2.

Opi podaci o mostovima

2. OPI PODACI O MOSTOVIMA

Na poetku pregleda opih podataka o mostovima dat e se prikaz uobiajenih naziva pojmova i dijelova mosta. Neki od njih su oznaeni na crteima 2.1-2.4, koji pokazuju razliite mostove i njihove dijelove.

Crte 2.1: Primjer armirano betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.2: Primjer kombiniranog cestovno-eljeznikog mosta s elinom reetkastom konstrukcijom i kolnikom dolje, pojmovi i nazivi dijelova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
4

2. Opi podaci o mostovima

Crte 2.3: Primjer uzdune dispozicije betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.4: Poprena dispozicija betonskog grednog mosta, pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.5: Betonski gredni most sanduastog poprenog presjeka, pojmovi i nazivi dijelova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
5

2. Opi podaci o mostovima

2.1 OPI POJMOVI

Most je graevina kojom prelazimo neku zapreku. Propust je most malog otvora, do oko 4-10 m. Otvor mosta je razmak izmeu unutranjih ploha stupova. Ako most sadri vie otvora, govorimo i o ukupnom otvoru koji ini zbroj duljina svih pojedinih otvora. Duljina mosta je razmak izmeu osi leaja na upornjacima. Ukupna duljina mosta je razmak izmeu rubova krila na upornjacima. Raspon mosta je razmak izmeu osi leajeva rasponske konstrukcije, odnosno izmeu osi stupova. Ako most ima vie otvora, imat e njegova rasponska konstrukcija toliko i raspona. Rasponska konstrukcija ili glavna konstrukcija je nosiva struktura koja premotava otvor mosta. irina mosta je razmak izmeu unutranjih ploha ograda. Razlikuju se i irine kolnika, hodnika, traka, prostora za ogradu, meupojasa i sl. Niveleta mosta je linija koja prolazi sredinom kolnika u pogledu sa strane. To je osnovna linija u njegovom uzdunom presjeku. Nagib nivelete predstavlja uspone i padove nivelete po duini mosta. Uzdizanje nivelete je visinska razlika najnie i najvie toke nivelete na mostu. Os prometnice je tlocrtna linija sredine kolnika prometnice koje prelazi preko mosta. Ta os postoji i na mostu. Os mosta obino je simetrala mosta na pogledu sa strane na mostu. Uzduna dispozicija mosta ili uzduni razmjetaj, je raspored otvora i stupova mosta u pogledu sa strane na most. Poprena dispozicija mosta ili popreni razmjetaj mosta, je razdioba irine mosta na hodnike, trake i kolnike za razne prometne svrhe. Poprena dispozicija konstrukcije mosta je raspored sastavnih dijelova nosive konstrukcije u njenom poprenom presjeku. Razlikujemo nagibe kolnika, hodnika, meupojasa i sl. Donji ustroj mosta ine oni dijelovi koji se nalaze ispod vrha leajeva rasponske konstrukcije. Gornji ustroj mosta ine oni dijelovi mosta koji se nalaze iznad vrha leajeva rasponske konstrukcije. Pomost ine oni dijelovi mosta koji se nalaze izmeu glavnih nosaa mosta i ploha kolnika i hodnika. Konstrukcija kolnika je nosiva konstrukcija preko koje se optereenja s kolnika i hodnika prenosi na glavne nosae mosta. Slobodni profil je otvor kroz kojeg moe prolaziti promet iznad ili ispod mosta. Stoga se razlikuje slobodni profil na mostu i slobodni profil ispod mosta. Prilazi mosta ili rampe, su sektori prometnice preko kojih se s otvorene ceste nailazi do mosta.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
6

2. Opi podaci o mostovima

2.2 NAZIVI DIJELOVA MOSTA

Dijelovi svakog mosta mogu se globalno svrstati u gornji i donji ustroj. Najei sastavni dijelovi i njihovi nazivi su nie navedeni, a neki od njih su prikazani na crteima 2.1-2.13.

