti objekt ugovora o kupoprodaji. Objekti kupoprodaje mogu biti: stvari (stvari moraju biti u prometu, ugovor o prodaji stvari izvan prometa je nitetan, valjana je kupoprodaja i budue stvari) prava (samo imovinska prava koja nisu strogo osobna) i imovina Objekt kupoprodaje mora biti odreen ili bar odrediv. 63. Cijena kod ugovora o kupoprodaji, to je cijena, i kad u trgovakom ugovoru cijena nije odreena kako se odreuje? 12

315. Cijena i kod obine i kod trgovake kupoprodaje Cijena pojam Cijena je vrijednost stvari izraena u novcu. Za kupovnu cijenu zahtijevaju se tri karakteristike: mora biti izraena u novcu, mora biti odreena ili odrediva i ne smije biti protuzakonita. 316. Ugovor o kupoprodaji da li je valjan ako cijena nije odreena? 317. Je li valjan trgovaki ugovor o kupoprodaji u kojemu cijena nije odreena, a stranke su sklopile ugovor po prvi put? / Je li valjan trgovaki ugovor o kupoprodaji u kojem cijena nije odreena, a stranke su u dugogodisnjem poslovanju? / Mora li u ponudi kod trgovakih ugovora biti navedena cijena? Budui da cijena nije bitan sastojak za kupoprodaju trgovakog prava, ugovor se smatra sklopljenim iako se stranke nisu izriito sporazumjele o cijeni, niti ugovor sadri dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti. 318. Je li cijena bitan sastojak ugovora tono netono Nita od ponuenog nije tono, jer cijena inae je bitan sastojak kupoprodajnog ugovora, a kod trgovake kupoprodaje cijena nije bitan sastojak. 319. Razumna cijena / Koja cijena se smatra razumnom cijenom? kad cijena nije odreena Ako ugovorom o kupoprodaji cijena nije odreena, a ni ugovor ne sadri dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti, ugovor nema pravni uinak. Kad trgovakim ugovorom o kupoprodaji cijena nije odreena, niti u njemu ima dovoljno podataka s pomou kojih bi se ona mogla odrediti, kupac je duan platiti cijenu koju je prodavatelj redovito naplaivao u vrijeme sklapanja ugovora, a kad ove nema, onda plaa razumnu cijenu. Pod razumnom cijenom smatra se tekua cijena u vrijeme sklapanja ugovora, a ako se ona ne moe utvrditi, onda cijenu koju utvruje sud prema okolnostima sluaja. propisana cijena Kad je ugovorena via cijena od one koju je za odreenu vrstu stvari propisalo nadleno tijelo, kupac duguje samo iznos propisane cijene, a ako je ve isplatio ugovorenu cijenu, ima pravo zahtijevati povrat razlike. kad je ugovorena tekua cijena Kad je ugovorena tekua cijena, kupac duguje cijenu utvrenu slubenom evidencijom na tritu mjesta prodavatelja u vrijeme kad je trebalo doi do ispunjenja. Ako takve evidencije nema, tekua se cijena odreuje na temelju elemenata s pomou kojih se prema obiajima trita utvruje cijena. kad je odreivanje cijene povjereno treemu Ako trea osoba kojoj je povjereno odreivanje cijene nee ili je ne moe odrediti, a ugovaratelji se ne sloe naknadno o odreivanje cijene niti ugovor raskinu, smatrat e se da je ugovorena razumna cijena. Kad je odreivanje cijene ostavljeno jednom ugovaratelju Odredba ugovora kojom se odreivanje cijene ostavlja na volju jednom ugovaratelju smatra se kao da nije ni ugovorena i tada kupac duguje cijenu kao u sluaju kad cijena nije odreena. Obveze prodavatelja: predaja stvari Prodavatelj je duan predati stvar kupcu u vrijeme i na mjestu predvienom ugovorom. Kad dan predaje stvari kupcu nije odreen, prodavatelj je duan izvriti predaju u razumnom roku nakon sklapanja ugovora, s obzirom na narav stvari i ostale okolnosti. Kad mjesto predaje nije odreeno ugovorom, stvar se predaje u mjestu u kojem je prodavatelj u trenutku sklapanja ugovora imao svoje prebivalite ili, u nedostatku toga, svoje boravite, a ako je prodavatelj sklopio ugovor u obavljanju svoje redovite gospodarske djelatnosti, onda u mjestu njegova sjedita. Ali ako je u trenutku sklapanja ugovora ugovarateljima bilo poznato gdje se stvar nalazi, odnosno gdje treba biti izraena, predaja se obavlja u tom mjestu. 320. Prijelaz rizika / U kojem trenutku prelazi rizik za sluajnu propast ili oteenje stvari s prodavatelja na kupca? as predaje uglavnom znai i as prelaska rizika (za sluajnu propast ili oteenje stvari). Dakle, rizik prelazi na kupca s predajom stvari. Ako predaja stvari nije izvrena zbog kupeva zakanjenja, rizik 12

prelazi na kupca u asu kad je doao u zakanjenje. Kad su objekt ugovora stvari odreene po rodu, rizik prelazi na kupca u zakanjenju ako je prodavatelj izdvojio stvari oito namijenjene predaji i o tome odaslao obavijest kupcu. Ali kad su stvari odreene po rodu takve naravi da prodavatelj ne moe izdvojiti jedan njihov dio, dovoljno je da je prodavatelj izvrio sve radnje koje su potrebne da bi kupac mogao preuzeti stvari i da je o tome odaslao obavijest kupcu. 321. Distancijska kupoprodaja / Distancijska prodaja / to je distancijska kupoprodaja? Objasnite pojam i povezane pravne posljedice 322. Kada je ugovoren prijevoz robe, ali nije odreeno i mjesto ispunjenja odnosno kad prodavatelj otprema robu u odreeno mjesto na zahtjev kupca Tada je rije o distancijskoj kupoprodaji tj. predaja je tada izvrena uruenjem stvari prijevozniku ili otpremniku. Kad je prema ugovoru potrebno izvriti prijevoz, a ugovorom nije odreeno mjesto ispunjenja, predaja je izvrena uruenjem stvari prijevozniku ili otpremniku. Distancijska prodaja je prodaja kod koje prodavatelj na zahtjev kupca alje robu u mjesto koje nije i mjesto ispunjenja. Za odreivanje toke primopredaje i prijalaza rizika koriste se transportne klauzule Incoterms. Mjesto ispunjenja je ono mjesto u kome dunik (prodavatelj) ispunjava svoju inidbu. U sumnji, smatra se da je to ono mjesto u kome je dunik imao sjedite u trenutku zakljuenja ugovora. Kod distancijske prodaje rizik prelazi na kupca u trenutku kad je prodavatelj stvar predao prijevozniku, pediteru, skladitaru ili dr., prije nego to je kupac doao u posjed stvari i prije nego to je moe koristiti. Razlog tome jest to prodavatelj ne treba snositi poveani rizik zbog toga to robu prema elji kupca treba poslati u drugo mjesto i zbog toga odgaa efekt inidbe. Propadne li stvar za vrijeme transporta i zbog toga ne doe do ispunjenja dune inidbe prodavatelja, prodavatelj e ipak imati pravo na isplatu ako je isporukom vozaru izvrio ono to je bio duan uiniti. Prodavatelj je odgovoran kupcu samo u sluaju ako je teta nastala zbog toga to je prodavatelj bez vanog razloga odstupio od uputa kupca. Prodavatelj koji je skrivio prekid u transportu odgovara za sluajno oteenje ako teta ne bi pogodila kupca da takvog prekida nije bilo. 323. Razlika izmeu garancije i odgovornosti za materijalne nedostatke / Razlika izmeu jamstva i odgovornosti za nedostatke / U emu je razlika izmeu odgovornosti prodavatelja za nedostatak stvari i jamstva prodane stvari? / Garancijski list i odgovornost za materijalne nedostatke sve razlike Odgovornost prodavatelja za nedostatke stvari znai odgovornost za nedostatke u kvaliteti, a garancijom se garantira da e prodana stvar ispravno funkcionirati ako se upotrebljava po uputi. Kupac uvijek ima pravo istaknuti odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke jer je odgovornost za materijalne nedostatke prirodni sastojak svakog naplatnog pravnog posla, dok kod jamstva samo ako je prodavatelj predao kupcu jamstveni (garantni) list. Kod odgovornosti za materijalne nedostatke odgovara prodavatelj, a kod jamstva za ispravnost prodane stvari moe odgovarati i prodavatelj i proizvoa. 324. Odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke stvari: odgovara u trenutku sklapanja ugovora odgovara do trenutka predaje stvari odgovara u trenutku stjecanja vlasnistva odgovornost za materijalne nedostatke Prodavatelj odgovara za materijalne nedostatke stvari koje je ona imala u trenutku prijelaza rizika na kupca, bez obzira je li mu to bilo poznato. Prodavatelj odgovara i za one materijalne nedostatke koji se pojave nakon prijelaza rizika na kupca ako su posljedica uzroka koji je postojao prije toga. Prodavatelj ne odgovara za nedostatke ako su u trenutku sklapanja ugovora bili poznati kupcu ili mu nisu mogli ostati nepoznati. 325. Kod preuzimanja stvari kod trgovakog ugovora strana koja preuzima stvar: kako mora pregledat stvar, u kojem roku kakav je to rok, to ako propusti to napraviti? / Kada je potrebno dati obavijest o nedostatku stvari kod trgovackog ugovora o kupoprodaji? Bez odgaanja. To je prekluzivni rok. 12

Kupac je duan primljenu stvar na uobiajeni nain pregledati ili je dati na pregled, im je to prema redovitom tijeku stvari mogue, i o vidljivim nedostacima obavijestiti prodavatelja u roku od osam dana, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja, inae gubi pravo koje mu po toj osnovi pripada (vidljivi nedostaci). Kad se nakon primitka stvari od strane kupca pokae da stvar ima neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom prilikom preuzimanja stvari, kupac je duan, pod prijetnjom gubitka prava, o tom nedostatku obavijestiti prodavatelja u roku od dva mjeseca raunajui od dana kad je nedostatak otkrio, a kod trgovakog ugovora bez odgaanja (skriveni nedostaci). Prodavatelj ne odgovara za nedostatke koji se pokau poto proteknu dvije godine od predaje stvari, a kod trgovakog ugovora est mjeseci. 326. Odredba o ogranienju ili iskljuenju kod potroakih ugovora je: valjana nevaljana valjana pod odre.uvjetima 327. Moe li se odgovornost prodavatelja za materijalne nedostatke iskljuiti? Postoji li mogunost da se ne moe? Kada? Ugovaratelji mogu ograniiti ili sasvim iskljuiti prodavateljevu odgovornost za materijalne nedostatke stvari. Odredba ugovora o ogranienju ili iskljuenju odgovornosti za nedostatke stvari nitetna je ako je nedostatak bio poznat prodavatelju, a on o njemu nije obavijestio kupca, a i onda kad je prodavatelj nametnuo tu odredbu koristei se svojim monopolskim poloajem te ako se radi o potroakom ugovoru. 328. Koja su prava kupaca koji je uredno i pravodobno obavijestio prodavatelja o nedostatku na prodanoj stvari? / Prava kupca kod materijalnih nedostataka / Prava kupaca za materijalne nedostatke za koje odgovara prodavatelj Kupac koji je pravodobno i uredno obavijestio prodavatelja o nedostatku moe po svom izboru: zahtijevati od prodavatelja da nedostatak ukloni, zahtijevati od prodavatelja da mu preda drugu stvar bez nedostatka, zahtijevati snienje cijene, izjaviti da raskida ugovor. U svakom od tih sluajeva kupac ima pravo i na popravljanje tete prema opim pravilima o odgovornosti za tetu, ukljuujui i tetu koju je ovaj zbog nedostatka stvari pretrpio na drugim svojim dobrima. 329. Potroaki ugovori / Da li su potroaki ugovori imenovani ili neimneovani ugovori u Hrvatskoj? Koji je rok za nedostatke na stvari koje su predmet potroakog ugovora? Potroaki ugovor je onaj koji naravna (fizika) osoba kao kupac sklapa izvan svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti s naravnom ili pravnom osobom koja, kao prodavatelj, djeluje u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti. Pojednostavljeno reeno, to bi bio sluaj kad pojedinac, naravna osoba, kupuje za potrebe osobne potronje predmete koje u promet stavlja nea naravna ili pravna osoba u okviru svoje gospodarske ili profesionalne djelatnosti. Oni nisu regulirani ZOO-om to znai da su to u nas neimenovani ugovori. Kod potroakih ugovora potroa kao kupac nije obvezan pregledati stvar niti je dati na pregled, ali je obvezan obavijestiti prodavatelja o postojanju vidljivih nedostataka u roku od dva mjeseca od dana kad je otkrio nedostatak, a najkasnije u roku od dvije godine od prijelaza rizika na potroaa. 330. Garancija 331. Odgovornost za neispravno funkcioniranje stvari je: izvanugovorna ugovorna 12

332. Jamstvo za ispravnost prodane stvari iskljuuje odgovornost proizvoaa/prodavatelja? tono netono 333. Kupac kojem je izdan jamstveni list se moe obratiti za popravak neispravne stvari po osnovi garancije: samo proizvoau samo prodavatelju i proizvoau i prodavatelju solidarna odgovornost 334. Koji je uinak izdavanja garancije proizvoaa u odnosu na odgovornost prodavatelja: ona se gasi, ona je supsidijarna, ona i dalje postoji. Obrazloite! 335. Od hrvatskog dilera ste kupili auto, on je neispravan. Da li imate prema proizvoau auta pravo na raskid ugovora, ako da objasni! Ne, zato to je ugovor sklopljen sa dilerom, a ne sa proizvoaem. 336. Tko moe izdati jamstvo za ispravnost prodane stvari? I proizvoa i prodavatelj. 337. Od koga se moe zahtijevati jamstvo za ispravnost prodane stvari? I proizvoa i prodavatelj mogu jamiti za ispravnost stvari. Ako proizvoa jami, kupac moe popravak zahtijevati i od proizvoaa i od prodavatelja. Ako prodavatelj jami, kupac moe popravak zahtijevati samo od prodavatelja. 338. Prodavatelj je dao jamstveni list, tko jami za popravak stvari, a tko za jamstvo? Proizvoa jami za ispravnost stvari, a popravak stvari se moe zahtijevati i od prodavatelja i od proizvoaa. 339. Prema komu se mogu isticati zahtjevi iz jamstvenog ili garancijskog lista? O kojim zahtjevima je rije? 340. Jamstveni list / to jami jamstveni list? / to se jami izdavanjem jamstvenog ili garancijskog lista? / to se jamci jamstvenim listom? Koja prava ima kupac i prema komu? / Prava kupca kad stvar nije ispravna, a izdan mu je jamstveni list 341. Navedite koji su pravni uinci izdavanja jamstvenog lista? jamstvo za ispravnost prodane stvari (garancija) - Ako proizvoa jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati kako od prodavatelja tako i od proizvoaa, da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar. Ako prodavatelj jami za ispravnost stvari u tijeku odreenog vremena, raunajui od njezine predaje kupcu, kupac moe, ako stvar nije ispravna, zahtijevati od prodavatelja da stvar popravi u razumnom roku ili, ako to ne uini, da mu umjesto nje preda ispravnu stvar. Ova pravila ne iskljuuju primjenu pravila o odgovornosti prodavatelja za nedostatke stvari. Kupac moe zbog neispravnosti stvari zahtijevati od prodavatelja, odnosno od proizvoaa popravak ili zamjenu stvari u tijeku jamstvenog roka, bez obzira na to kad se nedostatak pojavio. Ako prodavatelj ne izvri u razumnom roku popravak ili zamjenu stvari, kupac ima pravo na raskid ugovora ili snienje cijene, a u svakom sluaju i pravo na popravljanje tete. Prava kupca po osnovi jamstva gase se nakon isteka jedne godine raunajui od dana kad je od njega zatraio popravak ili zamjenu stvari. Prije ZOO-a iz 2005. ovaj se institut zvao garancija za ispravno funkcioniranje stvari. Odgovornost za pravne nedostatke - Prodavatelj odgovara ako na prodanoj stvari postoji neko pravo treega koje iskljuuje, umanjuje ili ograniuje kupevo pravo, a o ijem postojanju kupac nije 12

obavijeten, niti je pristao uzeti stvar optereenu tim pravom. Prodavatelj nekog prava jami da ono postoji i da nema pravnih smetnji za njegovo ostvarenje. Ako prodavatelj ne postupi po zahtjevu kupca, u sluaju oduzimanja stvari od kupca, ugovor se raskida po samom zakonu, a u sluaju umanjenja ili ogranienja kupeva prava, kupac moe po svom izboru raskinuti ugovor ili zahtijevati razmjerno snienje cijene. Ako prodavatelj ne udovolji kupevu zahtjevu da u razumnom roku oslobodi stvar od prava ili zahtjeva treega, kupac moe raskinuti ugovor ako se zbog toga njegova svrha ne moe ostvariti. U svakom sluaju kupac ima pravo na naknadu pretrpljene tete prema opim pravilima o odgovornosti za tetu. Obveze kupca isplata cijene preuzimanje stvari 342. Paritetna klauzula (limun.hr) Paritetna klauzula je posebna klauzula u kupoprodajnom ugovoru u kojoj se oznaava do kojeg mjesta i uz koje obveze prodavalac, a od kojeg mjesta i uz koje obveze kupac snosi trokove i rizik. Obino se iskazuje transportnim klauzulama prihvaenim od Meunarodne trgovake komore u Parizu pod nazivom Incoterms pravila. Posebne vrste kupoprodaje: kupoprodaja s pravom prvokupa Ugovornom odredbom o pravu prvokupa obvezuje se kupac izvijestiti prodavatelja o namjeravanoj prodaji stvari odreenoj osobi, a i o uvjetima te prodaje, i ponuditi mu da on stvar kupi za istu cijenu. Pravo prvokupa pokretnih stvari ne moe se ni otuiti ni naslijediti, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravo prvokupa prestaje poslije pet godina od sklapanja ugovora, ako nije ugovoreno da e prestati prije. Ugovoren dulji rok svodi se na rok od pet godina. Navedena ogranienja ne primjenjuju se na pravo prvokupa iz trgovakih ugovora i na pravo prvokupa dionica, poslovnih udjela i udjela u drutvu. Ako navedenim ugovorom nije ugovoreno vrijeme trajanja prava prvokupa, ono prestaje protekom pet godina od sklapanja ugovora. Trajanje zakonskog prava prvokupa nije ogranieno. kupnja na pokus Kad je ugovoreno da kupac uzima stvar pod uvjetom da je isproba da bi utvrdio odgovara li njegovim eljama, duan je o tome ostaje li pri ugovoru obavijestiti prodavatelja u roku utvrenom ugovorom ili obiajem, a ako takva nema, onda u primjerenom roku koji mu odredi prodavatelj, inae se smatra da je odustao od ugovora. 343. Razlika trgovake i graanskopravne kupoprodaje po izorku i modelu Kod trgovake kupoprodaje isporuka stvari koje nisu jednake uzorku/modelu znai ispunjenje s materijalnim nedostatkom i na tu situaciju e se primjeniti odredbe o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke. Kod graanskopravne kupoprodaje predaja stvari koje nisu jednake uzorku/modelu uope se nee smatrati ispunjenjem prodavateljeve obveze predaje ugovorene stvari jer prodavatelj odgovara u ovoj situaciji po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze. 344. Kako odgovara prodavatelj kod ugovora po uzorku ili modelu ako predmet istog ne odgovara uzorku ili modelu? kupoprodaja po uzorku ili modelu U sluaju kupoprodaje po uzorku ili modelu, ako stvar koju je prodavatelj predao kupcu nije jednaka uzorku ili modelu, prodavatelj odgovara po propisima o odgovornosti prodavatelja za materijalne nedostatke stvari, a u drugim sluajevima po propisima o odgovornosti za neispunjenje obveze. 345. Kupoprodaja sa specifikacijom tko je ovlaten izvriti specifikaciju i u emu se ona sastoji? kupoprodaja sa specifikacijom Ako je ugovoreno pravo kupca da kasnije odredi oblik, mjeru ili koje druge pojedinosti stvari, a kupac ne dostavi specifikaciju do ugovorenog nadnevka, ili do proteka razumnog roka raunajui od prodavateljeva traenja da to uini, prodavatelj moe izjaviti da raskida ugovor ili nainiti specifikaciju prema onome to mu je poznato o kupevim potrebama. kupoprodaja s pridrajem prava vlasnitva Prodavatelj moe posebnom odredbom ugovora pridrati pravo vlasnitva i poslije predaje stvari kupcu dok kupac ne isplati cijenu u potpunosti. 12

kupoprodaja s obronom otplatom cijene kupoprodaja na kredit, ugovorom o kupoprodaji pokretne stvari s obronom otplatom cijene obvezuje se prodavatelj predati kupcu pokretnu stvar prije nego to mu cijena bude potpuno isplaena, a kupac se obvezuje isplatiti njezinu cijenu u obrocima, u odreenim vremenskim razmacima. nazadkupnja to je takva vrsta kupoprodaje kod koje si prodavatelj nekretnine prigodom kupoprodaje ili kasnije pridrava pravo da prodanu stvar za unaprijed odreenu cijenu opet otkupi, ZOO ne ureuje ovu vrstu ugovora nazadprodaja to je takva vrsta kupoprodaje kod koje je prodavatelj obvezan da na zahtjev kupca odmah ili nakon odreenog vremena za unaprijed odreenu cijenu nekretninu ponovno kupi, ZOO ne poznaje ovaj ugovor realna kupoprodaja to je kupnja iz ruke u ruku odnosno kupnja za gotovo (npr. kupnja na trnici, kupnja iz automata, kupnja od nepoznate osobe itd.) prodajni nalog to je ugovor kojim se nalogoprimac obvezuje pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac prodati za odreenu cijenu i u odreenom roku ili je u tom roku vratiti nalogodavcu 346. U emu je bitna razliitost kompenzacije i ugovora o zamjeni? Kod sklapanja ugovora o zamjeni ne postoje trabine stranaka, dok kod kompenzacije postoje, tj. postojanje trabina s obje strane jedan je od preduvjeta kompenzacije. Kod kompenzacije je kauza prestanak obveza, a kod zamjene je kauza obostrano stjecanje vlasnitva. Dakle, kod kompenzacije trabine se ispunjenjem odreenih pretpostavki prebijaju, a kod ugovora o zamjeni su trenutkom njegova sklapanja tek nastale obveze obiju strana na predaju stvari jedna drugoj. Kompenzacija je jedan od naina prestanka obveze, a ugovorom o zamjeni tek nastaje obveza. Takoer kod kompenzacije jedna od pretpostavki je istovrsnost trabina, dok kod zamjene istovrnost inidbe nije uvjet kod kompenzacije se prebija novac za novac, kruke za kruke i sl., dok kod zamjene se moe davati novac za kruke, ulje za voe, cemet za ciglu i sl. UGOVOR O ZAMJENI Ugovorom o zamjeni svaki se ugovaratelj obvezuje prema svom suugovaratelju predati mu stvar u vlasnitvo. Objekt zamjene mogu biti i prenosiva prava. Razmjena (zamjena) je: konsenzualan, dvostranoobvezan, neformalan ugovor. Iz ugovora o zamjeni nastaju za svakog ugovaratelja prava i obveze koja iz ugovora o kupoprodaji nastaju za prodavatelja. 347. U emu je slinost kompenzacije i ugovora o zajmu Slinost izmeu ova dva instituta je u istovrsnosti inidbe zajmoprimac se obvezuje vratiti zajmodavcu poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe, a kod kompenzacije da bi moglo doi do prebijanja trabine moraju biti istovrsne. 348. Razlika izmeu ugovora o zajmu i leasinga Pri zajmu zajmoprimac se ne obvezuje vratiti istu stvar, nego samo istu koliinu iste vrste i kakvoe, a na primljenim stvarima zajmoprimac odmah stjee pravo vlasnitva. Kod leasinga korisnik ne stjee odmah pravo vlasnitva, nego ima samo pravo koritenja a opciju kupnje a time i pravo stjecanja vlasnitva ima tek nakon isteka ugovornog roka. Ako ne iskoristi opciju kupnje mora vratiti istu stvar, ali ne iste kakvoe (to je i nemogue nakon viegodinje uporabe). UGOVOR O ZAJMU Ugovorom o zajmu obvezuje se zajmodavac predati zajmoprimcu odreeni iznos novca ili odreenu koliinu drugih zamjenljivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog vremena isti iznos novca odnosno istu koliinu stvari iste vrste i kakvoe. Na primljenim stvarima zajmoprimac stjee pravo vlasnitva. Ugovor o zajmu je: konsenzualan, dvostranoobvezan, 12

novani ili robni (pri robnom zajmu uvijek se radi o zamjenjivim stvarima), neformalan, nenamjenski ili namjenski, kauzalan, naplatan ako je predviena kamata, ali i beskamatan te je u tom sluaju besplatan. 349. Karakteristinost trgovakog ugovora o zajmu? / Koja je specifinost trgovakog ugovora o zajmu naspram drugih ugovora o zajmu Specifinost je u tome to se kod trgovakih ugovora o zajmu kamata duguje i ako nije ugovorena! (osim ako u ugovoru pie da je zajam bezkamatan) 350. Kod ugovora o zajmu izmeu trgovaca nisu naznaene kamate da li one postoje. Ako da kolike su? Postoje, a iznose 17 % (9+8 postotnih poena) jer se radi o zakonskim kamatama. Kamate Zajmoprimac se moe obvezati da uz glavnicu duguje i kamate. U trgovakim ugovorima zajmoprimac duguje kamate iako nisu ugovorene. Objekt zajamske inidbe Kao objekti zajamske inidbe mogu se pojaviti novac ili zamjenjive stvari. Obveze i prava zajmodavca: predaja stvari duan je predati stvari u ugovoreno vrijeme, a ako rok za predaju nije odreen, onda kad to zajmoprimac zatrai loe materijalne prilike zajmoprimca Ako se pokae da su materijalne prilike zajmoprimca takve da je neizvjesno hoe li biti u stanju vratiti zajam, zajmodavac moe odbiti predaju ugovorenih stvari, ako u vrijeme sklapanja ugovora nije to znao te ako se pogoranje zajmoprimevih materijalnih prilika dogodilo nakon sklapanja ugovora. teta zbog nedostatka pozajmljenih stvari Zajmodavac je duan naknaditi zajmoprimcu tetu zbog materijalnih nedostataka pozajmljenih stvari. Ali ako je zajam beskamatan, duan je naknaditi tetu samo ako su mu nedostaci stvari bili poznati ili mu nisu mogli ostati nepoznati, a on o njima nije obavijestio zajmoprimca. Obveze i prava zajmoprimca rok vraanja zajma Ako ugovaratelji nisu odredili rok za vraanje zajma, niti se on moe odrediti iz okolnosti zajma, zajmoprimac je duan vratiti zajam nakon isteka primjerenog roka koji ne moe biti krai od dva mjeseca raunajui od zajmodaveva zahtjeva. izbor prilikom vraanja zajma Ako u zajam nije dan novac, a ugovoreno je da e zajmoprimac vratiti zajam u novcu, zajmoprimac je ipak ovlaten da po svom izboru vrati pozajmljene stvari ili iznos novca koji odgovara vrijednosti tih stvari u vrijeme i u mjestu koji su ugovorom odreeni za vraanje. Isto vrijedi i u sluaju kad nije mogue vratiti istu koliinu stvari, iste vrste i iste kakvoe. odustajanje od ugovora Zajmoprimac moe odustati od ugovora prije nego to mu zajmodavac preda ugovorene stvari, ali ako bi zbog toga bilo kakve tete za zajmodavca, duan je naknaditi je. vraanje zajma prije roka Ako nije drukije ugovoreno, zajmoprimac moe vratiti zajam i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan obavijestiti zajmodavca unaprijed o svojoj namjeri i naknaditi mu tetu. Namjenski zajam Ako je ugovorom odreena svrha zajma, zajmodavac moe izjaviti da raskida ugovor ako ga zajmoprimac koristi u neku drugu svrhu. 351. Trgovaki zajam ZOO ureuje graanskopravni ugovor o zajmu svi ugovori koje sklapaju osobe koje nisu trgovci, svi ugovori koji trgovci sklapaju meusobno, ali ne u obavljanju djelatnosti niti u vezi s obavljanjem djelatnosti koje ine predmet njihova poslovanja. Trgovaki zajam svi ugovori o zajmu koje sklope trgovci meusobno u svezi obavljanja djelatnosti ili u obavljanju djelatnosti koja je predmet njihova poslovanja. 352. to je svrha kod sklapanja ugovora o posudbi, zakupu i najmu? Uporaba ili koritenje stvari jer ugovori o zakupu, najmu, zajmu i posudbi su ugovori o uporabi ili koritenju stvari. Razlika izmeu njih je u tome to se kod najma stvar daje samo na uporabu, a kod 12

zakupa na uporabu plus crpljenje plodova to je jednako koritenju. Kod posudbe stvar se daje na besplatnu uporabu za razliku od najma gdje se stvar daje na naplatnu uporabu. UGOVOR O ZAKUPU Ugovorom o zakupu obvezuje se zakupodavac predati zakupniku odreenu stvar na koritenje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu zakupninu. Zakup omoguuje koritenje (uporaba + ubiranje plodova). Objekt zakupa U zakup se obino daju nekretnine. Ugovor o zakupu je: konsenzualan, naplatan, neformalan, dvostranoobvezan ugovor. Obveze zakupodavca predaja stvari predati zakupniku zakupljenu stvar u ispravnom stanju, zajedno s pripadcima odravanje stvari odravati stvar u ispravnom stanju za trajanja zakupa i radi toga obavljati potrebne popravke na njoj odgovornost za materijalne nedostatke odgovara zakupniku za sve nedostatke zakupljene stvari koji smetaju njezinu ugovorenom ili redovitom koritenju, bez obzira na to je li znao za njih ili ne te za nedostatke svojstava ili odlika predvienih ugovorom ili preutno. Zakupodavac ne odgovara za nedostatke zakupljene stvari koji su u asu sklapanja ugovora bili poznati zakupniku ili mu nisu mogli ostati nepoznati. Ali zakupodavac odgovara za nedostatak zakupljene stvari koji je zakupniku zbog krajnje nepanje ostao nepoznat, ako je on znao za taj nedostatak i namjerno propustio o njemu obavijestiti zakupnika. Odgovornost zakupodavca za pravne nedostatke Kad netko trei na zakupljenoj stvari ili na nekom njezinu dijelu polae neko pravo, i obrati se svojim zahtjevom zakupniku, te ako samovlasno oduzme stvar od zakupnika, ovaj je duan obavijestiti o tome zakupodavca, osim kad to ovaj ve zna, inae e odgovarati za tetu. Ako se utvrdi da treemu pripada neko pravo koje sasvim iskljuuje pravo zakupnika na koritenje stvari, ugovor o zakupu se raskida po samom zakonu, a zakupodavac je duan naknaditi zakupniku tetu. Kad pravo treega samo ograniuje zakupnikovo pravo, ovaj moe, po svojem izboru, raskinuti ugovor ili zahtijevati snienje zakupnine i u svakom sluaju naknadu tete. Obveze zakupnika koritenje stvari prema ugovoru koristiti stvar kao dobar gospodarstvenik odnosno dobar domain. On odgovara za tetu koja nastane koritenjem zakupljene stvari protivno ugovoru ili njezinoj namjeni. plaanje zakupnine plaati zakupninu u rokovima odreenim ugovorom ili zakonom, a u nedostatku ugovora i zakona, kako je uobiajeno u mjestu gdje je stvar predana zakupniku vraanje zakupljene stvari uvati zakupljenu stvar i nakon prestanka zakupa vratiti je neoteenu Podzakup Ako nije drukije ugovoreno, zakupnik moe zakupljenu stvar dati u podzakup, ali samo ako se time ne nanosi teta zakupodavcu. Prestanak zakupa protek odreenog vremena Ugovor o zakupu sklopljen na odreeno vrijeme prestaje protekom vremena na koje je sklopljen. otkaz Ugovor o zakupu ije trajanje nije odreeno niti se moe odrediti iz okolnosti ili mjesnih obiaja prestaje otkazom koji svaka strana moe dati drugoj, potujui odreeni otkazni rok. propast stvari zbog vie sile - Zakup prestaje ako zakupljena stvar bude unitena dogaajem vie sile. smrt U sluaju smrti zakupnika ili zakupodavca zakup se nastavlja s njegovim nasljednicima ako nije drukije ugovoreno. Posebne vrste zakupa: zakup poljoprivrednog zemljita poljoprivredno zemljite je dobro od interesa za RH i uiva njezinu osobitu zatitu. Poeljno je da bude sklopljen u pisanom obliku (upis u zemljine knjige). zakup poslovnog prostora poslovni prostori su poslovne zgrade, poslovne prostorije, garaa i garano mjesto. Obvezan je pisani oblik. Ako nije drugaije odreeno ugovorom, zakupnik nema pravo poslovni prostor ili njegov dio dati u podzakup. 353. Razlika izmeu leasinga i ugovora o kreditu? 12

KREDIT stjecanje vlasnitva: kod kredita kupac postaje vlasnik i prije nego isplati ugovorenu cijenu fizike osobe se uglavnom odluuju za kredit ne obraunava se PDV na kamate sporija realizacija i sklapanje ugovora o kreditu, manja fleksibilnost potrebama kupca u odnosu na leasing prikladniji za kupnju predmeta u svrhu dugoronog koritenja LEASING kod leasinga zapravo radi o uporabi predmeta uz odreenu novanu naknadu pravne osobe se uglavnom odluuju za leasing vea konana cijena leasinga u odnosu na kredit nepovoljan ugovor superiornost davatelja nad korisnikom leasinga potekoe u leasing poslu promjena trinih uvjeta 354. Razlika izmeu ugovora o zajmu i leasinga Pri zajmu zajmoprimac se ne obvezuje vratiti istu stvar, nego samo istu koliinu iste vrste i kakvoe, a na primljenim stvarima zajmoprimac odmah stjee pravo vlasnitva. Kod leasinga korisnik ne stjee odmah pravo vlasnitva, nego ima samo pravo koritenja a opciju kupnje a time i pravo stjecanja vlasnitva ima tek nakon isteka ugovornog roka. Ako ne iskoristi opciju kupnje mora vratiti istu stvar, ali ne iste kakvoe (to je i nemogue nakon viegodinje uporabe). 355. Ugovor o leasingu / Leasing / Leasing poslovi Leasing Ugovor o leasingu je takav ugovor pri kojemu se davatelj leasinga obvezuje financirati predmet ugovora tako da ga izradi sam ili ga kupi ili dade izraditi kod treeg, sve po narudbi primatelja (korisnika) leasinga, i predati mu ga na koritenje, a on e plaanjem leasing-naknade u cijelosti ili djelomino naknaditi investicijske trokove davatelja, s time da nakon isteka ugovornog roka primatelj ima pravo otkupiti predmet ugovora (opcija kupnje), vratiti predmet ugovora odnosno nastaviti s njegovom uporabom. Prema Zakonu o leasingu iz 2006. "Ugovorom o leasingu obvezuje se davatelj leasinga pribaviti objekt leasinga od dobavljaa objekta leasinga i primatelju leasinga odobriti pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje, a ovaj se obvezuje plaati mu za to odreenu naknadu." Leasing je poseban oblik financiranja koji se zasniva na ideji da je objekt leasinga bolje koristiti nego kupiti. Predmet ugovora o leasingu je koritenje tuih pokretnih (rjee nepokretnih) stvari, redovito vrlo velike vrijednosti i visoke tehnologije (elektronska oprema, suvremeni strojevi i sl.). Vijek trajanja opreme u tehnikom smislu redovito mora biti dui od trajanja ugovora o leasingu. esto se ugovara obvezatna zamjena opreme ako se tijekom trajanja ugovora znatno usavri tehnologija i oprema. Leasing poslovi su poslovi izvoza i uvoza robe u zakupu. Pod leasingom podrazumijevamo ugovor u uvjetima najma (zakupa) sklopljen izmeu jednog davatelja i jednog primatelja predmeta leasinga na odreeno vrijeme, koji se ne moe u pravilu raskinuti do razdoblja do kojeg je ugovoren. Glavna svrha je nabava nekretnina ili pokretnina investicijskih dobara. Leasing funkcionira po principu: "plaaj iz onog to zaradi". To je specifian oblik tue vanjskog financiranja, odnosno financiranja iz pozajmljenog izvora. 356. Vrste leasinga 357. Razlika operativnog i financijskog leasinga Operativni leasing je jamstvo, a financijski leasing je uee. Razlika je da se jamstvo vraa, a uee se ne vraa. Razlikuju se: operativni leasing ugovor o leasingu koji stranke mogu otkazati u svako vrijeme pa je trajanje ugovora redovito uvijek krae od gospodarskog vijeka trajanja predmeta ugovora. Zbog toga je i leasing naknada manja od vrijednosti predmeta ugovora pa davatelj leasinga ne moe iz ugovora amortizirati svoje investicijske trokove. Stoga je operativni leasing ugovor o djelominoj amortizaciji. 12

Davatelj leasinga snosi sav rizik zastarjelosti i gubitka predmeta ugovora, plaa osigurninu, takse itd. te praktiki leasing-naknadom moe naknaditi samo dio svoje investicije. Kod operativnog leasinga predmet najma ostaje u vlasnitvu davatelja najma (leasing tvrtke) za cijelo vrijeme njegovog trajanja, ali se po njegovu isteku moe prodati treim osobama. Vrijednost predmeta leasinga obraunava se u neto iznosu bez PDV-a koji se plaa u jednakim mjesenim obrocima za cijelo vrijeme trajanja najma. Trokovi operativnog leasinga priznaju se kao trokovi poslovanja i umanjuju osnovicu za plaanje poreza na dobit. Po isteku leasing ugovora predmetna oprema ili nekretnina moe se zamijeniti drugom novom i modernijom. financijski leasing ugovor o leasingu kojim stranke utvruju najmanji rok koritenja predmeta ugovora u kojem ni jedna stranka ne moe otkazati ugovor. Trajanje ugovora redovito se ugovara tako da ono odgovara redovitom vremenu gospodarskog iskoritenja predmeta ugovora (amortizacija). Ukupan iznos ugovorene leasing-naknade koju plaa korisnik vei je od nabavne cijene predmeta ugovora pa davatelj "amortizira" svoje investicijske trokove. Korisnik leasinga snosi sve trokove i rizike vezane za preuzimanje i koritenje predmeta ugovora. Kod financijskog leasinga predmet najma prelazi u potpuno vlasnitvo korisnika sa zadnjom otplaenom ratom leasinga. Vrijednost predmeta leasinga obraunava se u bruto iznosu sa PDV-om koji se plaa ili u jednakim obrocima tijekom najma ili kao jednokratni iznos po njegovu zavretku. izravni leasing (proizvodni leasing, leasing u irem smislu) takav leasing-ugovor u kojem sudjeluju samo dvije stranke: davatelj leasinga (trgovac isporuitelj ili proizvoa predmeta ugovora) i primatelj (korisnik) leasinga, pri emu proizvoa obino preuzima i obvezu servisiranja i isporuke rezervnih dijelova neizravni leasing (leasing u uem smislu) takav je leasing u kojem sudjeluju barem tri subjekta: proizvoa ili isporuitelj predmeta ugovora, davatelj leasinga (leasing-drutvo) i primatelj leasinga. Davatelj leasinga kupuje predmet ugovora od proizvoaa i daje ga u leasing primatelju, gdje se pojavljuje i kao financijer posla. Prednosti leasinga: rate leasinga se otplauju iz prihoda koji se ostvaruju upotrebom predmeta leasinga prema naelu "plaaj kako zaradi" porezne prednosti trokovi (operativnog) leasinga u potpunosti se priznaju u trokove poslovanja dok se PDV plaa u mjesenim obrocima likvidnost korisniku kapital ostaje na raspolaganju za druge investicije ili kao obrtni kapital kreditna sposobnost leasingom se za razliku od kredita poboljavaju financijski indikatori likvidnosti i zaduenosti trokovi i rizici naplate se smanjuju jer se isplata dobavljaa predmeta leasinga vri odmah po isteku leasinga mogue je postati vlasnik opreme ili je zamijeniti s novom i modernijom Ugovor o leasing nije ureen ZOO-om i spada u tipine inominantne kontrakte. U sklopu UNIDROIT-a u Ottawi 1988. donesena je Konvencija o meunarodnom financijskom leasingu. Prema Zakonu o leasingu (koji je donijet 1. prosinca 2006.): Subjekti u poslovima leasinga su davatelj leasinga, primatelj leasinga i dobavlja objekta leasinga. Posao leasinga je pravni posao u kojem davatelj leasinga na temelju kupoprodajnog ugovora sa dobavljaem objekta leasinga stjee pravo vlasnitva na objektu leasinga i primatelju leasinga na temelju ugovora o leasingu odobrava pravo koritenja tog objekta leasinga na odreeno razdoblje, a ovaj za to plaa odreenu naknadu. Posao leasinga s obzirom na svoja obiljeja moe biti posao financijskog leasinga i posao operativnog leasinga. Posao financijskog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju koritenja objeta leasinga plaa davatelju leasinga naknadu koja uzima u obzir cjelokupnu vrijednosti objekta leasinga, snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga i opcijom kupnje moe stei pravo vlasnitva nad tim objektom leasinga po odreenoj cijeni koja je u trenutku izvrenja te opcije manja od stvarne vrijednosti objekta leasinga u tom trenutku. Posao operativnog leasinga je pravni posao u kojem primatelj leasinga u razdoblju koritenja objekta leasinga plaa davatelju leasinga odreenu naknadu koja ne mora uzimati u obzir cjelokupnu vrijednost objekta leasinga, davatelj leasinga snosi trokove amortizacije tog objekta leasinga i primatelj leasinga nema odreenu opciju kupnje, moe se prekinuti koritenje uz odreene uvjete. 13

358. Timesharing Timesharing je ugovor o davanju turistikog objekta na vremensko koritenje kojim se davatelj obvezuje predati na koritenje turistiki objekt i odravati ga, a korisnik je ovlaten primljeni objekt rabiti u skladu s njegovom namjenom odreeni broj godina u odreenom razdoblju tijekom godine, vratiti ga i cijeli iznos zakupnine platiti unaprijed. Timeshare je vremenska jedinica mjerena gotovo uvijek u tjednima, rezervirana u nekom ljetovalitu stalno ili za razdoblje od nekoliko godina. Ugovor se sklapa za posebnu sobu, apartman, stan na dvije etae ili vilu za odreeni tjedan ili tjedne koritenja svake godine. Institut timesharinga poeo je 1969. godine u Kaui Kailani na Havajima. U SAD su danas stvorena drutva u ijoj mrei se nalaze objekti na razliitim podrujima pa se korisnici timesharea ne koriste uvijek istim objektom, nego mogu mijenjati mjesta koritenja ljetovalita (timeshare swaps). U SAD se timesharing pojavljuje u oblicima kao to je opisano, tj. kao vremensko koritenje tueg objekta (right to use), pri kojemu korisnik ne postaje vlanikom nekretnine, ve plaa koritenje apartmana, sobe, vile i sl. nekoliko godina unaprijed, odnosno plaanje moe biti u vie obroka ili odjednom za cijelo ugovoreno razdoblje. Neki autori u timeshare ubrajaju i tzv. sustav fee simple, pri kojemu se vlasnitvo nekretnine (apartman, soba i sl.) razdijeli npr. na 52 dijela koji se prodaju. Svaki kupac dobije vlasniki list kao dokaz prava vlasnitva na odreeni dio nekretnine za odreeno vremensko razdoblje tijekom godine. Ova dva instituta su razliita. U sustavu right to use kauza ugovora je koritenje tue stvari, a u sustavu fee simple kauza je stjecanje vlasnitva. U naem pravu timesharing nije ureen zakonom, no moe se sklapati kao ugovor autonomnog trgovakog prava. U nas je timesharing: neimenovan, konsensualan, dvostruko obvezan, naplatan i formalan (pisani oblik). Najblii je ugovoru o zakupu. S obzirom na podruje primjene, svrstava se i meu neimenovane turistike ugovore. 359. Vjerovnik je preuzeo obvezu dorade (konane izrade) odijela iz materijala naruitelja posla i vlasnika robe (tkanine, dugmadi, konca itd.), sve prema krojevima naruitelja. Neposredno pred isporuku gotovih odijela, naruitelj je postao nelikvidan, ali unato tome zahtijeva isporuku odijela obeavajui plaanje rada kada proda odijela. Za naglasiti je da je plaanje ugovoreno mjesec dana poslije isporuke. Da li se u ovom sluaju radi o kupoprodaji ili nekoj drugoj vrsti ugovora (ako je o kojoj), te da li strana koja je obavila ugovorni posao ima bilo kakvo pravo poradi osiguranja naplate svog potraivanja, te da li je duna isporuiti saivena odijela? Dobro prouite pitanje(a). Ovdje se ne radi o ugovoru o kupoprodaji nego o ugovoru o djelu iz razloga to se naruitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. Izvoa u pravilu ima pravo zadranja na predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s njegovim radom radi osiguranja naplate naknade za rad. Ali kako je ovdje plaanje ugovoreno mjesec dana nakon isporuke robe, izvoa je duan isporuiti saivena odjela bez prava na retenciju (zadranja) stvari. 360. Razlika izmeu ugovora o djelu i ugovora o graenju Ugovor o djelu je neformalan, a ugovor o graenju je formalan ugovor. Objekt inidbe kod ugovora o djelu je izvrenje odredenog djela kao to je izradba ili popravak neke stvari ili izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i sl., a objekt inidbe kod ugovora o graenju je graevina. UGOVOR O DJELU 361. Ugovor o djelu Ugovorom o djelu izvoa se obvezuje obaviti odreeni posao, kao to je izrada ili popravak neke stvari, izvrenje kakva fizikog ili umnog rada i slino, a naruitelj se obvezuje platiti mu za to naknadu. 13

Ugovor o djelu je: imenovan, konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i neformalan ugovor. Odnos prema kupoprodaji Ugovor kojim se jedna strana obvezuje izraditi odreenu pokretnu stvar od svog materijala smatra se u sumnji kupoprodajom. Ali ugovor ostaje ugovor o djelu ako se naruitelj obvezao dati bitan dio materijala potreban za izradu stvari. U svakom sluaju ugovor se smatra ugovorom o djelu ako su ugovaratelji imali na umu osobitu vrijednost izvoaeva rada. Razlika od ugovora o radu Pri ugovoru o radu nije vaan rezultat rada, nego sam rad. Nadzor Naruitelj ima pravo nadzora nad obavljanjem posla i davati upute kad to odgovara naravi posla, a izvoa mu je to duan omoguiti. 362. Nadmetanjem za izvravanje posla kada je naruitelj duan sklopiti posao? kad ponudi najniu cijenu najbolje rokove dostavi sve reference s materijalnima i uvjetima Sklapanje ugovora nadmetanjem Poziv upuen odreenom ili neodreenom broju osoba na nadmetanje za izvrenje odreenih radova, pod odreenim uvjetima i uz odreena jamstva, obvezuje pozivatelja da sklopi ugovor o tim radovima s onim koji ponudi najniu cijenu, osim ako je tu obvezu iskljuio u pozivu na nadmetanje. Obveze izvoaa nedostaci materijala i naloga duan je upozoriti naruitelja na nedostatke materijala koji mu je naruitelj predao, a koje je primijetio ili je morao primijetiti, inae e odgovarati za tetu. Ako je naruitelj zahtijevao da se stvar izradi od materijala na ije mu je nedostatke izvoa ukazao, izvoa je duan postupiti po njegovu zahtjevu, osim ako je oito da materijal nije podoban za narueno djelo ili ako bi izrada od zahtijevanog materijala mogla nanijeti tetu ugledu izvoaa, u kojem sluaju izvoa moe raskinuti ugovor. obveza izvrenja djela duan je izvriti djelo kako je ugovoreno i po pravilima struke. povjeravanje izvrenja posla treemu Ako iz ugovora ili naravi posla ne proizlazi to drugo, izvoa nije duan posao obaviti osobno. odgovornost za suradnike Odgovara za osobe koje su po njegovom nalogu radile na poslu koji je preuzeo kao da ga je sam izvrio. predaja izraene stvari naruitelju duan je naruitelju predati izraenu ili popravljenu stvar. Obveze naruitelja primanje djela primiti djelo obavljeno prema odredbama ugovora i pravilima struke odreivanje i isplata naknade Odgovornost za nedostatke Pregled izvrenog djela i obavijest Naruitelj je duan pregledati izvreno djelo im je to po redovitom tijeku stvari mogue i o naenim nedostacima obavijestiti izvoaa bez odgaanja. Skriveni nedostaci Ako se kasnije pokae neki nedostatak koji se nije mogao otkriti uobiajenim pregledom, naruitelj se ipak moe pozvati na njega, pod uvjetom da o njemu obavijesti izvoaa to prije, a najkasnije u roku od mjesec dana od njegova otkrivanja. Istekom dviju godina od primitka obavljenog posla, naruitelj se vie ne moe pozvati na nedostatke (objektivni rok). Pravo zahtijevati uklanjanje nedostataka Naruitelj koji je uredno obavijestio izvoaa da obavljeno djelo ima neki nedostatak moe zahtijevati od njega da nedostatak otkloni, i za to mu odrediti primjeren rok. On ima pravo i na naknadu tete koju trpi zbog toga. Ako uklanjanje nedostatka zahtijeva pretjerane trokove, izvoa moe odbiti da ga izvri, ali u tom sluaju naruitelju pripada, po njegovu izboru, pravo na snienje naknade ili raskid ugovora te pravo na naknadu tete. 13

Raskid ugovora zbog veeg nedostatka Kad obavljeni posao ima takav nedostatak koji djelo ini neuporabljivim ili je obavljen u suprotnosti s izriitim uvjetima ugovora, naruitelj moe, ne traei prethodno otklanjanje nedostatka, raskinuti ugovor i zahtijevati naknadu tete. Pravo zadraanja Radi osiguranja naplate naknade za rad i naknade za utroeni materijal te ostalih trabina po osnovi ugovora o djelu, izvoa ima pravo zadranja na stvarima to ih je napravio ili popravio, te na ostalim predmetima koje mu je predao naruitelj u vezi s njegovim radom. 363. Stranke su potpisale ugovor o graenju 2002., ali su radovi kasnili i zavreni tek ove godine. Koji zakon e se primijeniti, iz 1978/2001 ili iz 2005/2008? Stari zakon jer novi ZOO u prijelaznim i zavrnim odredbama kae: "Odredbe ovoga Zakona nee se primjenjivati na obvezne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu ovoga Zakona." 364. Bitna razlika trgovakog ugovora o kupoprodaji i ugovora o graenju kod trgovake kupoprodaje cijena nije bitan element ugovora (kod graanske kupoprodaje cijena je bitan element uz predmet) a kod ugovora o graenju cijena je uz predmet i rok za izgradnju bitan element ugovora ugovor o kupoprodaji je naelno neformalan, a ugovor o graenju je formalan ponajprije vrijedi ono to su stranke ugovorile pa ako ugovore svoje ugovorne strane kao da je rije o naruitelju i izvoditelju radova to je ugovor o graenju a ako ugovore svoj poloaj na relaciji kupacprodavatelj to je ugovor o prodaji vaan kriterij razgranienja izmeu ova dva ugovora je i tko daje materijal: ako materijal daje naruitelj to je ugovor o djelu a pri ugovoru o prodaji daje ga prodavatelj, ali moe se i drugaije ugovoriti UGOVOR O GRAENJU 365. Ugovor o graenju Ugovorom o graenju izvoa se obvezuje prema odreenom projektu izgraditi u ugovorenom roku odreenu graevinu na odreenom zemljitu, ili na takvom zemljitu, odnosno na postojeoj graevini izvesti kakve druge graevinske radove, a naruitelj se obvezuje isplatiti mu za to odreenu cijenu. Ugovor o gradnji vrsta je ugovora o djelu. Graevina Pod "graevinom" razumijevaju se zgrade, brane, mostovi, tuneli, vodovodi, kanalizacije, ceste, eljeznike pruge, bunari i ostale graevine ija izrada zahtijeva vee i sloenije radove. Nadzor Izvoa je duan omoguiti naruitelju stalan nadzor nad radovima i kontrolu koliine, kakvoe i sukladnosti ugraenih proizvoda. Odstupanje od projekta Za svako odstupanje od projekta, odnosno ugovorenih radova izvoa mora imati pisanu suglasnost naruitelja. Hitni nepredvieni radovi Nepredviene radove izvoa moe izvesti i bez prethodne suglasnosti naruitelja ako zbog njihove hitnosti nije mogao pribaviti tu suglasnost. Cijena radova Cijena radova moe se odrediti po jedinici mjere ugovorenih radova (jedinina cijena, npr. po m2) ili u ukupnom iznosu za cijelu graevinu (ukupno ugovorena cijena). Izmjena cijene Ako ugovorom glede izmjene cijene nije predvieno to drugo, izvoa koji je svoju obvezu ispunio u predvienom roku moe zahtijevati poveanje cijene radova ako su se u vremenu izmeu sklapanja ugovora i njegova ispunjenja, a bez njegova utjecaja, poveale cijene elemenata na temelju kojih je odreena cijena radova, tako da bi ta cijena trebala biti vea za vie od dva postotka. 366. Ima li izvoa radova kod ugovora o graenju u kojem je ugovorena fiksna cijena pravo na poveanje cijene? / Ugovorom u graenju ugovorena je fiksna cijena. to to znai i ima li izvoa u nekim sluajevima pravo na poveanje cijene? Odredba o nepromjenljivosti cijena 13

Ako je ugovoreno da se cijena radova nee mijenjati u sluaju da se nakon sklapanja ugovora poveaju cijene elemenata na temelju kojih je ona odreena, izvoa moe, usprkos takvoj odredbi ugovora, zahtijevati izmjenu cijene radova ako su se cijene elemenata, a bez njegova utjecaja, poveale u tolikoj mjeri da bi cijena radova trebala biti vea za vie od deset postotaka. Ali i u tom sluaju izvoa moe zahtijevati samo razliku u cijeni koja prelazi deset postotaka, osim ako je do poveanja cijene elemenata dolo poslije njegova dolaska u zakanjenje. 367. Odredba "klju u ruke" kod ugovora o graenju / Obveza izvoaa radova po odredbi klju u ruke / Klauzula klju u ruke i jel je ona dobra/pozitivna za investitora? / Stranke su ugovorile graenje s klauzulom "klju u ruke". Koje su obveze izvoaa? / Znaajke ugovora o graenju "klju u ruke" (3) / to obuhvaa cijena kod ugovora o graenju klju u ruke? Kakva je odgovornost kad ima vie izvoaa? / to je predmet ugovora o graenju s kljuem u ruke? to kad ima vie izvoaa? Ugovor o graenju s odredbom "klju u ruke" Ako ugovor o graenju sadri odredbu "klju u ruke" ili neku drugu slinu odredbu, izvoa se samostalno obvezuje izvesti sve radove potrebne za izgradnju i uporabu graevine. Takvim ugovorom mogu biti obuhvaeni i poslovi projektiranja. Ugovorena cijena pritom obuhvaa i vrijednost svih nepredvienih radova i vikova radova, a iskljuuje utjecaj manjkova radova na ugovorenu cijenu, pod pretpostavkom da nije dolo do izmjene opsega ugovorenih radova na temelju sporazuma ugovornih strana ili iz razloga za koje odgovara naruitelj. Ako u ugovoru "klju u ruke" sudjeluje kao ugovorna strana vie izvoaa, njihova odgovornost prema naruitelju je solidarna. Uporaba izraza "klju u ruke" zapravo sadri poveanu odgovornost izvoaa za izvrenje skupine ugovora ili jednog ugovora koji sadri obvezu zavretka nekog objekta. 368. Kriterij odgovornosti kod kod ugovora o graenju Kod ugovora o graenju odgovara se po kriteriju predmnjevane krivnje. 369. Naelo solidnosti / Kad je graevina nesolidno izgraenja koji su to nedostatci? Naziv lanka "odgovornost za solidnost" iz ZOO-78 je primijenjen u "odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu". Dakle naelo solidnosti je odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu 370. Odgovornost kod ugovora o graenju i zastarni rokovi kod te odgovornosti 371. Kako se odgovara prema naruitelju, a kako prema treoj osobi koja pretrpi tetu, koji je to kriterij? Odgovornost za bitne zahtjeve za graevinu specifinosti (za ostalo vrijede pravila ugovora o djelu): izvoa odgovara za nedostatke graevine koji se tiu ispunjavanja zakonom odreenih bitnih zahtjeva za graevinu ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od 10 godina od predaje i primitka radova odgovara i za nedostatke zemljita na kojem je podignuta graevina, koji bi se pokazali za vrijeme od 10 godina od predaje i primitka radova, osim ako elaboratom o geotehnikim istranim radovima ili drugom odgovarajuom ispravom nije utvreno da je zemljite pogodno za graenje, a tijekom graenja se nisu pojavile okolnosti koje dovode u sumnju osnovanost navedenih isprava isto vrijedi i za projektanta ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u projektu isto vrijedi i za osobu koja obavlja nadzor ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u provedbi nadzora oni su odgovorni ne samo prema naruitelju nego i svakom drugom stjecatelju graevine (rok je jedinstven 10 godina) ova njihova odgovornost se ne moe ugovorom iskljuiti ni ograniiti naruitelj ili drugi stjecatelj duan je o nedostacima obavijestiti izvoaa, projektanta ili osobu koja obavlja nadzor u roku od est mjeseci otkad je nedostatak utvrdio, inae gubi pravo da se na nj pozove pravo naruitelja ili drugog stjecatelja prema izvoau, odnosno projektantu po osnovi njihove odgovornosti za nedostatke prestaje za godinu dana raunajui od dana kad je naruitelj, odnosno stjecatelj obavijestio projektanta, odnosno izvoaa o nedostatku 13

izvoa se ne oslobaa odgovornosti ako je pri izvoenju odreenih radova postupao po zahtjevima naruitelja, ali ako je prije izvrenja odreenog rada po zahtjevu naruitelja upozorio ovoga na opasnost od tete, njegova odgovornost se smanjuje, a prema okolnostima konkretnog sluaja moe se i iskljuiti 372. Odgovornost projektanata Projektant odgovora ako nedostatak graevine ili zemljita potjee od nekog nedostatka u projektu ako se ti nedostaci pokau za vrijeme od 10 godina od predaje i primitka projekta. Projektant kojem je povjeren i nadzor nad izvoenjem planiranih radova odgovara i za nedostatke u izvedenim radovima nastale krivnjom izvoaa, ako ih je mogao opaziti savjesnim nadgledanjem radova, ali ima pravo zahtijevati od izvoaa odgovarajuu naknadu. 373. Kad je graevina nesolidno izgraenja koji su to nedostatci? / Naruitelj izrade graevine tvrdi da je graevina nesolidno izgraena. Na kakve se nedostatke misli? Prema Gorencu izvoa je odgovaran: za ope nedostatke (odnosi se na kakvou tzv. malih radova, kao to su fasada, kanalizacija, grijanje i sl., primjenjuju se odredbe o odgovornosti iz ugovora o djelu, subjektivni rok za ovu odgovornost iznosio je 1 mjesec a objektivni 2 godine) i za solidnost graevine (za ono to ugroava njezinu stabilnost i sigurnost npr. nedostaci koji umanjuju vrstou i tvrdou graevine, traje 10 godina od primopredaje objekta). UGOVOR O OSTAVI (DEPOZITU) Ugovorom o ostavi obvezuje se ostavoprimac da primi stvar od ostavodavca, da je uva i da je vrati kad je ovaj bude zatraio. Ugovor o ostavi je: konsenzualan, neformalan, imenovan, u naelu besplatan, ali moe biti i naplatan, moe biti jednostrano i dvostranoobvezan s obzirom na (ne)naplatnost. Objekt ostave mogu biti samo tono odreene pokretne stvari (uvanje nekretnina moe se urediti ugovorima o zakupu i nalogu). Budui da se ugovorom o ostavi ne prenosi vlasnitvo, ostavodavac ne mora biti vlasnik stvari. Dakle, ugovor o ostavi moe valjano sklopiti u svoje ime i osoba koja nije vlasnik stvari, i ostavoprimac je duan vratiti joj stvar, osim ako bi doznao da je stvar ukradena. Bitni sastojci ugovora o ostavi su: predmet ostave i vrijeme trajanja ostave. Obveze ostavoprimca: primanje stvari uvanje stvari Duan je uvati stvar kao svoju vlastitu, a ako je ostava uz naknadu onda kao dobar gospodarstvenik odnosno dobar domain. On ne moe predati stvar drugome na uvanje bez pristanka ostavodavca ili bez nude. Nema pravo upotrebljavati stvar. vraanje stvari duan je vratiti stvar im je ostavodavac zatrai zajedno sa svim plodovima i drugim koristima od stvari Prava ostavoprimca: naknada trokova i tete Ostavoprimac ima pravo zahtijevati od ostavodavca naknadu trokova opravdano uinjenih radi ouvanja stvari te naknadu tete koju je imao zbog ostave. naknada Ostavoprimac nema pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je naknada ugovorena. vraanje stvari u sluaju besplatne ostave Ostavoprimac koji se obvezao besplatno uvati stvar odreeno vrijeme moe je vratiti ostavodavcu prije isteka ugovorenog roka ako bi stvari prijetila opasnost propasti ili oteenja, ili ako bi mu njezino daljnje uvanje moglo prouzroiti tetu. Obveze ostavodavca preuzimanje stvari naknada trokova i tete 13

naknada Posebni sluajevi ostave: neprava ostava Kad su u ostavu dane zamjenljive stvari s pravom ostavoprimca da ih potroi i obvezom da vrati istu koliinu stvari iste vrste, na njegove se odnose s ostavodavcem primjenjuju pravila ugovora o zajmu, samo e glede vremena i mjesta vraanja vaiti pravila ugovora o ostavi, ako ugovaratelji nisu to drugo o tome odredili. ostava u nudi - Komu je stvar povjerena u sluaju kakve nevolje, na primjer u sluaju poara, potresa, poplave, duan ju je uvati s poveanom panjom. ugostiteljska ostava ugostitelj se smatra ostavoprimcem glede stvari koje su gosti donijeli pa odgovara za njihov nestanak, unitenje i oteenje (osim ako se to dogodilo zbog okolnosti koje se nisu mogle izbjei ili otkloniti, uzrokom u stvari, ponaanjem samog gosta ili ponaanjem osoba koje je on doveo ili su mu dole u posjet). Ugovorni uglavci i objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniuje ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli nemaju nikakav pravni uinak. Ugostitelji imaju pravo zadranja na takvim stvarima, do potpune naplate trabine za smjetaj i ostale usluge. UGOVOR O USKLADITENJU 374. Ugovor o uskladitenju / Uskladitenje Ugovor o uskladitenju obvezuje se skladitar da primi i uva odreenu robu i da poduzima potrebne ili ugovorene mjere radi njezina ouvanja u odreenom stanju te da je preda na zahtjev ostavodavca ili druge ovlatene osobe, a ostavodavac se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Ugovor o uskladitenju je: dvostranoobvezan, konsenzualan, naplatan, neformalan. Sklapa se na adhezijski nain pristupanjem poslovnim uvjetima skladita. Sklapanje je obligatorno na strani depozitara (moe odbiti sklapanje ugovora samo u odreenim sluajevima). Skladita mogu biti: javna i privatna otvorena i interna lokalna i sredinja specijalizirana, od kojih posebno znaenje imaju javna i carinska. Javno skladite je gospodarska organizacija, uglavnom trgovako drutvo, koje se bavi poslovima smjetaja i uvanja robe, te je posebnim odobrenjem ovlateno da na smjetenu robu izdaje vrijednosne papire koji se zovu skladinice. Moe obavljati i druge poslove koji su u vezi s njegovim glavnim poslovanjem. Javno skladite treba poslovati na temelju poslovnih uvjeta, imati fiksirane tarife i voditi poslovne knjige. Javna skladita imaju ovlasti da izdaju vrijednosne papire skladinice, a privatna skladita mogu izdati samo potvrdu o prijamu robe koja nije vrijednosni papir. Carinsko skladite je prostor koji odobri carinarnica i koji je pod carinskim nadzorom, tako da se roba moe smjestiti u skladu s propisanim uvjetima. 375. Kada skladitar odgovara a kada ne? O kojem se tu kriteriju odgvornosti radi? / Koji je temeljni kriterij odgovornosti skladitara? Kada nee odgovarati? / Odgovornost skladitara Odgovornost skladitara Skladitar odgovara za tetu na robi osim ako dokae da je teta prouzroena: viom silom, krivnjom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe te neispravnom ambalaom. Tu je rije o kriteriju predmnijevane krivnje (subjektivna odgovornost). 13

