Eddie Conlon

panjolski graanski rat

- Anarhizam u akciji UVOD
Povodom sedamdesete godinjice ustanka i revolucije pokrenute u panjolskoj nakon vojnog pua 1936. godine, objavljujemo ovaj pregled dogaaja o graanskom ratu, ali i revoluciji koja ga je pratila. ekst opisuje osnovne te!nje i pokuaje ostvarenja drutveni" promjena koje su poticale anar"istike organi#acije u panjolskoj, ali i sukobe do koji" je dolo i koji su na kraju re#ultirali slomom revolucije i otpora. $nar"isti i anar"istkinje su tijekom graanskog rata u panjolskoj odigrali kljunu ulogu u obrani #emlje, te pokrenuli najopse!niju anar"istiku revoluciju u povijesti, koja je na kraju slomljena. %evjerojatno iskustvo masovne kolektivi#acije, promjene ekonomije, oslobaanja drutva na ra#liitim ra#inama, stvaranje jednog novog svijeta i entu#ija#am koji je pratio te promjene predstavljaju jedan od najsjajniji" trenutaka u anar"istikoj povijesti. &amim tim je slom revolucije predstavljao i najve'e ra#oaranje. &edamdeset godina nakon ti" dogaaja borba #a drutvene promjene nije prestala ili nestala, ve' se nastavila na ra#liite naine, a iskustva i# panjolske nam i danas mogu poka#ati gdje le!e opasnosti koje takve promjene prate. &asvim je sigurno da 'e se jo dugo raspravljati o tim problemima i pote#ima koji su podu#imani tijekom te tri godine, no unato svim pekulacijama i predvianjima na nain (to)bi)bilo)da)su...(, injenica je da mnoga iskustva i danas predstavljaju dobar primjer kako provesti nu!ne promjene. u prvenstveno treba i#dvojiti proces kolektivi#acije koji je doveo do sna!nog ekonomskog ra#voja pa je time podignuta i ra#ina kvalitete !ivota, no ne treba #anemariti ni drutvene promjene koje su bile sastavni dio revolucije.

KRONOLOGIJA DOGAAJA
1931. travanj ) Proglaena *epublika. $l+onso ,--- odla#i u i#gnanstvo. lipanj ) -#abrana republikansko.socijal)demokratska vlada. 1932. stud ni ) -#borna pobjeda desnog krila. Poetak (/rni" godina( 01ienno %egro2. 193!. list"pad ) 3ak, ali i#oliran, ustanak radnika u pokrajini $sturija, uguen od strane vojske. 193#. lipanj ) &edmi kongres 4ominterne odobrava taktiku %arodnog +ronta. 5ormiranje %arodnog +ronta je predlo!ila P/6. 193$. sij %anj ) Pakt o %arodnom +rontu potpisan od strane republikanaca, socijalista, komunista, 78 )a, P97:)a i male &indikalistike partije. v lja%a ) %arodni +ront pobjeuje na i#borima. travanj ) &ocijalistike i komunistike omladinske organi#acije udru!uju se u 3&7 i nala#e se pod kontrolom staljinista. svi&anj ) /% odr!ava kongres u ;arago#i. lipanj ) <lada %arodnog +ronta je i#abrana u 5rancuskoj. 5rancuski radnici pokre'u velike trajkove i okupacije

tvornica. 1'.( 2). srpanj ) ;apoinje oru!ani ustanak vojne "unte u :aroku. Poetak graanskog rata. 1*. srpanj ) 1arrio 0*epublikanska unija2 postaje premijer. 19. srpanj ) 1arrio daje ostavku. 3ose 8iral 0lijevi republikanac2 postaje premijer. 7stanici pobjeuju u 1arceloni. 2). srpanj ) 7stanici pobeuju u :adridu. 4omitet anti+aistiki" milicija osnovan u 1arceloni. 2!. srpanj ) 3edinice katalonske %arodne vojske upravljaju $ragonom. !. rujan ) Pad 8iraldove vlade. =argo /aballero 0&ocijalistika partija2 +ormira novu vladu. 2$. rujan ) /% pri"va'a sudjelovanje u 8eneralitat)u, katalonskoj vladi. 12. list"pad ) Pristi!e prva pomo' i# &ovjetskog &ave#a. !. stud ni ) /% pri"va'a sudjelovanje u centralnoj vladi. $. stud ni ) <lada bje!i i# :adrida u <alenciju. 2). stud ni ) >urruti gine u obrani :adrida. pr"sina+ ) 9rgani#acija mijeani" brigada nove %arodne armije. 1'. pr"sina+ ) P97: i#baen i# vlade 8eneralitat. 23. pr"sina+ ) %arodna podrka je natjerala vladu da pri#na <ije'e $ragona. 193'. #. ( 2!. v lja% ) ?uvena bitka na 3arami gde je puno dobrovoljaca i# internacionalni" brigada poginulo bore'i se protiv 5rancove okupacije :adrida. 3. ( '. svi&nja ) (&vibanjski dani( u 1arceloni. $nar"isti i P97: se sukobljavaju sa komunistikim i vladinim snagama. Pojavljuje se proglas >urrutijevi" prijatelja koji je po#ivao na *evolucionarnu "untu radniki" delegata. -nva#ija na 4ataloniju od strane vladini" jurini" odreda. 1'. svi&anj ) >r. 3uan %egrin 0lan socijalista, ali simpati#er komunista2 osniva novu vladu. 1$. lipanj ) P97: je proglaena ilegalnom organi#acijom, a voe su u"apeni. 1). ,"l"v"- ) -nva#ija na $ragon od strane vladini" snaga pod komandom generala =istera. <ije'e $ragona je rasputeno, a kolektivi ra#bijeni. 0to je dobrim dijelom u#rokovalo kolaps aragonskog +ronta u o!ujku 193@. godine2 193*. 3. travanj ) 5rancove snage prela#e granicu 4atalonije. 1!. travanj ) *epublikanska #ona je podijeljena na dva dijela. 2!. srpanj ) %arodna armija pokre'e o+an#ivu 6bro. 2$. stud ni ) 4raj bitke 6bro i %arodna armija se povlai. 1939. 2$. sij %anj ) Pad 1arcelone. #. v lja% ) Politiari i# vlade poinju prela#iti 5rancu. 1). v lja% ) 9svajanje 4atalonije je #avreno. 2'. ".uja, ) Pad :adrida. 1. travanj ) 4raj graanskog rata.

/O0UNA I O1/OR
6uropa je trideseti" godina dvadesetog stolje'a osjetila do tada najve'u bijedu. Propast Aall &treeta 1931. godine imala je posljedice koje su se osjetile svuda. panjolska nije bila i#u#etak. >o 1936. godine, ne#aposlenost je u mnogim gradovima porasla na 3BC. 9d ukupno 3.BBB.BBB radnika, milijun nije imao posla. ;a nji" nije bilo socijalne pomo'i, a porast cijena od @BC tijekom pet godina mnogima je u#rokovao cijeli ni# problema i porast siromatva. 2 3lja Po europskim standardima, panjolska je bila i#ra#ito nera#vijena #emlja. -ndustrija je bila slabo ra#vijena i DBC populacije je jo uvijek !ivjelo na selu. EFC radne snage je bilo #aposleno u poljoprivredi koja je predstavljala i#meu polovine i dvije tre'ine ukupnog panjolskog i#vo#a. *aspodjela #emljita je bila gora nego bilo gdje u 6uropi. 9gromni" 6DC #emlje nala#ilo se u rukama veleposjednika koji su inili FC stanovnitva. 1936. godine je 1B.BBB vlasnika posjedovalo polovicu nacionalnog teritorija. 9stalo #emljite je pripadalo sitnim #emljoposjednicima. %ji" je bilo vie nego veleposjednika, ali su i oni imali velika imanja koja su obraivali nadniari i seljaci be#emljai. %eto malo preostalog #emljita posjedovali su seljaci, koji" je bilo E.BBB.BBB. 4ako su mnogi posjedovali premalo #emljita, #apoljavali su se kao radnici na jedan dan. 9stali su bili nadniari. Na4li ra-v"j panjolsko ra#doblje naglog ra#voja je bilo #a vrijeme Prvog svjetskog rata tijekom kojeg je #emlja ostala neutralna. Poljoprivreda je procvjetala snabdjevaju'i velika strana tr!ita svojim proi#vodima. 7 isto vrijeme #apoinje i industrijali#acija. %akon rata, taj se ra#voj #austavlja tako to 1ritanija i 5rancuska uvode visoke carinske stope #a panjolske proi#vode. >ok je ra#voj trajao, veleposjednici su grabili sav pri"od, a kada se primakla bijeda, seljaci su bili ti koji su patili. 7vjeti !ivota u panjolskoj trideseti" godina, bili su slini onima na 9rijentu. 8lad je bila normalna stvar i#meu dvije !etve. isak tog vremena donosio je i#vjetaje o tome kako cijele regije !ive od korijenja i ku"anog #elenja. -ndustrijali#acija koja je #apoela, koncentrirala se samo na jednu regiju ) 4ataloniju. &mjetena na istoku, u# granicu sa 5rancuskom, 4atalonija, posebno njena prijestolnica 1arcelona, postaje industrijski centar panjolske, sa DBC ukupne industrije i EBC radnika u industriji. :nogi seljaci su naputali #emlju u potra#i #a poslom u 1arceloni, to je samo pove'alo postoje'u ne#aposlenost. >ruge jake snage u to doba bile su 4atolika crkva i vojska. >ok je postojalo FE.BBB !upni" sve'enika, bilo i" je jo DB.BBB u ra#nim +ratarskim redovima. &amo je#uiti su posjedovali 3BC dobara. 1roj pripadnika +ratarski" redova nadmaivao je ukupan broj srednjokolski" uenika. >ok su milijuni ostajali nepismeni 0GBC populacije nije #nalo ni itati ni pisati2, crkva je propovjedala i donosila pra#novjerne i#vjetaje o nevjerovatnim dogaajima kao to su kipovi koji pla'u i raspela koja krvare. /rkva je bila uvena po suradnji sa ga#dama i dok su sve'enici !ivjeli u luksu#u, seljaci oko nji" su esto gladovali. %ije ni udo da je crkva bila omra!ena. <ojska je bila po#nata po broju asnika ) jedan na est vojnikaH 4asta asnika se ra#vila u vrijeme monar"ije 0koje se #avrilo 1931. godine2 i bila je odgovorna #a svu kolonijalnu administraciju #ajedno sa onom u #emlji. -#vueni i# vie klase, bili su ve#ani rodbinskim ve#ama, prijateljstvom i socijalnom po#icijom sa industrijalcima i reakcionarnim veleposjednicima. R pu&li,a panjolska republika je roena 1931. godine. *adnici i seljaci, koji su proli kro# godine diktature, povjerovali su da 'e se, mo!da, #emlja moderni#irati i da 'e uvjeti !ivota postati bolji. %ije bilo tako. >ovoljan 'e biti jedan primjer da to i potvrdimo. *epublikanska vlada je osnovala -nstitut #a agrarnu re+ormu koji je trebao nadgledati preraspodjelu #emljita. $li, po pri#nanju sami" ljudi i# -nstituta, trebalo bi pro'i cijelo stolje'e da bi se nji"ov program poeo provoditi.

