Sveuilite u Splitu Pomorski fakulete Split

Brodarske kompanije na pomorskom tritu

Swot analiza Atlantske Plovidbe
Studenti: Aneta Toma Katarina Vueti Maja eparovi Petra Blaji Mentor: dr.sc.Eli Marui Kolegij: Strateki menadment II

Split, 2012

Pomorsko trite na europskoj razini, tokom godina, razvijalo se ubrzanim tempom. To se moe zahvaliti sve veem povezivanju drava unutar Europske unije i Europe to omoguuje kretanje rasutog i generalnog tereta kao i dobara, openito, preko dravnih granica bez veih zadravanja. Takva fleksibilnost omoguila je i nagli rast i razvoj pomorskog trita kao i izjednaavanje u razvoju i primjeni tehnike i tehnoloke potpore. Upravo zbog takve povezanosti unutar Europe, dolo je do novog razvoja pomorskog trita u centralnoj i istonoj Europi. S obzirom da se na europskom pomorskom tritu oekuje godinji rast od 2%, Europa time i dalje ostaje najvee pomorsko trite rasutog tereta u svijetu.

Djelatnost potranje, kao to je brodarstvo, moe naruiti kapitalnu opremu od domaeg klastera ili u inozemstvu.

Djelatnost ponude, poput brodogradnje, u EU je sve vie i vie izloena stranoj konkurenciji iz June Koreje, Japana i Kine.
U budunosti e i djelatnost proizvodnje pomorske opreme, kao i djelatnost pomorskih usluga, doivjeti jednako tako snanu konkurenciju. Dugorono, djelatnosti ponude vie su ranjive na stranu konkurenciju nego to su to djelatnosti potranje; one e kupovati svoju kapitalnu opremu i usluge od najjeftinijih dobavljaa, bez obzira na njihovu lokaciju.

Svrha organizacije poduzea morskoga brodarstva jest svrsishodno se i koordinirano koristiti materijalnim i ljudskim resursima to su na raspolaganju kako bi se ostvarili optimalni poslovni rezultati. Zadaa menadmenta pritom je da kreira proces uporabe tih resursa i da se uinkovitom organizacijom uspostavi odreena struktura poduzea morskog brodarstva kojom e se postii racionalna uporaba resursa u skladu s postojeom okolinom. Rezultat organizacije kao procesa je neko odreeno organizacijsko stanje, tzv. organizacijska struktura. Procesom organizacije u poduzeima morskog brodarstva stvara se odreena organizacijska struktura ili se mijenja postojea, prilagoujui se zahtjevima trita i okruenja. Pomorskom poduzeu organizacijska struktura treba omoguiti da se optimalno slui ukupnim raspoloivim resursima i promptno reagira na sve utjecaje iz okruenja kako bi se osiguralo to stabilnije poslovanje.

Izgradnja takve organizacijske strukture morala bi osigurati pomorskom poduzeu specijalizaciju u proizvodnji prijevoznih (brodarskih) usluga, te maksimalnu racionalizaciju i konstantno sniavanje trokova poslovanja. Poduzea morskoga brodarstva posluju na izuzetno promjenjivim i nestalnim tritima (vozarinska trita, trita novih, rabljenih i brodova za staro eljezo), koja se kreu u nepravilnim ciklusima, to uvelike oteava donoenje bilo kakvih odluka, a posebice onih strateke prirode. Stoga teoretiari i pragmatiari s pravom istiu da je uspostavljanje ravnotee izmeu stabilnosti poduzea i njegove prilagodljivosti okruenju i turbulentnim promjenama na tritu (napose na prijevoznom pomorskom tritu i tritu brodskog prostora) jedan od temeljnih ciljeva pri strukturiranju svakog poduzea u 21. stoljeu.