376. Obveze skladitara odgovornost skladitara Skladitar odgovara za tetu na robi osim ako dokae da je teta prouzroena viom silom, krivnjom ostavodavca, manama ili prirodnim svojstvima robe te neispravnom ambalaom. Skladitar je duan upozoriti ostavodavca na mane ili prirodna svojstva robe, odnosno na neispravnu ambalau zbog kojih moe doi do tete na robi, im je navedene nedostatke opazio ili morao opaziti. Ako bi se na robi dogaale takve neotklonjive promjene zbog kojih postoji opasnost da se roba pokvari ili propadne, skladitar je duan, ako to na njegov poziv ne bi mogao na vrijeme uiniti ostavodavac, prodati robu bez odgaanja na najpovoljniji nain. Skladitar je obvezan poduzimati radnje radi ouvanja prava ostavodavca prema prijevozniku koji mu je, za raun ostavodavca, predao robu oteenu ili s nedostatkom. dunost osiguranja robe Skladitar je duan osigurati robu primljenu na uvanje samo ako je to ugovoreno. mijeanje zamjenljivih stvari Skladitar ne smije pomijeati zamjenljive stvari sa stvarima iste vrste i iste kakvoe, osim ako je ostavodavac na to pristao, ili ako je oito da je rije o stvarima koje se mogu mijeati bez opasnosti od nastanka tete za ostavodavca. pregled robe i uzimanje uzoraka Skladitar je duan dopustiti ovlatenoj osobi da pregleda robu i da uzima uzorke od nje. 377. Papiri u vezi ugovora o uskladitenju 378. Skladinica Skladinica Skladinica je izvadak iz matine knjige za skladinice, koju javno skladite vodi kronolokim redom. To je vrijednosni papir po naredbi koji izdaje skladitar ostavodavcu kao dokaz da je primio robu na uvanje, a koji ujedno sadri i pravo imatelja skladinice da raspolae robom predanom skladitaru na uskladitenje. Skladini list nije vrijednosni papir nego potvrda o prijemu robe na uvanje. U nas nema podjele na javna i privatna skladita pa je svako drutvo koje po zakonu ima svojstvo skladitara ovlateno izdavati skladinicu. Nae pravo ne propisuje da skladitar po samom zakonu i u svakom sluaju izdaje skladinicu, nego ga samo obvezuje da ju je duan izdati ostavodavcu na njegov zahtjev. 379. Zalonica Skladinica se sastoji se iz dva dijela: priznanice dio je skladinice kojim se moe prenijeti vlasnitvo (odnosno pravo raspolaganja) na robi zalonice (varant) dio je skladinice kojim se moe prenijeti zalono pravo na uskladitenoj robi. Priznanica i zalonica moraju se pozivati jedna na drugu. Imatelj skladinice moe raspolagati robom oznaenom u skaldinici njezinim prenoenjem. Na temelju skladinice roba se ne moe samo preuzeti, nego i prodati i zaloiti. Prijenos skladinice moe se obaviti indosamentom. 380. Pravo imatelja priznanice bez zalonice Prijenos priznanice bez zalonice daje primatelju pravo zahtijevati predaju robe samo ako isplati zalonicu, ili poloi skladitaru za imatelja zalonice iznos koji mu treba biti isplaen na dan dospjelosti trabine. 381. Pravo imatelja zalonice bez priznanice / Temeljno pravo primatelja zalonice bez priznanice Prijenos zalonice bez priznanice daje primatelju zalono pravo na robi za svoje potraivanje prema indosantu. Dakle, on nema pravo raspolaganja robom. UGOVOR O NALOGU Ugovorom o nalogu nalogoprimac (mandatar) se obvezuje i ujedno ovlauje poduzeti odreene poslove za raun nalogodavca (mandanta). Nalogoprimac ima pravo na naknadu za svoj trud, osim ako je drukije ugovoreno ili proizlazi iz naravi meusobnog odnosa. Ugovor o nalogu je: 13

konsenzualan, dvostranoobvezan, naelno naplatan, neformalan ugovor. Predmet ugovora o nalogu su prije sveg pravni poslovi, ali i poslovi faktine prirode i ostale radnje. Obveze nalogoprimca: izvrenje naloga kako glasi duan je izvriti nalog prema primljenim uputama (upute - imperativne, indikativne) zamjena duan je izvriti nalog osobno, on moe povjeriti izvrenje naloga drugome samo ako mu je nalogodavac to dopustio ili ako je na to primoran okolnostima polaganje rauna podnoenje izvjetaja odgovornost za koritenje nalogodaveva novca Obveze nalogodavca: predujmljivanje novca na zahtjev nalogoprimca za previene izdatke naknada trokova i preuzimanje obveza naknada tete isplata naknade zalono pravo nalogoprimac ima radi osiguranja naknade i trokova zalono pravo na pokretnim stvarima nalogodavca to ih je dobio na osnovi naloga a i na novanim iznosima Prestanak naloga: odustankom nalogodavca otkazom nalogoprimca smru nalogoprimca smru nalogodavca prestankom pravne osobe otvorenjem steaja ili lienjem poslovne sposobnosti UGOVOR O PRODAJNOM NALOGU Ugovorom o prodajnom nalogu obvezuje se nalogoprimac da pokretnu stvar koju mu je predao nalogodavac proda za odreenu cijenu u odreenom roku ili da je u tom roku vrati nalogodavcu. Prodajni nalog ne moe se opozvati. Stvar predana nalogoprimcu ostaje nalogodaveva i on snosi rizik njezine sluajne propasti ili oteenja, ali ne moe njome raspolagati dok mu ne bude vraena. Ako nalogoprimac ne proda stvar i ne preda odreenu cijenu nalogodavcu do odreenog roka, niti je vrati u tom roku, smatra se da je on stvar kupio. Ali njegovi vjerovnici ne mogu zaplijeniti stvar dok on ne isplati cijenu nalogodavcu. UGOVOR O TRGOVINSKOM ZASTUPANJU 382. Razlika izmeu zastupanja i ugovora o trgovinskom zastupanju U najirem smislu zastupanje znai svaki oblik zastupanja interesa zastupanoga. U trgovakom pravu zastupanje obavljaju odreeni organi, odnosno zaposleni u trgovakom drutvu, kojim se oituje poslovna sposobnost drutva, a tzv. trgovako zastupanje je zastupanje koje zastupnik obavlja kao svoju gospodarsku djelatnost na temelju posebnog ugovora sa zastupanim. U hrvatskom zakonodavstu se esto pod zastupanjem obuhvaa i komisijski ugovor i posredovanje (tzv. indirektno, neizravno zastupanje), dok pod zastupanjem u uem smislu razumijeva zastupanje u kojem zastupnik izjavom svoje volje preuzima i za raun zastupanog prava i obveze (direktno, izravno zastupanje). To zastupanje u uem smislu je trgovako zastupanje. 383. Predmet ugovora o trgovinskom zastupanju Ugovorom o trgovinskom zastupanju obvezuje se zastupnik da e za vrijeme trajanja ugovora pregovarati s treim osobama o sklapanju ugovora u ime i za raun nalogodavca, te da e, ako je tako ugovoreno, i sklapati ugovore s treim osobama u ime i za raun nalogodavca, a nalogodavac se 13

obvezuje da e zastupniku za svaki ugovor kojeg je sklopio ili koji je sklopljen njegovim djelovanjem platiti odreenu proviziju. Ugovor o zastupanju sam po sebi ne ovlauje zastupnika na sklapanje poslova s treima u ime i za raun zastupanog, nego je za to potrebna posebna ovlast. Naime, ugovor o trgovakom zastupanju obuhvaa po pravilu dva pravna odnosa: odnos zastupnika i nalogodavca (interni odnos nalog), te odnos izmeu zastupnika i treeg (ekstremni odnos ovlast, punomo). Kako u tim ugovorima zastupnik s treima sklapa posao u ime i za raun nalogodavca, to se i sva prava i obveze iz tih ugovora odnose na nalogodavca. Sklopljen posao ne obvezuje zastupnika, nego nalogodavca. Kad je ugovor sklopljen posredovanjem zastupnika, suugovaratelj nalogodavca moe valjano initi izjave koje se odnose na predmet ugovora i ostale izjave u vezi s ugovorom kako nalogodavcu tako i zastupniku. 384. Opseg ovlasti punomoi Zastupnik moe sklapati ugovore u ime i za raun nalogodavca ako je za to dobio: generalnu (opu) ovlast (punomo) po kojoj moe poduzimati samo pravne poslove koji pripadaju u redovito poslovanje, ili posebnu ovlast (punomo) po kojoj moe poduzimati i poslove koji ne pripadaju u redovito poslovanje, ali samo ako je posebice ovlaten za obavljanje jednog ili vie poslova (za mjeninu obvezu, jamstvo, nagodba, ekovno obvezivanje, zalog nekretnina i dr.) Svaki ugovor o zastupanju mora biti sklopljen u pisanom obliku. 385. Provizija del credere (kod pedicije, komisije, trgovinskog zastupanja) / to je provizija kod trgovinskog zastupanja? Posebni je oblik odgovornosti pri ugovoru o zastupanju odgovornost del credere radi se o tome da zastupnik redovito ne odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora s treima koji je sklopio u ime i za raun nalogodavca, no zastupnik se moe pisano obvezati nalogodavcu da jami za ispunjenje obveze treega iz ugovora i u tom sluaju ima pravo na posebnu naknadu proviziju del credere. 386. Temeljna obiljeja ugovora o trgovinskom zastupanju Ugovor o zastupanju je: imenovan, formalan, konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan ugovor. Ubrajamo ga meu ugovore o pruanju usluga i tipian je ugovor trgovakog prava. 387. Trgovinsko zastupanje glavne obveze zastupnika / Koje su glavne obveze zastupnika u ugovoru o trgovinskom zastupanju? Obveze zastupnika: skrb o interesima nalogodavca skrbiti o interesima nalogodavca te u svim poslovima koje poduzima postupati u skladu s naelom savjesnosti i potenja i panjom dobrog gospodarstvenika dunost obavjeivanja davati nalogodavcu sve potrebne obavijesti o stanju na tritu postupanje po uputama drati se uputa koje mu je dao nalogodavac uvanje tajni uvati poslovnu, profesionalnu i slubenu tajnu svog nalogodavca koju je doznao u vezi s povjerenim poslom vraanje stvari danih na uporabu nakon prestanka ugovora o trgovinskom zastupanju vratiti nalogodavcu sve stvari koje mu je on dao na uporabu za vrijeme trajanja ugovora poseban sluaj odgovornosti odgovara nalogodavcu za ispunjenje obveze iz ugovora u ijem je sklapanju posredovao ili koje je po ovlatenju on sklopio u ime nalogodavca, samo ako je za to posebno pisano jamio, u tom sluaju on ima pravo i na posebnu proviziju (del credere provizija) na istom podruju i za istu vrstu poslova ne raditi za drugog nalogodavca bez pristanka nalogodavca 388. U kojem trenutku trgovinski zastupnik stjee pravo na proviziju? sklapanjem ugovora, 13

njihovim izvrenjem, registracijom sklopljenih ugovora Obveze nalogodavca: u svom odnosu sa zastupnikom postupati u skladu s naelom savjesnosti i potenja i s panjom dobrog gospodarstvenika o svom troku staviti zastupniku na raspolaganje uzorke, nacrte, cjenike, promidbene materijale, ope uvjete poslovanja i ostalu dokumentaciju kad je to za obavljanje njegovih poslova potrebno dunost obavjetavanja - dati zastupniku sve obavijesti potrebne za ispunjenje njegovih obveza iz ugovora te u razumnom roku obavijestiti zastupnika o prihvatu ili odbijanju ponude te neispunjenju ugovora u ijem je sklapanju zastupnik sudjelovao provizija isplatiti zastupniku naknadu (proviziju) za ugovore koji su za vrijeme trajanja ugovora o trgovinskom zastupanju sklopljeni njegovim posredovanjem te za ugovore to ih je sam zastupnik sklopio u ime i za raun nalogodavca ako je bio na to ovlaten. Zastupnik kojemu je na temelju ugovora o trgovinskom zastupanju povjereno iskljuivo pravo posredovanja na odreenom podruju ili s odreenom skupinom klijenata ima pravo na proviziju i za one ugovore koje je nalogodavac sklopio na tom podruju ili s tim klijentima bez posredovanja zastupnika. Ako iznos provizije nije odreen ugovorom ili tarifom, zastupnik ima pravo na proviziju u iznosu koji je uobiajen za tu vrstu posla u mjestu u kojem je zastupnik obavljao poslove za nalogodavca. Zastupnik stjee pravo na proviziju u trenutku kad je nalogodavac ispunio, odnosno trebao ispuniti svoju inidbu iz ugovora izmeu njega i tree osobe ili, ako je trea osoba na temelju ugovora s nalogodavcem duna prva ispuniti svoju inidbu, u trenutku kad je trea osoba ispunila, odnosno trebala ispuniti svoju inidbu, pa i kad to nije uinila iz razloga za koji je odgovoran nalogodavac. trokovi isplatiti posebne trokove koje je zastupnik uinio u korist nalogodavca ili po njegovu nalogu, zastupnik nema pravo na naknadu redovitih trokova, osim ako je drukije ugovoreno Prestanak ugovora: Ugovor moe prestati: istekom odreenog roka Kad je ugovor o zastupanju sklopljen na odreeno vrijeme, prestaje samim istekom vremena, no takav ugovor se moe i preutno produiti te se dalje smatra sklopljenim na neodreeno vrijeme. otkazom - Ako je ugovor o trgovinskom zastupanju sklopljen na neodreeno vrijeme, svaka ga strana moe otkazati pisanom obavijeu upuenoj drugoj strani, potujui otkazne rokove odreene ovim lankom. Duina otkaznog roka ovisna je o trajanju ugovora i iznosi po mjesec dana za svaku zapoetu godinu trajanja ugovora. Ako je ugovor trajao due od pet godina, otkazni rok iznosi est mjeseci. Strane ne mogu ugovoriti krai otkazni rok, a ako ugovore dui, taj rok mora biti jednak za obje strane. raskidom Iz vanih razloga koje mora navesti, a poglavito zbog neispunjenja ugovorne obveze druge strane ili zbog promijenjenih okolnosti, svaka strana moe raskinuti ugovor na neodreeno vrijeme bez otkaznog roka, odnosno raskinuti ugovor na odreeno vrijeme prije isteka vremena na koje je sklopljen. Ovo pravo strane ne mogu ugovorom iskljuiti ili ograniiti. Ako je izjava o raskidu ugovora na neodreeno vrijeme dana bez vanih razloga, smatra se otkazom s redovitim otkaznim rokom. Ugovorna strana ima pravo na naknadu tete ako druga strana nije imala vaan razlog za raskid ugovora. Neosnovani raskid daje pravo drugoj strani da raskine ugovor na neodreeno vrijeme bez otkaznog roka, odnosno da raskine ugovor na odreeno vrijeme prije proteka vremena na koje je sklopljen. 389. Razlika izmeu zastupanja i posredovanja (ugovora o posredovanju i trgovinskom zastupanju) / Koja je vrsta razlika izmeu ugovora o trgovinskom zastupanju i ugovora u posredovanju? Posrednik ne sklapa ugovor s treom osobom i po tome se bitno razlikuje od komisionara i zastupnika. Zastupnik na temelju ugovora o zastupanju posreduje, a na temelju punomoi i sklapa s treom osobom ugovor u ime i za raun nalogodavca, a komisionar na temelju komisijskog ugovora sklapa s treim ugovor u svoje ime a za raun komitenta. I pri zastupnikom i pri komisijskom ugovoru sklapaju se po dva ugovora. Jedan sklapaju zastupnik ili komisionar s nalogodavcem, a drugi zastupnik (odnosno nalogodavac ako zastupnik nema ovlast za sklapanje ugovora) i komisionar s treim. Posrednik sklapa samo ugovor o posredovanju na temelju kojega dovodi u vezu svojeg nalogodavca i treega, koji onda bez posrednika sklapaju odreen posao. Dakle, ugovor o zastupanju ukljuuje i 14

sklapanje samog ugovora, dok je kod ugovora o posredovanju ugovoreno samo posredovanje, tj. dovoenje u kontakt buduih stranaka ugovora, ali ne i samo sklapanje ugovora. UGOVOR O POSREDOVANJU Ugovorom o posredovanju posrednik se obvezuje da e nastojati nai i dovesti u vezu s nalogodavcem treu osobu kako bi nalogodavac i trea osoba pregovarali o sklapanju odreenog ugovora, a nalogodavac se obvezuje isplatiti posredniku odreenu naknadu ako ugovor bude sklopljen. Nalog za posredovanje ne ovlauje posrednika da za nalogodavca primi ispunjenje obveze iz ugovora sklopljenog njegovim posredovanjem. Za to je potrebna posebna pisana punomo. Nalog za posredovanje moe nalogodavac opozvati u svako doba osim ako se toga nije odrekao i ako opoziv nije protivan naelu savjesnosti. Nalogodavac nije duan pristupiti pregovorima ni sklapanju ugovora s osobom koju mu je posrednik naao, ali e posredniku odgovarati za tetu ako je postupio protivno naelu savjesnosti i potenja. Ugovor o posredovanju ima slinosti s ugovorom o djelu, a ujedno je i oblik ugovora o nalogu. Kad je ugovoreno da e posrednik imati pravo na odreenu proviziju i ako njegovo nastojanje ostane bez rezultata, o takvom ugovoru sudit e se prema odredbama to vrijede za ugovor o djelu. Unato tome to u sebi sadri sastojke ugovora o djelu i sastojke ugovora o nalogu, ugovor o posredovanju nije mjeoviti ugovor, nego je posebno imenovani ugovor. Ugovor o posredovanju je: imenovani, neformalni, konsenzualan, naplatan. Obveze posrednika: obveza traiti priliku traiti s panjom dobrog gospodarstvenika priliku za sklapanje odreenog ugovora i upoznati s njome nalogodavca posredovati u pregovorima i nastojati da doe do sklapanja ugovora ako se na to posebno obvezao, a ako ne uspije u svom nastojanju i usprkos potrebnoj briljivosti on ne odgovora obveza obavjeivanja obavijestiti nalogodavca o svim okolnostima znaajnim za namjeravani posao koje su mu poznate ili su mu morale biti poznate odgovornost posrednika naknaditi tetu koju bi pretrpjela jedna ili druga strana izmeu kojih je posredovao, a koja bi se dogodila zbog toga to je posredovao za poslovno nesposobnu osobu za iju je nesposobnost znao ili mogao znati, ili za osobu za koju je znao ili morao znati da nee moi ispuniti obveze iz toga ugovora, i uope za svaku tetu nastalu njegovom krivnjom. posredniki dnevnik i list voditi posebnu knjigu (posredniki dnevnik), ubiljeiti bitne podatke o ugovoru koji je sklopljen njegovim posredovanjem i izdati izvadak iz te knjige potpisan od njegove strane (posredniki list). Taj posredniki list slui strankama kao dokaz da je neki ugovor sklopljen djelovanjem posrednika, a ako nije izdan posredniki list, to ne utjee na valjanost ugovora. Obveze nalogodavca: provizija isplatiti posredniku proviziju makar ona i nije ugovorena, ako provizija nije odreena drugaije odredit e ju sud, posrednik stjee pravo na proviziju u trenutku sklapanja ugovora za koji je posredovao, pa ak i ako je on nevaljan ako posrednik za uzrok nevaljanosti nije znao, posrednik koji je dobio nalog za posredovanje od obiju strana moe zahtijevati od svake strane samo polovicu provizije ako drugaije nije ugovoreno naknada trokova duan je isplatiti posredniku trokove ako mu je ugovorom o posredovanju priznato pravo na naknadu trokova pa ak i u sluaju kad ugovor nije sklopljen, inae posrednik nema pravo na naknadu trokova uinjenih u izvrenju naloga Posrednik koji protivno ugovoru ili interesu svog nalogodavca radi za drugu stranu, gubi pravo na proviziju i na naknadu trokova. UGOVOR O OTPREMI (PEDICIJA) 390. Ugovor o pediciji (otpremi) / pedicija Ugovorom o otpremi otpremnik se obvezuje radi prijevoza stvari sklopiti, u svoje ime a za raun nalogodavca, ugovor o prijevozu i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza te obaviti ostale uobiajene poslove i radnje, a nalogodavac se obvezuje isplatiti mu odreenu naknadu. 14

Ako je ugovorom predvieno, otpremnik moe sklopiti ugovor o prijevozu i poduzimati druge pravne radnje u ime i za raun nalogodavca. Nalogodavac moe po svojoj volji odustati od ugovora, ali je u tom sluaju duan naknaditi otpremniku sve trokove to ih je do tada imao i isplatiti mu razmjeran dio naknade za dotadanji rad. Na odnose nalogodavca i otpremnika na odgovarajui se nain primjenjuju pravila o ugovoru o komisiji i ugovoru o trgovinskom zastupanju. 391. Provizija del credere (kod pedicije, komisije, trgovinskog zastupanja) Delkredere je klauzula kojom odreena osoba (komisionar) preuzima jamstvo za pravodobno i uredno ispunjenje ugovorne obveze treega. U poslovima robnog prometa naroito se javlja kao uglavak komisionog i pediterskog ugovora. Njen efekt je pootrenje redovne odgovornosti komisionara, odnosno peditera, jer on odgovara komitentu solidarno s treom osobom za uredno ispunjenje njene obveze. Redovna odgovornost komisionara ograniena je na briljivo izvrenje komitentova naloga i na izbor treega uz ulaganje panje dobrog privrednika. Kad komisioni ugovor sadrava klauzulu delkredere, onda komisionar odgovara komitentu ak i za pravodobno i uredno ispunjenje obveze te paljivo izabrane tree osobe. pediter redovito ne odgovara za rad vozara ako ga je izabrao panjom dobrog privrednika. Ako se obvezao klauzulom delkredere, onda odgovara i za njegov rad. Ukoliko je ugovorena delkredere klauzula, komisionar ima pravo da, pored redovne, potrauje i posebnu proviziju. Obveze otpremnika: upozorenje na nedostatke naloga upozoriti nalogodavca za nedostatke u njegovu nalogu, posebno one koji ga izlau veim trokovima ili teti uvanje interesa nalogodavca u svakoj prilici postupati kako to zahtijevaju interesi nalogodavca postupanje po uputama nalogodavca drati se uputa o pravcu puta, sredstvima i nainu prijevoza te ostalih uputa dobivenih od nalogodavca 392. Da li pediter odgovara za druge osobe i ako da kada? / Kada otpremnik odgovara za druge osobe? odgovornost otpremnika za druge osobe odgovara za izbor prijevoznika te za izbor drugih osoba s kojima je u izvrenju naloga sklopio ugovor, ali ne odgovara i za njihov rad osim ako je tu odgovornost preuzeo ugovorom, otpremnik koji je izvrenje naloga povjerio drugom otpremniku umjesto da ga sam izvri odgovara za njegov rad, ako nalog sadri izriito ili preutno ovlatenje otpremniku da povjeri izvrenje naloga drugom otpremniku ili ako je to oito u interesu nalogodavca, on odgovara samo za njegov izbor, osim ako je preuzeo odgovornost za njegov rad (podpedicija), sve te odgovornosti ne mogu se ni iskljuiti ni ograniiti carinske radnje i plaanje carine - provesti potrebne carinske radnje i platiti carinske pristojbe i trokove za raun nalogodavca osiguranje poiljke osigurati poiljku samo ako je to ugovoreno polaganje rauna nakon zavrenog posla poloiti raun nalogodavcu Obveze nalogodavca: isplata naknade isplatiti otpremniku naknadu prema ugovoru, a ako naknada nije ugovorena, naknadu odreenu tarifom ili drugih opim aktom, a ako ovoga nema, naknadu odreuje sud, naknada se isplauje po izvrenju ugovora trokovi i predujam - naknaditi otpremniku potrebne trokove uinjene radi izvrenja naloga o otpremanju stvari te na zahtjev otpremnika predujmiti mu iznos potreban za trokove koje zahtijeva izvrenje naloga opasne stvari i dragocjenosti obavijestiti otpremnika o svojstvima stvari kojima moe biti ugroena sigurnost osoba ili dobara ili nanesena teta, mora ga obavijestiti i kad se u poiljci nalaze dragocjenosti i priopiti mu njihovu vrijednost 393. Moe li otpremnik biti i prijevoznik? Kad je otpremnik i prijevoznik Otpremnik moe obaviti potpuno ili djelomino i prijevoz stvari ija mu je otprema povjerena, ako nije to drugo ugovoreno. Ako je otpremnik obavio i prijevoz ili dio prijevoza, ima prava i obveze 14

prijevoznika i u tom sluaju pripada mu i odgovarajua naknada za prijevoz pored naknade po osnovi otpreme i naknade trokova u svezi s otpremom. Isto vrijedi za druge poslove obuhvaene nalogom, obiajima ili opim uvjetima. 394. Dvije posebne vrste pedicije Otprema s ukupnom (fiksnom) naknadom Kad je ugovorom o otpremi odreen ukupan iznos za izvrenje naloga o otpremi stvari, on obuhvaa naknade za otpremu, prijevoz i sve ostale trokove, ako nije to drugo ugovoreno. U tom sluaju otpremnik odgovara i za rad prijevoznika i drugih osoba kojima se na temelju ovlatenja iz ugovora posluio. Zbirna otprema Otpremnik moe u izvrenju dobivenih naloga organizirati zbirnu otpremu, osim ako je ugovorom to iskljueno. Ako takvom otpremom postigne razliku u vozarini u korist nalogodavca, otpremnik ima pravo na posebnu dodatnu naknadu. U sluaju zbirne otpreme odgovara za gubitak ili oteenje stvari za vrijeme prijevoza do kojih ne bi dolo da nije bilo zbirne otpreme. 395. Pravo zaloga na stvarima kod pedicije / Do kada otpremnik ima zalono pravo? / Otpremnik ima zalono pravo na emu, zbog ega i to to znai? Zalono pravo otpremnika Radi osiguranja naplate svih trabina nastalih u svezi s ugovorom o otpremi, otpremnik ima zalono pravo na stvarima predanim radi otpremanja sve dok ih dri ili dok u rukama ima ispravu s pomou koje moe njima raspolagati. Kad je u izvrenju otpreme sudjelovao i drugi otpremnik, on je duan brinuti se o naplati trabina i ostvarenju zalonog prava prethodnih otpremnika. Ako drugi otpremnik isplati otpremnikove trabine prema nalogodavcu, te trabine i otpremnikovo zalono pravo prelaze na njega po samom zakonu. To isto biva ako drugi otpremnik isplati prijevoznikove trabine. UGOVOR O ISPITIVANJU ROBE I USLUGE 396. Ugovor o kontroli robe / Ugovor o ispitivanju robe i usluga Ugovorom o ispitivanju robe jedna ugovorna strana (izvritelj ispitivanja) obvezuje se struno i nepristrano obaviti ispitivanje (kontrolu) robe i izdati ispravu o tome (certifikat), a druga strana (naruitelj ispitivanja) obvezuje se za izvreno ispitivanje platiti naknadu. Ispitivanje robe se moe sastojati u utvrivanju identiteta, kakvoe, koliine i drugih svojstava robe. 397. 2 glavne dunosti ispitivaa kod ugovora o kontroli robe i usluge 398. Obveze izvritelja kod ugovora o ispitivanju robe i usluga / Obveze ispitivaa kod kontrole robe i u emu se sastoje 399. Koji je kriterij odgovornosti kod ugovora o ispitivanju robe i usluga ako se izda neispravan certifikat? Glavne obveze izvritelja ispitivanja: struno i nepristrano obaviti ispitivanje izdati certifikat (isprave o obavljenom ispitivanju) 400. Certifikat Certifikat je isprava o obavljenom ispitivanju rebe i usluga. Ostale obveze izvritelja ispitivanja: kontrolu izvriti u opsegu i na nain koji su odreeni u ugovoru, a ako u ugovoru nita nije odreeno onda u opsegu i na nain koji odgovaraju naravi stvari. robu uvati i osigurati od zamjene uvati predane mu uzorke najmanje est mjeseci, ako nije drukije ugovoreno o svim znaajnim okolnostima u tijeku ispitivanja i uvanja robe pravodobno obavjeivati naruitelja ispitivanja, a osobito o nunim i korisnim trokovima uinjenim za njegov raun odgovarati naruitelju ispitivanja za rad drugog izvritelja ispitivanja 401. Prava izvritelja ispitivanja kod ugovora o kontroli robe Prava izvritelja ispitivanja 14

Naknada Za obavljeno ispitivanje i uvanje robe izvritelj ispitivanja ima pravo na ugovorenu, odnosno uobiajenu naknadu. Izvritelj ispitivanja ima pravo i na naknadu svih nunih i korisnih trokova koji su uinjeni za raun naruitelja ispitivanja. Zalono pravo Radi osiguranja ugovorene ili uobiajene naknade i naknade nunih i korisnih trokova izvritelj ispitivanja ima zalono pravo na robi koja mu je predana na ispitivanje. Povjeravanje ispitivanja robe drugome Izvritelj moe obavljanje ispitivanja povjeriti drugome, osim ako mu je to naruitelj izriito zabranio. Ako je ispitivanje povjerio drugome, odgovara za njegov rad. Ispitivanje robe s obavljanjem pojedinih pravnih radnji Na temelju izriitog naloga naruitelja ispitivanja, izvritelj ispitivanja je ovlaten, pored izvrenja ugovorenih ispitivanja robe, poduzeti i pojedine pravne radnje u ime i za raun naruitelja ispitivanja. Izvritelj ispitivanja ima pravo na posebnu uobiajenu ili ugovorenu naknadu za obavljene pravne radnje. 402. Ugovor s garancijom (kod ugovora o kontroli robe) Izvritelj moe jamiti za nepromjenljivost svojstava ispitivane robe u ugovorenom roku. Za preuzeto jamstvo izvritelj ispitivanja ima pravo na dodatnu ugovorenu ili uobiajenu naknadu. Naruitelj ispitivanja moe izjaviti da raskida ugovor sve dok narueno ispitivanje nije izvreno ali je u tom sluaju duan izvritelju ispitivanja platiti razmjerni dio naknade i uinjene nune i korisne trokove, a i naknaditi mu tetu. 403. Razlika komisijskog ugovora i ugovora o trgovakom zastupanju Komisijski ugovor razlikuje se od zastupnikog po tome to komisionar radi po nalogu i za raun komitenta, ali u svoje ime. Ugovor koji on sklapa njegov je ugovor, a trei ne mora ni znati za komitenta, dok zastupnik radi i u ime i za raun komitenta. 404. Razlika komisijskog ugovora i ugovora o posredovanju Komisionar se od posrednika razlikuje po tome to komisionar sklapa poslove s treima, dok posrednik samo dovodi svojeg komitenta u vezu s treima. UGOVOR O KOMISIJI Ugovorom o komisiji komisionar se obvezuje komitentu da e uz proviziju sklapati pravne poslove u vlastito ime, a za raun komitenta. Komisijski ugovor, kao i zastupniki, podrazumijeva dva odnosa: odnos komisionara i komitenta te odnos komisionara i tree osobe. Ugovor o komisiji je: imenovan, dvostranoobvezni, konsenzualan, naplatni, neformalan ugovor. Vaan sadrajni element komisionog ugovora jest nalog ili mandat. Na temelju naloga rjeavaju se interni, unutarnji odnosi izmeu komisionara i komitenta. Komisionar ne dobiva od komitenta punomo - ispravu kojom bi se prema treima legitimirao. Komisionaru takva punomo nije potrebna, jer komisionar sklapa pravne poslove u svoje ime. 405. Provizija del credere (kod pedicije, komisije, trgovinskog zastupanja) Delkredere je klauzula kojom odreena osoba (komisionar) preuzima jamstvo za pravodobno i uredno ispunjenje ugovorne obveze treega. U poslovima robnog prometa naroito se javlja kao uglavak komisionog i pediterskog ugovora. Njen efekt je pootrenje redovne odgovornosti komisionara, odnosno peditera, jer on odgovara komitentu solidarno s treom osobom za uredno ispunjenje njene obveze. Redovna odgovornost komisionara ograniena je na briljivo izvrenje komitentova naloga i na izbor treega uz ulaganje panje dobrog privrednika. Kad komisioni ugovor sadrava klauzulu delkredere, onda komisionar odgovara komitentu ak i za pravodobno i uredno ispunjenje obveze te paljivo izabrane tree osobe. pediter redovito ne odgovara za rad vozara ako ga je izabrao panjom dobrog privrednika. Ako se obvezao klauzulom delkredere, onda odgovara i za njegov rad. Ukoliko je 14

ugovorena delkredere klauzula, komisionar ima pravo da, pored redovne, potrauje i posebnu proviziju. Prevladavaju ovi oblici: kupovni (pri uvozu robe), gdje komisionar dobiva nalog od komitenta da kupi odreenu stvar komisijska kupnja prodajni (pri izvozu robe), gdje komisionar dobiva nalog da proda odreenu stvar komisijska prodaja 406. Koji se komisionar smatra del credere? del credere pri kojemu komisionar odgovara za ispunjenje obveze svojeg suugovaratelja (treeg komitenta), ali samo ako je posebno jamio komitentu da e suugovaratelj ispuniti svoje obveze. Pritom komisionar sa svojim suugovarateljem (treim) odgovara komitentu solidarno. Zbog tako pojaane odgovornosti komisionar ima pravo i na posebnu naknadu (provizija del credere) 407. Koja je obveza komisionara prema nalogodavcu? 408. Komisionar je sklopio ugovor s treom osobom za raun svog klijenta. Da li odgovara svom nalogodavcu za ispunjenje obveze svog suugovaratelja, ako odgovara pod kojom pretpostavkom? Obveze komisionara: pridravati se naloga komitenta, uvanje i osiguranje robe - Komisionar je duan uvati povjerenu mu robu s panjom dobrog gospodarstvenika. On odgovara i za sluajnu propast ili oteenje robe ako je nije osigurao, a prema nalogu je bio duan to uiniti. obavijest o stanju primljene robe - komisionar je duan utvrditi stanje robe koju mu je poslao komitent i bez odgaanja izvijestiti komitenta o danu prispijea robe te o vidljivim oteenjima ili manjku obavijest o promjenama na robi - duan je obavijestiti komitenta o svim promjenama na robi zbog kojih bi ona mogla izgubiti od svoje vrijednosti priopavanje komitentu imena suugovaratelja duan je priopiti komitentu s kojom je osobom obavio posao to mu ga je komitent povjerio polaganje rauna jamstvo za suugovaratelja odgovara za ispunjenje obveze svog suugovaratelja samo ako je posebno jamio da e on svoje obveze ispuniti (del credere komisija), u kojem sluaju on odgovara solidarno s njim; komisionar koji je jamio za ispunjenje obveza svog suugovaratelja ima pravo i na poveanu proviziju (del credere provizija) Obveze komitenta: isplatiti komisionaru proviziju, naknaditi trokove, predujam komisionaru ako ugovorom o komisiji nije to drugo odreeno, komitent nije duan komisionaru dati predujam potreban za obavljanje posla Komisionar ima zalono pravo na stvarima koje su objekt ugovora o komisiji dok se te stvari nalaze kod njega. Iz vrijednosti tih stvari komisionar moe naplatiti prije ostalih komitentovih vjerovnika svoje trabine po osnovi svih komisijskih poslova s komitentom. Odnosi s treim osobama Trei ne mora znati za iji raun komisionar sklapa poslove, pa za treega koji ne zna za postojanje komisijskog ugovora vlasnitvo stvari prelazi predajom, odnosno prijamom isporuke od komisionara. Pravno gledajui, vlasnitvo stvari ne prelazi na komisionara jer ni komitent ni on nisu u tom smislu izhavili svoju volju. Komitent moe zahtijevati ispunjenje trabina iz posla to ga je komisionar sklopio s treim i za njegov raun tek poto mu ih komisionar ustupi, makar se ona od svojeg postanka smatraju komitentovim potraivanjima. UGOVORI U TURIZMU 409. Turistiki ugovori / Nabroji i objasni turistike ugovore / Ugovori u turizmu ZOO ureuje (imenovani ugovori): ugovor o organiziranju putovanja posredniki ugovor o putovanju 14

ugovor o alotmanu (ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem) ugovor o ugostiteljskoj ostavi ZOO ne ureuje (neimenovani ugovori): ugovor o hotelskim uslugama ugovor o smjetaju u turistikim apartmanima ugovor o uslugama kampiranja ugovor o uslugama prehrane i toenja pia Ugovor o organiziranju putovanja 410. Bitni elementi ugovora o organiziranju putovanja / U novom ZOO-u izmijenjen je pojam ugovora o organiziranju putovanja. U emu se sastoji? / Predmet i bitni sastojci ugovora o organiziranju putovanja? / Bitni elementi ugovora o putovanju Bitni sastojci: plaanje paualne cijene od strane putnika obveza organizatora pribaviti putniku najmanje 2 usluge koje ine cjelinu ili jedan paket aranman koji ukljuuje noenje Predmet ugovora o organiziranju putovanja su: pojedinane turistike usluge. Ugovorom o organiziranju putovanja obvezuje se organizator putovanja pribaviti putniku najmanje dvije usluge koje se sastoje od prijevoza, smjetaja ili drugih turistikih usluga to ine cjelinu i koje se pruaju u vremenu duem od 24 sata ili ukljuuju barem jedno noenje (paket-aranman), a putnik se obvezuje organizatoru platiti jednu ukupnu (paualnu) cijenu. Temeljem ugovora agencija-putnik, agencija zakljuuje jo najmanje dva ugovora: agencija-prijevoznik i agencija-hotelijer. Po svojim obiljejima, ugovor o organiziranju turistikog putovanja je: imenovani, neformalni, konsenzualni, dvostranoobvezni i naplatni ugovor. Obveze organizatora putovanja duan je putniku pruiti usluge koje imaju sadraj i svojstva predviene ugovorom i skrbiti se o pravima i interesima putnika, u skladu s poslovnim obiajima u ovoj djelatnosti duan je u razumnom roku prije zapoinjanja putovanja obavijestiti putnika o: mjestu meuodredita ili izmjene prijevoznog sredstva te vremenu dolaska u to mjesto; njegovu mjestu u prijevoznom sredstvu; imenu i prezimenu, adresi i broju telefona mjesnog zastupnika organizatora putovanja ili, ako ga nema, osobi kojoj se putnik moe obratiti u sluaju potekoa; u sluaju putovanja maloljetnika, nainu uspostave neposredne veze s njim ili za njega odgovornom osobom; mogunosti sklapanja ugovora o osiguranju kojim se osiguravaju trokovi raskida ugovora od strane putnika ili trokovi pomoi i povratka putnika u mjesto polazita u sluaju nesree ili bolesti obavijesti koje dobije o putniku, njegovoj prtljazi, njegovim kretanjima i imenima njegovih suputnika smije priopiti treim osobama samo s odobrenjem putnika ili na zahtjev nadlenog tijela javne vlasti odgovara za svu tetu koju prouzroi putniku neispunjenjem, djelominim ispunjenjem ili neurednim ispunjenjem obveza koje se odnose na organiziranje putovanja predvienih ugovorom i Zakonom ako sam obavlja usluge prijevoza, smjetaja ili druge usluge vezane za izvrenje organiziranog putovanja, odgovara za tetu nanesenu putniku prema propisima koji se odnose na te usluge ako je povjerio treim osobama izvrenje usluga prijevoza, smjetaja ili drugih usluga vezanih za izvrenje putovanja, odgovara putniku za tetu koja je nastala zbog potpunog ili djelominog neizvrenja tih usluga; bez obzira na odgovornost organizatora putovanja, putnik ima pravo neposredno od tree osobe odgovorne za tetu zahtijevati potpunu ili dopunsku naknadu za pretrpljenu tetu; u mjeri u kojoj je naknadio tetu putniku organizator putovanja stjee sva prava koja bi putnik imao prema treoj osobi odgovornoj za ovu tetu (pravo na regres) razmjerno sniziti cijenu putniku ako su usluge iz ugovora o organiziranju putovanja nepotpuno ili neuredno izvrene, pod uvjetom da je putnik stavio prigovor organizatoru putovanja u roku od osam dana od dana zavretka putovanja, s time da zahtjev za snienje cijene ne utjee na pravo putnika da zahtijeva naknadu tete Obveze putnika: 14

patiti ugovorenu cijenu, pravodobno dostaviti sve podatke potrebne za organiziranje putovanja voditi brigu da on osobno, njegove osobne isprave i njegova prtljaga ispunjavaju uvjete predviene graninim, carinskim, sanitarnim, monetarnim i drugim propisima Posebna prava i obveze ugovornih strana: zamjena putnika: ako je sprijeen zapoeti ugovoreno putovanje, putnik moe odrediti drugu osobu da se umjesto njega koristi ugovorenim uslugama ako ta osoba udovoljava posebnim zahtjevima predvienim za ugovoreno putovanje i ako o tome pravodobno obavijesti organizatora putovanja, zamijenjeni i novi putnik solidarno su odgovorni za plaanje cijene i trokova izazvanih zamjenom promjena ugovorene cijene: organizator putovanja moe zahtijevati poveanje ugovorene cijene ako je nakon sklapanja ugovora dolo do promjena u teaju ugovorene valute, do poveanja trokova prijevoza, ukljuujui i trokove goriva ili do poveanja pristojbi za odreene usluge koje utjeu na cijenu putovanja, a za koje nije znao ni mogao znati; pravo na poveanje ugovorene cijene organizator putovanja moe ostvariti samo ako je ono predvieno u ugovoru; Ako bi poveanje cijene iznosilo vie od 10 posto od ugovorene cijene, putnik ima pravo raskinuti ugovor bez obveze na naknadu tete i pravo na povrat uplaene cijene. pravo putnika na raskid ugovora: putnik moe raskinuti ugovor na dva naina: pravodobni raskid je onaj koji je izjavljen u razumnom roku prije poetka putovanja i tada organizator ima pravo na naknadu administrativnih trokova; nepravodobni raskid onaj neposredno prije putovanja, a pritom organizator moe traiti naknadu u odreenom postotku ugovorene cijene; organizator ima pravo samo na naknadu trokova ako je putnik raskinuo ugovor zbog vie sile ili je putnik odnosno organizator naao odgovarajuu zamjenu; ako putnik raskine ugovor nakon poetka putovanja, organizator ima pravo na puni iznos ugovorene cijene putovanja. Pravo organizatora na raskid ugovora Organizator moe raskinuti ugovor ako prije ili za vrijeme sklapanja ugovora nastupe vanjske izvanredne i nepredvidive okolnosti koje se nisu mogle sprijeiti, izbjei ili otkloniti i u sluaju da se za putovanje nije prijavio broj putnika koji je potreban za organiziranje putovanja, s tim da putnik o tome bude obavijeten pet dana prije puta Posredniki ugovor o putovanju 411. Predmet posrednikog ugovora o putovanju: su pojedinane turistike usluge Posrednikim ugovorom o putovanju posrednik se obvezuje sklopiti, u ime i za raun putnika, bilo ugovor o organiziranju putovanja, bilo ugovor o izvrenje jedne ili vie posebnih usluga koje omoguuju da se ostvari neko putovanje ili boravak, a putnik se obvezuje za to platiti naknadu. Ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem (Ugovor o alotmanu) 412. Ugovor o alotmanu (ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem) 413. Koji je drugi naziv za ugovor o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem? Ugovorom o alotmanu ugostitelj se obvezuje u odreenom razdoblju staviti na raspolaganje turistikoj agenciji odreeni broj leaja, odnosno smjetajnih jedinica u odreenom objektu, pruiti ugostiteljske usluge osobama koje uputi agencija i platiti joj odreenu proviziju, a turistika agencija se obvezuje popunjavati ih odnosno obavijestiti u ugovorenim rokovima da to ne moe uiniti te platiti cijenu usluga, ako se koristila ugovorenim smjetajem. Ako ugovorom nije drukije odreeno, smatra se da su ugostiteljski smjetaji stavljeni na raspolaganje za jednu godinu. To je: tipian, imenovan, samostalan, strogo formalan, konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan ugovor. 414. Obveze turistike agencije kod ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem Obveze turistike agencije: 14

duna je obavjeivati ugostitelja o tijeku popune ugovorenih smjetaja duna je u ugovorenim ili uobiajenim rokovima obavijestiti ugostitelja o tome da ne moe popuniti ugovoreni smjetaj i dostaviti mu listu gostiju te u obavijesti odrediti rok do kojega ugostitelj moe slobodno njime raspolagati pridravati se ugovorenih cijena i ne smije osobama koje alje u ugostiteljski objekt zaraunavati vie cijene za ugostiteljske usluge od onih koje su predviene ugovorom o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem ili ugostiteljskim cjenikom platiti cijenu ugostiteljskih usluga ugostitelju poslije njihova izvrenja. duna je osobama koje alje ugostitelju na temelju ugovora o raspolaganju ugostiteljskim smjetajem izdati posebnu pisanu ispravu Obveze ugostitelja: duan je preuzeti konanu i neopozivu obvezu da u odreenom razdoblju stavi na raspolaganje ugovoreni broj leaja, odnosno drugih smjetajnih jedinica i prui osobama koje upuuje turistika agencija usluge navedene u posebnoj pisanoj ispravi ne moe ugovoriti s drugom turistikom agencijom raspolaganje smjetajem koji je objekt ve sklopljenog ugovora o alotmanu duan je osobama koje uputi turistika agencija pruiti usluge pod istim uvjetima kao i osobama s kojima je neposredno sklopio ugovor o ugostiteljskim uslugama pridravati se ugovorenih cijena i ne moe mijenjati ugovorene cijene ako o tome ne obavijesti turistiku agenciju najmanje est mjeseci unaprijed, osim u sluaju promjene u teaju razmjene valuta koje utjeu na ugovorenu cijenu duan je turistikoj agenciji isplatiti proviziju na promet ostvaren na temelju ugovora o alotmanu Poseban oblik ugovora o alotmanu je onaj s "garancijom punjenja" obveza turistike agencije na punjenje kapaciteta ugostitelja u tom je ugovoru tono unaprijed utvrena jer ona nema pravo da pravodobnim obavjetavanjem o nemogunosti popunjavanja kapaciteta otkae ugovor u cjelini ili djelomino. Obveza agencije sastoji se u tome da je duna platiti ugostitelju naknadu za neiskoriten leaj i dan u fiksnom iznos obino 50 do 75 posto vrijednosti neiskoritenih usluga (puno za prazno). Ugovor o ugostiteljskoj ostavi Ugovorom o ugostiteljskoj ostavi obvezuje se ugostitelj ostavoprimac primiti pokretnu stvar od gosta ostavodavca koju je on donio sa sobom u ugostiteljski objekt te uvati je i vratiti je kad je gost bude zatraio. 415. Odgovornost ugostitelja za stvari koje mu nisu predane na uvanje Ugostitelji odgovaraju za nestanak, unitenje ili oteenje stvari koje su gosti donijeli, ali najvie do 10.000 kuna. To znai da ugostitelji odgovaraju prema kriteriju ograniene uzrone (objektivne) odgovornosti. Odgovaraju bez obzira na krivnju, a oteenik dokazuje samo uzronu vezu izmeu tetne radnje i tete. 416. Odgovornost ugostitelja za stvari koje su mu ostavljene na uvanje Ugostitelj duguje punu naknadu ako mu je gost predao stvar na uvanje te ako je teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara to znai da odgovara po kriteriju pretpostavljene krivnje. To je osobiti oblik ugostiteljske ostave, jer gost eli da se odreene stvari, npr. dragocjenosti, motorna vozila, novac i dr. deponiraju na za to odreena mjesta. Ugostitelj se obvezuje primiti, uvati i vratiti stvar kad je gost bude zatraio. Gost je duan prijaviti nestanak, unitenje ili oteenje stvari im za njih dozna, jer inae ima pravo na naknadu samo ako dokae da je teta nastala krivnjom ugostitelja ili osobe za koju on odgovara. Nikakav pravni uinak nemaju objave istaknute u prostorijama ugostitelja kojima se iskljuuje, ograniava ili uvjetuje njegova odgovornost za stvari koje su gosti donijeli. Ugostitelji koji primaju goste na noenje imaju pravo zadrati stvari koje su gosti donijeli do potpune naplate potraivanja za smjetaj i ostale usluge. Odgovornost ugostitelja se iskljuuje: u sluaju nastupanja vie sile, zbog nekog uzroka u samoj stvari, ako su stvari nestale ili su oteene ponaanjem samog gosta odnosno ponaanjem osoba koje je on doveo ili su mu dole u posjet. Ugovor o hotelskim uslugama 14

Tim su ugovorom obuhvaeni: izravni ugovor o hotelskim uslugama i agencijski ugovor o hotelskim uslugama (ugovor o rezervaciji). Izravnim ugovorom o hotelskim uslugama obvezuje se ugostitelj (hotelijer) da e gostu koji od njega to izravno zatrai pruiti privremeni smjetaj i uzgredne usluge u objektima pod njegovim nadzorom, a gost se obvezuje za pruene usluge platiti naknadu (cijenu). Posrijedi je uvijek izravan odnos gosthotelijer bez sudjelovanja putnike agencije. Agencijski ugovor o hotelskim uslugama je onaj kojim se hotelijer obvezuje da e na zahtjev turistike agencije za njezine klijente korisnike usluga rezervirati smjetaj, prehranu i ostale usluge po ugovorenim cijenama i da e joj platiti proviziju, a putnika se agencija obvezuje platiti pruene usluge, a ako usluge plaa izravno korisnik obvezuje se izdati turistiku uputnicu (voucher). To je neimenovan, konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i neformalan ugovor. Taj ugovor ima dvije inaice, a razlikuju se po tome odnose li se na individualne goste ili skupinu gostiju. Razlika u odnosu na ugovor o alotmanu je u slijedeem ugovor o alotmanu sklapa za vei broj skupina, a ugovor o hotelskim uslugama sklapa agencija s hotelijerom od sluaja do sluaja kod alotmana hotelijer stavlja agenciji na raspolaganje svoje kapacitete za cijelo vrijeme trajanja ugovora, a kod ugovora o hotelskim uslugama rezervirane usluge se pruaju u tono odreeno vrijeme (oddo) ugovor o hotelskim uslugama se sklapa na krae vrijeme, a ugovor o alotmanu se sklapa na dui rok kod alotmana usluge plaa agencija, a kod agencijskog ugovora o hotelskim uslugama ili agencija ili gost agencijski ugovor o hotelskim uslugama moe sklopiti bilo koja turistika agencija pa i manja, dok ugovor o alotmanu redovito sklapaju velike putnike agencije (tour operators) Ugovor o uslugama prehrane i toenja pia Ugostitelj se obvezuje pruiti gostu usluge davanja hrane i pia prema narudbi, a gost se za to obvezuje platiti naknadu. I taj je ugovor vrsta ugovora o ugostiteljskim uslugama pa se i na njega primjenjuju opa pravila zajednika za sve takve ugovore. Taj je ugovor neimenovan, konsenzualan, dvostranoobvezan, naplatan i neformalan. Moe se sklopiti izravno, ali i putem turistike agencije. 417. Razlika izmeu ugovora o kupoprodaji i ugovora o licenciji Kod kupoprodaje se stjee vlasnitvo, dok se kod licencije tek ustupa pravo iskoritavanja na odreeno vrijeme. Kod kupoprodaje se plaa cijena, dok se kod licencije plaa naknada. Kupoprodaja je naelno neformalan ugovor (samo ugovor o kupoprodaji nekretnina mora biti sklopljen u pisanom obliku), dok je licencija formalan ugovor. Objekt ugovora o kupoprodaju mogu biti stvari, prava i imovina, dok su predmet ugovora o licenciji izum, znanje i iskustvo, industrijski uzorak te robni i usluni ig. UGOVOR O LICENCIJI 418. to je licenca kao latinska rije? lat. licentia=doputenje, dozvola, odobrenje 419. Ugovor o licenciji / Licencija Ugovorom o licenciji obvezuje se davatelj licencije ustupiti stjecatelju licencije u cijelosti ili djelomino pravo iskoritavanja izuma, znanja i iskustva, iga, uzorka ili modela, a stjecatelj licencije obvezuje se platiti mu za to odreenu naknadu. Licencija je dvostrano obvezni ugovor kojim se davalac licencije obvezuje da e stjecatelju licencije ustupiti pravo privrednog koritenja nekog iskljuivog prava industrijskog vlasnitva (patent, industrijski uzorak ili model, robni ili usluni ig) ili znanje i iskustvo kojim davalac licencije de facto raspolae. 420. Primjer licencije softverska licenca zakonski dokument kojim se ograniava koritenje softvera, softverska licenca najee dolazi iskljuivo u elektronskom obliku te je korisnik prisiljen prihvatiti licencu ukoliko eli koristiti softver, veina korisnika ne moe protumaiti ovakav zakonski dokument, a u podruju raunarnog softvera zakon je ionako teko primjenjiv, zbog tih razloga gotovo svi korisnici prihvate licencu bez da je proue licencija za Miss Universe koju ima Donald Trump "Lewis" 14