*epublikansko.socijal)demokratska koalicija je dola na vlast 1931. godine i uinila jako malo #a poboljanje uvjeta !ivota velike ve'ine radnika. %e#aposlenost je i dalje ostala visoka, a organi#acije radnike klase, pogotovo /% , su patile #bog ugnjetavanja i #atvaranja mnogi" lanova. >o lipnja 1933. godine bilo je 9.BBB politiki" #atvorenika. <lada je odbila suprotstaviti se industrijalcima, veleposjednicima, asnicima i biskupima. %ije se !eljela suprotstaviti manjini koja je posjedovala sva dobra i imala pravu vlast. %a i#borima 1933. godine vlada je pala i koalicija desnog krila dola#i na vlast. o je o#nailo poetak onoga to je postalo po#nato kao (bienno negro( ) dvije crne godine. >esno krilo prela#i u o+an#ivu. 4oalicija dobrostoje'i" i mo'ni" sada je imala i slu!benu vlast i bila je u mogu'nosti provoditi tu vlast kako bi slomila otpor radnike klase i seljaka. Asturija %aravno, to nije primljeno s veseljem. /% se organi#irao protiv vlade najbolje to je #nao. 7stanak je #apoeo u 4ataloniji u prosincu, kratko nakon promjene vlade. 1io je uguen nakon deset dana. &ljede'e godine su se radnici i# /% )a udru!ili sa radnicima i# 78 )a i #ajedniki su digli pobunu u regiji $sturija. *adna mjesta su okupirana i lanovi sindikata su u#eli oru!je protiv dr!ave. %a!alost, bili su i#olirani od ostatka #emlje. :asakar u kojem je ubijeno 3.BBB ljudi i koji je slijedio nakon pora#a, bio je be# presedana. 7 trenutku kada je vlada bila natjerana da podnese ostavku i raspie nove i#bore u veljai 1936. godine, bilo je 3B.BBB politiki" #atvorenika. %a i#borima je pobjedio %arodni +ront, koalicija republikanaca, socijal)demokrata i staljinista i# 4omunistike partije. Pobjedio je #ato to /% nije po#vao radnike da ne i#au na i#bore. %a ranijim i#borima /% je to uinio, #ato to su vjerovali da i#borne kutije nude jedino i#bor onoga tko 'e vladati, a ne i#bor i#meu toga !eli li netko vladu ili ne. >rugim rijeima, rekli su radnicima da se moraju osloniti samo na sebe ukoliko !ele promijeniti neke stvari. 9vaj put se /% nije i#jasnio na taj nain, preputaju'i lanovima da sami odlue o tome "o'e li glasati ili ne. *e#ultati su poka#ali da su lanovi glasali, uglavnom #ato to je %arodni +ront obe'ao amnestiju #a politike #atvorenike. *adnici, ipak, nisu ekali na djela vlade. &ami su otvorili #atvore i oslobodili svoje drugove. - nisu se tu #austavili. *e#ultate i#bora su vidjeli kao poticaj da krenu u o+an#ivu. 8lasali su #a promjene i ako vlada nije bila spremna #a te promjene, odluili su i" sami provesti. 5traj,"vi -#meu i#bora u veljai i +aistike pobune u srpnju, dogodilo se 113 generalni" trajkova, FF@ djelomini" trajkova, 1GE eksplo#ija bombi, bile je F69 mrtvi", 1.F@D ranjeni", F1E napada i 16B spaljeni" crkvi. %aravno, svega toga nije bilo u programu %arodnog +ronta koji se u osnovi odnosio na slabo odr!avanje anti+aistikog jedinstva. /ilj programa nije bio unitenje kapitali#ma i vlasti panjolske elite. &ekcije &ocijalistike partije su ipak otile i#nad programa %arodnog +ronta i mnogi njeni lanovi u 78 )u se se opet udru!ili sa drugovima i# /% )a u borbi protiv pasivnosti vlade. 13. lipnja 1936. godine 3B.BBB radnika $sturije stupa u trajk. 19. lipnja 9B.BBB rudara u cijeloj #emlji je u trajku. &vaki ve'i grad je imao barem jedan generalni trajk. Preko milijun radnika sudjeluje u trajku prvi" dana srpnja. trajkai se nisu borili samo #a ekonomske promjene, ve' i #a politike. 1G. srpnja se dogaaju velike demonstracije ispred bra#ilske ambasade. *adnici su nosili transparente na kojima je pisaloI (*epublikanski ministri se #abavljaju dok radnici umiru(. >ok je republikanska vlada radila sve da situaciju stavi pod kontrolu, 4omunistika partija je optu!ivala trajkove da dovode radnike u sukob sa vladom. <lada je na kraju napunila #atvore i #atvorila urede /% )a. Dr.avni udar 4ako je vladaju'a klasa postajala sve oajnija, odluila je odbaciti parlamentarnu demokraciju i rasturiti radnike organi#acije. 8a#de se nikada nisu protivile +ai#mu #ato to su #nali da im on nekada mo!e biti od koristi. %ji"ova dobra i privilegije su im bili va!niji od svega ostalog. 4ao i u %jemakoj i u -taliji, odluili su smiriti organi#iranu radniku klasu, kako bi opet mogli !ivjeti od njenog rada, te nastavili pro+itirati. -ako su se neki u poetku i opirali +ai#mu, on je ipak bio nji"ovo pomo'no sredstvo s kojim su bili spremni slu!iti se ukoliko uvide

da je to nu!no #a odr!avanje na vlasti. 7 1askiji su se nacionalisti u poetku opirali +aistima. $li, kada je i#bor i#meu +ai#ma i socijalne revolucije postao stvaran, nisu pru!ili velik otpor 5rancu. >r!avni udar je i#veden 1D. srpnja. Prvi korak je napravljen kada se 5ranco doepao :aroka i objavio (*adikalni mani+est(. :ani+est je primio jedan lojalni radio)operater i proslijedio ga :inistarstvu mornarice. <ijest o dr!avnom udaru dr!ana je u tajnosti do D sati 1@. srpnja. <lada je uvjeravala #emlju da je sve pod krontolom. ;apravo, pokuavali su se nagoditi s +aistima. 4abinet je podnio ostavku 1@. srpnja i 1orios, republikanac desnog krila, postaje premijer. 6as Plan o nagodbi je bio onemogu'en aktivnostima organi#irane radnike klase. 5aisti su napredovali u dijelovima #emlje gdje im je pru!en slab otpor, kao re#ultat neodlunosti vlade. $li u 4ataloniji, pogotovo u 1arceloni, radnici, lanovi /% )a, su poka#ali kako se treba boriti. 9bjavili su generalni trajk i i#ali na ulice tra!e'i oru!je koje im je vlada odbila dati. %a kraju su krenuli u juri na vojarne i u#eli ono to im je bilo potrebno. 1ili su potpomognuti od strane vojnika koji su odbijali lojalnost, a neki ak i okrenuli oru!je na #apovjednike. *adnici su br#o postavili barikade i #a nekoliko sati ustanak je obranjen. 9ru!je je podijeljeno i grupama koje su ra#aslane u druge regije da #atite pokrenute ustanke. :adrid je takoer spaen #a"valjuju'i "eroi#mu i inicijativi radnika. 4ada su uli to se dogodilo u 1arceloni, i#vrili su juri na vojarnu :ontana, glavnu vojnu ba#u u gradu. 7 <alenciji su radnici okru!ili vojarne i ta situacija je potrajala dva tjedna. <lada je i dalje odbijala naoru!ati radnike, tako da su vojarne #au#ete tek nakon to je poslano oru!je i# 1arcelone i :adrida. 7 $sturiji su pobunjenici potueni nakon du!eg okraja u kojem je bilo mnogo mrtvi". %akon toga su rudari napravili brigadu od E.BBB dinamitaa koji su krenuli u mar na :adrid. Po cijeloj #emlji je #apoela radnika i seljaka inicijativa #a #austavljanje +aista na samom poetku. ako je bilo u tri etvrtine #emlje. >rugdje je dragocijeno vrijeme gubljeno #bog neodlunosti vladini" slu!benika. 7 ;arago#i radniki ustanak nije uspio. 3uan =ope#, jedan od vode'i" boraca /% )a, je o tome rekaoI (...i#gubili smo previe vremena ra#govaraju'i s gradonaelnikom. ?ak smo i vjerovali njegovim obe'anjima.( akvim je akcijama *epublika panjolska spaena. %isu se samo lanovi /% )a prikljuili borbi, nego i lanovi 78 )a i P97:)a. ;a te radnike to nije bio samo rat #a obranu od +aista, ve' poetak revolucije. *adnike milicije su bile osnovane neovisno od dr!ave. Podu#e'a, naputena od vlasnika, preu#imana su, a u ruralnim podrujima seljaci su okupirali #emlju. ;a anar"iste je to bila ansa da svoje ideje pretvore u praksu.

ANAR7I2A6 U AK8IJI
$nar"i#am je najnes"va'enija ideja. &talno je prika#ivan kao te!nja #a neredom i nasiljem. %ita nije netonije. $nar"isti vjeruju u stvaranje besklasnog drutva. &uprotstavljaju se kapitali#mu kao sustavu koji pro+it manjine stavlja i#nad potreba velike ve'ine. 4apitali#am je sustav #asnovan na iskoritavanju radnika, sustav koji nu!no i#a#iva bijedu, gladovanje i rat. $nar"isti se odupiru autoritetu u smislu otpora (pravu( manjine da upravlja bilo kim. 9dupiru se dr!avi 0koju predstavljaju vlada, vojska, policija, sudovi...2 kao instituciji ija je svr"a nametnuti volju manjine ve'ini. $nar"isti vjeruju u klasnu borbu #ato to gospodari i radnici nemaju #ajednike interese, i vjeruju da se radnici trebaju organi#irati kako bi preu#eli kotrolu nad drutvom. o bi se i#vodilo kro# sustav radniki" savjeta i direktnu demokraciju, to bi bilo racionalnije, demokratskije i uinkovitije od postoje'eg drutva. $nar"isti #astupaju ideju slobode osobe i odupiru se svakom pritisku na bilo kojoj osnovi, bilo da je rije o rasnoj, spolnoj.rodnoj ili seksualnoj podjeli. 3edino ogranienje u osobnoj slobodi treba biti ne naruavanje tue slobode. $nar"isti su se protivili stvaranju birokratskog dr!avnog kapitali#ma u *usiji. Potpomagali su revoluciji, ali su takoer bili protiv nastojanja boljevika da preu#mu vlast u svoje ruke i #asiju sjeme diktature partije. ;astupaju miljenje da nain na koji se ljudi organi#iraju poka#uje #a kakvim drutvom te!e. :anjine 0u obliku

partija2 ne mogu osloboditi radniku klasu, ona se mora osloboditi sama. >emokracija i odgovornost su kamen temeljac anar"istike organi#acije. >irektna akcija je nain. >irektna akcija, prije nego oslanjanje na male grupe koje govore radnicima da imaju mo' i snagu da promijene drutvo. &naga radnika je nji"ovo organi#iranje na radnom mjestu. &naga koja ne treba biti upotrebljena samo da se nadiu neposredni sukobi sa e+ovima, ve' da se, po mogu'nosti, nadie cijeli kapitalistiki sustav. 9vo vjerovanje je osnova anar"i#ma. %e !ele kontrolu radnika nad industrijom, ve' drutvo u kojem su odnosi i#meu ljudi osloboeni autoriteta i gdje ljudi ne tra!e da netko upravlja nji"ovim !ivotima. 0a,unjin $nar"i#am je oduvijek imao, a ima i danas, dugu tradiciju u panjolskoj. &redinom prolog stolje'a 0misli se na 19. stolje'e, op. ur.2, anar"istike ideje u panjolskoj je donio 5anelli, 1akunjinov simpati#er, koji je i jedan od utemeljitelja modernog anar"i#ma. panjolska sekcija Prve internacionale je uspostavljena i ve'ina i# nje u#ima anar"istike stavove. $nar"i#am se ra#vijao br#o, unato tekim ekonomskim uvjetima #bog koji" su radnici patili. *adnici su u velikom broju pri"vatili ideje sindikali#ma, odnosno anar"osindikali#ma, koji se ra#vijao poetkom stolje'a. 1911. godine osnovan je /% . &indikali#am se ra#vijao kao odgovor re+ormi#mu postoje'i" sindikata i rastu'e i#oliranosti anar"ista)revolucionara od mase radnika. o se dogodilo #bog i#vjesnog broja anar"ista koji su se okrenuli terori#mu kao (propagandi djelom(, u vjeri da 'e tim djelima inicirati mase da pokrenu revoluciju. &indikali#am je bio pokuaj da se pojaa ve#a i#meu anar"istikog pokreta i radnika. %jegove ideje su se irile po#ivaju'i sve radnike u jedan veliki sindikat. *adnici su se !eljeli ujediniti. Jeljeli su se pove#ati sa onima koji rade druge poslove u istom podruju i tako osnovati +ederacije. >elegati ti" +ederacija su ili dalje u regionalne +ederacije koje su bile ujedinjene u nacionalnu +ederaciju. >elegati bi bili birani i bilo bi mogu'e opo#vati i". -mali su vrlo jasan mandat i ukoliko ne bi #adovoljavali, bili bi #amijenjeni drugim delegatima. 0ir",ra+ija &vi napori u sindikatima su bili usmjereni na #austavljanje rasta birokracije nejasni" +unkcija. Postojao je samo jedan redovan djelatnik u /% )u. &indikalni posao se obavljao, tamo gdje je to bilo mogu'e, tijekom radnog vremena, a gdje nije bilo mogu'e, nakon radnog vremena. o je osiguravalo da aktivisti sindikata ostanu u kontaktu sa proi#voaima. &tra" od birokrati#acije je bio toliki, da su industrijske +ederacije koje su trebale pove#ati sva radna mjesta u pojedinim #animanjima, bile u stalnom sukobu. 9ne su se djelomino pove#ale 1931. godine, ali nikada u potpunosti. &indikalisti 0/% 2 su se ra#likovali od drugi" sindikata, u vjeri da sindikati ne trebaju biti koriteni samo da natjeraju e+ove na re+orme, ve' da se nadie kapitali#am. <jerovali su da sindikati trebaju biti oru!je koje 'e sruiti kapitali#am na koljena. <jerovali su da je ra#log #bog kojeg ve'ina radnika nije revolucionarno raspolo!ena, to to su nji"ovi sindikati bili re+ormistiki i voeni birokracijom koja je preu#ela inicijativu od irokog lanstva. %ji"ova alternativa je bila da se svi radnici organi#iraju u jedan sindikat radi pripreme #a revolucionarni generalni trajk. ?lanstvo /% )a je br#o raslo od trenutka osnivanja, tako da je do i#bijanja graanskog rata imao skoro F.BBB.BBB lanova. %jegova najve'a uporita bila su u 4ataloniji i $ndalu#iji. -mao je velik potporu i u 8aliciji, $sturiji, =evantu, ;arago#i i :adridu. %ajjai je bio meu tekstilnim radnicima, graevinarima, stolarima, kao i meu poljoprivrednicima. 4ako je propovijedao socijalnu revoluciju, bio je cilj mnogi" represija polu)diktature koja je vladala do 1931. godine, kao i (re+ormistike( vlade koja ju je slijedila. %arodni +ront je, sa svojim pomagaima socijaldemokratima i staljinistima, nastavio represiju ne poka#uju'i milost. Ap"liti%n"st /% nije bio revolucionarna politika organi#acija. 1io je industrijski sindikat. ;apravo, njegova konstantna anar"istika politika i njegovo #agovaranje nu!nosti revolucije, slu!ilo je tome da bi radnici osvojili tvornice i #emlju. ?lanovi /% )a su vjerovali da 'e se nakon toga dr!ava i druge politike institucije sruiti. %isu vjerovali da radnika klasa treba preu#eti vlast, ve' da se svaka vlast obave#no mora ukinuti. ;bog toga je to bio sindikat koji je okupljao radnike neovisno o nji"ovom politikom uvjerenju. :nogi su mu se prikljuili ne #ato to su bili anar"isti, ve' #ato to je /% bio najborbeniji sindikat i jedini koji je posti#ao stvarne re#ultate. ;apravo, #a vrijeme graanskog rata, njegovo lanstvo se vie nego udvostruilo 0to se desilo i sa

