Osnove prijevoza i prijenosa

(skripta)

PRIPREMIO: Ivan Drokan, dipl. ing. prometa

Osnove prijevoza i prijenosa

OPENITO O PROMET
Promet, ! !"em smisl!, predstavlja djelatnost koja se #avi prijevozom lj!di, do#ara i vijesti s jednog mjesta na dr!go, odnosno !sl!ga koje se tom djelatno$%! proizvode. Pod prometom u irem smislu podrazumjevamo jo i kupoprodaje i uope cirkulaciju vrijednosti. Znaenjem prometa za proizvodnju u svojim radovima bave se mnogi teoretiari. Promet se svrstava u etvrto podruje materijalne proizvodnje uz industriju, poljoprivredu i ekstrativnu industriju. Iako se promet tretira kao proizvodna djelatnost, ipak izmeu prometa i industrije postoje razlike. Osnovna razlika je u tome to je u industriji rezultat rada materijalni proizvod, a u prometu materijalne !sl!ge koje se posti u premjetanjem transportirane robe. Prometna usluga nema materijalni oblik pa se prilikom svog nastanka mora koristiti, a ako se ne koristi ona nestaje. !ijekom ostvarenja prometne usluge nastaju trokovi koji utjeu na cijenu gotovog proizvoda, a udio prijevozni" trokova u cijeni proizvodni" trokova u cijeni proizvoda varira od nekoliko promila od #$%. Prometna djelatnost odvija se razliitim prijevoznim sredstvima, po razliitim prometnicama i na razliitim udaljenostima, pa se upravo ti initelji esto uzimamo kao kriterij za podjelu prometa. &misao podjele prometa je da se kroz nju sagledaju osobena obilje ja pojedini" oblika prometa. Prema zakonu o jedinstvenoj klasi'ikaciji djelatnosti dijelimo promet na sljedee prometne grane( &estovni, &jevovodni, po$tansko' telekom!nika&ijski, pomorski, rije(no' jezersko'kanalski promet, zra(ni, "eljezni(ki promet i prekr&ajne !sl!ge. )estovni promet je vrsta prometne djelatnosti koja se bavi prijevozom ljudi i dobara s jednog mjesta na drugo raznim vrstama cestovni" vozila na raznim vrstama cesta i nji". Promet cjevovodni je posebna vrsta prometne djelatnosti koja se bavi prijenosom dobara *zemno ulje, ugljen i drugi proizvodi+ od mjesta proizvodnje do mjesta davanja prijenosa ili potronje ili prerade uz koritenje odgovarajui te"niki ureaja *cjevovodne pumpe stanice i drugo+. P! promet je vrsta prometne djelatnosti koja se sastoji u prijenosu pisama, dopisnica, tiskanica, novina, paketa, novani" doznaka, vrijednosni" pisama te telegra'skim i tele'onski" saopenja putem vlastite pote,telegra'sko,tele'onske mre e. - P! promet pripada i prijenos podataka, slika i drugi" signala putem telekomunikacijske mre e. Pomorski, rijeni, jezerski i kanalski promet je posebna vrsta prometne djeleatnosti koja se bavi prijevozom ljudi i dobara raznim vrstama plovila po moru, plovnim rijekama, jezerima i umjetno prokopanim kanalima izmeu umjetno izgraeni" poetno,zavrni" toaka,zrani" luka *aerodroma+. .eljezniki promet je vrsta prometne djelatnosti koja se bavi prijevozom ljudi i dobara raznim vunim *lokomotive+ i vuenim *vagoni+ prijevoznim

Osnove prijevoza i prijenosa

sredstvima prikladnim kolosijecima.

za

kretanje

po

izgraenom

putu, eljeznikim

Prekrcajne usluge su djelatnost ije su prometne usluge ostvaruju ukrcanjem0iskrcajem robe na0sa prijevoznog sredstva, prekrcajem s jednog prijevoznog sredstva na drugi i premjetanjem robe u skladite zbog uvanja, parkiranja i dr. Pojedine prijevozne grane razliito sudjeluju u ukupnom prijevozu putnika i robe, promatrano dinamini uoava se da mlae prometne grane *zrani, a i cestovni promet+ poveavaju udio u ukupnome prometu, dok se udio usluga u eljeznikom i rijeko,jezerskom,kanalskom prometu smanjuje. !a je tendencija uoljiva vie,manje u svim zemljama ne samo u nas. Pomorski prijevoz stvari *robe+ u 1epublici 2rvatskoj je po koliini prevezene robe u tonama zadnji" godina postao dominantna grana prijevoza. -sluge to i" proizvode *obavljaju+ P! poduzea razlikuju se od usluge drugi" grana prometa. Ove usluge dijelimo u tri grupe( potanske, tele'onske, telegra'ske, prijenos podataka i ostale. - ratnim uvijetima sva prometna sredstva koriste se za prijevoz ljudi i dobara, odreeni" obavijesti. Prednost pojedini" prometni" grana, koje imaju u miru iste su i u ratnim uvijetima. 3aroito veliku ulogu ima cestovni promet ija elastinost u pogledu prijevoza predstavljaju njegovu najveu prednost ,a u odnosu na ostale grane prometa najmanje je podlo an ugro enosti i oteenja prijevoznog puta.

PRI)E*O+NI I PRI)ENO,NI P TE*I PO)EDINIM -R.N.M. PROMET.

& obzirom na put kojim se promet odvija podijelili smo ga na( kopneni promet *cestovni, cijevovodni, prijenosne trake, eljezniki+, promet vodom *rijeno,jezersko,kanalski i pomorski promet+, zrani promet i potansko, telekomunikacijski promet. Prijevozni put u cestovnom prometu je cesta, koja je namjenjena za promet cestovni" staro vrijeme do ivjela najvei razvoj u doba 1imskog carstva. 3akon toga slijedi zastoj u razvoju cestogradnje sve do kraja 45II. poetak 4I4. stoljea. - dananje vrijeme razvoj gradnje cesta je i dalje vrlo dinamian i usmjeren prvenstveno na gradnju cesta visokog ranga uslu nosti 6 autocesta. )este, s obzirom na dananja stajalita dijelimo prema vrsti prometa, privrednom i drutvenom znaaju, terenu kojim cesta prolazi, te ini i gustoi

Osnove prijevoza i prijenosa

prometa itd. 8a bi" ceste zadovoljile to veu sigurnost u prometu, potrebno je da se dobro projektiraju njezini sastavni dijelovi. 8imenzioniranje sastavni" dijelova ceste provodi se na temelju raunske brzine *ovisi o strukturi prspektivnog prometa i karaktera terena+, a prikazujemo i" u polo ajnom ili situacionom planu, visinskom planu ili uzdu nom pro'ilu ceste te poprenom pro'ilu ceste. Popreni pro'ili ceste s obzirom na odnos pru anja ceste i linije terena mogu biti( nasip, usjek, zasjek, galerija i tunel. graditeljskom pogledu cestu dijelimo u dva sastavna dijela( donji i gornji postroj. 8onji postroj ceste sainjavaju zemljani trup ceste i objekti u trupu ceste *propusti, oblo ni i potporni zidovi, drena ne konstrukcije, mostovi, nadvo njaci, podvo njaci i vijadukti+, gornji postor ceste sainjavaju sve konstrukcije i ureaji koji slu e za odvijanje prometa i poveanje njegove sigurnosti, a meu nji" ubrajamo, kolnik, bankine, biciklistike i pjesake staze, zatitni pojas, rubne trake, razdjeljenu traku *kod autocesta+, berme i opremu ceste. 9olnik je namjenjen za kretanje cestovni" vozila, a njegovu povrinu dijelimo na prometne trake. Prometna traka je dio kolnika dovoljne irine za kretanje jednog reda vozila. 9onstrukcija kolnika namjenjena je da preuzima optereenja koja stvaraju vozila, a sastoji se od( "abajueg sloja i nosivog sloja ili podloge.& obzirom na konstrukciju postoje tri skupine kolnika( zemljani, klasini i suvremeni. Oprema ceste ima 'unkciju poveanja sigurnosti prometa, a sainjavaju je sljedei ureaji vertikalna i "orizontalna signalizacija, smjerokazi, kolobrani, kilometarski stupovi, ograde, elastine odbojne ograde, rasvjetna tijela za osvjetljavanje ceste i tele'oni. Za sigurno i brzo odvijanje prometa u cestovnom prometu koristimo signalizaciju koju daju( ovlatene osobe, ureaji na vozilim, te "orizontalna i vertikalna signalizacija na i uz cestu. - "orizontalnom signalizaciju na cesti ubrajamo( uzdu ne, poprene i druge oznake na cesti, dok u vertikalnu signalizaciju ubrajamo( znakove opasnosti, znakovi izriiti naredbi, znakove obavijesti, dopunske ploe, prometna svijetla za upravljanje prometa na raskri ju, svjetlosne znakove za oznaavanje prijelaza ceste preko eljeznike pruge u razinu i svjetlosne znakove za oznaavanja radova na cesti, drugi" zapreka i oteenja kolnika. Prijevozni i prijenosni putevi u prometu cjevovodima i prijenosnim trakama su cjevovodi odnosno prijenosne trake. 3ajvei dio ukupnog prijenosa cjevovodima otpada na tekuine i plinove dok u manjem dijelu su zastupljene krute tvari koje se prebacuju "idraulino ili pneumatski u masi ili kontenjeru. 9od premjetanja prijenosni traka najvei dio otpada na krute tvari, dok u manjem obimu se koristi za premjetanje ljudi. Prijevozni put u eljeznikom prometu je pruga, a to je posebno ureen put koji se sastoji od tranica i pragova, koji le e na kolosjenom zastoru. Za razliku od drugi" grana prometa, kod puta u eljeznikom prometu nazono je
:

Osnove prijevoza i prijenosa

prisilnost voenja vozila. Prva eljeznika pruga putena je u promet /012. godine na relaciji ,to&3ton'Darlington u ;ngleskoj. &ustav voenja vozila poznat je ve <$$ godina prije nae ere kao koloteine na putevima u 9orintskoj prevlaci, te tranice od drva i lijevanog eljeza u 45I i 45III stoljeu. Postoji vie podijela eljezniki" pruga,a najee je i s obzirom na irinu kolosijeka. =irina kolosijeka je razmak izmeu unutarnji" plo"a tranice mjeren na visini od $ do >: mm ispod gornjeg ruba tranice. Prema irine kolosijeka razlikujemo( prugu normalnog kolosijeka *irina >:7?mm+, prugu uskog kolosijeka *irina manja od >:7?mm+ i prugu irokog kolosijeka *irina vea od >:7?mm+. .eljezniku prugu u projektima prikazujemo kroz polo ajni ili situacijski plan, visinski plan odnosno uzdu ni pro'il ili popreni pro'il. 9ao i kod ceste pri dimenzioniranju sastavni" dijelova koristi se ra(!nska #rzina ija veliina ovisi o intenzitetu i strukturi perspektivnog prometa, kao i karakteru terena. - zavisnosti od odnosa pru anja eljeznike pruge i linije terena, eljeznika pruga mo e u poprenom pro'ilu biti smjetena u nasipu, usijeku, zasijeku, galeriji i tunelu. - graditeljskom smislu eljezniki put dijelimo na gornji i donji postroj. 8onji postroj sainjavaju zemljani trup i obijekti u trupu eljeznikog trupa. @ornji postroj sainjavaju( kolosijeni zastor, pragovi, eline tranice, kolosijeni pribor, skretnice, okretaljke, prijenosnice i oprema eljeznikog puta. &kretnica je kolosijeni ureaj koji omoguuje prijelaz pojedini" vozila i cijeli" vlakova s jednog kolosijeka na drugi bez prekida vo nje. Opremu eljeznikog puta sainjavaju( ograde, osigurani prijelazi eljeznike pruge preko ceste, elekterini vodovi na stupovima za napajanje vuni" vozila i prometni signalni ureaj. - eljeznikom prometu koristimo signale, kao sredstva za davanje signalni" znakova kojima omoguujemo brzo i sigurno obavjeivanje i sporazumjevanje u prometu vlakova, pri manevriraju, slobodi i zabrani vo nje, stanju pruge, ogranienju brzine i izvanrednim dogaajima i drugim radnjama. &ignale u eljeznikom prometu dijelimo na( trajne, prenosive i rune. !rajni signali su postavljeni na vozilima i uz prugu, gdje osim trajni" nalazimo i prenosive signale. Aeu trajne signale ubrajamo( glavne signale, pred signale glavni" signala, ponavljae predsignalizacije, dopunske signale glavni" signala i pred signala, granine kolosijeine signale, manevarske signale,signale na kolskim vagama, signale za ogranienje brzine, signale za elektrinu vuu, skretnike signale i nadzorne signale za automatske ureaje na putnim prijelazima. @lavni signali svojim signalnim znacima daju potrebna nareenja ili obavjesti o zabrani,dozvoli za vo nju vlaka, a oni mogu biti( ulazni, izlazni, prostorni i zatitni. Prenosivi signali su oni koji se prema potrebi prenose sa jednog mjesta na drugo, a meu nji" ubrajamo( signalne koture, ploe za laganu vo nju, opozive signale, prenosive pru ne opomenice i praskalice. 1uni signali su oni koje osoblje obavezno nosi tjekom obavljanja slu be a meu nji" ubrajamo( signalni lopari, signalnu zastavicu, runu
?

Osnove prijevoza i prijenosa

signalnu svjetiljku i vi daljku. &ignale na vozilima dijelimo na( signale na vlakovima, signale na potiskivalici, signale na manevarki, signale na zaposjedutim vozilima,kolima i signale na pru nim vozilima. Ovi signali mogu biti eoni i zavrni, ovisno da li se naleze sa prednje ili zadnje strane vozila. &ignalizacija u elje nikom prometu daje se i signalnim oznakama, a meu nji" ubrajamo( oznaku neva enja signala, meik, oznaku granica odsjeka, oznaku mjesta zaustavljanja, pru ne opomenice, oznaku poetka i zavretka potiskivanja, oznaku postaje bez ulazni"*titni"+ signala, oznaku za stajalite, oznaku poetka i kraja pruge s automatskim pru nim blokom i oznaku za poetak i kraj pruge s telekomandom. - pomorskom prometu putevi, za razliku od puteva u cestovnom i eljeznikom prometu, nisu umjetno izgraeni oni su prirodni, a prolaze morima i oceanima. Bedan dio puteva u pomorskom prometu je umjetno graen, kao to su( &ueski, Panamski, 9ielski i 9orintski kanal i jo neki manji. 3a morskim putevima postoji sloboda kretanja, koja je ipak ograniena raznim propisima ili prirodnim pojavama. Aeu probleme u iskoritavanju mora kao prometnog puta ubrajamo( led, razlike izmeu plime i oseke, nedovolju dubinu mora i vremenske prilike *valovi, vjetrovi i oborine+. Prema meunarodnom pravu more dijelimo na otvoreno i obalno more. Pod obalnim morem podrazumjevamo unutarnje morske vode i teritorijalno more. - unutarnje morske vode ubrajamo prostore unutar luka, zaljeva s odreenom dubinom i irinom, ua rijeka, te mora izmeu obale i otoni" lanaca pred obalom. Pod teritorijalnim morem podrazumijevamo irinu pojasa mjerenog od obale ili vanjske granice unutarnji" morski" voda do daljine koju odreuje svojim prorisima svaka dr ava. - naelu je to pojas irine >/ 3m. - pomorskom prometu za sigurnost plovidbe i oznaavanjem plovnog puta koristimo razne ureaje koji mogu biti zvuni ili optiki. &ignalizacija po Aeunarodnom brodskom kodeksu mo e biti( signalizacija zastavama, sema'orima,morzeovim znacima,radio,signalima, te svjetlosnim i zvunim signalima. Prema mjestu postavljanja razlikujemo signalnu opremu broda i plovnog puta. & obzirom na uvjete koji vladaju na pomorskom putu oznaavanje broda i plovnog puta mo e biti( dnevno, nono i po magli. 8anju je brod oznaen zastavama, a nou i po magli svjetlima i davanjem zvuni" signala. !ijekom plovidbe brod od svjetala ima na jarbolima najmanje po jedno svjetlo bijele boje, na lijevom boku crveno svjetlo, a na desnom boku zeleno svjetlo, te bijelo svjetlo na krmi. -koliko brod stoji bijela svjetla se zamjenjuju crvenim svjetlima, a pri plovidbi po magli, osim svjetala brod je obvezan davati zvune signale o svom polo aju. Oznaavanjem plovnog puta danju provedeno je plutaama, a nou i po magli koristi se zvuno i svjetlosno oznaavanje puta. &vjetlosno oznaavanje puta provodi se svjetionicima *trajni brodovi,svjetionici+, te obalnim i lukim svijetlima. Promet na unutarnjim putevima odvija se po prirodnom *rijeke, jezera+ i umjetno izgraenom putu *kanali, umjetna jezera i ureeni dijelovi rijeke+. 3a plovidbi
#