Ugovor o licenciji je: imenovan, formalan jer mora biti sklopljen u pisanom obliku, konsenzualan jer je za valjanost ugovora dostatno da su se stranke sporazumjele o bitnim sastojcima, dvostranoobvezan i naplatan. Bitni sastojci su: predmet licencije i naknada. 421. Predmet ugovora o licenciji Iz teksta ZOO-a proizlazi da su predmet ugovora o licenciji: izum (pronalazak), znanje i iskustvo (tzv. know-how), industrijski uzorak (dvodimenzionalna tvorevina) i model (trodimenzionalna tvorevina) te robni i usluni ig Predmet ugovora o licenciji je pravo industrijskog vlasnitva, npr. izuma ili modela ili iga. Znai stjecatelj licencije dobiva od izumitelja npr. iga upute/nacrte i sl. kako da napravi isti takav ig (kod kupoprodaje po uzorku ili modelu to je gotovi izraen model npr. sata prema kojem se on prodaje dalje tj. nudi se kupcu koji prema tom modelu pravi narudbu po kojoj e se izraditi 1000 istih takvih proizvoda). Licencija se moe odnositi i na tehniko znanje ili tehniko iskustvo (know-how) ili pak na poseban oblik know-howa, na zatieno znanje. Oblije proizvoda mora biti novo i osobito, a pri njihovoj ocjeni ono je uinjeno dostupnim javnosti ako je objavljeno slijedom prijave ili priznanja industrijskog oblija, izlagano ili rabljeno na tritu ili otkriveno na drugi nain. 422. to su patent, izum i ig 423. Da li se izum patent titi? Izum (pronalazak) novo je rjeenje odreenog tehnikog problema, a rezultat je stvaralakog rada koji j tehniki izvediv i moe se primijeniti u industrijskoj ili u drugoj djelatnosti. Radi zatite izumiteljevih prava izum se moe zatiti ishoenjem patenta od Drvnog zavoda za patente. Patent je isprava to je izdaje ovlateni organ, kojom se potvruju izumiteljeva prava. Nositelj patent ima iskljuivo pravo iskoritavanja zatienog izuma, to znai da ima pravo iskljuiti svakog treeg od iskoritavanja patanta bez dozvole. Ako nositelj patenta ne iskoritava osobno patentirani izum, moe pravo iskoritavanja u cjelosti ili djelomino prenijeti na drugoga ugovorom o licenciji. Know-how (znanje i iskustvo) u uem smislu je primjenjeno tehniko znanje te metode i podaci potrebni za praktino ostvarenje i primjenu tehnike koja slui u industrijske svrhe. To su sva ona znanja i iskustva koja se ne mogu prijaviti radi stjrcanja patenta, a kojima se mora vladati da bi se mogao primijeniti patentirani ili nepatentirani pronalazak, nove tehnologije i sl. Ne uiva patentnu zatitu i najbolje ga je zatiti ugovorom o licenci. 424. Razlika uzorka i modela Uzorak je dvodimenzionalna tvorevina, slika ili crte to moe posluiti kao podloak i prenijeti se na industrijski ili obrtniki proizvod (npr. na tekstil). Model je trodimenzionalna tvorevina (tijelo) koja je industrijski ili obrtniki proizvod ili se na takav proizvod moe prenijeti (npr. kutija za radio). ig je znak koji se moe grafiki prikazati i koji je prikladan za razlikovanje proizvoda i usluga jednog sudionika u gospodarskom prometu od proizvoda i usluga drugog sudionika u tom prometu. igom se tite znakovi, posebice rijei, slova, brojke, kratice, grafiki prikazi. 425. Na koje vrijeme se daje pravo koritenja licencije (20 godina), modela i uzorka (10 godina)? / Kod licenencije za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela koji je najdui rok trajanja / Koji je krajnji rok licencije za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela? / Rokovi kod ugovora o licenciji 15

Licencija za iskoritavanje patentiranog izuma, uzorka ili modela ne moe biti sklopljena za vrijeme dulje od trajanja zakonske zatite tih prava, to bi znailo da se licencija za iskoritavanje patentiranog izuma moe dati za razdoblje ne due od 20 godina, a licenija za iskoritavnje uzorka i modela za razdoblje ne due od 10 godina. 426. Kriteriji podjele licencnih ugovora prema predmetu licencije (prenosi li se izum ili know-how) prema podruju na kojem je dana (prostorno ograniena ili neograniena) prema vremenu trajanja (ono koje odreeno ugovorom ili do isteka roka zatite) prema opsegu prava iskoritavanja (iskljuiva ili neiskljuiva) 427. Pojavni oblici licencije Oblici ugovora o licenciji: 428. Iskljuiva licencija 429. Iskljuiva licencija se: podrazumijeva mora izriito ugovoriti. 430. Stjecatelj je stekao iskljuivu licencu. Na to ga ona ovlauje i kako se stie? / Da li je bolja iskljuiva licencija i na to ona ovlauje? / Zato je bolja iskljuiva licencija za stjecatelja? Za stjecatelja je bolja iskljuiva licencija jer je njegov poloaj gospodarski povoljniji iz razloga to prema drugima moe zahtijevati da se suzdre od iskoritavanja tog istog predmeta i takoer moe dati drugome predmet u podlicenciju. Iskljuiva licencija mora biti ugovorena. 431. Koje su obveze davatelja iskljuive licencije? Ako je ugovorena iskljuiva licencija, davatelj licencije ne moe ni u kojem obliku sam iskoritavati predmet licencije, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome drugom u granicama prostornog vaenja licencije. 432. Koja je vrsta licencije najpovoljnija za stjecatelja? / Za stjecatelja licencije kakav je ugovor o licenciji najpovoljniji? Ugovor o iskljuivoj licenciji. 433. Da li se davanje podlicencije mora izriito ugovoriti? Da. 434. Pravo na davanje podlicencije se: podrazumijeva, mora izriito ugovoriti, protivi samoj prirodi posla. 435. Podlicencija se moe dati: uvijek ako se ugovorom dopusti uz dopustenje davatelja licencija 436. Podlicencija kod iskljucive licencije: uvijek ako ugovorom nije drukije odreeno ??? 437. Neiskljuiva licencija iskljuiva neiskljuiva: Iskljuiva licencija postoji onda ako stjecatelj licencije stjee iskljuivo pravo iskoritavanja predmeta licencije. Ona je predviena kao iznimka i mora biti izriito ugovorena jer se bez posebnog dogovora ugovorom o licenciji iskljuiva licencija ne prenosi. Ostale mogunosti iskoritavanja predmeta licencije zadrava davatelj licencije. Ako je ugovorena iskljuiva licencija, 15

davatelj licencije ne moe ni u kojem obliku sam iskoritavati predmet licencije, niti njegove pojedine dijelove, niti to povjeriti nekome drugom u granicama prostornog vaenja licencije. Povoljnija je za stjecatelja, jer ima potpunu slobodu ugovoriti podlicenciju, dok stjecatelj neiskljuive mora dobiti doputenje davatelja licencije. Dakle, stjecatelj iskljuive licencije je u povoljnijem poloaju jer moe dati predmet u podlicenciju. Neiskljuivom se licencijom predmet ugovora o licenciji moe dati treima na koritenje (i stvaratelj se moe koristiti svojim pronalaskom). Ako u ugovoru nije istaknuto o kakvoj je licenciji rije, smatra se da se radi o neiskljuivoj. Poduzee koje stjee pravo koritenja zatienog izuma, uzorka ili modela, ili ak nezatienog izuma koji jo nije patentiran, te tajnog znanja i iskustva, putem licencijskog ugovora stjee povlaten poloaj monopolista (ako je rije o iskljuivoj licenciji) te tako ima veliku prednost u privrednoj utakmici nad drugim proizvoaima kojima nije doputeno koritenje predmeta licencijskog ugovora. Na taj nain stjecatelj licencije, u pravilu, dolazi na jeftiniji i bri nain do mogunosti proizvodnje novih proizvoda nego da sam razvija novi proizvod na osnovi vlastitih istraivanja. Ovo potonje bi uz velike trokove zahtijevalo i kreativno i struno osoblje te dugo vrijeme za razradu novog proizvoda. ograniena neograniena: Smatra se da je licencija prostorno neograniena, ako ugovorom o licenciji nije prostorno ogranieno pravo iskoritavanja predmeta licencije. Pravo iskoritavanja predmeta licencije moe biti prostorno ogranieno samo ako to nije protivno hrvatskom Ustavu i zakonima. Pri ugovaranju prostorno ograniene licencije stranke moraju voditi brigu da se njome ne naruava jedinstveno trite RH jer bi u tom sluaju takvi ugovori bili nitetni, tj. ponitenje takvog ugovora mogao bi traiti i svaki trei 438. Podlicencija podlicencija: Podlicencija je ugovor kojim stjecatelj licencije moe pravo iskoritavanja licencije ustupiti drugome. Samo stjecatelj iskljuive licencije moe pravo iskoritavanja predmeta licencije ustupiti drugome podlicencija. Stjecatelj licencije ne moe dati drugome podlicenciju bez doputenja davatelja licencije. Kad je za davanje podlicencije potrebno doputenje davatelja licencije, ovaj ga moe odbiti stjecatelju iskljuive licencije samo iz ozbiljnih razloga. Ako je podlicencija dana bez pristanka davatelja licencije, on moe otkazati ugovor o licenciji bez otkaznog roka. 439. Obveze stranaka kod licencije 440. Obveze davatelja licencije / Temeljne obveze imatelja licencije Obveze davatelja licencije: predaja predmeta licencije u odreenom roku predati stjecatelju predmet licencije i dokumentaciju potrebnu za praktinu primjenu predmeta licencije davanje uputa i obavijesti dati stjecatelju sve upute i obavijesti potrebne na uspjeno iskoritavanje predmeta licencije jamstvo za izvodljivost i uporabljivost jamiti stjecatelju izvodljivost i uporabljivost predmeta licencije jamstvo da je davatelj nositelj prava jamiti da pravo iskoritavanja koje je predmet ugovora pripada njemu, da na njemu nema tereta i da nije ogranieno u korist nekog treega 441. Koje su temeljne obveze stjecatelja licencije? Obveze stjecatelja licencije: isplatiti davatelju ugovorenu naknadu u vrijeme i na nain odreen ugovorom iskoritavati predmet licencije na ugovorni nain, u ugovorenom opsegu i u ugovorenim granicama uzdrati se od koritenja naknadnih usavravanja predmeta licencije uvati predmet licencije u tajnosti i onda kad se ne radi o patentiranom izumu, nego o nepatentiranom izumu ili tajnom iskustvu i znanju obiljeiti robu oznakom iz koje je vidljivo da se radi o proizvodu proizvedenom po licenciji kada se naknada odreuje ovisno o opsegu iskoritavanja predmeta licencije, podnositi izvjea o opsegu iskoritavanja predmeta licencije i obraunati naknadu svake godine ako ugovorom nije odreen krai rok Prestanak ugovora o licenciji 15

protek vremena preutno obnavljanje licencije - Kad nakon proteka vremena za koje je ugovor o licenciji bio sklopljen stjecatelj licencije nastavi iskoritavati predmet licencije, a davatelj licencije se tome ne usprotivi, smatra se da je sklopljen nov ugovor o licenciji neodreenog trajanja, pod istim uvjetima kao i prijanji. otkaz ugovora ako otkazni rok nije odreen ugovorom, on iznosi est mjeseci smrt i steaj - U sluaju smrti davatelja licencije, licencija se nastavlja s njegovim nasljednicima, ako drukije nije ugovoreno. U sluaju smrti stjecatelja licencije, licencija se nastavlja s njegovim nasljednicima koji nastavljaju njegovu djelatnost. U sluaju smrti, prestanka pravne osobe i otvaranja steaja stjecatelja licencije, davatelj licencije moe raskinuti ugovor. UGOVOR O KONCESIJI 442. Ugovor o koncesiji Koncesija je ugovor s dravom kojim neki poduzetnik (ovlatenik prava; koncesionar) dobiva odobrenje odnosno stjee pravo, uz plaanje naknade dravi, gospodarskog iskoritavanja prirodnih bogatstava i drugih dobara za koje je zakonom utvreno da su od interesa za dravu, pravo obavljanja neke djelatnosti od interesa za dravu i pravo koritenja objekata i postrojenja za obavljanje tih djelatnosti. Bitno je obiljeje koncesije postojanje dvaju akata: odluke o koncesiji (koju donosi drava) i ugovora o koncesiji (izmeu drave i ovlatenika prava). Ugovor o koncesiji je ugovor kojim se davalac koncesije (drava ili ua jedinica, upanija, opina) obvezuje odreena gospodarska prava, obino ograniavajui svoja vlasnika prava na odreeno ili neodreeno vrijeme (s pravom otkaza), podijeliti koncesionaru na iskoritavanje obino obnovljivog ili neobnovljivog prirodnog bogatstva ili dobra u opoj uporabi, odnosno objekta, postrojenja ili pogona uz naknadu. Ovdje je rije o gospodarskoj koncesiji na koji se primjenjuju odredbe trgovakog prava (a ako je koncesionar stranac meunarodnog trgovakog prava), bez obzira na to to je jedna stranka drava, a druga domaa, ili strana, fizika ili pravna osoba. Ako su obje stranke drave, onda se radi o tzv. politikoj koncesiji (vojne baze, luke, prolazi i sl.) i na njihove odnose primjenjuju se norme. Zakon o koncesijama kae slijedee: Koncesija za gospodarsko koritenje opeg ili drugog dobra jest ugovorom ureen pravni odnos iji je predmet koritenje opeg ili drugog dobra za koje je zakonom odreeno da je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku. Koncesija za javne radove jest ugovorom ureen pravni odnos iji je predmet izvoenje radova ili projektiranje i izvoenje radova, a koji se odnose na jednu ili vie djelatnosti. Koncesija za javne usluge jest ugovorom ureen pravni odnos iji je predmet pruanje jedne ili vie usluga u opem interesu. Trajanje koncesije se mora odrediti na nain koji ne ograniava trino natjecanje vie nego to je to nuno kako bi se osigurala amortizacija ulaganja koncesionara i razuman povrat uloenog kapitala, istovremeno uzimajui u obzir rizik koji je povezan s gospodarskim koritenjem koncesije. Davatelj koncesije moe biti: Hrvatski sabor, Vlada Republike Hrvatske, sredinja tijela dravne uprave, u ime Republike Hrvatske, nadlena tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, u ime jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, te pravne osobe posebnim propisima ovlatene za davanje koncesija. Ugovorom o koncesiji odreuju se prava i obveze davatelja koncesije i koncesionara u skladu s odredbama Zakona te posebnih propisa kojima se ureuje odreena koncesija. Osim u opem propisu ZOK-a, odredbe o koncesijama nalaze se i u posebnim propisima kao lex specialis kojima se ureuju odreene djelatnosti (Zakon o komunalnom gospodarstvu, Zakon o cestama). UGOVOR O PRIJEVOZU 443. Ugovor o projevozu 15

Ugovorom o prijevozu prijevoznik se obvezuje prevesti na odreeno mjesto neku osobu ili stvar, a putnik odnosno poiljatelj se obvezuje da mu za to plati odreenu naknadu. Dvije temeljne skupine ugovora o prijevozu su: ugovor o prijevozu osoba i prtljage i ugovor o prijevozu stvari. S obzirom na vrste prijevoza postoje, posebni oblici ugovora o prijevozu stvari su: ugovor o prijevozu stvari eljeznicom ugovor o prijevozu stvari u pomorskoj i unutranjoj plovidbi ugovor o prijevozu stvari u cestovnom prometu ugovor o prijevozu stvari u zranoj plovidbi ZOO sadri samo ope norme koje se primjenjuju na sve te ugovore, a posebni su oblici ugovora to ih zahtijevaju pojedine vrste prijevoza ureeni posebnim zakonima. Ope odredbe za sve ugovore o prijevozu: subjekti su prijevoznik i poiljatelj, odnosno prijevoznik i putnik prijevoznik je fizika ili pravna osoba koja se bavi prijevozom kao svojim redovitim poslovanjem, ali i svaka druga osoba koja na temelju ugovora o prijevozu obavlja prijevoz uz naknadu visina naknade za prijevoz odreuje se, po pravilu, tarifom ili kojim drugim aktom, i vea se naknada ne moe ugovoriti naknada se moe utvrditi i ugovorom, a ako nije utvrena ni tarifom ni ugovorom, prijevoznik ima pravo na uobiajenu naknadu za odreenu vrstu prijevoza prijevoznik ne moe odustati od ugovora o prijevozu, a putnik i poiljatelj mogu ako najave odustanak prije poetka prijevoza, ili ako odustanu zbog zakanjenja ili odbijanja prijevoznika da obavi prijevoz ako poiljatelj i putnik odustanu prije nego je prijevoz zapoeo, duni su nadoknaditi tetu koja je zbog toga nastala prijevozniku ako je prijevoznik toliko zakasnio s prijevozom da druga strana vie nema interesa za ugovoreni prijevoz, ili kad prijevoznik nee ili ne moe izvriti ugovoreni prijevoz, putnik ili poiljatelj moe zahtijevati povrat plaene naknade za prijevoz Ugovor o prijevozu stvari 444. Koji su bitni elementi ugovora o prijevozu? Stvar i naknada Ugovorom o prijevozu stvari prijevoznik se obvezuje stvar koju je primio radi prijevoza predati na odreenom mjestu poiljatelju ili primatelju, a poiljatelj se obvezuje na plaanje naknade. Odnosi izmeu prijevoznika i poiljatelja Obveze poiljatelja: duan je obavijestiti prijevoznika o svim podacima koji se odnose na poiljku - ako zbog proputanja izvjea ili davanja lanih podataka prijevozniku nastane teta, poiljatelj ju je duan nadoknaditi duan je zapakirati stvari na propisan ili uobiajen nain kako se ne bi ugroavala sigurnost ljudi i dobara i kako ne bi nastala materijalna teta ako zbog nedostataka u pakiranju nastane teta treim osobama dok se stvar nalazi kod prijevoznika, za tetu odgovara prijevoznik duan je isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz i trokove u vezi s prijevozom Obveze prijevoznika: temeljna mu je obveza izvriti prijevoz ugovorenim putem duan je upozoriti poiljatelja na nedostatke pakiranja koji se mogu opaziti jer inae odgovara za oteenje poiljke koje bi se dogodilo zbog tih nedostataka duan je odbiti poiljku ako su nedostaci pakiranja takvi da ugroavaju sigurnost osoba ili dobara prijevoznik je duan obavjetavati poiljatelja o svim okolnostima koje bi bile od utjecaja na izvrenje prijevoza i postupiti po uputama to ih od njega dobije. ima obvezu izdavanja teretnog lista odnosno tovarnog lista, teretnice ili potvrde o primitku stvari na prijevoz odgovara za potpun ili djelomian gubitak, oteenje i zakanjenje poiljke od trenutka preuzimanja do njezine predaje Ugovaratelji su duni o poiljci predanoj na prijevoz nainiti teretni list. Teretni list je isprava kojom se potvruje da je zakljuen ugovor o prijevozu robe odnosno tereta. Koristi se u svim granama prijevoza kopnenom, pomorskom, zranom i mjeovitom (multimodalnom) prijevozu. 15

Teretni list mora sadravati: nadnevak i mjesto nainjenja, ime (tvrtku, naziv) i adresu poiljatelja i prijevoznika, registarski broj vozila, podatke o vrsti, koliini i pakiranju poiljke, popis isprava koje se prilau uz teretni list, nadnevak i mjesto utovara, ime (tvrtku, naziv) i adresu primatelja, odredite i mjesto istovara, iznos naknade za prijevoz, odnosno zabiljeku da je naknada plaena unaprijed, trokove prijevoza, odredbu o iznosu kojim je poiljka optereena, potpise obiju strana. 445. Tovarni list i teretnica Tovarni list je prijevozna isprava u eljeznikom, cestovnom i zranom prijevozu kojom prijevoznik potvruje da je primio na prijevoz odreenu koliinu robe. Sadraj tovarnog lista: mjesto i nadnevak sastavljanja naznaka odredinog kolodvora koja mora odgovarati imeniku eljeznikih kolodvora ime i prezime ili naziv primatelja i njegova adresa naznaka vrste i teine stvari ime i prezime ili naziv poiljatelja te njegov potpis koji moe biti zamijenjen posebnim peatom ig otpremnog kolodvora iznos prijevoznih i ostalih trokova popis isprava koje se prilau uz tovarni list Moe sadravati i druge podatke. Tovarni list je tiskani obrazac, izdaje se u najmanje tri primjerka. Iako tovarni list nije javna isprava ni vrijednosni papir, njegovo postojanje izaziva odreene pravne uinke. 446. Teretnica / Teretnica i vrste tretnica Teretnica (konosman) se izdaje za prijevoz stvari morem. U pomorskoj plovidbi moe se umjesto teretnice izdati teretni list, elektroniku izmjenu podataka ili drugu ispravu o prijevozu. Teretnica je isprava o pomorskom prijevozu kojom brodar (prijevoznik) potvruje da je stvari primio na prijevoz i da e ih na odreditu predati zakonitom imatelju isprave. Prijevoznik je duan izdati teretnicu krcatelju, na njegov zahtjev, nakon zavretka ukrcavanja. TERETNICA ili konosman (Bill of Lading) je isprava kojom brodar potvruje da je preuzeo na prijevoz odreenu poiljku u prividno dobrom stanju. Njome se brodar obvezuje da e poiljku prevesti do odredita naznaenog na teretnici, da e je zatititi od oteenja ili gubitka te da e je predati na odreditu u stanju u kojem ju je i primio. Ima znaenje vrijednosnog papira koji se moe prenositi s jedne osobe na drugu njome se moe trgovati. Teretnica moe biti: ISTA TERETNICA bez primjedbe na stanje sadraja robe i ambalau, samo se ona moe koristiti kao dokumentarni akreditiv NEISTA TERETNICA s primjedbom na stanje u kojem je roba predana na brod Vrste teretnica: Teretnica primljeno na ukrcaj brodar potvruje da je teret primio na ukrcaj i da e ga prevesti prvim svojim brodom koji plovi u smjeru odredita Teretnica ukrcano na brod brodar potvruje da je odreeni teret ukrcao, navodei u njoj ime brodara i vrijeme kada je ukrcaj izvren Teretnica na ime glasi na ime osobe kojoj se treba predati teret u odredinoj luci, ne moe se prenositi na drugu osobu indosmanom, ve ustupanjem (cesijom) Teretnica po naredbi najvie se koristi u praksi,prenosi se indosmanom 15

Teretnica na donositelja prenosi se predajom, izgubila na znaenju, jer ukoliko je teretnica po naredbi, bianko indosirana ima znaenje teretnice na donositelja Direktna teretnica brodar preuzima obvezu da e izvriti itav transport ili da e osigurati izvrenje itavog transporta iz luke ukrcaja do mjesta koje je u teretnici naznaeno, a odgovara i za izbor svih vozara Teretnica nedostupiva glasi na ime, neprenosiva je i ne moe se cesijom ustupiti drugoj osobi, koristi se kada se eli sprijeiti da se roba preuzme ili da se njezino vlasnitvo prenosi na drugoga Sastojci teretnice: naziv i sjedite tvrtke ili ime i prebivalite prijevoznika koji izdaje teretnicu ime i ostali podaci o identitetu broda naziv i sjedite tvrtke ili ime i prebivalite krcatelja naziv i sjedite tvrtke ili ime i prebivalite primatelja, ili oznaku "po naredbi" ili "na donositelja" ime luke odredita ili podatak o mjestu ili vremenu gdje ili kada e se odrediti luka odredita koliina tereta prema broju komada, teini, obujmu ili drugoj jedinici mjere ve prema vrsti tereta vrsta tereta i oznake koje se na njemu nalaze stanje tereta ili omota prema vanjskom izgledu odredbe o vozarini, mjesto i nadnevak tereta i izdavanja teretnice Teretnicu izdaje brodar (prijevoznik) i potpisuje ju osobno ili preko punomonika. Teretnica ima trostruko znaenje: njome se potvruje da postoji ugovor o prijevozu slui kao dokaz da je brodar primio teret na prijevoz njome se utvruje pravni odnos prema primatelju stvari Raspolagati teretnicom znai raspolagati robom na koju ona glasi, a prenositi se moe cesijom ("na ime"), indosamentom ("po naredbi") i predajom ("na donositelja"). Teretnica je vrijednosni papir pa tko raspolae teretnicom raspolae i robom na tritu i u prijevozu. 447. Odgovornost prijevoznika za gubitak ili oteenje stvari, kada se oslobaa odgovornosti? 448. Ugovor o prijevozu koji kriterij odgovornosti Zakon usvaja za gubitak i oteenje poiljke i za zakanjenje? / Po kojem kriteriju odgovara prijevoznik za gubitak i oteenje poiljke u prijevozu? Odgovornost za gubitak ili oteenje poiljke Tijekom prijevoza stvar se moe izgubiti ili otetiti. Ope je pravilo da prijevoznik odgovara za potpun ili djelomian gubitak, oteenje i zakanjenje poiljke od trenutka preuzimanja do njezine predaje, osim ako ne dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. Prijevoznik se oslobaa ako dokae da su gubitak ili oteenja nastali zbog: radnje ovlatene osobe svojstva same poiljke uzroka koji se nisu mogli predvidjeti, izbjei ili ukloniti Njegova je odgovornost subjektivna kod koje je krivnja predmnijevana (kriterij predmnijevane krivnje). Ta se odgovornost ne moe iskljuiti niti smanjiti ugovorom o prijevozu, opim uvjetima prijevoza, tarifama ili bilo kojim drugim aktom jer bi takva odredba bila nitetna. Odnos prijevoznika i primatelja Prijevoznik je duan obavijestiti primatelja bez odgaanja da je poiljka prispjela, staviti mu je na raspolaganje kako je ugovoreno i podnijeti mu teretni list. Preuzimanjem poiljke i teretnog lista primatelj se obvezuje isplatiti prijevozniku naknadu za prijevoz, ako nije to drugo odreeno u ugovoru o prijevozu ili u teretnom listu, te mu isplatiti iznose kojima je poiljka optereena. Zajednika obveza prijevoznika i primatelja je utvrivanje istovrsnosti i stanja poiljke. Ako se utvrdi da poiljka nije ona koja je bila predana prijevozniku, ili da je oteenje vee nego to je prijevoznik tvrdio, trokove utvrivanja snosi prijevoznik. Ugovor o prijevozu osoba 449. Po kojem kriteriju odgovara prijevoznik za prtljagu koju mu je putnik predao, a po kojem za prtljagu koju putnik dri uza sebe? 15

Odgovornost za prtljagu predanu na prijevoz i za ostale stvari Za gubitak i oteenje prtljage koju mu je putnik predao prijevoznik odgovara, osim ako dokae da je teta nastala bez njegove krivnje odgovornost po kriteriju krivnje kriterij pretpostavljene krivnje. Za oteenje stvari koje putnik dri uza se prijevoznik odgovara samo ako mu se dokae krivnja odgovornost po kriteriju krivnje kriterij dokazane krivnje. BANKARSKI UGOVORI 1. Bitna obiljeja bankovnih ugovora (Gorenc & ZOO 2008) Za razliku od ostalih ugovora trgovakog prava (iji je predmet ugovora roba, usluge i iznimno neko pravo npr. pravo na koritenje izuma), obiljeje bankovnih ugovora je da je njihov predmet poslovanja primanje novanih depozita i davanje kredita, promet novca i vrijednosnih papira i drugih plasmana u obavljanju djelatnosti utvrenih Zakonom, kao i odreenih usluga u svezi s platnim prometom. Posebnosti bankovnih ugovora: U bankovnim ugovorima jedna je strana uvijek banka, a samo iznimno neka druga organizacija ako je izriito ovlatena za obavljanje odreenih bankovnih poslova, dok druga strana moe biti svaka pravna i fizika osoba, bilo domaa bilo strana. Bankovni su ugovori po pravilu formalni jer se za njihovu valjanost zahtijeva zakonski oblik. Bankovni ugovori su tipini dvostranoobvezni ugovori u kojima su stranke i vjerovnik i dunik. Kako se banka profesionalno bavi bankovnom djelatnou, za sve je bankovne ugovore predviena naplatnost za uinjene usluge. Pri bankovnim se ugovorima uglavnom radi o novanim inidbama te se na njih primjenjuju pravila koja se primjenjuju na novane obveze. Banke se obino slue formularnim ugovorima. Bankovni ugovori su u svojoj biti tipini ugovori trgovakog prava i podvrgnuti su odredbama toga prava ako nema posebnih odredaba bankovnog prava kao specifinog instituta u sklopu trgovakog prava. Na bankovne ugovore ponajprije se primjenjuju odredbe samog ugovora (izriita volja ugovornih stranaka), koje ne smiju biti u suprotnosti s prisilno-pravnim propisima onoga prava koje se na bankovni ugovor primjenjuje. Podredno se primjenjuju dispozitivni i prisilno-pravni propisi prava kojemu je podreen bankovni ugovor, kao i posebni propisi koji ureuju posebne bankovne ugovore, npr. propisi o mjenici, eku. 2. Bankovni ugovori! (Gorenc & ZOO 2008) ugovor o novanom pologu (imenovani) ugovor o ulogu na tednju (imenovani) ugovor o poloenju vrijednosnih papira (imenovani) ugovor o bankarskom tekuem raunu (imenovani) ugovor o sefu (imenovani) ugovor o kreditu (imenovani) ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (imenovani) ugovor o akreditivu (imenovani) ugovor o bankarskom jamstvu (imenovani) ugovor o diskontu mjenice (neimenovani) ugovor o forfaitu (neimenovani) ugovor o factoringu (neimenovani) Ugovor o bankarskom novanom pologu (Gorenc & ZOO 2008) Ugovor o bankarskom novanom pologu (depozitu) poloitelj (deponent) se obvezuje poloiti u banci odreenu novanu svotu koju se banka obvezuje primiti, s time da stjee pravo raspolagati poloenim (deponiranim) novcem i duna ga je vratiti prema uvjetima predvienim ugovorom. Sklapanje ugovora o bankovnom novanom pologu moe biti obvezatno kad na sklapanje ugovora obvezuje zakon, ili dobrovoljno kad se na njegovo sklapanje odluuje deponent svojom voljom. Ugovor o novanom pologu je: konsensualan, neformalan, dvostranoobvezan, 15

naplatan i imenovan. Prema nekim autorima ovaj ugovor je vrsta ugovora o zajmu, a prema drugima radi se o nepravoj ostavi. Gospodarski cilj ovog ugovora nije davanje novca banci u zajam, nego polaganje novca u banku radi ostave, i to ne uvijek voljom deponenta, nego esto prisilno, ex lege. Vrste novanih pologa: po vienju poloitelj moe poloenim sredstvima raspolagati bez ogranienja u svako vrijeme i bez prethodnog otkaznog roka oroeni poloitelj moe raspolagati pologom samo i iskljuivo nakon isteka ugovorenog roka oroeni na neodreeno vrijeme s otkaznim rokom oroeni na odreeno vrijeme bez otkaznog roka prema namjeni koritenja s posebnom namjenom sredstva se mogu rabiti samo za namjene i uz uvjete utvrene ugovorom bez posebne namjene Banka otvara raun u korist i na teret kojega upisuje sve trabine i dugovanja koja proizau iz poslova s poloiteljem ili za njegov raun s treim. Banka je obvezna obavljati isplate s rauna u granicama raspoloivih sredstava. Banka je duna obavjeivati poloitelja o svakoj promjeni stanja na njegovu raunu. Banka plaa kamate na novac koji je kod nje poloen. Visina kamata utvruje se ugovorom o poloenju sredstava, a ako ugovorom nita nije predvieno, plaaju se zakonske kamate. Ugovor o ulogu na tednju / Ulog na tednju (Gorenc & ZOO 2008) Ugovor o ulogu na tednju je ugovor o novanom depozitu kojim se jedna ugovorna stranka (deponent) obvezuje drugoj stranci (depozitaru) poloiti odreenu novanu svotu s pravom raspolaganja tom svotom, a banka se obvezuje za primljenu novanu svotu izdati deponentu tednu knjiicu, deponirani novac vratiti i za njegovo koritenje plaati kamatu. Dakle, ako je novani polog primljen kao ulog na tednju, banka, odnosno tedionica izdaje poloitelju tednu knjiicu, a tedna knjiica moe biti izdana samo na ime odreene osobe. U tednu knjiicu se unose sve uplate i isplate novca. Na tedne uloge plaaju se kamate. Visina kamata utvruje se ugovorom o ulaganju, a ako ugovorom nita nije predvieno, plaaju se zakonske kamate. Ulozi na tednju mogu biti po vienju ili oroeni s otkaznim rokom i bez otkaznog roka. Ugovor o poloenju vrijednosnih papira (Gorenc & ZOO 2008) Ugovorom o poloenju vrijednosnih papira banka (depozitar) se obvezuje da e preuzeti vrijednosne papire radi uvanja, ostvarivanja prava i ispunjavanja obveza koje se u svezi s time zahtijevaju, a deponent se obvezuje platiti naknadu. Ugovor o poloenju vrijednosnih papira je imenovan, konsensualan, neformalan, dvostranoobvezan i naplatan ugovor. Oblici ugovora o poloenju vrijednosnih papira: zatvoreni depozit vrijednosni papiri su zatvoreni u posebnom omotu po pravilu zapeaenom, koji banka nije ovlatena otvarati nego ga je duna vratiti onako kako ga je primila - samo uvanje otvoreni depozit vrijednosni papiri su otvoreni i nezapeaeni, s time da ih banka uva, ali i obavlja sve radnje potrebne za ostvarivanje deponentovih prava iz vrijednosnih papira vrenje prava i obveza, odredbama ZOO-a je obuhvaen samo otvoreni depozit zbirni (skupni) depozit - Stranke mogu ugovoriti da umjesto vraanja vrijednosnih papira banka svoju obvezu iz ugovora ispunjava plaanjem odgovarajue svote. Takvom odredbom je omogueno stvaranje zbirnih depozita u koji se primaju vrijednosni papiri iste vrste razliitih imatelja. Deponent nema pravo traiti povrat deponiranih vrijednosnih papira, nego samo njihovu protuvrijednost. Banka je duna osigurati uvanje vrijednosnih papira s briljivou koja se zahtijeva od ostavoprimca uz naknadu i za raun poloitelja poduzimati i sve radnje radi ouvanja i ostvarivanja njegovih prava iz vrijednosnih papira. Banka je duna naplaivati dospjele kamate te glavnicu i uope sve iznose na koje poloeni papiri daju pravo, im oni dospiju za naplatu. Banka je duna staviti na raspolaganje 15

poloitelju naplaene iznose, a ako ovaj ima kod banke raun s novanim pologom, upisati ih u korist toga rauna. Banka je duna na zahtjev poloitelja vratiti vrijednosne papire u svako doba. Predmet vraanja su sami vrijednosni papiri, ako izmeu ugovornih strana nije dogovoreno da vraanje moe biti izvreno plaanjem odgovarajueg iznosa. 450. Ugovor o bankarskom tekuem raunu! / Ugovor o tekuem raunu Ugovor o bankarskom tekuem raunu (Gorenc & ZOO 2008) Ugovorom o bankarskom tekuem raunu banka se obvezuje nekoj osobi otvoriti poseban raun i preko njega primati uplate i obavljati isplate u granicama njezinih novanih sredstava i odobrenog kredita, a takoer ga izvjeivati o stanju salda. Klijent se pak obvezuje platiti proviziju i naknadu posebnih trokova za obavljene usluge. Pravna osnova ugovora o tekuem raunu jest ugovor o nalogu posebne vrste. Taj ugovor je: imenovan, konsensualan, dvostranoobvezan, naplatan i strogo formalan (mora biti u pisanom obliku) ugovor. Po pravilu se sklapa na neodreeno vrijeme s otkaznim rokom od 15 dana. Novana sredstva na tekuem raunu ostvaruju se uplatama od strane poloitelja i naplatama novanih iznosa izvrenih za njegov raun. 451. Koje su obveze banke kod bankarskog tekueg rauna? Banka je duna preko tekueg rauna obavljati plaanja za poloitelja i onda kad na raunu nema pokria, i to u opsegu koji je predvien ugovorom o otvaranju tekueg rauna ili posebnim sporazumom. Korisnik tekueg rauna moe u svakom trenutku raspolagati saldom koji se na raunu pojavljuje u njegovu korist, osim ako je ugovoren otkazni rok. Banka ima pravo uraunavati proviziju za izvrene usluge koje su obuhvaene ugovorom o tekuem raunu, a i naknadu za posebne trokove uinjene u svezi s tim ugovorom. Pri svakoj promjeni stanja tekueg rauna banka je duna izdati izvadak s naznakom salda i predati ga, odnosno uiniti dostupnim suugovaratelju na sporazumno utvreni nain. 452. iro raun iro raun je raun preko kojeg vlasnik rauna plaa svoje obveze i preko kojeg naplauje svoja potraivanja. Saldo irorauna mora uvijek biti aktivan (vlasnik moe raspolagati samo sredstvima s potrane strane rauna). Prema zakonodavstvu nekih zemalja pravne i/ili fizike osobe mogu imati samo jedan iroraun. Pravne osobe (poduzea, ostale organizacije) otvaraju ga kod organizacijske jedinice svog podruja. Ako po iroraunu pravnih osoba postoje nepodmirene obveze i plaanja, iroraun se moe blokirati sudskom odlukom ili upravnim postupcima. Fizike osobe (graani) otvaraju svoje iroraune kod banaka i podlijeu nadzoru po osnovi obveza graana. 453. Razlike tekueg i iro rauna Tekuci racun sluzi za primitak redovnih i neoporezivih prihoda (tj. onih na koje je porez vec placen i za koje nije nuzno podnositi poreznu prijavu, tipa placa, mirovina, djeji doplatak, stipendija). Zove se tako jer "tee", novac na njega stalno "dotie" i "otie". Tekui raun otvaraju iskljucivo graani (fizike osobe). Ako prima plau, praktiki ne moe biti bez tekueg rauna i morat e ga otvoriti kad se prvi put zaposli. iro raun slui za primitak povremenuh i oporezivih prihoda tj. onih koji dolaze iz "poslovanja" (od ugovora o djelu, autorskih ugovora, honorari, itd.). Nema minusa, die koliko ima. Ne mora ga imati ako si "obini smrtnik" koji radi za plau i nema dodatne prihode, ali ako ima legalne dodatne prihode (napie neki lanak, na primjer, koji se dodatno plaa), a u svakom sluaju ako ima obrt pa ti firme plaaju, onda ga takoer mora otvoriti. iro-raune imaju i firme. Dakle postoje tri tipa iro racuna: 15

otvaraju ga graani za honorarne poslove (npr. oni to rade preko STUC-a, minimalni troskovi voenja) otvaraju graani za poslovanje obrta i slobodnih zanimanja (osobe koje su u sustavu PDV-a, prilicno veliki troskovi) otvaraju firme za svoje poslovanje Moe izmeu tih rauna napraviti i trajni nalog, na primjer tako da sa iro rauna novac odmah prebacuje na tekui. Zakljuak: Izrazom iro obiljeavaju su se rauni trgovaca putem kojih su oni obavljali plaanja u svezi s obavljanjem djelatnosti. Izrazom tekui rauni obiljeavaju se rauni fizikih osoba koje ne obavljaju gospodarsku djelatnost. Ugovor o sefu (Gorenc & ZOO 2008) Ugovorom o sefu obvezuje se banka dati na uporabu korisniku sef za odreeno razdoblje, a korisnik se obvezuje za to platiti banci odreenu naknadu. Sef je posebno numeriran i zatvoren prostor u banci koji se moe zakljuati, a banka mora poduzeti sve potrebne mjere za osiguranje dobrog stanja sefa i njegov nadzor. Ugovor o sefu je: konsensualan, dvostranoobvezan, naplatan, neformalan i imenovan ugovor koji je prema svojim obiljejima najblii ugovoru o zakupu. Bitni sastojci ugovora o sefu su: utvrivanje i individualiziranje sefa koji banka daje korisniku na uporabu vrijeme na koje se ugovor sklapa naknada Glavne obveze banke: staviti klijentu sef na koritenje za ugovoreno vrijeme poduzeti mjere za odravanje dobrog stanja i nadzor sefa, to poglavito znai zabranu pristupa neovlatenim osobama sefu omoguiti klijentu ili njegovu punomoniku slobodan pristup sefu izdati korisniku sefa klju, pri emu na zakonodavac izriito zabranjuje banci dranje duplikata klijentova kljua Glavne obveze korisnika sefa: platiti banci ugovorenu naknadu ne stavljati u sef predmete ili proizvode kojima se moe ugroziti sigurnost banke ili ostalih sefova Banka NE uva stvari u sefu nego samo korisniku iznajmljuje dio svojeg prostora (sef). 454. Razlika izmeu leasinga i ugovora o kreditu? KREDIT stjecanje vlasnitva: kod kredita kupac postaje vlasnik i prije nego isplati ugovorenu cijenu fizike osobe se uglavnom odluuju za kredit ne obraunava se PDV na kamate sporija realizacija i sklapanje ugovora o kreditu, manja fleksibilnost potrebama kupca u odnosu na leasing prikladniji za kupnju predmeta u svrhu dugoronog koritenja LEASING kod leasinga zapravo radi o uporabi predmeta uz odreenu novanu naknadu pravne osobe se uglavnom odluuju za leasing vea konana cijena leasinga u odnosu na kredit nepovoljan ugovor superiornost davatelja nad korisnikom leasinga potekoe u leasing poslu promjena trinih uvjeta 455. Ugovor o kreditu / Kredit Ugovor o kreditu (Gorenc & ZOO 2008) 16

Ugovorom o kreditu banka se obvezuje korisniku kredita staviti na raspolaganje odreeni iznos novanih sredstava, na odreeno ili neodreeno vrijeme, za neku namjenu ili bez utvrene namjene, a korisnik se obvezuje banci plaati ugovorene kamate i iskoriteni iznos novca vratiti u vrijeme i na nain kako je ugovoreno. To je imenovan, naplatan, formalan, konsensualan, dvostranoobvezan, adhezijski ugovor. 456. Razlike izmeu ugovora o zajmu i ugovora o kreditu Ima svoje ishodite u ugovoru o zajmu, no od ugovora o zajmu ugovor o kreditu razlikuje se u vie bitnih obiljeja: pri ugovoru o zajmu zajmodavatelj moe biti bilo koja fizika i pravna osoba, a pri ugovoru o kreditu zajmodavatelj je u pravilu banka pri ugovoru o zajmu predmet ugovora moe biti novac ili druge zamjenjive stvari, a pri ugovoru o kreditu predmet ugovora mogu biti samo novana sredstva ugovor o zajmu moe biti naplatan ili nenaplatan, ovisno o tome je li ugovorena naplata kamata; ugovor o kreditu uvijek je naplatan ugovor o zajmu neformalan je ugovor, a ugovor o kreditu mora biti sklopljen u pisanom obliku (formalan je) Bitni sastojci ugovora o kreditu su: iznos kredita uvjeti davanja uvjeti koritenja i vraanja kredita Pri sklapanju ugovora o kreditu banka je duna drati se bankovnih uzanci i dobrih poslovnih obiaja. Zbog toga ne samo ZOO, nego i svi ostali propisi, poslovni obiaji, uzance i cjelokupna praksa ine hrvatski sustav bankovnih ugovora o kreditu. Vrste kredita: namjenski i nenamjenski krediti s obzirom na trajanje roka otplate: kratkoroni (do jedne godine), srednjoroni (do 5 godina) i dugoroni (od 5 do 10 godina) domai i inozemni gospodarstveni (daju se subjektima trgovakog prava) i potroaki (daju se graanima) krediti uz osiguranje vraanja osobno (personalno) i stvarno (realno) krediti s obzirom na nain kojim se korisniku daju na raspolaganje: gotovinski, kreditiranje putem tekueg rauna, kreditno pismo ili ek, preuzimanje obveze plaanja itd. ostale vrste kredita: akceptni, diskontni, avalirani, krediti na temelju leasinga, forfaita itd. 457. Revolving kredit Revolving kredit je sporazum po kojem kreditor stavlja odreeni iznos novanih sredstava na raspolaganje poduzeu, s tim da ih ono moe koristiti u svakom trenutku u obliku kontinuiranih kratkoronih kredita. Kredit se odobrava kao okvirni iznos. Svako koritenje smanjuje raspoloiva sredstva, a vraanje kredita obnavlja ih do prvotnog okvirnog iznosa. Kreditor je duan osigurati sredstva pozajmljivaa na njegov prvi poziv. Za takvo osiguranje sredstava banka zaraunava commitment fee naknadu za otvaranje kreditne linije, a dunik ju je obavezan plaati i onda kada ne koristi tako odobrena sredstva. Commitment fee obino ini od 0,5 do 1 % osiguranog iznosa. Na iznose koritene u obliku kredita dunik plaa kamatu. 458. Kontokorentni kredit Kontokorentni kredit je kratkoroni kredit banke odobren po tekuem raunu komitenta. Odobrenjem kredita banka doputa korisniku izdavanje naloga plaanja do odreene svote preko raspoloivog 16

pokria na tekuem raunu (ulaz u "crveno"). Kamatu korisnik plaa na iskoriteni dio kredita, a na neiskoriteni dio proviziju. Osnova kredita je poseban ugovor, tj. pristanak banke. Primjenjuju se i kod tekuih rauna graana (pravo na prekoraenje), a naziva se kredit po tekuem raunu. 459. Kredit s grace periodom (limun.hr) Grace period je razdoblje poetnog roka kredita u kojem dunik nije obvezan zapoeti s vraanjem. Grace period je vrijeme "milosra" vjerovnika prema duniku, odobren u pravilu da bi dunik ostvario pretpostavke urednog vraanja kredita (izgradio tvornicu, zapoeo posao, ostvario stabilne prihode i sl.). Ugovara se kad su posrijedi vei iznosi, obino dugoroni krediti, ali sve ee i kod veine zajmova. Odgoda poetka otplate ugovara se na nekoliko godina, a ova se pogodnost donekle kompenzira viom kamatnom stopom na kredit i provizijama. Kod nas se u praksi ponekad rabi termin "moratorij", iako on oznaava prekid vraanja zajma na odreeno vrijeme, kako bi se duniku pruio predah za rjeavanje potekoa s otplatom. Kamata moe tei, a moe se i odgoditi njezino plaanje. 460. Akceptni kredit Akceptni kredit je vrsta garantnoga kredita kojim banka ne stavlja na raspolaganje komitentna sredstva ve stavlja na raspolaganje komitentu samo svoj poslovni ugled i kreditnu sposobnost, pa se ovi krediti ubrajaju u kredite za preuzimanje obveze. Odobravanjem akceptnoga kredita banka korisniku kredita ne doznauje novana sredstva u iznosu na koji glasi kredit, nego akceptira mjenice koje na nju trasira (vue) korisnik kredita i time preuzima na sebe obvezu da e sama isplatiti mjenini dug (iznos), ako izdavatelj mjenice (trasant izdane mjenice) ne iskupi mjenicu o njezinu dospijeu. Akceptom mjenice banka postaje glavni mjenini dunik, to zbog veega boniteta mjenice omoguuje traitelju bankovnog akcepta lake dobivanje eskontnoga kredita kod druge domae ili strane banke, odnosno optjecaj takve mjenice na novanom tritu. 461. Konverzija - konvertni kredit Konverzija konvertni kredit financijska operacija iji je cilj da se u korist dunika promjene uvjeti kredita kao to su: produenje rokova otplate, smanjenje kamatne stope i sl. , ali se rijetko mijenja visina duga. Primjer: Ljudi u jednom periodu kredite dizali u vicarskim francima zbog povoljne kamate, a onda se gotovo preko noi situacija promijenila i ti su dotada jeftini krediti postali veoma skupi jer je teaj franka ojaao u odnosu na euro, to je utjecalo i na rast franka u odnosu na hrvatsku valutu. Ukoliko smatrate da e teaj franka nastaviti jaati u duljem vremenskom razdoblju konverzija kredita iz vicarca u euro unato trokovima se itekako isplati. Ako smatrate da e franak u odnosu na euro i kunu slabiti ostavite kredit u vicarcima. 462. Konvertni i konverzni kredit Krediti konverziraju kada se mijenjaju uvjeti i to da umjesto kratkoroni postaju srednjoroni ili dugoroni, a konvertiraju kad se mijenja valuta, kad je npr. dan u stranoj valuti a pretvara se u domau i obrnuto. Ugovor o kreditu prestaje prema opim pravilima o prestanku obveznog odnosa, ali ZOO predvia i dva specifina naina prestanka tog ugovora: otkaz banke Banka moe otkazati prije isteka ugovorenog roka ako je kredit koriten protivno ugovorenoj namjeni; u sluaju insolventnosti korisnika i u sluaju prestanka pravne osobe ili smrti korisnika, ako bi u tim sluajevima davatelj kredita doao u bitno nepovoljniji poloaj. odustanak korisnika Korisnik kredita moe raskinuti ugovor prije nego to je poeo koristiti kredit ili moe vratiti kredit i prije roka odreenog za vraanje, ali je duan o tome unaprijed obavijestiti banku. U oba sluaja korisnik kredita duan je naknaditi tetu ako ju je davatelj kredita pretrpio. U sluaju vraanja kredita prije odreenog roka banka ne moe uraunati kamate za vrijeme od dana vraanja kredita do dana kad ga je po ugovoru trebalo vratiti. 463. Instrumenti osiguranja plaanja kredita (nabrojati barem 5) / Pravni instrumenti osiguranja plaanja / Nabroji 5 instrumenata osiguranja plaanja! / Sredstva osiguranja plaanja / Kako e se 16

prodavatelj osigurati da e mu kupac isplatiti cijenu? / Koritenjem kojih pravnih instrumenata moete osigurati naplatu trabine (tj. instrumenti osiguranja plaanja u trgovakim transakcijama)? Instrumenti osiguranja kredita su sredstva naplate potraivanja koja banci stoje na raspolaganju u sluaju kada klijent prestane otplaivati kredit ili ga otplauje neredovito. Najei instrumenti osiguranja su: suglasnost o zapljeni plae (1/3 plae), zadunica odnosno suglasnost o zapljeni sredstava na raunima, hipoteka, mjenica, jamci te police osiguranja ivota i imovine. to je iznos kredita manji, to je u pravilu potrebno i manje instrumenata osiguranja. Obrazloenje: Kada trgovac uzme mjenicu on se bez problema naplauje, isto tako i zadunicu ovjerenu kod javnog biljenika jer je ona ovrna isprava, i to tako da ju poalje u FINU/banku (instituciju koja obavlja platni promet tom trgovcu) i naplati se bez problema naravno ukoliko druga strana ima sredstva na raunu, ako raun nije blokiran i sl. 464. Moe li se kumulirati (istovremeno ugovoriti) vie vrsta osiguranja plaanja? Mislim da moe, jer naelo autonomije stranaka ima stvarno ogromnu ulogu u trgovakom pravu, pa ako oni ele osigurati trabinu na vie naina, zato ne? 465. Solemnizacija ugovora o kreditu i razlika ovjere Solemnizacija ugovora o kreditu je postupak potvrde ugovora kod javnog biljenika kod kojeg javni biljenik provjerava da li ugovor odgovara propisanoj formi te objanjava sudionicima u kreditu smisao i posljedice tog pravnog posla. Po tome se solemnizacija ugovora uvelike razlikuje od javnobiljenike ovjere potpisa na ugovoru. Kod ovjere potpisa, javni biljenik samo potvruje da je sudionik u kreditu osobno potpisao ugovore i pritom ne pojanjava sudionicima u kreditu sadraj ugovora. Ugovor o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira (lombard) (Gorenc & ZOO 2008) 466. Lombardni kredit Lombardni kredit je kratkoroni kredit na temelju zaloga pokretnih stvari ili vrijednosnica (izuzev mjenice), koje ostaju vlasnitvo zajmoprimca, ali su do trenutka otplate u posjedu banke. Predmet lombarda najee se pokretne stvari poput predmeta od plemenitih kovina, umjetnika djela, vrijednosnica (obveznica, dionica, blagajnikih zapisa) i sl. Zaloeni predmeti predstavljaju instrumente osiguranja vraanja lombardnoga kredita, pa ih banka, ako dunik nije u stanju vratiti kredit banci, ima pravo prodati i na taj nain naplatiti dug. Sa stajalita korisnika kredita, pogodnost lombarda oituje se u tome to zajmoprimac moe doi do novanih sredstava potrebnih za tekuu proizvodnju ili potronju, a da pritom ne mora prodati svoje vrijednosnice ili pokretnine. Lombardni kredit posebice je pogodan kada se odobrava uz zalog uskladitene robe, plovee robe, odnosno robe na putu, to omoguuje vlasnicima zalonih dobara da dobiju potrebna novana sredstva i prije nego to konano prodaju. Lombardni kredit odobrava se na rok od nekoliko dana do nekoliko mjeseci. Npr. tako su se mogle kupiti dionice Ine i HT-a. 467. Mjenica kod lombardnog kredita / Da li je mogu lombardni kredit nas osnovu mjenice? / Da li je kod lombardnih kredita mogua mjenica kao instrument osiguranja? Predmet zaloga kod lombarda ne moze bit mjenica to znai da osnova za dobivanje lombardnog kredita ne moe biti mjenica. Ali mjenica je mogua kao instrument osiguranja kod lombardnih kredita. Primjer iz prakse: Dionice T-HT su kupovane lombardnim kreditima, i skoro cijelo vrijeme njihova vrijednost je bila vea od ukupnog duga po toj vrsti kredita, ali bila je jedno vrijeme i manja. Ba za takve situacije kada predmet na osnovu kojega je realiziran lombardni kredit svojom vrijenou ne bude dovoljan za pokrivanje ukupnog iznosa - banka moe traiti pri realizaciji i dodatne instrumente osiguranja - mjenice, zadunice, isprave o zapljeni itd. Znai osnova realizacije lombarnog kredita je neki od vrijednosnih papira (ne mjenice), kod ovih kredita mjenica moe samo biti instrument osiguranja - naravno dodatni. 16

Ugovorom o kreditu na temelju zaloga vrijednosnih papira ili lombardom banka odobrava kredit u odreenom novanom iznosu uz osiguranje zalogom vrijednosnih papira koji pripadaju korisniku kredita ili treemu koji na to pristane. To je: imenovan, konsensualan, dvostranoobvezan, formalan, naplatan ugovor. Taj ugovor je vrsta ugovora o kreditu. Glavne obveze iz ugovora: obveza banke staviti korisniku na raspolaganje odreeni kredit na odreene ili neodreeno vrijeme za neku namjenu ili bez utvrene namjene te vratiti zalogodavcu zaloene vrijednosne papire kad kredit bude otplaen korisnik kredita obvezuje se predati banci vrijednosne papire koji su utvreni ugovorom, vratiti iznos kredita i plaati kamate; a ako korisnik ne vrati po dospjelosti dobiveni kredit, banka moe, u svrhu namirenja, prodati zaloene vrijednosne papire prema pravilima zalonog prava Bitni sastojci ugovora o lombardu: naznaka vrijednosnih papira koji se zalau, tvrtka i sjedite, odnosno ime i prebivalite imatelja papira, iznos i uvjeti odobrenog kredita te iznos i vrijednost papira koji je uzet u obzir za odobrenje kredita. Sklapanjem ugovora o lombardu korisnik se obvezuje da e vrijednosne papire predviene za zalog prenijeti na banku. Ugovor o akreditivu (Gorenc & ZOO 2008) 468. Koji je najraireniji oblik plaanja u meunarodnoj trgovini? Dokumentarni akreditiv Instrumenti plaanja u vanjskoj trgovini su: Meunarodni dokumentarni akreditiv, Bankovna doznaka, Dokumentarna naplata ili robni inkaso, Trgovako kreditno pismo, ekovi, Mjenice. 469. Akreditiv Na Zakon o obveznim odnosima regulirao je taj bankarski posao. Novela ZOO iz 2008. brisala je veinu odredbi koje se odnose na akreditiv (izmeu ostalog i dokumentarni akreditiv), postoji samo pojam akreditiva i otvoreni akreditiv. No to je zato to se sad upuuje na pravila MTK-a. Prema novom ureenju ZOO ureuje da banka preuzima obvezu otvaranja akreditiva na temelju zahtjeva kojeg podnosi nalogodavatelj. Akreditiv se otvara u korist korisnika prema uvjetima iz naloga. ZOO sam upuuje na primjenu ujednaenih obiaja i prakse koje objavi Meunarodna trgovaka komora u Parizu = UCP 600 iz 2006. (ICC Uniform Customs and Practice for documentary credits). UCP 600 su stupili na snagu 1.07.2007. Novi tekst ima 10 odredbi manje. Sad je 39, a prije je bilo 49 odredbi. UCP 500 je donijela MTK 1933. godine Be. Po pravnoj naravi UCP su izvor autonomnog prava - to je ujedno glavni razlog zbog kojeg UCP predstavljaju jedinstven primjer totalne unifikacije koja se svugdje isto primjenjuje. 470. Dokumentarni akreditiv ureuje se ugovornim odredbama primarno, a supsidijarno - kojim propisom? / Koji propis supsidijarno ureuje akreditiv? Jednobraznim pravilima i obiajima za dokumentarne akreditive koja su donesena u Beu 1933. u sklopu MTK-a i nekoliko puta revidirana, zadnja izmjena je bila 2006 (UCP 600 = ICC Uniform Customs and Practice for documentary credits). UCP 600 su na snazi od 1.7.2007. 471. UCP 500 16