78 )om2 i to najmanje #bog obave#e radnika da se prikljue nekom od sindikata. 9igledno je da je /% bio otvoren i #a one koji nisu bili anar"isti. 7nutar njega je bilo dosta interni" neslaganja, #bog ega je rasla tendencija re+ormi#mu. ;bog toga je 19FD. godine osnovana 5$-. 5$- je bila #asnovana na lokalnim srodnim grupama i kao takva nije bila politika organi#acija. 9snovana je da bi osigurala da /% ostane (ist( u anar"istikim terminima. 7spjela je u tome i mnogi njeni lanovi su postali vode'e osobe /% )a. >ruge anar"istike organi#acije koje su postojale u trenutku i#bijanja graanskog rata bile su 5-3= i :ujeres =ibres. %ema sumnje da je poetni odgovor na 5rancov dr!avni udar bio de+iniran injenicom da /% i anar"istike ideje nisu bili poljuljani u velikim grupacijama radnike klase. 4od nji" nije bilo ekanja na reakciju vladini" ministara, ve' su radnici preu#eli kontrolu. $nar"istiki utjecaji se mogu vidjeti i u osnivanju milicija, eksproprijaciji i reorgani#aciji #emljita, te u prisvajanju industrije. 6ili+ij <lada se nala u delikatnoj situaciji kada se 19. srpnja podigla praina. >ok se odigravao dr!avni udar, vlada nije nala naina da upotrijebi svoj autoritet. <e'i dio vojske se pobunio protiv nje. amo gdje su pobunjenici pobjeivali, vojska je rasputena i radnici su preu#imali oru!je. &indikati i ljeviarske organi#acije su se odma" potrudili organi#irati te radnike. 9snovane su milicije i one su postale jedinice revolucionarne vojske. >eset dana nakon dr!avnog udara, u 4ataloniji je bilo 1@.BBB radnika organi#irani" u milicije. <elika ve'ina nji" su bili lanovi /% )a. 7kupno je bilo 1EB.BBB dobrovoljaca, spremni" boriti se gdje god da su bili potrebni. 9vo nije bila uobiajena vojska. %ije bilo uni+ormi 0marame oko vrata su obino o#naavale kojoj organi#aciji lan milicije pripada2 i asnika koji u!ivaju ve'e privilegije od obini" vojnika. o je bila revolucionarna vojska i prika#ivala je revolucionarne principe njeni" lanova. >emokracija je bila pod kontrolom. 9snovna jedinica revolucionarne vojske je bila grupa, obino sastavljena od 1B boraca koji su birali svoga delegata. &vaka stotina je inila kolonu koja je imala svoj ratni komitet odgovoran #a sve aktivnosti. 4omiteti su bili birani od stotine radnika i njima su bili odgovorni. 4olone su imale u svom sastavu bive asnike i topnike strunjake, koji su i" nadgledali, ali nisu imali nikakvu vlast. *adnici su se prikljuivali kolonama #ato to su to !eljeli. ;nali su da je borba potrebna i da je narodna vojska nu!na. Pri"vatili su disciplinu, ne #ato to im je to bilo nareeno, ve' #ato to su s"va'ali potrebu #a koordiniranim djelovanjem. Pri"va'ali su nareenja #ato to su vjerovali onima koji su i" i#davali. i koji su i#davali nareenja bili su i#abrani i# radniki" redova. :ilicije su suraivale s ra#liitim organi#acijama i esto su i#davale svoje novine. Postojale su politike organi#acije koje su s"va'ale ve#u i#meu revolucionarne politike i rata. :ilicije osnovane u 1arceloni nisu gubile vrijeme mariraju'i na $ragon gdje je prijestolnica ;arago#a bila okupirana od strane +aista. 4olona >urruti, koja je dobila ime po jednom od vode'i" boraca /% )a, povela je taj mar, oslobaaju'i putem selo po selo. /ilj im je bio osloboditi ;arago#u koja je pove#ivala 4ataloniju sa drugom industrijskom regijom, 1askijom, a koja je bila i#vor sirovina, kao i centar teke industrije i proi#vodnje oru!ja. 4olona >urruti je poka#ala kako se treba boriti protiv +ai#ma. &"va'ali su da je graanski rat politika bitka, a ne samo vojni sukob. 9stvarivali su pobjedu #a pobjedom i tako o"rabrivali seljake da preu#mu #emlju i kolektivi#iraju je. 4olona je osiguravala #atitu i #bog toga su im seljaci vjerovali. Kranili su radnike)vojnike, a mnogi su im se i prikljuili. ;apravo, >urruti je morao odgovarati neke od prikljuivanja #ato to bi to dovelo do smanjenja stanovnitva i #adatak kolektivi#acije ne bi bio i#vren. -ako su anar"istike milicije posti#ale uspije"e, teritorij je gubljen na drugim +rontovima. ;arago#a nije bila osloboena i ra#vio se dugi +ront. ;a to su optu!ili milicije. &taljinisti su tvrdili da su radnici nedisciplinirani i da ne i#vravaju du!nosti. 9ptu!ivali su anar"iste #a odbijanje suradnje sa ostalima u obrani od +ai#ma. %aravno, to je bila glupost. $nar"isti su konstantno po#ivali na ujedinjenje snaga, pa i na jedinstveno #apovijedanje. 3edino to su uporno #a"tijevali, bilo je da kontrola nad vojskom ostane u rukama radnika. %isu vjerovali da uspostavljanje jedinstvenog #apovjednog lanca nei#bje!no vodi stvaranju starog vojnog re!ima i asnike kaste. 8lavni problem milicija bio je nedostatak oru!ja. Proi#vodnja municije je bila odsjeena, tako da su radnici 1arcelone bili primorani na veliku snala!ljivost u improvi#iranju. 9ru!je je proi#voeno i transportirano na +ront,

ali ga nikada nije bilo dosta. 8eorge 9rLell 0koji se borio u miliciji P97:)a2 je opisao situaciju sa oru!jem na aragonskom +rontu. Pjeadija (...je gore naoru!ana nego engleska kola re#ervni" asnika, sa po"abanim :au#er pukama koje obino #ataje nakon pet ispaljeni" metakaM imaju pribli!no jedan mitralje# na pedeset ljudi 0sic2 i jedan pitolj na trideset ljudi 0sic2. o oru!je, tako neop"odno u rovovskoj borbi, vlada nije i#davala... <lada koja alje petnaestogodinje mladi'e na +ront, sa pukama starim etrdeset godina, a starije ljude i modernije oru!je uva u po#adini, predstavlja ve'u opasnost po revoluciju nego +aisti.( 1io je u pravu. Postojao je embargo na uvo# oru!ja #a obe strane, nametnut od 1ritanije, ali tek od sredine kolovo#a. >o tada je vlada koja je posjedovala 6BB.BBB.BBB dolara u #latu mogla kupiti oru!je. %a kraju je #lato poslano u :oskvu u #amijenu #a oru!je kojim, kada je stiglo, nije bio opskrbljen aragonski +ront kontroliran od strane anar"ista. 9ru!je koje je pristiglo ra#aslano je samo centrima pod staljinistikom kontrolom. ?lan ministarstva rata je, komentiraju'i oru!je pristiglo u rujnu, i#javioI (Primijetio sam da nisu bile dodijeljene jednake koliine, a primije'ena je i protekcija #a jedinice koje ine Peti puk.( Peti puk je bio pod kontrolom staljinista. vornice municije i# 4atalonije, koje su ovisile o :inistarstvu +inancija, bile su prisiljene slati svoje proi#vode na odredita koja im je vlada odredila. 9vo #adr!avanje oru!ja bila je osnovna strategija staljinista i nji"ovi" save#nika u vladi, kako bi se slomila snaga i presti! /% )a. 4omunisti su !eljeli potkopati milicije u nji"ovim nastojanjima da osnuju vojsku. %o, o tome kasnije. 9vaj nedostatak oru!ja nije se odra#io samo na aragonski +ront. -run je, takoer, pao #bog toga. 3edan reporter je to ovako opisaoI (1orili su se do posljednjeg metka 0radnici -runa2. 4ada im je ponestalo i municije, bacali su pakete dinamita. 4ada im je ponestalo i dinamita, juriali su goloruki... dok i" je e#deset puta nadmo'niji neprijatelj masakrirao bajunetima.( 7 $sturiji su radnici bili #austavljeni kad su pokuavali osvojiti 9viedo, naoru!ani sa neto puaka i dinamita. -ako su tra!ili samo nekoliko aviona i nekoliko topova, bili su odbijeni. Ponovno se vladin stra" od revolucionara naao ispred obrane od +ai#ma. 8ruba je la! da su milicije, navodno nedisciplinirane i nekontrolirane, krive #a 5rancovo napredovanje. &vi koji su vidjeli milicije u akciji ne mogu re'i nita osim "vale "eroi#mu kojem su prisustvovali. <lada je #bog toga donijela sigurnu odluku. 9dluili su revolucionarima uskratiti oru!je. 9dlueno je da je obrana od revolucije va!nija od obrane od +ai#ma. 2 3lja &eljacima nije trebao >urruti da im ka!e da preu#mu #emlju. *adili su to od osnivanja republike. 3o je prva vlada republike slala trupe da pobiju seljake koji su preu#eli #emlju. Prve dvije godine republike, pobijeno je 1B9 seljaka. %a selu je panjolska revolucija najvie i postigla. $nar"istika +ilo#o+ija je pri"va'ena od strane irokog sloja ugnjetavani" seljaka. %a svojoj kon+erenciji 1936. godine, /% se upustio u raspravu o tome kako bi anar"istiko drutvo budu'nosti trebalo i#gledati. &eljaci su prvi proveli te ideje u praksi. %ji"ovi napori su poka#ali to sve mogu uiniti radni ljudi 0od koji" su mnogi bili nepismeni2 ukoliko im se daju dobri uvjeti. >oka#ali su da je miljenje kako je anar"ija nemogu'a jer bi drutvo propalo be# e+ova, vlade i autoriteta, glupost. 4olektivi#acija #emlje je bila i#ra#ito rairena. 8otovo dvije tre'ine #emlje u #oni republike 0onoj koju su kontrolirale anti+aistike snage2 bilo je preu#eto. 7 to je bilo ukljueno i#meu pet i sedam milijuna seljaka. %ajve'e pokrajine su bileI $ragon gdje je bilo GEB kolektiva, =evant 0pokrajina oko <alencije2 sa 9BB kolektiva i 4astilja 0pokrajina oko :adrida2 sa 3BB kolektiva. %ije samo #emlja kolektivi#irana. 7 selima su uspostavljene i radionice u kojima su lokalni obrtnici proi#vodili alate, nametaj, itd. Pekari, mesari, +ri#eri 0brijai2 i drugi, takoer su se odluili #a kolektivi#aciju. 4olektivi#acija je bila dobrovoljna i #bog toga sasvim drugaija od prisilne (kolektivi#acije( koju je &taljin proveo u *usiji. 9bino bi u selu bio sa#van sastanak, jer je ve'ina kolektiva bila smjetena u selima, i svi prisutni bi se slo!ili oko ujedinjavanja svoje #emlje, alata ili !ivotinja. o je onda dodavano na ono to je ve' odu#eto od veleposjednika. ;emlja je dijeljena na racionalne jedinice i odreivane su grupe radnika da rade na njima. &vaka grupa je imala svog delegata koji je #astupao nji"ove stavove na sastancima kolektiva. 7pravni komitet je takoer bio biran i bio je odgovoran #a op'e upravljanje kolektivom. %jegova du!nost je bila nadgledanje nabavke materijala, ra#mijena sa drugim pokrajinama, distribucija proi#voda i nu!ni javni radovi kao to je i#gradnja kole. &vaki kolektiv je odr!avao redovne op'e sastanke na kojima su sudjelovali svi lanovi kolektiva. 7koliko se netko nije !elio prikljuiti kolektivu, davano mu je neto #emlje, ali samo onoliko koliko je mogao obraditi. %ije bilo doputeno #apoljavanje radnika. %ije samo proi#vodnja bila kontrolirana, distribucija je takoer bila prilagoena potrebama ljudi. 7 mnogim pokrajinama novac je bio ukinut. =judi su odla#ili u trgovine

