Arnold Angenendt | to je to kranstvo donijelo dobroga?

Danas se jako otro napadaju svi propusti koje su si dopustile i doputaju Crkve. Meutim samo jedan pogled u djela vodeih povjesniara pokazat e nam i drugu stranu kranstva.

U poetku bijae vjera Povjesniar Heinrich August Winkler svoju je Povijest Zapada otpoeo jednom reenicom koja zvui biblijski: poetku bija!e vjera: vjera u jednoga "oga# Za nastanak Zapada je bilo potrebno vi!e od monoteizma# $e%utim& bez njega se Zapad ne mo'e objasniti# (ito je njegovo kulturno)revolucionarno znaenje# *aime uvid u krivnju ali i nada u nadnaravnu pravdu& onda stvorenost svakog ovjeka na sliku "o'ju kao osloba%aju+a snaga ak i za robove# *a koncu speci,ino kr!+ansko razlikovanje izme%u bo'anskog i zemaljskog poretka& u emu je zaeta sekularizacija svijeta i emancipacija ovjeka#

-lino je berlinski medievalist $ichael "orgolte opisao .uropu kao prostor na kojem se na speci,ian nain probio monoteizam u usporedbi s drugim dijelovima svijeta& kao vjera u jednog stvoritelja i "oga univerzalnog vladara& izra'ena u tri religije# /ime se .uropa razlikuje od pretkr!+anske antike ali i od pluraliteta dalekog 0stoka# -toga je monoteizam u tom smislu .uropu stvorio& kako ka'e "orgolte u 1r!+ani& 2idovi& muslimani#

Europa je osnovana na monoteizmu.

Kranski Bog ljubavi

3lavna biblijska zapovijed je ljubiti "oga i bli'nje 4$k 56&78s9# /ek su razvijene monoteistike religije "oga proglasile predstavnikom pravednosti& +udore%a i ljubavi& tako u zadnje vrijeme tvrdi egiptolog :an Assmann# /ime je pokrenut jedan psiho) historijski razvoj# ;ovjek je analogno pravednom& +udorednom i ljube+em "ogu u sebi razvio ta ista svojstva postaju+i pravedni& +udoredni i ljube+i subjekt# /ako veli Assmann u knjizi $oralno razlikovanje ili njena cijena monoteizma#

Paul <e=ne& ,rancuski strunjak za srednji vijek& potvr%uje tog ljube+eg "oga nasuprot antikom religioznom svijetu: (no !to poganska religija nije mogla ponuditi je ljubav ljube+eg "oga# *ije postojao nikakav emocionalni odnos izme%u ovjeka i tog stranog i mo+nog bi+a### Pristalice tih religija u sebi ne vode dijaloge### kr!+anstvu +e pak ljubav i strast zauzeti mnogo ve+i prostor ### kroz etiku toplotu& pi!e u 3rko)rimska religija& kult& pobo'nost i moral#

Unutarnja izgradnja ovjeka dolazi iz monoteizma i njene predstave Boga koji ljubi.

ovjekoljublje .vangeliki strunjak za *ovi zavjet 3erd /hei>en u svojoj knjizi 0skazi vjere ka'e da ljubav kao najvi!a biblijska vrednota poma'e prepoznati sliku "o'ju u drugome ovjeku# -vako bogoslu'je je uvijek slu'enje i drugome# Antika niti je u 3rkoj niti u ?imu razvila neku op+u brigu za siroma!ne& kao kr!+ani# Paul <e=ne: 2idovska du'nost davanja milostinje dospjela je i u staru @rkvu& koja je s bolnicama& hospicijima i ubo'nicama izumila organizirano dobrotvorstvo& koje u sekularnoj ,ormi dalje 'ivi u socijalnoj dr'avi# /renutno su u svijetu glavi uzori toga sveti Aranjo i $ajka /ereza#

Moderna socijalna drava se razvila iz Biblije.