UCP 500 je donijela MTK 1933. godine u Beu. To su Jednoobraznim pravilima i obiajima za dokumentarne akreditive (ICC Uniform Customs and Practice for documentary credits). To su kodificirani meunarodni trgovaki obiaji. Kod njih je uobiajeno da se stranke na njih pozovu u ugovoru (naelo inkorporacije) kako bi se izbjegle dvojbe jesu li stranke njihovu primjenu htjele ili ne. Stranke otvaraju dokumentarni akreditiv na obrascu UCP 500, pa na taj nain preutno prihvaaju njihovu primjenu (konkludentna inkorporacija). 472. Koja je svrha ili temelj akreditiva? Svrha akreditiva je osiguranje plaanja. 473. Gospodarsko znaenje akreditiva? Posebno je vaan u meunarodnom prometu gdje se plaanje s inozemstvom preteito obavlja dokumentarnim akreditivima, a i Jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive primjenjuju se u svim slucajevima kad banke ispunjavaju nalog za plaanje korisnicima u inozemstvu. 474. Kad je provedena kodifikacija dokumentarog akreditiva? 475. Kada i u okviru koje organizacije zapoela unifikacija dokumentarnog akreditiva? / Koji dokument pridonosi unifikaciji kod dokumentarnog akreditiva, tko ga je izdao i kada? Akreditiv je stvorila, mijenjala i usavravala trgovaka i bankovna praksa. Pravila o akreditivu su nastala u sklopu autonomnog trgovakog prava. Razvio se i ima posebno mjesto u meunarodnome platnom prometu. Malobrojna zakonodavstva tu materiju ureuju zakonskim normama, a ZOO je jedan od malobrojnih zakona koji ureuju tu materiju. Tenja za njegovom jednakom primjenom u veini zemalja regulirana je u Jednoobraznim pravilima i obiajima za dokumentarne akreditive koja su donesena u Beu 1933. u sklopu MTK-a i nekoliko puta revidirana (1951., 1962., 1974., 1983.) te 1993. s primjenom od 1.1.1994. 476. to je akreditiv? / Kako biste definirali akreditiv? 477. Predmet ugovora o akreditivu je nalog prema kojem se otvara akreditiv u korist korisnika. Ili svota akreditiva,rok otvaranja i uvjeti. 478. Kod kojih se poslova najvie koristi akreditiv? Kod kupoprodajnog ugovora. Ugovor o akreditivu je ugovor izmeu nalogodavca (kupca) i nalogoprimca (banke) u korist tree osobe (prodavatelja). Rije je o posebnom ugovoru ili, ee, ugovornoj klauzuli u samom ugovoru stranaka kupoprodajnog ili drugog ugovora. Ugovor o akreditivu je prema svojoj pravnoj naravi ugovor o nalogu kojim nalogodavac nalae banci, a ona se obvezuje kao nalogoprimac otvoriti akreditiv i korisniku akreditiva obaviti plaanje ili preuzeti neku drugu obvezu prema uvjetima utvrenim u nalogu (npr. akceptiranje mjenice). Banka se obvezuje da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu novanu svotu ako se do odreenog vremena udovolji uvjetima navedenima u nalogu za otvaranje akreditiva. Ugovor o akreditivu je: konsensualan, formalan, dvostranoobvezan, naplatan, imenovan, adhezijski ugovor. 479. Koje su tri glavne obveze akreditivne banke? U ZOO-u se predvia kao obveza banke iz ugovora o akreditivu isplatiti odreenu novanu svotu, to znai da na zakonodavac predvia samo tzv. isplatne akreditive iako u praksi obveza akreditivne banke moe sastojati i u akceptiranju i negociranju dokumentarne trate (mjenice trasirane od korisnika akreditiva): isplata odreene svote novca akceptiranje mjenice koju je korisnik vukao na tu banku kao trasata (glavnog mjeninog dunika); 16

negociranje (otkup) mjenice 480. Posebno obiljeje ugovora o akreditivu je: Posebno obiljeje ugovora o akreditivu je njegova neovisnost o temeljnom ugovoru, o prodaji ili drugome pravnom poslu u povodu kojeg je akreditiv otvoren (akreditivi su prema svojoj prirodi odvojene transakcije od prodajnih i ostalih ugovora na kojima se mogu zasnivati). Iako se ugovor o akreditivu sklapa na temelju posebnog ugovora ili klauzule u osnovnom ugovoru o plaanju akreditivom i izmeu njih postoji uzrona veza, jednom sklopljeni akreditivni ugovor je samostalan i od temeljnog ugovora odvojeni ugovor koji ima posebnu pravnu narav i posebnu problematiku. Dakle, karakterizira ga njegova neovisnost o temeljnom ugovoru, o prodaji ili drugome pravnom poslu u povodu kojeg je akreditiv otvoren. 481. Vrste akreditiva / Vrste ugovora o akreditivu Vrste akreditiva: uvjetni korisnik akreditiva mora banci prije ispunjenja njene obveze ispuniti odreene uvjete. Oni su dokumentarni ili robni, ve prema tome odnose li se uvjeti koje korisnik mora ispuniti na dokumente ili robu; bezuvjetni obveza banke nije vezana s nekom posebnom inidbom korisnika akreditiva 482. Kod akreditiva to je akreditivna banka? To je banka kod koje kupac otvara akreditiv, dakle banka koja izdaje akreditiv (issuing bank). 483. Kako biste svojim rijeima objasnili dokumentarni akreditiv Banka je obvezna ispuniti svoju obvezu korisniku akreditiva tek ako joj se podnesu dokumenti predvieni ugovorom. 484. Dokumentarni akreditiv Dokumentarni akreditiv je sredstvo plaanja kupovne cijene. Dokumentarni akreditiv je nain plaanja novane inidbe iz osnovnog ugovora, uz osiguranje plaanja. Bankarski pravni posao u kojem nalogodavac daje nalog banci da u korist korisnika otvori akreditiv te da ga isplati (akceptira mjenicu, negocira mjenicu) nakon to ovaj banci podnese odgovarajue dokumente. Osnovni ugovor je najee kupoprodaja i to distancijska kupoprodaja. Kupac eli biti siguran da e mu prodavatelj isporuiti robu u skladu s ugovorom, dok prodavatelj eli biti siguran da e mu kupac platiti kada robu stavi na prijevoz. Izmeu kupca i prodavatelja se interpolira banka koja ima zadatak uskladiti njihove interese. Banka garantira prodavatelju da e mu isplatiti akreditivni iznos nakon to on podnese banci dokaze da je ispunio svoju obvezu iz osnovnog ugovora. Banka garantira kupcu da nee isplatiti akreditivni iznos ako dokumenti koje podnese prodavatelj kao dokaz nisu uredni. Tijek transakcije: Financijska klauzula osnovnog ugovora sadri naznaku da e se roba platiti akreditivom. Na temelju financijske klauzule osnovnog ugovora kupac daje nalog banci da otvori dokumentarni akreditiv u korist prodavatelja (poslovna banka u zemlji nalogodavatelja kupca). Kada dobije nalog - akreditivna banka e izraditi akreditivno pismo u kojem e naznaiti da e prodavatelju platiti odreeni iznos novca (ili akceptirati ili negocirati mjenicu) kada prodavatelj dostavi odreene dokumente. Akreditivno pismo s preciznim instrukcijama akreditivna banka mora dostaviti prodavatelju (korisniku akreditiva). Najee e to uiniti putem banke u zemlji korisnika. Nakon primitka akreditivnog pisma prodavatelj (korisnik) e predati najee priopujuoj banci dokumente i oekivati isplatu. Na kraju e priopujua banka dostaviti dokumente akreditivnoj jer nije ovlatena sama ispitati niti isplatiti. A ako je banka ovlatena ispitati i isplatiti tada mora ispitati dokumente i a) ili honorirati akreditivni iznos (dostavlja dokumente kupcu) b) ili odbiti honoriranje akreditivnog iznosa (vraa dokumente prodavatelju). U ovom odnosu kupac = nalogodavatelj; prodavatelj = korisnik. Vano je naglasiti da banka ne ispituje da li je roba koja je predmet kupoprodaje konformna ugovoru. Ona ispituje da li su dokumenti koje je prezentirao prodavatelj upravo oni koje je kupac odredio u svom nalogu za otvaranje akreditiva. Dokumenti po svom vanjskom obliku moraju odgovarati uvjetima akreditiva (npr. ako kupac trai potvrdu o primitku na prijevoz, nee biti valjan dokument kojim se potvruje da je roba primljena za ukrcaj. UCP ne mogu se primijeniti ako se na njih ne pozovu u akreditivnom pismu: Na ovaj dokumentarni akreditiv se primjenjuju UCP 600. 16

485. Dokumentarni akreditiv (po Jednoobraznim pravilima) obini akreditivna banka ispunjava svoju obvezu prema korisniku akreditiva bez njegove obveze da banci podnese bilo kakve dokumente; dokumentarni Dokumentarni akreditiv je akreditiv pri kojem je podnoenje dokumenata naznaenih u samom akreditivu banci od strane korisnika uvjet ispunjenja akreditivne obveze. Meu dokumente koji se zahtijevaju kao uvjet isplate akreditiva uvruju se faktura, prijevozna isprava, polica osiguranja, lista pakovanja, atesti o kvaliteti robe. Dokumenti koji se podnose banci moraju u svemu odgovarati njihovu opisu u akreditivu, jer i najmanje odstupanje ovlauje banku da odbije primljene dokumente. Doktrina o potrebnoj potpunoj suglasnosti predanih dokumenata naziva se strict compliance. Dokumentarni akreditiv postoji onda kada je banka obvezana ispuniti svoju obvezu korisniku akreditiva, ali uz uvjet da joj se podnesu dokumenti prema uvjetima utvrenim u ugovoru o akreditivu. Smatra se da su to obino dokumenti koji su predvieni Jednoobraznim pravilima. Prema ZOO-u iz 2005. dokumentarni akreditiv postoji kad je banka obvezna isplatiti korisniku akreditiva odreeni novani iznos ili akceptirati i isplatiti mjenicu pod uvjetom da joj budu podneseni dokumenti prema uvjetima utvrenim u akreditivu (taj je lanak brisan izmjenama od 2008.). Dokumentarni akreditiv je nalog banci da izvri plaanje korisniku uz predaju dokumenata navedenih u nalogu. Dokumentarni akreditiv je pismena obveza uvjetnog plaanja koju je preuzela banka (akreditivna banka) u korist prodavaoca (korisnika) na zahtjev i u skladu s instrukcijama kupca (nalogodavca) na osnovu koje e banka izvriti plaanje u odreenom vremenskom razdoblju uz prezentaciju uvjetovanih dokumenata. Prema l.2. Jednoobraznih pravila i obiaja za dokumentarne akreditive (Revizija 1993) izraz dokumentarni akreditiv obuhvaa svako utanaenje bez obzira na njegov naziv ili opis prema kojemu neka banka na zahtjev i s instrukcijama nekog komitenta (nalogodavca) 1) treba obaviti plaanje treoj osobi u gotovini (korisniku) ili po njegovu nalogu, ili treba akceptirati i platiti mjenice (trate) koje vue korisnik, 2) ovlauje drugu banku da takvo plaanje obavi ili da takve mjenice akceptira i plati ili negocira, uz predaju propisanih dokumenata i u skladu s odredbama i uvjetima akreditiva. 486. Gospodarski znaaj dokumentarnog akreditiva / Funkcije dokumentarnog akreditiva Gospodarski znaaj dokumentarnog akreditiva u meunarodnim plaanjima jest to on osigurava dvije kategorije interesa. Kupevi interesi su osigurani jer e se isplata ugovorene svote izvriti tek poto prodavalac dokumentima dokae da je roba otpremljena ili izvrena usluga u skladu s akreditivnim uvjetima, to mu jami akreditivna banka. Interesi prodavaoca zatieni su sigurnou naplate od strane banke (akreditivne, konfirmirajue) ukoliko je izvrio prezentaciju urednih dokumenata. 487. to je to neopozivi akreditiv? opozivi nalogodavac ih moe opozvati i prije isteka roka za koji je akreditiv otvoren; neopozivi vrsta, neopoziva, samostalna i neposredna obveza banke prema korisniku akreditiva koji se moe ukinuti ili izmijeniti samo sporazumom svih zainteresiranih. Ako u akreditivu nije naznaeno je li opoziv ili neopoziv, smatra se neopozivim. 488. Koji su to akreditivi potvreeni od konfirmirajue banke? Neopozivi (po pravilu dokumentarni) akreditivi. potvreni nakon otvaranja akreditiva banka je duna uvjete akreditiva priopiti (notificirati) korisniku, notifikaciju moe uiniti akreditivna banka sama ili putem korespondirajue banke u sjeditu korisnika, notifikacija je potvrivanje akreditiva; nepotvreni ako ta druga banka svoju ulogu ogranii samo na priopavanje sadraja akreditiva njegovu korisniku ne ulazei ni u kakvu drugu obvezu prema njemu, onda notifikacija sama po sebi nije potvrivanje akreditiva. Ali ako akreditivna banka ovlasti i pozove drugu banku potvrditi njezin neopozivi akreditiv (po pravilu dokumentarni) i kada ona postupi prema ovlasti, onda nije rije samo o pukoj notifikaciji nego je takva potvrda za banku koja je daje vrsta obveza, dodatna obveza akreditivne banke, pa se takav akreditiv naziva potvrenim akreditivom. Kod potvrenog akreditiva korisnik ima dva dunika akreditivnu banku i potvrujuu banku i moe prema objema bankama ostvarivati svoj zahtjev za isplatu. Obje banke su solidarno odgovorne. To korisniku odgovara jer moe tuiti banku u svojoj zemlji. Obveze tih banaka su identine.

16

prenosivi prenosiv s jednog korisnika na nekog treeg; neprenosiv nije prenosiv s jednog korisnika na nekog treeg (prenosiv je samo ako je to izriito predvieno u samom akreditivu, inae je neprenosiv) ostale vrste akreditiva: isplatni isplata se obavlja u gotovini odmah ili nakon proteka roka oznaenog u akreditvu; akceptni realizira se akceptiranjem mjenice; negocijabilni realizira se otkupom mjenice od strane akreditivne ili konfirmirajue banke; domicilirani oznauje u kojoj se banci nalazi platite, mjesto na kojem ovlatenik akreditiva treba podnijeti dokumente; cirkularni njime se korisnik moe koristiti u vie banaka; revolving (rotativni) utvrena je najvea svota, ali se u odreenim vremenskim razmacima honorira utvrena manja svota; jednokratni gasi se poto je iskoritena svota na koju glasi; domai otvara jedna banka u drugoj banci u istoj zemlji; inozemni otvara naa banka u tuoj banci u inozemstvu tj. domai kupac-uvoznik otvara u korist inozemnog korisnika (prodavatelja) (nostro akreditiv na) ili tua banka otvara akreditiv u naoj banci tj. inozemni kupac otvara u korist domaeg korisnika-izvoznika (prodavatelja) (loro akreditiv njihov) 489. Stranke su ugovorile plaanje putem dokumentarnog akreditiva i uz predoenje iste teretnice. Banci je predana ista teretnica, no roba koja je isporuena kupcu nije odgovarala ni kvalitativno, ni kvantitativno ugovorenim uvjetima to se moglo lako ustanoviti. to znate o odgovornosti banke u ovom sluaju? Da li banka odgovara? U starom ZOO-u iz 2005. bila je odredba: "Banka ne preuzima nikakvu odgovornost glede robe koja je predmet akreditiva." Ali taj je lanak brisan u novom ZOOu!!!!! 490. 3 obveze banke kod dokumentarnog akreditiva / Obveze akreditivne banke / Navedite tri glavne obveze akreditivne banke prema nalogodavatelju iz ugovora o dokumentarnom akreditivu! prihvat naloga nalogodavca (nalogodavatelja), otvaranje akreditiva, isplata iznosa iz akreditiva korisniku pod uvjetom da je udovoljeno uvjetima iz akreditiva. (ukratko akcept odnosno prihvat, otkup i isplata). 491. Temeljna obveza banke kod ugovora o akreditivu (prema korisniku) Banka se obvezuje da e korisniku akreditiva isplatiti odreenu novanu svotu ako se do odreenog vremena udovolji uvjetima navedenima u nalogu za otvaranje akreditiva. A obveza banke prema korisniku nastaje od dana kada mu priopi da je akreditiv otvoren. 492. Obveza banke kod ugovora o akreditivu prema nalogodavcu 493. Pojam akreditiva po novom ZOO-u Prema ZOO-u iz 2008.: Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva, banka preuzima obvezu prema nalogodavcu da e otvoriti akreditiv korisniku uz uvjete sadrane u prihvaenom nalogu za otvaranje akreditiva. Otvoreni akreditiv je neopoziva i konana obveza banke korisniku akreditiva da e mu isplatiti odreeni novani iznos ako ovaj u roku podnese zahtjev za isplatom u skladu s uvjetima sadranim u akreditivu. 494. Da li kod akreditiva treba prednost dati ZOO-u ili Jednoobraznim pravilima? Izmjene ZOO-a iz 2008. upuuju na primjenu Jednoobraznih pravila, tj na ujednaene obiaje i praksu za dokumentarne akreditive: Ako ugovorne strane nisu predvidjele to drugo, na poslovanje s akreditivima primjenjuju se ujednaeni obiaji i praksa koje objavi Meunarodna trgovaka komora u Parizu koji su na snazi na dan otvaranja akreditiva. Prema ZOO 2005: Prihvatom zahtjeva nalogodavca za otvaranjem akreditiva banka se obvezuje nalogodavcu da e korisniku akreditiva isplatiti odreeni novani iznos ako do odreenog vremena bude udovoljeno uvjetima navedenim u nalogu za otvaranje akreditiva. Akreditiv mora biti sastavljen u pisanom obliku. Banka je obvezna prema korisniku od dana kad mu priopi da je akreditiv otvoren; nalogodavac je vezan izdanim nalogom od trenutka kad je nalog prispio banci. 16

Akreditiv je nezavisan od ugovora o kupoprodaji ili drugoga pravnog posla povodom kojega je otvoren. Dokumentarni akreditiv postoji kad je banka obvezna isplatiti korisniku akreditiva odreeni novani iznos, odnosno akceptirati i isplatiti mjenicu pod uvjetom da joj budu podneseni dokumenti prema uvjetima utvrenim u akreditivu. Banka koja je otvorila dokumentarni akreditiv duna je izvriti plaanja pod uvjetima predvienim u akreditivu. 495. Vrste dokumentarnog akreditiva? / Kakav moe biti dokumentarni akreditiv i ako nije odreeno, kakav je? / Kad nije navedena vrsta akreditiva, prema zak.pretpostavci primjenit e se koji akreditiv? Dokumentarni akreditiv moe biti opoziv ili neopoziv. Ako nije izriito drukije ugovoreno, akreditiv je uvijek neopoziv. Opozivi dokumentarni akreditiv ne vee banku prema korisniku, pa ga u svakom trenutku moe izmijeniti ili opozvati na zahtjev nalogodavca ili na vlastitu ruku. Neopozivi dokumentarni akreditiv sadri samostalnu i neposrednu obvezu banke prema korisniku, ta obveza moe biti ukinuta ili izmijenjena samo sporazumom svih zainteresiranih strana. Neopozivi dokumentarni akreditiv moe, po ovlatenju i na zahtjev akreditivne banke, biti potvren od neke druge banke, koja time, pored akreditivne banke, preuzima samostalnu i neposrednu obvezu prema korisniku. Notifikacija akreditiva korisniku od neke druge banke nije sama po sebi potvrivanje toga akreditiva. Banka je duna ispitati odgovaraju li dokumenti u svemu zahtjevima nalogodavca utvrenim u akreditivu. Kad dobije dokumente, banka mora u razumnom roku o tome obavijestiti nalogodavca i upozoriti ga na utvrene nepravilnosti i nedostatke. Banka ne preuzima nikakvu odgovornost ako podneseni dokumenti po svom vanjskom izgledu odgovaraju uvjetima akreditiva, ona ne preuzima nikakvu obvezu glede robe koja je predmet otvorenog akreditiva. Dokumentarni akreditiv je prenosiv ili djeljiv (prenosiv i djeljiv NISU vrste dokumentarnog akreditiva radi se o djeljivosti i prenosivosti akreditiva znai obveza iz njega) samo ako je banka koja otvara akreditiv ovlatena u uputama prvog korisnika platiti u cjelini ili djelomino jednom ili veem broju treih osoba akreditiv moe prenijeti, na temelju izriitih uputa, samo banka koja ga otvara, i to samo jedanput, ako nije suprotno ugovoreno. 496. Standby letter of credit Standby letter of credit (SLOC) je garancija plaanja izdana od strane banke koja se koristi kao nekakvo posljednje sredstvo plaanja ako klijent ne ispuni ugovornu obvezu s treom stranom. SLOC su kreirani kao znak dobre volje u poslovnim transakcijama i kao dokaz kupeve kreditne sposobnosti i mogunosti otplaivanja. Banka koja izdaje SLOC e izvriti kratke osigurateljske dunosti da osigura (omogui) kreditnu sposobnost stranke koja trai SLOC te tada alje notifikaciju banci stranke koja trai SLOC (obino prodavatelj ili kreditor). SLOC se obino koriste u trgovakim transakcijama meu razliitim dravama kao to su nabavke robe. Prodavatelj trai SLOC na koji se moe pozvati ako kupac ne ispuni svoju obvezu predvienu ugovorom. U veini sluaja SLOC e biti na snazi za oko 1 godinu ostavljajui dovoljno vremena da se plaanje izvri u ugovorom predvienim rokovima. Stanby letter of kredit su akreditivi u pripremi kojima su banke garantirale da e neka obveza biti ispunjena. Imaju funkciju bankarske garancije, banka garantira da e kupcu ili korisniku usluga biti ispunjena isporuka ili usluga, dok funkcija akreditiva ide za zatitom prodavatelja kojem akreditiv olakava i omoguuje naplatu od kupca. Koristi se u SAD-u kao posljedica zabrane nekim amerikim bankama da izdaju bankarske garancije. U "poslovnom argonu" se ovako se pojavljuje kao standby L/C. Standby dokumentarni akreditiv, kao instrument osiguranja izvrenja ugovornih obveza, nastao u poslovnoj praksi USA, sve je prisutniji u meunarodnim poslovnim odnosima. Okolnosti nastanka ovog instrumenta, kao supstituta za bankarsku garanciju na zahtjev, predoavaju se radi usporedbe sa samostalnom bankarskom garancijom. Pravna priroda obveze sadrane u ovom instrumentu istie se kao odluujui pokazatelj identinosti sa samostalnom bankarskom garancijom. U radu analizirana obiljeja sudske prakse ovog 16

instrumenta, posebno zloupotrebe prava, potvruju potrebu kodifikacije. ICC nije standby ukljuila u primjenu Jedinstvenih pravila za samostalne garancije 1991., iako se radi o jednakim instrumentima. Najvjerojatnije temeljem veze u imenu ovog instrumenta ICC ga je ukljuila u Jedinstvena pravila za dokumentarne akreditive, Revizija 1993. Interesi meunarodne poslovne prakse za objedinjenim pravilima standby L/C djelomice su zadovoljeni usvajanjem International Standby Practice ISP98. s poetkom primjene 01.01.1999. Ova detaljno razraena pravila utvruju pravnu prirodu obveze iz standby L/C, poloaj subjekata, izdavanje, naplatu, prijenos prava, rokove. Istaknuti su razlozi za oekivanja da meunarodna poslovna zajednica prihvati ova pravila, tehniki izraena tako da se jednostavno neposredno primjene. Najznaajnije je oekivanje da se obzirom na preciznost odreenja ISP98 njihovom primjenom umanje zloupotrebe prava u podnoenju zahtjeva za isplatu. Ocjenjuje se da e ISP98 kao postupovno pravilo ostati u primjeni i nakon pristupanja drava lanica OUN Konvenciji UN o samostalnim garancijama i standby L/C kao jedinstvenoj regulativi ova dva instrumenta osiguranja. 497. Razlika akreditiv bankarska garancija Dok se dokumentarni akreditivi preteno koriste u robnom prometu, bankarske se garancije najvie koriste kao osiguranje za izvrenje usluga, radova i ostalih ugovornih obveza. Akreditivom se plaa izvrenje neke obveze (npr. isporuka robe), dok je bankarska garancija (jednako kao i standby akreditiv) plativa ako se obeana obveza ne izvri. 498. Slinost bankarske garancije, akreditiva i mjenice Slinost bankarskih garancija na prvi poziv, akreditiva i mjenice je u apstraktnosti obveza koje su u njima sadrane. To znai, naelno govorei, da plaanje kod sva ova tri instrumenta ne ovisi o injenicama izvrenja ili neizvrenja obveza iz temeljnog posla koji je povod njihova izdavanja. Kod mjenice naplativost ovisi samo u ispravnosti isprave, dok kod akreditiva i bankarske garancije naplativost ovisi samo o ispravama koje su ugovorene kao temelj za traenje plaanja. 499. Bankarska garancija na poziv / Bankarske garancije Ugovor o bankarskoj garanciji (jamstvu) na poziv (Gorenc & ZOO 2008) * Razlikujemo: jamstvo kao sredstvo pojaanja ugovornog odnosa, jamstvo za ispravnost stvari kod kupoprodaje (garancija) i bankarsku garanciju na prvi poziv. 500. Pravna narav ugovora o garanciji? to je samostalna bankarska garancija predstavlja primarnu obvezu banke to je apstraktna obveza neovisna je o temeljnom ugovoru 501. Koje su promjene nastupile u odnosu na stari zakon glede bankarske garancije na prvi poziv? Bankarska garancija je ZOO-om iz 2005. izmijenjena u bankarsko jamstvo. To je bila greka u nacrtu zakona iz 2004. i nije ispravljena ni do stupanja na snagu ZOO-a 2005. nego tek 2008. jer je u praksi dolo do pogreaka prilikom koritenja navedenog instrumenta i do brkanja pojmova bankarska garancija i bankarsko jamstvo. Tako je 2008. naziv bankarsko jamstvo promijenjen u naziv bankarska garancija na prvi poziv. Usklaenje je vie jezino. Bankarska garancija na prvi poziv je samostalna obveza banke, dok je obino jamstvo ono koje prilikom sklapanja nekog ugovora daje banka kao njenu sekundarnu obvezu. 502. Svrha bankovnih garancija / Cilj bankarske garancije? Njihova je osnovna svrha osiguranje izvrenja ugovornih obveza. Osiguranje se sastoji u obvezi banke koja je izdala garanciju, da u sluaju ispunjenja uvjeta i uslova sadranih u samoj garanciji, isplati korisniku garancije odreeni novani iznos. Ispunjenje ugovorom preuzetih obveza moe se pojaati na vie naina. U vanjskotrgovakim ugovorima, ali i u ugovorima izmeu domaih subjekata trgovakog prava, kao iznimno djelotvorno 17

sredstvo osiguranja potraivanja sve se vie primjenjuju bankarske garancije. Pri tom institutu u biti je rije o osobnom pojaanju kojim se banku uvlai u odnos izmeu stranaka nekog ugovora trgovakog prava (ugovora o prodaji, ugovora o graenju i sl.). U odnosima vezanima za bankarsku garanciju pojavljuju se najmanje tri osobe (nalogodavac, banka, korisnik garancije) i tri odvojena pravna odnosa: korisnik i nalogodavac odnos stranaka iz nekog temeljnog ugovora nalogodavac i banka banka prihvaa nalog svog klijenta; vrsta ugovora o nalogu banka i korisnik nastaje time to banka dostavlja garanciju korisniku, a on je prihvaa Ugovor o bankarskoj garanciji je: jednostranoobvezni i imenovani ugovor. Postoje brojni nazivi (bankarska garancija, garancija, jamstvo, bankarsko jamstvo, aval i sl.). 503. Vrste bankarske garancije Postoje dvije vrste bankarskih garancija: akcesorne i samostalne. 504. Akcesorna bankarska garancija Akcesorna (nesamostalna) garancija jest ona pri kojoj obveza banke ovisi o postojanju obveze iz temeljnog ugovora. Banka se kao jamac obvezuje vjerovniku (korisniku garancije) da e ispuniti obvezu dunika (nalogodavca) glavnog ugovora. 505. Samostalna bankarska garancija Samostalna garancija jest ona pri kojoj banka preuzima prema korisniku samostalnu obvezu koja je s obzirom na duniku obvezu iz glavnog ugovora odvojena. Banka se na temelju samostalnog garancijskog ugovora prema korisniku garancije ne obvezuje da e ispuniti obvezu nalogodavca (dunika), nego svoju obvezu. Garancijska obveza banke odvojena je od glavnog duga. Ona je apstraktna, njome se ne osigurava ispunjenje obveze glavnog dunika, ve se banka obvezuje korisniku garancije da e mu u granicama iznosa navedenog u bankovnoj garanciji nadoknaditi tetu koju on trpi zbog neispunjenja glavne obveze. Ta vrsta bankovne garancije razvila se u autonomnom pravu meunarodne trgovine i nije po pravilu ureena zakonodavnim putem. Samostalno bankarsko jamstvo = bankarsko jamstvo bez prigovora, na prvi poziv i sl. Plaanje banke kod samostalne garancije ne ovisi o tome hoe li dunik ispuniti svoju obvezu jer ona sadri oznaku na prvi pozov, bez prigovora i isplauje se samo na temelju pisanog zahtjeva, a kod nesamostalne samo ako glavni dunik ne ispuni svoju obvezu. Supergarancija jest potvrivanje obveze prve banke iz garancije od strane druge banke ime druga banka stupa u isti pravni poloaj prema korisniku garancije kao i prva banka koja je izdala garanciju, to znai da obje banke odgovaraju korisniku solidarno. Skraeno supergarancija je potvrivanje garancije od druge banke (dvije banke u obvezi prema korisniku). Kontragarancija (protugarancija) jedna banka pristaje izdati garanciju, ali uz uvjet da joj druga banka da garanciju da e joj naknaditi iznose koje je ona platila korisniku. Institut samostalne bankovne garancije je instrument meunarodnih transakcija i dio je autonomnog prava meunarodne trgovine u sklopu UN-a, putem Komisije za meunarodno trgovako pravo (UNCITRAL) i Meunarodne trgovake komore u Parizu nastoje se izraditi jednoobrazna pravila za neke vrste bankovnih garancija. 506. Jednoobrazna pravila za bankarske garancije tko i kada ih je donio? MTK je u Parizu u lipnju 1978. donio odluku o objavljivanju Jednoobraznih pravila za ugovorne garancije. S obzirom na ogranien doseg primjene tih pravila, MTK je izradio i Jedinstvena pravila za garancije na zahtjev. 507. Kada je bankarska garancija na poziv uvedena u ZOO? Prema ZOO iz 2008. "bankarska garancija" mijenja naziv u "bankarska garancija na poziv". 508. Definicija bankarske garancije / to je bankarska garancija? Bankarska garancija je vaan isnstrument gospodarskog poslovanja i osiguranja prava vjerovnika. 17

Bankarska garancija na poziv je svaka pisana obveza na plaanje, bez obzira kako je nazvana, kojom se banka (garant) obvezuje da e na pisani zahtjev korisnika ovome isplatiti odreeni novani iznos ako je udovoljeno uvjetima iz garancije. Dakle, bankarska garancija je apstraktna i primarna obveza na plaanje odreenog iznosa koji se isplauje samo na temelju pisanog zahtjeva i na prvi poziv koji korisnik podnosi banci. Uobiajeni odnos: nalogodavatelj banka korisnik 509. Odnos bankarske garancije prema osnovnom poslu? Bankarska garancija je samostalna obveza neovisna o osnovnom poslu u vezi s kojim je izdana, pa i u sluaju da se taj posao u njoj spominje. Ako druga banka potvrdi obvezu iz garancije, korisnik moe svoje zahtjeve iz nje podnijeti bilo garantu bilo banci koja ju je potvrdila. 510. Kontragrancija Kontragarancija je pisana obveza na plaanje, bez obzira kako je nazvana, kojom se banka (kontragarant) obvezuje prema garantu da e mu isplatiti novani iznos po predoenju pisanog zahtjeva u skladu s uvjetima iz kontragarancije. Kontragarancija je odvojena od garancije i od osnovnog posla na koje se odnosi, pa i kada ih se spominje u kontragaranciji. Kontragarancijom jedna banka garantira drugoj da e platiti njezinu obvezu prema korisniku ako mu druga izda garanciju na plaanje prema njezinoj uputi i nakon toga bude pozvana na plaanje. Korisnik uope nema pravni odnos s prvom ve s drugom (izvor: asopis). Nalogodavatelj prva banka koja postaje instructing party i daje kontragaranciju drugoj banci druga banka korisnik (jedino druga banka u obvezi prema korisniku) Rok valjanosti garancije moe njome biti odreen do odreenog datuma ili do predoenja isprave kojom se potvruje nastup nekog dogaaja kao mjerodavnog za prestanak njezine valjanosti. Ako su u garanciji navedena oba roka za prestanak valjanosti garancije, njezina valjanost prestaje protekom prvog od tih rokova. 511. Pod kojim uvjetom se moze izvrsiti prijenos prava iz garancije? Pravo pozivanja na plaanje iz garancije ne moe se ustupiti treemu osim ako to nije izriito predvieno u garanciji ili u njezinim dodacima. Dakle, garancija je prenosiva samo ako je u samoj garanciji to izriito navedeno. Garant se mora sloiti s prijenosom i jedini ju moe prenijeti. Time se ne utjee na pravo primiti iznos iz garancije koje bi u garanciji ili u njezinim dodacima bilo prenijeto na nekog drugog. 512. Razlika izmeu jamca i bankovnih garancija Banka je duna ispuniti obvezu onako kako je ona navedena u bankarskoj garanciji jer ona ispunjava svoju obvezu, a ne obvezu dunika iz osnovnog posla. Neispunjenje obveze glavnog dunika iz osnovnog posla je uvjet da bi nastupila obveza iz bankarske garancije, ali obveza banke u svakom sluaju cijeni se samo prema uvjetima navedenim u garanciji. U tome je razlika izmeu jamstva i bankarske garancije. Odnos izmeu jamca i vjerovnika nastaje na temelju ugovora o jamstvu i na temelju tog ugovora jamac izvrava obvezu dunika iz osnovnog posla, i stupa u njegov poloaj. Kod bankarske garancije banka izvrava svoju obvezu, ali onako kako ju je preuzela u garanciji. Bankarska garancija je apstraktna i samostalna obveza banke. Jamstvo: jamstvo sadri akcesornu (supsidijarnu) obvezu jamca na plaanje ono je vezano uz temeljni posao jamac se obvezuje da e ispuniti valjanu i dospjelu obvezu ako sam dunik to ne uini jamac moe isticati protiv vjerovnika sve prigovore glavnog dunika, a i svoje osobne prigovore (nitetnost, zastaru, prijeboj) Bankarska garancija na prvi poziv: bankarsko garancija sadri primarnu obvezu banke na plaanje. to je apstraktna garancija koja ima vise slicnosti s mjenicom i akreditivom nego s jamstvom. Svim instrumentima koji pocivaju na apstraktnoj obvezi je zajedniko da garant mora platiti bez obzira na 17

prigovore koje ima glavni dunik. Banka uope ne moe isticati prigovore koje moe isticati nalogodavatelj kao dunik iz temeljnog ugovora (zato je to samostalna obveza banke), to znai da garant (banka) ne moe odbiti isplatu prema korisniku istiui da je temeljni ugovor: nitetan, pobojan, da je obveza nalogodavca zastarjela, da je ispunjenje glavnog ugovora postalo nemogue, da korisnik nije ispunio svoju obvezu iz glavnog ugovora. Ona je odvojena od temeljnog posla na kojem se temelji, pa i ako se taj spominje u garanciji 513. to znai klauzula "neopozivo" u bankarskoj garanciji, a to klauzula "bez prigovora" ili "na prvi poziv"? Koje prigovore banka moe isticati prema korisniku bankarske garancije "bez prigovora" i to ta klauzula znai? / Bankarska garancija na prvi poziv / Jamstvo bez prigovora / to je bankarsko jamstvo bez prigovora? ZOO iz 2005. je sadravao lanak pod nazivom "jamstvo 'bez prigovora'" koji je glasio: "Ako bankarsko jamstvo sadri uglavu "bez prigovora", "na prvi poziv" ili sadri rijei koje imaju isto znaenje, banka ne moe isticati prema korisniku prigovore koje nalogodavac kao dunik moe isticati prema korisniku po osiguranoj obvezi. Nalogodavac je duan platiti banci svaki iznos koji je banka platila po osnovi jamstva izdanog s navedenom uglavom. Korisnik jamstva duguje nalogodavcu iznos primljen po osnovi jamstva na koji inae ne bi imao pravo zbog opravdanih prigovora nalogodavca." Dakle, banka ne moe isticati prigovore kojima bi se nalogodavatelj mogao suprotstaviti korisnikovu zahtjevu iz osnovnog posla jer je odnos banke i korisnika samostalan prema osnovnom poslu. Meutim, takav pravni poloaj banke garanta mogao bi pogodovati nesavjesnim korisnicima bankarskih garancija i dovoditi do prijevarnog koritenja. Pa stoga banka moe stavljati prigovor zloupotrebe prava koji se temelji na naelu savjesnosti i potenja koje postoji u ZOO-u i odbiti isplatu zbog toga. U svezi s garantnim poslom nema drugih prigovora kojima bi se banka mogla utemeljeno suprotstaviti korisnikovu zahtjevu za isplatu garancije, ali ipak treba spomenuti kako se ona tom zahtjevu moe suprotstaviti i prigovorima koje ona osobno ima prema korisniku iz drugih pravnih odnosa koje moe imati s korisnikom. Karakteristian je prigovor prijeboja, koji mogu staviti i dunici iz drugih apstraktnih pravnih poslova, kao to su vrijednosni papiri, a isto je stajalite zastupljeno i u poredbenoj literaturi. Klauzula "neopozivo" u bankarskoj garanciji znai isto to i klauzula "bez prigovora" ili "na prvi poziv". Tog lanka nema u ZOO-u iz 2008. 514. to su ugovorne garancije? Ugovorne garancije (contract guarantees) ne izdaju samo banje nego i ostale financijske institucije. U Jednoobraznim pravilima za ugovorne garancije spominju se samo tri vrste garancija: garancije uea na licitaciji ili ponudbena garancija (tender guarantee) garancije za dobro ispunjenje ugovora ili garancija uinka (engl. performance guarantee) je pojam koji se najee rabi za ugovornu garanciju kojom prodavalac stroja ili opreme koja treba postii odreeni kvalitativni i/ili kvantitativni uinak, odnosno davalac licencije iji predmet treba postii slian uinak, izrijekom garantira kupcu, odnosno primatelju licencije postizanje ugovorenog uinka. Npr. prodavalac stroja za proizvodnju papirnatih vreica garantira kupcu da prodani stroj moe proizvoditi najmanje tono odreen broj papirnatih vreica tijekom neprekinutih osam sati rada, i to radei svakog dana, uz unaprijed predvienu najviu dopustivu potronju struje, ljepila, sirovine, najveu dopustivu koliinu karta i slino. garancije za vraanje avansa (engl. repayment guarantee) je bankarska garancija koju banka izdaje na zahtjev one ugovorne strane koja e od druge ugovorne strane primiti dio ugovorene cijene unaprijed, i to za sluaj da strana koja primi dio plaanja unaprijed ne ispuni svoju obvezu, a strana koja je platila dio dune svote unaprijed stekne pravo zahtijevati od primaoca te svote povrat unaprijed plaenog. U stvarnosti e se ta garancija za povrat avansa najee pojaviti uz ugovore o izvoenju investicijskih radova (gdje naruitelj u pravilu dio ugovorene cijene plaa unaprijed), uz ugovore o prodaji opreme s obronim otplatama cijene (gdje se esto ugovara obveza kupca da dio cijene plati unaprijed) i uz ugovore o prodaji robe u kojima je ugovoreno plaanje unaprijed.

17

Garancije navedene u Jednoobraznim pravilima za ugovorne garancije akcesorne su prirode i temelje se na institutu jamstva, dok njima nisu obuhvaene garancije plative na prvi zahtjev pri kojima postoji apstraktna obveza neovisna o glavnom poslu i odvojena od njega. S obzirom na ogranien doseg primjene tih pravila, njihovo ogranienje na akcesorne garancije, MTK je izradio i Jedinstvena pravila za garancije na zahtjev. Ta se pravila odnose na samostalne bankovne garancije. 515. Inkaso / to je incaso? Inkaso (engl. collection) je naziv kojim se oznauje postupak naplate dune svote od dunika preko banke, i to uz prezentaciju odgovarajuih dokumenata koje su vjerovnik i dunik ugovorili, odnosno koji su uobiajeni. U ovom postupku sudjeluju vjerovnik (prodavalac) kao banin nalogodavac, banka koja je primila nalog nalogodavca i koja e mu doznaiti primljenu svotu, banka koja naplauje dokumente, banka koja prezentira dokumente i dunik (kupac) koji je prodavaocu duan platiti cijenu ugovorene robe. Nije nuno sudjelovanje tri banke, jer banka koja naplauje dokumente moe ih istovremeno i prezentirati. Odnos izmeu nalogodavca i banke mogao bi se kvalificirati kao nalog ili komisija. Na temelju banina prihvata naloga, banka poziva kupca da preuzme dokumente koje je primila od prodavaoca (svog nalogodavca) uz istovremeno a) plaanje ili b) akceptiranje prodavaoeve mjenice. U sluaju kupeva odbijanja banka vraa dokumente prodavaocu uz obavijest o kupevu odbijanju. Banka pri tome ne odgovara prodavaocu za naplatu, ve samo za podnoenje dokumenata kupcu uz poziv za plaanje i za postupanje u itavom poslu s razumnom pozornou. S obzirom na nain upuivanja dokumenata kupcu, razlikuju se isti inkaso i dokumentirani inkaso. Prvim izrazom obiljeava se sluaj kad prodavalac upuuje trgovake dokumente izravno kupcu, a financijske preko banke, a drugim sluaj kad prodavalac i jedne i druge dokumente upuuje kupcu preko banke. Za dokumentarni inkaso postoje pravila koja je uobliila Meunarodna trgovaka komora i objavila u publikaciji br. 322 pod naslovom Jedinstvena pravila za dokumentarni inkaso (Uniform Rules for Collections). Incaso se primjenjuje u sluaju postojanja meusobnog povjerenja meu poslovnim partnerima. Ugovor o diskontu mjenica (Gorenc) 516. Ugovor o diskontu mjenica Ugovor o diskontu mjenica je openito ugovor o prodaji nedospjelih novanih potraivanja uz odbitak diskontne stope koja se sastoji u razlici vrijednosti novane obveze na dan sklapanja ugovora o diskontu i njezine vrijednosti na dan dospjelosti novane obveze. Diskont mjenice pravno je oblik ugovora o kupnji, dakle dvostranoobvezni pravni posao. U mjeninoj bankovnoj praksi, literaturi i zakonodavstvu u naelu je rije o kupnji potraivanja. Nije iskljueno pravo banke na regres. Ugovor o forfaitu (Gorenc) 517. Ugovor o forfaitu Iako ima slinosti izmeu ugovora o diskontu mjenice i ugovora o forfaitu, oni se razlikuju po tome to pri diskontu nije iskljueno pravo banke na regres, a pri forfaitnom poslu regres je uvijek iskljuen. U tom smislu se diskontiranje novanih potraivanja s pravom banke na regres naziva i nepravim forfaitnim poslom, a diskontiranje novanih potraivanja uz iskljuenje prava banke na regres pravim forfaitnim poslom. Ugovor o forfaitu je prodaja nedospjelih novanih potraivanja banci uz iskljuenje prava banke na regres prema prodavatelju ako potraivanja nisu naplativa. Oni forfaitni ugovori gdje su predmet posla nemjenina novana potraivanja sadre odredbu o iskljuenju regresne odgovornosti prodavatelja potraivanja (forfaitista) prema kupcu (forfaiteura) koja se odnosi na bonitet, dok za veritet potraivanja uvijek odgovara prodavatelj (za bonitet se ne odgovara, za veritet se odgovara). 518. Ugovor o factoringu / Factoring Ugovor o factoringu (Gorenc) Ugovor o factoringu klijent se obvezuje ponuditi factoru (obino banci) na prodaju sva kratkorona potraivanja iz ugovora o isporuci robe i pruanju usluga prije njihove dospjelosti, a factor se obvezuje 17

uz naknadu te ponude prihvatiti ako ga zadovoljava platena sposobnost klijentovih dunika, s izvjeivanjem ili bez izvjeivanja dunika o tom prijenosu i bez obzira na to snose li klijent ili factor rizik za naplatu potraivanja. Ugovor o factoringu je: neimenovani, konsensualan, dvostranoobvezan, naplatan i neformalan (ali stranke ugovaraju pisani oblik kao uvjet za valjanost ugovora) tipski (sastavlja se prema formularima koje izdaj factor) ugovor 519. Funkcije ugovora o factoringu Ima tri bitne funkcije: funkcija financiranja factor stavlja klijentu na raspolaganje odreeni iznos, a da istovremeno ne prima protuinidbu; gospodarski ekvivalent dobiva factor tek naplatom potraivanja od dunika; factor financira klijenta tako to mu odmah isplati potraivanje, a tek se nakon dospijea potraivanja factor moe namiriti od klijentovih dunika funkcija osiguranja naplate (del credere) pod izrazom del credere openito se razumijeva jamstvo za obveze nekoga treeg; rizik del credere znai preuzimanje odgovornosti za naplatu potraivanja od dunika funkcija upravljanja potraivanjima (pruanje usluga) pod funkcijom upravljanja razumijevamo sve one usluge koje factor i klijent mogu ugovoriti ugovorom o factoringu, a nisu sadrane u funkciji del credere i financiranju ispitivanje kreditne sposobnosti dunika, voenje knjigovodstva, uspostavljanje rauna, obraun poreza, obraun provizija, opominjanje, naplaivanje i utjerivanje dugova od dunika i sl. Vrste factoringa: Pravi factoring njime factor nudi klijentu najvie moguih usluga i uvijek sadri tri glavne funkcije: del credere, financiranje i upravljanje potraivanjima; pravi factoring u najuem smislu je takav pri kojemu je naglaena funkcija del credere Nepravi factoring otpada funkcija del credere factora; factor kupuje potraivanja klijenta bez preuzimanja rizika del credere i klijent kao prodavatelj potraivanja jami factoru na temelju posebnog sporazuma naplatu od dunika Factoring plativ po dospjelosti factor nudi iste usluge kao i pri pravnom factoringu osim usluge financiranja, koja se unaprijed iskljuuje; factor kupuje klijentova potraivanja s danom njihove dospjelosti Meunarodni (izvozno-uvozni) factoring radi se o poslovnom odnosu koji se obavlja izmeu stranaka iz razliitih drava; rabi se redovito kao pravi factoring Ujednaavanje materije o factoringu vreno je u meunarodnim udruenjima factora i u sklopu meunarodnih organizacija, ponajprije UNDROIT-a (Meunarodnog institutu za unifikaciju privatnog prava u Rimu). Zahvaljujui UNIDROIT-u pitanje factoringa rijeeno je donoenjem Prednacrta jedinstvenih pravila o nekim pitanjima ugovora o meunarodnom factoringu i konanim usvajanjem Konvencije 1988. godine. 520. Factoring Faktoring je posao kratkoronog financiranja izvoznog ili uvoznog posla preko faktora kao posebne organizacije. Prodavaoci, odnosno kupci mogu se financirati posredstvom faktora pod uvjetom da kupac sve narudbe prije izvrenja isporuke od strane poslodavca mora dati faktoru na odobrenje, te da faktor stalno ispituje kreditnu sposobnost kupaca, prije nego to preuzme bilo kakvo potraivanje. Faktoring je posao kratkoronog financiranja robnih potraivanja na osnovi fakture i robnih dokumenata. Temelj je ugovor o faktoringu i ini ga globalna cesija buduih potraivanja dobavljaa. Faktor za svoju uslugu zaraunava faktoring proviziju. Visina provizije uvjetovana je ukupnim prometom, prosjenom svotom svih rauna, brojem i postojanou kupaca, kao i prosjenim rokom potraivanja. Za preuzimanje komercijalnog rizika i avansiranja plaa se posebna naknada. UGOVOR O ORTATVU 521. Ortatvo 17

Ugovorom o ortatvu dvije ili vie osoba uzajamno se obvezuju uloiti svoj rad i/ili imovinu radi postizanja zajednikog cilja. Ortatvo je zajednica osoba i dobara bez pravne osobnosti. Ugovor o ortatvu je: imenovan, konsenzualan, neformalan, uzajamno obvezan, nenaplatan, viestrani, trajan pravni posao. Konstitutivni elementi: subjekti (pravne i fizike osobe) zajedniki cilj zajednica osoba zajednica dobara 522. Imovina ortatva (sastav to ju ini) Imovina ortatva Sastav imovine Imovinu ortatva ine ulozi ortaka (glavnica) te imovina steena poslovanjem ortatva. U imovinu ortatva ulaze i naknade za unitene, oteene ili oduzete stvari koje pripadaju imovini ortatva. Imovina ortatva zajednika je imovina ortaka. Ulog Ulog se moe sastojati u stvarima, pravima, novcu, radu i drugim dobrima. Veliina uloga Ako nije drukije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. Unoenje uloga u imovinu ortatva Stvari i prava koji ine ulog postaju imovinom ortatva na temelju ugovora o ortatvu na nain propisan za stjecanje pojedinih imovinskih prava. 523. Tko vodi poslove u ortatvu? Poslovodstvo i zastupanje Zajedniko poslovodstvo Pravo na voenje poslova ortatva pripada zajedniki svim ortacima. Ortak koji ulae samo svoj rad, a koji nije ukljuen u glavnicu, sudjeluje kod donoenja odluka, ali bez prava glasa. Prijenos poslovodstva, zastupanje, zabrana konkurencije Kad je ugovorom o ortatvu ovlatenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, tada se oni smatraju opunomoenicima. Nijedan ortak nema pravo povjeriti voenje poslova ortatva treoj osobi, niti koga primiti u ortatvo, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajednikog cilja ili nanijela teta ortatvu. Polaganje rauna Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su uredno voditi poslovne knjige i polagati raun o stanju zajednike imovine te svim prihodima i rashodima. Pravo nadzora Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili nekolicini ortaka, zadravaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortatva koje ukljuuje pravo zahtijevati izvjee o poslovima ortatva i pravo uvida u poslovne knjige i druge isprave. Oduzimanje ovlatenja i otkaz poslovodstva Ovlatenje na voenje poslova preneseno na jednog ili vie ortaka, ako ugovorom o ortatvu nije drukije odreeno, moe se jednoglasnom odlukom ostalih ortaka oduzeti zbog grube povrede povjerene dunosti, nesposobnosti za uspjeno voenje poslova ili drugih vanih razloga. Prava i obveze ortaka obveza unoenja uloga Ako nije drukije ugovoreno, ortaci su obvezni na jednake uloge. obveza sudjelovanja u ostvarivanju zajednikog cilja sudjelovanje u dobiti i gubitku Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvreni ugovorom o ortatvu, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veliini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. zabrana konkurencije Nijedan ortak nema pravo povjeriti voenje poslova ortatva treoj osobi, niti koga primiti u ortatvo, a ni poduzeti posao kojim bi se, radi svoje posebne koristi, ugrozilo postizanje zajednikog cilja ili nanijela teta ortatvu. 17

odgovornost za tetu Ortak odgovara za tetu koju nanese ortatvu, osim ako dokae da je teta nastala bez njegove krivnje. zajedniko poslovodstvo Pravo na voenje poslova ortatva pripada zajedniki svim ortacima. obveza polaganja rauna i pravo nadzora Ortaci kojima je povjereno poslovodstvo duni su uredno voditi poslovne knjige i polagati raun o stanju zajednike imovine te svim prihodima i rashodima. Ortaci koji su povjerili poslovodstvo jednom ili nekolicini ortaka, zadravaju pravo osobnog nadzora nad poslovanjem ortatva. 524. Da li je kod ugovora o ortatvu mogue ugovaranje klauzule "societas leonina" (lavlje drustvo)? to znai ova klauzula? 1. miljenje: Societas leonina (lavlje drutvo) je vrsta ortatva u kojem ugovor o osnivanju odreuje da pojedini lan snosi samo gubitak, a ne sudjeluje u podjeli dobiti. Mogue je ugovoriti da lan sudjeluje samo u dobiti ili samo u gubitku. 2. miljenje: Societas leonina (lavlje drutvo) postoji kod nas kada svi ortaci rade za jednog, sve ide njemu u korist. Pravno je doputeno da jedan bude iskljuen iz sudjelovanja u gubitku. 3. miljenje: Pravilo "societas leonina nulla est" zakonodavstvo u europskim zemljama, pa tako ni u RH, izravno ne regulira (izuzetak predstavlja jedino talijanski graanski zakonik (Codice Civile) koji izriito odreuje da je tzv. patto leonino nitetna), no privatnopravna doktrina je mjerodavno zauzela stajalite da je societas leonina nitetna, iz razloga to u takvom sluaju ne postoji odreeni zajedniki cilj udruivanja kao konstitutivan element ortatva odreen zakonom. Sudska praksa u europskim zemljama, sljedei navedeno shvaanje privatnopravne doktrine, koristei u navedni sluajevima explicite latinski termin societas leonina u obrazloenjima sudkih odluka. Iz odredbe naeg ZOO-a moe se neizravnim tumaenjem zakljuiti da je societas leonina zabranjena: "Ako je odreen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanaenje vrijedi za dobit i za gubitak." Dobit i gubitak Dobit je onaj dio imovine ortatva koji preostane nakon odbitka vrijednosti uloga, zajednikih dugova i trokova. Gubitak nastaje kad imovina ortatva padne ispod vrijednosti uloga. Ako udjeli ortaka u dobiti i gubitku nisu utvreni ugovorom o ortatvu, svaki ortak ima, neovisno o vrsti i veliini uloga, jednak udio u dobiti i gubitku. Ako je odreen samo udio u dobiti, ili samo u gubitku, u dvojbi to utanaenje vrijedi za dobit i za gubitak. Prestanak ortatva: ostvarenjem cilja ili ako njegovo ostvarenje postane nemoguim protekom vremena na koje je sklopljen ugovor o ortatvu propau zajednike imovine sporazumom ortaka smru odnosno prestankom postojanja te istupom i iskljuenjem ortaka ako ortatvo ine dva ortaka odlukom suda u sluaju prestanka ortatva iz vanog razloga Dioba zajednike imovine: nakon prestanka ortatva slijedi dioba zajednike imovine prvo dolazi do izdvajanja stvari koje su date na koritenje odnosno uporabu ortatvu i vraaju se ortacima iz zajednike imovine najprije se podmiruju dugovanja ortatva nakon podmirenja zajednikih dugova vraaju se ortaki ulozi ostatak zajednike imovine, nakon podmirenja dugova ortatva i vraanja uloga, dijeli se na ortake prema njihovim udjelima u dobiti ako zajednika imovina nije dovoljna za podmirenje zajednikih dugova i vraanje uloga, ortaci doplauju manjak UGOVOR O OSIGURANJU 525. Ugovor o osiguranju Ugovorom o osiguranju osiguratelj (npr. Uniqa) se obvezuje ugovaratelju osiguranja (npr. meni) da e osiguraniku ili korisniku osiguranja (to mogu biti ja ili neka trea osoba) isplatiti osigurninu ako 17

nastane osigurani sluaj, a ugovaratelj osiguranja se obvezuje da e osiguratelju platiti premiju osiguranja. Osigurani sluaj 526. Osigurani sluaj Osigurani sluaj je dogaaj prouzroen osiguranim rizikom osigurani rizik mora biti budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. Ugovor o osiguranju je nitetan ako je u trenutku njegova sklapanja ve nastao osigurani sluaj ili je taj bio u nastupanju, ili je bilo izvjesno da e nastupiti ili je ve tada bila prestala mogunost da on nastane. Ali ako je ugovoreno da e osiguranjem biti obuhvaeno odreeno razdoblje koje prethodi sklapanju ugovora, ugovor e biti nitetan samo ako je u trenutku njegova sklapanja zainteresiranoj strani bilo poznato da se osigurani sluaj ve dogodio, odnosno da je ve tada otpala mogunost da se on dogodi. Ove odredbe se ne odnose na pomorska osiguranja, osiguranja u zranom prometu, osiguranja trabina te na odnose iz reosiguranja. Kad je ugovor sklopljen 527. Navedite 2 osnovna sluaja kada se smatra da je sklopljen ugovor o osiguranju Ugovor je sklopljen: kada je ponuda o osiguranju prihvaena (redovito sklapanje), a iznimno onda kada strane potpiu policu osiguranja (iznimno sklapanje). Pisana ponuda za sklapanje ugovora vee ponuditelja za vrijeme od osam dana od prispijea osiguratelju ako nije odredio krai rok, odnosno 30 dana od prispijea ako je potreban lijeniki pregled. Ako osiguratelj u tom roku ne odbije ponudu koja ne odstupa od njegovih uvjeta za predloeno osiguranje, smatrat e se da je prihvatio ponudu i da je ugovor sklopljen od dana kada je ponuda prispjela osiguratelju. Polica i druge isprave o osiguranju Polica osiguranja moe biti privremeno zamijenjena listom pokria ili drugom ispravom o osiguranju u koju se unose bitni sastojci ugovora. Sklapanje ugovora plaanjem premije Uvjetima osiguranja mogu biti predvieni sluajevi u kojima ugovorni odnos iz osiguranja nastaje samim plaanjem premije. Sklapanje ugovora u ime drugog bez ovlatenja Tko sklopi ugovor o osiguranju u ime drugog bez njegova ovlatenja, odgovara osiguratelju za obveze sve dok ga onaj u ije je ime ugovor sklopljen ne odobri on to moe uiniti i nakon to se dogodio osigurani sluaj. Ako je odobrenje odbijeno, ugovaratelj osiguranja duguje osiguratelju premiju za razdoblje od dana sklapanja ugovora do dana obavijesti o odbijanju odobrenja. Ali ne odgovara za obveze iz osiguranja poslovoa bez naloga koji je obavijestio osiguratelja da istupa bez ovlatenja u ime i za raun drugoga. Osiguranje za tui raun ili za raun koga se tie U sluaju osiguranja za tui raun ili za raun koga se tie, obvezu plaanja premije i ostale obveze iz ugovora duan je ispuniti ugovaratelj osiguranja, ali on ne moe bez pristanka osobe iji je interes osiguran ostvariti prava iz osiguranja ak i kad dri policu. Ugovaratelj osiguranja nije duan predati policu zainteresiranoj osobi dok mu ne budu naknaene premije i trokovi ugovora to ih je isplatio osiguratelju pravo na naplatu tih trabina ima iz dugovane naknade, a moe ju zahtijevati i neposredno od osiguratelja. Obveza osiguranika, odnosno ugovaratelja osiguranja dunost prijavljivanja Ugovaratelj osiguranja duan je prijaviti osiguratelju prilikom sklapanja ugovora sve okolnosti koje su znaajne za ocjenu rizika, a koje su mu poznate ili mu nisu mogle ostati nepoznate. Ako ugovaratelj namjerno preuti ili netono prijavi neto zbog ega, da je znao, osiguratelj ne bi sklopio ugovor, osiguratelj moe zahtijevati ponitaj ugovora. dunost plaanja i primanja premije Ugovaratelj osiguranja duan je platiti premiju osiguranja, ali je osiguratelj duan primiti isplatu premije od svake osobe koja ima pravni interes da ona bude plaena. 17