kolektiva 0e'e u crkve koje su bile pretvorene u skladita2 i u#imali to im je trebalo. 7koliko je bilo nestaica i racionali#acija, ulagan je trud da se svakome osigura podjednak dio. -pak, bilo je uobiajeno da pove'ana proi#vodnja pod novim sustavom ukine nestaice. Prema poljoprivrednim rokovima, revolucija se dogodila u pravom trenutku. Jitarice kojima je bilo vrijeme !etve i koje su sakupljane i prodavane radi velikog pro+ita nekolicine velikoposjednika sada su bile distribuirane onima kojima su bile potrebne. >oktorima, pekarima, brijaima i drugim uslu!nim radnicima, davano je prema potrebama u #amjenu #a nji"ove usluge. amo gdje novac nije bio ukinut, uvedene su (obiteljske pla'e( tako da se rad pla'ao na ba#i potreba, a ne po broju radni" sati. Proi#vodnja je #natno pove'ana. e"niari i agronomi su pomagali seljacima bolje koristiti #emlje. 7potrebljene su moderne #nanstvene metode tako da su u nekim krajevima pri"odi pove'ani #a EBC. o je bilo dovoljno #a na"raniti kolektiviste i milicije u nji"ovoj pokrajini. %aje'e je bilo dovoljno i #a ra#mjenu sa drugim kolektivima u gradu, koji su #a u#vrat davali strojeve. <iak "rane je bio predavan komitetima #a #ali"e koji su bili #adu!eni #a distribuciju u urbanim mjestima. 4ao i na milicije, kleveta je bila baena i na kolektive. 1ilo je tvrdnji da pojedinac gleda samo sebe i da ne brine o drugima. o je bila glupost, jer su u mnogim pokrajinama uspostavljeni i#jednaavaju'i +ondovi koji su prerasporeivali dobra i# bogatiji" u siromanije pokrajine. 1ilo je osigurano da strojevi i strunjaci budu preseljeni u krajeve gdje su najpotrebniji. ;apravo, poka#atelj osje'aja solidarnosti mo!e biti injenica da se 1.BBB kolektivista i# =evanta, koji je bio prilino ra#vijena pokrajina, preselilo u 4astilju kako bi pomogli. 7spostavljene su +ederacije kolektiva, a najuspenija je bila ona u $ragonu. =ipnja 193D. godine odr!an je plenum *egionalne +ederacije seljaka. %jen cilj je bio +ormiranje nacionalne +ederacije (#a suradnju i irenje kolektivistikog pokreta i, takoer, #a posti#anje pravedne distribucije proi#voda #emlje, ne samo i#meu kolektiva ve' u cijeloj #emlji(. %a nesre'u, mnogi kolektivi su uniteni, ne od 5rancove vojske, ve' od vojnika staljinistikog generala =istera, prije nego to je to bilo mogu'e i#vesti. 4olektivisti nisu bili #abrinuti samo #a materijalna dobra. -mali su i duboku obave#u prema obra#ovanju i kao re#ultat ti" napora mnoga djeca su dobila obra#ovanje po prvi put. o nije bilo uobiajeno kolovanje. 4oritene su metode 5rancisca 5errera, svjetski po#natog pedagoga i utemeljitelja projekta :oderan kola. >jeci je davano osnovno obra#ovanje i nakon toga su o"rabrena ra#vijati vjetine #a koje su poka#ivala rado#nalost. Posve'ivana je pa!nja i starima, a gdje je bilo neop"odno, graeni su specijalni domovi #a nji". Pa#ilo se i na i#bjeglice i# krajeva koje su kontrolirali +aisti. Industrija *evolucija u gradovima nije tekla uspjeno kao u selima. %ajvie je postignuto u 4ataloniji, industrijskom srcu i (tvravi( /% )a. 7 1arceloni je preko 3.BBB podu#e'a bilo kolektivi#irano. &va javna podu#e'a, ne samo u 4ataloniji ve' u cijeloj #oni republike, bila su preu#eta i voena od strane radniki" komiteta. >a bi se dobila ideja o rairenosti kolektivi#acije, dobro je pogledati listu nastalu od strane jednog svjedoka ti" dogaaja 01arnet 1oloten u knji#i ( "e 8rand /amo+lage(, koja ni sluajno nije anar"istika knjiga2. 9n ka!eI (Jelje#nica, tramvaji i autobusi, vo#ila taNija i brodovi, elektroprivreda i rasvjeta, plinovod i vodovod, popravci i i#rada automobila, mlinovi i tvornice cementa, proi#vodnja tekstila i papira, elektronski i kemijski kompleksi, tvornice #a proi#vodnju stakleni" boca i par+umerije, planta!e "rane i pivnice bili su kon+iscirani ili kontrolirani od radniki" 0sic2 komiteta, to je u oba sluaja imalo isto #naenje #a vlasnike.( %astavljaI (4ina i ka#alita, novine i tiskare, trgovine i "oteli, eksklu#ivni restorani i barovi bili su, takoer, preu#eti.( o jasno poka#uje da je portret anar"i#ma kao neega pove#anog sa neobinim malim radionicama, netoan. <elike tvornice, neke sa tisu'ama radnika, su bile preu#ete i vodili su i" radnici. ?esto su radna mjesta bila preu#imana #ato to su vlasnici pobjegli ili #austavili proi#vodnju da bi sabotirali revoluciju. *adnici nisu #austavljali proi#vodnju ) sva ve'a radna mjesta bila su preu#eta. %eka su vodili i kontrolirali radnici. 7 ostalima su uspostavljeni (kontrolni komiteti( da bi osigurali ouvanje proi#vodnje 0postojali su da bi omogu'ili snagu veta na odluke e+ova u sluajevima gdje radnici nisu preu#eli upravljanje2. %a svakom radnom mjestu, &kuptina radnika je bila osnovna jedinica. 7nutar tvornice radnici su birali delegate da i" #astupaju u odluivanju o svakodnevnim pitanjima. &ve od ve'e va!nosti je moralo i'i pred &kuptinu. 9dluke je donosio komitet sainjen od pet do petnaest radnika, koji su birali i upravnika koji je nadgledao

svakodnevno +unkcioniranje radni" mijesta. 7nutar svake industrije postojalo je -ndustrijsko vije'e u kome su bili predstavnici dva glavna sindikata 0/% )a i 78 )a2 i predstavnici komiteta. e"niari su takoer bili u komitetima da bi osigurali te"niki nad#or. Posao -ndustrijskog vije'a je bio stvaranje ukupnog plana #a industriju. %a svim radnim mjestima pla'e su i#jednaene, a radni uvjeti #natno poboljani. Pogledajmo kako je kolektivi#acija poboljala stvari. 7#mimo #a primjer tramvaje. 9d D.BBB radnika, 6.EBB su bili lanovi /% )a. ;bog ulini" borbi sav prijevo# je bio u prekidu. &indikat prijevo#a 0tako se #vala sekcija /% )a2 je imenovao komisiju od sedam lanova da okupiraju administrativne kancelarije, dok su ostali provjeravali pruge i napravili plan nu!ni" popravaka. Pet dana nakon #avretka borbi DBB tramvaja, umjesto uobiajeni" 6BB, obojeni" u crveno)crnu boju /% )a, bilo je na ulicama 1arcelone. 4ada je nestao motiv pro+ita, sigurnost je postala va!nija i broj nesre'a je smanjen. rokovi su smanjeni, a usluge poboljane. 1936. godine je preve#eno 1@3.EG3.E16 putnika. 193D. godine taj broj je pove'an #a EB milijuna. ramvaji su bili toliko uinkoviti da su radnici bili u stanju davati novac drugim sekcijama gradskog prijevo#a. Pla'e su bile jednake #a sve radnike i pove'ane u odnosu na one prije revolucije. Prvi put je bila osigurana besplatna medicinska #atita #a radnu snagu. -ako su pru!ali #natno uinkovitije usluge, radnici su nala#ili vremena #a proi#vodnju projektila i topova #a ratne potrebe. *adili su prekovremeno i nedjeljom kako bi dali svoj doprinos anti+aistikoj borbi. >aljnje podcrtavanje injenice da oslobaanje od e+ova i upravnika ne vodi do nereda mo!e biti istaknuto injenicom da je #a dvije godine kolektivi#acije bilo samo est sluajeva kada su radnici krali i# radionica. Provedena je iroka reorgani#acija kako bi industrija postala uinkovitija. Puno mali" neekonomini" postrojenja, koja su obino bila i #agaivai #atvarano je i proi#vodnja je koncentrirana na ona postrojenja sa boljom opremom. 7 4ataloniji je #atvoreno DB ljevaonica. 1roj preraivaa ko!e je smanjen sa D1 na GB, a cijela drvna industrija je reorgani#irana od strane &indikata drvne industrije 0sekcija /% )a2. /entralna vlada je 193D. godine pri#nala da je ratna industrija 4atalonije proi#vela deset puta vie nego ostatak panjolske industrije #ajedno i da bi ta proi#vodnja mogla biti uetverostruena ukoliko 4atalonija uspije nabaviti nu!ne sirovine. %ije preu#eta samo proi#vodnja. :nogi para#iti srednje klase iskljueni su i# trgovine. rgovina na veliko ribom i jajima preu#eta je, kao i trgovina vo'em i povr'em. rgovina mlijekom u 1arcelomi je kolektivi#irana, to je dovelo do #atvaranja DB ne"igijenski" postrojenja #a pasteri#aciju. &vuda su uspostavljeni komiteti #a opskrbljivanje. &ve je to unesre'ilo srednju klasu. ;a nji", i #bog nji"ovog s"va'anja napredovanja, revolucija je bila samo korak una#ad. 7spostavljeni su i i#jednaavaju'i +ondovi #bog pomo'i siromanijim kolektivima. Postojalo je mnogo problema. :noga tr!ita su ostala i#olirana u +aistikoj #oni, a privremeno su i#gubljena i neka strana tr!ita. 1ilo je malo sirovina jer su i#vori nabave bili i#gubljeni, a i kada je bilo mogu'e nabaviti i", +ondovi su bili osporavani od centralne vlade. o je bio nedostatak kolektivi#acije. 1anke nisu bile osvojene i re#erve #lata su ostale u rukama vlade. 0/% je skovao plan o nji"ovom osvajanju koji je odbaen u posljednjem trenutku.2 7nato tome, proi#vodnja je pove'ana i uvjeti !ivota #a mnoge pripadnike radnike klase su poboljani. =istopada 1936. godine vlada je bila prisiljena pri#nati kolektivi#aciju donose'i dekret koji je pri#navao ono to je ve' postojalo. o je, takoer, bio pokuaj kontroliranja budu'e kolektivi#acije. 9"+ijalna r v"lu+ija 9vo je bio samo kratak pogled na kolektivi#aciju koja se dogodila. %astavljaju'i sa anar"istikim uvjerenjima, revolucija nije stala. Po prvi put su radnici u panjolskoj u!ivali dobrobit #dravstvene #atite organi#irane od strane /% )ove 5ederacije #dravstveni" radnika. 5ederaciju je inilo GB.BBB #dravstveni" radnika ) sestara, doktora i administrativni" radnika. 3o jednom je postignuta velika pobjeda u 4ataloniji gdje je #a svi" F.EBB.BBB stanovnika osigurana odgovaraju'a #dravstvena #atita. %isu lijeene samo uobiajene bolesti ve' i rane !rtava graanskog rata. 7spostavljen je i program preventivne medicine #asnovan na lokalnim #dravstvenim centrima. %a kongresu 193D. godine medicinski radnici su ra#vili #dravstveni plan #a budu'u anar"istiku panjolsku koji bi bilo mogu'e i#vesti da je revolucija bila uspjena. Promijenila se i uloga !ena, koje su ostvarile mnoge pobjede. 7 odnosu na nji"ovu ulogu u graanskom ratu, promatrai su istaknuli da su one odigrale punu ulogu u anti+aistikom otporu. 1ile su prisutne svuda ) u