Osobni poziv 0z "o'je ljubavi prema svakom ovjeku slijedi i ,enomen osobnog poziva kakvog poznaje "iblija& dok antike religije takvu vrstu poziva ne poznaju# "og te pozvao prije nego li si nastao u majinoj utrobi& tako je odvijeka# 1 tome jo! dodijelio ti je posebnu karizmu& posebnu ulogu u me%uljudskoj interakciji# (sobni poziv 'eli slu'iti drugima i splesti se u jedno zajedniko $i s pretpostavkom da vjerujem& da se kajem i da ka'em Ba slu'bi# (d re,ormacije se osobni poziv sekularizirao u samodiscipliniranje# Za $aCa Webera& osnivaa religijske sociologije u *jemakoj& tek je kalvinistiko)protestantski etos proizveo takav tip koji se striktno dr'ao zajednikog dobra i koji je imun na svaku vrstu korupcije# Prema njegovom lanku Protestantska etika to je bilo ono novo#

0stoku ,ali disciplina koju je duh protestantizma uveo u .uropu& misli ruski povjesniar Aron 3urjeDitsch u (sobaE0ndividua u europskom srednjem vijeku# 1orupcija danas slovi kao najve+a svjetska prijetnja nakon atomske bombe& ak se i u komunistikoj 1ini

neobuzdano !iri# .uropska kriza samo jasnije pokazuje trenutno stanje u .uropi: katolika prijemljivost i kalvinistika otpornost#

Razvoj osobnog identiteta i profesionalnog integriteta je posljedica biblijsko-kr !anskog pozivanja.

Princip odgovornosti (dgovornost danas slovi kao sekularna vrijednost# -tajati pred "ogom u odgovornosti za svoj 'ivot koje je nekad imalo religiozno znaenje& danas se pretvorilo u kljunu rije politike# "udu+i se sudbina svijeta i ovjeka uzima u vlastite ruke time se pro!iruje stepen odgovornosti# *ismo odgovorni samo pred sobom& nego pred ovjeanstvom& pred povije!+u& pred stvorenjem# *ikada do sada ovjek nije imao odgovornost za op+u dimenziju i daleku budu+nost& a posebno ne za daljnje postojanje vrste# Za jednu tako odgovornu ulogu nije nas pripremala ni jedna dosada!nja etika 4izuzev religije9& a pogotovo ne vladaju+i znanstveni pogled na prirodu& veli ,ilozo, Hans :onas u svojoj knjizi Princip odgovornosti# ;ak i potvr%eni ateisti uzvikuju danas strahopo!tovanje prema stvorenju& prema onomu od "oga stvorenomu# "egda nja osobna ovjeanstva. odgovornost za#tijevana od Boga danas vai za budu!nost

Univerzalizam /ko je postajao kr!+anin morao je priznati jednakost sviju# Za one kr!tene u 1ristu nema vi!e: 2idov ) 3rkF *ema vi!e: rob ) slobodnjakF *ema vi!e: mu!ko ) 'enskoF 43al 6&6Gs9# 0susovim oima svi H majka& sestra i brat su mu oni koji vr!e volju (ca nebeskog 4$t 56& I89& a kod "oga je dobrodo!ao iz svakog naroda koji ga se boji i koji ini pravdu 4Bj 58& 7I9# -a stvaranjem prvog i jedinog ljudskog para monoteistiki "og prevladava mnogonastalost i utemeljuje jedinstvo ljudske rase# *ajjae veze& one krvne i rodbinske& moraju se nadi+i u korist univerzalne otvorenosti# :er @rkva je& prema jednom starocrkvenom de,iniranju& tamo gdje se mno!tvo naroda ujedinjuje#

Bana!nja .uropa& koja nikada nije bila politiki ujedinjena& u svojoj sr'i je rezultat duhovnih i kulturnih procesa& koji su skoro dva tisu+lje+a svoj centar imali u religiji& i to kr!+anstvu& smatra povjesniar Heinz -chilling u knjizi *ovo vrijeme# (d kr!+anske .urope do .urope dr'ava# $oderni nacionalizmi& proiza!li iz Arancuske revolucije& odnijeli su milijune 'ivota# *o i ovo je va'no: ideja .urope iza 5JKI# bila je speci,ino katolika utopija no!ena katolikim politiarima kao !to su Alcide de 3aspari& ?obert -chuman i 1onrad Adenauer& pi!e Winkler u svom drugom dijelu Bugog puta prema Zapadu#

$edan i jedini Bog je osnova za jedinstvo ljudske obitelji a samim time i jednakost svi# ljudi.