Internacionalni karakter trita morskog brodarstva ini ga izloenijim globalnim gospodarskim kretanjima.
U tom smislu, poduzea morskog brodarstva, napose u razdobljima kriza, nestabilnog poslovanja i turbulentnih promjena u poslovanju u uvjetima globalizacije trita, upadaju u krizu poslovanja koja se prije svega oituje u opadanju prihoda i slabljenju solventnosti. Upravo takva okolina moe predstavljati veliku opasnost. Zbog toga, za uspjeno poslovanje poduzea morskog brodarstva menadment mu mora neprestano pratiti i predviati budua poslovna kretanja, kako bi se uoile potencijalne prilike, ali i prijetnje, te kako bi se pripremili valjani odgovori. Da bi opstala, poduzea morskog brodarstva prisiljena su se stalno prilagoavati tehnolokim i trinim promjenama. Upravo su promiljanje i uporaba razliitih metoda i instrumenata za borbu protiv krize od kljunog znaenja za opstanak poduzea morskog brodarstva na globalnom tritu.

 Atlantska plovidba, dioniko drutvo za meunarodni prijevoz robe i putnika osnovana je kao poduzee u Dubrovniku 27. svibnja 1955. godine. Pretvorba vlasnitva registrirana je 24. listopada 1994. godine kada je Atlantska plovidba upisana u registar Trgovakog suda u Splitu kao dioniko drutvo. Osnovna djelatnost Grupe Atlantska plovidba je prijevoz rasutih i vangabaritnih tereta na meunarodnom tritu i obalni prijevoz robe, te agencijsko poslovanje i hoteljerstvo kao ostale djelatnosti grupe. Najvei dio prihoda Grupa ostvaruje na meunarodnom tritu. OIB Drutva je 61063868086, a MBS 060003058.

Atlantska plovidba je drutvo u preteno privatnom vlasnitvu. Po veliini sredstava i ukupnog prihoda, sukladno odredbama Zakona o raunovodstvu, Atlantska plovidba je veliki poduzetnik. Atlantska plovidba d.d. Dubrovnik (Matica) , dri udjele slijedeih drutava:
1. Atlantic Conbulk Maritime Corporation, Monrovia (100% u vlasnitvu Matice), 2. Atlant Adria Corporation, Bahamas (4.999 dionica u vlasnitvu Matice i jedna dionica u vlasnitvu Atlantic Conbulk Maritime Corporation), 3. Atlant Heavy Lift Corporation, Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice), 4. Atlant Bulkers Corporation, Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice), 5. Atlant putnika agencija, Dubrovnik (100% u vlasnitvu Matice), 6. Grand Hotel Imperial, Dubrovnik (81,57% u vlasnitvu Matice), 7. Dubrovnik Airline d.o.o., ilipi (70% u vlasnitvu Matice), 8. Hotel Lapad d.d., Dubrovnik (85,89% u vlasnitvu Matice), 9. Atlant Tramp (100% u vlasnitvu Matice), 10. Hotel Lopud (100% u vlasnitvu Matice), 11. Atlant Panamax Co., Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice), 12. Atlant Handymax Co., Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice), 13. Atlant GG Shipping Co., Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice), 14. Atlant Cape Shipping Co., Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice), 15. Atlant Liberty Co., Marshall Islands (100% u vlasnitvu Matice).

Navedena povezana drutva te uprava drutva Atlantske plovidbe ine povezane stranke s drutvom Atlantska plovidba, onako kako je to definirano Meunarodnim raunovodstvenim standardom br. 24.