komitetima, milicijama, na +rontu. 7 prvim bitkama rata, !ene su se borile u# mukarace jer se to podra#umijevalo samo po sebi. %ije bilo sluajeva da !ene popunjavaju mjesta mukaraca koji su na +rontu 0a to je uobiajen sluaj u ratnim uvjetima, a kada rat #avri i !ene nisu vie potrebne kao radna snaga, vra'aju se domovima2. 7 milicijama su se borile kao jednake. &udjelovale su u organi#iranju kolektiva i borile se protiv seksistiki" stavova prolosti kojima nema mjesta u bilo kojoj pravoj revoluciji. $nar"istika organi#acija !ena, :ujeres =ibres, je imala 3B.BBB lanica. 9rgani#acija je bila aktivna i prije graanskog rata, tako to su organi#irale radnice i irile in+ormacije o kontracepciji. ;a vrijeme rata abortus je bio legali#iran u republikanskoj #oni. /entri su bili otvoreni #a sve !ene, ukljuuju'i i neudane majke i prostitutke. Prema svim i#vorima, postojala je prava promjena stava prema !enama. 3edna !ena, sudionica graanskog rata, je reklaI (1ili smo kao bra'a i sestre. 9duvijek mi je dosaivalo u ovoj #emlji to mukarci ne smatraju !ene kao bi'a sa punim ljudskim pravima. $li, onda je nastupila velika promjena. <jerujem da je i#rasla spontano i# revolucionarnog pokreta...( 0:argonita 1alager, #abilje!eno u (1lood o+ &pain(2. &vuda su se javljale promjene. 7kupan dojam 1arcelone se promjenio. *estorani sa separeima vie nisu postojali. 4olektivne men#e su #au#ele nji"ovo mjesto. >u" drugarstva je bio u #raku. &avjeti radnika i seljaka su svugdje preu#eli administraciju. &avjet #a obranu $ragona je bio najbolji primjer. 7pravljao je provincijom i koordinirao rad kolektiva i milicija. &ve anti+aistike snage su bile #astupljene u njemu, ali anar"isti su bili u ve'ini. 7 4ataloniji je F1. srpnja uspostavljen /entralni komitet anti+aistiki" milicija. 9d njegovi" petnaest lanova pet su bili anar"isti, trojica i# 78 )a, jedan i# P97:)a, 4omunistika partija je imala jednog lana, a republikanci etvoricu. -ako su anar"isti bili nadmo'niji u toj provinciji, nadali su se da 'e ravnopravnijim #astupanjem odluivanju slini komiteti biti uspostavljeni i tamo gdje je /% bio slabiji. o je bila situacija 1936. -ako je vlada %arodnog +ronta jo uvijek postojala, nije imala vlast, to je bila polsjedica nepostojanja represivni" organa dr!ave. <last je bila podijeljena na be#broj +ragmenata i rasuta u tisu'e gradova i sela, meu revolucionarnim komitetima koji su preu#eli kontrolu nad #emljom i tvornicama, sredstvima #a prijevo# i komunikaciju, policijom i vojskom. <ojska, ekonomija i politika borba, ra#vijale su se ne#avisno od vlade i, #apravo, unato vladi. akva situacija je po#nata kao (dvojna vlast(. <last vlade je bila preslaba da i#a#iva snagu radnika i seljaka. $ snaga radnika i seljaka nije bila dovoljno svijesna potrebe #a nestankom vlade. %euspje" u njenom ruenju do#volio je vladi da obnovi svoj autoritet i postane gospodar situacije. >a bismo pokuali ra#umjeti kako se to dogodilo, nu!no je osvrnuti se na ulogu 4omunistike partije i rukovodstva /% )a. K"ntrar v"lu+ija Ponaanje panjolske 4omunistike partije i 7jedinjene socijalistike partije 4atalonije 0P&7/2 je vie ocrtavalo najve'e &taljinove interese, a ne najve'e interese panjolske radnike klase. 9dbijali su pri#nati da je i#bila revolucija. akoer, inili su sve to su mogli da ugue tu revoluciju #a koju su se pretvarali da se nije ni dogodila. ;animali su se #a graanski rat tek toliko da obnove demokraciju u panjolskoj. >a bismo ra#umijeli taj stav, moramo pogledati injenice van panjolske. 9taljin &taljin je vjerovao da se i#nad svega mora obraniti (socijali#am( u &&&*)u. -nteres europske 0i svjetske2 radnike klase je morao #au#eti drugo mjesto u strategijskim interesima vladaju'e birokracije *usije. $ oni su trideseti" godina dvadesetog stolje'a bili vrlo uplaeni. Kitler je doao na vlast 1933. godine i unato injenici da &taljin nije !elio svau s %jemakom 0tri mjeseca nakon preu#imanja vlasti od strane nacista, &taljin je potpisao produ!enje njemako)sovjetskog pakta i# 19F6. godine2 odnosi i#meu te dvije #emlje postaju "ladniji. &taljin je stra"ovao da 'e se 1ritanija i 5rancuska dogovoriti sa Kitlerom i #bog toga ostaviti *usiju otvorenu #a napad. <jerovao je da 'e i" #adovoljiti promatranje klanja %jemake i *usije i# sigurne udaljenosti. 4ada bi #emlje postale iscrpljene, 1ritanija i 5rancuska bi se pojavile kao gospodari 6urope. ;bog toga je &taljin 193E. godine potpisao Pakt u#ajamne pomo'i sa 5rancuskom. u nije bilo obave#e u#ajamne vojne pomo'i. ;a 5rancusku je to bio nain #a odstranjivanje preostali" ve#a i#meu %jemake i *usije, a istovremeno i nain da se natjera +rancusku 4omunistiku partiju da odbaci svoje protivljenje vladinom obrambenom programu.

4ako bi #austavili nadila!enje ra#lika 1ritanije i 5rancuske sa Kitlerom, a na raun &ovjeta, u pokuaju da se osigura +rancusko)sovjetski pakt, kao i u pokuaju da se #akljue slini paktovi sa vladama drugi" #emalja 0prvenstveno 1ritanijom2, bilo je najva!nije pojaati vladino neslaganje sa njemakim ciljevima u istonoj 6uropi. ;bog toga je i usvojena politika %arodni" +rontova na &edmom svjetskom kongresu 4omiterne u kolovo#u 193E. godine. o tijelo, po#nato i kao re'a internacionala, okupilo je sve komunistike partije pod rusko vodstvo. Nar"dni :r"nt"vi %ajva!niji cilj te politike je bio da se srednja klasa i neke ga#de uvuku u iroke anti+aistike +rontove. ;bog ostvarenja tog cilja, komunistike partije su odbacile revolucionarnu politiku. o je trebala biti borba #a ouvanje bur!oaske demokracije, a kako bi privukli republikanske i liberalne stranke srednje klase, radikalne po#icije nikada nisu usvojene. Politika %arodnog +ronta je bila vrlo uspjena. Poetkom 1936. godine vlade %arodni" +rontova su i#abrane u 5rancuskoj i panjolskoj. Programi ti" vlada su bili prilino umjereni. 7 panjolskoj je socijalistiki prijedlog o nacionali#aciji #emlje odbaen #bog republikanske opo#icije. aj su %arodni +ront inili *epublikanska unija, &ocijalistika partija, P97:, &indikalistika partija, nacionalisti 1askije i 4atalonije 0koji su smatrali da im desnica ugro!ava autonomiju2 i, naravno, 4omunistika partija. 4ada je i#bio graanski rat, &taljinove instrukcije su bile jasne. &vi napori komunista moraju biti usmjereni na jedan #adatakI dobijanje pomo'i 1ritanije i 5rancuske i nagovoriti i" da odbace svoju neutralnost. >ogovor o nenapadanju je potpisan 1936. godine s nadom da 'e #austaviti produ!etak sukoba. &taljin je vjerovao da 'e se, ukoliko 1ritanija i 5rancuska odbace tu politiku, graanski rat ra#viti u mnogo ve'i sukob 0%jemaka i -talija su ve' pru!ale vojnu pomo' +aistima2. aj sukob, od kojega bi se *usija distancirala, bi doveo sukobljene strane do toke meusobnog iscrpljenja i ruski vladari bi se pojavili kao novi gospodari 6urope. ;bog toga su odbacivani revolucionarni aspekti graanskog rata i borba je prika#ivana kao borba koja nema nikakvi" drugi" #a"tjeva osim osnovni" demokratski" 0to je, u stvari, i bila2. 7 poetku su staljinisti priali o podi#anju revolucije nakon to +aisti budu pora!eni. <rlo br#o su prestali i s tom pra#nom priom. %aravno, staljinistika 0i komunistika2 koncepcija socijali#ma je prilino ra#liita od anar"istike. %ajbitnije u anar"i#mu je da mase preu#imaju kontrolu i upravljaju drutvom kro# sustav vije'a. &taljinistima socijali#am nala!e nacionali#aciju svega i preputanje upravljanja drutvom dr!avi, koja 'e biti voena od strane Partije. 4ontrola prela#i u ruke pro+esionalaca, te"nokrata i birokrata, koji poinju ra#vijati 0svoje2 osobne klasne interese. ?ak i da su se staljinisti odluili na borbu #a (socijali#am( i dalje bi morali potkopavati anar"iste. Politika udvaranja britanskoj i +rancuskoj vladaju'oj klasi je od poetka bila osuena na propast, ne samo #bog nji"ove vojne nespremnosti, ve' i #bog nji"ovog ra#umijevanja da 'e, ukoliko se umijeaju u rat sa Kitlerom, sve strane 0oni i nacisti2 biti oslabljene i da 'e se #bog toga ojaati po#icija *usije. &vo vrijeme do i#bijanja >rugog svjetskog rata, 1ritanija je pokuavala posti'i dogovor s Kitlerom to bi mu otvorilo put da napadne *usiju na istoku. 6"rnari+a $ktivnosti mornarice, koja je ostala lojalna *epublici, su nekoliko puta prekidane da se ne bi stavili u pitanje anglo)+rancuski interesi na 8ibraltarskim vratima. :ornarica je bila vrlo uspjena u u#nemiravanju 5rancuske ba#e u :aroku, ali su nji"ove aktivnosti #austavljane da bi dvije strane sile bile sretne. 7 skladu s tim, republikanska vlada je odbila dati :aroku ne#avisnost i tako 5ranca liiti ba#e. >a su to uinili, stavili bi u pitanje britanske i +rancuske kolonijalne interese u sjevernoj $+rici. Primjer panjolskog :aroka bi mogao dati sline ideje drugim nacijama. ?ak je u jednom trenutku vlada ponudila predati vlast u :aroku 1ritaniji i 5rancuskoj u #amjenu #a nji"ovu intervenciju. *evolucija koja je i#bila je bila krajnje nepogodna #a komuniste. 1ilo kakve anse da pridobiju 1ritaniju i 5rancusku bile su smanjene injenicom da je poela socijalna revolucija. %ije bilo ni govora da britanska i +rancuska ambasada interveniraju u korist revolucionara. ;bog toga je revolucija morala biti sakrivena i eventualno uguena. &naga kolektiva i milicija je morala biti unitena. %a poetku graanskog rata bilo je GB.BBB lanova panjolske 4omunistike partije. %ormalno, postavlja se pitanje kako je tako mala organi#acija mogla tako odluno utjecati na tijek dogaaja i s vremenom postati dominantna grupa u %arodnom +rontu.