Osnove prijevoza i prijenosa

rijekama utjeu prirodni uvijeti, kao to su mor'ologija i veliina pada rijekog korita, povrinska brzina vode, te re im vodostaja *veliina vodenog toka+, pojava leda, magle i vjetar. Pod plovnog puta, te povrinska brzina rijeke. Ovi elementi plovnog puta ovisni su o veliini vodenog toka, mor'ologija rijenog korita i uzdu nom padu rijeke. Plovidba po kanalima zavisi od njegovi" dimenzija, dok su uvijeti plovidbe na jezerima slini onom na moru. &igurnost plovidbe na unutarnjim plovnim putevima osiguravaju( signalne postaje i radio postaje, plovni i obalni signali, plovidbe oznake, optiki, zvuni, elektriki, elektronski radarski i drugi ureaji, zimovnici, sidrita, prevodnice, "idrote"niki obijekti za sigurnost plovidbe u okviru predvoeni" gabarita. &ignalni ureaji daju zvune i optike signale, a mogu biti smjeteni na plovilima, plovnom putu i na obali. 8anju koristimo plovidbene oznake broda i puta, dok nou i po magli koristimo svjetlosne i zvune signalne ureaje. Optike oznake mogu biti( znakovi zabrane, obveze, ogranienja, preporuke i obavijesti, te znakove oznaeni" mjesta za stajanje, znakovi za upravljanjem kretanjem brodova na podruju ulaza i izlaza luka, plovni" pritoka i kanala, plovei i obalni znakovi za oznaivanje plovnog puta, pomoni znakovi i kilometarske oznake udaljenosti ua rijeke na obali. Prijevozni put u zranom prometu je prirodni zrani prostor, upravljanje i nadzor zranog prostora, te poetno,zavrne toke *poletno,sletne staze+. Cet zrakoplova obavlja se zrakom s tono de'iniranim re imom leta, to jest po zranom putu,koridoru. )ijeli prostor nad zemljom je podijeljena na vodoravne i okomite dijelove unutar kojim se leti. 3adzirani zrani prostor dijelimo na( uzletitu i nadziranu zonu, zavrnu nadziranu zonu, zavrnu nadziranu zonu i zrani put. Cet zrakoplova nadzire posebna slu ba,nadzor leta. &lu bu nadzora leta dijelimo na( uzletinu *odgovara za promet u zrakoplovnoj luci+, slu ba prilaznog nadzora *nadzire letove nad nekim podrujem i cijelom zemljom+. - svom radu ova slu be koriste razne tipove radara i radionavigacijski ureaja. Poletno,sletna staza opremljena je na prilazu instrumentima i ureajima za navoenje zrakoplova kao to su( goniometri, 5O1 i prilazna svijetla nou. !akoer na poletno,sletnoj stazi imamo "orizontalne oznake na povrini staze i svijetlima na pragu, u osi i uz rub staze. Zrakoplov je takoer opremljen svijetlosnim ureajima, a to su( pozicijska i navigacijska svijetla, signalne podtrupne svijetiljke i svijetiljke za slijetanje i vo nju. Poto nema poseban prijenosni put ni prijevozno sredstvo koje bi je obilje avaloD za prijevoz potanski" poiljaka koriste se uglavnom sva prijevozna sredstva prema tome i svi prijevozni putevi. 3ajvie potanski" poiljki prevozi se eljeznicom, posebno na srednjim i veim udaljenostima *preko >$$km+. 3a kraim rastojanjima *do >$$km+, te u gradovima najee se potanske poiljke prevoze cestovnim vozilima. 5odeni putevi se najee
<

Osnove prijevoza i prijenosa

koriste za prekomorski paketni promet, a pismovne poiljke na veim udaljenostima se prete ito prevoze zranim putem. 1azvoj prometne te"nike, kao i primjene u ekonominosti prijevoza u pojedinoj prometnoj grani mogu uvijetovati i drugaiju raspodijelu potanski" poiljaki na odgovarajue prometne grane. Pod prijenosnim putevima u brzojavno,tele'onskom prometu podrazumjevamo brzojavno,tele'onske vodove izmeu tele'onski" centrala. Osim iani" puteva u brzojavnom tele'onskom prometu koriste se be ini putevi *radio valovi+. Za tele'onske prijenose koriste se dvo ini i etvero ini vodovi. 3a kraim relacijama koriste se dvo ini, a na va nijim relacijama etvero ini vodovi. 8a bi" se poveao domet tele'onski" prijenosa danas se koriste pojaivake postaje koje pojaavaju oslabljene tele'onske struje. Prvobitne su tele'onske mre e sainjavaju prete ito zrani vodovi, a rjee podzemni kabeli. 8anas se za brzojavno, tele'onske prijenose koriste suvremeniji sustav, kao to su koaksijalni i simetrini kabeli, kabeli s optikim vlaknima, te radio relejne veze. 5isoko'erkventni ureaji omoguuju da se tele'onski vodovi viestruko koriste. !o se posti e prebacivanjem nisko'erkventnog govora u vie 'rekventna podruja i ponovnim vraanjem na nisko'erkventni govor. Postoje razliiti visoko'erkventni ureaji, zavisno o vrsti prijenosnog puta na kojem se koriste,te broju kanala. !ako se po jednoj simetrinoj parici*jedan 'iziki vod+ mo e ostvariti do #$, a u nekim sluajevima i >/$ kanala. 5isoko'erkventnom prijenosnicom znaajno se snizuju trokovi prijenosa. - brzojavno,tele'onskoj te"nici sve se vie primjenjuju telekomunikacijski sateliti prvenstveno za interkontinentalne, ali i za kontinentalne prijenose.

TERMIN.4I

PROMET

!erminali su mjesta gdje zapoinje ili zavrava prijevozni proces putnika ili tereta, odnosno mjesta gdje putnik ili teret najee mijenja prijevozno sredstvo. &vaka grana prometa ima svoje terminale koji polo ajem u prostoru i opremom koju posjeduju, omoguavaju ostvarenje prijevoznog procesa. - cestovnom prometu postoje, s obzirom na namjenu, terminali u prijevozu putnika i prijevozu tereta. !erminali u prijevozu putnika su ona mjesta gdje zapoinje ili zavrava putovanje putnika. Prostor terminala sastoji se od tri cjeline( pretprostora, putnike zgrade, operativni" povrina terminala. Pretprostor putnikog terminala je povrina ispred putnike zgrade namijenjena za pri"vat i otpremu putnika koji dolaze ili odlaze na terminal iz grada u grad. Putnika zgrada je izgraeni objekt iji sadr aji omiguavaju prijam I otpremu putnika i drugi" korisnika iz pretprostora do operativni" povrina terminala, perona. Putnika zgrada ima u sebi osnovne sadr aje *prodaja karata,
E

Osnove prijevoza i prijenosa

in'ormacije, ekaonica, sanitarni prostori, prostor za prtljagu i radni prostor slu bi na terminalu+ i pratee sadr aje *ugostiteljstvo, trgovine i manje usluge+. Operativne povrine su mjesta ulaza i izlaza putnika u0iz prijevoznog sredstva i druge povrine te"niki" operacija. Aeu operativne povrine terminala ubrajamo( prostore za prijam i otpremu autobusa i putnika *peroni+, prometnice, parkiralita za autobuse i objekte odr avanja i nadzora ispravnosti autobusa. !erminal putnikog prometa, s obzirom na veliinu prijama putnika i autobusa dijelimo na autobusne postaje *pru anje usluga do >$$ putnika+ i autobusne kolodvore *pru anje usluga preko >$$ putnika+. !erminali cestovnog prometa u prijevozu tereta ili autoteretni kolodvori su mjesta otpreme robe u cestovnom prometu na vee udaljenosti. Zadae autoteretnog kolodvora su skupljanje poiljaka, sastavljanje vei" teretni" jedinica, ukrcaj,iskrcaj, prekrcaj skupova cestovni" vozila, doprema tereta, odmor i opskrba voznog osoblja, parkiranje i uvanje vozila i tereta te odr avanje i nadzor ispravnosti vozila. Futoteretne kolodvore, s obzirom na veliinu parkiralita, dijelimo na( male *do 7? skupova vozila+, srednje *7? do <$ skupova vozila+ i velike *preko <$ skupova vozila+. !erminal cestovnog teretnog prometa sadr i( prilazne prometnice, parkiralite osobni" vozila, skladine povrine s pretovarnom me"anizacijom, parkiralite skupova vozila i vozila mjesnog *locco+ prijevoza, objekte odr avanje i nadzora ispravnosti cestovni" vozila, upravnu zgradu, pumpnu postaju, motel i internu prometnu mre u. !erminali u eljeznikom prometu su slu bena mjesta na prugama, koja svojom opremom omoguavaju potpuno ili djelomino ostvarenje te"niki", robni", komercijalni" i putniki" operacija u prijevozu tereta i putnika. !e"nike operacije sastoje se od niza poslova vezani" uz( promet vlakovaD sastavljanje i rastavljanje sastava vlakaD manevarski rad vagonimaD prijam i dostavu vagonaD nadzor, odr avanje i popravak vagonaD opskrbu vuni" sredstava i smjenu operativnog osoblja. 1obne operacije sadr e niz poslova vezani" uz teret kao ukrcaj,iskrcaj,prekrcaj robe, razvrstavanje robe i opskrba vagona "ladnjaa itd. 9omercijalne operacije su vezane uz( prijam, uvanje i izdavanje robeD prijevoznu dokumentacijuD naplatu prijevoza te pregled i uvanje vagona i sastava vlaka. Putnike operacije su poslovi ustroja, izvrenja i nadzora ulaza i izlaza putnikaD prijama, uvanja i izdavanja prtljageD prodaja karataD pru anje razni" uslugaD ukrcaj i iskrcaj pote i obrade putniki" vlakova. !erminali prema polo aju u eljeznikoj mre i su poetni, zavrni ili meuterminali. Prema obliku terminali mogu biti( eoni ili prolazni. .eljezniki terminali prema znaaju rada i namjeni su( putniki, teretni, ran irni i te"niki. Putniki terminali u eljeznikom prometu su mjesta s koji" poinje ili na kojima zavrava putovanje putnika, odnosno mjesta gdje putnik mijenja prijevozno sredstvo te mjesta gdje se obrauju putniki vlakovi, potanske i ekspresne poiljke. &adr aji putnikog eljeznikog terminala su( pretprostor koji se nalazi ispred putnike zgrade, putnika zgrada i operativne povine. Putnika zgrada je
G