Registrirane djelatnosti :

pomorski i obalni prijevoz prijevoz unutranjim vodenim putovima ostale pratee djelatnosti u vodenom prijevozu djelatnost putnikih agencija i turoperatora djelatnost ostalih agencija u prijevozu iznajmljivanje vlastitih nekretnina istaivanje i razvoj u prirodnim, tehnikim i tehnolokim znanostima raunovodstveni i revizijski poslovi, porezno savjetovanje istraivanje trita i ispitivanje javnog mnijenja savjetovanje u vezi s poslovanjem i upravljanjem tajnike i prevoditeljske djelatnosti ostale poslovne djelatnosti, d.n. hoteli i moteli s restoranom kampovi restorani kantine (menze) trgovina na veliko i posredovanje u trgovini trgovina na malo, popravak predmeta za kuanstvo uvoz-izvoz brodova, brodske opreme i inventara, tehnike opreme i rezervnih dijelova za njihovo odravanje, servis i popravak uvoz-izvoz uredske opreme, kancelarijskog materijala i pribora za vlastite potrebe

Politika Atlantske plovidbe d.d. jest odrati neovisan poloaj na tritima rasutih i tekih tereta te dosljedno ispunjavati i zadovoljavati potrebe i oekivanja domaih i meunarodnih klijenata.

Gornje emo postii opredjeljivanjem za visoke norme upravljanja uz osobiti naglasak na pomorsku sigurnost, sprovoenje sigurnog poslovanja te zatitu pomorskog okolia. Poslove Drutva obavljat emo pruanjem usluga promptno, efikasno i susretljivo. Drutvo potie aktivno sudjelovanje, znanje i trud svih zaposlenih na kopnu i na brodovima.
Ova Politika ostvarit e se prihvaanjem i neprekidnom primjenom Sustava i postupaka upravljanja kvalitetom, okoliem i sigurnosti koje zahtijevaju norme ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 te ISM Code Meunarodne pomorske organizacije za siguran rad brodova i zatitu od zagaenja. Prirunik za kakvou i sigurnost zajedno s Postupcima te dopunskim uputama Drutva tvore sustav menadmenta kakvoe i sigurnosti u Drutvu koji je nazvan Atlant Management System (AMS). Svi lanovi Drutva trebaju se pridravati ovih Politika, Postupaka i radnih uputa koji se u njima nalaze i stalno ih nastojati poboljavati.
Predsjednik: Kap. Ante Jerkovi

od 1997. godine, do 14. prosinca 2006. godine Atlantska plovidba je raspolagala samo s tri prva broda: Bobara, Doli, Oraac. Za vremene starce Oraac, Doli i Bobaru dolo je vrijeme zasluenog odmora. Oraac je prodan i predan rezalitu u Izmiru u Turskoj 9. prosinca 2006. godine, a Doli 3. oujka 2007. godine. Planirana je prodaja istom rezalitu i Bobara. Zbog starosti tog dijela flote, je krajem 2004. godine odluila zapoeti obnovu novogradnjama. Dana 12. prosinca 2006.g. ulazi prva novogradnja u itavoj povijesti Obalne, m/b Mokoica, a 23. travnja 2007.g. i njen blizanac m/b ipan. Oba broda, iako registrirana za plovidbu u podruju kategorije 2 (kao VELIKA OBALNA PLOVIDBA), imaju kompletnu opremu i potreban smjetaj za dodatnog lana posade pa bez ikakvih posebnih zahvata mogu biti prenamijenjeni za plovidbu u podruju kategorije 1, tj. NEOGRANIENE PLOVIDBE.

Nakon preuzimanja navedenih novogradnji, uz postojeu flotu brodova za suhe rasute terete, Atlantska plovidba postala je jo respektabilnija kompanija na tritu brodskog prostora za ovu vrstu tereta.

Ove novogradnje nemaju ba nikakvih dodirnih toaka sa svojim prethodnicima. S komercijalnog aspekta, Mokoica i ipan su vienamjenski brodovi s dvostrukom oplatom, nosivosti 1.650 tona, s jednom otvorom i jednim skladitem, pa su danas itekako traeni na tritu brodskog prostora, pogodni za prijevoz generalnih i rasutih tereta s mogunou prijevoza 102 kontejnera (44 u skladitu i 58 na palubi) od kojih 20 imaju frigo prikljuke za hlaeni teret. Zahvaljujui brzini od 10,5 vorova u teretu, te 12,5 vorova u balastu, ti brodovi su eliminirali sve probleme koje smo imali s ranijim brodovima: gubitak vremena, kanjenja zbog male brzine (poglavito u zimskom periodu kada su brodovi kasnili i po nekoliko dana na odredita) te esti zastoji zbog popravaka ve dotrajalih porivnih strojeva koji su generirali znaajne gubitke.