Ljudsko dostojanstvo *a svoju sliku stvori "og ovjeka& na sliku "o'ju on ga stvori& mu!ko i 'ensko stvori ih 4Post 5&6G9# -tvorenost na sliku "o'ju ogr+e ovjeka bo'anskom a!+u# Ailozo, :Lrgen Habermas u svojoj knjizi <jera i znanje upozorava na sr'no znaenje religije& tako i na ideju o ovjeku kao slici "o'joj& kojeg pored svih normativnih sadr'aja koje je donijelo prosvjetiteljstvo& sekularno dru!tvo ne smije otpisati# -ociolog religije Hans :onas u svojoj knjizi <jera kao opcija ka'e da su ljudska prava postala zagarantirana tek tamo gdje se pojedinca zaodjenjuje u transcendentnu svetost ine+i ga tako nepovredivim# A prije ovoga je u Principu odgovornosti zahtijevao ponovni povratak kategorije svetoga i nepovredivosti koju je uni!tilo prosvjetiteljstvo i time daju+i nesmetanu mogu+nost zadiranja u supstanciju kozmosa i ovjeka# 0 doista se kozmos mo'e osvetiti ako ga se previ!e maltretira& kao na primjeru klimatskih promjena# $e%utim& do'ivljava li se danas kao nepravda ako se nekom ovjeku povrijedi transcendentalna svetostM (vdje se dakle javlja problem teodiceje& kako "og mo'e dopustiti zloM %pak& ljudsko dostojanstvo se iscrpljuje transcendentalnim prekoraenjem.

Brak kao partnerstvo Banas crkvenjaci jedva da govore o seksualnosti i braku# $ora da smo zaboravili nekad dominantna ogranienja kojih moramo postati svjesni# <isoka smrtnost majki i djece dovelo je do toga da su se djevojke ve+ u 5K)5I)oj godini smatrane spolno zrelima te su u toj dobu bile udavane# BLrerova 4njemaki renesansni slikar i kipar& op# prev#9 majka je u 5I# stolje+u udata sa petnaest godina& rodila je 5Gero djece od kojih ju je troje

nad'ivjelo# $i smo svjesniji da je 'ena ,iziki slabija te da je ujedno objekt mu!kareve 'udnje# 1ao primjer nam slu'e svakodnevni izvje!taji zlostavljanja u 0ndiji# $e%utim posve izvan na!e svijesti stoji prevladavaju+e mi!ljenje starog svijeta da je 'ena zbog menstruacije i pora%anja neista# /akva stvarna i mentalna ogranienja dovela su do dominacije mu!karaca te su od 'ene napravili bezvrijedno bi+e# Polugu za ravnopravnost ponudila je ideja branog konsenzusa kojeg je propagirala antika stoa i kr!+anstvo# (ba partnera moraju pristati na brak# 1ako ovaj konsenzus i nije toliko samorazumljiv pru'it +e samo jedan pogled na :apan& 1inu& 0ndiju& islamski svijet i velike dijelovi A,rike gdje su roditelji udavali k+erke# "rani konsenzus je novi svjetski razvoj kojeg je potaklo kr!+anstvo& kako to beki socijalni etiar $ichael $itterauer ka'e u Za!to .uropaM -rednjovjekovni temelji jednog izuzetka: "rani konsenzus je bitni princip Nsupru'niko)centrirane obiteljiN kojoj je ### u sredi!tu H veza para# *a kr!+anskom principu konsenzusa poiva ### ideal ljubavnog braka& ali i njeno nalije& posebna osjetljivost veze koja poiva na osobnoj naklonosti i slobodnom izboru#

'natna je zasluga kr !anstva da se danas diljem svijeta brak razumijeva kao partnerstvo.

ijete Bjeca su osobito pro,itirala od kr!+anstva# *ovom zavjetu tako utivo predstavljeno blagoslivljanje djece od strane 0susa 4$k 58&5IssO Pk 5Q&5Iss9 je imalo nevi%ene posljedice# (vdje nije rije o tome da u izvan)kr!+anskom svijetu nije bilo ljubavi prema djeci# 0pak treba istaknuti da su prije djeca bila ubijana& neza!ti+ena& prodavana& zalagana i porobljavana& ak su slu'ila kao seksualne igrake# antici nije postojala meka pravna za!tita za djecu# /ako da belgijski seksualni prijestupnik $arc ButrouC tada i ne bi mogao biti osu%en# 1od kr!+ana je me%utim skroz drugaije# <e+ u prvom stolje+u Bidache zabranjuje oskrvnjavanje djeaka& pobaaj i ubijanje novoro%enadi# (d ovog kr!+anskog novog pristupa mo'e se povu+i crta do moderne deklaracije o za!titi djece *)a kao !to to radi kulturolog Hubertus Putterbach u knjizi Bjeca i kr!+anstvo# Znaju+i ovo& jo! su besramniji sluajevi seksualnog zlostavljanja od strane kr!+ansko)crkvenih struktura#

(ana nju za titu djece je kr !anstvo itekako potaklo.