Osnove prijevoza i prijenosa

izgraeni objekt koji pru a usluge otpreme i prijama putnika, pote i ekspresni" poiljki. Ona je opremljena( osnovnim i prateim sadr ajima, slu benim prostorima radnog osoblja terminala te dodatnim pomonim prostorima. Operativne povrine eljezniki" putniki" terminala namijenjene su za prijam i otpremu putnika, prtljage, putniki" vlakova, pote i ekspresni" poiljki. &adr aji na operativnim povrinama su( peroni, mre a kolosijeka vlakova, putevi putnika, prtljage i poiljki i pote, objekti obrade putniki" vlakova i drugi potrebni sadr aji. !eretni eljezniki terminali su mjesta prijama i otpreme, ukrcaja, iskrcaja i prekrcaja robe u eljeznikom prometu. Oni su opremljeni( upravnom zgradom, skladitima, ukrcajnim rampama, kolskim vagama, ureajima za mjerenje tovarnog pro'ila, pristupnim putevima, ureajima za odr avanje vagona i vuni" sredstava, ureajima za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta te mre om kolosijeka. 1an irni kolodvori su eljezniki objekti na kojima se obavljaju poslovi sreivanja teretni" vlakova dio te"niki" operacija *sastavljanje i rastavljanje teretni" vlakova, manevriranje skupinama vagona ili dijelova sastava vlaka, proputanje direktni" vlakova, smjena voznog osoblja, zamjena lokomotiva, odr avanje i popravci vagona+. 8akle, ran irni terminali su u 'unkciji teretni" vlakova. 1an irni terminali su opremljeni( upravnom zgradom, mre om kolosijeka, potisnim dijelom sa sputalicom, postavnicom i drugim objektima. Are a kolosijeka na ran irnom terminalu su podijeljena na prijamnu, ran irnu i otpremnu skupinu. !e"niki terminali su eljezniki objekti na kojima se obavljaju te"nike operacije u 'unkciji putnikog, eljeznikog prometa kao to su( sastavljanje i rastavljanje putniki" kompozicijaD izdvajanje potanski", slu beni", spavai" vagona i vagona s ekspresnom robom te oteeni" vagonaD pranje, ienje, pregled i sitniji popravci vagona, snabdijevanje vagona vodom, toaletnom opremom i namirnicamaD izmjenama i opremom lokomotiva itd. Od opreme te"niki terminali trebaju posjedovati( mre u kolosijeka, "ale za pranje i ienje vagona i druge instalacije. !erminali u prometu na vodi su luke u pomorskom prometu i prometu na unutarnjim plovnim putevima. Cuke su namijenjene za( sklanjanje plovilaD ukrcaj goriva, vode i "raneD pregled i odr avanje i popravak plovilaD ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj putnika i tereta i odmor posade vozila. Aeu opremu luke ubrajamo( lukobrane, objekte i ureaje za odr avanje i popravak plovila i komunikacije *unutarnji plovni putevi, eljeznike pruge i ceste+. Pomorske luke su ureeni i opremljeni terminali gdje zapoinje ili zavrava pomorski promet odnosno mjesta zadr avanja tijekom plovidbe. )ijeli prostor pomorske luke dijelimo u etiri dijela( predluka sa sidritem, luki akvatorij, operativne obale *pristanini teritorij+ i kopneni teritorij luke. Putnika luka u pomorskom prometu je prostor koji je namijenjen za ukrcaj i iskrcaj putnika i opskrbu plovila. Aeu sadr aje putnike pomorske luke ubrajamo( prilazni prostor ispred zgrade, putniku zgradu i pristupne povrine i opremu izmeu zgrade i plovila. !eretna luka u pomorskom prometu je prostor
>$

Osnove prijevoza i prijenosa

na kojem se obavlja ukrcavanje i iskrcavanje tereta u0iz plovila. & obzirom na strukturu tereta razlikujemo univerzalne luke i specijalizirane luke *kontejnerske, za rasute terete, na'tu i plin, generalni teret, itarice itd. - opremu teretne luke ubrajamo( predluku, lukobrane, luki akvatorij, bazene, gatove, operativne obale, sredstva prekrcaja, skladita i komunikacije kopnenog prometa. Cuke na unutarnjim plovnim putevima su ureeni i opremljeni terminali, gdje zapoinje ili zavrava ova grana prometa odnosno mjesto zadr avanja tijekom plovidbe. Prostor rijene ili kanalske luke dijelimo na etiri podruja( ulazni kanal, akvatorij luke, bazene s operativnim obalama i kopneni teritorij luke. Osim luka na unutarnjim plovnim putevima postoje kao terminali jo sklonita za brodove i zimovnici. Putniki terminali na unutarnjim plovnim putevima, zbog malog uea putnika u prijevozu, se grade kao operativna obala *pristanite+. Ona su opremljena( prilaznim prostorom ispred operativne obale *pristanita+, putnikom zgradom i kejovima sa silaznim mostovima. !eretni terminali na unutarnjim plovnim putevima su pristanita i luke namijenjene za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj tereta. Cuke na unutarnjim plovnim putevima su opremljene( prilaznim kanalom, akvatorijem luke, bazenima, operativnim obalama, sredstvima prekrcaja, skladitima i komunikacijama kopnenog prometa. & obzirom na strukturu tereta luke na unutarnjim plovnim putevima dijelimo na( unuverzalne i specijalizirane. !erminali u zranom prometu *zrakoplovna luka ili aerodrom+ je de'inirana povrina na zemlji, vodi ili snijegu *ukljuujui zgrade, instalacije ili opremu+, gdje zrakoplovi polijeu ili slijeu, gdje se otpremaju ili primaju pitnici, prtljaga i pota te prima, smjeta, ukrcava i iskrcava roba, kao i mjesto gdje se obavljaju svi drugi poslovi vezani za zrani promet. Zrakoplovne luke dijelimo u pet klasa( F, H, ), 8 i ;. Ona se sastoji od( poletno,sletne staze, stajanke *plat'orme+, prilazni" zrakoplovni" staza, putnike zgrade, zgrade robnog terminala, instalacija za nadzor leta, prostora za servisiranje odnosno odr avanje spremanje zrakoplova i opreme zrakoplovne luke *aerodroma+. Poletno,sletna staza je izgraena povrina za polijetanje i slijetanje zrakoplova. &tajanka *plat'orma+ je izgraena povrina namijenjena za smjetaj zrakoplov kod ukrcaja i iskrcaja putnika, prtljage, robe, pote, punjenja zrakoplova gorivom, odr avanja i parkiranja zrakoplova. Putnika zgrada je izgraeni objekt zrane luke *aerodroma+ gdje zapoinje odnosno zavrava putovanje putnika, a opremljena je mjestima za registraciju putnika i prtljage, sortirnicom prtljage, uslu nim sadr ajima *ugostiteljstvo, trgovine, druge usluge+ i prostorima drugi" slu bi zrane luke. 1obna skladita su izgraeni objekti gdje roba zapoinje ili zavrava putovanje zrakom. Pod terminalima u P! prometu podrazumijevamo jedinice P! mre e s odgovarajuom opremom. !erminali se po svojoj namjeni, kapacitetu, asortimanu usluga koje obavljaju meusobno bitnu razlikuju. 3ajvie je jedinica P! usluga u kojma se pru aju usluge korisnicima. !o su( pote, telegra'i,
>>