 Obnova flote Atlantska plovidba d.d. u kineskom brodogradilitu JEHI zapoela je 24.09.2010. godine kidanjem limova za prvi brod iz serije od etiri ista broda tipa Panamax.
Taj prvi brod, AP ARGOSY, uspjeno je

porinut 18.11.2011. godine i trenutno se nalazi vezan uz opremnu obalu brodogradilita u JEHI.
Primopredaja i ulazak u flotu Atlantske plovidba oekuje se tijekom mjeseca oujka 2012. godine.

AP ARGOSY nakon punjenja suhog doka

(http://www.atlant.hr/atlant_bulletin/bulletin_prosinac2011.pdf, str7.)

Izgradnja preostala tri jednaka broda iz iste serije: AP JADRAN AP KONAVLE AP PELJEAC odvija se prema planu.

U korejskom brodogradilitu STX, Jinhae zapoela je i izgradnja brodova tipa supramax od 57.000 DWT: AP ASTAREA AP SLANO AP STON ija se primopredaja oekuje u travnju, svibnju i kolovozu.

U oujku 2011. godine potpisan je Ugovor o prodaji brodova tipa bulk carrier ( m/b Getaldi, sagraen 1996. i m/b Gundul, sagraen 1997.) za ukupno 30.200 tisua USD. Primopredaja Gundulia obavljena je 14. travnja, a Getaldia 4. svibnja 2011. godine.
13. studenog 2011. godine Drutvo je sklopilo dva ugovora o prodaji brodova Atlant Regine i Atlant Svenja kineskom kupcu. U skladu s potpisanim Ugovorom o prodaji, kineskom kupcu je dana 3. listopada 2011. godine predan m/b Atlant Regine.

Oba ta broda su tzv. brodovi blizanci za prijevoz tekih tereta.

Primopredaja broda je protekla bez ikakvih tekoa u luci Singapur.

Primopredaja drugog broda m/b Atlant Svenje istim kupcima se oekuje poetkom 2012. godine. (isporuka do 24. veljae 2012. godine).

 Nova poslovna zgrada, odnosno poslovni centar Atlant, vrijedna je 26 milijuna

eura, a trebala bi se dovriti do konca 2013. godine. Oekuje se da e do ljeta sljedee godine graevinari splitskog Tromonta zavriti iznimno zahtjevne radove iskopa i doi do nulte toke, odnosno do razine povrine parcele i okolnih zgrada.

Na povrini od 3000 etvornih metara izgradit e se prizemlje s pet katova, dok e ispod zemlje biti 230 parkirnih mjesta na tri podrumske etae. Za nadzemni dio objekta, projekt predvia glavnu zgradu i aneks u obliku jedra, visine oko 22 metra, s ukupnom bruto povrinom 23 tisue etvornih metara.
Prizemlje te prva dva kata su

poslovne namjene, a ostali katovi namijenjeni su za ukupno 33 stana povrine izmeu 50 i 100 kvadrata.

raunalna simulacija poslovnog centra Atlant

Financijsko izvjee Atlantske plovidbe za 2011.godinu

Dubrovaka Atlantska plovidba u 2011. je uprihodila 618,2 milijuna kuna U odnosu na prologodinjih 927,2 mil. kuna prihoda isti su manji za 33,3 %. Pomorstvo je ostvarilo 88 % prihoda, a hoteli i agencija 12 %. Trokovi su iznosili 604,0 mil. kuna i za 32,0 % su manji od prologodinjih 888,6 mil. kuna. Krajem izvjetajnog razdoblja Grupa je raspolagala flotom od ukupno 16 brodova prosjene starosti 8,7 godina, ukupne nosivosti 714,859 DWT i to: 11 bulk carriera, 3 broda za prijevoz tekih tereta i 2 broda obalne plovidbe.