!opstvo ?opstvo koje je starije od piramida uklonjeno je upravo od kr!+ana& a ne od 'idovstva ili islama# -in "o'ji koji se ponizio uzev!i lik sluge 4Ail 6&G9 trebao je i one najni'e uiniti sinovima i k+erima "oga# *akon !to je u srednjem vijeku rob postao osoba a ne vi!e stvar& slijedilo je ukidanje ropstva u 5Q# i 5J# stolje+u# Za povjesniara .gona Alaiga u -vjetskoj povijesti ropstva je to uinkoviti pokret osloba%anja kojeg je mogao razviti jedino Zapad#

Pretee nisu do!le iz prosvjetiteljstva& niti iz Arancuske revolucije& nego iz duhovnog prostora protestantskih manjina# kidanje ropstva je bilo religiozno motivirano i nije predvo%eno u jeziku ljudskih i gra%anskih prava# 0 uistinu je u Nvremenu razumaN ### samo mali broj .uropljana imao doticaja sa trgovinom robova i robovlasni!tvom& kako to zakljuuje Alaigov koleda :Lrgen (sterhammel u ?opstvo i zapadna civilizacija#

*o& ne treba zaboraviti ni to da je 1atolika crkva& koja je u srednjem vijeku iskorjenjivala ropstvo& u -jevernoj Americi i sama dr'ala robove# Banas je zabrana robovlasni!tva ra!irena po cijelom svijetu i vrsto zapisana u Beklaraciji o ljudskim pravima *)a#

Ukidanje ropstva je proizi lo iz kr !anstva& ali ne i iz )rkava.

Ubijanje "eretika i vjetica *ajte'a stvar kojoj kr!+ani danas moraju pogledati u oi jesu su%enja hereticima i vje!ticama# 1r!+anski temeljni pristup bio je revolucionaran# Bok se u svim ostalim religijama svetogr%e i te!ka hula na "oga ka'njavala smr+u& *ovi zavjet postupa drugaije# Posljednji sud protiv gre!nika se pridr'ava samo "ogu& kako se pripovijeda u prispodobi o p!enici i kukolju# Za ljude naime va'i: (boje ostavite do 'etve 4$t 57&6K) 789# enik Habermasa& ?ainer Aorst u tome vidi zaetak kr!+anske tolerancije# *a zemlji neka si ni jedan ovjek ne uzme za pravo suditi& jer to pripada samo "ogu& pi!e on u /olerancija u kon,liktu# 1ad dakle ljudi ne budu osu%ivali i ka'njavali uvredu "oga i napu!tanje neke religije& nastaje temelj moderne tolerancije i slobodnog izlaska iz neke religije#

$e%utim& i kr!+anstvo je tokom povijesti kr!ilo novozavjetnu slobodu# /oma Akvinski odobravao je su%enje heretika& a $artin Puther zadu'ivao je ovozemnu vlast da uni!te one koji hule na "oga# *asuprot tome prosvjetiteljstvo je izborilo vjersku slobodu& u svjetlu onoga ne upajte ni!ta# A obrazlo'enje Brugog vatikanskog sabora kada je rije o vjerskoj slobodi poziva se tako%er na ne upajte ni!ta#

*eporeciva je optu'ba da je @rkva podr'avala spaljivanje vje!tica& i to vi!estruko# -pecijalist s tog podruja Wol,gang "ehringer to gleda drugaije# Ba nije bilo @rkve bilo bi daleko vi!e 'rtava# :er u cijelom predmodernom vremenu bila je normalna potjera za vje!ticama& kako je to danas jo! uvijek u A,rici# *aprotiv @rkva je sve do kasnog srednjeg vijeka sve !to se oznaavalo kao vje!tiarenje odbacivala kao ne!to nestvarno# istinu su pape i crkveni sudovi& pa ak i inkvizicija& odbijali ubijati vje!tice i za vrijeme protjerivanja u ranoj moderni& !to je nama danas te!ko razumljivo# -mrtne presude su donosili svjetovni sudovi& naje!+e uz odobravanje pravnih ,akulteta& a ne teolo!kih#