Osnove prijevoza i prijenosa

tele'oni, alterske pote I pomone pote. &vaka od ovi" jedinica IpokrivaJ odreeno podruje i u pravilu na tom podruju obavlja prijam i uruenje potanski" poiljki i brzojava te posreduje u obavljanju tele'onski" razgovora. Pote, telegra'i i tele'oni obavljaju sve P! usluge, dok alterske i pomone pote obavljaju ogranien broj usluga. =alterske i pomone pote otvaraju se u mjestima gdje je potrebno na ekonomian nain pribli iti usluge puanstvu, a nema uvjeta da se otvori pota, telegra' i tele'on. Podruje neke pote razlikuje se prema broju dostava tjedno. - najbli em *u em+ podruju poiljke se dostavljaju svakodnevno, u udaljenim podrujima *ire i najire podruje+ poiljke se dostavljaju dva odnosno tri puta tjedno. =alterske pote nemaju svoje podruje. &vaka pota ima utveni slu beni naziv, broj, ig, lokaciju, poslovni prostor i slu benu oznaku. Pojedine pote mogu imati i posebne ustrojne dijelove *pokretnu potu, potansko sabirliteK+. &ve jedinice P! mre e ne kontaktiraju izravno s korisnicima ve obavljaju odreene zadae u otpremi, prijevozu i prispjeu poiljaka. !o su potanski centri, paketski potanski centri, glavni potanski centri i izmjenine pote. Posebne jedinice za posredovanje u obavljanju brzojavno,tele'onski" usluga su samostalni telegra'i i tele'oni, odnosno tele'onske govornice s posredovanjem *u veim mjestima+. Poslovne zgrade u kojima su smjetene jedinice P! mre e moraju zadovoljavati uvjete u pogledu estetskog izgleda, pristupanosti, arkitekture i 'unkcionalnog razmjetaja prostorija. &kladita su zatvoreni, natkriveni i otvoreni prostori za uvanje robe i rukovanje s njom. Ona su ujedno i terminali unutarnjeg prijevoza i prijenosa. Lunkcije skladita su( prijam, smjetaj i uvanje robe, operacije s robom i otprema robe. Za obavljanje svoji" 'unkcija skladita trebaju biti opremljena( prostorima i povrinama za uskladitenje robeD povrinama za pristup do robeD prijevoznim I prijenosnim putevima te manevarskim povrinamaD prostorima za pri"vat i otpremu robeD opremom za rukovanje robom i drugim prostorima. Prema nainu graenja razlikujemo( zatvorena, poluotvorena i otvorena skladita.

PRI)E*O+N. ,RED,T*.
Prijevozna sredstva su vozila u kopnenom prometu, plovila u prometu na vodi, te letjelice s vlastitim pogonom ili bez njega, namijenjena prijevozu putnika i tereta. &vaka grana prometa ima prijevozna sredstva koja su konstrukcijski prilagoena prijevoznom putu, mediju kojim se prijevozno sredstvo kree, te za"tjevima putnika i tereta koja se njime prevoze. cestovnom prometu prijevozna sredstva dijelimo na vozila koja su namijenjena za prijevoz putnika i tereta. &redstva za prijevoz putnika u cestovnom prometu
>/

Osnove prijevoza i prijenosa

su( bicikl, mopedi, motocikl, osobna vozila i autobus. - prijevozu tereta cestom koristimo( motorni tricikl, kamione, vuna vozila, specijalna vozila i prikljuna vozila. Aeu temeljna obilje ja cestovni" vozila ubrajamo( dimenzije vozila, mase i osovinsko optere%enje vozila, pokretljivost vozila i snag! motora . &redstva za prijevoz putnika u gradovima namijenjena su prijevozu putnika u gradovima izmeu mjesta stanovanja i mjesta rada i mjesta rekreacije odnosno mjesta nastavka putovanja kao i u obratnom smjeru. Aeu sredstva za prijevoz putnika u gradovima ubrajamo( gradski autobus, trolejbus, tramvaj, podzemnu ili nadzemnu eljeznicu, iare i uspinjae. Prijevozna sredstva u pomorskom prometu su plovila namijenjena prijevozu putnika i tereta kao i za druge namijene. Aeu plovila za prijevoz putnika u pomorskom prometu ubrajamo( amce, jedrenjake, ja"te, putnike pomorske brodove i "idro krilne brodove. Za prijevoz tereta koriste se( brodovi za prijevoz su"og tereta *generalni teret, rasuti teret, drvo, motorna vozila, teki tereti, pre"rambeni proizvodi i stoka+, brodovi za prijevoz tekueg tereta *na'ta i njezini derivati, voda, ulje vino i tako dalje+, brodovi za prijevoz posebni" tereta *kontejneri, cestovna teretna vozila, plin i kiseline+, brodovi s posebnim sustavom prevo enja *Cas", &eabee, Hacat i Aitsui +. Plovila drugi" namjena su( brodovi prijenosnici,trajekti, ribarski brodovi, te"niki brodovi posebne namjene *tegljai, vatrogasni, ledolomci, brodovi za znanstvena istra ivanja i brodovi svjetionici+. @lavna obilje ja broda su( dimenzije broda, mjere broda i oznaka nadvoa. Prijevozna sredstva u prijevozu na unutarnjim plovnim putovima su plovila na rijekama, kanalima i jezerima koja su namijenjena prijevozu putnika, tereta i druge manjene. - plovila za prijevoz putnika na unutarnjim plovnim putovima ubrajamo( amce, glisere, putnike brodove i "idro krilne brodove. Za prijevoz tereta na unutarnjim plovnim putovima koristimo plovila bez vlastitog pogona *teglenice i potisnice + i plovila s vlastitim pogonom *motorni i teretni brodovi, motorni tegljai i motorni potiskivai+. - plovila na unutarnjim plovnim putovima za druge namjene su( *ledolomci, 5atrogasni brodovi, brodovi bageri i tako dalje. Osobine brodova na unutarnjim plovnim putovima su iste kao i brodova na moru. &redstva prijevoza u zranom prometu je zrakoplov. Zrakoplov je svaka naprava ili stroj koji se mo e odr ati svojim vlastitim sredstvima u zraku, bilo da lebdi ili da se kree. Zrakoplovi se dijele na( aerostate *laki od volumena i stisnutog zraka +, aerodine *letenje ostvaraju pomou dinamike sile,uzgona na krilu ili rotoru+, i zrakoplove koji lete pomou sile potiska *akcija,reakcija+. 3ajei tip zrakoplova, danas, je aerodin s mlaznim motorom koji omoguava nadzvune brzine. @lavni nosivi dio aviona na kojem se ostvaruje !zgonska sila je krilo. !eretni i putniki zrakoplovi su jedinstven model, ali se razlikuje po dodatnoj opremi i otvorima za ulaz i izlaz. !endencija u komercijalnom zrakoplovstvu je elisno,mlazni motor, a to znai manja buka i manja potronja

>7

Osnove prijevoza i prijenosa

goriva, te potrebe za to manjom duljinom poletno,sletne staze. 5a an uvjet za upravljanje zrakoplovom je njegovo uravnote enje *balansiranje+. -ravnote enje *balansiranje+ je postupak postizanja takvog rasporeda masa koje omoguuju uravnote enje sila uzgona i same mase zrakoplova u razliitim polo ajima za vrijeme leta. &vako nepoklapanje smjera djelovanja mase zrakoplova i smjera uzgona dovodi do pojave momenta koji mo e onemoguiti upravljanje zrakoplovom ili uslijed veliki" momenata zdrobiti njegovu konstrukciju,strukturu. Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu su vozila na tranicama. Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu su vozila na tranicama namijenjena za prijevoz putnika i tereta. 8ijelimo i" na( motorna kola, vuna prijevozna sredstva *lokomotive+, vuena prijevozna sredstva *vagoni,kola+ i eljeznika vozila posebne namjene. 5una prijevozna sredstva,lokomotive su vozila namijenjena za vuu vozila bez vlastitog pogona,vagona. - ovisnost od vrste pogona razlikujemo( parne, diesel i elektrine lokomotive. Prijevozna sredstva bez vlastitog pogona,vagoni su namijenjeni za prijevoz putnika i tereta. 5agoni za prijevoz u prometu su( putnika kola sa sjedalima, kuet,kola, spavaa kola, restoran,kola, slu bena i potanska kola. !eretni vagoni su eljeznika vozila ija izvedba je prilagoena vrsti tereta koji se prevozi, a oni mogu biti( obina otvorena kola s visokim stranicama, specijalna otvorena kola s visokim stranicama, obina zatvorena kola, specijalna zatvorena kola, "ladnjae, plato,plitka kola sa ili bez niski" stranica, specijalna plato,kola za prijevoz vozila, obina plato,kola, specijalna plato,kola, specijalna kola s pokretnim krovom, specijalna zatvorena kola s istovarom pomou sabijenog zraka i specijalna zatvorna kola s posudama za tekuine. Pota koristi prijevozna sredstva svi" grana prometa i najee i" prilagoava vlastitim potrebama. eljeznikom prometu koristimo potanska, slu bena i prtlja na kola i teretne vagone serije M@N. - cestovnom prometu slu i se teretnim vozilima i autobusima na redovnim linijama. - pomorskom prometu koriste se putniki i teretni brodovi, a u zranom prometu putnike ili posebne MpotanskeN zrakoplove. Za potrebe unutarnjeg prijenosa u potanskim centrima i drugim veim jedinicama P! mre e koriste se sredstva unutarnjeg prijenosa kao i drugim prometnim poduzeima *elektrokolica, motorna kolica, beskrajne trake, zrani prijenosnici i slino+. &redstva prijenosa u brzojavno,tele'onskom prometu bitno se razlikuju u svim prometnim granama, pa i u potanskom prometu. & obzirom na znaenje prijenosa u ovom prometu su ustvari ureaji koji omoguuju da se odreeni znakovi *slova, govor, slike i slino+pretvore u elektromagnetske impulse i prenesu odredita. !o su terminalski aparati, centrale i drugi pomoni ureaji. !ele'onske i brzojavne centrale su vrlo sline izvedbe dok se terminalski aparati bitno razlikuju u pojedinim oblicima telekomunikacijama. - brzojavnom
>:

Osnove prijevoza i prijenosa

prometu do sada se pojavilo vie vrsti aparata *Aorseov, 2ukov, 2juzov, Hodov, itd.+, a danas je najvie u upotrebi teleprinter i 'aksimil. - tele'onskom prometu kao terminalski ureaj se koristi tele'on razliite izvedbe i osobina. Zadaa je brzojavno,tele'onski" centrala da prespajaju veze i tako omogue pretplatnicima s razliiti" podruja i mjesta da povremeno uspostave veze s drugim pretplatnikom. &redstva unutarnjeg prijenosa namijenjena su za( ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj robeD prijevoz i prijenos robe od0do mjesta prijama0otpreme i mjesta skladitenja robeD izuzimanje, za"vat i odlaganje robe na mjestu uskladitenja robe i premjetanje prijevozni" sredstava. Za ostvarenje gore navedeni" poslova koristimo niz sredstava koja dijelimo( u kolica i prenosila, dizala i dizalice prijenosnike, sredstva samoza"vata i vozila za prijevoz i rukovanje. - skupinu kolica i prenosila ubrajamo( valjanike, take, dvokolice, kolica, poliare i podne viljukare. 8izala i dizalice su namijenjena za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj, a mogu biti izvedena kao( podizni stolovi, dizala, ovjesne, konzolne, mosne, razuparne i polurazuporne, stupne i jarbolne te vozne dizalice. 3eprekinuti tok premjetanja materijala ostvarujemo( trakastim, lankastim, lananim, ovjesnim, pu nim, kotrljajuim, tresivim, neumackim i "idraulinim prijenosnicima, te elevatorima i klizaljkama. Po sredstvima sa samoza"vatom podrazumijevamo kontinuirane i ciklike pretovarae za za"vat materijala pri ukrcaju, iskrcaju i prekrcaju. 5ozila za prijenos i rukovanje teretom su samo"odna vozila s nepokretnom i pokretnom plat'ormom, vozila za operacije paletiziranom robom nadvozna kola i sredstva za vuu. Ona su namijenjena za ukrcaj, iskrcaj i prekrcaj, te prijevoz robe kao i premjetanje prijevozni" sredstava.

ODR5.*.N)E PRI)E*O+NI6 ,RED,T.*. I IN7R.,TR 8T RE PROMET

Prometna sredstva i prijevozni putevi tijekom iskoritavanja podlo ni su troenju. !roenje ima za posljedicu smanjenje vijeka trajanja, poveanje trokova koritenja i nepovoljni utjecaj na sigurnost prometa. 3a troenje prijevozni" sredstava utjeu konstr!k&ijsko'te3ni(ki elementi i elementi iskori$tavanja. 9onstrukcijsko,te"niki elementi su konstrukcijska rjeenja te kakvoa i nain izrade. ;lementi iskoritavanja su skup prirodni" utjecaja i utjecaja koritenja i odr avanja. Prirodni utjecaji su djelovanje klimatski" elemenata *temperatura, tlak zraka, vjetrovi, vlaga i oborine+. Pod koritenjem prijevozni" sredstava i puta podrazumijevamo jainu i znaaj, kao i uvjete iskoritavanja. Pod odr avanjem podrazumijevamo niz radnji koje poduzimamo u svr"u te"nike ispravnosti sredstava i nji"ove sposobnosti za iskoritavanje kao i radnje na prijevoznom putu u svr"u njegove sposobnosti za iskoritavanje.
>?

Osnove prijevoza i prijenosa

)estovna vozila su tijekom iskoritavanja podlo na troenju. Za ostvarenje prijevoznog procesa ona moraju biti ispravna, a nji"ova ispravnost posti e se pravilnim iskoritavanjem i odr avanjem. Pravilno iskoritavanje podrazumijeva u sebi jainu i znaaj koritenja kao i nain upravljanja. Odr avanja u sebi obu"vaa niz radnji koje se odnose na periodine preglede, radnje zatitnog znaaja i popravke vozila. Za potrebe odr avanja koristimo objekte koji mogu biti servisnog odnosno servno,gara nog tipa. Ovi objekti glede obavljanja svoje 'unkcije trebaju biti opremljeni nizom sadr aja, kao to su( postaje za nadzor ispravnosti i te"niki pregled vozila, radionicama za popravak i lienje vozila, parkirnim prostorima itd. )esta kao izgraeni objekt podlo na je troenju i to zbog klimatski" elemenata i uvjeta iskoritavanja. 8a bi se smanjio utjecaj navedeni" elemenata cestu je potrebno odr avati. Pod odr avanjem podrazumijevamo niz radnji koje trebaju zatititi konstrukciju ceste od oteenja ili sanirati oteenja na cesti. 1azlikujemo, s obzirom na veliinu radova, tri oblika odr avanja ceste( tekue *redovno+, velike popravke i obnovu *rekonstrukciju+ ceste. &peci'ian oblik odr avanja ceste je zimi, kada je potrebno osigurati pro"odnost ceste i sigurnost prometa kroz otklanjanje poledice i snijega s kolnika. Prijevozna sredstva u eljeznikom prometu podlo na su takoer troenju, to ima za posljedicu utjecaj na ispravnost vozila ispravnost eljezniki" sredstava osigurava se kroz tri naina odr avanja( redovne i izvanredne periodine preglede, radnje zatitnog znaaja i popravke. Popravci prijevozni" sredstava s obzirom na veliinu poslova mogu biti tekui, srednji i cjeloviti, a obavljaju se u naroitim objektima. Objekti i ureaji za popravak eljezniki" vozila opremljeni su( kolosijecima, okretnicom, radionikim zgradama, ureajima za gorivo i vodu, jamama za ienje, ureajima unutarnjeg prijenosa, pristupnim putovima i upravnom zgradom. Pod in'rastrukturom u eljeznikom prometu podrazumijevamo( gornji i donji postroj pruge, objekte u trupu pruge, kontaktne vodove i nji"ove nosae *stupove+ i signalizaciju. Odr avanje nabrojani" elemenata pruge u ispravnom stanju omoguava brz i siguran promet, smanjenje trokova i kvarova u eljeznikim prijevoznim sredstvima. 3ajvei dio poslova otpada na odr avanje pruge, a ono mo e biti( tekue *redovno+, vei popravci i obnova *rekonstrukcija+. .eljeznice za odr avanje koriste velik broj strojeva, kao to su( mjerna kola za snimanje stanja kolosijekaD brusilice za traniceD strojeve za ienje, planiranje i dopunu tucanika u kolosijenom zastoruD strojeve za zbijanje tucanikaD strojeve za pomicanje i dizanje kolosijeka. Pod zimsko odr avanje pruge ulazi i ienje od snijega i snje ni" nanosa ralicama i istilicama. Prijevozna sredstva u prometu na vodi podlo na su troenju naroito zbog djelovanja vlage. 9od odr avanja plovila razlikujemo( tekue odr avanje
>#