Crte 2.6: Primjer kombiniranog mosta za cestovni promet, tramvaj i pjeake - pojmovi i nazivi dijelova. Most ima uputeni kolnik i punostijene glavne eline nosae grednog sustava

Crte 2.7: Primjer poprene dispozicije mosta iz punostijenih elinih grednih nosaa spregnutih s betonskom kolnikom ploom - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.8: Neki dijelovi mosta i njihovi nazivi MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
7

2. Opi podaci o mostovima

Crte 2.9: Primjeri lunih mostova kojima su glavni nosai masivni svodovi - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.10: Primjeri suvremenog lunog mosta - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.11: Primjer ovjeenog (zauzdanog) mosta - pojmovi i nazivi dijelova

Crte 2.12: Primjer viseeg mosta - pojmovi i nazivi dijelova MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
8

2. Opi podaci o mostovima

2.2.1 Donji ustroj mosta Upornjaci su krajnji stupovi na koje se oslanja rasponska konstrukcija. Na njima prestaje nasip i poinje most. Mogu se sastojati od ovih dijelova: Stup upornjaka Krilo upornjaka Temelj stupa upornjaka Temelj krila upornjaka unj pokosa nasipa Podnoni zidi pokosa nasipa Zidi upornjaka Leajna greda Leajni kvader Klupica

Stupovi su dijelovi mosta koji podupiru rasponsku konstrukciju izmeu upornjaka. Mogu biti temeljeni na suhom i u vodi. U drvenim mostovima za stupove se koriste nazivi jaram i stupite, ovisno o njihovoj konstrukciji. Stupovi mogu imati: Temelj stupa Tijelo stupa, stup u uem smislu. Leajnu gredu, nosivi blok na kojeg se naslanja leaj ili leajna klupica. Obino je smjeten unutar leajne grede. Leajna klupica, uzdignuti dio iznad vrha stupa na kojeg se neposredno oslanja leaj. Preke i druge spojne elemente kod sloenih stupova. Ledobran i ledolom, posebne dijelove uzvodno od (ispred) stupa zbog zatite od leda, plovnih predmeta ili plovila Kod viseih i ovjeenih mostova glavni stupovi koji se uzdiu visoko iznad razine kolnika zovu se piloni. Preko njih je objeena uad za vjeanje rasponske konstrukcije mosta. Leajevi su posebni dijelovi na koje se neposredno naslanja rasponska konstrukcija. Spram mogunosti i naina relativnog pomicanja okretanja rasponskog sklopa, u odnosu na donji ustroj razlikujemo: Nepokretni leaj ne doputa nikakva meusobna pomicanja rasponske konstrukcije i donjeg ustroja. Pokretni leaj doputa pomicanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu. Linijski leaj doputa okretanje rasponske konstrukcije oko jedne crte. Tokasti leaj doputa okretanje rasponskog sklopa u svim pravcima. Klizni leaj omoguava pomak rasponske konstrukcije u eljenom pravcu klizanjem. Njihajui ili pendl leaj, formiran od kratkog obostrano zglobno prikljuenog stupa, omoguava pomicanje i kretanje rasponskog sklopa u eljenom pravcu. Prijelazne ploe su armiranobetonske ploe na nasipu iza upornjaka. Jednim se rubom oslanjaju na upornjak, a preostalim dijelom na nasip. Slue za izjednaavanje vertikalnih pomaka izmeu krute konstrukcije mosta i elastinog nasipa, odnosno za sigurnost i udobnost prijelaza s mosta na nasip.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Opi podaci o mostovima