Podaci iz kataloga o izlo'bi o vje!ticama iz 688J# u -pe=eru zau%uju# Apsolutna ve+ina& sudski procesi protiv vje!tica iz *ovoga vijeka su vo%eni kao legalni procesi po nare%enju svjetovnih sudova# 1on,esionalnost sudaca je igrala ### samo sporednu ulogu& veli povjesniarka ?ita <oltmer u <je!tice# $it i stvarnost# *asuprot tezi da su procesi protiv

vje!tica vo%eni zbog klerikalne nesno!ljivosti prema 'enama& pravnik Wol,gang -child veli da su vo%eni ne od klerika koji su patili od seksualnih problema& nego od svjetovnih vlasti& dakle od o'enjenih gra%ana# 0pak stoji nepobitna injenica da je znaajni broj crkvenih ljudi stajalo uz te procese& tako na primjer ,anatiki dominikanac Heinrich 1ramer sa svojim ;eki+em protiv vje!tica ali i re,ormator $artin Puther u Wittenbergu# *ajve+u odgovornost snose biskupi)knezovi& od kojih se oekivao tisu+ugodi!nji otpor protiv krvavog protjerivanja vje!tica& jer su pustili presu%ivanje svjetovnim sudovima# 0ako je ve+ prije nekoliko godina utvr%en u'asni broj od I8 888 osu%enih& i dalje se govori o 'rtvama u vjerojatno milijunskim brojevima& pi!e Arido $ann u Poraz religije# (pa'anja jednog vjernika#

*ajizrazitiji otpor do!ao je od jednog crkvenog ovjeka& isusovca Ariedricha -pee& ponovno se pozivaju+i na argument ne upajte ni!ta# (staje nam zakljuiti sa ?ainerom Arostom koji ka'e: -amo je ?ije "o'ja ljudsko oru'je& a ne prinuda i nasilje#

*r !anska sloboda odustaje od ubijanja oni# koji #ule na Boga i omogu!uje nenasilni izlazak iz religije.

#veuilite 0sus je biblijskoj glavnoj zapovijedi dodao ne!to grkoga& naime "oga ne ljubiti samo svim srcem nego i svim umom# 0z toga se razvila teologija& a u -rednjem vijeku i sveuili!te# Prema $ichaelu "orgolteu time se razvila jedna institucija koja je proizvela novu ,ormu znanosti i novi tip ovjeka# usporedbi sa "izantom& koji se prevrsto dr'i svoga kanona i tradicionalnih metoda& muslimana koji od svoga !kolstva dr'e podalje izazove grke ostav!tine& i 2idova koji su se kao i dotada koncentrirali samo na i!itavanje "iblije i /almuda& ine nam se inovacije zapadnog obrazovanja jako revolucionarnim zakljuak je povjesniara u 1r!+ani& 2idovi i muslimani# 0li kako :Lrgen -oterhammel u Pretvaranje svijeta ka'e& u usporedivim civilizacijama& kineskoj i islamskoj prije dodira sa Zapadom nije ,alilo uinkovitih sredstava za proizvodnju u preno!enje znanja# $e%utim europsko se sveuili!te razlikovalo po tome jer je ve+ u srednjovjekovnom ure%enju bilo relativno neovisno kao prostor sa vlastitim pravom# /akvo sveuili!te je postalo europski kulturni izvoz i danas tvori jedno od bazinih institucija modernog svijeta#

+veuili te nastalo iz kr !anskog razumijevanja i volje danas oblikuje svijet.

Umjetnost i religija *aravno da je i prije kr!+anstva postojala umjetnost# *ovi zavjet ak nastavlja starozavjetnu zabranu slika# nato tomu se pri ulazu u kr!+anske crkve nailazi na slike i skulpture# A na slici ?aspetog se kao nigdje drugo vidi bol patnje i smrti# (dmah nam na um padne $atthias 3rLneDald 45KGIE5KQ8)5I6Q9# *a oltaru u 0senheimu se bez zdvajanja osjeti najrealnija gorina# 0li $adona kao 'ena s djetetom& bilo puna majine radosti bilo puna majinskog bola#

*adalje gotika katedrala kao svijetle+i nebeski grad# 1ada jednom "o'ji slava obuzme svijet& sve +e se postati uzvi!eno# (vo obe+anje 'eli doarati katedrala sa svjetlosnim e,ektima u sredi!tu i sa svojim staklenim zidovima# Bodu!e i barok unosi svjetlo ali samo kao pogled u nebeski sjaj# .vo vidim nebesa otvorena i -ina ;ovjejega gdje stoji zdesna "ogu 4Bj G&IR9# /ako je uskliknuo prvomuenik -tjepan# Zbog toga imamo u baroku pogled uvis prema -vjetlu /rojstva#

Europska umjetnost je religiozno-kr !anski inspirirana i stoga osobito mnogostruka.