Osnove prijevoza i prijenosa

*redovno+ i periodino odr avanje i cjelovite popravke. Obvezno je jednom godinje provoditi ienje podvodnog dijela trupa broda zbog brzog obrastanja algama i koljkama. - tu svr"u potrebno je plovilo izvui iz vode to se na unutarnjim plovnim putovima provodi preko navoza za izvlaenje plovila, a u pomorskom prometu dokovima. 8okovi su plovni ili izgraeni objekti za podizanje ili stavljanje plovila na su"o radi popravka ili periodinog ienja ili lienja podvodnog dijela trupa plovila. Postoje su"i ili plutajui dokovi. 1adi sigurnosti plovidbe plovni put je potrebno odr avati. - pomorskom prometu odr avanje plovnog puta sastoji se od odr avanja sredstava signalizacije i navigacije te odr avanje plovnog puta od zaleenosti. Zbog djelovanja valova i morski" struja pred lukom i u lukom akvatoriju dolazi do nanosa to smanjuje dubinu plovnog puta, a on se odr ava plovnim bagerima. 1ijeka i kanal kao plovni put odr avaju se slino kao i plovni put u pomorskom prometu *sredstva za signalizaciju i navigaciju, razbijanje ledene kore+, dok odr avanje dubine plovnog puta je naroito va no jer rijeka svojim kretanjem pogoduje nanoenju materijala i stvaranju nanosa. 8a se smanji rizik leta za"tijeva se sigurna, temeljita i opse na provjera zrakoplova, prije i nakon leta. 3ajva nije je preventivno odr avanje, a to znai da se svi dijelovi zrakoplova mijenjaju prije mogueg nastupa oteenja. Zato dijelovi imaju propisani vijek trajanja, bilo vremenski bilo u satima leta. Fko se koji dio ipak tijekom rada oteti, konstrukcijski predvieno mjesto loma. Provjera ispravnosti zrakoplova, kao izmjena manji" dijelova vri se na otvorenoj povrini ispred zrakoplovne luke ili "angara. - "angaru okru enom skelama vre se vei popravci zrakoplova. Zatita zrakoplova od elementarni nepogoda je sastavni dio odr avanja zrakoplova zbog njegove tanke i lako osjetljive povrine. Posebna slu ba za odleivanja zrakoplova odstranjuje snijeg i led sa zrakoplova me"aniki *meke metle, krpe i komprimirani zrak+, kemijski *sredstva na bazi etOlen,alko"ola i izopropO,alko"ol+. Odr avanje poletno,sletne staze, prilazni" putova i stajanke je jednako znaajno kao i ienje zrakoplova. 3a tim povrinama nisu doputene nikakve neistoe ili naslage leda i snijega. &redstva u potanskom prometu odr avaju se na nain slian onom u drugim prometnim granama. P! poduzea odr avaju se na nain slian onom u drugim prometnim granama. P! poduzea odr avaju svoja prijevozna sredstva u vlastitim radionicama ili kod drugi" servisera. Odr avanje telegra'skog, tele'onski" ureaja sadr i pogonski nadzor *to jest pronala enje greaka+, preventivno odr avanje *ienje i podmazivanje+, te korektno odr avanje *otklanjanje smetnji+. razvoj telegra'ske,tele'onske te"nike najee uvjetuje nain i ustroj odr avanja. -stroj odr avanja danas ide u pravcu centralizacije. Za sve centrale u nekom gradu i njegovoj okolicu ustrojavaju se zajednika mjesta odr avanja. Prednosti centralizacije su zbog mogue opremljenosti i veeg broja ljudi koji u odreenom trenutku mogu usredoiti pa nju na najpotrebnijem
><

Osnove prijevoza i prijenosa

mjestu. 8anas se nadzor rada ureaja sve vie automatizira i na taj nain poveava e'ikasnost i svrsis"odnost iskoritavanja. &tupanj automatizacije i pogonskog nadzora zavisi od sustava centrale i o ekonomskim imbenicima, ali praktino automatski nadzor je potpuno zastupljen u novijim sustavima centrala. Preventivno odr avanje, osim ienja, podmazivanja i slino podrazumijeva i pravilno smjetene telegra'sko,tele'onski" ureaja. Otklanjanje smetnji obu"vaa ralambu priopenja o prijavljenoj smetnji i otklanjanje smetnje. ;konominost odr avanja izra ava se razliitim pokazateljima *trokovi po satu, danu ili godini rada ureaja+ ili odr avanju u odnosu na vrijeme rada ureaja.

O9I4)E5). PROMETNI6 -R.N.

3a pret"odnim stranicama pobrojane su prednosti i nedostaci pojedini" grana prometa u prijevozu putnika i tereta. Postavlja se pitanje( kada koristiti pojedinu granu prometa? )estovni promet koristimo u( prijevozu na kratkim udaljenostima, dostavi i otpremi tereta od mjesta potronje odnosno eljezniki" kolodvora, luka, te zrakoplovni" luka, prijevozu lakopokvarljive, te robe srednje i visoke vrijednosti. Promet cjevovodima koristimo u( prijenosu tekui" i plinoviti" tereta u velikim koliinama na vee udaljenosti, prijenosu rasuti" tereta, te manji" komada cilindrinog oblika na vee udaljenosti, to e se sve vie koristiti u budunosti. Pomorski, rijeni, jezerski i kanalski promet koristimo u( prijevozu je'tini" tereta u veim koliinama na velike udaljenosti, prijevozu putnika, interesantan je samo u turistike svr"e Zrani promet koristimo( prijevozu putnika velike udaljenosti, gdje treba relacije svladati u to kraem vremenu, prijevozu visokovrijedni" tereta u to kraem vremenu. .eljezniki promet koristimo u( prijevoz tereta u veim koliinama na srednje i velike udaljenosti, prijevozu veeg broja putnika na srednje i vee udaljenosti uz vei kom'or putovanja putnika u odnosu na cestovni prijevoz. 3ajvei e'ekti u prijevozu, tereta, pa putnika posti u se u kom#iniranom prijevoz!, to jest prijevozom uz koritenje razliiti" grana prijevoza.

>E

Osnove prijevoza i prijenosa

ENER-I). 8O). ,E 8ORI,TI

PROMET

Energija je sposo#nost o#navljanja rada. - prometu koristimo tri vrste goriva( elektrinu energiju, kruta i tekua goriva. 8anas kruta goriva neznatno sudjeluju u ukupnom koritenju za pogon prijevozni" sredstava i to samo u eljeznikom prometu i lokalnog su znaaja. Elektri(na energija postaje sve znaajnija u eljeznikom prometu zbog svoji" prednosti u pogonu, kao i u nainu koritenja. Zbog svoji" speci'ini" ne postoji primjena elektrine energije u drugim granama. Tek!%a goriva koriste se za pogon u svim granama prometa. 3ajznaajnije svojstvo tekui" goriva su oktanski i cetanski broj. Oktanski broj nam govori o otpornosti benzina prema detonaciji prilikom sabijanja tijekom procesa rada Otto,motora. On je ovisan o kemijskoj strukturi benzina, a poboljava se dodavanjem odgovarajuim aditiva. )etanski broj je svojstvo plinskog ulja koje se koristi kod diesel motora i odreuje upaljivost plinskog ulja. !ekua goriva koja se koriste za pogon prijevozni" sredstava su lakozapaljiva, pa je pri rukovanju s njima potrebno poduzimati odgovarajue mjere zatite. !a zatita nazona je u postajama za snabdijevanje, kao i pri punjenju u spremnike prijevozni" sredstava. Ove mjere zatite su preventivne zbog pojave stati(kog elektri&iteta. Za napajanje brzojavno,tele'onske mre e koristi se istosmjerna struja od /:, 7# i #$ 5. Hrzojavno,tele'onske centrale imaju svoje ureaje za napajanje *akumulator, baterije i drugi izvori.+ - brzojavno,tele'onskoj mre i troi se relativno malo energije.

TE6NO4O-I). PRI)E*O+. I PRI)ENO,.

!e"nologija prijevoza i prijenosa obu"vaa niz znanja, vjetina i postupaka uz uporabu sredstava prijevoza i prijenosa u svr"u ostvarenja prijevozne usluge. P! promet ima svojstveni te"noloki proces u odnosu na druge grane prometa pa je posebno obraen. &vaka grana prometa *cestovni, eljezniki, pomorski, promet na unutranjim plovnim putovima i zrani promet+ ima svoj te"noloki proces, koji s obzirom na predmet prijevoza mo e biti( te"noloki prijevoz putnika i te"noloki proces prijevoza tereta *robe+. Hez obzira o kojoj grani prometa kao i predmetu prijevoza se radi u te"nolokom procesu prijevoza postoje tri dijela i to( priprema, prijevozni proces i zavretak. Priprema prijevoznog procesa sadr i u sebi te"noloki i komercijalni dio. !e"noloki dio pripreme odnosi se na prijevozni put, prijevozna sredstva, pripremu putnika i tereta za prijevoz i planiranje ostvarenja prijevoznog procesa
>G