Ako ugovaratelj osiguranja premiju koja je dospjela nakon sklapanja ugovora ne plati do dospjelosti, niti to uini koja druga zainteresirana osoba, ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu nakon isteka roka od 30 dana otkad je ugovaratelju osiguranja urueno preporueno pismo osiguratelja s obavijeu o dospjelosti premije, ali s tim da taj rok ne moe istei prije nego to protekne 30 dana od dospjelosti premije. U svakom sluaju ugovor o osiguranju prestaje po samom zakonu ako premija ne bude plaena u roku od godine dana od dospjelosti. Te se odredbe ne primjenjuju na osiguranje ivota i osiguranje od nesretnog sluaja. obavjeivanje o poveanju rizika Ugovaratelj osiguranja duan je, kad je u pitanju osiguranje imovine, obavijestiti osiguratelja o svakoj promjeni okolnosti koja moe biti znaajna za ocjenu rizika, a kad je u pitanju osiguranje osoba, onda samo ako je rizik povean zbog toga to je osigurana osoba promijenila zanimanje. Obveza obavjeivanja o nastupanju osiguranog sluaja Osiguranik je duan, osim u sluaju osiguranja ivota, obavijestiti osiguratelja o nastupanju osiguranog sluaja najdalje u roku od tri dana otkad je to saznao. 528. to je duan osiguranik osiguravatelju ako ne ispuni svoju obvezu isplate osigurnine u ugovorenom ili zakonskom roku? 4. Obveze osiguratelja Isplata osigurnine Kad se dogodi osigurani sluaj, osiguratelj je duan isplatiti osigurninu odreenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne moe biti dulji od 14 dana, raunajui otkad je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani sluaj dogodio. Ali taj je rok 30 dana od dana primitka odtetnog zahtjeva ako je za utvrivanje postojanja osigurateljeve obveze ili njezina iznosa potrebno stanovito vrijeme. Ne ispuni li osiguratelj svoju obvezu unavedenim rokovima, duguje osiguraniku zatezne kamate od dana primitka obavijesti o osiguranom sluaju, kao i naknadu tete koja mu je uslijed toga nastala. Ako je ugovaratelj osiguranja, osiguranik ili korisnik izazvao osigurani sluaj namjerno ili prijevarom, osiguratelj nije obvezan ni na kakva davanja, a suprotna ugovorna odredba nema pravnog uinka. Poetak i prestanak uinaka osiguranja Ako drukije nije ugovoreno, ugovor o osiguranju proizvodi svoje uinke istekom dana koji je njime oznaen kao dan poetka trajanja osiguranja, pa sve do svretka posljednjeg dana roka za koji je osiguranje ugovoreno. 529. Utjecaj steaja na osiguranje / Koja je pravna posljedica otvaranja stecaja nad ugovarateljem osiguranja u odnosu na ugovor o osiguranju? Utjecaj steaja na osiguranje U sluaju steaja ugovaratelja osiguranja osiguranje se nastavlja, ali svaka strana ima pravo raskinuti ugovor o osiguranju u roku od tri mjeseca od otvaranja steaja, u kojem sluaju steajnoj masi ugovaratelja pripada dio plaene premije koji odgovara preostalom vremenu osiguranja. U sluaju steaja osiguratelja ugovor o osiguranju prestaje nakon isteka trideset dana od otvaranja steaja. Steaj osiguranika ne utjee na valjanost ugovora o osiguranju. 530. Oblici ugovora o osiguranju / Vrste osiguranja osiguranje imovine osiguranje osoba Osiguranje imovine Interes osiguranja Ugovor o osiguranju imovine moe sklopiti svaka osoba ili se moe sklopiti u korist svake osobe koja ima opravdani interes na predmetu osiguranja. 531. Najvia vrijednost osigurnine kod ugovora o osiguranju Svrha osiguranja imovine Osiguranjem imovine osigurava se naknada za tetu koja bi se dogodila u imovini osiguranika zbog nastupanja osiguranog sluaja. Iznos osigurnine ne moe biti vei od tete koju je osiguranik pretrpio nastupanjem osiguranog sluaja. Kod osiguranja usjeva i plodova i ostalih proizvoda zemlje iznos tete utvruje se s obzirom na vrijednost koju bi imali u vrijeme ubiranja, ako nije drukije ugovoreno. Pravovaljane su odredbe ugovora kojima se naknada ograniuje na manji 17

iznos od iznosa tete. Ako je ugovorom o osiguranju vrijednost osigurane stvari sporazumno utvrena (ugovorena vrijednost), osigurnina se odreuje prema toj vrijednosti. Sprjeavanje osiguranog sluaja i spaavanje Osiguranik je duan poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se sprijei nastanak osiguranog sluaja, a ako osigurani sluaj nastupi, duan je poduzeti sve to je razborito i u njegovoj moi da se ogranie njegove tetne posljedice. Propast stvari zbog dogaaja koji nije predvien u polici Ako osigurana stvar propadne za razdoblja osiguranja zbog nekog dogaaja koji nije predvien u ugovoru o osiguranju, ugovor prestaje vrijediti danom njezine propasti. Ogranienje osiguranih rizika tete pokrivene osiguranjem Osiguratelj je duan naknaditi tete nastale sluajno ili krivnjom ugovaratelja osiguranja, osiguranika ili korisnika osiguranja, osim ako je za odreenu tetu ta njegova obveza izrijekom iskljuena ugovorom o osiguranju. teta prouzroena nedostacima osigurane stvari Osiguratelj ne odgovara za tetu na osiguranoj stvari koja potjee od njezinih nedostataka, osim ako je drukije ugovoreno. tete prouzroene ratnim operacijama i pobunama Osiguratelj nije duan naknaditi tete prouzroene ratnim operacijama ili pobunama, osim ako nije drukije ugovoreno. 532. Podosiguranje i nadosiguranje 533. Nadosiguranje i pravne posljedice Nadosiguranje Nadosiguranje nastaje ako se pri sklapanju ugovora ugovori iznos osiguranja vei od stvarne vrijednosti osigurane stvari. Pravne posljedice su ili ponitaj ako se pri sklapanju ugovora jedna strana poslui prijevarom ili ostanak ugovora na snazi i snienje iznosa osiguranja do iznosa stvarne vrijednosti osigurane stvari ako ni jedna strana nije postupala nesavjesno 534. Viestruko i dvostruko osiguranje Viestruko i dvostruko osiguranje Ako je neka stvar osigurana kod dva ili vie osiguratelja od istog rizika, za isti interes, za isto vrijeme i za istog osiguranika, tako da zbroj osiguranih iznosa ne prelazi vrijednost te stvari (viestruko osiguranje), svaki osiguratelj odgovara za ispunjenje u potpunosti obveza nastalih iz ugovora koji je on sklopio. Ako, pak, zbroj osiguranih iznosa prelazi vrijednost osigurane stvari (dvostruko osiguranje), a pri tome ugovaratelj osiguranja nije postupio nesavjesno, sva ta osiguranja pravovaljana su, i svaki osiguratelj ima pravo na ugovorenu premiju za razdoblje osiguranja u tijeku, a osiguranik ima pravo zahtijevati od svakoga pojedinog osiguratelja naknadu prema ugovoru sklopljenom s njim, ali ukupno ne vie od iznosa tete. Suosiguranje Kad je ugovor o osiguranju sklopljen s vie osiguratelja koji su se sporazumjeli o zajednikom snoenju i raspodjeli rizika, svaki osiguratelj naznaen u polici osiguranja odgovara osiguraniku za potpunu naknadu. 535. Podosiguranje u kreditnim osiguranjima Podosiguranje Kad se utvrdi da je vrijednost osigurane stvari u trenutku ostvarenja osiguranog sluaja vea od svote osiguranja, osigurnina se smanjuje razmjerno vrijednosti osigurane stvari u trenutku osiguranog sluaja. Osiguratelj je duan isplatiti potpunu osigurninu sve do svote osiguranja, ako je ugovoreno da odnos izmeu vrijednosti stvari i visine osiguranog iznosa nema znaenja za odreivanje iznosa osigurnine. Podosiguranje u kreditnim osiguranjima nastaje kada osiguranik ne prijavi osiguravatelju puni (cijeli) iznos svoga potraivanja od kupca, ve manji. Osiguravatelj e naplatiti i manji iznos premije. U sluaju nastanka tete, osiguravatelj e naknaditi samo dio tete, a ne cijeli iznos prema pravilu proporcije. To znai da e dobiti samo dio naknade od ukupne tete koliko iznosi postotak prijavljenog (smanjenog) iznosa osigurane svote u odnosu na stvarnu svotu potraivanja. Dakle, Podosiguranje ako je osiguranje provedeno na manju vrijednost od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. 18

Nadosiguranje ako je osiguranje provedeno na veu vrijednost od stvarne vrijednosti osiguranog predmeta. Puno osiguranje ako je osiguranje provedeno na stvarnu vrijednost osiguranog predmeta. Podosiguranje je dozvoljeno, ali nadosiguranje nije dozvoljeno. 536. Subrogacija kod ugovora o osiguranju Prijelaz osiguranikovih prava prema odgovornoj osobi na osiguratelja (subrogacija) Isplatom naknade iz osiguranja prelaze na osiguratelja, po samom zakonu, do visine isplaene naknade, sva osiguranikova prava prema osobi koja je po bilo kojoj osnovi odgovorna za tetu. Ako je krivnjom osiguranika onemoguen ovaj prijelaz prava na osiguratelja, u potpunosti ili djelomino, osiguratelj se oslobaa u odgovarajuoj mjeri svoje obveze prema osiguraniku. Prijelaz prava s osiguranika na osiguratelja ne moe biti na tetu osiguranika, pa ako je naknada koju je osiguranik dobio od osiguratelja iz bilo kog uzroka nia od tete koju je pretrpio, osiguranik ima pravo da mu se iz sredstava odgovorne osobe isplati ostatak naknade prije isplate osigurateljeve trabine po osnovi prava koja su prela na njega. Iznimno od pravila o prijelazu osiguranikovih prava na osiguratelja, ta prava ne prelaze na osiguratelja ako je tetu prouzroila osoba u srodstvu u pravoj liniji s osiguranikom ili osoba za ije postupke osiguranik odgovara, ili koja ivi s njim u istom kuanstvu, ili osoba koja je radnik osiguranika, osim ako su te osobe tetu uzrokovale namjerno. Ali ako je neka od osoba spomenutih u stavku 4. ovoga lanka bila osigurana, osiguratelj moe zahtijevati od njezina osiguratelja naknadu iznosa koji je isplatio osiguraniku. 537. Prema kojem se kriteriju odreuje obveza osiguratelja (visina naknade) kod osiguranja od odgovornosti? Trai se odgovor do koje visine odgovara osiguratelj ako odgovornost postoji prema visini naknade koju bi dugovao ugovaratelj osiguranja prema oteeniku. Osiguranje od odgovornosti U sluaju osiguranja od odgovornosti oteena osoba moe zahtijevati neposredno od osiguratelja naknadu tete koju je pretrpjela dogaajem za koji odgovara osiguranik, ali najvie do iznosa osigurateljeve obveze. Osiguranjima od odgovornosti titite svoju imovinu u cjelini od odtetnih zahtjeva treih osoba. Imovina kod ovog osiguranja nije fiziki osigurana, ali je osigurana od umanjenja na nain da e osiguravajue drutvo umjesto Vas nadoknaditi tetu treoj osobi. Ovim osiguranjem tite svoj ekonomski interes. Sve vrste osiguranja od odgovornosti dijelimo na: izvanugovorne odgovornosti i ugovorne odgovornosti. Izvanugovorna odgovornost je vrsta osiguranja u kojem oteenik nije u nikakvom ugovornom odnosu s osiguranikom. Kod ovog oblika odgovornosti primjenjuje se naelo objektivne odgovornosti (tj. nije nuno da postoji krivnja osiguranika, ve da je nastao dogaaj koji je prouzroio tetu). Ugovorna odgovornost se naziva jo i profesionalnom odgovornou. Kod ovog oblika odgovornosti obveza za naknadu tete postoji samo onda ukoliko je dolo do profesionalnog propusta osiguranika u izvrenju svojih obveza. U sluaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za tetu nastalu osiguranim sluajem samo ako trea oteena osoba zahtijeva njezinu naknadu. Osiguratelj snosi, u granicama iznosa osiguranja, trokove spora i druge opravdane trokove radi utvrivanja osiguranikove odgovornosti. Iz osiguranja se naknauju i trokovi mjera poduzetih na zahtjev osiguratelja ili u sporazumu s njim, radi zatite od neopravdanih i pretjeranih zahtjeva treih osoba. Osiguranje osoba Utvrivanje osiguranog iznosa U ugovorima o osiguranju osoba (osiguranje ivota i osiguranje od nesretnog sluaja), visina osiguranog iznosa utvruje se u polici prema sporazumu ugovornih strana. Polica osiguranja ivota Polica osiguranja ivota moe glasiti na odreenu osobu ili po naredbi, ali ne moe glasiti na donositelja. Netona prijava starosti osiguranika Iznimno od opih odredaba o posljedicama netonih prijava i preuivanja okolnosti znaajnih za ocjenu rizika, za netone prijave godina ivota u ugovorima o osiguranju ivota vrijede sljedea pravila: takav ugovor je nitetan, a osiguratelj je duan vratiti sve primljene premije ako stvarne godine osiguranika prelaze granicu predvienu u uvjetima i tarifama osiguratelja, ako stvarne godine osiguranika ne prelaze tu granicu ugovor je valjan, a osigurani se iznos smanjuje u razmjeru ugovorene premije i premije predviene za osiguranje ivota osobe osiguranikovih godina, kad osiguranik ima manje godina nego to je prijavio, premija se smanjuje na odgovarajui iznos, a osiguratelj je duan vratiti razliku izmeu primljenih premija i premija na koje ima pravo. 18

Osiguranje tree osobe Osiguranje ivota moe se odnositi na ivot ugovaratelja osiguranja, a moe se odnositi i na ivot nekog treeg. Isto vrijedi i za osiguranje od nesretnog sluaja. Osiguranje za sluaj smrti maloljetnika i osoba lienih poslovne sposobnosti Nitetan je ugovor o osiguranju za sluaj smrti tree osobe mlae od 14 godina, a i osobe potpuno liene poslovne sposobnosti. Za one starije od 14 godina potrebna je pisana suglasnost njezina zakonskog zastupnika te pisana suglasnost svake osigurane osobe. Iskljueni rizici Samoubojstvo osiguranika Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti nije obuhvaen rizik samoubojstva ako se dogodio u prvoj godini osiguranja. Ako se samoubojstvo dogodilo u roku od tri godine od sklapanja ugovora, osiguratelj nije duan isplatiti korisniku osigurani iznos, nego samo matematiku priuvu ugovora, osim ako je ugovoreno to povoljnije za osiguranika. Namjerno ubojstvo osiguranika Osiguratelj se oslobaa obveze da korisniku isplati osigurani iznos ako je ovaj namjerno izazvao smrt osiguranika, ali je ugovaratelju osiguranja duan, ako su do tada bile uplaene barem tri godinje premije, isplatiti matematiku priuvu ugovora, a ako je ugovaratelj i osiguranik, onda njegovim nasljednicima. Namjerno prouzroenje nesretnog sluaja Osiguratelj se oslobaa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog sluaja ako je osiguranik namjerno prouzroio nesretni sluaj. Ratne operacije Ako je smrt osiguranika prouzroena ratnim operacijama, osiguratelj, ako to drugo nije ugovoreno, nije duan isplatiti korisniku osigurani iznos, ali je duan isplatiti mu matematiku priuvu iz ugovora. Ako nije to drugo ugovoreno, osiguratelj se oslobaa obveze iz ugovora o osiguranju od nesretnog sluaja, ako je nesretni sluaj prouzroen ratnim operacijama. Ugovorno iskljuenje rizika Ugovorom o osiguranju za sluaj smrti ili od nesretnog sluaja mogu biti iskljueni iz osiguranja i drugi rizici. Zalaganje police Polica osiguranja ivota moe biti dana u zalog. Kad polica glasi po naredbi, zalaganje se obavlja indosamentom. Osiguranje ivota u korist tree osobe Odreivanje korisnika Ugovaratelj osiguranja ivota moe u ugovoru, a i nekim kasnijim pravnim poslom, pa i oporukom, odrediti osobu kojoj e pripasti prava iz ugovora. Opoziv odredbe o odreivanju korisnika Tu odredbu moe opozvati samo ugovaratelj osiguranja, a ne njegovi vjerovnici ili nasljednici, i to moe uiniti sve dok korisnik ne izjavi da je prima kad ona postaje neopoziva. Iznimno, ugovaratelj moe opozvati odredbu o koristi i poslije izjave korisnika da je prima ako je korisnik pokuao ubojstvo osiguranika, a ako se korist daje bez naknade, za opoziv vrijede i odredbe o opozivu dara. Vlastito i neposredno pravo korisnika Osigurani iznos koji treba biti isplaen korisniku ne ulazi u ostavinu ugovaratelja osiguranja, pa ni kad su korisnicima odreeni njegovi nasljednici. Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika Vjerovnici ugovaratelja osiguranja i osiguranika nemaju nikakvo pravo na osigurani iznos ugovoren za korisnika. Ali ako su premije koje je uplatio ugovaratelj osiguranja bile nerazumno visoke prema njegovim mogunostima u trenutku uplate, njegovi vjerovnici mogu zahtijevati da im se preda dio premija koji premauje njegove mogunosti, ako su ispunjene pretpostavke pod kojima vjerovnici imaju pravo na pobijanje dunikovih pravnih radnji. Ustupanje osiguranog iznosa Pravo na osigurani iznos korisnik moe i prije osiguranog sluaja prenijeti na drugoga, ali mu je za to potreban pisani pristanak ugovaratelja osiguranja u kojem mora biti navedeno ime osobe na koju se pravo prenosi ako se osiguranje odnosi na ivot neke druge osobe, potreban je isti takav pristanak i te osobe. Kad odreeni korisnik umre prije dospjelosti Kad osoba koja je bez naknade odreena za korisnika umre prije dospjelosti osigurane glavnice ili rente, korist iz osiguranja ne pripada njezinim nasljednicima, nego narednom korisniku, ako ovaj nije odreen, ugovaratelju osiguranja. Savjesna isplata osiguranog iznosa neovlatenoj osobi Kad osiguratelj isplati osigurani iznos osobi koja bi na njega imala pravo da ugovaratelj osiguranja nije odredio korisnika, on se oslobaa obveze iz ugovora o osiguranju ako u trenutku isplate nije znao niti je mogao znati da je korisnik odreen oporukom ili nekim drugim aktom koji mu nije dostavljen, a korisnik ima pravo zahtijevati vraanje od osobe koja je primila osigurani iznos. Isto vrijedi i u sluaju promjene korisnika. 538. Vinkulirana polica osiguranja (limun.hr) 18

Vinkulacija police osiguranja je ustupanje prava na isplatu svote osiguranja na banku, u sluaju nastanka tete, odnosno osiguranog sluaja. To znai da e osiguravajue drutvo, ako se dogodi osigurani sluaj, svotu osiguranja isplatiti banci umjesto osiguraniku ili ugovaratelju osiguranja. Vinkulacija police osiguranja radi se samo u sluaju kada je polica osiguranja instrument osiguranja naplate kredita. 539. Oblici ugovora o osiguranju / Vrste osiguranja Glavni kriteriji podjele instituta osiguranja jesu ovi: , organizacijska osiguranja s obzirom na snoenje rizika; po tom kriteriju osiguranje moe biti dvojako organizirano: dijeli se na uzajamno osiguranje te osiguranje preko osiguravajuih organizacija, obvezatnost osiguranja. To je bitan nain kako nastaje konkretni odnos osiguranja. U dobrovoljnom osiguranju ono se zasniva na slobodnoj volji ugovornih stranaka, dok se u obveznom osiguranju radi o nepostojanju te volje, tj. postoji dunost sklapanja ugovora (ex lege), te predmet osiguranja. Po njemu postoje ove vrste osiguranja: 1.) osiguranje tjelesnih stvari, 2.) osiguranje osoba i 3.) osiguranje pravnog odnosa. ZOO osiguranja dijeli na: osiguranje imovine osiguranje osoba Zakon o osiguranju dijeli osiguranja na: ivotna: osiguranje ivota i rentna osiguranja, dodatna osiguranja ivotnog osiguranja, ostala ivotna osiguranja (tontine, osiguranje s kapitalizacijom itd.); neivotna: osiguranje od nezgode, zdravstveno osiguranje, osiguranje cestovnih vozila, osiguranje tranih vozila, osiguranje zranih letjelica, osiguranje plovila, osiguranje robe u prijevozu, osiguranje od poara i elementarnih teta, ostala osiguranja imovine, osiguranje od odgovomosti za upotrebu motornih vozila, osiguranje od odgovornosti za upotrebu zranih letjelica, osiguranje od odgovornosti za upotrebu plovila, ostala osiguranja od odgovornosti, osiguranje kredita, osiguranje jamstva, osiguranje raznih financijskih gubitaka, osiguranje trokova pravne zatite, putno osiguranje. Zakon o obveznim osiguranjima u prometu ureuje obvezna osiguranja u prometu, a to su: osiguranje putnika u javnom prometu od posljedica nesretnog sluaja, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika vozila od odgovornosti za tete nanesene treim osobama (u daljnjem tekstu: osiguranje od automobilske odgovornosti), osiguranje zranog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova (u daljnjem tekstu: vlasnika) od odgovornosti za tete nanesene treim osobama i putnicima, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodice na motorni pogon, odnosno jahte od odgovornosti za tete nanesene treim osobama. 540. Ugovor o osiguranju prema nainu nastanka osiguranja (izvor: skripta iz transportnog) dobrovoljno dobra volja osiguravatelja i ugovornog osiguranja obvezno zakonska obveza sklapanja, npr.: osiguranje putnica u sredstvu javnog prijevoza od posljedica nesretnog sluaja, osiguranje vlasnika, odnosno korisnika motornih vozila od odgovornosti za tete nanesene treim osobama (osiguranje od automobilske odgovornosti) osiguranje zranog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova od odgovornosti za tete nanesene treim osobama i putnicima osiguranje vlasnika, odnosno korisnika brodica na motorni pogon, odnosno jahte od odgovornosti za tetue poinjene treim osobama 541. to je transportno osiguranje Transportno osiguranje je grana osiguranja u okviru koje se osiguravaju interesi izloeni transportnim rizicima kako na moru, unutranjim vodama, kopnom i zrakom, bilo kao pojedinanog prometa bilo u kombinaciji vie njih. Transportno osiguranje se razvrstava u tri grupe: prema predmetu osiguranja, prema grani prometa i prema obliku organizacije. 18

Prema predmetu osiguranja specifina je podjela transportnih osiguranja na: osiguranje plovnih objekata i letjelica (kasko osiguranje); osiguranje robe u prijevozu (kargo osiguranje); osiguranje od odgovornosti. Prema grani prometa transportno se osiguranje dijeli na: pomorsko, unutranje plovidbe, eljezniko, cestovno i zrano. Prema obliku organizacije u odnosu na snoenje rizika, transportno (pomorsko) se osiguranje dijeli na: premijsko i uzajamno. 542. Pojam ugovora o osiguranju putovanja / Putno osiguranje U okviru putnog osiguranja moe se ugovoriti: putno zdravstveno osiguranje i dodatne usluge osiguranje od privatne odgovornosti U okviru paketa putnog osiguranja moe se osigurati i prtljaga za sluaj gubitka. u okviru ovog paketa moe se osigurati i sluaj kada je neto iskrsnulo i ne moe se na put uz uvjet da se osiguraniku, njegovu ivotnom partneru ili lanovima ue obitelji dogodi jedan od sljedeih sluajeva: smrtni sluaj, nesretni sluaj s tekom tjelesnom ozljedom, iznenadna bolest, poremeaji u trudnoi, nepodnoenje cjepiva, tete na imovini prouzroene poarom, elementarnom nepogodom ili namjernim krivinim djelom tree osobe. 543. Pravna priroda osiguranja kad se radi o obvezatnom osiguranju osobe radi izdavanja dozvole za upravljanje motornim vozilom u javnom prometu? imenovani pravni posao konsenzualni ugovor - potrebna je suglasnost volja ugovornih strana obveznopravnog posla sinalagmantni ugovor (dvostranoobvezni) naplatnoobvezni ugovor (onerozni) formularni ugovor (ugovor po pristupanju) ugovor dobre volje - vrijedi naelo dobre volje, savjesnosti i potenja kauzalan ugovor. 544. Franiza u transportnom osiguranju (izvor: skripta iz transportnog) Franiza (francuski: franchise - osloboenje od kakvog plaanja) jest bilo kakvo sudjelovanje osiguranika u dijelu tete. Franiza predstavlja ugovorno ogranienje odgovornosti osiguravatelja, a izraava se u nekim vrstama ili u nekom opsegu tete (kvalitativna i kvantitativna franiza). Franiza s jedne strane prisiljava osiguranika da i sam sudjeluje u stanovitom dijelu tete (kao preventivna ili represivna mjera), a s druge strane moe osloboditi osiguravatelja plaanja mnogih malih teta, koje su razmjerno este u pomorskoj praksi. Kako franiza ublaava obveze osiguravatelja, to ona moe pridonijeti povoljnijoj, jeftinijoj premiji. Taj se institut javlja u suvremenim oblicima osiguranja, a unesen je u poslovnu praksu putem Memoranduma - klauzule u Lloyd's-ovu S. G. policu prvi put ve 1749. godine. Primjena franize vrlo je iroka, a osnovni joj je cilj da se izbjegnu skupi trokovi u svezi s likvidacijom manjih teta (tzv. "bagatelne tete"). U praksi susreemo kvalitativnu i kvantitativnu franizu. a) Kvalitativna franiza - iskljuene su iz obveze osiguravatelja odreene vrste rizika (odreena kvaliteta rizika) u potpunosti. U ugovoru se o osiguranju navode iskljueni rizici ili se nabrajaju, odnosno odreuju - samo osigurani rizici. Npr. u transportnom osiguranju robe izriito je uobiajeno ugovaranje transportnih rizika razne irine pokria. Postoje klauzule ugovaranja rizika: FPA, WA, AAR, sada po novim uvjetima osiguranja pomorskog karga: pokrie irine A, B, ili C seta. b) Kvantitativna franiza jest neka vrsta ogranienja obveze osiguravatelja, a ugovara se samo u odreenom dijelu obveze za naknadu tete. Ograniava se kvantitet od ukupne obveze nekim odbitkom koji se utvruje u postotku ili utvrenom iznosu. 18

Ta franiza moe se ugovarati na dva naina: u postotku, koji se primjenjuje na svotu osiguranja, te se tako dobiveni iznos odbija od obveze osiguravatelja, u apsolutnom iznosu, kada je to tehniki opravdano ili kada je osiguranje zakljueno na stvarnu vrijednost predmeta bez oznake svote osiguranja. Stoga po samom nainu na koji se franiza primjenjuje u sluaju ostvarenja osiguranog sluaja razlikujemo: integralnu (relativnu) franizu koja se ugovara u postotku od svote osiguranja ili u fiksnom iznosu (npr. 3000 kn). Osiguravatelj nije u obvezi, ako je teta u granicama visine franize, ali im ona prijee ugovorenu visinu franize, obveza osiguravatelja jest naknada tete u cijelosti, kao da franiza nije niti ugovorena (relativna franiza). odbitnu (apsolutnu) franizu - ugovara se ili u postotku od svote osiguranja ili u apsolutnom iznosu (npr. 3000 Kn). Ona uvijek ograniava obvezu osiguravatelja, tj. ako je teta vea od visine ugovorene odbitne franize. Uvijek se iznos franize odbija od konkretne nastale tete (apsolutna franiza). Kada je u pitanju osiguranje velikih poiljaka karga, onda se odbitna franiza javlja u obliku tzv. alternativne franize. Odbitna franiza ugovara se po pojedinom koletu odreene poiljke, pa ako nastane oteenje poiljke od ugovorenih rizika, tada se primjenjuje ona ugovorena franiza koja je povoljnija za osiguranika. Samopridraj je ogranienje obveze osiguravatelja, a moe se ugovarati u obliku samopridraja osiguranika u teti, i to uvijek u ugovorenom postotku, koji se pak primjenjuje na visinu utvrdene obveze osiguravatelja, tj. na iznose teta. Ba u tome i jest razlika od franize, pri kojoj se postotak ogranienja obveze primjenjuje na svotu osiguranja. Samopridraj u konkretnoj nastaloj teti uvijek je proporcionalan dijelu tete koju snosi osiguravatelj i osiguranik. Nazivaju ga i proporcionalna franiza, za razliku od fiksne, u koju spadaju: integralna i odbitna franiza. Samopridraj se obino ugovara u nekim vrstama imovinskih osiguranja, u kreditnom osiguranju i sl. 545. Franizing / Franiza (limun.hr) Franizing je poslovni odnos dviju pravnih osoba davaoca i korisnika franize koje se ugovorom obvezuju da e zajedno slijediti politiku udruenog posla pod jednim imenom i prema zajednikim uvjetima djelovanja, tj. da e ostvariti blisku suradnju u proizvodnji, promociji i/ili distribuciji proizvoda, odnosno usluga. Franizing je oblik marketinga ili distribucije u kojem davalac franize ustupa korisniku pravo ili privilegij da posluje na propisani, tj. odreeni nain tijekom odreenog vremena i na odreenom mjestu. Korisnik ili primalac franize prihvaa obvezu obavljanja posla pod ve isprobanim i poznatim uvjetima, te pod imenom i uz promociju zajednikim i za druga poduzea u lancu. U pojedinim sluajevima korisnik franize prilagoava tradicionalno poslovanje novim uvjetima, odnosno ulazi u sasvim novo podruje poslovanja u pokuaju da osigura posao i rentabilnost investicije. Korisnici franize, iako u veini sluajeva mala i srednja poduzea s nevelikim financijskim sredstvima, osiguravaju znanje o lokalnom tritu, dio kapitala i osoblje. Davalac franize je vlasnik marke, proizvoa novog ili atraktivnog proizvoda i/ili usluge, pojedinih razvijenih i/ili originalnih tehnika marketinga, koje ustupa korisniku franize radi poslovanja pod zajednikim imenom i u skladu s uvjetima rada jednakim za sva poduzea unutar iste organizacije. Davaoci franize su uglavnom velika meunarodna poduzea, a posjedovanje spomenutih kategorija (proizvoda, odnosno usluga i upravljakih vjetina) omoguava im da primjenom sistema franize ostvare meunarodnu ekspanziju, poveaju profit i postanu poznata meunarodna poduzea u relativno kratkom roku i uz mala ulaganja. Sistem franize najvie se primjenjuje u proizvodnji i distribuciji bezalkoholnih pia, brze hrane, u hotelijerstvu, razliitim posrednikim uslugama, iznajmljivanju automobila, proizvodnji cigareta. Evo nekih poznatih svjetskih franiza: Coca Cola, McDonald's, Intercontinental, Manpower, Hertz, Marlboro i dr. Za koritenje sistema franize plaa se naknada, a njezin se iznos najee odreuje u postotnom dijelu od ostvarenog prometa ili zarade korisnika franize i obino je u intervalu od 2% do 5%. U nekim sistemima franize postoji obveza plaanja pristupnine pri ulasku u sistem. Pristupnina se plaa jednokratno i odmah pri potpisivanju ugovora. Davaoci franize mogu primjenjivati standardiziranu ili diferenciranu strategiju u odnosu na proizvod, cijenu i promociju. Veinu davalaca slijedi standardizirani pristup (bezalkoholna pia, hotelijerstvo), a diferencirani pristup najee upotrebljavaju proizvoai brze hrane, naroito primjenjujui adaptaciju na podruju proizvoda. 18

Franizing oznaava poslovnu transakciju kojom se na jednog partnera u poslu prenosi pravo prodaje te steeno znanje i iskustvo uz plaanje odreene nadoknade. Stranke su davatelj franize i primatelj franize. Ugovorom o franizi su prava i obveze meu davateljem i primateljem potpuno precizno odreeni. Davatelj franize je uglavnom ve uspjean biznismen koji prodaje svoje znanje i pomae drugima da uspjeno uu i sustav. Primatelj franize ako je rije o meunarodnoj transakciji kupuje prava od davatelja da bi je prodavao po regijama ili pojedinano. Provizija koju je nositelj franize duan plaati davateljima kree se od 4 do 6 % bruto mjesenog prometa. Mogue je dogovoriti i lanarinu koja se plaa jednokratno i to je mogue dogovoriti. MJERODAVNOST SUDOVA ODNOSNO ARBITRAA 546. Koja je nadlenost trgovakih sudova u izvanparninom postupku? lanak 20. Zakona o sudovima kae da pored nadlenosti propisane drugim zakonima trgovaki sudovi u izvanparninom postupku: postupaju u registarskim stvarima i vode sudske registre, odluuju o upisima u upisnik brodova i jahti u onim stvarima koje su Pomorskim zakonikom stavljene u nadlenost trgovakog suda, ogranienju odgovornosti brodara, prigovorima protiv konane diobene osnove za likvidaciju zajednike havarije, ako zakonom za pojedinu vrstu predmeta nije drukije odreeno, odluuju o prijedlozima u svezi s osnivanjem, rada i prestanka trgovakog drutva, odluuju u izvanparninim stvarima propisanim Zakonom o trgovakim drutvima, odreuju i provode ovrhu odluka koje su donijeli, kao i sporove koji nastanu u tijeku i povodom ovrha tih odluka, a provoenje ovrhe na nenovanim sredstvima ovrenika mogu povjeriti opinskom sudu, provode postupak priznanja i ovrhe inozemnih sudskih odluka kao i arbitranih odluka u trgovakim sporovima, provode osiguranje dokaza za postupke za koje su inae nadleni, odreuju mjere osiguranja u predmetima u kojima su nadleni suditi, odluuju o prijedlozima za otvaranje steajnog postupka i provode steajne postupke, obavljaju poslove meunarodne pravne pomoi u izvoenju dokaza u trgovakim stvarima obavljaju i druge poslove odreene zakonom. lanak 34.b ZPP-a kae: Trgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude: u sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i obrtnika, ukljuujui i trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika ukljuujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu u vezi s njihovom djelatnou, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ZPP-u uvijek sude opinski sudovi, odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekoga drugog suda; sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga drutva kao i o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom drutvu; sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu lanova drutva i drutva koji se tiu upravljanja drutvom i voenja poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva ili njegovih lanova koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za drutvo; sporove o odgovornosti lanka trgovakog drutva, lanka uprave ili nadzornog odbora trgovakog drutva za obveze trgovakog drutva; sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni postupak, bez obzira na svojstvo druge stranke i vrijeme pokretanja sporova te svih sporova u povodu steaja, ako za pojedine vrste sporova zakonom nije izrijekom odreeno da su za njih uvijek stvarno nadleni sudovi druge vrste; u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika; u sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se primjenjuje zrano plovidbeno pravo, osim sporova o prijevozu putnika; u sporovima koji se odnose na zatitu i uporabu izuma, znakova razlikovanja i tehnikih unapreenja, pravo na uporabu tvrtke te u sporovima iz autorskoga prava, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno; 18

u sporovima u povodu djela nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske; u sporovima izmeu osoba iz toke 1. u kojima kao suparniari sudjeluju i druge fizike ili pravne osobe. 547. Koji propis (zakon) ureuje nadlenost sudova? Zakon o sudovima. 548. Naini rjeavanja trgovakih sporova / Rjeavanje trgovakih sporova / Rjeavanje trgovakih sporova naelno je mogue na 3 naina. Navesti sva 3. trgovaki sudovi (Os, Ri, Zg, St) arbitraa (ako je ugovorena) vrste: institucionalna (stalne) stranka bira s liste arbitra ad hoc (povremene) ili same biraju ili izaberu ovaltenika da odabere arbitra mirenje (sklapanjem sudske nagodbe) 549. Arbitraa / to je arbitraa, da li postoji u RH i pri kojoj instanci? Kada se arbitraa primjenjuje? Arbitraa je nedravna institucija kojoj stranke svojim ugovorom mogu povjeriti da im umjesto dravnog suda rijei spor ako zakonom nje odreena iskljuiva ovlast sudova. Meunarodne trgovake arbitrae: ICSID International Centre for Settlement of Investment Disputes Meunarodni centar za rjeavanje investicijskih sporova izmeu drava i graana drugih drava u Washingtonu ICC Arbitrani sud Meunarodne trgovake komore u Parizu Izvori: Zakon o arbitrai Arbitrana pravila UNCITRALa 1976. Model-zakon UNCITRALa o meunarodnoj trgovakoj arbitrai Njujorka konvencija o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka (1958.) Washingtonska konvencija o rjeavanju investicijskih sporova izmeu drava i graana drugih drava (1965.) Arbitraa e se primijeniti kada je stranke ugovore. Ugovor o arbitrai se moe sklopiti kao: Kompromis poseban samostalni ugovor u odnosu prema glavnom ugovoru kojim stranke pristaju da svoj spor iz njega ili u vezi s njim rjeavaju pred arbitraom. Taj se ugovor, u pravilu, sklapa nakon to je spor nastao. Kompromisorna (arbitrana) klauzula ugovor koji se sklapa kao posebna klauzula glavnog ugovora i njome se utvruje nadlenost arbitrae za budue sporove proizale iz glavnog ugovora ili u vezi s njim. Ova se klauzula u odnosu prema glavnom ugovoru samostalno prosuuje. Sklapa se prije nastanka spora. alba kao pravni lijek protiv pravorijeka doputena je samo ako su stranke u svom arbitranom ugovoru ugovorile da e se pravorijek moi pobijati pred 2 arbitraom!!!! No alba u arbitrai postoji samo pravno-teoretski. Iz kojeg razloga se alba nikad ne ugovara? Nema pravne ni stvarne svrhe da prvo jedan arbitraa rjeava pa da onda druga arbitraa rjeava, a nitko ne bi ni dopustio da bude arbitar u prvom stupnju pa da se onda protiv njega moe aliti. 550. Mirenje (izvor: www.tszg.hr) Mirenje je oblik posredovanja u kojem stranke rjeavaju sporove koje vode na sudu uz pomo i uz vodstvo nezavisne tree strane-izmiritelja (medijatora) u cilju traenja najboljeg rjeenja spora i u interesu obiju strana. Mirenje pred sudom je dobrovoljan, neformalan, povjerljiv, brz i besplatan postupak. Postupak mirenja je tajan, sve izneseno tijekom postupka ostaje povjerljivo i ne moe se upotrijebiti u parninom ili kojem drugom postupku. Postupak mirenja se pokree tijekom parninog postupka na zajedniki prijedlog stranaka, na prijedlog jedne stranke koji prihvati druga stranka ili na prijedlog parninog suca koji vodi postupak. Kada stranke i njihovo punomonici dobiju pisani prijedlog za pokretanje postupka mirenja, duni su u roku od 15 dana od dana primitke prijedloga odgovoriti na prijedlog, a ako se u tom roku ne izjasne, smatrat e se da je prijedlog odbijen. 18

Postupak mirenja moe trajati ukupno 60 dana, a taj rok se moe produljiti na sporazumni prijedlog stranaka. Mirenje pred sudom provode suci izmiritelji odreeni s liste sudaca izmiritelja koju utvruje predsjednik suda godinjim rasporedom poslova. U postupku mirenja po potrebi moe sudjelovati i vie sudaca izmiritelja (komedijacija). Sudac izmiritelj je sudac koji ne vodi parnini predmet. Prednosti: Brzo i uinkovito rjeavanje sporova. Ostvarivanje interesa stranke na za nju najpovoljniji nain u okviru besplatnog sudskog postupka. Mogunost pregovaranja i utvrivanja naina rjeavanja sporova. Aktivno sudjelovanje u postupku, kreiranju i donoenju odluka. Omoguavanje nastavka suradnje meu strankama. Otklanjanje albenih i ovrnih postupaka. Drugi naziv za mirenje je koncilijacija. GOLDTAJN POJAM I NAZIV 551. ime se bavi trgovako pravo Trgovako se ugovorno pravo bavi pravnim odnosima u trgovakom prometu robe i usluga. Trgovina je djelatnost usmjerena na promet robe i usluga. Kod trgovakog posla se radi o nabavi robe u svrhu prodaje koja se obavlja profesionalno. 552. U kojim se granicama odvijaju trgovaki poslovi? Trgovaki se poslovi odvijaju u makroekonomskim granicama, nacionalnim i meunarodnim. 553. U koje podruje spada trgovako ugovorno pravo? / Da li trgovako pravo spada u mikro ili makro podruje? Trgovako ugovorno pravo spada u podruje mikroekonomskih odnosa. 554. to je najstariji, nezamjenjiv i savren instrument regulacije mikroekonomskih odnosa? Ugovorno pravo, posebno trgovako, najstariji je, savren i nezamjenjiv instrument regulacije mikroekonomskih odnosa. 555. Pojam trgovakog ugovornog prava Budui da poslovne transakcije slue ostvarivanju ciljeva sudionika transakcija, to je ugovorno trgovako pravo skup pravila kojima se ureuju trgovaki pravni odnosi. Trgovako ugovorno pravo je autonomno u odnosu na makro- i mikro-ekonomske mjere, ono ima svoje zakonitosti i pravnu tehniku te je nezavisno od politikih i ekonomskih mjera. Trgovako ugovorno pravo je "depolitizirano" pa jednako slui korisnicima transakcija iz razliitih drutvenih, pravnih i ekonomskih sistema. Ugovorno se pravo u kontinentalnom pravnom sistemu dijeli na ope i posebno. Trgovako ugovorno pravo spada u podruje privatnog prava. Trgovako ugovorno pravo je dio trgovakog prava koji se bavi trgovakim transakcijama, pravnim poslovima trgovakog prava. Pravo drutava je drugi dio trgovakog prava kojim se reguliraju subjekti trgovakog prava, statusni odnosi osoba trgovakog prava, dakle pravni poloaj trgovakih poduzea. 556. Privredno pravo je dio: privatnog prava javnog prava trgovakog prava Privredno pravo grana je javnog prava. Unutranje ekonomsko pravo ine mjere i propisi kojima drava ureuje odnose u proizvodnji, distribuciji i potronji. Skraeno reeno, pod privrednim se pravom razumijeva pravo upravljanja privredom. 18

557. Temeljni izvor obveza i prava za meunarodne transakcije 558. Temelj svim komercijalnim transkacijama je koncept ugovora. Koncept ugovora je temelj svim komercijalnim transakcijama. PREDMET TRGOVAKOG UGOVORNOG PRAVA 559. Predmet trgovakog ugovornog prava Da bi se odredio predmet trgovakog ugovornog prava treba uzeti u obzir: pravila koja iskljuivo spadaju u trgovako ugovorno pravo ugovorno pravo u uem smislu, specijalizirana podruja kao mjenino pravo, ekovno pravo, pravo vrijednosnih papira openito, bankarsko ugovorno pravo, transportno pravo, pedicija, osiguranje, pravo industrijskog vlasnitva, autorsko pravo (prva kategorija) propise koji se moraju uzeti u obzir kao pratei za funkcioniranje trgovakih ugovora steajno pravo, antikartelno pravo, konkurentno pravo (druga kategorija) regulaciju ponaanja koja potjee od poslovne zajednice kodeksi ponaanja, pravni vodii i obiaji koje su stvorila profesionalna tijela te gentleman's agreements i drugi instrumenti koji se smatraju obvezujuima ali se ne mogu sudskim putem ostvariti, nisu dakle pravno obvezni, kao to su letter of intent, letter of understanding, letter of comfort (trea kategorija). 560. Letter of comfort Letter of comfort se obino koristi kada neko poduzee eli uzeti zajam od banke. U tom sluaju banka trai od poduzea-majke neko osiguranje. Poduzea-majke nerado daju garanciju za zajam, jer u tom sluaju takova odgovornost treba biti iskazana u bilanci, pa su vie spremne pomoi poduzeukeri davanjem banci letter of comfort. Letter of comfort se daje u namjeri preuzeti moralnu, ali ne i pravnu, obvezu za poduzee-majku koje daje letter of comfort. U nekim sluajevima poduzee-majka preuzima pravnu obvezu, ali ne financijske naravi kao, na primjer, da nee prodati ili na drugi nain raspolagati dionicama u poduzeu-keri do podmirenja zajma. Rijetki su sluajevi u kojima po slovu comfort letter poduzee-majka dolazi u financijsku obvezu prema banci. OPI DIO I POSEBNI DIO TRGOVAKOG UGOVORNOG PRAVA 561. Dijelovi kontinentalnog ugovorno prava su: / Ugovorno pravo u kontinentalnim pravnim sistemima se dijeli na? Navedite nazive dijelova kontinentalnog ugovornog prava U kontinentalnom pravnom sistemu ugovorno pravo ima dva dijela: opi, koji sadri opa pravila, te posebni, koji sadri propise o pojedinim ugovornim odnosima. Kodifikacije, bilo dvojne: graansko pravo trgovako pravo, ili jedinstvene, sadre propise opeg i posebnog dijela. Na ugovor se primjenjuju istodobno propisi oba spomenuta dijela ugovornog prava. U sluaju proturjenosti koja bi nastala primjenom opeg i posebnog dijela, propisi posebnog dijela imaju kao lex specialis prednost. TIPOLOGIJA TRGOVAKIH UGOVORA 562. Neki ugovori koji su prije bili neimenovani sada su postali imenovani. Koji su to? Leasing je prije bio neimenovan, a sada imamo Zakon o leasingu. 563. Razlika izmeu tipskih i tipinih ugovora Tipski (standardni) ugovori su jedan od oblika formularnog prava, to su takvi ugovori u kojima jedna ugovorna strana predouje drugoj unaprijed pripremljeni nacrt ugovora kojima se redovito slui. Tipski ugovor je zapravo ponuda za sklapanje ugovora u kojoj ponuditelj naelno doputa odstupanje od predloenog formulara ugovora i spreman je pregovarati o uvjetima budueg ugovora. Od opih se 18

uvjeta razlikuje po tome to se zbog svoje potpunosti mogu neposredno primijeniti. Primjer: ugovor o osiguranju visina osiguranja, nain otplate i sl., ugovor o kreditu itd. Tipini ugovori su vrsta neimenovanih ugovora, to su oni ugovori koji su toliko proireni u praksi i ustaljeni u sadraju da su u poslovnoj praksi dobili ime (npr. leasing, joint venture, factoring). 564. Klasifikacija (tipologija) trgovakih ugovora / Vrste trgovakih ugovora / Tipologija trgovakih ugovora 565. Imenovani i neimenovani ugovori 566. Klasifikacija inominantnih (neimenovanih) ugovora / Koji se ugovori smatraju neimenovani? imenovani (ZOO) neimenovani 567. Podjela inominatnih ugovora i pojasni 568. Tipini ugovori tipini oni koji su toliko proireni u praksi i ustaljeni u sadraju da su u poslovnoj praksi dobili ime (npr. leasing, joint venture, factoring) atipini nisu sadrajno ustaljeni, prilagoavaju se konkretnim potrebama sluaja pa se nazivaju ugovori po "mjeri" ugovori sui generis takvi koje ne moemo podvesti ni pod jedan postojei ili vie postojeih instituta pa ih nazivamo ugovorima posebne vrste (npr. ugovor o ortatvu). viestupnjeviti ugovori okvirni ugovori, a konkretni poslovi se ugovaraju sporazumima Tipologija trgovakih ugovora je klasifikacija i sistematizacija tipova trgovakih ugovora. Svrha je toga ustanoviti koji tipovi ugovora mogu imati jedinstvena ili neka zajednika pravila, a koji su ugovorni tipovi toliko individualizirani, tailor-made, dakle "krojeni po mjeri" da e biti teko, ili ak nemogue, na njih primijeniti pravila mjerodavna za imenovane tipizirane ugovorne tipove. Temeljna je klasifikacijska osnova podjela na "imenovane" i "neimenovane" ugovore tj. nominantne i inominantne kontrakte. Imenovani ili nominantni su oni ugovorni tipovi regulirani ZOO-om, a neimenovani ili inominantni oni koji tim zakonom nisu regulirani. Nije za podjelu na imenovane i neimenovane ugovore mjerodavno kako ih nazivaju odnosno klasificiraju upravni propisi jer upravni zakoni spominju i inominantne ugovore za porezne i carinske svrhe. Sloboda ugovaranja omoguila je slobodu izbora tipa ugovora, a to pak znai da ugovorne strane mogu izabrati ugovorni tip izvan zakonom predvienih ugovornih tipova. Inominantni kontrakti se mogu podijeliti na tipine i atipine. Tipini su oni inominantni kontrakti koji su toliko proireni u praksi i ustaljeni u sadraju da su u poslovnoj praksi dobili ime. Nastaju obino u poslovnom krugu neke struke u nekoj zemlji, pa ih poslije prihvate pripadnici struke odnosno njihova udruenja. Od tipinih se ugovora razlikuju tipski ugovori kao standardizirani ugovorni formulari. Tipini ugovori imaju esto englesko ime zbog toga to je takav tip ugovora nastao na engleskom jezinom podruju, najee u SAD-u (leasing, factoring, franchising, know-how, joint venture, i mnogi drugi). Drugu kategoriju inominantnih kontrakata ine atipini ugovori. To su ugovorni tipovi koji nisu sadrajno ustaljeni, koji se prilagoavaju konkretnim potrebama sluaja, pa se nazivaju ugovori po "mjeri", tailor- made. Dok se kod tipinih inominantnih kontrakata u praksi razvio obrazac kojega se u transakcijama poslovni ljudi pridravaju, kod atipinog nema uzorka. Autori uvrtavaju sloene ugovore u mijeane ugovore, kombinirane dvojne ugovore. Kod mijeanih ugovora se kombiniraju essentialia razliitih ugovornih tipova. 569. Ugovori sui generis Ugovori sui generis potpuno su nove tvorevine, njihova je osebujnost da razliito injenino stanje koje nije zakonom predvieno ini unutranje jedinstvo.

19

570. Gdje je, u kojem izvoru, odreena tipologija trgovakih ugovora? / Tipologija ugovora, da li je odreena kakvim propisom, ako da kojim? / Tipologija ugovora trgovakog prava regulirana je: ZOOom iz 1978. koji regulira imenovane ugovore, a neimenovani nisu regulirani ZOO-om nego ih je razvila praksa. 571. Tipologija ugovora odreena je: ZOO-om iz 1978. Zakonom o trgovini 2003. Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti. Objasni odgovor! Tipologija trgovakih ugovora je odreena ZOO-om iz 1978. (skripta) 572. Viestupnjeviti ugovori / Koji se ugovori smatraju viestupnjevitim ugovorima? Koji je njihov drugi naziv? Ti se ugovori sreu ee kod dugoronih ugovornih odnosa kad se radi o vanim transakcijama. U tim sluajevima prakticira se transakciju ugovorom uobliiti u "okvirnom ugovoru" ili u ugovoru o kooperaciji, kao pravnom okviru, a konkretni se poslovi ugovaraju dodatnim sporazumima. Okvirni ugovori mogu, ali ne moraju, predvidjeti odreene obveze, ali je mogue da okvirni uvjeti budu primijenjeni samo ako je sklopljen ugovor o konkretnom poslu. PRAVNA TEHNIKA I VRIJEDNOSNI SUDOVI U TRGOVAKOM UGOVRNOM PRAVU 573. Samoregulativni ugovori (self-regulatory contracts) injenica je da poslovna praksa tei standardiziranju ugovora i nastoji koliko je vie mogue rijeiti sva pitanja bez potrebe posizanja za propisima. To je problematika samoregulativnih ugovora. Samoregulativni ugovori (self-regulatory contracts) tee za tim da to je vie mogue u ugovor unesu odredbe za sve predvidive situacije. Znaajka je tih ugovora opsenost, unoenje mnogih pojedinosti i rjeenja za tehnika, komercijalna, financijska i pravna pitanja. Tekstovi takvih ugovornih formulara briljivo su unaprijed pripremljeni uz asistenciju pravnika specijalista i koristei se duim poslovnim iskustvom i uvaavanjem svih pravnih aspekata. Doista, takvi ugovorni formulari, bilo da su odvojeni od ugovornog pismena pa se ugovor na njih poziva, ili su otisnuti na naleu ugovora, ili imaju privid unikata (koji se stalno ponavlja), koriste se svim mogunostima slobode ugovaranja. To ih ipak ne izuzima iz nekog pravnog poretka, pa se redovito u meunarodnim transakcijama u tim ugovornim tekstovima vidi briljivo izraena formulacija o mjerodavnom pravu za ugovor i o nainu rjeavanja moguih sporova. To pak ukazuje da samoregulativni ugovor postoji u okviru nekog pravnog poretka i u njegovim granicama, dakle, u okviru koji daju prisilni propisi, a kod meunarodnih transakcija u okviru javnog poretka. Opseni ugovorni tekstovi su esti kod dugoronih i sloenih ugovora (joint venture i dr.). 574. Razlika izmeu unifikacije i harmonizacije Unifikacija znai donoenje jedinstvenih pravnih normi na podruju materijalnog ili procesnog prava, s vaenjem na podruju jedne ili vise zemalja (npr. konvencija) dakle vai u zemljama koje ju ratificiraju. Unifikacija prava vie drava i vie govornih podruja moe se postii samo nadnacionalnim izvorima i odrati postojanjem nadnacionalnog sistema sudova. Na osnovu postupka harmonizacije unutranji zakoni ostaju i dalje na snazi, samo se njihov sadraj manje ili vise pribliava, odnosno postaje slian. 575. Recepcija Recepcija obuhvaa ne-autoritativno preuzimanje normativnih rjeenja i pravnih instituta. 576. Recepcija europskog prava u hrvatsko 577. Povijesni razvoj trgovakog prava / Povijest trgovakog prava 578. Unifikacija trgovakog ugovornog prava / Unifikacija trgovakog prava 19

579. Unifikacija trgovakog prava u EU i HR Stari vijek: U starom vijeku nije postojalo posebno trgovako pravo, ve samo pojedina posebna pravila koja izlaze iz opih okvira privatnog prava, a mogu se klasificirati kao pravila trgovakog prava. U to je vrijeme civilno pravo zadovoljavalo potrebe prometa. Hamurabijev zakonik (1958 1916 prije Krista) poznavao je: kupoprodaju, posao prijevoza, kreditne poslove, zajam, kamate i strogo pravo protiv dunika. U Grkoj su postojale posebne norme za bankarstvo i pomorsku trgovinu. Rimljani su preuzeli institucije grkog prava. Obvezno se pravo u Rimu prilagoavalo posebnim potrebama trgovakog prometa. Srednji vijek: U srednjem se vijeku razvilo posebno trgovako pravo u vrijeme gospodarskog razvoja gradova i to prvenstveno u Italiji. Korijen europskog trgovakog prava ini posebno pravo trgovakog stalea (lex mercatoria), nastalo u talijanskim gradovima nakon 11. stoljea. To su pravo unapreivale asocijacije trgovaca, a njegovom je razvoju pogodovala posebna sudbenost, poslovna praksa i posebni sudovi velikih trita i sajmova. Glavni faktori koji su doprinijeli internacionalnom karakteru lex mercatoria i sauvali njegovu jednoobraznost u srednjem vijeku su: jedinstveni karakter prava velikih meunarodnih sajmova i luka (gdje su dolazili trgovci iz svih zemalja) opa suglasnost o obiajima meunarodnog pomorskog prometa posebna sudbenost trgovakih sudova koja je postojala u svim zemljama djelatnost javnih biljenika, u ijim je rukama bilo pravno oformljenje mnogih trgovako pravnih transakcija Novi vijek - unifikacija: U novom vijeku dolazi do uvrtavanja lex mercatoriae u nacionalne pravne sustave ime ono postaje dijelom nacionalnog trgovakog prava. U to je vrijeme trgovako pravo u veini zemalja kodificirano. Pojava tih kodifikacija dovela je do unapreenja trgovakog prava, ali istovremeno i do gubitka njegove univerzalnosti, jer kodifikacija nije izvrena svugdje na isti nain: u starijim je sustavima primijenjen dualizam tj. odvajanje trgovakog zakona od graanskih (Francuska, Njemaka, i kod nas izmeu 2 rata) u novim je sustavima primijenjeno jedinstveno kodificiranje (vicarska, Talijanski graanski zakonik, SAD) djelomino kodificiranje V.B. i zemlje Commonwealtha Rezolucijom Generalne skuptine UN 1966. osnovana je komisija UN-a za pravo meunarodne trgovine (UNCITRAL United Nations Comission on International Trade Law) sa svrhom unapreenja i unifikacije meunarodnog trgovakog prava. 580. Koja su podruja i rezultati unifikacije? 581. Koja podruja obuhvaa unifikacija? / Koja podruja prava su unificirana? Podruja unifikacije unifikacija ugovorne materije pokriva neke aspekte: ugovora u radu prijevoza robe i putnika osiguranja trgovakog zastupanja 582. Koji su rezultati unifikacije? 583. Harmonizacija trgovakog prva u Europskoj uniji / Harmonizaciju europskog trgovakog prava Rezultati unifikacije u okviru EU: Unifikacija je urodila plodom unutar EZ (EU sada) na jednom podruju u pogledu regulacije sukoba zakona. Donesene su: Konvencija o izvrenju presuda u graanskim i trgovakim stvarima i Konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne odnose (to su ujedno i neki od rezultata unifikacije) Aktualna pitanja meunarodnog trgovakog prava: meunarodna prodaja robe vrijednosni papiri i dokumentarni akreditivi 19

propisi o poslovanju u meunarodnoj trgovini osiguranje prijevoz robe pomorski, zrani, cestovni, eljezniki i unutranjim vodama industrijsko vlasnitvo i autorsko pravo trgovaka arbitraa Rezultati unifikacije: Konvencija UN-a o ugovorima u meunarodnoj prodaji robe (Beka konvencija 1980.) koja je zamijenila hake zakone Njujorka konvencija o priznavanju i izvrenju stranih arbitranih odluka UNCITRAL arbitrana pravila - najrasprostranjenija u svijetu INCOTERMS meunarodna pravila za tumaenje trgovakih termina (MTK) Jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive iz 1933. (MTK) unifikacija akreditiva UNIDROIT-ovi lex mercatoria i naela za meunarodne trgovake ugovore UNCITRAL-ovi pravni vodii, Opi uvjeti Europske ekonomske komisije UN-a to bi sve skupa pripadalo u soft law 584. Landova komisija / Trgovako pravo Europske Unije 1974., u Kopenhagenu, zapoela je inicijativa za izradu Konvencije europskog ugovornog prava, od strane Europske Komisije. 1980. formirana je posebna komisija s nazivom the Commission on European Contract Law. Dvije godine kasnije komisija zapoinje s radom, te je do danas objavila tri grupe naela pod nazivom The Principles of European Contract Law Part I (objavljen 1995.), Part II. (objavljen 1999.) i Part III (iz 2003.godine). Koordinator komisije bio je danski profesor Ole Lando po kome se naela danas i zovu. Tri su osnovna cilja Landovih naela: omoguiti ugovornim stranama da na pitanja svog ugovornog prava primijene pravila neutralnog sustava pravila, tj. da se iskljui mogunost primjene nacionalnog sustava samo jedne strane; omoguiti arbitrano rjeavanje sporova iz ugovornog odnosa; posluiti kao osnova za izradu Nacrta Europskog zakonika za ugovore, kao i za donoenje Europskog zakonika cjelokupnog privatnog prava (ali ovo nije ba realno uskoro oekivati.) Uz ove osnovne, postoje i posebni ciljevi koji se ele ostvariti, a to su: olakati meunarodnu trgovinu unutar EU; ojaati jedinstveno europsko trite; premostiti jaz izmeu civil law i common law sustava te posluiti kao inspiracija i model za reformu ugovornog prava srednjoeuropskih i istonoeuropskih zemalja. 585. to se podrazumjeva pod izrazom lex mercatoria? Opiite njegove znaajke! Korijen europskog trgovakog prava ini posebno pravo trgovakog stalea (lex mercatoria), nastalo u talijanskim gradovima nakon 11. stoljea. Srednjovjekovna lex mercatoria bila je staleko pravo trgovaca meunarodno po svom sadraju. To je bilo obiajno pravo jedinstveno za cijelu Europu jer su ga trgovci primjenjivali gdje su sklapali pravne poslove. To su pravo unapreivale asocijacije trgovaca, a njegovom je razvoju pogodovala posebna sudbenost, poslovna praksa i posebni sudovi velikih trita i sajmova. Veliki trgovaki centri bili su Venecija, Koeln, Milano London, Bruges, Anvers, Amsterdam. Odravali su se 6-tjedni trgovaki sajmovi. Glavni faktori koji su doprinijeli internacionalnom karakteru lex mercatoria i sauvali njegovu jednoobraznost u srednjem vijeku su: jedinstveni karakter prava velikih meunarodnih sajmova i luka (gdje su dolazili trgovci iz svih zemalja) opa suglasnost o obiajima meunarodnog pomorskog prometa posebna sudbenost trgovakih sudova koja je postojala u svim zemljama bili su nalik dananjim arbitraama, sastavljeni od trgovaca domaih i stranih djelatnost javnih biljenika, u ijim je rukama bilo pravno oformljenje mnogih trgovakih pravnih transakcija Ugovori koji su se sklapali na sajmovima u Champagni morali su od 1326. godine biti nainjeni kao javnobiljenika isprava Italija svi ugovori kao notarska isprava 19