2.2.2 Gornji ustroj mosta Glavni nosai slue za prijenos sila s gornjeg ustroja na stupove i upornjake. Za njih se jo koriste nazivi: rasponski nosai, rasponska konstrukcija, glavna nosiva konstrukcija ili pak rasponski sklop (ovaj pojam ukljuuje i druge konstruktivne elemente gornjeg ustroja). Kod glavne konstrukcije susreu se sljedei nazivi: Sustav nosaa je njegov raunski (statiki) sustav. Pojasevi nosaa su njegovi rubni dijelovi po visini. Razlikuje se gornji i donji pojas nosaa. Visina nosaa je visinski razmak njegovih pojaseva. Moe biti stalna ili promjenjiva po duljini nosaa. Ispuna nosaa je dio nosaa izmeu pojaseva. Moe biti puna (obino se naziva hrbat ili rebro) i oupljena (najee je reetkasta). irina nosaa se obino odnosi na irinu njegovog gornjeg pojasa, donjeg pojasa ili ispune (hrpta). Osni ili svijetli razmak nosaa je njihov odgovarajui razmak u poprenom presjeku mosta. Tip konstrukcije ili sustav konstrukcije, je naziv obino vezan za nain njenog noenja (ploasta, gredna, okvirna, luna, zavjeena, visea itd.). Greda T presjeka je greda povezana s ploom. Jo se zove i rebrasti nosa. Sanduasti nosa je nosa sanduastog poprenog presjeka. Tvori ga kolnika ploa, rebra i donja ploa. Ploasti nosa je nosa kod kojeg ploa premotava otvor mosta. Okvirni nosa je obino formiran od rasponske konstrukcije koja premotava otvor mosta, stupova i upornjaka mosta. Luni nosa je nosa zakrivljenog oblika. Kad je takav nosa znaajno irok u odnosu na njegov raspon, nazivamo ga svodom. Ovjeen nosa je nosa ovjeen s pomou kosih uadi. Visei nosa je nosa objeen o lananicu. Zategnuti nosa ili prednapregnuta traka je nosa kod kojeg je lananica i kolnika konstrukcija sadrana u jednom nosivom elementu. U svoenim ili lunim konstrukcijama i mostovima postoje i drugi nazivi i pojmovi, primjerice: Strelica, intrados, ekstrados, os luka ili svoda. Unutranja ploha, vanjska ploha, tjeme, bokovi, pete, itd. eoni zidovi ili spandrel, nadozid, nadsloj, tedni otvori itd. Kod ovjeenih mostova susreu se jo pojmovi: kosa uad. Popreni nosai su dijelovi nosivog sklopa koji meusobno povezuju glavne nosae. Kod nekih se sklopova mogu razlikovati osnovni (obino nad leajima) i sekundarni (obino u polju) popreni nosai. Poduni nosai, ili sekundarni uzduni nosai, su dijelovi nosivog sklopa koji lee uzduno kao i glavni nosai, ali nisu ukljueni u glavni prijenos sila. Kolnik je ploha namijenjena vozilima. Kolovoz je gornji stroj kolnika po kojemu se odvija promet. Hodnik, ili plonik, je ploha namijenjena prolazu ljudi. Ponekad se naziva i pjeaka staza.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
10

2. Opi podaci o mostovima

Rubnjak je uvreni rub pjeakih hodnika na spoju s kolnikom. Ograda je dio koji sprjeava pad s mosta. Odbojnik je element koji titi od izlijetanja vozila. Vijenac je postrani zavretak hodnika ili traka mosta. Zatitni trak je rubni prostor uz kolnik koji je predvien radi osiguranja da vozila ne zalaze u prostor za pjeake, u ograde ili u nosae. Dilatacijska naprava, ili prijelazni ureaj, slui za premotenje reke u plohi kolnika na spoju rasponske konstrukcije i upornjaka, a kod dugih mostova i izmeu dijelova rasponske konstrukcije. Izolacija je vodonepropusni sloj izmeu kolnike ploe i betona. Odvodnja mosta je sustav za uklanjanje voda s gornjih povrina mosta. Konzola hodnika je poprena istaka na kojoj se nalazi hodnik. Kapa je betonska ploa na konzoli hodnika. Vjetrovni spreg, ili vjetrovni vez, je nosa koji preuzima horizontalne sile vjetra. Popreni vez, ili popreni spreg, je nosa koji ukruuje most u poprenom smjeru. Portali mosta su nosai koji osiguravaju prijenos sila i stabilnost popreno na most. Obino se sastavljaju na krajevima mosta ili na osloncima rasponske konstrukcije. Koni spreg je nosa koji prenosi uzdune kone sile s konstrukcije kolnika na glavne nosae. Spreg vijuganja je nosa koji preuzima bone udarce s podunih nosaa na poprene. Iz priloenih slika moe se uoiti da svaki most ne mora imati sve prethodno navedene dijelove. Kod velikih mostova neki dijelovi mogu sluiti za vie svrha. Primjerice, u ploastim armiranobetonskim mostovima glavna ploa koja premouje otvor djelovat e i kao: glavni nosa, konstrukcja kolnika, popreni nosai, vjetrovni i koni spreg.

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

11

2. Opi podaci o mostovima

Neke uobiajene visine kod mostova posebno su prikazane na slici 2.13. To su: Ukupna visina (vu) je visina od dna najnieg temelja do najvie toke nosivog sklopa. Visina konstrukcije (vk) je visina od donjeg do gornjeg ruba nosivog rasponskog sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta. Slobodna visina (vs) je visina od plohe donje prometnice, ili od mjerodavne visine vode, do donjeg ruba rasponskog sklopa. Moe biti razliita uzdu mosta. Raspoloiva visina (vr) je visina od mjerodavne razine vode, ili donje prometnice, do nivelete mosta. Graevna visina (vg) je visina od dna temelja do nivelete. Konstruktivna visina (vv) je visina od donjeg ruba rasponske konstrukcije do nivelete. Debljina kolovoza (dk) obino je ukljuena u ovu visinu.