7 graenju svoje partije, komunisti su se naroito isticali u 4ataloniji, srcu revolucije. Pokret kolektivi#acije je o#biljno u#nemirio srednju klasu. :ali poslovi su prekinuti i svuda su se pripadnici srednje klase osje'ali odbaenim jer su radniki komiteti preu#eli raspodjelu. 9ni bi se rado vratili u svoje tradicionalne stranke, ali su i" vidjeli kao nesposobne u #austavljanju kolektivistikog pokreta. 4omunistika partija je i#gledala kao jedina o#biljna partija koja mo!e #atititi nji"ove posjede ili im i" ak vratiti i# ruku radnika. 3edan bivi komunist je to prokomentiraoI (7 :uriciji, kao i drugdje, vidio sam nae plakate i letke koji apeliraju na vlasnike trgovina da se prikljue lanstvu sa obe'anjem apsolutne podrke privatnog vlasnitva.( Vrl" &r-" ?lanstvo 4omunistike partije se pove'alo vrlo br#o. ;a nekoliko mjeseci od i#bijanja rata, D6.BBB seljaka koji posjeduju #emlju i seljaka #akupnika sa 1E.G@E pripadnika gradske srednje klase, se prikljuilo. 9ni su u svojim slojevima utjecali na tisu'e pripadnika srednje klase koji se nisu prikljuivali Partiji, ali su je simpati#irali. 4ao sredstvo #atite interesa graanske srednje klase u 4ataloniji, komunisti su organi#irali 1@.BBB trgovaca, obrtnika i mali" proi#voaa u organi#aciju /6P/-. (&olidaridad 9brero( 0*adnika solidarnost2, novine /% )a, su prokomentirali da su neki u tom tijelu (nepomirljivi poslodavci, okrutni protivnici rada(. >o o!ujka 193D. godine 4omunistika partija je imala FEB.BBB lanova. Podu#eli su jo neke mjere da bi proirili svoj utjecaj. &amo etiri dana nakon vojnog udara, komunisti su se ujedinili sa socijalistima 4atalonije kako bi osnovali P&7/. =okalni 78 je potpao pod upravu P&7/)a. <ode'i lanovi &ocijalistike partije i 78 )a su i" naputali i prela#ili komunistima, neki ak i tajno. :nogi lanovi &ocijalistike partije nisu vidjeli ra#liku i#meu nji"ove linije i linije komunistaI pobjeda u ratu pa tek onda revolucija, pomirljiv stav prema stranim silama, itd. $li, #bog toga to su komunisti imali vr'i partijski aparat 0pojaan i# :oskve2, bili su u mogu'nosti regrutirati nove lanove na tetu socijalista. :nogi su im se pridru!ili #bog nji"oveI (predanosti u prikupljanju lanova, vrlo vjetoj propagandi, organi#atorskim sposobnostima i presti!a steenog ruskim oru!jem(. 4omunisti su uspostavili kontrolu nad 3&7 07jedinjena socijalistika omladina2. a grupa je nastala stapanjem komunistiki" i socijalistiki" omladinski" organi#acija. -mala je EB.BBB lanova i +ormirana pred i#bijanje rata. <e'ina vode'i" lanova je napustila &ocijalistiku omladinu i prela u komuniste, to je ovima omogu'ilo kontrolu nad ovom organi#acijom. 1ilo bi pogreno tvrditi da je kontrarevolucija re#ultat iskljuivo politike i aktivnosti komunista. *epublikanci i socijalisti su suraivali s njima. *epublikanci, koji su i#gubili svaku realnu ba#u u masama, su se povukli i prepustili komunistima direktan posao suprotstavljanja socijalnoj revoluciji i obrani srednje klase. ?ak se je i =argo /aballero, koji je postao premijer u kolovo#u i jedno vrijeme bio lijevi socijalist i voa 78 )a, i#jasnio #a +ormiranje vlade kojoj je (nu!no !rtvovanje revolucionarni" te!nji #bog pridobijanja naklonosti demokratski" snaga( i da se (panjolska vlada ne bori #a socijali#am ve' demokraciju i ustavno #akonodavstvo(. -ako /aballero nije cijelo vrijeme suraivao s komunistima, bilo je mnogo oni" u njegovoj partiji, ak i njegovi" najbli!i" suradnika koji su radili na komunistikoj liniji, a protiv socijalne revolucije. akoer, nu!no je re'i da je sudjelovanje lanova /% )a u vladi pomoglo rast kontrarevolucije. 7li su u 4atalonsku vladu u rujnu 0sjetimo se da je 4atalonija bila poluautonomna2 i nacionalnu vladu u studenom 1936. godine. ime 'emo se detaljnije baviti u sljede'em poglavlju, a #a sada je dovoljno re'i da je nji"ovo sudjelovanje dalo vladi kredibilitet u masama. 1ili su kljuan element u doka#ivanju svijetu da je borba u panjolskoj #a uspostavljanje demokracije, da bi se ponovo i#gradila unitena dr!avna mainerija i da bi se vlast i autoritet koji su bili u rukama naoru!ani" radnika vratili vladi. &udjelovanje /% )a je slu!ilo da #austavi mase i natjera i" da vjeruju da imaju oslonac u vladi i da je trebaju braniti. Rus," "ru.j <a!na stvar je da je 4omunistika partija upravljala kontrarevolucijom. 1ili su jedini koji su s"vatili (nu!nost( kontrarevolucije i koji su je odluili provesti. :ogu'nost da je provedu su imali #bog presti!a koji je dola#io od injenice da je *usija bila jedina #emlja koja je slala ve'e koliine oru!ja *epublici 0:eksiko je takoer slao pomo', ali u malim koliinama2. *usi nisu slali samo oru!je ve' i vojne savjetnike i te"niare koji su postupno preu#eli rukovoenje ratom. &taljinisti 'e vam re'i da je *usija osiguravala oru!je od poetka. o je la!. &taljin se u poetku slo!io sa Paktom o neinterveniranju #bog stra"a od sukoba sa ;apadom. Prve koliine oru!ja nisu stigle do listopada, a i kada su stigle to je bilo i# stra"a da 'e njemako i talijansko oru!je dati odluuju'u snagu +aistima. Pomo' je poslana

(prikriveno i u pokuaju da se ogranii mogu'nost mijeanja *usije u rat( 04rivicki u (-n &talinOs &ecret &ervice(, 4rivicki je bio &taljinov e+ obavetajne slu!be #a #apadnu 6uropu2. ;bog tog stra"a od ukljuivanja u rat sa %jemakom i -talijom, pomo' je ograniena na potpomaganje otpora do mogu'e intervencije 1ritanije i 5rancuske. a pomo' je morala biti pla'ena ) panjolske re#erve #lata su se preselile u :oskvu. 4omunisti su #nali da 'e, ukoliko posegnu #a kontrarevolucijom, primorati dr!avu, da u# nji"ovu pomo', vrati kontrolu nad vojskom i policijom. %ije bilo nikakve svr"e govoriti radnicima da se odreknu kolektivi#acije i da odbace oru!je, ukoliko ta kontrola ne bude uspostavljena. &ve dr!ave poivaju na upotrebi sile i #bog toga se uspjena revolucija mo!e i#vesti samo ukoliko su ljudi naoru!ani. ;bog sovjetske pomo'i, komunistima je bilo lako posti'i kontrolu nad oru!anim snagama. o nije bilo samo #bog koliine poslanog oru!ja, ve' i #bog injenice da su &ovjeti bili glavni dobavljai ratnog materijala. :inistar mornarice i #rakoplovstva, Prieto, esto se alio na raun svog kabineta i#javljuju'i da je on (ministar niega jer ga #rakoplovstvo ne slua. Pravi ministar #rakoplovstva je ruski general >uglas(. 6ilitari-a+ija ;bog te kontrole nad oru!jem, komunisti su, podr!ani od drugi", proveli militari#aciju. Ponovno je i#graena regularna vojska sa asnicima, jedinicama, salutiranjem i ra#liitim pla'ama. :ilicijama koje su odbile staviti se pod #apovjednitvo :inistarstva rata 0a mnoge milicije /% )a i P97:)a su to odbile2, prekinuta je isporuka oru!ja. 9stavljene su be# mogu'nosti i#bora. %ova vojska je i#graena pod komunistikom kontrolom. ;nali su da se be# kontrole nad vojskom ne'e mo'i nadati kontroli nad anti+aistikim taborom. ;bog toga to je Peti puk 0najve'a jedinica kontrolirana od staljinista2 preu#ela rasputanje milicija, komunisti su preu#eli kontrolu nad pet od est brigada nove vojske. akoer, preu#eli su kontrolu nad 8lavnim komesarijatom rata, koji je uspostavljen #bog postavljanja politike kontrole vojske putem politiki" komesara. Poto su ve'ina od nji" bili staljinisti, kontrolirali su politiki materijal koji je dola#io na +ront. $nar"istiki materijal je stalno #adr!avan. &ve to su vojnici mogli itati bile su la!i 4omunistike partije. %ije ponovno i#gradjena samo vojska ve' i policija, osobito omra!ena /ivilna garda, koja je bila osnova represije nad /% )om. Promijenjeno joj je samo ime u %acionalna republika garda. 3urina garda je ponovo uspostavljena i do poetka prosinca je imala F@.BBB regruta. 1roj karabinjera, koji su bili graniari podreeni carini i pod kontrolom ministra +inancija %egrina 0po#nati simpati#er komunista2, narastao je na GB.BBB. Prije rata bilo i" je samo 16.BBB i to u cijeloj panjolskoj. %egrinov #amjenik je ra#jasnio nji"ovu uloguI (<i ste uvari dr!ave, a vi#ionari koji vjeruju da je kaotina situacija drutvene nediscipline i be#ob#irnosti dopustiva su u krivu, jer vojska naroda, sa vama karabinjeri, 'e #nati kako to #austaviti.( >r!ava je sama sebi dala monopol na nasilje. *adnike patrole koje su i#nikle u srpnju su rasputene. *adnicima je nareeno da predaju oru!je, a oni koji su to odbili smatrani su +aistima. Prialo se da je to oru!je potrebno na +rontu. -ako je bila istina da je oru!je bilo potrebno na +rontu, taj argument je koriten samo kao sredstvo #a ra#oru!avanje revolucionarni" radnika. 1ilo je mnogo oru!ja pod kontrolom policije. 8eorge 9rLell je to #apa#io nakon 1. svibnja u 1arceloniI ($nar"isti su bili na opre#u ak i ukoliko su predali oru!je. P&7/ je #adr!ao svoje i to je bilo ono to se dogodilo nakon #avretka borbi. 7 meuvremenu, na ulici je bilo mogu'e vidjeti velike koliine oru!ja koje je bilo potrebno na +rontu, ali koje je bilo u posjedu (nepolitike( policije u po#adini.( 0(4ataloniji u ast(2. 4ontrarevolucija je #atim okrenuta protiv kolektiva. D. sijenja 193D. godine objavljeno je rasputanje radniki" komiteta #a opskrbu. >istribuciju "rane je preu#eo 86P/-. o je dovelo do nestaica i gomilanja namirnica radi podi#anja nji"ove cijene. ;a to su okrivljeni kolektivi, ali je bilo dobro po#nato da je "rana mogla biti osigurana ukoliko se netko ulani u P&7/. Na+i"nali-a+ija 4rediti nisu davani onim radnim mjestima koja su odbila pri"vatiti kontrolu vlade. 4ao to je reeno ranije, banke nisu preu#ete pa je vlada imala veliku mo' protiv radnika. %acionali#acija velike industrije je provedena kako bi bila dovedena pod vladinu kontrolu. vrdili su da je to nu!no #a ratne napore. vrdili su da su kolektivi neuinkoviti i da je svako radno mjesto #abrinuto samo #a svoj pro+it. %e mo!e se pore'i da je bilo neki" problema sa bolje stoje'im kolektivima. $li /% je #a"tijevao koordinaciju kro# socijali#aciju pod kontrolom radnika. >a bi se to i#velo, svakom obliku privatnog vlasnitva nad sredstvima #a proi#vodnju morao bi do'i kraj. %aravno, komunisti to ne bi do#volili jer je to prijetnja nji"ovoj cijenjenoj srednjoj klasi.