Biljenik iz Marseja samo u jednoj godini sastavio je vie od tisuu trgovakih ugovora (1245) Mnogi od tih ugovora bili su standardni ugovori 586. Razlika Direktive i Uredbe za izjednaavanje prava u EU Uredba: obvezujua od rijei do rijei u svim dravama lanicama i izravno su primjenjive u nacionalnom pravu tj. znai da se one primjenjuju izravno i za njih nije potreban niti je doputen nacionalni akt kojim se preuzima Direktiva: pravno obvezujue ali samo u odnosu na cilj koji je odreen u direktivi nisu u pravilu izravno primjenjive to znai da nacionalna tijela u odreenoj mjeri mogu i moraju odrediti detalje glede provedbe direktive sadri i detalje za njenu provedbu dakle direktive definiraju rezultate koji se ele postii, dok se metode implementacije ostavljaju zemljama lanicama na izbor Direktive, za razliku od uredbi, ne zamjenjuju nacionalne norme jednom europskom normom. Upravo suprotno, osnovni nain primjene direktiva jest posredstvom internog prava svake od drava lanica. Interno pravo mora, meutim, biti prilagoeno u mjeri u kojoj je to nuno da bi se ostvario cilj zbog kojeg je direktiva u prvom redu i bila usvojena, no to ne znai da svaka drava lanica u podruju direktive ima jednake norme. U tom su smislu direktive akti izuzetno federalnog karaktera, jer omoguavaju istovremeno i jedinstvo, ali i razliitosti izmeu sastavnih dijelova EU njenih drava lanica. U integraciji koja se sastoji od razliitih sastavnica drava i naroda koji imaju mnogo razliitih karakteristika: razliitu povijest, kulturno nasljee, klimu, jezik, pa stoga i navike, potrebe i elje, ne udi da su upravo direktive tip akta izuzetno pogodan za ostvarivanje "jedinstva u raznolikosti", to je i moto europske integracije. UGOVORNO PRAVO U EUROPSKOJ UNIJI 587. Trgovako pravo Europske Unije Community law (pravo Europske Unije) nije prihvatilo postojeu kvalifikaciju prava, ono je i meuanrodno i domae, materijalno i procesno, ozakonjeno i formulirano u precedentima. Ono je pravo sui generis i takvim ga treba tretirati. Stoga je pravo Unije za njezine lanove izvanjsko i unutranje. Pravo Unije obuhvaa privredno pravo osobito na podruju restriktivne prakse, intelektualnog vlasnitva, korporacija, socijalne sigurnosti, radnih odnosa, poreza, carina, kretanje robe i kapitala, poljoprivrede, investicija i trgovakih operacija, zatite potroaa i okolia. Nastojanja da se ugovorno pravo ujednai unutar Europske Unije urodila su plodom u pogledu sukoba zakona. Donesene su Konvencija o izvrenju presuda u graanskim i trgovakim stvarima (1968.) i Konvencija o mjerodavnom pravu za ugovorne odnose (1980.). 1980. ustanovljena je radna grupa za europsko ugovorno pravo. 1990. radna je grupa izradila konsolidiranu verziju opih naela ugovornog prava, iji su dijelovi: ope odredbe, sklapanje ugovora, valjanost, tumaenje, izvrenje i neizvrenje. Zamiljeno je da principi za ugovorno pravo EU budu preporuke. KONVENCIJA UN O UGOVORIMA O MEUNARODNOJ PRODAJI ROBE 588. Beka konvencija o meunarodnoj prodaji robe Konferencija UN o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe odrana je u Beu 1980., a prihvatila je Konvenciju UN o ugovorima o meunarodnoj prodaji robe, citirana kao Beka konvencija o prodaji robe. Beka konvencija je prvi univerzalni kodifikatorski akt na podruju meunarodne prodaje robe. Beka konvencija se odnosi samo na prodaju robe. Konvencija je po naravi stvari na ovom pravnom podruju dispozitivne prirode; regulira jedan od najvanijih instituta meunarodnog trgovakog prava; upuuje na pravila mpp-a i time ukljuuje primjenu nacionalnih prava. 19

Sve e to zahtijevati da se, polazei od Konvencije, formira doktrina meunarodnog trgovakog ugovornog prava. Konvencija je unijela kao novo u podruje meunarodne prodaje slijedee: spajanje nekih instituta common law s institutima zemalja civilnog pravnog sistema, i nova rjeenja za kojima Konvencija tei u elji da na ovom podruju doprinese izgradnji novoga ekonomskog poretka, iako su pravne mogunosti u mikropravnoj sferi na podruju privatnog prava kamo meunarodno trgovako pravo spada jasno limitirane. Politiko znaenje Konvencije je u tome to su Ujedinjeni narodi uloili svoj autoritet i u dugotrajne pripreme teksta Konvencije, i pri sazivanju diplomatske konferencije. U radu Konferencije sudjelovale su 62 drave. Ujedinjeni narodi su na prijedlog Maarske 1965. prihvatili rezoluciju kojom se generalni sekretar poziva da podnese izvjetaj o "progresivnom razvoju prava meunarodne trgovine". Taj je izvjetaj bio podnesen Generalnoj skuptini 1966., a jednoglasno usvojenom rezolucijom Generalne skuptine (17.12.1966.) osnovan je UNCITRAL koji je poeo s radom 1968. Tako je izrada nacrta Beke konvencije djelo UNCITRAL-a. 589. Svrha Beke konvencije (1980.) Iako se Beka konvencija odnosi na meunarodnu prodaju robe, njezino je znaenje mnogo ire. Konvencija ima dalje svrhu: smanjiti potrebu da se trai najpovoljnije pravo smanjiti potrebu pribjegavanja pravilima o sukobu zakona (mpp) pruiti suvremeni zakon o prodaji, prilagoen transakcijama koje imaju meunarodni karakter Konvencija se primjenjuje u 44 drave (do 2002.). Historijat Beke konvencije 590. Kada su poeli prvi radovi na unifikaciji meunarodne prodaje robe, na iju inicijativu, u okviru koje institucije, ime je ovaj rad zavren i kada? / Gdje je i kada te na iju inicijativu zapoeo rad na unifikaciji meunarodne prodaje robe, te kada i u okviru koje institucije i ime je ovaj rad okonan? U institutu UNIDROIT, na inicijativu profesora Ernesta Rabela 1930. Okonan donoenjem Beke Konvencije 1980. Prvi radovi na unifikaciji meunarodne prodaje robe poeli su prije osamdeset godina na inicijativu profesora Ernesta Rabela 1929. u Meunarodnom institutu za izjednaenje privatnog prava (UNIDROIT). Taj je institut iste godine odluio da se ispita mogunost unifikacije prava meunarodne prodaje. Kao prvi korak posluio je izvjetaj koji je pripremio Rabel, a 1930. etvorici lanova komisije bio je povjeren posao da kao predstavnici etiriju najvanijih sistema privatnog prava engleskog, francuskog, njemakog i skandinavskog pripreme svoj prijedlog. Komisija je 1935. predloila prvi nacrt, koji je Liga naroda bila dostavila na miljenje vladama. One su se preteno izjasnile u prilog takvom pothvatu. Primjedbe pojedinih vlada uzete su u obzir pri izradi drugog nacrta, nazvanog rimski, koji je UNIDROIT objavio 1939. 1950. vlada Nizozemske preuzela je spomenuti nacrt iz 1939. i iznijela ga pred diplomatsku konferenciju odranu 1951. u Haagu. Ta se konferencija izjasnila za unifikaciju prava o meunarodnoj prodaji i odobrila osnovna naela nacrta s prijedlozima za izmjene i dopune. Poslije te diplomatske konferencije osnovane su dvije komisije, jedna za izradu jednoobraznog zakona o sklapanju ugovora o meunarodnoj prodaji, a druga za izradu jednoobraznog zakona o sklapanju ugovora o meunarodnoj prodaji. Te su komisije pripremile nacrte i prijedlog (1963.), koji je bio na razmatranju i prihvaen na diplomatskoj konferenciji to je na poziv nizozemske vlade odran u Haagu 1964. Nakon toga trebalo je ekati do 1972. da se nae pet drava koliko je bilo potrebno da konvencije stupe na snagu koje su konvencije ratificirale. Rezolucijom Generalne skuptine Ujedinjenih naroda osnovana je 1966. Komisija za pravo meunarodne trgovine (UNCITRAL). Na prvom zasjedanju Komisije 1968. razvijene zemlje su bile za ograniavanje rada na pravna pitanja privatnopravne naravi, dok su zemlje u razvoju i istonoeuropske socijalistike zemlje predlagale da se u program rada unesu neki javnopravni aspekti meunarodnog trgovakog prava. Ipak se ostalo pri tome da politika pitanja treba odvojiti od pravnih, pogotovo to se javnopravnim aspektom bave druge organizacije Ujedinjenih naroda. Pripremajui program za unifikaciju prava meunarodne trgovine UNCITRAL je prvenstvo dao meunarodnoj prodaji. Tu se odmah postavio osnovni problem: Da li da se podre haki jednoobrazni zakoni o meunarodnoj prodaji (1964.) ili da se izradi novi tekst? UNCITRAL je odluio da se osnuje radna grupa s 19

ovlatenjem da pripremi reviziju dvaju hakih zakona o meunarodnoj prodaji. 1976. radna je grupa zavrila rad na prijedlogu za reviziju Jednoobraznog zakona o meunarodnoj prodaji, a 1978. zavrila je posao za reviziju Jednoobraznog zakona o sklapanju ugovora o meunarodnoj prodaji robe. U lipnju iste godine UNCITRAL je razmatrao oba nacrta i spojio ih u jedinstveni nacrt konvencije, koji je bio iznesen pred Beku konferenciju. Rad na izradi Beke konvencije trajao je dakle gotovo deset godina. to je rijeila Beka konvencija Beka konvencija je izraz suglasnosti u okviru Ujedinjenih naroda: da je unifikacija prava meunarodne prodaje mogua i da je tekst Konvencije je minimum koji je prihvatljiv za sve drave. to Konvencija nije rijeila Konvencija nije mogla rijeiti ekonomske probleme. Nastojanja da se u Konvenciji uravnotee interesi prodavalaca i kupaca, mogu relativno raunati na uspjeh. Tome ima vie razloga: Odredbe Konvencije su dispozitivne prirode i stranke mogu iskljuiti njezinu primjenu u cjelini ili djelomino. Konvencija se odnosi na meunarodnu prodaju openito prednost imaju opi uvjeti poslovanja koje Konvencija ne regulira. Trgovaki obiaji imaju prednost pred odredbama Konvencije. Opi dio obveznog ugovornog prava, prisilne odredbe i dispozitivni propisi u svrhu popunjavanja praznina i dalje e se uzimati iz nacionalnog prava mjerodavnog za ugovor. Konvencija o opim uvjetima poslovanja uti. Pravila INCOTERMS-a nisu uvrtena pa se ona u ugovornoj praksi uzimaju u obzir paralelno s Konvencijom. Konvencija nije jedini izvor prava meunarodne trgovine. Osim trgovakih obiaja, ostali instrumenti koje stavljaju na raspolaganje brojne meunarodne institucije (UNDROIT, ILA i druge) i ubudue e nastaviti svoje djelovanje, pa je u primjeni Konvencije usuglaavanje s tim instrumentima potrebno. Konvencija je djelo drava. Ona odraava poglede sudionice kakvo pravo meunarodne prodaje treba da bude. Puna ravnotea ekonomskih pozicija ugovornih strana ne moe se postii odredbama konvencije ove vrste. Konvencije se donose sporo i imaju pretenziju na dug ivot. One se ne mogu brzo prilagoavati tekuim promjenama, a jo manje mogu voditi rauna o nemalim razlikama to postoje meu pojedinim zemljama. Doseg Konvencije je jasan. Ona regulira samo pravni oblik, a ne bit, uvjete trgovanja. Arhitektonika Beke konvencije 591. Arhitektonika Beke konvencije 592. 4 dijela Beke konvencije o meunarodnoj prodaji robe (1980.) arhitektonika Beke konvencije / Sastavni dijelovi Beke konvencije Konvencija je podijeljena u 4 dijela: prvi dio obuhvaa podruje primjene i ope odredbe drugi dio regulira sklapanje ugovora, trei dio regulira prodaju (dakle izvrenje ugovora), a u etvrtom dijelu su zavrne odredbe. 593. Razlika Beke konvencije i Hakih zakona o meunarodnoj prodaji Haki zakoni su materiju regulirali u dvije konvencije jednoj za prodaju, a drugoj za sklapanje ugovora o prodaji. Beka konvencija u jedinstvenom tekstu sadri odredbe o sklapanju ugovora i o izvrenju ugovora. Konvencija je omoguila da prilikom ratifikacije drave izjave da za sebe ne smatraju obveznim dio o sklapanju ugovora ili dio o prodaji, ime se postie isto to su haki zakoni eljeli postii odvojenim reguliranjem putem dvaju jednoobraznih zakona. Iako je konvencija skup dispozitivnih pravila, ipak ima u njoj odredaba koje ugovorne strane ne mogu iskljuiti. Konvencija ve u nazivu odreuje da se odnosi na meunarodnu prodaju robe. U tome se razlikuje bar od francuskog teksta hakih jednoobraznih zakona, koji govori o "pokretnim tjelesnim stvarima", a taj je termin stran poslovnom svijetu. 19

Konvencija direktno upuuje na nacionalno pravo koje e doi u obzir ako u njoj nema odredaba, a niti opa naela na kojima poiva ne pruaju osnovu za rjeenje. Doputa se mogunost davanja rezervi od strane drava i u pogledu nekih odredaba ratificiranog dijela Konvencije. Federalna klauzula predvia da drava ugovornica, ako ima jednu ili vie teritorijalnih jedinica u kojima se prema njenom ustavu primjenjuju razliiti pravni sistemi o pitanjima koja regulira Konvencija, moe izjaviti da e primijeniti na sve teritorijalne jedinice ili samo na jednu ili vie njih, a takvu izjavu moe izmijeniti u bilo koje vrijeme. 594. Da li ZOO ima prednost pred Bekom konvencijom? Konvencija kao poseban zakon ima prednost pred ZOO-om. BK ima predonost jer ona direktno upuuje na nacionalno pravo koje e doi u obzir ako u njoj nema odredaba, a ni opa naela na kojim poiva nemaju osnova za rjeenje. A i kod nas su meunarodni ugovori koji su ratificirani iznad zakona. 595. Konvencija UN-a iz 1980. to ureuje, je li dispozitivne ili kogentne naravi, iskljuuje li primjenu nacionalnih prava, ima li prednost pred ZOO-m 596. Da li ugovorne stranke koje imaju svoja sjedita na podrujima razliitih drava ugovornica mogu iskljuiti primjenu Beke konvencije o meunarodnoj prodaji robe, ovo posebno u sluaju ako je jedna ugovorna strana iz RH s obzirom da prema hrvatskom Ustavu meunarodni ugovori imaju prednost pred domaim propisima. Obrazloite! 597. Beka konvencija ima odredbe kakve naravi? / Da li su odredbe Beke konvencije dispozitivne ili kogentne prirode? Dispozitivne. Struktura Beka konvencija regulira samo ugovor o prodaji robe, ali ne u cjelini. Svaki ugovor, pa i ovaj, funkcionira u okviru sistema ugovornog prava. Beka konvencija nema, meutim, pravila opeg ugovornog prava. Konvencija nema prisilnih odredaba pa ugovorne strane mogu iskljuiti njenu primjenu, odstupiti od bilo koje njene odredbe ili izmijeniti njihov uinak, ime je priznata puna autonomija volje. Konvencija uzima u obzir pravo koje se ima primijeniti na osnovi pravila mpp-a, dakle nacionalno pravo. To e biti pravo koje su ugovorne strane izabrale. U nedostatku izbora ono e se odrediti prema kolizijskim normama. Konvencija nema opi dio ugovornog prava, pa e se i te odredbe uzeti iz nacionalnog prava. Konvencija je prihvatila metodu unoenja pravnih standarda. Pravni standardi ukljueni su u Konvenciju na dva naina. Ponajprije openito, kao pravilo, a zatim na pojedinim mjestima za pojedine situacije. Kao pravila Konvencije o standardima dolaze u obzir: obiaji u meunarodnoj trgovini, savjesnost i potenje u meunarodnoj trgovini, razumna osoba istih svojstava u istim okolnostima, nain odreivanja rokova, najee putem formule razuman rok (to proizlazi iz ponaanja razumne osobe). Konvencija je pojednostavila kriterij za meunarodnu prodaju. Dovoljno je da ugovorne strane imaju sjedite u razliitim dravama ugovornicama ili da pravila mpp-a upuuju na primjenu prava jedne drave ugovornice. Dravljanstvo stranaka takoer se ne uzima u obzir. Iskljuenje Konvencije Iskljuenje ugovorne strane mogu provesti na razne naine: iskljuenjem cijele Konvencije iskljuenjem pojedinih odredaba Konvencije ili njezinih dijelova, to se moe uiniti: unoenjem u ugovor neke odredbe koja se po sadraju razlikuje od onoga to Konvencija predvia pozivanjem na ope uvjete poslovanja koji se sadrajno razlikuju od Konvencije primjenom trgovakog obiaja koji se razlikuje od odredaba Konvencije uglavcima ugovora da se pojedine odredbe Konvencije ili njezini dijelovi izriito iskljuuju Trgovaki obiaji 19

Strane mogu ugovoriti primjenu trgovakih obiaja izriito i preutno. Uzima se da su preutno pristale na primjenu trgovakog obiaja ako su ispunjena dva uvjeta: da im je obiaj bio poznat ili je morao biti poznat i da je takav obiaj iroko poznat u meunarodnoj trgovini i redovno se uzima u obzir u ugovorima te vrste u dotinoj trgovakoj struci. 598. Osnovne karakteristike trgovakih obiaja nastaju u poslovnoj praksi sadrajno su detaljizirani razlikuju se po strukama Kako ugovorne strane znaju za postojanu praksu ili barem moraju za nju znati, obiaji kao lex contractus imaju prednost pred zakonima, pa istu poziciju treba da imaju pred Konvencijom. Hijerarhija izvora meunarodnog trgovakog ugovornog prava 599. Iz ega se izvodi hirearhija pravnih vrela, da li ju tko propisuje? / Navedite gdje je odreena i na osnovu ega se odreuje redoslijed primjene razliitih pravnih vrela U Bekoj konvenciji. Hijerahija pravnih vrela trgovakog prava izvodi se iz naela dispozitvnosti koje je osnovno naelo ugovornog prava. To je naelo tovie naglaenije u trgovakom nego u graanskom pravu zbg postojanja autonomnih izvora prava. Upravo ti autonomni izvori prava imaju prednost pred heteronomnim (ukoliko ovi nisuprilnog karaktera). 600. Hijerarhija izvora trgovakog ugovornog prava po Bekoj konvenciji ugovor praksa ustanovljena meu stranama opi uvjeti poslovanja koje su stranke uinile djelom ugovora trgovaki obiaji, meunarodni i nacionalni: posebni opi Konvencija opa naela na kojima se Konvencija temelji dispozitivni propisi mjerodavnog nacionalnog prava prisilni propisi mjerodavnog nacionalnog prava sudska i arbitrana praksa doktrina Doseg Konvencije Iako se Konvencija odnosi na meunarodnu prodaju robe, njezin e doseg biti iri. Neka naela Beke konvencije moi e se ponegdje primijeniti na cjelokupno meunarodno trgovako ugovorno pravo. Neka se naela mogu smatrati opim stavom, kao primjerice: definicija meunarodne transakcije, metode tumaenja Konvencije, bona fides, pravilo o popunjavanju praznina opim naelima na kojima Konvencija poiva, metode tumaenja ugovora, primjena trgovakih obiaja, uvjeti za osloboenje od odgovornosti, opseg naknade tete. Izvanpravni elementi i sankcije 601. Izvanpravni elementi i sankcije / Izvanpravni elementi se sastoje od 3 kategorije normi. Koje su to kategorije? Zainteresirani privredni krugovi ostvaruju potovanje ugovora esto ne traei potovanje drave. U tom pogledu razlikujemo izvanpravne elemente trgovakog ugovornog prava od izvanpravnih sankcija za povredu ugovora. 602. Izvanpravni elementi se sastoje od 3 kategorije normi, koje su to kategorije Izvanpravni elementi sastoje se od normi koje nisu sadrane u pravnim pravilima, ali na koje se pravna pravila neki put pozivaju, a neki put ih ne spominju. To su naelo savjesnosti i potenja, trgovaki obiaji i ostala prihvaena praksa u poslovnim odnosima. Izvanpravnim sankcijama zainteresirani krugovi rado ostvaruju disciplinu sredstvima kojima sami raspolau, a im nije potrebna pomo dravnih organa. To su ekonomske sankcije (prekid poslovnih 19

odnosa, iskljuenje iz trita, sankcije privredne asocijacije, crna lista, gubitak kredita na tritu i kod banaka). Meunarodni poslovni krugovi zaziru od sudskih procesa. 603. Naela Beke konvencije (1980.g.) definicija meunarodnih transakcija metode tumaenja konvencije bona fides pravilo o popunjavanju praznina opim naelima na kojima konvencija poiva metode tumaenja ugovora primjena trgovakih obiaja uvjeti za osloboenje od odgovornosti opseg naknade tete FORMULATING AGENCIES MEUNAORDNOG TRGOVAKOG PRAVA 604. Formulating agencies meunarodnog trgovakog prava Formulating agencies (FA) meunarodnog trgovakog prava imaju sredinju ulogu u unifikaciji tog prava. One se mogu svrstati u dvije skupine: meuvladine i nevladine. 604. 3 meuvladine organizacije u unifikaciji meunarodnog trgvoakog prava 605. 2 meuvladine i nevladine agencije za unifikaciju meunarodnog trgovakog prava (formulating agencies FA) / U unifikaciji meunarodnog trgovakog prava iznimno su aktivne tri meuvladine organizacije. Navedite ih. Meuvladine agencije za formuliranje meunarodnog trgovakog prava osnivaju drave i pruaju im financijsku podrku. Najpoznatije su: UNCITRAL Komisija UNa za meunarodno trgovako pravo sa sjeditem u Beu (osnovana 1966.) UNIDROIT Meunarodni institut za unifikaciju privatnog prava sa sjeditem u Rimu (osnovan 1926.) Haka konferencija za meunarodno privredno pravo sa sjeditem u Hagu (osnovana 1893.) 606. Nabrojati nevladine organizacije za unifikaciju trgovakog prava Nevladine agencije za formuliranje meunarodnog trgovakog prava osnivaju i podravaju meunarodne poslovne organizacije i pravnici internacionalisti na ovom podruju. Najpoznatije su: Meunarodna trgovaka komora (MTK, ICC) sa sjeditem u Parizu (osnovana 1920.) Meunarodni pomorski komitet sa sjeditem u Antverpenu The International Law Association (ILA) sa sjeditem u Londonu (osnovana 1873.) Ekonomska komisija za Europu djeluje u okviru UN-a kao regionalna FA sa sjeditem u enevi 607. Metode izrade kojima se slue FA Metode izrade kojima se slue FA su razliite. Tako Europska ekonomska komisija UN i Meunarodna trgovaka komora prakticiraju metodu konsolidiranja prakse, dok UNIDROIT, na primjer, daje prednost metodi kodifikacije. Obje metode uvaavaju komparativno pravo, ali dok metoda konsolidacije slui da se ustanovi praksa i razliiti reglemani da bi se pronala zajednika sr prava, metoda kodifikacije tei poboljanju regulacije na nain koji treba biti de lege ferenda. U pripremi INCOTERMS-a Meunarodna je trgovaka komora primjenjivala iskljuivo metodu konsolidacije. ECE standardni ugovori pokazuju istu tendenciju ali je prihvaena dijelom i metoda kodifikacije, iako ona ne prevladava. 608. UNCITRAL UNCITRAL je Komisija UNa za meunarodno trgovako pravo sa sjeditem u Beu. To je meuvladina agencija za formuliranje meunarodnog trgovakog prava osnovana 1966. UNCITRAL kao najvanija meunarodna agencija dobio je zadatak pripremanja meunarodnih konvencija, modelzakona, unaprjeenja kodifikacije i ireg prihvaanja meunarodnih trgovakih termina, pravila, obiaja i prakse. 19

UNCITRAL priprema konvencije na nain koji se razlikuje od tradicionalnih metoda. Glavni dio posla odvija se na politikoj razini. Dalja je karakteristika rada UNCITRALa iroka suradnja s poslovnom zajednicom i ostvarena koordinacija s drugim FA. UNCITRAL je u svoje aktivnosti ukljuio sve oblike izgradnje nove lex mercatoria: pripremu meunarodnih konvencija (UN Konvencija o zastari kod meunarodne prodaje robe, UN Konvencija o meunarodnoj prodaji robe), UNCITRAL arbitrana pravila, Model-zakon o meunarodnoj trgovakoj arbitrai, izradu pravnih vodia te izobrazbu kadrova, osobito zemalja u razvoju. 609. UNCITRAL podruje djelovanja meunarodna prodaja meunarodno plaanje meunarodna trgovaka arbitraa meunarodni prijevoz i osiguranje intelektualno vlasnitvo zastupanje u meunarodnoj trgovini legalizacija dokumenata 610. UNIDROIT UNIDROIT je Meunarodni institut za unifikaciju privatnog prava sa sjeditem u Rimu. To je meuvladina agencija za formuliranje meunarodnog trgovakog prava osnovana 1926. UNIDROIT je pripremio mnoge konvencije i model-zakone. Najvaniji su bili nacrti jednoobraznih zakona o sklapanju ugovora o meunarodnoj prodaji robe i zakona o meunarodnoj prodaji robe, prihvaeni na diplomatskoj konferenciji u Haagu 1964. koju je sazvala nizozemska vlada. Zadatak UNIDROIT-a bio je i pripremiti nacrt zakona o naelima meunarodnog trgovakog ugovornog prava. Njegov je zadatak bio i pripremiti nacrte konvencija za specijalizirana podruja (warehousing, garaging, razna podruja transportnog prava). Na diplomatskoj konferenciji odranoj u Ottavi 1988. prihvaene su UNIDROIT Konvencija o meunarodnom faktoringu i UNIDROIT Konvencija o meunarodnom financijskom leasingu. 611. Meunarodna trgovaka komora (MTK, ICC) / Dostignua meunarodne trgovake komore MTK u Parizu nevladina je agencija koja doprinosi unifikaciji meunarodnog trgovakog prava. Najvanija su njezina dostignua INCOTERMS (International commercial terms, meunarodna pravila za tumaenje trgovakih termina), revizija 1990. i Jednoobrazna pravila i obiaji za dokumentarne akreditive, revizija 1983. To su najrairenija pravila o meunarodnom prometu robe i usluga. Pravila MTK primjenjuju se sporazumom ugovornih strana. SOFT LAW 612. Soft law (meko pravo) / to se ubraja u soft law (meko pravo)? Da li je soft law pravno obvezatno? U meunarodnom i domaem trgovakom ugovornom pravu pokazala se potreba za dodatnim pravilima jer dosadanja nisu bila dovoljna ili nisu odgovarala nekim situacijama. Pri tome se misli na tipske ugovore i ope uvjete poslovanja. Ta su nova pravila nazvana soft law, to znai "meko pravo". Taj se pojam moe svrstati izmeu triju normativa: izmeu prava, politikih akata i konvencija te morala. U soft law se ubrajaju rezolucije meunarodnih organizacija koje dodue sadre preporuke, ali su unato pravnoj neobveznosti vrlo bliske pozitivnom pravu, pa zbog politikog karaktera imaju praktine uinke (npr. akti Generalne skuptine UN-a). U soft law se ubrajaju pravni vodii, kodeksi ponaanja, preporuke meunarodnih konferencija, rezolucije i drugo. Ope je obiljeje takvih normi da nisu pravno obvezatne, ali imaju odreene kvazipravne uinke ili su bliske pravnoj sferi. Soft law se sastoji od normi razliitog stupnja obveznosti i uvjerljivosti, ali ne stvara prava i obveze koje bi se mogle prisilno ostvariti. Soft law se u suvremenoj praksi moe nai u podruju materijalnog i procesnog prava. 20

Soft law pravila mogu imati viestruko znaenje. Ona mogu posluiti kao dopunska pravila (iako pravno neobvezna) tamo gdje se ukazuju praznine u pravnim pravilima, zatim kao pravila etike i kao pravila koja doprinose unifikaciji u meunarodnoj sferi. PRECEDENTI MEUNARODNIH TRGOVAKIH ARBITRANIH SUDOVA 613. Formalni izvori meunarodnog trgovakog procesnog prava meunarodne multilateralne konvencije, primjerice Njujorka konvencija o priznanju i izvrenju stranih arbitranih odluka (1958.) UNCITRAL arbitrana pravila (1976.) Modelzakon UNCITRAL-a o meunarodnoj trgovakoj arbitrai (1985.) 614. Temeljne znaajke meunarodne trgovake arbitrae Meunarodna trgovaka arbitraa ima osebujnosti koju strana, pa ni meunarodna arbitraa (koja nije trgovaka) nemaju. Meunarodna trgovaka arbitraa ima ove temeljne znaajke: stranke su trgovci spor je trgovake naravi pravo koje se primjenjuje je trgovako i to osobito meunarodno trgovako pravo KONCEPT TRGOVAKOG UGOVORNOG PRAVA 615. Temelj trgovakog ugovornog prava 615. Koji kriterij se primjenjuje u odreivanju pojma trgovakog ugovora? / Na emu poiva trgovako ugovorno pravo odnosno temelj trgovakog ugovornog prava Temelj domaeg i meunarodnog trgovakog ugovornog prava su ugovor i poduzee (tj. ugovor i trgovac trgovako drutvo i trgovac pojedinac), ali potrebni su i dodatni kriteriji koji se tiu ugovora, a to su: naelo slobode ugovaranja (freedom of contract), naelo potovanja ugovora (pacta sunt servanda), arbitraa kao metoda rjeavanja trgovakih sporova i pravna sigurnost. STRUKTURA TRGOVAKOG UGOVRNOG PRAVA Karakteristike trgovakog ugovornog prava U pogledu izvora trgovako se ugovorno pravo dijeli na zakonsko i autonomno. U materijalnom pogledu zakonski su propisi dispozitivne naravi. To odgovara prirodi trgovakog ugovornog prava i naelu slobode ugovaranja. Prisilni su propisi ugovornog prava izuzetak, pa vrijedi naelo da je sve dozvoljeno to nije nedoputeno. Trgovako ugovorno pravo spada u sferu privatnog prava. Trgovako ugovorno pravo je pod utjecajem javnog prava iz razliitih pobuda kao to su ekoloke mjere za zatitu ovjekova okolia odnosno ivota i zdravlja ljudi, ivotinja i biljnog svijeta. Znaajka je trgovakog ugovornog prava specijalizacija. Trgovako pravo postavlja poveane zahtjeve ugovornim stranama u pogledu tonosti; odgovornost je vezana uz ono to je reeno, ali i kod utnje. Internacionalizacija nacionalnog prava na ovom podruju ostvarena je dijelom zakonskim propisima koji su ozakonili postojanu praksu, a dijelom zbog internacionalizacije poslovnih i pravnih standarda, ako bona fides, obiaji, pojam fair poslovanja i dr. U trgovako ugovorno pravo spada i civilna deliktna odgovornost za radnje odnosno propuste u vezi s pregovorima za sklapanje ugovora ili tijekom izvrenja ugovora. Namjera sklopiti ugovor. U pogledu odgovora na pitanje da li je postojala namjera sklopiti ugovor, u trgovakom ugovornom pravu vrijede pravila koja se razlikuju od graanskopravnih. U trgovakim se pregovorima ili sporazumima pretpostavlja da su ugovorne strane namjeravale stvoriti pravne odnose i sklopiti ugovor. Za nastanak pravno obvezujueg ugovora potrebna je namjera da se stvori ugovorna obveza, ali ona moe biti izraena i preutno, a to je sluaj kod osoba trgovakog prava. 20

Pretpostavljeni uglavci ugovora. Trgovaki ugovor nije izoliran akt, ve je povezan s poslovnom aktivnosti. Kako je u poslovnoj praksi prihvaeno da se ugovorom predvide najvaniji uglavci, za ostalo e biti mjerodavni trgovaki obiaji. Obiaji dopunjuju ugovor. Obveza briljivosti. U trgovakom pravu vrijedi pravilo o briljivosti, dunoj panji, kako u pregovorima, tako i tijekom izvrenja ugovora. Culpa in contrahendo. Odgovornost za naknadu tete moe nastati ne samo tijekom izvrenja ugovora, ve i iz pregovora. Kao posljedica pretpostavljene namjere sklapanja posla i obveza koje imaju pregovarai, propusti tijekom pregovora da se ukae na bitne okolnosti koje utjeu na odluku o ulaenju u posao, imaju za posljedicu odgovornost za izvanugovornu tetu. Naknada za trgovake usluge. Pretpostavka je za trgovake poslove da se obavljaju uz naknadu. TRGOVAKI UGOVOR Ugovor je temelj trgovakog ugovornog prava; on je prvi i najvaniji izvor prava i obveza u trgovakom ugovornom pravu. 616. ime se ugovor dopunjuje? Ugovor kao dominirajui izvor dopunjuje se trgovakim obiajima kao dispozitivnim pravilima ija se primjena pretpostavlja ako ih ugovorne strane nisu iskljuile izriito ili konkludentno. Ugovor se nadalje dopunjuje opim uvjetima poslovanja, trgovakim terminima i klauzulama, ako su se ugovorne strane na njih pozvale. Ugovor je naravno podvrgnut opim naelima ugovornog prava predvienim zakonom koji ureuje ugovorne odnose i prisilnim propisima (vana opaska: ako je ugovor sklopljen sa stranim partnerom i za sluaj spora predviena trgovaka arbitraa, ugovor e se izvriti odnosno arbitrana e se odluka moi pobijati samo ako je povrijeen nacionalni javni poredak to je ue od prisilnih propisa). Uloga trgovakog obiaja iznad svega ini trgovake ugovore razliitim od graanskih. Obiaj slui nadopuni zakona; ne smije biti u suprotnosti s izriitim ugovornim uglavcima, ve da poslui kao pomo njegovoj svrsi. Nije stoga pretjerano rei da je vei dio suvremenog trgovakog prava utemeljen na obiajima. 617. Kako se tumai sadraj ugovora? Ugovor se ne tumai ex nunc, dakle kako bi ga trei objektivno shvatio, ve ex tunc, kako su ga u vrijeme sklapanja posla kontrahenti subjektivno razumjeli. 618. Koje su kategorije mjerodavne za utvrivanje sadraja ugovora? / Redoslijed pravila za utvrivanje/tumaenje sadraja ugovora prema Konvenciji UN-a o meunarodnoj prodaji robe (Beka konvencija 1980.) Konvencija UN o meunarodnoj prodaji robe navodi redoslijed pravila mjerodavnih za tumaenje ugovora. Kategorije mjerodavne za utvrivanje sadraja ugovora su: pregovori praksa koju su strane meusobno uspostavile (course of dealing) trgovaki obiaji svako kasnije ponaanje ugovornih strana Course of dealing je sekvencija-tijek prijanjeg ponaanja u odreenoj transakciji koji se moe fair uzeti kao uspostavljanje zajednike osnove za tumaenje izjava ili drugog ponaanja ugovornih strana. Course of dealing znai ponaanje koje je uspostavljeno prije sklapanja ugovora, pa se treba razlikovati od ponaanja u tijeku izvrenja ugovora (course of performance), dakle ponaanja koje je slijedilo nakon sklapanja ugovora. Ne treba, stoga, course of dealing mijeati s pregovorima koji su doveli do ugovora. HIJERARHIJA PRAVNIH IZVORA TRGOVAKOG PRAVA ugovor ako je u skladu s prisilnim propisima opi uvjeti poslovanja, tipski ugovori i standardne klauzule koje su strane uinile dijelom ugovora praksa ustanovljena meu ugovornim stranama (course of dealing) trgovaki obiaji, poslovna praksa, opa naela prava, 20

dispozitivni propisi sudska odnosno arbitrana praksa pravna doktrina - posredno Dok trgovaki obiaj kao pravilo djeluje erga omnes ako nije iskljuen izriito ili konkludentno, praksa ustanovljena meu stranama ini individualizirano mjerilo. 619. Usporedba trgovakih obiaja i opih uvjeta poslovanja Opi uvjeti poslovanja i tipski ugovori faktino djeluju slino pravilu, ako su i ukoliko proireni u praksi u odreenom krugu. Prema tome trgovake obiaje kao lex contractus treba iskljuiti ako se ne eli primjena nekog pravila, dok se opi uvjeti moraju ugovoriti. FORMULARNI UGOVORI 620. Formularni ugovori Pod formularnim se ugovorima razumiju unaprijed pismeno formulirani obrasci po kojima poduzee sklapa neodreen broj individualnih ugovora. Formularni ugovori sklapaju se po unaprijed pripremljenim formularima(obrascima). Formularno pravo je onaj dio autonomnog trg.prava u kojem jedna stranka stalno sklapa ugovore s neodreenim brojem suugovaratelja i u veoj ili manjoj mjeri doputa ili uope ne doputa odstupanje od formulacija u obrascu. 621. to se ubraja u formularne ugovore? U formularne ugovore se ubrajaju: opi uvjeti poslovanja, tipski ugovori, adhezioni ugovori, klauzule i termini. Kod formularnih se ugovora radi o kompleksu utanaenja, a njihov standardizirani poredak slui kao sastavni dio buduih ugovora. Budui individualni ugovori ograniavaju se na glavne sastojke (cijena, rok isporuke, rok plaanja i dr.). Formularni ugovori, koncipirani opim formulacijama slino zakonskim propisima, prilagoeni su potrebama struke te dopunjuju ili nadomjetavaju dispozitivne propise ugovornog prava. 622. Funkcija formularnih ugovora Racionalizacija je motiv standardizacije prakse putem formalnih ugovora. Masovna proizvodnja i distribucija robe te masovno pruanje usluga izazvali su potrebu tipiziranja postupaka. Olakanje sklapanja ugovora postie se koritenjem opih uvjeta poslovanja odnosno tipskih ugovora. Ekonomska ravnotea u opim uvjetima i tipskim ugovorima. Sastavljai opih uvjeta i tipskih ugovora tee da si osiguraju povoljniji ekonomski poloaj. Oekuje se da budui suugovara prihvati sadraj ugovora kako je unaprijed formuliran, nepromijenjen. Kod standardiziranih ugovora tekst opih uvjeta u pravilu nije predmet pregovora, pa se klijent nalazi u poloaju da prihvati te uvjete in toto ili da se odrekne sklapanja posla (take it or leave it). Klasifikacija i terminologija. Formularni ugovori kao doprinos unifikaciji. 623. Razlika adhezijskih i tipskih ugovora U meunarodnom trgovakom ugovornom pravu pod tipskim (standardnim) ugovorima razumiju se modeli ugovornih formulara u koje se adhezioni ugovori ne ubrajaju. Dok model formularnog ugovora ini uzorak ugovornog formulara koji se moe mijenjati ili prilagoavati konkretnoj situaciji, adhezioni ugovor je ugovorni oblik kojim jedna ugovorna strana pristaje na davanje usluga pod uvjetima koje smatra nepromjenjivim. Strana kojoj se nudi sklapanje posla pod tim ugovornim uvjetima moe samo prihvatiti ponueni ugovor u cijelosti, ali ne moe pregovarati o ugovornim uglavcima i uvjetima. U meunarodnoj trgovini adhezioni se ugovori ne koriste. Adhezioni se ugovori javljaju u domaim transakcijama. 20

624. Opci uvjeti poslovanja, uzance i obiaji - razlika 625. Tri razlike opih uvjeta poslovanja i trgovakih obiaja opi uvjeti poslovanja se unose po izboru budueg korisnika, a obiaji su postojea opa dispozitivna pravila nastala u praksi koja se primjenjuju slino propisima, dakle ako se ne iskljue ope uvjete poslovanja donose poduzea ili njihove asocijacije, a obiaji nastaju praksom opi uvjeti poslovanja se primjenjuju sporazumom strana ugovora koje ih ine sastavnim dijelom konkretnog ugovora, a trgovaki se obiaji primjenjuju uvijek ako nisu izriito ili preutno iskljueni 626. Razlika opih uvjeta poslovanja i uzanci opi uvjeti poslovanja se donose slobodno, uzance imaju podlogu u pravnom obiaju ope uvjete poslovanja donose poduzea i asocijacije, a uzance ovlateni organi za ope uvjete poslovanja je ponekad potrebno odobrenje, a za uzance nije nikad opi uvjeti poslovanja se objavljuju na uobiajen nain, a uzance u NN opi uvjeti poslovanja podlijeu sudskoj ocijeni opi uvjeti poslovanja se primjenjuju na osnovi sporazuma, a uzance vrijede ako se ne iskljue opi uvjeti poslovanja se primjenjuju meu konkretnim ugovornim stranama, a uzance meu subjektima trgovakog prava 627. Kontrola opih uvjeta poslovanja Kontrola formularnih ugovora u domaim transakcijama ira je kad se radi o prodaji ili uslugama neposrednim potroaima iroke publike. Nasuprot tome, formularni ugovori koji se koriste meu trgovcima i u meunarodnoj trgovini rijetko podlijeu kontroli sudova. Nacionalna prava poznaju ove oblike kontrole: preventivna upravna kontrola (provode ju dravni upravni organi) sudska kontrola (koja moe biti apriorna putem tube na utvrenje ako tuilac ima pravni interes da sud utvrdi postojanje ili nepostojanje kakva prava, ili naknada u sporu u povodu prigovora ili zahtjeva da se utvrdi ilegalnost nekog uglavka ugovora iz kojega je nastao spor) kontrola organizacija potroaa i javnog mnijenja (drutva potroaa imaju ponegdje pravo da podnesu tubu u ime potroaa, neke vrste actio popularis) 628. Opi uvjeti poslovanja to su, kako ih strane ugovaraju i dva naela kod njih Opi uvjeti se, kao i individulani ugovori, tumae u skladu s naelom povjerenja, pa se izjave volje tumae u skladu s naelom savjesnosti i potenja. 629. Incoterms / INCOTERMS tko, kada, gdje i vrste / Na to se odnosi INCOTERMS i u kojem sluaju se primjenjuje? / Intercoms-to je predmet reguliranja,na koju vrstu kupoprodaje se odnose (Internet) Incoterms (engl. International Commercial Terms) su slubena meunarodna pravila i termini koji ureuju pravno ekonomske odnose izmeu kupaca i prodavatelja kod distancijske kupoprodaje u meunarodnoj trgovini glede prijenosa rizika i trokova pri isporuci robe s jedne na drugu stranu. Dakle, pomou Incoterms pravila reguliraju se PRAVA i OBVEZE prodavatelja i kupca. Ta slubena pravila MTK (Meunarodne trgovinske komore) za tumaenje trgovinskih termina u svjetskoj su upotrebi vie od 70 godina. Osim to su ti termini postali prijeko potrebni za nesmetano voenje meunarodne trgovine, njihovu autentinost priznaju i svi svjetski sudovi i drugi upravni organi te njihovo ukljuivanje u ugovore o prodaji znatno smanjuje mogunost nesporazuma koji bi mogli dovesti do pravnih komplikacija. S obzirom na nastale promjene i razvoj u trgovinskoj praksi MTK je izdala novu verziju Incoterms-a, Incoterms 2000, ija upotreba je poela od 1. sijenja 2000. godine. Stranke se na njih moraju pozvati, inae se njihova primjena ne podrazumijeva. Razlike u trgovakoj praksi, tumaenjima i obiajima u razliitim zemljama u meunarodnoj trgovini dovele su do potrebe da se definiraju meunarodna pravila tumaenja termina koji se najee upotrebljavaju u meunarodnoj trgovini. Meunarodna trgovinska komora je u Parizu 1936. godine izdala prvu verziju meunarodnih pravila za tumaenje trgovinskih termina, pod nazivom Incoterms. Oni predstavljaju skup meunarodnih pravila za tumaenje termina koji se najee koriste u meunarodnoj trgovini i to prije svega kod ugovora o prodaji. Njima se daje jedinstveno tumaenje 20

ovih termina i izbjegava mogunost razliitog tumaenja ovih termina u razliitim zemljama, koja dovodi do nesporazuma, sporova i parnica, to sve predstavlja gubitak vremena i novca. Ubrzani razvoj meunarodne trgovine nuno je doveo do potrebe da se verzija pravila iz 1936. godine vremenom usavrava i precizira. Tako su izmjene i dopune, koje se u meunarodnoj terminologiji jo i nazivaju revizije Incoterms-a, obavljene 1953., 1967., 1976., 1980., 1990. godine, a sada je na snazi revizija iz 1999. godine (na snazi od 1. 1. 2000. godine). Incoterms pravila i termini se bave odnosom izmeu kupca i prodavatelja na osnovu kupoprodajnog ugovora. Poto ne definiraju sve modalitete vanjskotrgovinskog posla, ve samo osnovne, upotrebljavaju se u kombinaciji sa drugim bitnim elementima kupoprodajnog ugovora, sa jedne strane, i u kombinaciji sa drugim ugovorima koji su neophodni za realizaciju odreenog vanjskotrgovinskog posla, kao to su: ugovori o prijevozu, osiguranju ili financiranju, sa druge strane. SVRHA Incotermsa je osigurati meunarodna pravila za tumaenje trgovinskih termina koji se najvie koriste u meunarodnoj trgovini, eliminiranje razliitih tumaenja trgovinskih termina u pojedinim zemljama (svoenje na najmanju razinu) te u sluajevima kada se roba prodaje preko nacionalnih granica ( meunarodni trgovaki termini). S obzirom da postoji vie verzija (revizija) Incoterms-a, prilikom njihove uporabe neophodno je jasno naglasiti iz koje godine se koristi verzija Incoterms-a (npr. "Incoterms 2000"). U praksi se esto dogaa da ugovorne strane, u elji da bolje preciziraju odreene termine iz Incoterms-a, dodaju neke rijei samom terminu. Incoterms ne daju nikakve upute o takvom dodavanju, pa je ovakvo dodavanje mogui izvor nesporazuma, to je suprotno osnovnoj funkciji Incoterms-a. Zbog toga svaki novo dodani termin uz Incoterms-a treba precizno razjasniti ugovorom. Ukoliko je potrebno dodatno preciziranje, a kada je god to mogue treba upotrebljavati izraze koji se pojavljuju u Konvenciji UN o ugovorima o meunarodnoj kupoprodaji robe (CSIG) iz 1980. godine. Ugovorne strane, koje ele da izbjegnu sve nesporazume koji mogu nastati iz meusobnih odnosa, mogu se obratiti Arbitrai MTK. Za to je potrebno da i u ugovoru jasno i nedvosmisleno priznaju Arbitrau MTK. Posljednja verzija sastoji se od 13 termina, koji su, kao i u prethodnoj inaici, svrstani u 4 osnovne grupe, oznaene poetnim slovima kratica engleskih naziva pojedinih termina. 630. Transportne klauzule kod incotermsa / Incoterms i nabrojati nekoliko klauzula te to znae odnosno prijevod / Incoterms i klauzule 631. to znai klauzula franco? Da li se njome mijenja mjesto ispunjenja? Franco (= free off; skraenica - FCO) znai da prodavatelj treba da plati prijevoz i osiguranje robe do objekta kupca. Franco, dakle, znai da troak o kojem se radi preuzima poiljatelj/prodavatelj i da kupac plaa samo vrijednost robe. Izrazi franco, iz, sa, ex, ab, uz naznaku tvornica, rudnik, mlin, skladite, znae da je prodavatelj duan ugovorenog dana ili u ugovorenom roku staviti kupcu na raspolaganje robu upakiranu na uobiajen nain i pripremljenu za otpremu na mjestu na kojem se isporuka robe ima izvriti, a njen utovar u prijevozno sredstvo koje kupac treba staviti na raspolaganje. Prodavatelj snosi sve trokove u svezi s robom, kao i rizik, do trenutka kada je kupac duan robu preuzeti, a od tog trenutka kupac. Npr. oznaka franco carrier znai da se prodavatelj oslobaa odgovornosti kad isporui robu u mjesto koje je kupac odredio. Skupina E: Departure - Upuivanje (polazak) EXW - (engl. Ex Works... named place) franko tvornica... imenovano mjesto - znai da se prodavatelj oslobaa svoje obveze kada robu stavi na raspolaganje kupcu u svojim prostorijama ili drugom imenovanom mjestu, izvozno neocarinjenu i neutovarenu na bilo koje prijevozno sredstvo. Ovaj termin upotrebljava se u svim prometnim granama Skupina F: Main carriage unpaid - Glavni prijevoz neplaen FCA - (engl. Free Carrier... named place) franko prijevoznik... imenovano mjesto - znai da prodavatelj isporuuje robu na mjesto koje je imenovao kupac. Roba je izvozno ocarinjena, a prijevoz robe obavlja prijevoznik kojeg je odredio kupac. Termin vrijedi u svim prometnim granama. FAS - (engl. Free Alongside Ship... named port of shipment) franko uz bok broda... imenovana luka otpreme - znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu za isporuku robe kada robu postavi uz bok 20

broda u imenovanoj luci otpreme. To znai da od tog trenutka kupac snosi sve trokove i rizike od gubitka ili oteenja robe. Taj termin se moe koristiti samo u pomorskom i rijenom prijevozu. FOB - (engl. Free On Board... named port or shipment) franko brod... imenovana luka otpreme. Znai da prodavatelj ispunjava obvezu isporuke robe kada isporui robu preko ograde broda u imenovanoj luci otpreme, odnosno kada organizira ukrcaj robe "preko brodske ograde" na brod. Moe se upotrebljavati samo u rijenom i pomorskom prometu. Skupina C: Main Carriage Paid - Glavni prijevoz plaen CFR - (engl. Cost and Freight... named port of destination) cijena i vozarina... imenovana luka odredita. Prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada roba prijee ogradu broda u luci otpreme. Prodavatelj snosi sve trokove i vozarinu potrebnu da robu dopremi u imenovanu luku odredita. CFR se koristi samo za rijeni i pomorski transport. CIF - (engl. Cost, Insurance and Freight... named port of destination) cijena, osiguranje i vozarina... imenovana luka odredita. Prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada roba prijee ogradu broda u luci otpreme. Prema ovom terminu prodavatelj mora platiti kupcu i pomorsko osiguranje koje pokriva rizik od gubitka i oteenja robe za vrijeme prijevoza, a isto tako mora plaati trokove i vozarinu za dopremu robe u imenovanu luku odredita. Kao i prethodni termin i ovaj se koristi samo u rijenom i pomorskom prometu. CPT - (engl. Carriage Paid To... named place of destination) vozarina plaena do... imenovano mjesto odredita. Znai da prodavatelj isporuuje robu prijevozniku kojeg on imenuje, ali kupac mora dodatno platiti troak prijevoza potrebnog da se roba doveze do imenovanog odredinog mjesta. CPT termin moe se koristiti za sve vrste transporta, ukljuujui i multimodalni transport. CIP - (engl. Carriage and Insurance Paid to... named place of destination) vozarina i osiguranje plaeni do... imenovano mjesto odredita. Prodavatelj isporuuje robu prijevozniku kojeg je imenovao on, ali prodavatelj mora dodatno snositi trokove prijevoza potrebne da se roba dopremi do imenovanog odredita. Termin se koristi u svim vrstama transporta. Skupina D: Arrival Prispjee (dolazak) DAF - (engl. Delivered At Frontier... named place) isporueno na carini... imenovano mjesto. Znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada robu stavi na raspolaganje kupcu na prijevoznom sredstvu, neistovarenu, izvozno ocarinjenu, ali neocarinjenu na uvoz, na imenovanoj toki i mjestu na granici, ali prije carinske crte susjedne zemlje. Moe se upotrabljavati u svim vrstama transporta kada se roba isporuuje na kopnenu granicu. DES - (engl. Delivered Ex Ship... named port of destination) isporueno franko brod... imenovana luka odredita. Znai da prodavatelj ispunjava svoju obvezu isporuke kada robu stavi kupcu na raspolaganja ne brodu, uvozno neocarinjenu, u imenovanoj odredinoj luci. Prodavatelj snosi sve trokove i rizike vezane uz dopremu robe u imenovanu odredinu luku do istovara. Termin se moe koristiti kada se roba isporuuje pomorskim ili rijenim putem. DEQ - (engl. Delivered Ex Quai... named port of destination) isporueno franko obala... imenovano mjesto odredita. Prodavatelj ispunjava obvezu isporuke kad robu stavi na raspolaganje kupcu, uvozno neocarinjenu, na obali u imanovanoj odredinoj luci. Prodavatelj snosi sve trokove i rizike koji nastaju dopremom robe do imenovanog odredita i istovarom robe na obalu. Koristi se samo kod isporuke robe morskim ili rijenim putem. DDU - (engl. Delivered Duty Unpaid... named place of destination) isporueno neocarinjeno... imenovano mjesto odredita. Prodavatelj isporuuje robu kupcu uvozno neocarinjenu i neistovarenu s prijevoznog sredstva na imenovanom mjestu odredita. Prodavatelj snosi trokove i rizike koji nastaju dopremom robe, osim "pristojbi". Moe se koristiti bez obzira na vrstu prijevoza. DDP - (engl. Delivered Duty Paid... named place of destination) isporueno ocarinjeno. Znai da prodavatelj isporuuje robu kupcu uvozno ocarinjenu, neistovarenu s prijevoznog sredstva, na imenovanom odredinom mjestu. Prodavatelj snosi sve trokove i rizike koji nastaju dopremom robe, ukljuujui i "pristojbe". Termin se moe koristiti kod svih vrsta prijevoza. Dakle: za bilo koji oblik prijevoza vrijede slijedee klauzule: EXW, FCA, CPT, CIP, DAF, DDU, DDP. a za pomorski prijevoz i prijevoz unutarnjim vodama vrijede slijedee klauzule: FAS, FOB, CFR, CIF, DES, DEQ. Pored naprijed navedenog, odgovarajue obveze ugovornih strana svrstane su pod 10 termina, pri emu svaki termin na prodavateljevoj strani predstavlja i poloaj kupca u pogledu istog odnosa. To su: 20

A obveze prodavatelja A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 Osiguravanje robe u skladu sa ugovorom

B obveze kupca B1 Plaanje cijene Dozvole, odobrenja i formalnosti Ugovori o prijevozu i osiguranju Preuzimanje isporuke Prijenos rizika Podjela trokova Obavjetavanje prodavatelja Dokaz o isporuci, prijevozni dokument ili odgovarajua elektronska poruka Kontrola robe

Dozvole, odobrenja i formalnosti B2 Ugovori o prijevozu i osiguranju B3 Isporuka Prijenos rizika Podjela trokova Obavjetavanje kupca Dokaz o isporuci, prijevozni dokument ili odgovarajua elektronska poruka Provjera ambalaa oznaavanje B4 B5 B6 B7 B8 B9

A10 Ostale obveze Dakle, termini su svrstani u slijedee grupe: A obveze prodavatelja B obveze kupca C glavni prijevoz plaen D dolazak E polazak F glavni prijevoz neplaen

B10 Ostale obveze

632. Pravila INCOTERMS-a ne mogu se primijeniti u unutranjem trgovakom prometu ve samo u meunarodnom tono netono mogu i u unutranjem 633. Incoterms mogu li se oni primjenjivati i u unutranjim ili samo u meunarodnim poslovima? Mogu i u unutranjim. 634. Kakav je papir indeks? Indeks je javna isprava. Javna isprava je ona isprava koju je u propisanom obliku izdao ili potvrdio dravni ili drugi ovlateni organ (npr. javni biljenik) u okviru svojih ovlasti, kao to su izvod iz matinih knjiga, kolska svjedodba, razna uvjerenja, izvod iz trgovakog registra i dr. Znaenje javne isprave kao dokaznog sredstva sastoji se u tome da se njime dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje. VRIJEDNOSNI PAPIRI 635. Vrijednosni papir! Vrijednosni papir je isprava kojom se njezin izdavatelj obvezuje ispuniti obvezu upisanu na toj ispravi njezinu zakonitom imatelju. Obiljeja: pisana isprava sadri pravo imovinske naravi izdavatelj se pravno obvezuje pravo upisano na ispravi ispuniti zakonitom imatelju 20

naelo inkorporacije pravo upisano u ispravi ne moe se bez nje ostvariti 636. Bitni sastojci vrijednosnih papira! Svaki vrijednosni papir mora imati jedan minimalan broj sastojaka bez kojih ne moe imati znaenje vrijednosnog papira. Nazivaju se bitnim sastojcima, a to su: naznaka vrste vrijednosnog papira; tvrtka, odnosno naziv i sjedite, odnosno ime i prebivalite izdavatelja (trasanta) vrijednosnog papira; naznaka korisnika (remitenta) podrazumijeva se tvrtka, odnosno naziv ili ime osobe na koju, odnosno po ijoj naredbi vrijednosni papir glasi, ili naznaka da papir glasi na donositelja; tono naznaena obveza izdavatelja koja proizlazi iz vrijednosnog papira; mjesto i datum izdavanja vrijednosnog papira, a kod onih koji se izdaju u seriji i njihov serijski broj; potpis izdavatelja odnosno faksimil potpisa izdavatelja za one vrijednosne papire koji se izdaju u seriji. 637. Karakteristike vrijednosnih papira Temeljna karakteristika vrijednosnog papira je tijesna povezanost izmeu isprave i prava. Ta povezanost je tolika da se moe opravdano ustvrditi da je isprava ustvari vrijednosni papir. Isprava ovdje nema samo znaenje dokaznog sredstva o postojanju prava, nego je ona bitni konstitutivni element vrijednosnog papira, to e rei, da bez isprave nema vrijednosnog papira. Pravo je, kaemo, inkorporirano, utjelovljeno u ispravi. Ostale karakteristike samo su logine posljedice ove temeljne. Naime, utjelovljenost prava u ispravi daje vrijednosnu papiru jo tri karakteristike: da pravo iz vrijednosnog papira ne moe nastati bez isprave; da se pravo iz papira ne moe prenositi na druge subjekte bez isprave i da se pravo iz papira ne moe ostvariti bez isprave. 638. Naela za vrijednosne papire naelo inkorporacije prava u papir naelo samostalnosti naelo solidarnosti naelo strogosti Ova naela vrijede i za mjenicu i za ek. 639. Funkcije vrijednosnih papira! Tri su osnovne funkcije vrijednosnih papira: platenog sredstva koja se ostvaruju preteno ekom i kreditnim pismom, kreditnog sredstva (mjenica) i sredstva robnog prometa (skladinica, vozni list, teretnica i dr.) 640. Gospodarsko znaenje vrijednosnih papira! Gospodarsko znaenje vrijednosnih papira oituje se u dva pravca: olakanje cirkulacije vrijednosti zahvaljujui jednostavnom i stoga brzom prenoenju papira s jedne na drugu osobu putem indosamenta ili jo jednostavnije tradicijom; poveanje sigurnosti u prometu propisima o izdavanju vrijednosnih papira nastoji se svesti na najmanju mjeru mogunost njihove zlouporabe i krivotvorenja. 641. Vrste vrijednosnih papira / Dioba vrijednosnih papira! prema inkorporiranom pravu prema vrsti u njima inkorporiranih prava, vrijednosni papiri se mogu podijeliti na: obveznopravne kada se neko pravo odnosi na potraivanje u novcu ili nekoj drugoj inidbi, sadre odreenu (novanu) trabinu koja pripada ovlateniku (imatelju papira) prema duniku (npr. mjenica, ek, obveznica, kreditno pismo) stvarnopravne njihova predaja zamjenjuje one predmete koji su na tim papirima naznaeni, inkorporiraju neko stvarno pravo kao npr. pravo vlasnitva ili zalono pravo. Najee su to razne zalonice i tzv. tradicijski papiri. Tradicijski papiri su, primjerice, skladinica i teretnica (konosman). korporacijske sadre pravo neke osobe na lanstvo, upravljanje i sudjelovanje u dobiti u nekoj pravnoj osobi, korporaciji. Primjer - dionice kod dionikih drutava. papiri na zgoditke npr. sreka dravne lutrije 20

prema nainu odreivanja korisnika papiri na ime (rekta papiri) oni kod kojih je osoba ovlatenika poimenino odreena; prenose se cesijom; papiri na ime nazivaju se i rekta papirima, upravo zbog toga to se ne prenose indosamentom nego cesijom. Kod njih se mora izvriti isplatu rekta tj. izravno osobi naznaenoj u papiru. papiri po naredbi ovlatenik je poimenino naznaena osoba, ali i svaka druga osoba koju ona svojom naredbom odredi; prenose se indosamentom (njihov specifian nain prenoenja) papiri na donositelja korisnik je svaki donositelj (dratelj) papira; prenose se tradicijom iz ruke u ruku prema stupnju povezanosti s temeljnim pravnim poslom apstraktni i kauzalni prema objektu u vezi s kojim vrijednosni papir nastaje novani i robni 642. Cesija i indosament, to su? Kada se upotrebljavaju i po emu se razlikuju? 643. Kako se prenose prava iz vrijednosnih papira? Kod papira na donosioca prijenos u njima upisanog prava obavlja se u pravilu pukom predajom samog papira. Prijenos prava iz papira na ime redovno se vri cesijom. Prijenos se tada vri ubiljeavanjem na samom papiru imena novog imaoca (cesionara), potpisom prenosioca (cedenta) te upisom prijenosa u registar vrijednosnih papira. O izvrenoj cesiji cesusa se mora pismeno obavijestiti. Pravo iz vrijednosnog papira po naredbi prenosi se indosamentom. 644. Prijenos korporacijskih papira / Kako se prenose korporacijski papiri? Korporacijski papiri su vrsta vrijednosnih papira koji svojem imatelju daju pravo udjela vlasnitva odnosno pravo suodluivanja u odreenoj organizaciji (dioniko drutvo). Najjednostavniji primjer korporacijskog papira je dionica. Dionica je prenosiv vrijednosni papir. Prijenos se vri indosamentom, ako je izdana materijalizirana dionica. Sukladno smjernicama EU, u Hrvatskoj se novoizdane dionice vode u nematerijaliziranom, odnosno elektronskom obliku pri Sredinjem klirinkom depozitarnom drutvu - SKDD (prije Sredinja depozitarna agencija - SDA). Prijenos takvih dionica provodi se pri SKDD, slino kao i za nekretnine u zemljinim knjigama. Ugovor o prijenosu dionica treba imati ovjeren potpis otuivatelja, te se zatim dostavlja SKDD koje provodi prijenos i o tome obavjetava ugovorne strane. 645. Tko je zakonski imatelj vrijednosnog papira "po naredbi"? Tko moe traiti vrijednost trabine kod vrijednosnih papira? Pod zakonitim imateljem vrijednosnog papira na ime ili po naredbi smatra se osoba na koju papir glasi. Isplatu moe traiti imatelj papira i svatko koga taj imatelj na to ovlasti. 646. Vrste indosamenta (Rastovan Luger-Katui) Vrste indosamenta sa stajalita naznaivanja novog ovlatenika vrijednosnog papira: puni indosament blanko indosament indosament na donosioca Vrste indosamenta s obzirom na svrhu indosiranja: vlasniki najei je jer je redovito svrha indosiranja da se na indosatara prenese vlasnitvo na vrijednosnom papiru i da mu se ujedno kreira pozicija ovlatenika prava iz papira punomoniki kada indosant ne eli izgubiti dotadanju poziciju u papiru nego jedino hoe drugoga ovlastiti da ga kao vjerovnika iz papira zastupa, obavezno sadri izriitu napomenu o davanju ili prijenosu punomoi zaloni svrha je zalaganje trabine iz papira u korist odreenog vjerovnika radi osiguranja ispunjenja druge trabine bilo radi davanja osiguranja za svoj dug ili pak pruanja osiguranja za tuu obvezu, u oba sluaja u odredbu o indosiranju morat e se unijeti napomenu da prijenos papira vri radi zalaganja 20