Crte 2.13: Neke uobiajene visine kod mostova

2.3 PODJELA MOSTOVA

Sistematizacija mostova moe se vriti na razliite naine, a uobiajena je po dva osnovna kriterija na: vrste mostova i tipove mostova. Po vrstama, mostove dijelimo prema vanjskim okolnostima. To je podjela openitog znaenja mosta kao utilitarne graevine. Po tipovima dijelimo mostove prema osobitostima njihove nosive konstrukcije. Ova se podjela odnosi zapravo na glavnu rasponsku konstrukciju i prvenstveno je zanimljiva graditeljima mostova. 2.3.1 Vrste mostova Po vrstama mostove moemo podijeliti na razne naine; primjerice prema svrsi, mjestu, znaenju, veliini, trajnosti ili fiksnosti. Tako se dobivaju ove grupacije mostova: 2.3.1.1 Vrste mostova po svrsi ili po prometu na njima Cestovni mostovi eljezniki mostovi Pjeaki mostovi Mostovi za kombinirani promet Mostovi za vodovode i kanale (akvadukti)
12

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Opi podaci o mostovima

Zatitni mostovi Kranski mostovi Mostovi prenosila Kombinirani mostovi

2.3.1.2 Vrste mostova po mjestu, poloaju i vrsti zapreke Gradski mostovi Mostovi preko rijeka i vodotoka Mostovi nad udolinama i obroncima (vijadukti) Mostovi preko prometnica (nadvonjaci i podvonjaci) Mostovi na prilazima (rampama) Mostovi nad provalijama Mostovi preko morskih tjesnaca Mostovi na inundacijama Mostovi u parkovima Tvravni mostovi Nadvonjaci; nadvonjak prevodi prometnicu iznad razine okolnog terena na kojem se nalazi druga prometnica. Podvonjaci; podvonjak prevodi prometnicu ispod razine okolnog terena na kojem se nalazi druga prometnica. Ponekad se za isti objekt koriste oba termina. Primjerice, pri prolazu ceste iznad eljeznike pruge, govori se o cestovnom nadvonjaku ili pak eljeznikom podvonjaku Lokalni mostovi Tranzitni mostovi Magistralni mostovi Sabirni mostovi Industrijski mostovi

2.3.1.3 Vrste mostova po njihovom prometnom znaenju

2.3.1.4 Vrste mostova po veliini njihova otvora Mali mostovi ili propusti. Propusti su mostovi otvora od oko 6 - 10 m. Obino se grade po tipskim projektima. irina i visina otvora obino se odreuju na temelju zahtjeva propusnosti ili prometnih zahtjeva. Mostovi osrednje veliine otvora; obino nadvonjaci, podvonjaci ili vijadukti Veliki mostovi 2.3.1.5 Vrste mostova po njihovoj projektiranoj trajnosti Provizorni mostovi su oni kod kojih je predvien period uporabe krai od vremena trajnosti gradiva od kojeg su nainjeni. Obino se grade zbog potrebe to hitnijeg uspostavljanja prometa. Privremeni mostovi su oni koje predviamo za odreeni period, krai od vremena trajnosti grae. Takvi su primjerice mostovi koje trebamo samo za vrijeme gradnje nekog objekta. Polustalni mostovi su oni mostovi koje gradimo da traju to due, ali ne unedogled. Stalni mostovi su oni mostovi koje gradimo s tenjom da traju u daleku budunost. Sa stanovita projektom predviene raunske sigurnosti nosivih konstrukcija, propisima su obino definirani koeficijenti sigurnosti za pojedine kategorije objekata. Ukoliko pak nisu, treba ih definirati u dogovoru s investitorom.
MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature
13