%a selu je kolektivi#acija bila do#voljena samo na #emlji +aista, a imanja oni" koji su podr!avali *epubliku, morala su biti vra'ena. 4oliko daleko su komunisti bili spremni i'i mo!e ilustrirati inva#ija na $ragon. 9brambeni savjet $ragona je proglaen ilegalnim u kolovo#u 193D. godine. u deklaraciju slijedila je inva#ija koju je vodila 11. divi#ija generala =istera 0lan P&7/)a2. Po i#javi /% )a, #emlja, orue #a obradu #emlje, stoka i konji koji su bili kon+iscirani od desniara, vra'eni su vlasnicima. 7 nekim selima su +arme bile liene sjemena #a sijanje, dok je 6BB lanova /% )a u"apeno. 7kupno je 3BC kolektiva uniteno i priprema #a !etvu prekinuta. 4ao to se mo!e pretpostaviti nita osim mr!nje, ogorenosti i gubljenja ilu#ija nije re#ultiralo tom inva#ijom i represijom koja je slijedila. &eljaci su se poeli pitati #a to su se borili. 8ubljenje ilu#ija je, be# sumnje, utjecalo i na propast +ronta par mjeseci kasnije. &lini napadi su i#vedeni na kolektive u =evantu i /astilli. o poka#uje dokle su (socijalisti( i# 4omunistke partije bli spremni i'i ispunjavaju'i &taljinove instrukcije. 3o kobniji aspekt toga je bilo postojanje #atvora u panjolskoj koji su pripadali sovjetskoj tajnoj policiji 8P7 0pretea 481)a2. Postojali su i u to nema sumnje. 7 prosincu 1936. godine (Pravda( je objavilaI (- u 4ataloniji je poelo i'enje od trockista i anar"osindikalista. 1it 'e voeno istom snagom kojom je voeno u &&&*)u.( 9 aktivnostma 8P7 u panjolskoj o ijem je uspostavljanju odluka donesena po "itnom postupku na kon+erenciji u :oskvi 1G. rujna, 4rivicki ka!eI (8P7 je imao svoje specijalne #atvore. %ji"ove jedinice su vrile ubojstva ili otmice. 7bijali su u skrovitim tamnicama i organ#irali lete'e odrede. :inistar pravde nije imao autoritet nad 8P7. 1ili su snaga ispred koje su dr"tali i neki od najvii" asnika /aballerove vlade. -#gledalo je kao da &ovjetski &ave# !eli #grabiti lojalnu panjolsku, iako je ona ve' bila u nji"ovom posjedu.( 0(-n &talinOs &ecret &ervice(2. /ilj je bio eliminacija revolucionara. &vatko tko se usudio priati o onome to se radilo, mogao je biti sljede'i koji 'e patiti. %ina, vou P97:)a, ubio je 8P7, kao i /amilla 1ernerija, talijanskog anar"istu koji je kriti#irao vodstvo /% )a. 1erneri je objavljivao i novine (8uerra di /lasse( koje su #agovarale revolucionarni rat protiv +ai#ma. 7bijen je od (socijalista( #bog njegovi" vrsti" revolucionarni" stavova. 7 srpnju 193D. godine 6B lanova /% )a je (nestalo(, to je termin tada, a i sada, koriten #a one ubijene od strane tajne policije, pojam koji su koristili diktatori =atinske $merike. Dva puta >akle, pojavila su se dva, u#ajamno iskljuena, naina borbe protiv +ai#ma. Prvi je onaj staljinista i nji"ovi" pomagaaI odstupiti sa svog puta da bi primirili ga#de u 6ngleskoj i 5rancuskoj i u#aludno se nadati da 'e isti intervenirati. <oditi graanski rat, rat protiv legitimnog rukovodstva panjolske, dati policiji drugora#rednu ulogu, ugasiti plamen revolucionarne politike, ve#ati tisu'e komada oru!ja u po#adini da bi se uguio radniki pokret, unititi kolektivi#aciju i !rtvovati uspje"e radnika i seljaka #bog meunarodni" interesa &taljina. >rugo vienje je kako bi revolucionarni rat trebao biti voenI uiniti revolucionarnu politiku glavnim oru!jem, dati tvornice onima koji u njima rade, iriti propagandu u +aistikoj po#adini, dati seljacima pravi ra#log da se bore protiv 5ranca, doka#ati im da 'e im kolektivi#acija donijeti dobro, a ne do#voliti da !ive u stra"u od staljinistikog unititavanja kolektiva, dati #emlju seljacima i tako stvoriti ba#u borbe koja 'e liiti 5ranca mnogi" vojnika koji su sinovi i k'eri seljaka. >ati slobodu :aroku i organi#irati ustanak protiv 5ranca, odu#elo bi mu glavni i#vor #ali"a i oru!ja. $pelirati direktno na europsku radniku klasu 0ije vlade nisu imale interesa pomo'i panjolskoj revoluciji2. $pelirati na +rancuske radnike koji su 193D. godine uli u drugu godinu nemira koji su #apoeli masovnim trajkovima godinu ranije. %ji"ova akcija je mogla #austaviti intervenciju 5rancuske i 1ritanije protiv revolucije. ;aplijeniti re#erve #lata i odu#eti banke. -skoristiti novac #a kupovinu oru!ja, pobrinuti se da oru!je ode na +ront, gdje je i najpotrebnije. o su bile stvari koje je trebalo uiniti. %isu bile osiguranje pobjede, ali su mogle #apaliti iskru koja se mogla proiriti 6uropom i tako ra#biti i#olaciju panjolske revolucije. :ogle su biti prekretnica #a cijelu 6uropu, umjesto da panjolska bude jo jedna !rtva +ai#ma, a graanski rat predigra #a krvavi svjetski rat. %arodni +ront nije mogao i#vesti te akcije jer je bio #asnovan na save#u klasa. ;a radnike je bilo nu!no preu#imanje potpune kontrole. o je bilo mogu'e, pogotovo u 4ataloniji, gdje je regionalni kongres radniki" savjeta trebao uspostaviti radniku republiku. aj primjer bi kasnije mogao biti ponavljan drugdje u panjolskoj i mogao bi se voditi revolucionarni rat. *at koji ne bi vratio komuniste, socijaliste ili republikance u vladu, ve' rat koji bi oslobodio mase. $li radnika klasa nije preu#ela vlast. /% , koji je bio u mogu'nosti to uiniti, je to odbio. 9krenuli su se suradnji

s drugima ili podr!avali odluku #a odlukom, potkopavaju'i revoluciju. 9bjektivno, voe /% )a i 5$-)a su bile kontrarevolucionari. 7 situaciji dvojne vlasti, ili radnici odbacuju vladaju'u klasu i preu#imaju vlast ili vladaju'a klasa ponovo preu#ima kontrolu. %e postoji srednji put. /% je suradnjom mogao i'i samo jednim putem. *evolucija ne mo!e biti i#vedena napola. *adnika klasa se mora braniti ili je revolucija osuena na propast. $ #bog ega anar"isti nisu preu#eli vlastP &ada 'emo se vratiti na to. 9vj .a r v"lu+ija 4ao to je ve' reeno, anar"isti su protiv dr!ave. &vake dr!ave. 1ilo da je liberalno)demokratska, monar"istika ili totalitarna. $nar"isti vide dr!avu 0vojska, policija, vlada, birokracija...2 kao instituciju kro# koju vladaju'a klasa odr!ava kontrolu nad ve'inom stanovnitva. 9snovno #a anar"i#am je vjerovanje da dr!ava mora biti unitena i #amijenjena sustavom #asnovanim na radnikim savjetima i savjetima #ajednica. >elegati i# #ajednice bi ili na regionalne savjete, koji bi slali delegate na nacionalne i, eventualno, meunarodne savjete. >elegati bi se biralo neposredno i sve ve'e oduke bi bile donoene na radnikim skuptinama. ?esto ti savjeti nastaju spontano, ili kao oblik obrane. 7 poetku bi nastajali i# trajkaki" komiteta, ali se br#o mogu ra#viti u tijela na kojima bi moglo biti i#graeno novo drutvo. a ideja je kljuna #a anar"i#am. &lobodno drutvo ne mo!e biti i#graeno na starim strukturama, ve' moraju biti i#graene nove, kro# koje 'e proi#voai biti direktno #astupljeni. *evolucija se ne dogaa kro# parlamente i vlade ili restrukturiranjem ve' postoje'e dr!avne strukture. &avjeti i kolektivi koji su se pojavili u vrijeme graanskog rata, bili su struktura na kojoj je mogla biti i#graena revolucija. %o, #a nji" je bilo nu!na pove#anost na regionalnoj i nacionalnoj ra#ini, kako bi vlast radnika i seljaka bila obranjena, vlast koja bi odbacila regionalnu i centralnu vladu u stranu. o bi #nailo odbijanje podjele vlasti sa preostalim elementima vladaju'e klase i to bi bio velik korak u provoenju revolucije. 8N1 /% je odbio to uiniti. %akon 19. srpnja, vodstvo sindikata u 4ataloniji je bilo po#vano u ured /ompanisa, tadanjeg premijera 4atalonije. 7 osnovi, rekao im je kako oni kontroliraju regiju i da 'e im on biti vjeran sluga ukoliko preu#mu vlast. 9dbili su taj prijedlog. 7mjesto toga, po#vali su na osnivanje /entralnog komiteta anti+aistiki" milicija. o je bio prvi korak prema suradnji. &ve stranke, ukljuuju'i i republikance, bile su #astupljene u tom komitetu. Postojao u# katalonsku vladu. /entralni komitet je rasputen u rujnu 1936. godine kada je /% uao u vladu. 7 studenom, etiri lana /% )a ula#e u nacionalnu vladu u :adridu. >vojica od nji" su bili i lanovi 5$-)a. o je bilo daleko od onoga to je bilo objavljeno u in+ormativnom biltenu /% )5$- u rujnu 1936. godine. 7 tekstu (7#aludnost vlade(, objavili su da 'e eksploatacija koja je u tijeku dovesti do (likvidacije bur!oaske dr!ave koja 'e umrijeti od guenja(. %ji"ovi lanovi su se prikljuili vladi te iste dr!ave. %aveli su nekoliko ra#loga #a to. 7 biti, raunali su na opo#ivanje argumenata u ve#i 1ritanije i 5rancuske. %avedeno je da bi socijalna revolucija bila uguena i da ubudu'e ne bi dola#ilo oru!je od #apadni" sila 0koje, #apravo, nikada nije ni dola#iloH2. 9dluili su da je dobijanje rata i podi#anje revolucije dvije ra#liite stvari i da je dobijanje rata va!nije. o je #nailo suradnju u irokom anti+aistikom +rontu (...u pokuaju da se dobije rat i spasi na narod i svijet, mi 0/% 2 smo spremni suraivati s bilo kim u upravljaju'im strukturama, bilo da se ta struktura #ove svijet ili vlada(. 0(/% (, novine /% )a u madridskoj regiji, F3. 1B. 1936.2 3o jedan ra#log koji su naveli je bio da bi ulaskom u vladu mogli konsolidirati postignute uspje"e. :ogli bi (regulirati politiki !ivot panjolske, daju'i legitimnost revolucionarnim komitetima( 03uan =ope#, ministar trgovine, anar"ist2. Postojao je ak i argument da je ula#ak u vladu samo meunarodni ustupak i da 'e revolucija i dalje trajati pod platom legalne vlade. ;bog toga je odr!avano anti+aistiko jedinstvo i sve to je prijetilo ra#dvajanjem bilo je ugueno. <lada je #nala da je vrlo korisno imati predstavnike /% )a i da je to dodatno sredstvo kontrole nad masama. 7glavnom, treba istaknuti da je odluku o ulasku u vladu donio %acionalni komitet be# kon#ultacija sa irim lanstvom. o je bio pravi prekid sa tradicijom. %u!nost djelovanja, i#a#vana manjkom vremena, bila je i#govor vodstva. 9vi&anjs,i dani 7loga /% )a u vladi mo!e biti jasno ilustrirana onime to je postalo po#nato kao &vibanjski dani. 7 1arceloni su,

3. svibnja 193D. godine, tri teretna vo#ila puna policajaca, a koje je predvodio staljinist &alas 0inae komesar javnog reda2, pokuala osvojiti tele+onsku centralu koju je kontrolirao #ajedniki komitet /% )a i 78 )a jo od poetka rata. /ilj je bio od radnika nasilno preu#eti kontrolu nad #gradom i tako vrati mogu'nost provjere tele+onskog sustava. 9vako su radnici bili u mogu'nosti pratiti to se dogaa sluaju'i ra#govore vladini" ministara. o je bio poetak pokuaja vlade da okupira strateke toke u gradu i pripremi se #a op'i napad. Policija je osvojila prvi kat #bog i#nenadnog napada, ali nisu mogli dalje. Poelo je pucanje. <ijest se poput po!ara proirila i #a par sati lokalni obrambeni komiteti /% )5$-)a su krenuli u akciju naoru!avaju'i se i grade'i barikade. P97: je pomogao i uskoro su radnici kontrolirali ve'i dio grada. <lada je kontrolirala samo centar koji je lako mogao biti osvojen. - u drugim krajevima 4atalonije su pokrenute akcije. /ivilna garda je ra#oru!ana i uredi P&7/)a su okupirani i# (preventivni" ra#loga(. Prvu no' nije bilo pucanja i sljede'i dan su radnici irili barikade po predgrau. 7kljuena je bila i &lobodarska omladina 05-3=2. *adnici su bili spremni preu#eti kontrolu, ali je stiglo nareenje i# /entrale /% )a kojim su #abranjene sve akcije i radnicima je nareeno naputanje barikada. <oe /% )a su pokrenuli pregovore s vladom, to je re#ultiralo time da su vladine snage dobile na vremenu da utvrde #grade, te okupiraju katedralu. /ijeli utorak 0G. svibnja2 je *egionalni komitet /% )a apelirao preko mega+ona da se barikade uklone i da se radnici vrate na posao. ;a to vrijeme su pregovori nastavljeni, a u /entralu /% )a su sti#ali apeli drugi" radniki" centara koji su bili napadani. <ladini ministri i# /% )a su ponovno #vali i# <alencije 0gde se u to vrijeme nala#ila centralna vlada2 tra!ili da se nastavi sa apelima radnicima o naputanju barikada. Pregovori su nastavljeni be# re#ultata #bog #a"tjeva vlade #a kontrolom nad tele+onskom centralom. *adnicima je nareeno da napuste barikade, to, na sre'u, nisu napravili. 7 etvrtak 06. svibnja2 #grada je ispra!njena i P&7/ je preu#ima. -sti dan P&7/ je preu#eo i !elje#niku stanicu, koju je prije toga takoer kontrolirao /% . &line stvari su se dogaale u cijeloj 4ataloniji. 7 petak je E.BBB lanova 3urine garde stiglo i# <alencije. %asilje koje je sljedilo bilo je ne#amislivo. &vibanjski dani su ostavili EBB mrtvi" i 1.1BB ranjeni". 3o stotine su ubijene tijekom (i'enja( sljede'i" nekoliko tjedana. 7 svibnju je kontrola nad javnim redom u 4ataloniji prebaena u <alenciju, ime je katalonska autonomija prestala postojati. %akon svibnja, lanovi /% )a gube ministarska mjesta, #ajedno sa /aballerom. %ova vlada je bila pod istom staljinistikom kontrolom. :inistri su poslu!ili svrsi i vie nisu bili potrebni. 4ontrarevolucija je o#biljno i#bila nakon svibnja, dekretima koji su potkopavali revolucionarne komitete. o je bilo mogu'e jer je kima revolucije, radnici 4atalonije, bila slomljena. Durrutij vi prijat lji ijekom &vibanjski" dana pojavila se alternativa politici %acionalnog komiteta /% )a, u obliku >urrutijevi" prijatelja 0>P2. a grupa je osnovana u o!ujku 193D. godine i sastojala se od militanata /% )a koji su se protivili politici militari#acije milicija. 7#eli su ime >uruttija koji je vodio milicije $ragona i branio socijalnu revoluciju do kraja. 4ada su mu i# /% )a rekli da 'e stupiti u vladu kako bi legali#irali dostignu'a revolucije, odgovorio jeI (4ada radnici u#imaju od bur!oa#ije, kada napadnu strano vlasnitvo, kada je javni red u rukama radnika, kada su milicije kontrolirane od sindikata, kada je, #apravo, u tijeku proces stvaranja revolucije od dna prema vr"u, kako je mogu'e tome dati legalnu osnovuP( 7 o!ujku je 3aime 1alius, jedan od vode'i" militanata >P)a, rekaoI (:i, anar"isti, smo doli do granice ustupaka... nema ni koraka na#ad. renutak je #a akciju. &pasimo revoluciju. 7koliko se nastavimo odricati nai" po#icija, nema sumnje da 'emo #a kratko vrijeme biti uniteni. o je osnovni ra#log #bog ega je nu!no ra#viti novu organi#aciju u naem pokretu.( Pod tim novim pravcem podra#umijevao se kraj apolitinosti anar"i#ma. (;a pobjedu nad 5rancom, moramo sruiti bur!oa#iju i njene staljinistike i socijalistike save#nike. 4apitalistika dr!ava mora biti potpuno unitena i mora biti uspostavljena radnika vlast koja 'e se #asnivati na radnikim komitetima irokog spektra. $politini anar"i#am je propao.( ijekom &vibanjski" dana su po#ivali na uspostavljanje *evolucionarne "unte. Po#vali su na ra#oru!anje policije, socijali#aciju ekonomije, rasputanje politiki" partija koje su se okrenule protiv radnike klase. 7 stvari, po#ivali su na radniku vlast. Po#vali su radnike da ostanu na barikadama jo dok su imali kontrolu nad 4atalonijom. 7 etvrtak, 6. svibnja, regionalni komitet /% )a objavio je i#javu u kojoj se odrie >P)a kao (agenta provokatora(. -stog dana su i >P objavili letak koji je sadr!avo napad na vodstvo /% )a i isticao da