647. Legitimacijski papiri / Legitimacijski dokumenti Na eljeznike karte, kazaline i druge ulaznice, bonove i druge sline isprave koje sadre odreenu obvezu za njihova izdavatelja, a u kojima nije oznaen vjerovnik, niti iz njih ili okolnosti u kojima su izdane proizlazi da se mogu ustupiti drugome, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe o vrijednosnim papirima. 648. Legitimacijski znakovi Garderobni ili slini znakovi, koji se sastoje od komada papira, metala ili drugog materijala, na kojima je obino utisnut neki broj ili naveden broj predanih predmeta, a koji obino ne sadre neto odreeno o obvezi njihova izdavatelja, slue samo da pokau tko je vjerovnik u obveznom odnosu pri ijem nastanku su izdani. Izdavatelj legitimacijskog znaka oslobaa se obveze kad je u dobroj vjeri ispuni donositelju, ali za donositelja ne vrijedi predmnjeva da je on pravi vjerovnik ili da je ovlaten zahtijevati ispunjenje, te je u sluaju spora duan dokazati to svoje svojstvo. Vjerovnik moe zahtijevati ispunjenje obveze iako je izgubio legitimacijski znak. Glede ostaloga, u svakom pojedinom sluaju treba se drati zajednike volje izdavatelja i primatelja znaka te onoga to je uobiajeno. 649. Promissory note (limun.hr) Promissory note je vrijednosni papir common lawa koji u temeljnim obiljejima odgovara pojmu vlastite mjenice. Dok u zemljama civil law postoji vii rodni pojam mjenice, koje se onda dijele na vlastite i trasirane, common law ne sadri takav vii rodni pojam nego poznaje promissory notes i bills of exchange (drafts). Promissory note definira se kao bezuvjetno pisano obeanje (promise) plaanja odreene svote novca jedne osobe drugoj osobi ili po naredbi druge osobe ili donositelju. Moe biti plativa na zahtjev ili u odreenom ili odredivom roku. 650. Mjenica / to je mjenica? (Vedri Klari) Mjenica je vrijednosni papir (isprava) na odreeni iznos novca koji svom imatelju daje pravo da taj iznos naplati od osobe koja je u njoj naznaena kao dunik. Mjenica je jednostrani pravni posao u kojem njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da korisniku mjenice (remitentu) isplati odreeni iznos novca, ili se njime obvezuje da e sam ispuniti tu isplatu. 651. Mjenina naela / Navedi osnovna mjenina naela (4) (rukom pisana skripta) naelo solidarnosti naelo samostalnosti naelo fiksnosti mjeninog iznosa naelo formalnosti (strogosti) naelo inkorporacije 652. Naelo solidarnosti kod mjenice Naelo solidarnosti znai da u naelu svi potpisnici mjenice, pa i prenositelji odgovaraju mjeninom vjerovniku solidarno za isplatu mjenice. 653. Naelo samostalnosti kod mjenice Mjenina obveza je samostalna to znai da nevaljanost obveze jednog mjeninog dunika, zbog nesposobnosti obvezivanja ili lanog potpisa, ne utjee na valjanost mjenine obveze ostalih dunika. 654. Naelo fiksnosti mjeninog iznosa / Naelo fiksne mjenine svote / Naelo fiksne obvezatnosti Naelo fiksnosti mjeninog iznosa znai da je iznos naznaen u mjenici fiksan tj. nepromjenjiv. Dakle, mjenica ima za sadraj trabinu na odreenu svotu novca. Moe glasiti samo na novac, a ne i na neku drugu inidbu. Mjenini dunik obvezan je platiti samo obvezu iz mjenice. 655. Mjenino naelo formalnosti / Naelo strogosti 21

Mjenica je strogo formalan vrijednosni papir i ona kao takva mora imati sastavne dijelove koji su u Zakonu tono odreeni. U tom smislu govorimo onda o bitnim potreptinama mjenice. Isprava koja nema propisane dijelove nije mjenica (osim u sluaju bjanko mjenice). 656. Naelo inkorporacije Naelo inkorporacije znai da se pravo upisano u ispravi ne moe bez nje ostvariti. Vrijednosni papir je stvar objekt stvarnih prava. Stoga pojam pravo iz papira treba razlikovati od pojma pravo na papir jer su to dva razliita prava. Pravo iz papira je pravo na naplatu svote novca npr. kod mjenice pravo na naplatu svote novce koja je u njoj naznaena (ono je uglavnom obvezno pravo odnosno trabina). Pravo na papir je npr. pravo na mjenicu tj. tko je njezin ovlatenik (ono je stvarno pravo npr. pravo vlasnitva). 657. Naelo kreditiranja Naelo kreditiranja znai da je mjenica prvenstveno sredstvo kreditiranja, pa tek onda osiguranja isplate i same isplate. 658. Mjenino naelo neposrednosti Naelo neposrednosti sastoji se u tome to je svaki mjenini dunik neposredno odgovaran mjeninom vjerovniku. 659. Funkcije mjenice! / Gospodarska svrha mjenice (Vedri Klari) U dananjim gospodarskim sustavima, mjenica ima funkcije: sredstva kreditnog prometa sredstva osiguranja trabina npr. kod potroakih i drugih kredita sredstva plaanja preteno u meunarodnom platnom prometu 660. Mjenica je prvenstveno sredstvo kreditiranja, pa tek onda osiguranja isplate i same isplate. to to znai? to vjerovnik time tj. mjenicom hoe? To znai da izdaje mjenicu kad nema novca, za razliku od eka koji uvijek ima pokrie. Vjerovnik koji ima nedospjelu mjenicu moe je prodati i za nju odmah dobiti novce umjesto da eka dospjelost i da se tek tada naplati. On je proda npr. banci, banka je moe dalje prodati itd. (eskontni kredit). Vjerovnik je osiguran ako si mu izdao mjenicu, npr. ako si osigurao trabinu mjenicom. On je siguran da ako mu ne isplati trabinu da se moe naplatiti iz mjenice - uvijek e mjenica na kraju biti isplaena, netko e je na kraju uvijek isplatiti ako ne trasat onda drugi mjenini obveznici (zato je ujedno i sredstvo osiguranja). 661. Zato je dobro imati mjenicu kao osiguranje kredita? Uvijek doe do isplate mjenice, netko je na kraju uvijek isplati. Vie osoba odgovara za isplatu, ako ne trasat onda ostali mjenini dunici! Npr. esto kada kod banke die kredit te trae da im ostavi blanko mjenicu, jer ako ne isplati kredit do kraja ona e u mjenicu upisati iznos ostatka kredita (koji nisi platio) i zatraiti isplatu. 662. Moe li se mjenica izdati za otplatu kredita i kakva se mjenica tada izdaje? Da. Trasirana mjenica. 663. Zato vjerovnici preferiraju mjenicu, a dunici od nje zaziru? Jedan od osnovnih razloga bojazni pred mjenicom od strane dunika i njena preferiranja od strane vjerovnika jest u tome to je mjenica papir javne vjere odnosno to je mjenina obveza apstraktne prirode. Primjer: Prodaje se odreena roba na kredit. Na osnovi ugovora prodavalac moe o dospijeu traiti od kupca isplatu kupovnine. Prema naelima graanskog prava, kupac moe protiv njegovog zahtjeva ovisno o prilikma sluaja staviti brojne prigovore. On moe, na primjer, prigovoriti da mu roba nije izruena, da je manjkava, da ima stanovite mane, da mu je isporuena sa zakanjenjem itd. Sve su to momenti koji uvelike utjeu na to da li e i u kojoj mjeri biti usvojen vjerovnikov zahtjev. Dunik je, dakle, zatien opim pravnim naelima, pa je shvatljivo to on tu zatitu eli sauvati. No isto je tako razumljiva i vjerovnikova bojazan da neosnovanim dunikovim prigovorima moe biti izloen odugovlaenju i ikani, protiv ega se opet vjerovnik nastoji osigurati. U tu mu svrhu vrlo dobro moe posluiti mjenica. 21

Ako, naime, u navedenom primjeru kupac izda prodavaocu mjenicu na iznos kupovnine, onda je poloaj prodavaoca kao vjerovnika mnogo povoljniji nego u prvom sluaju, kada mjenicu nije dobio. Zbog apstraktne prirode mjenice mjenini je dunik, naime, u teem poloaju s obzirom na prigovore koje bi inae mogao iznijeti protiv zhtjeva iz kupoprodaje. Njegova je situacija pogotovu teka ako prodavalac-vjerovnik prenese svoju mjeninu trabinu na drugoga. Jer, mjenica je papir javne vjere, pa mjenini dunik u naelu ne moe novom vjerovniku, koji je mjenicu stekao neprekinutim nizom indosamenta, isticati prigovore iz osnovnog posla s prodavaocem. On e, dakle, morati platiti mjenicu sve da i nije primio robu zbog koje se mjenino obvezao. 664. Gospodarska svrha mjenice je ostvarenje naplate. 665. Vrste mjenice (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Prema najvanijem kriteriju kriteriju odreivanja osobe koja treba isplatiti mjenini iznos, razlikuju se: trasirana ili vuena mjenica kod koje izdavatelj mjenice daje nalog drugoj osobi (trasatu) da isplati novani iznos u mjenici - korisniku mjenice, tj. to je pisani nalog izdatnika (trasanta) upravljen odreenoj osobi (trasatu) da isplati oznaenu svotu novca, to ova ima izvriti u odreeno vrijeme i odreenom mjestu naznaenom vjerovniku (remitentu) odnosno osobi koju ovaj odredi. Ova vrsta mjenice najee se koristi u prometu. 666. Solo mjenica vlastita ili solo mjenica kojom se izdavatelj mjenice obvezuje isplatiti mjenini iznos korisniku mjenice, tj. to je pisana izjava volje njezina izdavatelja kojom se on sam obvezuje o dospjelosti isplatiti odreeni iznos novca remitentu ili osobi koju on odredi svojom naredbom. vlastita trasirana mjenica u kojoj izdavatelj mjenice oznauje sebe kao trasata. 667. Da li je bolje imati vlastitu ili trasiranu mjenicu i zato? / Zato je trasirana mjenica bolja od vlastite? Bolje je imati trasiranu mjenicu jer se kod nje plaanje novanog iznosa odreuje osobi razliitoj od izdavatelja, dok kod vlastite sam izdavatelj isplauje odreeni iznos novca. Dakle, kod trasirane mjenice za izdavatelja trei prihvaa obvezu da e o dospjelosti platiti mjeninu svotu vjerovniku, dok kod vlastite sam izdavatelj se obvezuje da e platiti o dospjelosti mjeninu svotu. 668. Komisiona mjenica Komisijska mjenica ili komisijska trata je posebna podvrsta trasirane mjenice koju izdaje trasant u svojstvu komisionara za raun tree osobe, njom se komisionar obvezuje mjenino kao izdavalac (trasant) iako je izdaje na raun drugoga. Interni odnos izmeu njega i komitenata ureuje se komisijskim ugovorom. Dakle, netko trei, a ne trasant, osigurava trasatu pokrie, a trasant se pojavljuje u mjenici kao komisionar tog nekog treeg. 669. Izvori mjeninog prava kroz povijest u Francuskoj: Ordonnance de Commerce iz 1673. i Code de Commerce iz 1807. u Njemakoj: Opa njemaka mjenina uredba sredinom 19. stoljea u Engleskoj: Bill of Exchange Act 670. Unifikacija mjeninog prava! / Prvi veliki korak u unifikaciji mjeninog prava kada i gdje? (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Prvi uspjesi ujednaavanja (unifikacije) pravila o mjenici postignuti su prije Prvog svjetskog rata, tonije 1912. godine kada je na Meunarodnoj konferenciji u Haagu prihvaen Pravilnik jedinstvenih propisa i Konvencija kojom se potpisnici obvezuju Pravilnik uvesti u svojim zemljama kao nacionalni zakon. Time je unekoliko priblieno njemako i francusko mjenino pravo, ali provedba je izostala zbog izbijanja rata. Rad na unifikaciji je nastavljen pod okriljem Lige naroda. Meunarodna konferencija za unifikaciju mjeninog prava, odrana u enevi 1930. godine, prihvatila je, izmeu ostalih, Konvenciju o jedinstvenom zakonu o mjenici koja obvezuje drave potpisnice da Jedinstveni zakon uvedu kao zakon na svom dravnom podruju. Konvenciju su potpisale 22 zemlje, medu njima i 21

biva Kraljevina Jugoslavija. Takoer je donesena Konvencija o taksama (koja utvruje odnos mjeninog prava prema propisima o porezima odnosno taksama odreenim na promet mjenica) i Konvencija o sukobu zakona. Usklaenje jugoslavenskog zakonodavstva na podruju mjenice sa enevskim jednoobraznim zakonom izvreno je 1946. kada je donesen Zakon o mjenici. Osnovni izvor mjeninog prava u RH je Zakon o mjenici iz 1994., izraen u skladu sa enevskim Jedinstvenim zakonom o mjenici iz 1930. godine. Osim toga, izvor je mjeninog prava i Zakon o obveznim odnosima. 671. Prvi veliki korak u unifikaciji mjeninog prava Konvencija o jedinstvenom zakonu o mjenici (1930.) 672. Izvori mjeninog prava u RH Zakon o mjenici Zakon o obveznim odnosima 673. Zakon o mjenici godina donoenja / Datum i godina donoenja Zakona o mjenici 30. 9. 1994. Zakon o mjenici je izmijenjen 24.7.2010. u dijelu koji se odnosi na potpis slijepih osoba koji vrijedi i bez ovjere, osim ako na zahtjev slijepe osobe treba ovjeriti potpis na nain kako to propisuje Zakon o javnom biljenitvu. 674. Opi pojam i znaajke mjenice! / Karakteristike mjenice / Bitna svojstva mjenice (Rastovan Luger-Katui) Za mjenicu je karakteristino: mjenica je vrijednosni papir mjenica je novani obligacijski vrijednosni papir mjenica je papir po naredbi mjenica je prezentacijski vrijednosni papir mjenica je papir javne vjere - mjenina obveza je apstraktna obveza tj. odvaja se od osnovnog posla na temelju kojeg je izrasla tako da protiv mjenine trabine nisu dozvoljeni prigovori iz osnovnog posla mjenina obveza potpisnika je samostalna obveza (naelo samostalnosti mjenine obveze nevaljanost jednog potpisa ne utjee na valjanost ostalih potpisa) svi potpisnici mjenice pa i prenositelji (indosanti) odgovaraju mjeninom vjerovniku solidarno za isplatu mjenice mjenica je formalan papir mjenica se moe pojaviti bilo kao trasirana bilo kao vlastita mjenica 675. Ako se mjenica ne prezentira pravodobno to to znai? Mjenica je prezentacijski vrijednosni papir pa ju je imatelj duan fiziki prezentirati osobi protiv koje ostvaruje neko svoje mjenino pravo. Tako e je radi akceptiranja morati prezentirati (podnijeti) trasatu, odnosno radi isplate e je morati podnijeti (akceptantu, trasatu ili domicilijatu). Bez prezentacije mjenice mjenini vjerovnik ne moe ostvarivati svoja prava. 676. Strogost mjenice (bitne potreptine mjenice) (Rastovan Luger-Katui) Mjenica je strogo formalan vrijednosni papir i ona kao takva mora imati sastavne dijelove koji su u Zakonu tono odreeni. U tom smislu govorimo onda o bitnim potreptinama mjenice. Isprava koja nema propisane dijelove nije mjenica. 677. Moe li se mjenica napisati na obinom istom, bijelom papiru? Moe 678. Da li je valjana mjenica koja nije ispisana na mjeninom blanketu ve na istom listu papira pitanje? Da. 679. Da li je upotreba jedinstvenog mjeninog blanketa obvezna Nije.

21

680. Na pravovaljanost mjenice utjee da li je popunjena u formularu i odreenim sredstvom za pisanje Tono netono 680. Mjenica je izdana na istom papiru iako je u RH propisana obveza uporabe jedinstvenog mjeninog blanketa. Da li je takva mjenica valjana, ako jeste pod kojim uvjetima? Mjenica moe biti napisana na nekom drugom papiru ili materijalu, ali mora sadravati sve bitne sastojke mjenice propisane Zakonom o mjenici. 681. Da li je jedinstveni mjenini blanket propisan za vlastite mjenice? / Postoji li poseban mjenicni blanket za vlastitu mjenicu? Nije. Tiskanice koje se pruaju kao olakica prometu sastavljene su samo za trasiranu mjenicu. Onaj tko eli izdati vlastitu mjenicu moe to uiniti koncipirajui sam njen tekst. 682. Mjenini blanket! (imieva skripta) Mjenini blanket (mjenini formular) je papir koji sadri unaprijed otisnute neke bitne sastojke mjenice i naznake o tome koje bitne sastojke mjenica jo mora sadravati kako bi bila valjana. Zakon o mjenici ne uvjetuje njenu valjanost ispisivanjem mjenice na nekom odreenom materijalu niti upotrebom nekog odreenog sredstva za pisanje. Jedino na emu inzistira, o emu ini ovisnom valjanost mjenice, jest zahtjev da u dotinoj ispravi budu sadrani svi bitni sastojci mjenice. Opasnost nitavosti mjenice, kojom propisi sankcioniraju neunoenje propisanih sastojaka, reducirana je upotrebom mjeninih formulara. Tekst tih formulara sainjen je tako da su u njemu ve dijelom sadrani odreeni bitni sastojci, a dijelom upuuje na one koje mora popuniti bilo izdatnik mjenice bilo osoba koju on na to ovlasti. Kupnjom mjeninog blanketa budui izdatnik mjenice automatski uplauje i porez na promet mjenica. Porez je sadran u kupovnoj cijeni blanketa. Na kraju, uporabom blanketa smanjuje se mogunost krivotvorenja mjenice. 683. Trasirana mjenica (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Pod trasiranom ili vuenom mjenicom razumijeva se mjenica kojom njezin izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da o dospjelosti mjenice isplati korisniku mjenice (remitentu) ili nekoj drugoj osobi po njegovoj naredbi novani iznos naznaen u mjenici. Naziv za trasiranu mjenicu dolazi od latinske rijei trahere = vui. 684. Asignacija Asignacija (uputa) je pravni temelj mjeninog osiguranja. 685. Gdje se moe naci asignacija tj. uputa? Asignaciju nalazimo u trasiranoj mjenici kod trasirane mjenice trasant je uputitelj (asignant) jer on daje uputu asignatu (trasatu) da po njegovoj naredbi izvri inidbu isplati novanu obvezu asignataru (remitentu). Ta uputa da se isplati novana obveza iz mjenice je asignacija. 686. Da li mjenica mora glasiti na ZAOKRUZEN iznos? Ne mora. 687. Bitni sastojci trasirane mjenice / Sadraj trasirane mjenice (bitne potreptine) (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Bitni sastojci su oni bez kojih neka isprava ne vrijedi kao mjenica. Zakon o mjenici odreuje da trasirana mjenica mora imati ovih 8 bitnih sastojaka: oznaku isprave kao mjenice bezuvjetni uput da se plati odreeni iznos novca ime onoga koji treba platiti banka-dunik (trasat) oznaenje dospjelosti (dan i mjesto) mjesto plaanja ime onoga kome se ili po ijoj se naredbi mora platiti vjerovnik (remitent) oznaenje dana i mjesta izdanja mjenice potpis onoga koji je izdao mjenicu autor mjenine isprave, izdavatelj (trasant) 21

Zakon o mjenici doputa da se postojanje nekih od navedenih bitnih sastojaka presumira ako nisu unijeti u mjenicu, a to su: dospjelost ako nije naznaena, uzima se dospjelost po vienju mjesto plaanja ako nije naznaeno, uzima se da je to mjesto uz ime trasata mjesto izdavanja ako nije naznaeno, uzima se da je to mjesto uz potpis trasanta 688. Presumcije kod mjenice / Tri su presumpcije bitnih potreptina mjenice. Navedi! / Presumpcije trasirane mjenice presupmcija dospjelosti kad nema oznake dospjelosti u mjenici tada je mjenica plativa po vienju presumpcija mjesta plaanja ako u mjenici nema posebno oznaenog mjesta plaanja, onda se takvim smatra mjesto oznaeno uz ime trasata, ujedno se presumira da je ono i trasatovo prebivalite odnosno sjedite, to znai da je mjenina trabina traljiva po njeno ispunjenje vjerovnik ide duniku to predstavlja naputanje opeg obligacionog pravila da o dospjelosti duga dunik ima donijeti dug vjerovniku presumpcija mjesta izdanja kad se propusti posebno oznaiti mjesto izdanja, u tom se sluaju smatra da je mjesto izdanja ono koje je oznaeno uz trasantov potpis, ujedno se presumira da je ono i trasantovo prebivalite 689. Presumpcije kod mjenice (oborive i neoborive) Oborive: ako na mjenici nije naznaena dospjelost radi se o mjenici po vienju ako nije oznaeno mjesto plaanja to je mjesto pokraj imena trasata, a persumira se da je to mjesto trasatovog prebivalita. ako nije oznaeno mjesto izdavanja mjenice to je mjesto pokraj trasantovog potpisa smatra se da je trasat odbio akceptiranu mjenicu ako je napisani akcept precrtao prije nego to je mjenicu vratio (dakle, trasat moe akcept opozvati tj. ponititi prije nego akceptiranu mjenicu vrati podnosiocu) 690. Zakonske presumcije kod mjenice kad je rije o potpisima? / to znai kad je netko tko nije trasant/trasat/indosant/itd. potpisan na licu mjenice, itd.? Neoborive / zakonske presumpcije: potpis indosanta na stranjoj strani mjenice ili alonu smatra se bjanko indosamentom potpis trasata na licu mjenice smatra se akceptom dakle akcept je valjan im se potpis trasata nae bilo gdje na licu mjenice, u lijevom ili desnom uglu, iznad ili ispod mjeninog teksta i sam potpis tree osobe na prednjoj strani mjenice, ako to nije trasantov ili trasatov potpis, smatra se avalom 691. Kod koje mjenice su dozvoljene kamate i zato? (Rastovan Luger Katui) U pravilu su kod mjenice zabranjene kamate zbog toga to odreenost mjenine svote iskljuuje mogunost posebnog oznaavanja kamate. A ako je takva oznaka ipak unesena u mjenicu, ona se naprosto smatra nenapisanom. Samo kod mjenica plativih po vienju ili na odreeno vrijeme po vienju zakon iznimno doputa posebnu odredbu o kamati, ali uz obaveznu naznaku kamatne stope. Kod tih mjenica su dozvoljene kamate zbog toga to izdavatelj mjenice nee moi izbaciti ukamaenu glavnicu u okviru mjenine svote, jer je dospjelost tih mjenica ovisna o momentu koji e odabrati vjerovnik za prezentaciju mjenice duniku. A bez izvjesnosti o tome kada mjenica dospijeva izdavatelj ne moe obraunati kamatu. 692. Podrumska mjenica (Rastovan Luger Katui) Netono oznaavanje trasatova imena ili oznaka izmiljene osobe u svojstvu trasata ne ini mjenicu nitavom. Takve su mjenice inae poznate pod nazivom podrumskih mjenica. Nitava je ona u kojoj trasat uope nije oznaen. 693. Dospjelost mjenice! (Vedri Klari & Rastovan Luger Katui) Imalac mjenice mora znati kada dospijeva njegova trabina iz mjenice; isto tako i dunik treba znati kada mora biti pripravan da isplati mjeninu svotu. Stoga je u mjenici potrebno naznaiti vrijeme 21

dospjelosti mjenine obveze, i to na jedan od etiri naina. U pravilu trasant odreuje vrijeme dospjelosti mjenine obveze prilikom izdavanja mjenice. Dospjelost se moe naznaiti u mjenici samo na jedan od naina predvienih u Zakonu o mjenici. Ako se dospjelost oznai drukije ili se naznai vie rokova dospjelosti, mjenica e biti nitava. Ovisno o tome koji je nain oznaavanja dospjelosti upotrijebljen pojavljuju se mjenice pod posebnim nazivima, tj. kao: mjenice po vienju (mjenice a vista) mjenice na odreeno vrijeme po vienju mjenice na odreeno vrijeme od dana izdanja (mjenice a dato) mjenice na odreeni dan (dnevne ili kalendarske mjenice) Mjenica po vienju dospijeva onog dana kada je imatelj podnese (prezentira) trasatu na isplatu. Prezentacija se, meutim, treba obaviti najkasnije u roku od 1 godine raunajui od dana izdavanja, osim ako trasant ili indosant nije odredio neki drugi rok (indosant moe samo skratiti taj rok). Dospjelost po vienju formulira se u tekstu mjenice rijeima "platite po vienju" ili "po predoenju" ili "a vista" ili "u svako doba". Mjenica na odreeno vrijeme po vienju je plativa po proteku odreenog roka raunajui od dana njezina podnoenja na akcept (na vienje) trasatu. Da bi se rok mogao utvrditi, potrebno je da akcept datira. Imatelj mjenice moe podnijeti takvu mjenicu na akcept unutar zakonskog roka od 1 godine od dana njezina izdavanja, odnosno u roku koji odredi trasant ili indosant (indosant moe taj rok samo skratiti). U tekstu mjenice takva se dospjelost oznaava npr. rijeima "est mjeseci po vienju platite". Kod mjenice na odreeno vrijeme od dana izdanja (mjenica a dato) obveza dospijeva protekom odreenog roka raunajui od dana izdavanja mjenice. U mjenici se takva dospjelost oznaava npr. "od danas za tri mjeseca platite" ili "od dana izdanja za dva mjeseca platite". Vremenske jedinice mogu biti dani, tjedni, mjeseci, pa i godine ako se npr. radi o dugoronijem kreditu. Mjenice s dospjelou na odreeni dan nazivaju se dnevne ili kalendarske mjenice, a dospijevaju na dan odreen u mjenici, npr. 31. prosinca 2010. Dan dospjelosti moe se odrediti i izrazima "poetkom", "sredinom" ili "krajem mjeseca". U praksi se najvie koristi taj nain odredivanja dospjelosti mjenice. Dospjelost je jedan od sastojaka koji se moe presumirati. Prema tome, ako u mjenici nema nikakve oznake dospjelosti, ona vrijedi ex lege kao mjenica po vienju. 694. Nazivi mjenica po oznaavanju dospjelosti / Vrste mjenica po dospjelosti / Dospjelost mjenice se moe odrediti na vie naina. Navedite ih! mjenica po vienju mjenica na odreeno vrijem po vienju mjenica a dato dnevne (kalendarske) mjenice 695. Rok plativnosti mjenice po vienju / U kojem roku je plativa mjenica po vienju? Moe li trasant ovaj rok skratiti ili odrediti dui rok? Dospjeva onog dana kad je njen imatelj podnese trasatu. Zakonski rok je 1. godina od dana izdavanja mjenice ili rok koji je sam izdavatelj/inodsant oznaio. 696. Moe li trasant ovaj rok produiti ili skratiti? Izdatnik mjenice ili trasant moe taj rok produiti ili skratiti, dok ga indosanti mogu samo skratiti. 697. Bjanko mjenica / Koje mjenice se nazivaju "blanko ili bianko" mjenicom? (Rastovan LugerKatui) Njoj u trenutku kad je izdana nedostaje jedan ili vie sastojaka mjenice, ali, za razliku od obine nevaljane mjenice, kod stavljanja bjanko mjenice u opticaj postoji namjera njenog izdavatelja da sastojke koje je on propustio upisati naknadno popuni netko drugi (remitent ili onaj koga remitent ovlasti), a takve namjere nema kod nevaljane mjenice. 698. Da li je bianco mjenica valjana? Da. 21

699. Da li se moe naplatiti bianko mjenica? 700. Prigovor protuugovornog popunjavanja bjanko mjenice / Na koji nain dunik moe istai prigovor protuugovornog popunjenja mjenice prema imatelju mjenice koji nije njen prvi indosatar? Cilj tog prigovora nije, naravno, oslobaanje dunika od mjenine obveze, nego reduciranje njegove obveze na mjeru odreenu njegovim ovlatenjem na popunjavanje bjanko mjenice. Ako je npr. dunik ovlastio primaoca mjenice da u nju upie mjeninu svotu, a primalac taj iznos premai, tada e dunikov prigovor ii za reduciranjem upisane svote do tog iznosa. Takav prigovor, meutim, nema dunik prema svakom imaocu mjenice. Protuugovorno popunjena mjenica moe iz ruku primaoca koji je takvo popunjavanje izvrio prijei u ruke indosatara. Njemu dunik odgovara prema skripturi mjenice. Ovo zbog toga to indosatar stjee mjeninu trabinu u okvirima koji proizlaze iz teksta same mjenice. Ipak, to pravilo vrijedi samo za savjesnog indosatara. Prema tome, uspije li dunik dokazati da je indosatar prilikom stjecanja mjenice postupao zlonamjerno ili s velikom nepanjom, tada moe i indosataru uspjeno suprotstaviti prigovor protuugovornog popunjenja mjenice. Meutim, duniku je, u pravilu, vrlo teko izvesti taj dokaz. 701. to ako imatelj mjenice popuni bianco mjenicu suprotno sporazumu i po tom je indosira i akceptantu na taj nacin onemoguci stavljanje prigovora da je mjenica popunjena protivno sporazumu, naravno pod uvjetom da je stjecatelj takve mjenice bio u dobroj vjeri? Savjesnom indosataru dunik ne moe uspjeno suprotstaviti prigovor protuugovornog popunjenja mjenice. Njemu dunik odgovara prema skripturi mjenice jer indosatar stjee mjeninu trabinu u okvirima koji proizlaze iz teksta same mjenice. Zakon kae: "Ako je mjenica koja je u vrijeme izdanja bila nepotpuna naknadno ispunjena protivno postojeem sporazumu; povreda ovog sporazuma ne moe se prigovoriti imatelju mjenice, osim ako ju je stekao zlonamjerno ili ako je pri stjecanju mjenice postupio s velikom nepanjom." Dakle, ako se mjenica koja je u vrijeme izdanja bila nepotpuna (bjanko-mjenica) naknadno popuni suprotno sporazumu, povreda tog sporazuma ne moe se prigovoriti imatelju mjenice osim ako ju je stekao zlom namjerom ili ako je pri stjecnju mjenice postupao s grubom nepanjom. 702. Domicilirana mjenica! / Koja mjenica se naziva domiciliranom? (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Mjenica u kojoj je kao mjesto plaanja naznaeno mjesto razliito od trasatovog sjedita odnosno prebivalita (kako je oznaeno u mjenici) ili je plativa kod tree osobe, naziva se domicilirana mjenica. Osoba (pravna ili fizika) kod koje treba ispuniti plaanje naziva se domicilijat. Domicilirati mjenicu moe samo njen izdatnik (trasant) ili osoba koju je on na to ovlastio. Kao domicilijati odreuju se vrlo esto banke kojima se (osobito pravne osobe) povjeravaju poslovi oko isplate i naplate mjenica. 703. Dvije vrste domicilirane mjenice / Domiciliranje mjenice na dva naina. Navedi! ako izdavatelj oznai mjesto plaanja koje nije identino s mjestom navedenim u mjenici kao trasatovo prebivalite/sjedite kada je u mjeninoj ispravi posebno imenovana osoba razliita od trasata (domicilijat) koja e izvriti isplatu dospjele mjenice. 704. Oznaavanje remitenta! (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) U mjenici se mora naznaiti ime osobe kojoj se, ili po ijoj se naredbi, treba platiti. To je korisnik mjenice ili remitent. Ta odredba u mjenici obino glasi "Platite Pavlu Pavloviu ili po njegovoj naredbi". Budui da je mjenica po zakonu papir po naredbi, nije nuno unositi rije "po naredbi". Prema tome, po naem mjeninom pravu, ne moe se izdati mjenica na donositelja. Remitent moe biti i fizika i pravna osoba. U prometu se esto prakticira da izdavatelj oznai kao remitenta samoga sebe. Takva se mjenica naziva mjenicom po vlastitoj naredbi. U mjenici se to moe oznaiti ovako: "platite po mojoj naredbi". 705. Nebitni sastojci mjenice! (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Nebitni sastojci mjenice s mjeninopravnim znaenjem su: 21

706. Kako se vrijednosnom papiru moe oduzeti svojstvo indosabilnosti ako ga ima ex lege? Neki vrijednosni papiri (npr. mjenica) su ex lege papiri po naredbi, a vrijednosni papiri po naredbi se prenose indosamentom - indosabilni su. Stavljanjem rekta klauzule ("ne po naredbi") ti papiri se pretvaraju u vrijednosne papire na ime koji se mogu prenositi samo cesijom. Dakle, oduzeto im je svojstvo indosabilnosti. U tom sluaju remitent ne moe prenijeti mjenicu, a trasant poruuje trasatu da mora platiti mjenicu osobno remitentu, a ne osobi, koja bi dola sa tom mjenicom po naredbi remitenta. 707. Recta klauzula / Posljedino znaenje rekta klauzule? / Kako se prenosi mjenica s rekta klauzulom? rekta klauzula ili negativna klauzula po naredbi posljedica unoenja te klauzule u mjenicu oituje se u tome da ona postaje rekta papirom, to znai da gubi svojstvo papira po naredbi, odnosno da se ne moe vie prenositi indosamentom, nego samo cesijom. Posljedica rekta-klauzule u mjenici je slabljenje njene opticajne sposobnosti. klauzula straha njome izdatnik iskljuuje regresnu odgovornost za sluaj ako mjenica ne bude akceptirana od trasata; meutim, izdatnik se ne moe osloboditi regresne odgovornosti za sluaj ako trasat mjenicu ne isplati; ako bi takvu klauzulu uvrstio u mjenicu, klauzula bi se smatrala nenapisanom klauzula prezentacije mjenice na akcept Moe biti pozitivna i negativna. Pozitivnom klauzulom prezentacije izdatnik nalae imaocu mjenice da ovu obavezno podnese trasatu na akcept. Pri tome moe precizirati i vrijeme do kada se ta prezentacija ima obaviti. Negativnom klauzulom prezentacije trasant zabranjuje imaocu da podnese mjenicu trasatu radi akcepta. Zabrana moe biti i samo privremena. oznaka adrese po potrebi (pozitivna intervencija) Trasant ili bilo koji drugi mjenini obveznik oznaava na mjenici osobu kojoj se u sluaju potrebe imatelj mjenice ima obratiti radi akceptiranja ili isplate. Svrha ove klauzule jest otklanjanje regresa od njenog autora. klauzula "bez trokova", "bez protesta" Na osnovi te klauzule imatelj mjenice koji hoe pribjei regresu oslobaa se dunosti protestiranja mjenice zbog neakceptiranja ili neisplate. Ovu klauzulu moe unijeti u mjenicu trasant, ali i svaki drugi regresni obveznik. oznaka duplikata (duplikatna klauzula, oznaka broja primjeraka mjenice) Unosi se u mjenicu koja je izdana u vie istovjetnih primjeraka. Svaki primjerak se oznauje tekuim brojem, npr.: "platite za ovu prvu mjenicu" ili "platite za ovu drugu mjenicu" itd., rijeima "platite za ovu sola (ili jedinu) mjenicu..." 708. Sola klauzula sola klauzula ako trasant eli izdati mjenicu samo u jednom primjerku, odnosno zabraniti njezino umnoavanje, unijet e u njezin tekst tzv. sola klauzulu. Nebitni sastojci mjenice s graanskopravnim uinkom su: 709. Valutna klauzula klauzula valute (valutna klauzula) Objanjava odnos izmeu trasanta i remitenta. Iz nje se moe razabrati kakvu protuinidbu daje remitent trasantu za dobivenu mjenicu. Npr, ako je trasant primio robu od remitenta, valutna klauzula (valuta-vrijednost) e glasiti "valuta u robi"; ako je trasant primio iznos novca na ime zajma, ta e klauzula glasiti "vrijednost primljena u gotovini" itd. 710. Da li se moe izdati mjenica bez pokria? Objasni! / Iz medija, spominjalo se pokretanje kaznenog postupka protiv jednog naeg privrednika zato jer je podnio mjenicu bez pokria. Da li je to mogue, i ako je zato je, a ako nije, zato? Mogue je jer je kluzula pokria nebitni sastojak mjenice. 711. Klauzula pokria kod mjenice / to znai klauzula o pokriu na mjenici? klauzula pokria Njome se objanjava odnos trasanta i trasata. Njome trasant naznauje pokrie odnosno naknadu koju treba primiti trasat za akcept i isplatu mjenice. Obino glasi "... stavite nama na raun...", to znai da e trasat isplatu izvriti na raun trasanta. avizo klauzula (klauzula o obavijesti) Takoer se odnosi na odnos trasanta prema trasatu. Njome trasant saopava trasatu da ovaj mjenicu akceptira ili isplati samo na osnovi posebne obavijesti ("po obavijesti"). 21

klauzula "po naredbi" esto se unosi u mjenicu, ali je nebitna i nepotrebna, jer je mjenica po samom zakonu vrijednosni papir po naredbi. Glasi, na primjer, "platite po naredbi drutva "Croatia" iz Zagreba...". 712. Na koji nain se prenosi mjenica sa rekta-klauzulom? Posljedica unoenja te klauzule u mjenicu oituje se u tome da ona postaje rekta papirom, to znai da gubi svojstvo papira po naredbi, odnosno da se ne moe vie prenositi indosamentom, nego samo cesijom. Posljedica rekta-klauzule u mjenici je slabljenje njene opticajne sposobnosti. 713. Klauzula prezentacije mjenice na akcept a) pozitivna klauzula prezentacije izdavatelj nalae imatelju mjenice da mjenicu obvezno podnese trasatu na akcept. Povreda te dunosti povlai za sobom gubitak regresnog prava zbog neakceptiranja i zbog neisplate. b) negativna klauzula prezentacije trasant zabranjuje imatelju da podnese mjenicu trasatu radi akcepta. 714. Klauzula "bez trokova", "bez protesta" na mjenici / to znai na mjenici napisana "klauzula bez trokova"? Na osnovi nje imatelj mjenice koji hoe pribjei regresu oslobaa se dunosti protestiranja mjenice zbog neakceptiranja ili neisplate (npr. kod steaja). 715. Klauzula o pokriu na mjenici Izdatnik s njom oznaava nain na koji trasat ima dobiti pokrie za isplatu mjenice. Ona je formalna tako da se iz nje moe vidjeti na iji raun trasat mora izvriti isplatu mjenice. 716. Klauzula obavijesti (avio klauzula) Njome trasant obavjetava trasata da akceptira ili isplati mjenicu samo na osnovi posebne obavijesti. 717. Izdavanje mjenice (Vedri-Klari) Polazei od konstatacije da je mjenica jednostrani pravni posao, izdavanje mjenice je oitovanje volje trasanta u pisanom obliku sa zakonom predvienim sadrajem (sastojcima) kojim se nalae trasatu da remitentu isplati odreeni iznos novca. Predajom remitentu mjenica ulazi u promet. Trasant izdaje i potpisuje mjenicu i postaje prvi dunik: odgovara da e biti akceptirana i isplaena. Moe se osloboditi odgovornosti za akcept (izjava trasata da e po dospjelosti platiti mjenicu), ali ne i za isplatu. 718. Mjenini vjerovnik (Vedri-Klari) remitent indosatar 719. Mjenini dunici (Vedri-Klari) trasant akceptant indosant avalist intervenijent 720. Glavni mjenini dunik Glavni mjenini dunik vlastite mjenice je njezin izdatnik (trasant), a svi ostali potpisnici (indosanti, avalisti) mjenice su solidarni dunici. Glavni mjenini dunik trasirane mjenice, prije nego to je trasat akceptira ili ako je odbije akceptirati, jest trasant, a nakon to je trasat akceptira, akceptant. Dakle, akceptom trasat postaje glavni dunik. 721. Lano zastupstvo (laan potpis) na mjenici 21

Tko se na mjenici potpie kao zastupnik drugoga, ma da za to nije ovlaten, osobno je po njoj obvezan, a ako je platio ima ista prava koja bi imao toboe zastupani (naelo samostalnosti). Iako se na mjenici nalaze lani potpisi, ipak su obveze ostalih potpisnika pravovaljane. Nevaljanost jednog potpisa ne povlai, dakle, za sobom kod mjenice nuno nevaljanost ostalih. 722. Prezentacija mjenice vanost, mjesto i rok! (imieva skripta) Mjenica se mora prezentirati (predoiti, podnijeti) duniku radi isplate. Vjerovnik, dakle, treba ii duniku po dug to je u skladu s prirodom mjenice, jer dunik ne mora u vrijeme dospjelosti znati kod koga se mjenica nalazi budui da ona indosamentom prelazi iz ruke u ruku. Mjenicu treba prezentirati radi isplate u mjestu plaanja. Ako mjesto plaanja nije izriito u mjenici odreeno, prezentacija se obavlja u mjestu naznaenom pored trasatovog imena. Ako ima vie mjesta istog imena, savjesni imatelj moe prezentirati mjenicu u bilo kojem od tih mjesta. Prema Zakonu o mjenici, trasirana mjenica moe biti plativa u mjestu prebivalita tree osobe, bilo u mjestu u kojem trasat prebiva, bilo u kojem drugom mjestu (domicilirana trasirana mjenica). Ova mjenica prezentira se u prvom sluaju domiciliranja u mjestu plaanja, a u drugome u domicilu. Prema ZM, mjenica plativa na odreeni dan ili na odreeno vrijeme nakon dana izdavanja ili vienja, mora se podnijeti na isplatu bilo na sam dan plaanja, bilo jednog od dva radna dana koji dolaze odmah za njim. Prezentacija se, dakle, mora obaviti najranije na dan dospjelosti mjenice, a najkasnije jednoga od dvaju radnih dana koji dolaze neposredno poslije dana dospjelosti. Ako mjenica dospijeva na blagdan, njezina se isplata moe zahtijevati tek sljedeeg radnog dana. Podnoenje mjenice mora se poduzeti samo u poslovnom vremenu. Izvan poslovnog vremena moe se obaviti samo uz pristanak prezentata. Mjenica po vienju mora se podnijeti na isplatu u roku od 1 godine od dana izdanja. Trasant moe ovaj rok skratiti ili odrediti dui. Indosanti mogu skratiti ove rokove. 723. Odgovornost trasanta i indosanta! (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Izdavanjem mjenice trasant preuzima odgovornost za akcept i za isplatu mjenice. Posebnom klauzulom trasant se moe osloboditi odgovornosti za akcept, ali ne i odgovornosti za isplatu. Ako bi se ipak pokuao nekom odredbom u mjenici osloboditi odgovornosti za isplatu, takva odredba bi se smatrala kao da nije ni napisana. Indosant mjenice takoer odgovara za akcept i za isplatu. No oni mogu iskljuiti naroitom klauzulom odgovornost i za akcept i za isplatu mjenice. Ako je ne iskljue odgovaraju i oni (indosanti) regresno, kao i izdatnik (trasant) mjenice. 724. to znai da je mjenica negocijabilan instrument? To znai da se mjenica moe prenijeti na drugoga. 725. Mjenini indosament / Indosament i vrste! / Indosiranje / to je indosament? (Vedri Klari & Rastovan Luger Katui & Rjenik trgovakog prava) Indosamnet je posebna izjava kojom indosant (prenositelj) prenosi vrijednosni papir na indosatara (stjecatelja, novog vjerovnika) i tu izjavu potpie. Indosament je izjava dana na mjenici kojom imatelj mjenice prenosi svoja prava iz mjenice na drugu osobu. Indosant mora posve odreeno, obino na poleini mjenice ili njezinu alonu ispisati nalog da se, umjesto njemu, mjenini iznos plati nekoj drugoj osobi (indosataru). Indosamentom se prenose sva prava iz mjenice, a njezinom predajom indosataru na njega prelazi i pravo na mjenicu (u pravilu vlasnitvo). Indosament mora biti bezuvjetan. Djelomian indosament je nitetan. Svaki indosatar moe dalje prenositi mjenicu indosamentom. Mjenica moe vie puta prelaziti iz ruke u ruku. Razlika izmeu prijenosa indosamentom i cesijom je u tome to se pri cesiji mogu novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su se mogli staviti prijanjem vjerovniku prema pravilima graanskoga prava, a pri prijenosu indosamentom ne mogu se staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjenice svjesno (dolozno) postupio na dunikovu tetu. Kod prijenosa indosamentom ne dolazi do izraaja ono naelo koje vrijedi kod graanskopravnog ustupa, tj. naelo da dunik ne smije doi prema novom vjerovniku u gori poloaj od onog u kojem je bio prema starom vjerovniku. Kod prijenosa trabine indosamentom nastaje, dakle, izmeu dunika i novog vjerovnika samostalan odnos, tj. neovisan o odnosu prema starom vjerovniku, a za koji su odluni samo sadraj mjenice i njihovi osobni meusobni zahtjevi. 22

Indosament koji sadri ime indosatara, klauzulu prijenosa i potpis indosanta naziva se puni indosament. Potpunim indosamentom zakoniti imatelj ispisuje puni naziv novog stjecatelja (indosatara) i potpisuje se ispod klauzule prijenosa. Valja nam se osvrnuti na: bjanko indosament prokura indosament (punomoniki indosament) i zaloni indosament U praksi se vrlo esto upotrebljava tzv. blanko indosament, u kojem se ne naznauje ime indosatara (indosant prenositelj je to mjesto ostavio neispunjeno, bijelo, blanco), nego samo odredba "platite" i potpis indosanta. Dovoljan je i samo potpis indosanta na poleini mjenice. Imatelj mjenice s blanko indosamentom ima slijedee mogunosti: ispuniti blanko indosament bilo svojim bilo imenom druge osobe dalje indosirati mjenicu blanko ili na ime druge osobe jednostavno predati mjenicu treoj osobi, ne ispunjujui blanko indosament, niti stavljajui novi indosament. Razumije se da je za vjerovnika vrlo prihvatljiva mogunost pod 3., jer se tada ne pojavljuje na mjenici ni njegovo ime ni potpis, a to znai da ne preuzima ni bilo kakvu obvezu. Mogu je indosament i na donositelja, ali on vrijedi kao blanko indosament. Dakle, bjanko indosament je onaj gdje indosant nije oznaio indosatara ve je to mjesto ostavio neispunjeno. Mjenini vjerovnik u tom sluaju je imatelj mjenice, a to je onaj na koga je prenesena. Nepotpuni (bjanko, blanko ili bijeli) indosament sadri samo potpis indosanta na poleini vrijednosnog papira. Prokura indosament (punomoniki indosament) je prijenos prava iz vrijednosnog papira koji nije upravljen na to da indosatar stekne prava iz vrijednosnog papira u svoje ime i za svoj raun, ve koji je izvren da bi indosatar stekao prava iz vrijednosnog papira kao punomonik indosanta. Indosatar e, dakle, nastupati kao indosantov punomonik, a ne kao osoba koja sama ima pravo iz vrijednosnog papira, pa e dunik biti duan ispuniti obvezu indosataru, ali kao punomoniku indosanta, i tim ispunjenjem bit e ispunjena njegova obveza prema indosataru. Okolnost da je indosament punomoniki naznauje se u slogu indosamenta naznakom "vrijednost za naplatu", "za inkaso", "kao punomo" ili slinom koja znai nalog. Indosatar nije ovlaten dalje prenositi prava iz vrijednosnog papira, osim punomonikim indosamentom. Prema indosataru dunici mogu istaknuti prigovore koje imaju prema indosantu. Drugim rijeima reeno, prokura indosament je onaj gdje je novi vjerovnik (indosatar) ovlaten vriti prava iz mjenice za drugoga (indosanta) kao njegov punomonik. Prokura indosatar moe prenijeti mjenicu samo prokura-indosamentom, a ne redovnim indosamentom. Ne moe prenijeti mjenicu ni cesijom. On nema samostalnog poloaja, nego je samo deklarirani punomonik indosantov. Zaloni indosament je vrsta indosamenta, tj. prijenosa ustupanja trabine iz vrijednosnog papira po naredbi, kojem je povod postojanje indosantove obveze prema indosataru, ije ispunjenje se eli osigurati zalaganjem trabine iz vrijednosnog papira. U ovom sluaju indosant u slog indosamenta unosi napomenu "vrijednost za osiguranje", "vrijednost za zalog" (ili slinu koja podrazumijeva zalaganje) koja upuuje na injenicu da se radi o zalonom indosamentu. Kad je mjenica vrijednosni papir prenesen zalonim indosamentom, indosatar moe vriti sva prava koja iz nje proistjeu, ali mjenicu moe indosirati samo punomonikim indosamentom. Zaloni vjerovnik - indosatar nije u jednakom poloaju kao prokura indosatar. Zaloni vjerovnik stjee mjenicu zalonim indosamentom u svom interesu, dok prokura indosatar radi redovito u interesu svog indosanta. U sluaju zalonog indosamenta, mjenini obveznici ne mogu istaknuti protiv imaoca mjenice prigovore koji imaju temelj u njihovim osobnim odnosima s indosantom, osim ako je imalac, stjeui mjenicu, svjesno postupio na tetu dunika. 726. Kakav je to vlasniki indosament? Vlasniki indosament je indosament upravljen na takav prijenos prava iz vrijednosnog papira pri kojem indosatar stjee sva prava iz vrijednosnog papira u svoje ime i za svoj raun i postaje zakoniti imalac vrijednosnog papira ovlaten vriti sva prava iz tog papira, i napose kojem je dunik tog papira duan ispuniti obvezu iz tog papira o njezinu dospijeu. 22

Kao i pri izdavanju vrijednosnog papira, tako i pri njegovu prijenosu vlasnikim indosamentom pravni odnos koji je dao povod prijenosu trabine iz papira u pravilu ne utjee na pravne odnose koji postoje u vezi s vrijednosnim papirom. Od vlasnikog indosamenta valja razlikovati punomoniki indosament i zaloni indosament. 727. Naini prenoenja mjenice 728. Razlika prijenosa mjenice indosamentom i cesijom Razlika izmeu prijenosa indosamentom i cesijom je u tome to se pri cesiji mogu novom vjerovniku staviti svi prigovori koji su se mogli staviti prijanjem vjerovniku prema pravilima graanskoga prava, a pri prijenosu indosamentom ne mogu se staviti nikakvi prigovori osim ako je imatelj mjenice svjesno (dolozno) postupio na dunikovu tetu. 729. Razlika izmeu indosamenata i cesije U usporedbi sa cesijom, obveza dunika kod indosamenta je samostalna u odnosu na novog vjerovnika-indosatara, to praktino znai da indosataru kao novom vjerovniku dunik ne moe staviti one prigovore koji se temelje na osobnim odnosima dunika prema trasantu, ili kojem prijanjem imatelju mjenice. Kod cesije, naprotiv, dunik moe isticati prema novom vjerovniku sve prigovore koje je mogao istaknuti prema prijanjem vjerovniku. 730. Puni indosament? Sadri izjavu o prijenosu i tvrtku odnosno naziv ili ime osobe na koju se pravo iz vrijednosnog papira prenosi (indosataru) i potpis prenositelja (indosant), a moe sadravati i druge podatke (mjesto, datum). 731. Bjanko indosament Bjanko indosament je onaj gdje indosant nije oznaio indosatara ve je to mjesto ostavio neispunjeno. Mjenini vjerovnik u tom sluaju je imatelj mjenice, a to je onaj na koga je prenesena. 732. Prokura indosament Onaj gdje je novi vjerovnik ovlaten vriti prava iz mjenice za drugoga kao njegov punomonik. Okolnost da je indosament punomoniki naznauje se u slogu indosamenta naznakom "vrijednost za naplatu" i dr. 733. Da li se svaka mjenica moe prenijeti indosamentom. Ako moe, zato moe, a ukoliko smatrate da ne moe obrazloite zato? / Da li se mjenica moe prenositi i drugaije osim indosamentom i objasniti! Svaka mjenica i onda kad nije izriito trasirana po naredbi, moe se prenijeti indosamentom. Mjenica u koju je trasant stavio rije "ne po naredbi" ili drugi izraz, koji znai to isto, moe se prenijeti samo u obliku i s uinkom obinog ustupa (cesije). 734. Kako se vrijednosnom papiru moe oduzeti svojstvo indosabilnosti ako ga ima ex lege? Prema ZOO-u: Prijenos vrijednosnog papira po naredbi indosamentom zabranjuje se rijeima ne po naredbi ili stavljanjem sline klauzule koja ima isto znaenje. Pravo iz vrijednosnog papira iji je prijenos indosamentom zabranjen moe se prenijeti samo cesijom. Prijenos indosamentom mogu zabraniti izdavatelj i indosant. Posebnim zakonom ili izjavom izdavatelja upisanoj na vrijednosnom papiru na ime moe se zabraniti svako njegovo prenoenje. 735. Moe li se mjenica indosirati na trasata i trasanta? Objasni / Moe li se mjenica indosirati na trasata (mjeninopravnog obvezanika) i trasanta (izdatnika mjenice)? Da ili ne? Objasnite odgovor! Mjenica se moe indosirati i na samog trasata, bilo da ju je on akceptirao ili ne, na trasanta ili ma na kojeg drugog obveznika. Ove osobe mogu i dalje indosirati. Jer prvo trasant prenosi na trasata, a kasnije opet taj trasat, koji se sada trasant, moe prenijeti ponovno na svog trasata. 22

736. Mjenica je prenesena indosamentom. Tko se smatra zakonitim imateljem mjenice? Onaj tko dri mjenicu smatra se za njenog zakonitog imatelja, ako svoje pravo dokae neprekinutim nizom indosamenata. To vrijedi i kad je posljednji indosament bjanko. U pogledu ovog dokazivanja precrtani indosamenti smatraju se da ne postoje. Kad iza bjanko indosamenta dolazi drugi indosament smatra se da je potpisnik tog drugog indosamenta stekao mjenicu bjanko indosamentom. Ako je netko bilo kakvim dogaajem lien mjenice onaj koji je drii i koji je svoje pravo dokazao onako kako je propisano nije duan mjenicu predati osim ako ju je stekao zlonamjerno ili je pri stjecanju postupio s velikom nepanjom. 737. Moe li se mjenica indosirati nakon protesta zbog neisplate, a ako moe ima li to bilo kakav uinak? Indosiranje nakon dospjelosti proizvodi isti uinak kao i indosiranje prije dospjelosti. Ali indosiranje nakon protesta zbog neisplate ili nakon proteka roka odreenog za podizanje takvog protesta proizvodi samo uinak obinog ustupa. Dok se ne dokae protivno, nedatirani indosament smatra se da je uinjen prije proteka roka odreenog za dizanje protesta. 738. Tko su indosanti kod mjenice? Indosant je osoba imatelj vrijednosnog papira koji ga potpisom na samom vrijednosnom papiru prenosi na novog imatelja indosatora. Dratelj vrijednosnog papira nee moi biti indosant ako vrijednosni papir sadri rekta klauzulu jer tada nee biti mogu prijenos papira indosamentom. Takoer, osoba kojoj je vrijednosni papir prenesen punomonikim indosamentom moe papir dalje indosirati samo kao prijenos punomoi. U trenutku indosiranja obligacijskog vrijednosnog papira i predaje tog papira, indosant postaje solidarni dunik obveze iz tog vrijednosnog papira. Prvi indosant obligacijskog papira uvijek je remitent. Indosanti na mjenici su remitent (prvi korisnik mjenice) kao prvi indosant koji je na poleini ili alonu mjenice ispisao nalog da se umjesto njemu mjenini iznos plati drugoj osobi, indosataru. Dalje je to i osoba koja je u prethodnom indosamentu bila indosatar-vjerovnik i sad naredila (ispisala na poleini ili alonu) da se umjesto njemu mjenini iznos plati drugoj osobi, indosataru koji opet ima pravo svojom naredbom prenijeti mjenicu na drugog itd. I tako ta odgovornost indosanta prema indosatarima postoji sve dok gl.dunik-trasant do akcept. ili trasat ako akcept.-ne iskupi mjenicu. I zato je ta obveza vra jer je vie prijenosa a time i vie dunika. Zakonska je presumpcija da se svi koji su potpisani na zadnjoj strani smatraju indosantima jer se taj potpis smatra indosamentom. 739. Akcept mjenice (Vedri Klari) Da bi mjenica bila valjana potrebno je u slogu mjenice naznaiti ime trasata. Meutim, time to je njegovo ime navedeno u mjenici, trasat nije postao mjeninim dunikom jer bez njegove privole nitko ga ne moe obvezati da plati mjenini iznos. Tek kada se odazove pozivu trasanta i prihvati njegov nalog o isplati on postaje mjeninim dunikom i to glavnim mjeninim dunikom (do tada je glavni mjenini dunik trasant). Akcept (prihvat) je, prema tome, izjava trasata kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti u mjenici naznaeni iznos novca. Akcept mora biti bezuvjetan. Akceptiranje uz neki uvjet smatra se odbijanjem akcepta. Ne mora biti datiran, osim ako se radi o mjenici plativoj na odreeno vrijeme po vienju i mjenici kod koje su trasant ili indosant odredili da se podnose na akcept u odreenom roku. Mjenicu moe prezentirati na akcept imatelj ali i svaki drugi dratelj mjenice sve do dospjelosti. Na dan dospjelosti i kasnije mjenica se ne moe podnositi na akcept jer je to vrijeme kad se podnosi na isplatu. Mjenica se podnosi na akcept trasatu u mjestu njegova prebivanja. 740. Zato je akceptirana mjenica bolja za remitente nego neakceptirana? / elite pojaati sigurnost naplate mjenice. Na koji nain to moete postii? / Na koji nain se moe pojaati sigurnost naplate mjenice? / Naini pojaanja sigurnosti naplate mjenice? 22

Imatelj mjenice nije duan podnijeti mjenicu na akcept to je pravo, a ne dunost. Razumije se, imatelju je mjenice u interesu da podnese mjenicu na akcept, jer time dobiva jednog dunika vie i poveava sigurnost naplate mjenice. U sluaju nepodnoenja na akcept, imatelj mjenice nee moi prisiliti trasata da isplati mjenicu koju prethodno nije akceptirao, nego e se za naplatu ako je on odbije morati obratiti ostalim dunicima (trasantu, indosantima, avalisti). Iznimno, imatelj e mjenicu biti duan podnijeti na akcept, ako je to trasant ili indosant u mjenici odredio. Trasant moe i zabraniti da se mjenica podnese na akceptiranje uope ili prije odreenog vremena (kad npr. kod trasata jo nije osigurao odgovarajue pokrie). Takvu zabranu ne moe, medutim, izdati ako se radi o mjenici plativoj kod tree osobe ili u mjestu razliitom od prebivalita trasata (domicilirana mjenica) ili mjenici na odredeno vrijeme po videnju. Trasat nije duan akceptirati mjenicu. Kad mu se prezentira, trasat moe ili prihvatiti mjeninu obvezu u cijelosti, pa u tom sluaju postaje glavnim dunikom, ili je prihvatiti samo djelomino ili odbiti akcept. U sluaju odbijanja akcepta imatelj e se mjenice obratiti za naplatu mjeninog iznosa trasantu i ostalim mjeninim dunicima, dok prema trasatu u tom sluaju ne moe postaviti nikakav zahtjev. Akcept je neopoziv tek kad trasat, s potpisanom izjavom o akceptu, vrati mjenicu njezinu imatelju. Sve dok mjenicu ne vrati, trasat moe opozvati akcept precrtavanjem. Akceptom mjenice trasant, indosanti i ostali potpisnici (avalisti) ne prestaju biti mjeninim dunicima, ve su, naprotiv, zajedno s akceptantom, solidamo odgovorni za isplatu mjenice. Razlika je meu njima utoliko to je akceptant (trasat) glavni mjenini dunik, a ostali su regresni dunici. Kad trasat akceptira mjenicu postaje glavnim dunikom, a ostali potpisnici regresnim obveznicima. Do akceptiranja trasant se smatra glavnim mjeninim dunikom. Akcept ne mora biti datiran, osim kod mjenice plative na odreeno vrijeme po vienju zbog toga da se moe izraunati dospjelost mjenice. 741. Kad trasat postaje dunik? Kad trasat akceptira mjenicu postaje glavnim dunikom, a ostali potpisnici regresnim obveznicima. 742. Mjenica da li je akcept obvezan, do kada, tko akceptira? Imatelj mjenice nije duan podnijeti mjenicu na akcept to je pravo, a ne dunost. Razumije se, imatelju je mjenice u interesu da podnese mjenicu na akcept, jer time dobiva jednog dunika vie i poveava sigurnost naplate mjenice. Iznimno, imatelj e mjenicu biti duan podnijeti na akcept, ako je to trasant ili indosant u mjenici odredio. Mjenicu moe prezentirati na akcept imatelj ali i svaki drugi dratelj mjenice sve do dospjelosti. Na dan dospjelosti i kasnije mjenica se ne moe podnositi na akcept jer je to vrijeme kad se podnosi na isplatu. 743. Tempus deliberationis! (Rastovan Luger Katui) Rok za razmiljanje da se trasat obavijesti i odlui hoe li mjenicu akceptirati, potreba razmiljanja. 744. Djelomini akcept Djelomini akcept je onaj koji je ogranien na dio mjenine svote. Prema Zakonu o mjenici trasat moe ograniti akcept na jedan dio mjenine svote. Ono to je akceptirao valjano je akceptirao, a u pogledu neakceptiranog vika mjenini vjerovnik moe postupati protiv regresnih obveznika. Mjenini vjerovnik ne moe se, dakle, postaviti na stanovite da trasat ima prihvatiti cijelu svotu ili nita. Imalac mjenice ne moe odbiti djelominu isplatu (kod eka moe). U tome je izuzetak od opih naela graanskog prava po kojima vjerovnik ne mora primiti djelominu isplatu duga ve moe inzistirati na punoj isplati. Kod mjenice vjerovnik mora primiti djelominu isplatu. U sluaju djelomine isplate trasat moe traiti da se ta isplata zabiljei na mjenici i traiti priznanicu za tu isplatu, a mjenicu ne moe traiti sve dok ne bude potpuno isplaena.