U okviru turistike djelatnosti Grupa ima udjele u hotelima Grand hotel Imperialu (81,57%), Hotel Lapadu (99,66%) i Atlant putnikoj agenciji (100,0%). Na dan 31.12. 2011. godine Grupa je zapoljavala 543 radnika.

Ukupan iznos temeljnog kapitala na dan 31.12.2011. godine iznosi 418,656,000 kuna i podjeljen je u 1,395.5200 redovne dionice nominalne vrijednosti 300 kuna. Nije se mijenjao u izvjetajnom razdoblju. Dionice su uvrtene u redovnu kotaciju Zagrebake burze pod oznakom ATPL-R-A. Ostvarena dobit Grupe pripisana imateljima kapitala matice iznosi 15,1 mil. kuna, a ini ga 16,7 mil. kuna dobiti pomorstva, te 2,8 mil. kuna gubitka hotela i putnike agencije. U odnosu na prologodinju dobit od 39,6 mil. kuna ista je manja za 61,8%. Navedeni rezultati su oekivani i u okviru planiranih, iako je pomorstvo ostvarilo neto loiji rezultat od prologodinjeg zbog znaajno niih vozarina na svjetskom tritu brodskog prostora u odnosu na isto razdoblje prole godine. Grupa nije imala problema s likvidnou.

Obnovom flote Atlantske plovidbe d.d. u kineskom brodogradilitu JEHI ; Atlantska plovidba postala je vodei hrvatski brodar po broju ugovorenih novogradnji do 2014. godine ( 7 brodova)

Smanjenje prosjene starosti flote;

Ulaganje u poslovnu zgradu i marinu( 35,5 milijuna eura );

izgradnja nove poslovne zgrade u 2012. godini te
revitalizaciju hotela Grand na Lopudu

Revitalizacija hotelskih objekata;

Raznovrsnost ponude;

Atlantska plovidba veinski je vlasnik dva dubrovaka visokokategornika, Hilton Imperiala Dubrovnik te Hotela Lapad.

Osim u brodskom, prisutna i u zranom prometu Lokacijska i geografska pozicija (image Dubrovnika) Lakoa pristupa (izvanredne prijevozne veze) Redovitost i kvaliteta izvjetavanja (transparentnost poslovanja) Velika meunarodna reputacija u brodarstvu

Prosjena starost pomorske flote znatno nia od svjetskog prosjeka Ukljuenje zemlje u svjetske ekonomske tokove; posljedica ulaska zemlje u EU nagli razvoj kineskog trita; poveanje prisutnosti na rastuim tritima

Dubrovaka Atlantska plovidba u 2011. je uprihodila 618,2 milijuna kuna, to je bio pad od 33 posto u odnosu na godinu prije. Tako je dobit tog brodara sa 38,6 milijuna u 2010. smanjena na 14,2 milijuna kuna u proloj godini. U narednom razdoblju u njihovu flotu ulazi ak sedam brodova, to je izuzetno veliki troak, pa stoga i u ovoj kompaniji oekuju negativnu bilancu.

Negativna bilanca;

od 7 novih brodova niti jedan nee biti izgraen na hrvatskim navozima; Naime, unato neospornoj kvaliteti brodova iz domaih kverova, svoj program novogradnji realiziraju u dalekoistonim brodogradilitima zbog znatno povoljnijih cijena i kraih rokova isporuke.

Negativan politiki efekt;

HVALA NA PANJI !

http://www.slobodnadalmacija.hr

http://www.vjesnik.hr
www.glasistre.hr

www.atlant.hr/atlant_bulletin.php

http://www.nasemore.com/sadrzaj/brojevi/58%285-6%292011/2domijan%20arneri,%20dubelj.pdf