je revolucionarana ansa proputena. >P su i#baeni i# /% )a krajem svibnja. %ji"ove urede je preu#ela policija i nji"ove organi#acije su proglaene ne#akonitim. 7unta :o!emo biti i#nenaeni idejom da anar"isti po#ivaju na "untu. to to #naiP 7 brouri (Prema svje!oj revoluciji(, objavljenoj sredinom 193@. godine, >P objanjavaju kakva bi to "unta trebala biti. 9pisali su je kao slabu varijaciju anar"i#ma. ( o tijelo bi bilo organi#irano na sljede'i nainI lanovi *evolucionarne "unte 'e biti i#abrani demokratskim glasanjem u sindikalnim organi#acijama. :ora biti uraunat i odreen broj drugova koji su na +rontu. i drugovi moraju imati pravo biti predstavljani. 5unkcije moraju biti redovno podlo!ne rei#borima, kako bi se onemogu'ilo da i" bilo tko prigrabi #a sebe. &kuptine sindikata 'e vriti kontrolu nad aktivnostima "unte.( o ne bi bila samo i#abrana grupa voa, ve' demokratska institucija kro# koju bi radnici mogli upravljati drutvom i #avriti revoluciju. u ne bi bilo predstavnika organi#acija neradnike klase ili politiki" stranaka. o je bilo #natno drugaije od =enjinove ideje diktature proleterijata 0itaj Partije2 koja je imala tragine posljedice u *usiji. >P su prekinuli sa tradicionalnom apolitino'u /% )a. &"va'ali su da dr!avna vlast ne'e nestati, ve' da je treba unititi i #amijeniti radnikim savjetima. Pri"va'ali su stav da su revolucije totalitarne ukoliko se (...dogodi da se ra#liiti aspekti revolucije bave naprednim stvarima, ali sa pretpostavkom da je klasa koja predstavlja novi poredak najodgovornija(. *a#umjeli su mane sindikali#ma. -pak, nisu se odricali militantnosti /% )a i nji"ove ideje da 'e iroke mase doslovno sruiti kapitali#am i staviti radnike i seljake kolektive na njegovo mjesto. ?lanovi /% )a su se "erojski borili u milicijama i svojom "rabro'u su mnoge #adivili. /% #bog svoje apolitinosti, a nakon to su tvornice i #emlja osvojeni, nije #nao to dalje. ;a nji" je dr!ava trebala umrijeti (prirodnom smr'u(. o se nije dogodilo. 7nato velikim idejama /% )a o tome kako 'e anar"istiko drutvo i#gledati i s"va'anju potrebe same radnike klase da podigne revoluciju, nisu mogli pove#ati revolucionarnu situaciju i cilj slobodnog komuni#ma. 4ao to su >P rekliI (9ni 0/% 2 nemaju konkretan program. %emaju ideju kuda idu. -maju dosta lijepi" rijei, ali kada je sve reeno i napravljeno ne #naju to uiniti sa masama radnika i kako uobliiti narodni pokret.( >r!ali su da /% mo!e (uskoiti na rukovode'e mjesto u dr!avi i i#vriti nekoliko dr!avni" udara, a sve je to stari model i kaotino(. /% to nije ra#umio. ;au#eli su stav demokratske suradnje ili (anar"istike diktature(. 8arcia 9liver, jedan od ministara /% )a i lan 5$-)a, je rekaoI (/% i 5$- su se odluili #a suradnju, odriu'i se revolucionarnog totalitari#ma koji vodi do pove#ivanja revolucije sa anar"istima i diktaturom kon+ederacije.( 1ojali su se preu#imanja u#di. $li, to nije bilo pitanje nametanja (anar"istike diktature(, ve' stvaranja novi" institucija kro# koje bi revolucionarne mase obranile svoju vlast. &indikali#am nije to mogao uvidjeti jer je vjerovao da su sindikati 0tj. /% 2 struktura na kojoj treba biti i#graeno novo drutvo. ;bog toga jer dr!ava nije umrla, /% je osjetio potrebu sudjelovati u njoj kako bi imao odreenu kontrolu. ;avrili su #akljukom da je to bio jedini nain #a neto re'i. -li su ak toliko daleko da su neke "ajke koje su pokrenuli bile re#ultat nji"ove potrebe da opravdaju svoje sudjelovanje. PrimjericeI (>anas vlada kao instrument koji kontroliraju organi dr!ave, ne predstavlja tijelo koje djeli drutvo na klase. 9boje 'e jo manje ugnjetavati drutvo jer su se u nji" ukljuili lanovi /% )a.( 0(&olidaridad 9brero( studeni 1936.2 Alt rnativa >P su bili i#ra# opo#icije takvom miljenju. %e samo u nji"ovim novinama (Prijatelji naroda(, ve' i u be#broj lokalni" publikacija /% )a, pa ak i 78 )a, P97:)a i &lobodarske omladine, mogla se prona'i takva opo#icija. -pak, treba re'i da se taj i#ra# ne#adovoljstva pojavio prekasno. >P nisu imali dovoljno vremena #a uvjeriti mase u ispravnost svoji" po#icija. &"vatili su potrebu pregrupiranja da bi preu#eli vodstvo /% )om. ($vangarda, tj. revolucionarni militanti i >uruttijevi prijatelji, P97: i 9mladina, moraju se pregrupirati da bi i#gradili program proleterski" revolucionara.( -# ovoga je vidljivo prepo#navanje potrebe revolucionarne manjine da se organi#ira i osigura vodstvo masama. %e klasino vodstvo, ve' vodstvo ideja. o je prepo#navanje onoga to je pogreno i onoga to bi trebalo napraviti. >a >P nisu vidjeli sebe kao (sve#naju'e voe( jasno je i# nji"ovog prijedloga #a stvaranje Kunte.

panjolska revolucija se nije odrekla anar"i#ma. $ko nita drugo, barem je #natno prije Poljske, ?e"oslovake ili :aarske uka#ala na propast staljini#ma i dr!avnog kapitali#ma *usije. $ktivnosti staljinista su bile daleko od onoga to bi pravi socijalisti trebali raditi. & druge strane, mase anar"ista su se bacile u borbu protiv +ai#ma i njegovog u#roka ) kapitali#ma. %a nesre'u, revolucija nije bila potpuna, voe /% )a su je #austavile. ;apravo, nji"ovo ponaanje poka#uje uinak koji vlast mo!e imati ak i nad onima koji se #aklinju anar"i#mom. panjolska je dala va!nu lekciju anar"istima. Poka#ala je mane sindikali#ma, potrebu #a politikim anar"i#mom i potrebu #a anar"istikom politikom organi#acijom. :oramo s"vatiti da dr!ava i politika vlast ne umiru. 9ne moraju biti unitene. -#nad svega, panjolska je poka#ala to obini ljudi mogu uiniti u pravim uvjetima. &ljede'i put kada vam netko ka!e da su radnici glupi i da ne bi mogli preu#eti upravljanje drutvom, spomenite panjolsku. 9bjasnite to su radnici i seljaci 0od koji" su mnogi bili nepismeni2 napravili. *ecite im da je anar"i#am mogu'.

KRA1I8; I O/I9 ORGANI2A8IJA

8N1 0/on+ederacion %acional de rabajo2 ) %acionalna kon+ederacija radnika, anar"osindikalistika radnika organi#acija, osnovana 1911. godine. %ajborbeniji i najrevolucionarniji sindikat. 1io je #asnovan na idejama anar"i#ma i revolucionarnog sindikali#ma. <AI 05ederacion $narQuista -berica2 ) $nar"istika +ederacija -berije sastavljena od grupa i# panjolske i Portugala, osnovana 19FD. godine. &vr"a joj je bila borba da re+ormistike tendencije unutar /% )a #adr!e svoj anar"istiki oblik. akoer je djelovala i kao naoru!ano krilo /% )a u vrijeme kada su poslodavci unajmljivali pistolerose, koji su ubijali vode'e lanove /% )a. 5$- je #astupao teoriju uloge revolucionarnog organi#iranja, to je ukljuivalo uvjerenje da manjina putem pobune mo!e biti iskra koja 'e #apaliti mase i i#a#vati revoluciju. 9rgani#irala je ustanke u sijenju 193F., sijenju 1933. i prosincu 1933. godine, koji su bili neuspjeni. <IJL 05ederacion -berica de 3uventudes =ibertarias2 ) -berijska +ederacija slobodarske 0anar"istike2 omladine. Durrutij vi prijat lji 0=os $migos de >urruti2 ) 9po#icijska grupa unutar /% )a, 5$-)a i 5-3=)a, osnovana poetkom 193D. godine. Protivili su se ulasku /% )a u vladu i #agovarali su kompletnu socijalnu revoluciju kao jedini nain da se pobjedi 5ranco. -me su dobili po po#natom voi anar"istike milicije ubijenom u studenom 1936. godine. 9l"&"dn . n 0:ujeres =ibres2 ) Jenska anar"istika organi#acija. /8; 0Partido /ommunista de 6spana2 ) Proruska 4omunistika partija panjolske, osnovana 19F1. godine. /OU6 0Partido 9brero de 7ni+icacion :arNista2 ) :arksistika partija osnovana 193E. godine ujedinjenjem grupe trockista i disidenata i# P/6. 7 njoj je bilo mnogo revolucionara, ali je u osnovi bila partija koja se kolebala i#meu re+ormi#ma i revolucije. 4nji!evnik 8eorge 9rLell se borio u nji"ovoj miliciji. /9O; 0Partido &ocialista 9brero 6spanol2 ) Po#natija kao &ocijalistika partija. &ocijal)demokratska partija osnovana 1@D9. godine. /9U8 0Partido &ocialista 7ni+icado de /ataluna2 ) 7jedinjena socijalitika partija 4atalonije osnovana 1936. godine integracijom socijalistiki" i komunistiki" grupa. 1ila je ukljuena u 4ominternu i P/6 u 4ataloniji. R pu&li,ans,a partija ) Partija radikalne srednje klase osnovana 193G. godine. R pu&li,ans,a unija ) %astala je od dijelova vladaju'e partije koja je bila na vlasti od 1933. do 193E. godine. UG1 07nion 8enera de rabajadores2 ) 8eneralni radniki sindikat, pove#an sa P&96.