22

745. Naini jamenja ispunjenja mjenine obveze / Kako se moe osigurati naplata mjenice? / Osiguranje naplate mjenine svote / Sredstva osiguranja isplate mjenice aval (mjenino jamstvo) iro (prikriveno jamstvo) 746. Aval i iro! / Tko se smatra prikrivenim jamcemirantom na mjenici? / Kakva je razlika izmeu avala i iro kod mjenice? / Objasnite mjenicu s prikrivenim jamcima. Koja je to mjenica, kako se potpisuje prvi jamac na mjenici a kako ostali jamci? (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui) Aval ili mjenino jamstvo je izjava neke osobe, dana i potpisana na mjenici, kojom se jami da e odreeni mjenini dunik ispuniti svoju mjeninu obvezu. Umjesto avalu radije se pribjegava prikrivenom jamstvu, irou. Njime se uspjeno postie svrha avala osiguranje isplate mjenice, a izbjegavaju se njegove negativne posljedice. Institut iroa polazi od dvaju naela mjeninoga prava: svaki je potpisnik mjenino obvezan, a svi potpisnici odgovaraju solidarno imaocu mjenice. irant se ne deklarira otvoreno kao jamac, iako stavlja svoj potpis na mjenicu iskljuivo sa svrhom da je ojaa. Formalno se pojavljuje u ulozi trasanta ili bjanko-indosanta potpisujui mjenicu na jedan ili na drugi nain, a da stvarno nije imao te funkcije. Dakle, polazei od pravila da su svi potpisnici mjenice solidarni dunici glede mjenine obveze i s tim u vezi da je isplata mjenice sigurnija to je vie njezinih potpisnika, razvila se praksa jamenja za isplatu jednostavnim potpisivanjem mjenice u svojstvu trasanta ili indosanta. Uobiajeno je da se takvo davanje jamstva naziva iriranjem mjenice, a osobe koje to ine - irantima. Prikriveni jamci (iranti) materijalno su jamci kao i svaki drugi jamac po naelima graanskog prava. Formalno, oni su bivi vjerovnici, indosanti, koji po posebnoj strukturi mjenice odgovaraju do njene pune isplate samim tim to su je potpisali, indosirali. Kod nas je naroito esto iriranje bjanko mjenica. Davatelj kredita, naime, zahtijeva od kreditoprimca da mu ovaj za osiguranje obveza iz ugovora o kreditu preda iriranu bjanko mjenicu. Inzistira se da prvi irant potpie mjenicu kao trasant (na licu mjenice desno ispod teksta) i kao prvi indosant na poleini mjenice, a ostali iranti takoer na poleini ispod potpisa prvoga iranta. Svakako je poloaj prvog iranta nezahvalniji, jer ako isplati mjenicu, moe se regresirati samo od trasata (akceptanta), dok se ostali iranti mogu regresirati od svih potpisnika koji su mjenicu potpisali ispred njih. 747. Jamac-iro kod mjenice (prikriveno jamstvo) / to znate o mjenici s prikrivenim jamcima? Njime se uspjeno postie svrha avala osiguranje isplate mjenice, a izbjegavaju se njegove negativne posljedice. Institut iroa polazi od dvaju naela mjeninoga prava: svaki je potpisnik mjenino obvezan, a svi potpisnici odgovaraju solidarno imaocu mjenice. irant se ne deklarira otvoreno kao jamac, iako stavlja svoj potpis na mjenicu iskljuivo sa svrhom da je ojaa. Formalno se pojavljuje u ulozi trasanta ili bjanko-indosanta potpisujui mjenicu na jedan ili na drugi nain, a da stvarno nije imao te funkcije. Kod nas je esto iriranje bjanko-mjenica. 748. Redoslijed potpisa na mjenici s prikrivenim jamcima / Kod prikrivenih jamaca kojim se redosljedom potpisuju? Prvi jamac potpisuje mjenicu 2 puta - kao trasant i nalenik i njegov potpis je odmah ispod teksta desno, drugi jamac potpisuje mjenicu samo na njenoj poleini, ispod potpisa prvog. 749. Ispunjenje mjenine obveze! (Vedri Klari) redovita isplata isplata mjeninog iznosa od strane glavnog mjeninog dunika, a to je kod trasirane mjenice akceptant regresna isplata naplata mjenice mjeninim tubama zastara zahtjevi prema akceptantu zastaruju za 3 godine od dana dospjelosti zahtjevi imatelja mjenice protiv indosanta i protiv trasanta zastaruju za 1 godinu od dana pravodobnog protesta 22

zahtjevi indosanata jednih protiv drugih i protiv trasanta zastaruju za 6 mjeseci od dana iskupljenja mjenice osiguranje isplate pravom zaloga i pridrajem ostali naini prestanka mjeninih prava i obveza osim isplatom i zastarom mjenina prava i obveze prestaju: gubitkom ili unitenjem mjenice; oprostom duga; konfuzijom; kompenzacijom; proputanjem nekih mjeninih radnji 750. U kojem trenutku je ispunjena obveza u mjenici izmeu trasanta i remitenta? im trasat isplati svotu iz mjenice, mjenina obveza prestaje za sve mjenine obveznike. 751. Regres! (Vedri Klari) Ako glavni dunik (trasat) ne akceptira ili ne isplati mjenicu, imatelj mjenice ima pravo zatraiti od ostalih tzv. regresnih dunika (trasant, indosanti, avalisti) naplatu mjenice. Mjenini regres je zahtjev imatelja mjenice prema jednom ili vie regresnih dunika na isplatu mjeninog iznosa ako trasat o dospjelosti potpuno ili djelomino odbije isplatu mjenice ili ako jo prije dospjelosti nastupe okolnosti (zakonom predviene) koje isplatu ine nesigurnom. Regresni dunici odgovaraju solidarno za ispunjenje mjenine obveze pa imatelj mjenice moe istaknuti regresni zahtjev bilo protiv samo jednog, vie njih ili svih zajedno, ne drei se pritom nikakvog redoslijeda kojim su se oni obvezali. Regresni dunik koji isplati (iskupi) mjenicu stjee pravo regresa prema ostalim regresnim dunicima. Regresni dunik koji isplati mjenicu (iskupi) stjee takoer pravo regresa prema svojim prednicima i glavnom duniku, sa zahtjevom da mu se plati ono to je isplatio vjerovniku, a uz to ima pravo na zakonske kamate i trokove. Prvi iskupitelj mjenice je onaj prema kojemu je imatelj mjenice ostvario regres. On ima pravo regresa prema jednom od svojih prednika, a on opet prema svom predniku i tako sve dok mjenicu ne iskupi akceptant ili trasant. 752. Tko sve moe biti regresni obveznik / Regresni obveznici Regresni obveznici mjenice su potpisnici mjenice tj. trasant, remitent koji je mjenicu indosirao i svi ostali indosanti i avalisti. 753. Da li je zakonom ustanovljeno zakonsko pravo regresa? 754. Kada se moe traiti regres od indosanta, trasanta ili drugog regresnog obveznika? / Sluajevi kad se moe traiti regres od drugih regresnih obveznika / Zakonom predviene injenice i razlozi za protest mjenice, tj. pravo regresa u korist imatelja mjenice / Dva sluaja u kojima regres moe traiti / Regres kod mjenice se moe izvriti u dva sluaja, kada i zato? (Zakon o mjenici & Gorenc) Imatelj mjenice moe ostvariti regres protiv indosanata, trasanta i ostalih obveznika: nakon dospjelosti: ako mjenica nije plaena u cijelosti ili djelomino; i prije dospjelosti: ako je akceptiranje odbijeno, bilo potpuno bilo djelomino, ako je prije ili poslije akceptiranja otvoren steaj odnosno likvidacija nad imovinom trasata, ili ako on obustavi plaanja, makar ta obustava ne bi bila utvrena sudskom odlukom, ili ako je izvrenje nad njegovom imovinom ostalo bezuspjeno; ako je otvoren steaj odnosno likvidacija nad imovinom trasanta mjenice koja se ne smije podnijeti na akceptiranje. 755. 2 pretpostavke regresa / Pretpostavke regresa (2) / Preduvjeti regresa Protest zahtjev za isplatu mjenice Notifikacija obavijest o podizanju protesta zbog neakceptiranja ili neisplate mjenice ako glavni dunik ne akceptira ili neisplati mjenicu ako se pokae krajnje neizvjesnim da e je isplatiti 756. Pretpostavke regresa zbog neisplate mjenice? Protest i prezentacija radi isplate (notifikacija ne jer se moe ostvariti regres i bez notifikacije). 22

757. Protest mjenice / Protest kod mjenice cilj i svrha / Bezuspjena prezentacija mjenice radi isplate i podizanje protesta (imieva skripta) Protest je javna isprava u kojoj javni biljenik (protestno tijelo), na zahtjev imatelja mjenice, potvruje da je nastupila jedna od zakonom predvienih injenica na osnovi kojih nastaje pravo regresa u korist imatelja mjenice. Protestom se potvruje npr. da je mjenica podnesena na akcept i da je akcept odbijen odnosno da je podnesena na isplatu i da je u cijelosti ili djelomino odbijena. Protest je pretpostavka regresa. Drugim rijeima, bez protesta mjenini vjerovnik ne moe u pravilu vriti regres. Imatelj mjenice gubi pravo iz mjenice u odnosu na regresne obveznike (ne i u odnosu na glavnog dunika!) ako mjenicu nije podnio na protest. Protest nije potreban kada regresni zahtjev ima svoju osnovu u steaju odnosno likvidaciji otvorenim nad imovinom trasata, ili trasanta koji je zabranio podnoenje mjenice na akceptiranje. Imatelj mjenice moe ostvariti regres kada podnese potvrdu suda da je otvoren steaj, odnosno podnesena prijava o pokretanju poslova likvidacije. Protest nije potreban ni onda kada trasant, indosant, ili avalist unesu u mjenicu i potpiu odredbu kojom imatelja mjenice oslobaaju od obveze da radi ostvarenja regresa podiu protest radi neisplate. Takve su odredbe npr. bez trokova, bez protesta i sl. Protest je vezan uz rok ako je mjenica plativa po vienju, protest se mora podii u roku u kojem se takva mjenica moe podnijeti na akceptiranje dakle u roku 1 godine od dana izdanja. Protest zbog neisplate mjenice plative na odreeni dan, odnosno na odreeno vrijeme od dana izdanja ili vienja, mora se podii jednoga od dvaju radnih dana koji dolaze odmah za danom plaanja mjenice. Ako je posljednji dan blagdan, tada se taj rok produava do prvog radnog dana koji dolazi odmah po proteku roka. Samo pravodobno podignuti protest ima za posljedicu zadravanje regresnih prava prema mjeninim dunicima. Pravodobno podignuti protest je pretpostavka ostvarenja regresnih prava imatelja mjenice. Protekom roka za podizanje protesta zbog neisplate ne moe se vie podii protest i imatelj ove (prejudicirane) mjenice gubi svoja prava protiv regresnih dunika: trasanta, indosanta i avalista. Ne gubi se, meutim, zahtjev protiv glavnog dunika akceptanta trasirane, odnosno izdavatelja vlastite mjenice, jer je protest pretpostavka regresa, a ne odranja zahtjeva protiv glavnog dunika. Avalist glavnog dunika akceptanta trasirane, odnosno izdavatelja vlastite mjenice, ostaje takoer mjenino odgovoran, iako imatelj mjenice nije pravovremeno podigao protest. Takoer je potrebno napomenuti da protek roka za podizanje protesta utjee i na indosiranje mjenice: indosiranje nakon proteka roka odreenoga za podizanje protesta zbog neisplate proizvodi samo uinak obinoga ustupa. 758. Kako se podie protest? / U emu se sastoji protestna radnja? (Gorenc) Protest se podie kod protestnog tijela ovlatenog zakonom koje je mjesno nadleno za osobu protiv koje se podie protest. Prema Zakonu o javnom biljenitvu javni biljenici su ovlateni za protestiranje mjenice, ekova i ostalih vrijednosnih papira. Uz zahtjev za provoenje protestnog postupka protestnom tijelu se dostavljaju mjenica i potrebni podaci. Protestno tijelo poziva trasata da akceptira odnosno plati mjenicu, a ako on to ne uini javni biljenik utvruje odbijanje akcepta odnosno plaanje i o tome imatelju mjenice daje javnu ispravu. Protest je preduvjet regresa. Podie se kod javnog biljenika. Javni biljenik poziva trasata na akceptiranje odnosno isplatu najnie svote. Njime se potvruje da je odbijen akcept. Moe se podii sve do dospijelosti. 759. Izuzeci obveznosti podizanja protesta kao preduvjet regresa kad regresni zahtjev ima osnov u steajnom postupku nad imovinom trasata/trasanta kad trasant, indosant ili avalist unesu u mjenicu odredbu kojom oslobaaju imatelja od podizanja protesta zbog neakceptiranja ili neisplate (bez trokova/bez protesta). 760. Posljedica ako se protest ne podigne u roku? / to ako se na vrijeme ne podigne protest, kakva je to mjenica? / Koja je posljedica nepodizanja protesta u roku? / Posljedica nepodizanja protesta / Koja je posljedica propusta podizanja protesta zbog neisplate? / Kako se zove takva neprotestirana mjenica? / Naziv neprotestirane mjenice? Protekom roka za podizanje protesta zbog neisplate ne moe se vie podii protest i imatelj ove ("prejudicirane") mjenice gubi svoja prava protiv regresnih dunika: trasanta, indosanta i avalista. Ne 22

gubi se, meutim, zahtjev protiv glavnog dunika akceptanta trasirane, odnosno izdavatelja vlastite mjenice, jer je protest pretpostavka regresa, a ne odranja zahtjeva protiv glavnog dunika. Dakle, gubi se samo pravo regresa, a ne zahtjev protiv glavnog dunika, jer je protest preduvjet regresa. 761. Prejudicirana mjenica (imieva skripta) Prejudicirana mjenica je ona koja nije podnesena na akcept (a morala je biti jer ne moraju se sve mjenice podnijeti na akcept vec samo domicilirana mjenica jer kod nje akceptant i isplatitelj nisu isti odnosno ne poklapa se mjesto placanja, te kod mjenice na odreeno vrijeme po vienju jer kod njih se dosjelost rauna tek od akceptiranja ili protestiranja) ili za koju nije podignut protest u zakonskom roku pa se gubi pravo na regres. Imatelj mjenice moe zahtijevati od onoga protiv kojeg ostvaruje regres: iznos za koji mjenica nije akceptirana ili isplaena kao i kamate ako su bile u mjenici odreene, zateznu kamatu obraunatu u skladu s propisom kojim se ureuje visina stope zatezne kamate, trokove protesta, poslanih izvjetaja, kao i ostale trokove. Ako se regres trai prije dospjelosti, od mjenine svote odbija se eskont po stopi koju odreuje Narodna banka Hrvatske, a koja vai na dan regresa. Kako se razabire, mjenini vjerovnik moe regresnim zahtjevom doi do podnirenja i prije dospjelosti mjenice. Znai da bi isplatom pune svote prije roka u stvari dobio vie nego to ima pravo traiti, jer valja raunati s kamatama koje e unaprijed plaena svota nositi do dana dospjelosti. 762. Notifikacija kod mjenice / to je to notifikacija kod mjenice, kada se poduzima i kakve su pravne posljedice davanja notifikacije u propisanom roku? / U emu se sastoji notifikacija i njezin cilj? (Vedri Klari) Notifikacija je izvjeivanje mjeninih dunika o podizanju protesta zbog neakceptiranja, odnosno neisplate mjenice. Smisao notifikacije je u tome da se pravodobnim izvjeem o predstojeoj regresnoj naplati dade mogunost regresnim dunicima da dobrovoljno iskupe protestiranu mjenicu i tako izbjegnu kamate i trokove prisilne regresne naplate. Zatiujui taj interes mjeninih dunika, Zakon o mjenici je obvezao prvenstveno imatelja mjenice, da o odbijanju akcepta ili isplate, izvijesti posljednjeg indosanta i trasanta u roku od 4 radna dana nakon podizanja protesta. Posljednji indosant je duan u roku 2 radna dana, nakon primitka izvjea od imatelja mjenice, izvijestiti indosanta koji mu prethodi s naznakom imena i adresa onih koji su mu dali prethodna izvjea i tako sve redom do trasanta. Osobito je vano da se izvjee uputi istodobno i trasantu, jer ako bi on odmah iskupio mjenicu, svi ostali dunici bi bili osloboeni mjenine obveze. Ako se ne izvri pravodobna notifikacija, ne gubi se zbog toga pravo na regres, ali onaj tko je propustio tu dunost, odgovara za tetu koja nastane regresnom duniku zbog toga propusta. teta e se sastojati u pravilu u plaanju kamata i trokova koje bi inae mjenini dunik mogao izbjei da je bio izvijeten o predstojeem regresu i dobrovoljno iskupio mjenicu. Naknada tete je ograniena do visine mjeninog iznosa. 763. Posljedice neizvrenja notifikacije (obavijesti) Onaj tko je propustio pravodobno notificirati, duan je oteenom mjeninom obvezniku naknaditi tetu do visine mjenine svote. 764. Mjenina intervencija! (Gorenc & Vedri Klari) Mjenina intervencija jest akceptiranje ili isplata mjenice od strane intervenijenta. Trasant, indosant ili avalist mogu u mjenici naznaiti osobu koja e prema potrebi akceptirati ili platiti. Intervenirati moe netko i prema vlastitoj inicijativi, tj. osoba koja nije mjeninopravni obvezanik. Kad intervijent akceptira mjenicu, odgovara prema imatelju mjenice i prema indosantima koji dolaze za dunikom za koga je intervenirao onako kako odgovara taj dunik. Kad plati, stjee ona prava koja proizlaze iz mjenice protiv onoga za koga je platio i protiv onih koji su njemu mjeninopravno obvezni. Razlikuju se:

22

pozivna intervencija intervijent je naznaen ve u samoj mjenici od strane trasanta, indosanta ili avaliste posebnom klauzulom unoenjem tzv. "adrese po potrebi" (npr. "u sluaju potrebe obratiti se Janku Jankoviu") spontana intervencija neka osoba bez nune adrese u mjenici, dakle bez poziva, intervenira i vlastitom inicijativom akceptira ili isplati mjenicu u korist (u ast) nekog regresnog dunika 765. Pozivna intervencija Regresni obveznik trasant, indosant ili avalist mogu odrediti zabiljebom na mjenici osobu kojoj se imatelj mjenice ima obratiti radi akcepta ili isplate ako mjenici zaprijeti regres. 766. Spontana intervencija kod mjenice Kad se kod mjenice kojoj prijeti regres pojavi bez poziva netko tko hoe za regresnog obveznika kao intervenijent akceptirati ili ispaltiti mjenicu. 767. Akceptiranje intervencijom Akceptiranje intervencijom mogue je samo prije dospjelosti mjenice, i to one koja se moe podnijeti na akcept. Prema tome, ne dolazi u obzir kod mjenica koje sadre trasantovu zabranu podnoenja na akcept. Akceptiranje intervencijom prije dospjelosti akceptabilne mjenice mogue je u svim sluajevima zakonom kvalificirane nesigurnosti trasata (djelomino ili potpuno odbijanje akcepta od strane trasata, obustava plaanja dugova od strane trasata makara nije utvrena sudskom odlukom, otvaranje steaja nad imovinom trasata, bezuspjean pokuaj izvrenja nad njegovom imovinom). U tom pravcu izjanjava se i zakon: "Akceptiranje intervencijom moe se vriti kad god je prije dospjelosti mjenice njen imatelj ovlaten na regres po mjenici koja se moe podnijeti na akceptiranje". Kad je na mjenici naznaena neka osoba da mjenicu po potrebi akceptira ili da je po potrebi u mjestu plaanja isplati, imatelj takve mjenice ne moe prije dospjelosti ostvariti svoje pravo na regres protiv onoga koji je stavio tu oznaku, kao ni protiv potpisnika koji iza njega dolaze, osim kad je mjenicu podnio naznaenoj osobi i podigao protest, poto je ona odbila akceptiranje. (3) U ostalim sluajevima imatelj mjenice moe odbiti akceptiranje intervencijom. Ali ako ga dopusti, gubi regres koji mu prije dospjelosti pripada protiv onoga za koga je dan akcept, kao i protiv potpisnika koji za ovim dolaze. Akcept intervencijom biljei se na mjenici, njega potpisuje intervenijent. U njemu se naznauje za koga je dan; ako se to ne naznai, smatra se da je dan za trasanta. 768. Naplata mjenice mjeninim tubama / Prisilna naplata mjenica se moe izvriti kroz dva postupka. Koja? / Kroz koja dva postupka se moe vriti prisilna naplata mjenice? / Koje su radnje na raspolaganju mjeninom vjerovniku nakon podignutog protesta? / Nakon to je proveden protest, koji su naini prisilne naplate mjenice? / Mjenine tube / Vrste mjenine tube / Koje su vrste mjenine tube? (Vedri-Klari) Naplata mjenice moe se ispuniti izvansudski, dobrovoljno, bilo redovitom isplatom od strane trasata bilo regresnom isplatom od strane regresnih dunika. Ako navedeni mjenini dunici ne bi udovoljili svojoj obvezi, tada imatelj mjenice moe ostvariti redovitu naplatu redovitom tubom u redovitom postupku, a regresnu naplatu istoimenom regresnom tubom sudski postupak je skraen (tzv. mandatni postupak), a sastoji se u tome da na osnovi tube sud izdaje mjenini platni nalog, protiv kojega se mogu podnijeti prigovori u roku od 3 dana. 769. Mjenini prigovori (Vedri-Klari) Prigovori mogu biti objektivni i subjektivni. Objektivni prigovori su takvi koji se odnose na oblik ili sadraj mjenine isprave kao npr. prigovor da nedostaje koji od bitnih sastojaka, da je mjenica amortizirana, da je prejudicirana (nije podnesena na akcept ili nije podignut protest), da je glavni dunik ve isplatio mjenicu i sl. Ovi prigovori se mogu isticati prema svakom imatelju mjenice. Subjektivni prigovori se temelje na osobnom odnosu izmeu mjeninog dunika i imatelja mjenice, kao npr. da nije ispunjen ili je nitetan osnovni pravni posao, da postoje mane volje na strani dunika (npr. zabluda, prijevara, prisila i dr.), da mjenica potjee iz nemoralnog ili nedoputenog pravnog posla 22

i sl. Subjektivni prigovori se mogu istaknuti samo prema onom imatelju mjenice prema kojem su nastali. 770. Mjenini prigovori! (imieva skripta) Najrairenija je podjela na objektivne i subjektivne prigovore. Objektivni (apsolutni) prigovori izviru iz pravne prirode mjenine obveze, dakle, nemaju temelja u osobnom odnosu izmeu mjeninog vjerovnika i dunika. razlikujemo: 1) objektivne prigovore koje moe isticati svako prema svakome nedostatak kojega od bitnih mjeninih sastojaka (npr. nedostatak tone oznake svote i vrste novca koja se ima platiti) neispravnost mjenine isprave mjenica je poderana, precrtana itd. mjenica je amortizirana mjenica je prejudicirana mjeninu svotu je platio glavni dunik 2) objektivne prigovori koje moe isticati samo pojedini mjenini dunik protiv svakog imatelja mjenice na mjenici nema njegova potpisa njegov potpis na mjenici je krivotvoren osoba koja se potpisala kao njegov punomonik nije imala ovlatenje za zastupanje mjenini dunik nije bio mjenino sposoban u vrijeme potpisivanja mjenice radi se o recta mjenici mjenica je preinaena nakon njegova potpisivanja mjenina obveza je zastarjela Karakteristika subjektivnih prigovora jest da ih moe isticati samo jedan mjenini dunik, i to samo prema jednom imatelju mjenice. Sudska praksa doputa subjektivne prigovore ako oni proizlaze iz neposrednog odnosa imatelja mjenice i konkretnog mjeninog dunika. U subjektivne prigovore spadaju sljedei prigovori: prigovor prebijanja prigovor da dunik nije primio od vjerovnika pokrie u robi, odnosno novcu prigovor da je bjanko-mjenica popunjena protivno sporazumu 771. Rokovi zastare mjenine naplate (mjeninopravnih zahtjeva) / Zastarni rokovi protiv akceptanta i protiv indosanta i trasanta? mjeninopravni zahtjevi protiv akceptanta zastaruju za 3 godine raunajui od dospjelosti, mjeninopravni zahtjevi imatelja mjenice protiv trasanta i protiv indosanta (regresnog dunika) zastaruju za 1 godinu raunajui od dana pravodobno podignutog protesta, a ako se u mjenici nalazi odredba "bez trokova" onda od dospjelosti, mjeninopravni zahtjevi indosanta jednih protiv drugih i protiv trasanta zastaruju za 6 mjeseci raunajui od dana kad je indosant mjenicu iskupio ili od dana pokretanja postupka pred sudom. 772. Neopravdano bogaenje! / Kako se ostvaruje pravo sadrano u prejudiciranoj mjenici? (Vedri Klari) Trasant, akceptant i indosant ije su mjenine obveze utrnule zbog zastare ili proputanja radnji propisanih radi odranja mjeninih prava (prezentacija, podizanje protesta), odgovaraju imatelju mjenice (remitentu, vjerovnuku) ako su se na njegovu tetu neopravdano obogatili. Dakle, vjerovnik tada moe svoja potraivanja realizirati samo putem graanskopravne tube zbog neosnovanog bogaenja. Ostali mjenini obveznici osloboeni su ove odgovornosti. Obogaenje postoji onda ako su navedene osobe primile od imatelja mjenice odreenu vrijednost, ali mu zbog prestanka mjenine obveze, zbog spomenutih razloga, nisu isplatile odgovarajuu protuvrijednost. Tuba zbog neopravdanog obogaenja moe se podignuti u roku od 3 godine od prestanka mjenine obveze. 773. Tko sve odgovara imatelju mjenice ako je nastupilo neopravdano bogaenje? / Tko sve odgovara imatelju mjenice ako je nastupilo neopravdano bogaenje uslijed utrnua mjenine obveze zbog zastare il uslijed propusta poduzimanja odreenih radnji radi odravanja mjeninih prava? trasant autor mjenine isprave 23

akceptant trasat koji je prihvatio mjenicu glavni dunik indosant prenositelj mjenice (stari vjerovnik) 774. Eskont (diskont) mjenice! (Gorenc) Eskont mjenice jest odbijanje ugovorenih ili odreenih kamata od jo nedospjelog potraivanja unaprijed, prilikom kupnje mjenice, tako da se prodavatelju mjenice isplauje mjenina svota umanjena za svotu kamata od dana kupnje mjenice do njezina dospijea. Reeskont je ponovno eskontiranje ve eskontirane mjenice. Pri reeskontu odbijaju se kamate od reeskonta do dospijea. Eskont ili diskont je gornja granica do koje su banke voljne otkupljivati mjenice, prije roka njihova dospijea. Pri otkupu banke odbijaju kamate od dana otkupa (eskonta) do roka dospijea mjenica i umanjen iznos za obraunate kamate (ist iznos eskonta) stavljaju na raspolaganje podnositelju mjenica u eskont. Vlasnik prenosi mjenice indosamentom u vlasnitvo banke koja mu je odobrila eskontni kredit i samim tim preuzima regresnu obvezu prema banci (ako dospjelu mjenicu ne isplati glavni mjenini dunik ili akceptant, banka stjee, na osnovi mjeninog protesta, pravo traenja naplate od svih potpisnika na mjenici). Ukoliko je tvrtka svoje potraivanje prema kupcima osigurala mjenicama, obrtna sredstva moe osigurati eskontiranjem mjenica prije njihovog roka dospijea. Na taj nain klijenti skrauju vrijeme akanja na gotovinu i poboljavaju svoju likvidnost. Banka eskontira mjenice izdane od domaih solventnih tvrtki. Pri otkupu banka odbija kamate od dana otkupa (eskonta) do roka dospijea mjenica. Klijentu se stavlja na raspolaganje nominalni iznos mjenice umanjen za odreeni diskont koji ovisi o bonitetu izdavatelja, te poslovnom odnosu klijenta i banke, kao i obujmu njegovog ukupnog poslovanja s bankom. Vlasnik prenosi mjenice indosamentom u vlasnitvo banke i preuzima regresnu obvezu prema banci (ako dospjelu mjenicu ne isplati glavni dunik, banka stjee, na osnovi mjeninog protesta, pravo traenja naplate od svih potpisnika na mjenici). Kamate obraunate od dana kupovine mjenice do dana njezina dospijea koje se odbijaju od mjenine svote pri njezinu otkupu prije roka. 775. Diskontna/eskontna stopa (limun.hr) Diskontna stopa je stopa diskontiranja, mjera vremenske vrijednosti novca, odnosno svoenja buduih novanih iznosa ili primitaka na sadanju vrijednost. Openito diskontna stopa je eskontna stopa sredinje banke, tj. kamatna stopa koju sredinja banka obraunava pri otkupu mjenica. To je osnova za kamatnu stopu koju banke pri otkupu mjenica zaraunavaju svojim komitentima. 778. Kamate kod mjenice / Kod koje mjenice su dozvoljene kamate i zato? (imieva skripta) U biti kod mjenice su zabranjene kamate jer odreenost mjenine svote iskljuuje mogunost posebnog oznaavanja kamate. Od tog principa polazi i zakonska odredba, prema kojoj se takva oznaka, ako je ipak unesena u mjenicu, smatra nenapisanom. Samo kod mjenica plativih po vienju ili na odreeno vrijeme po vienju izdatnik nee moi izbaciti ukamaenu glavnicu u okviru mjenine svote, jer je dospjelost tih mjenica ovisna o momentu koji e odabrati vjerovnik za prezentaciju mjenice duniku. Stoga kod tih mjenica zakon iznimno doputa posebnu odredbu o kamati, ali uz obveznu naznaku kamatne stope. Ne bude li naznaena kamatna stopa, itava odredba o kamati smatra se nenapisanom. Prema Zakonu o mjenici: u trasiranoj mjenici plativoj po vienju ili na odreeno vrijeme po vienju, trasant moe odrediti da svota u njoj oznaena nosi kamate; svakoj drugoj trasiranoj mjenici ova odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana kamatna stopa mora se naznaiti u mjenici; ako se to ne uini, odredba o kamatama smatra se kao da nije napisana kamate teku od dana izdanja mjenice, ako nije drukije oznaeno 779. Amortizacija mjenice Onaj kome je nestala mjenica moe mjerodavnom sudu u mjestu plaanja predloiti pokretanje postupka amortizacije tj. sudskog postupka oko ponitenja mjenice. U prijedlogu se mora iznijeti: 23

glavni sadraj nastale mjenice i uiniti vjerojatnim da je predlagatelj mjenicu imao ili da mu na temelju nje pripada neko pravo. Ako sud nae da su podneseni podaci dostatni, izdat e oglas da onaj kod koga se nalazi mjenica pokae mjenicu sudu u roku 60 dana jer e je sud nakon isteka tog roka proglasiti ponitenom. Oglas se objavljuje u Narodnim novinama. Ako se mjenica u roku oznaenom u oglasu ne podnese, onda sud oglauje nestalu mjenicu amortiziranom. Na temelju amortizirane mjenice ne mogu se ostvariti nikakva mjenina prava. No na temelju odluke o amortizaciji predlagatelj moe protiv akceptanta ostvariti mjenina prava kao da ima neamortiziranu mjenicu. 780. Amortizacija mjenice cilj / Cilj amortizacije mjenice / Koji je cilj amortizacije mjenice? / Cilj amortizacije mjenice i koje naelo tu dolazi do izraaja? / Cilj amortizacije mjenice, posljedica kojeg je to naela? Cilj amortizacije je ponistaj isprave. To je posljedica naela inkorporacije (pravo na papir, pravo iz papira). 781. Tko vri amortizaciju mjenice? Amortizaciju mjenice vri JAVI BILJENIK! Obrazloenje: ako je ve kod njega ovjerena onda on ima potpise i sve podatke potrebne da se izda isprava koja zamjenjuje npr. izgubljenu ili ukradenu mjenicu. 782. Razlika izmeu zalonog prava u graanskom pravu i kod mjenice Zakon o mjenici normira zalono pravo mjeninog vjerovnika na nain koji je za njega povoljniji nego onaj normiran graanskim pravom. Prema naelima graanskog prava, vjerovnik koji ima zalono pravo na pokretnoj stvari za neku svoju trabinu, ako eli doi do podmirenja iz zaloga, mora podii najprije tubu i ishoditi osudu, pa onda na temelju ove posljednje traiti izvrenje prodajom zaloenog predmeta, te se iz utrka podmiriti. Pogodovanje po propisima Zakona o mjenici sastoji se u tome da se mjenini vjerovnik koji je za osiguranje svoje trabine primio u zalog kakvu pokretnu stvar ili trabinu moe namiri iz zaloga i bez tube. Preduvjet je samo da ima mjenicu i pismenu izjavu o osnutku zalonog prava. Imajui u rukama mjenicu i ispravu o zalaganju, mjenini vjerovnik moe odmah (bez tube) traiti od suda javnu prodaju zaloga bez sasluanja zalagaa. To je, svakako, znatno skraenje procedure prema onoj koja se predvia po naelima graanskog prava. 783. Vlastita mjenica (Vedri Klari) Vlastita ili solo mjenica je pisana izjava volje njezina izdavatelja kojom se obvezuje o dospjelosti isplatiti odreeni iznos novca remitentu ili osobi koju on odredi svojom naredbom. Na vlastitu mjenicu primjenjuju se sve one odredbe koje vrijede za trasiranu mjenicu osim onih koje su u suprotnosti s naravi vlastite mjenice. Tu spadaju odredbe o indosamentu, dospjelosti, plaanju, regresu zbog neisplate, protestu, zastari, neopravdanom obogaenju, zalogu, pridraju, intervenciji, prijepisu i dr. Razlike prema trasiranoj mjenici su: kod vlastite mjenice nema trasata, jer se trasant obvezuje sam platiti mjenini iznos. Budui da nema trasata, nema ni akcepta ni regresa zbog neakceptiranja vlastita mjenica ima 7 bitnih sastojaka a ne 8 kao trasirana to je posljedica nepostojanja trasata do podizanja protesta i do regresa moe doi samo zbog potpune ili djelomine neisplate (jer nema akcepta pa ni protesta zbog neakceptiranja) izdavatelj glavne mjenice (trasant) je glavni dunik, a zahtjevi prema njemu zastarijevaju u roku od 3 godine vlastita mjenica se ne izdaje u vie primjeraka, jer nema akceptiranja U praksi se neusporedivo vie koristi trasirana mjenica. 784. Tri presumpcije vlastite mjenice presupmcija dospjelosti kad izdatnik mjenice propusti oznaiti njenu dospjelost, takva mjenica smatra se plativom po vienju presumpcija mjesta plaanja kad izdatnik mjenice nije posebno naznaio gdje je ona plativa, tada se kao mjesto plaanja uzima ono koje je on oznaio kao mjesto izdanja mjenice, ujedno se presumira da je to izdatnikovo prebivalite 23

presumpcija mjesta izdanja kad izdatnik ne navede posebno mjesto izdanja vlastite mjenice, tada se smatra da je ona izdana u mjestu oznaenom uz njegovo ime 785. Da li ek na legalan nain moe sluiti kao sredstvo za osiguranje vraanja kredita? Ako da zato da, ako ne zato ne? / Da li ek moe biti legalno sredstvo osiguranja plaanja kod vraanja kredita? ek moe biti sredstvo osiguranja plaanja ako se radi o potroakim kreditima. Dakle, moe ali koja banka ili netko drugi e ti uzeti ek kad moe mjenicu. 786. Da li je po hrvatskim propisima zajamena isplata eka koji je propisno izdan i snabdijeven svim potrebnim elementima? 787. ek! (Vedri Klari & Rastovan Luger-Katui & rukom pisana skripta) ek je vrijednosni papir kojim njegov izdavatelj (trasant) daje nalog drugoj osobi (trasatu) da iz njegova pokria isplati odreeni iznos novca korisniku eka (remitentu). 788. Funkcije eka Glavna funkcija eka je plaanje, on zamjenjuje gotov novac to omoguuje plaanje bez rizika i trokova povezanih s prenoenjem i manipulacijom gotova novca. Mogunost plaanja ekom stimulira imatelje gotova novca da ga ne dre i nagomilavaju kod sebe nego deponiraju kod banaka i drugih novanih zavoda koji ga mogu gospodarski korisnije upotrijebiti. 789. U emu se sastoji ekovno pokrie? U novcu ili kreditu. 790. Je li ek zakonsko plateno sredsvo? Ne. Zakonsko plateno sredstvo u RH je kuna, u zemljama Europske unije to je euro. 791. Unifikacija eka Nastojanja oko unifikacije ekovnog prava idu usporedo s nastojanjima za unifikaciju mjeninog prava. Samo, ta su nastojanja bila plodnija u pogledu mjenice nego to je to bilo kod eka. Dok je na Hakoj konferenciji za izjednaenje mjeninog i ekovnog prava u 1912. izraen Pravilnik jedinstvenih propisa o mjenici, u pogledu eka nije dolo do definitivnog rezultata, ve su usvojene samo neke rezolucije u tom pitanju. Rad na unifikaciji produila je Liga naroda u enevi. Na prvoj sesiji konferencije za izjednaenje mjeninog i ekovnog prava u 1930. donesene su tri konvencije u materiji mjeninog prava. Na drugoj sesiji, 1931., raspravljano je pitanje eka. I ovdje je dolo do tri konvencije, analogno kao i kod materije mjeninog prava. 792. Usporedba mjenica-ek / Razlika mjenica-ek (Vedri Klari) Velika je slinost s mjenicom i preuzeti su mnogi instituti iz mjeninog prava, no postoje i razlike izmeu mjenice i eka: ek je plateno sredstvo, a mjenica sredstvo kredita; onaj tko izdaje ek ima novca, a onaj tko izdaje mjenicu ga nema trasat kod eka moe biti samo banka, a kod mjenice svaka fizika i pravna osoba ek moe glasiti na ime, po naredbi i na donositelja, a mjenica samo na ime i po naredbi (nikad ne moe glasiti na donositelja) kod eka trasant mora imati pokrie kod trasata u vrijeme izdavanja eka, a kod mjenice trasant ne mora imati pokrie kod trasata (mjenica moe trasirati i na osobu kod koje trasant u vrijeme izdavanja mjenice nema nikakva pokria) ek dospijeva iskljuivo po vienju, a mjenica na 4 naina ek je opoziv, a mjenica nije kod eka nema akcepta, kod mjenice ima trasat ne moe prenosti ek indosamentom, a mjenicu moe remitent eka moe odbiti djelominu isplatu, dok kod mjenice ne moe 793. Bitni sastojci eka 23

Da bi bio valjan, ek mora imati sljedee bitne sastojke: oznaku da je ek, napisanu u samom slogu ekovne isprave bezuvjetni uput da se plati odreena svota novca iz trasantovog pokria ime onoga koji treba platiti (trasat) mjesto gdje treba platiti oznaka dana i mjesta izdanja eka potpis onoga koji je ek izdao (trasant) 794. Presumpcije eka (Rastovan Luger-Katui) presumpcija mjesta plaanja mjesto koje je oznaeno kraj trasatovog imena presumpcija mjesta izdavanja mjesto koje je oznaeno kraj trasantovog imena 795. Nebitni sastojci eka (Vedri-Klari) Nebitni sastojci eka su npr. ime remitenta (jer moe glasiti i na donositelja), klauzula "po naredbi", rekta klauzula, ekovni broj itd. 796. Jesu li mogue kamate kod eka? Ne. Odreivanje kamata u eku smatra se kao da nije napisano. 797. Gdje je ek u RH naplativ? / Tko vri isplatu eka u RH? ek koji je plativ u zemlji moe se trasirati samo na banku. ek plativ izvan zemlje moe se prema zakonu mjesta plaanja trasirati i na druge osobe. 798. Da li ek plativ u naoj zemlji moe biti izdan u vie primjeraka? (Vedri-Klari) ek plativ u naoj zemlji ne moe biti izdan u vie primjeraka. 799. Prijenos eka Ovisno o vrsti, ek se moe prenositi predajom, indosamentom i cesijom. 800. Na koji nain se moe odrediti dospjelost eka? / Kako se odreuje dospjelost eka? / Podnoenje (prezentacija) eka na isplatu / Kad ek dospijeva na naplatu (dospjelost eka)? ek se plaa po vienju, te isprava u kojoj bi dospjelost bila drukije naznaena ne vrijedi kao ek. Rokovi podnoenja na isplatu su veoma kratki. Zakon o eku odreuje da se ek koji se ima platiti u naoj zemlji, mora podnijeti trasatu na isplatu u sljedeim rokovima, raunajui od dana izdanja: 8 dana ako su mjesto izdavanja i mjesto plaanja jedno te isto mjesto u naoj zemlji 15 dana ako su mjesto izdavanja i mjesto plaanja razliita mjesta u naoj zemlji 20 dana ako je ek izdan u kojoj od europskih zemalja 60 dana ako je ek izdan u kojoj zemlji izvan Europe 6 mjeseci ako se radi o cirkularnom eku 801. Naplata putem eka Isplatu je duan izvriti u eku naznaeni trasat. Trasat pritom ispituje formalnu legitimaciju imatelja eka. Kod eka na donositelja to je donositelj eka, a kod ostalih ekova, imatelj eka s neprekinutim nizom indosamenata. Imatelj eka nije duan primiti djelominu isplatu kao to je to duan imatelj mjenice. Prilikom isplate eka, trasat moe zahtijevati da mu imatelj preda ek s potvrdom na njemu da je isplaen, a u sluaju djelomine isplate, da se ona zabiljei na eku i da mu se izda priznanica na isplaeni iznos. Ovisno o vrsti eka, isplata se moe izvriti u gotovu novcu ili u obliku prijenosa ekovnog iznosa sa iro-rauna trasanta na iro-raun imatelja eka. Valjanom isplatom prestaje u cijelosti ekovna obveza trasanta i ostalih ekovnih dunika. Isplata se eka moe u cijelosti ili djelomino osigurati avalom. 802. Da li imalac moe ili ne moe odbiti djelominu isplatu? Imatelj eka nije duan primiti djelominu isplatu kao to je to duan imatelj mjenice. 23

803. Ima li regresa kod eka? Kod eka postoji samo regres zbog neisplate, dok ne moe biti govora o regresu zbog odbijanja akcepta ili zbog nesigurnosti u osobi trasanta ili trasata. Kod mjenice imamo, dakle, etiri sluaja regresa, kod eka samo jedan. To je i razumljivo, jer kod mjenice remitent (korisnik) ne moe u normalnom toku mjenice uvijek traiti isplatu odmah, tj. odmah po vienju, pa ga valja zatiti naroitim odredbama u sluaju ako akcept bude odbijen odnosno ako isplata postane nesigurna. Kod eka toga nema, jer se ek plaa po vienju, pa dostaje, prema tome, regres zbog neisplate. 804. Ima li akcepta kod eka? Kod eka nema akcepta jer kod eka nema ni osobe koja bi bila predviena da preuzme obvezu tzv. glavnog dunika akceptom, kao to je to sluaj kod mjenice. Izjava o akceptu, koja bi se stavila na ek, nema ekovno-pravnog uinka. 805. Ima li avala kod eka? Kod eka ima avala. Prema Zakonu o eku, isplata eka moe se za cijelu ekovnu svotu ili za izvjestan njen dio osigurati jamstvom (avalom). Ovo osiguranje moe dati svaka trea osoba pa i ona koja je ek potpisala. Izuzetak postoji za trasata. Trasat ne moe isplatu eka osigurati avalom. To je i razumljivo jer trasat je predvieni platac. On ne moe sa za sebe preuzimati jamstvo, ve valja da plati. 806. to ako se trasat ne moe naplatiti / to ako trasat odbije isplatu eka? Ako bude odbijena isplata eka, koji je u roku podnesen na isplatu, imatelj eka stjee pravo regresa prema indosantima, trasantu i avalisti (regresni dunici). Kod eka nema regresa zbog neakceptiranja, jer nema ni samoga akcepta. Ako regresni dunici ne bi udovoljili regresnom zahtjevu imatelja eka, on moe protiv njih podignuti regresnu (ekovnu) tubu u zastamom roku. Na osnovi tube sud izdaje platni nalog protiv kojega se mogu iznijeti prigovori u roku od tri dana. Ako se prigovori ne iznesu, platni nalog je pravomoan i izvran. Umjesto regresne tube, imatelj eka moe svoju trabinu koja je proistekla iz pravnog odnosa, koji je bio temelj izdavanja ili prijenosa eka, ostvariti u redovitoj parnici protiv trasanta ili svog neposrednog indosanta, uz prethodni povrat eka. To je tzv. tuba iz temeljnog odnosa. Ova se tuba moe podii i kad imatelj eka nije ispunio uvjete za regres ili je regres zastario. Rok podizanja ove tube je, u stvari, rok zastare trabine iz osnovnog posla. Pravo na spomenutu tubu moe biti iskljueno posebnom klauzulom na eku. 807. Vrste eka (Vedri-Klari & Rastovan Luger-Katui & Gorenc & limun.hr) prema nainu odreivanja korisnika na ime, po naredbi i na donositelja prema obliku i namjeni gotovinski (isplatni) trasant upuuje trasata da remitentu isplati odreeni iznos gotova novca iz njegova pokria 808. Kako se provodi naplata i obracun virmanskog eka? virmanski (obraunski) trasant nalae trasatu da odreeni iznos novca prenese s njegova iro-rauna na iro-raun remitenta. Kod ovog eka isplata se obavlja putem obrauna, a ne u gotovu novcu. Stoga se naziva i obraunskim ekom. Da bi se ek smatrao obraunskim, nunoje da trasant ili imatelj eka unese u ekovnu ispravu (na prednjoj strani) klauzulu "samo za obraun" ili slino. Prednosti ovoga eka su u plaanju bez uporabe gotovog novca i smanjenju opasnosti naplate eka od nepotenog, odnosno vicioznog stjecatelja ekovne isprave. barirani (precrtani) u biti virmanski ek s time da se ekovni iznos moe naplatiti iskljuivo preko banke, Naziv barirani potjee otuda to je s prednje strane precrtan s dvjema kosim usporednim crtama (opi precrtaj nije naznaena banka, posebni precrtaj naznaena banka) cirkularni (bankovni) Cirkularni ek je vrsta eka ija posebnost se sastoji u tome to se kao trasant pojavljuje banka, a kao trasat ona sama ili njena filijala ili njezina korespondentna banka. Korisnik takvog eka je banin komitent koji kod banke ima pokrie. Dakle, cirkularni ek izdaje banka komitenta koji ima kod nje pokrie s ovlatenjem da ga naplati kod bilo koje od njezinih filijala 23

(podrunica) ili banaka s kojima je u poslovnom odnosu (korespondenti). Izdaje ga banka i ovlauje remitenta da ga naplati u nekoj od njenih poslovnica ili drugoj banci putniki ogranieni i neogranieni domai i meunarodni SFRJ gotovinski ek, ek poslovne banke, ek za potroaki kredit, opi budetski ek 809. ekovna naela: naelo formalnosti naelo inkorporacije naelo solidarnosti naelo samostalnosti naelo strogosti (pridravanje svih potreptina i rokova, poduzimanje radnji) 810. to je zadunica? Koje dvije vrste kod nas postoje i objasni? Kojim propisom je kod nas uvedena i kada? / Zadunica to je, kojim je zakonom kod nas ureena, koje su vrste i koje su razlike meu njima? Bjanko zadunica uvedena je u na pravni sustav Zakonom o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona (Nar. nov., br. 29/99) koji je u tom dijelu noveliran 2005. Zakonom o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona (Nar. nov., br. 88/05). 811. Kako se prenosi zadunica: ustupom indosamentom priznanica i zaduznica zajedno indosamentom priznanica i zaduzniva odvijeno Obveznica ili zadunica (chirographa) je dunikova pisana izjava kojom priznaje postojanje obveze prema vjerovniku. Sam dug nastao je i postoji bez obzira na zadunicu. Zadunica je samo isprava s pukom dokaznom snagom (forma ad probationem). Stoga kad vjerovnik izgubi zadunicu, postojanje duga i ispunjenje trabine koja je u zadunici upisana moe zahtijevati na drugi nain, npr. svjedocima. Zadunica nije vrijednosni papir, ali ima uinak pravomonog rjeenja o ovrsi. Mora biti ovjerena kod javnog biljenika zbog svog svojstva ovrnosti. Moe se kupiti u Narodnim Novinama. Obina zadunica je takva isprava na temelju koje dunik ije je potpis javno ovjeren na njoj daje svoju suglasnost da se naplate potraivanja odreenog vjerovnika zaplijene svi rauni koje dunik ima kod banaka te da se novac s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom sadranom u toj ispravi, izravno isplauje vjerovniku. Zadunica je u biti izjava o zapljeni rauna, jedan je od instrumenata osiguranja naplate potraivanja. To je isprava kojom korisnik kredita, sudunik ili jamac daju suglasnost banci da zbog naplate potraivanja moe plijeniti sredstva na svim njihovim raunima koje imaju otvorene u bilo kojoj financijskoj instituciji. Vjerovnik moe svoja prava iz zadunice prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom sluaju stjeu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik. Na prijenos prava iz zadunice kao vrijednosnog papira na odgovarajui se nain primjenjuje odredba ZOO-a o cesiji, te opa pravila o ustupanju. 812. Bjanko zadunica i temeljna oznaka s obzirom na izdavatelja / to je bianko zadunica? Navedite i temeljnu oznaku s obzirom na izdavatelja! Bjanko zadunica je isprava na kojoj je javno ovjerovljen potpis dunika trgovca i kojom on daje suglasnost da se radi naplate vjerovnikove trabine iji e iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi rauni kod banaka te da se novana sredstva s tih rauna, u skladu s njegovom izjavom sadranoj u toj ispravi, izravno s rauna isplate vjerovniku koji je odreen u ispravi ili koji e naknadno biti u nju upisan. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku. Navedenu ispravu s naknadno upisanim iznosom trabine i podacima o vjerovniku banci dostavlja vjerovnik s uincima dostave pravomonoga sudskog rjeenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu banke, preporuenom poiljkom s povratnicom ili preko javnoga biljenika. Za bjanko zadunicu propisan je obrazac. To je zgodno npr. kod kafia tj. kada se ne zna unaprijed koliki e dug dunika biti (npr. obrazac sa dugom do 100.000 kuna). 23

Temeljna oznaka s obzirom na izdavatelja je da mora postojati namjera da sastojke koji nedostaju popuni netko drugi. Obinu zadunicu moe izdati svaka fizika i pravna osoba, a bjanko zadunicu samo trgovac i po tome je ta zadunica institut trgovakog prava. 813. Razlika bianko i obine zadunice u bjanko zadunici ne moraju biti naznaeni osoba vjerovnika, kao ni svota dune trabine, bjanko zadunicu moe izdati samo trgovac, bjanko zadunica moe se izdati samo s naznakom najvie svote, odnosno jednog od propisanih apoena, bjanko zadunicu ne sastavlja sam dunik (to ini kod obine zadunice), nego se moe izdati samo na propisanom obrascu. Najbitnija razlika ove dvije vrste zadunica je da bjanko moe izdati samo trgovac i to na propisanom obrascu, a obinu bilo koja fizika osoba i ne mora biti na nikakvom posebnom obrazcu. 814. Tri temeljne prednosti zadunice u odnosu na mjenicu / Razlike izmeu zadunice i mjenice Zadunica je sigurnija od mjenice jer: ne prestaje vaiti dok se vjerovnik ne namiri odnosi se na sve raune koje dunik ima kod financijskih institucija, to nije sluaj kod mjenice ima ovrnopravni uinak, a takoer je i bri i jednostavniji nain osiguranja plaanja (mjenica je puno kompliciranija i skuplja za vjerovnike). Vjerovnik zadunicu odnese na banku komitenta i banka je obavezna sva sredstva koja se trenutno nalaze na raunu preusmjeriti na tvrtku vjerovnika (naravno, u protuvrijednosti iznosa zadunice). Isto tako daje obavijest svim drugim bankama da u sluaju postojanja drugih rauna i sredstava na njima preusmjere novac na vjerovnikovu banku koja e to prebaciti na raun vjerovnikove tvrtke. Takoer ako na raunu trenutno nema novaca, zadunica stoji kod banke i dok god se na raun vjerovnika ne isplati iznos na koji je ona potpisana, ne prestaje vaiti. Za razliku od toga, mjenicu vjeorvik moe odnijeti na banku, ali ona ne vrijedi za ostale raune po ostalim bankama. Takoer kod mjenice ukoliko nema sredstava na raunu nema se vjerovniku to prebaciti, a ona nema tu snagu da je prioritet odnosno da e se vjerovniku prebaciti neki budui priljevi na raun. 815. Platni promet Platni promet su sva plaanja izmeu pravnih i fizikih osoba u svrhu podmirenja novanih dugova, odnosno naplate novanih trabina. 816. Kad je RH postala samostalna? dan antifaistike borbe: 22. lipnja dan dravnosti: 25. lipnja tada je proglaena hrvatska samostalnost (tim danom se obiljeava povijesna odluka Sabora donesena istoga datuma 1991. godine o pokretanju postupka razdruivanja od ostalih jugoslavenskih republika) dan pobjede i domovinske zahvalnosti: 5. kolovoza dan neovisnosti: 8. listopada (tim danom se obiljeava sjeanje na dan kada je Sabor Republike Hrvatske 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih dravnopravnih veza Republike Hrvatske s bivom dravom SFRJ.)

23