2. Opi podaci o mostovima

2.3.1.6 Vrste mostova po fiksnosti. Nepokretni mostovi su oni mostovi iji su svi dijelovi nepokretni. Pokretni mostovi su oni mostovi kod kojih se moe vriti premjetanje dijelova (obino rasponskog sklopa) radi poveanja slobodnog prostora za prolaz prometa ispod mosta. Pomicanje rasponskog sklopa moe se vriti na razliite naine uvlaenjem, dizanjem, okretanjem, rasklapanjem i sl. 2.3.1.7 Vrste mostova prema nainu oslanjanja nosivog sklopa Klasini mostovi imaju potpore temeljene na vrstom tlu. Plutajui (pontonski) mostovi su oni mostovi kod kojih je rasponska konstrukcija oslonjena na plutajue pontone. Uronjeni mostovi (uronjeni tuneli) su oni mostovi kod kojih je zatvorena uplja cijev, kao glavna rasponska konstrukcija, uronjena ispod vode. Cijev je od isplivavanja osigurana sidrenjem za dno vodene prepreke, ili je pak oslonjena na glavu pilona (vlastita masa vea od uzgona). Promet se odvija kroz cijev. 2.3.1.8 Vrste mostova prema oblikovnim stilovima Zapravo, nekih jasnih stilova tokom stoljea u mostovima nema, u onom smislu koji postoji u arhitekturi. Ipak, postoje naini graenja i nazori u mostovima kroz povijest iz kojih rezultiraju razlike izmeu mostova pojedinih epoha i pokrajina. Tako se neki mostovi mogu ocijeniti kao: Mostovi orijentalnog tipa Mostovi rimskog doba Mostovi srednjeg vijeka Mostovi Renesanse Mostovi novog doba

2.3.2 Tipovi mostova Po tipu mostove moemo takoer podijeliti na razne naine. Primjerice, prema otvorima, poloaju kolnika, tlocrtnom poloaju i obliku, obliku glavnih nosaa, tipu konstrukcije, gradiva za nosive sklopove, statikom sustavu itd. Tako se mogu dobiti ove grupacije mostova: 2.3.2.1 Tipovi mostova po uzdunom rasporedu otvora: Mostovi s jednim otvorom Mostovi s dva i vie jednakih ili razliitih otvora Simetrini i nesimetrini mostovi 2.3.2.2 Tipovi mostova po obliku nivelete: Mostovi s ravnom, vodoravnom ili nagnutom niveletom Mostovi sa zaobljenom, izboenom ili udubljenom niveletom 2.3.2.3 Tipovi mostova po poloaju kolnika: Mostovi s kolnikom gore Mostovi s kolnikom dolje Mostovi uputenog kolnika Mostovi promjenjivog uzdunog poloaja kolnika
14

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

2. Opi podaci o mostovima

Pokriveni mostovi Viekatni mostovi 2.3.2.4 Tipovi mostova po tlocrtnom poloaju i obliku: Okomiti mostovi Kosi mostovi Mostovi u pravcu Mostovi u zavoju

2.3.2.5 Tipovi mostova po pretenom gradivu glavnog sklopa: Drveni mostovi (podjela prema vrsti drveta i grae) Metalni mostovi: od lijevanog gvoa od elika od aluminija Masivni mostovi: od prirodnog kamena od opeke od nearmiranog betona od klasino armiranog betona prednapeti mostovi Mostovi od kombiniranih materijala 2.3.2.6 Tipovi mostova prema nainu izrade glavne konstrukcije Drveni nosai: tesarski vezani avlani spojeni vijcima i modanicima lijepljeni Metalni nosai: zakivani zavareni spojeni vijcima (obini i prednapeti) Masivni nosai: zidani betonirani na mjestu predgotovljeni i monolitizirani 2.3.2.7 Tipovi mostova prema tipu nosive konstrukcije Ploasti mostovi (puni i uplji) Gredni mostovi (rebrasti, sanduasti, punostijeni, reetkasti) Okvirni mostovi (s vertikalnim i kosim stupovima) Luni mostovi Visei mostovi Ovjeeni mostovi (mostovi s kosom uadi) Zategnuti (napeti) mostovi Mostovi sloenih tipova nosivih sklopova

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

15

2. Opi podaci o mostovima

2.3.2.8 Tipovi mostova prema nainu prijenosa sila s konstrukcije mosta na temeljno tlo: Nosai bez potiska (horizontalnih sila) na tlo: slobodno poloeni nosai sa i bez prepusta kontinuirani nosai sa i bez zglobova okviri i lukovi sa zategama visei nosai u sebe usidreni ovjeeni nosai Nosai s potiskom na tlo: luni nosai bez zatega okvirni nosai bez zatega visei nosai 2.3.2.9 Tipovi mostova prema obliku pojasa glavnog sklopa: Mostovi s ravnim nosaima konstantne visine Mostovi s ravnim nosaima ojaani vutama uz leaje Mostovi s ravnim nosaima promjenjive visine Mostovi sa zakrivljenim nosaima konstantne i promjenjive visine

MOSTOVI - Odabrani tekstovi iz literature

16