PISMENA PRIPREMA NASTAVNOG SATA kola: JU Mainsko-saobraajna mjeovita srednja kola Predmet: Informatika Razred: trei(III) kolska godina:

2012/13 Datum: 04.12.2012 Broj sata: 6 Nastavnik: Admir Daferovi Nastavna cjelina: Nizovi Nastavna jedinica: Dvodimenzionalni nizovi (polja) Tip sata: obrada novog nastavnog sadraja Nastavne metode: Metoda usmenog izlaganja, nastavnog razgovora, metoda ilustracije Nastavni oblici: Frontalni, individualni i grupni oblik rada Nastavna sredstva i pomagala: - Udbenik, nastavni listi - projektor - osnovna nastavna sredstva Cilj obrade nastavne jedinice: Nauiti ta su dvodimenzionalni nizovi, kako se deklariraju i njihovu primjenu Zadaci koje treba ostvariti da bi se postigao cilj: a) Obrazovni zadaci: - upoznati uenike sa dvodimenzionalnim nizovima, - upoznati sa optim oblikom dvodimenzionalni nizova , - objasniti ta dvodimenzionalni nizovi omoguavaju b) Funkcionalni zadaci: - razvijati interes, panju, koncentraciju, - razvijati smisao za uoavanje analogija c) Odgojni zadaci: - izgraivanje individualnog interesa i motivacije, - razvijati i poticati upornost, sustavnost, tonost, usavravanje radnih navika, - razvijati upornosti i marljivosti u rjeavanju postavljenih zadataka Didaktiko- metodika struktura asa:

STRUKTURA NASTAVNOG SATA

Etape Sadraj sata
Kratak uvod u sat Najava teme Motiviranje uenika Openito o dvodimenzionalnim poljima 2. Deklariranje dvodimenzionalni nizovi 3. Zadatci sa nizovima - Ponavljanje obraenog gradiva - Odgovaranje na uenika pitanja

Oblici rada

Metoda rada

Vrijeme
5 min.

Pripremna 1. Sredinja

Frontalni oblik rada Razgovor Razgovor, metoda ilustracije Usmeno izlaganje

Razgovor

Frontalni, individualni i grupni oblik rada

Frontalni oblik rada

35 min.

Zavrna

5 min.

Literatura za pripremu nastavnika: 1. Udbenik: 2. Internet adrese:

ARTIKULACIJA SATA
Uvodni dio sata:
Poeti sat razgovorom s uenicima da primjeri programa koje smo dosad radili su unosi brojeva jedan po jedan, meutim u vedini realnih problema tok programa nije takav i jedinstven pri svakom izvoenju. Redovito postoji potreba da se brojevi pomodu for petlje unose, te da se omogudi njihovo sortiranje i redanje po veliinama. Najava teme dananjeg sata: na ovom satu demo spomenuti nizove, a glavnu rije demo voditi oko jednodimenzionalni nizova i ta oni omogudavaju .

Glavni dio sata: Postaviti uenicima pitanje ta su nizovi ?, a oekivani odgovor bio bi, niz podataka . - Nizovi su skupine podataka koji predstavljaju jednu cjelinu. Kako dijelimo nizove? (oekivani odgovor: jednodimenzionalne i dvodimenzionalne) Polja mogu biti: 1. jednodimenzionalna 2. viedimenzionalna.

Dvodimenzionalni nizovi su nizovi kod kojih je poloaj elemenata odreen s dva indeksa (tabele,matrice). Dvodimenzionalni nizovi su najlaki nain zapisivanja i kasnijeg koritenja niza podataka (npr. broj uenika), i zbog toga je vano nauiti pravilno ih koristiti. Prvi indeks (kojeg demo mi oznaavati sa slovom i ) oznaava indeks reda, a drugi indeks stupca (oznaen sa j ). Indeksi mogu biti broj, aritmetiki izraz ili opseg izmeu najnie i najvie vrijednosti. U praksi, to izgleda ovako:
n=3 i=1 i=2 i=3 j=1 x[1,1] x[2,1] x[3,1] j=2 x[1,2] x[2,2] x[2,3] j=3 x[1,3] x[2,3] x[3,3]

int Tablica[3][5]; 1. stupac 214 2. stupac 101 3. stupac 4. stupac 5. stupac

1. redak 2. redak 3. redak

lanove tog dvodimenzionalnog polja dohvadamo preko dva indeksa: prvi je odreen retkom, a drugi stupcem u kojem se podatak u tablici nalazi. Ne zaboravimo pritom da je poetni indeks 0: Tablica[0][0] = 214; // 1.redak, 1.stupac Tablica[2][1] = 101; // 3.redak, 2.stupac Pravila koja vrijede za jednodimenzionalna polja vrijede i za viedimenzionalna polja. lanovi viedimenzionalnog polja mogu se takoer inicijalizirati prilikom deklaracije: int Tablica[3][5] = { {11, 12, 13, 14, 15}, {21, 22, 23, 24, 25} };

Primjer 1: Treba unijeti lanove dvodimenzionalnog polja pa ih ispisati u obliku tablice. int X[2][3]= { {1,2,3}, {4,5,6}}; Ispis je oblika: 1 2 3 4 5 6 #include <iostream> using namespace std; int main () { int i,j; int X[2][3]= { {1,2,3}, {4,5,6}}; for(i=0;i<2;i++) { for(j=0;j<3;j++) { cout<<X[i][j]<<" "; } cout<<endl; } return 0; }

Zavrni dio sata: Ponoviti zajedno sa uenicima temu te dati zadatak za domadi rad: 1. ispisati indekse za zadatak uraen na asu. Izgled ploe int Tablica[3][5]; Tablica[0][0] = 214; // 1.redak, 1.stupac Tablica[2][1] = 101; // 3.redak, 2.stupac int Tablica[3][5] = { {11, 12, 13, 14, 15}, {21, 22, 23, 24, 25} }; #include <iostream> using namespace std; int main () { int i,j; int X[2][3]= { {1,2,3}, {4,5,6}}; for(i=0;i<2;i++) { for(j=0;j<3;j++) { cout<<X[i][j]<<" "; } cout<<endl; } return 0; }