Osnove prijevoza i prijenosa

*posada prijevoznog sredstva i vozni red odnosno plan prijevoza+. 9omercijalni dio pripreme obu"vaa pripremu i izdavanje prijevozne dokumentacije za posadu prijevoznog sredstva, prijevozno sredstvo, putnike i nji"ovu prtljagu, paketnootpremne poiljke odnosno teret u ovisnosti, to je predmet prijevoza. Prijevozni proces ostvaruje se kroz tri dijela. Prvi dio objedinjuje radnje oko ulaska putnika i smjetaja paketno,otpremni" poiljki u prijevozno sredstvo *kod prijevoza putnika+, kao i osobite radnje s prijevoznim sredstvima u pojedinim granama prometa prije prijevoza od mjesta polaska do mjesta dolaska. Dr!gi dio je u stvari prijevoz putnika, prtljage, paketnootpremni" poiljki odnosno tereta na odreenom putu od mjesta polaska do mjesta odredita. - okviru drugog dijela prijevoznog procesa pru aju se razne usluge putniku i poduzimaju radnje u svezi tereta, kao i radnje vezano uz pojedinu vrstu prijevoznog sredstva. !rei dio predstavlja skup radnji vezani" uz putnike, prtljagu, paketno,otpremne poiljke odnosno teret na odreditu. Tre%i dio kod prijevoza putnika ini nji"ov izlaz iz prijevoznog sredstva i iskrcaj paketno,otpremni" poiljki iz prijevoznog sredstva te predaja u skladite, dok u prijevozu tereta u treem dijeli su obu"vaene sve radnje u svezi tereta na mjestu iskrcaja. Zavretak prijevoznog procesa ima te"niki i komercijalni dio. - te"nikom dijelu zavretaka prijevoznog procesa obu"vaene su sve radnje vezane uz prijevozna sredstva po zavretku prijevoza, to jest postprijevozni pregled, njega i priprema prijevoznog sredstva za novi zadatak. 9omercijalni dio zavretaka sastoji se u obradi prijevozne dokumentacije, naplati prijevoza, izdavanju paketnootpremni" poiljki i tereta iz skladita, kao i analize ostvarenja prijevoznog procesa te"noloki i 'inancijski. !e"noloki proces svake grane izgleda onako kako smo ga opisali, sa posebnosti u pojedinim dijelovima procesa istaknute su u s"emama, odnosno nji"ovom opisu. !e"noloki proces u P! prometu razlikujemo po pojedinim oblicima prometa. !ako te"noloki proces prijenosa potanski" poiljki dijeli se na pet te"noloki dijelova( prijam, otprema, prijevoz, prispjee i uruenje. !e"noloki proces u brzojavnom prometu mo e se takoer ralaniti na dijelove. Aeutim, u brzojavnom prometu razlikujemo slijedee dijelove( prijam, otprema, prijevoz, prispjee i uruenje. !e"noloki proces u brzojavom prometu mo e se takoer ralaniti na dijelove. Aeutim, u brzojavnom prometu razlikujemo sljedee dijelove( prijam, otpravljanje, preuzimanje i uruenje. Prva i posljednja dionica u brzojavnom prometu bitno se ne razlikuju od prve i posljednje dionice u potanskom prometu, ali zbog znaaja prijenosa brzojava druge dionice se bitno razlikuju od oni" u potanskom prometu. !e"noloki proces u tele'onskom prometu razlikuje se od onog u brzojavnom i potanskom prometu, uvjetovan je nainom iskoritavanja i razlikuje se u automatskom i poluautomatskom i manuelnom iskoritavanju. automatskom iskoritavanju proces rada je automatiziran, a sam pozivatelj sam upravlja te"nolokim procesom. - poluautomatskom prometu pozivatelj najavljuje razgovor tele'onistu polazne centrale koji upravlja te"nolokim procesom, a cijeli proces mo e podijeliti tri djela( najavu razgovora,
/$

Osnove prijevoza i prijenosa

uspostavljanje veze i kidanje veze. 8ijelovi te"nolokog procesa u manuelnom iskoritavanju iste su kao i u poluautomatskoj, s time to u svim dijelovima, osim najave sudjeluje tele'onist polazne dolazne i eventualno prolazne centrale.

O,NO*NE E8ONOMI8E PROMET.

Prometne grane mogue je uporediti meusobno prema nainu iskoritavanja. Aeu uporedna obilje ja prometni" grana ubrajamo( ekonominost, prijevoznu sposobnost, brzinu prijevoza, tonost prijevoza, redovitost prijevoza, udobnost prijevoza, prilagodljivost prijevoznim potrebama i sigurnost prometa. Pod ekonominou prijevoza podrazumijevamo cijenu kotanja prijevozne usluge, koja ovisi o visini trokova. Openito gledano redoslijed prometni" grana, s obzirom na visinu trokova prijevoza je( zrani, pa cestovni, eljezniki, rijeni najje'tiniji je pomorski promet. 3a ekonomi(nost prijevoza utjee nekoliko imbenikaD koliko kg mo e vui > kPD broj kP koji otpada na neto,tonu, odnosno putnika, kolika je te ina vozila otpada na jedno putniko mjesto, odnosno jednu tonu nosivosti vozila, zatim potronju goriva po satu rada, cijeni kotanja prijevoznog sredstva, broj zaposleni" i nji"ovoj kvali'ikaciji te stupnju iskoritenja prijevozni" sredstva, brzina prometnog sredstvaD vrsti prometnog puta i trokovima za njega i opremuD o nainu pogona prometnog sredstva i stupnju ekonominosti iskoritenja pogonske energije. Prijevozna sposo#nost, kapacitet prijevoza, oznaavaju mogunost prijevoznog sredstva pojedine grane prometa koliku koliinu mo e prevesti robe ili putnika odjednom. Prijevozna sredstva se meusobno veoma razlikuju s obzirom na prijevoznu sposobnost, to je vezano uz te"nika obilje ja prometnog puta i samog sredstva. Ovu razliku je vrlo lako uoiti na primjeru prijevoza >$$$$$ tona tereta, gdje za prijevoz u pomorskom prometu potreban jedan brod, u rijekom prometu >$ teglenica ili potisnica, u zranom prometu >>> zrakoplova, te u eljeznikom odnosno cestovnom prometu ?$$ vagona odnosno ?$$ kamiona. 9rzina je prevaljeni put u jedinici vremena. & obzirom na brzinu prijevoznog sredstva pojedini" grana prometa postoji razlika >$$ *rijeni brod >E km0", a zrakoplov //$E km0"+. Hrzina prometnog sredstva ima velik utjecaj na kakvou prijevozne usluge i na prijevoznu sposobnost pojedine grane prometa. !ijekom prijevoznog procesa prijevoza putnika svake grane prometa razlikujemo tri brzine( te"niku, putnu i komercijalnu brzinu ili brzinu iskoritenja. 9od prijevoza tereta, osim prije spomenute tri brzine imamo i etvrtu, a to je ukupna brzina kretanja poiljke. 1azlika izmeu te"nike, putne, komercijalne i ukupne brzine kretanja poiljke je u veliini 'onda vremena kojim se dijeli prevaljeni put. To(nost prijevoza je kakvoa prijevoza s obzirom na njegovo odvijanje prema predvienom voznom redu. Redovitost prijevoza je kakvoa prijevoza s obzirom na njegovo odvijanje tijekom odreenog vremenskog razdoblja * dan, tjedan, mjesec ili godina+. do#nost prijevoza,
/>

Osnove prijevoza i prijenosa

kao osobina kakvoe prijevoza putnika je skup impresija i osjeaja putnika izazvani" naporom i mogunostima zadovoljenja svi" potreba tijekom prijevoza,putovanja. Prilagodljivost prometnim potre#ama je svojstvo prometa koje se oituje kroz mogunost prilagoavanja prijevoz za"tjevima korisnika prometne usluge. ,ig!rnost prometa je ustvari stupanj ugro enosti *rizik, opasnost+ ljudi i dobara tijekom odvijanja prijevoza. 3a ovu va nu osobinu prometa utjeu tri osnovna imbenika( ovjek, prijevozno sredstvo i put. Qovjek je najva niji imbenik koji utjee na sigurnost prometa, jer on izgrauje, odr ava, upravlja i koristi vozilo, gradi, odr ava i koristi prometni put te upravlja prometom. P! promet u ekonomskom smislu posluje kao i sva druga privredna poduzea to jest pri"odima od prodani" usluga pokriva sve trokove koji se u proizvodnji ti" usluga javljaju i stvara odreenu akumulaciju za podmirenje opi" i zajedniki" potreba, te za proirenje P! mre e. proizvodnji P! usluga u naoj zemlji jedno javno poduzee 2P! pokriva cijelo podruje dr ave.

O,NO*NE )EDIN,T*ENO,TI PRI)E*O+NOPRO:E,.

Pod jedinstvenou prijevoznog procesa podrazumijevamo prijevoz ljudi i materijalni" dobara s jednog mjesta na drugo uz koritenje prijevozni" sredstava razliiti" grana prometa. 8anas je ova jedinstvenost nazona i u prijevozu putnika i u prijevozu tereta. - pogledu prijevoza putnika ova jedinstvenost je nazona svakodnevno i ne za"tjeva posebne preduvjete. Za razliku od toga u prijevozu tereta potrebno je ispuniti preduvjete koje mo emo svrstati u tri temeljna rjeenja( te"nologija prijevoza s primjenom paleta, te"nologija prijevoza s primjenom kontejnera i te"nologije prijevoza sredstava jedne grane prometa na0u sredstvu druge grane prometa. Pod te"nologijom prijevoza s primjenom paleta podrazumijevamo dobro ustrojeno rukovanje teretom kao i prijevoz, primjenom posebne podloge za stvaranje vee teretne i prijevozne jedinice koju nazivamo paleta. Paleta je podloga na koju sla emo jedinice pakiranja *kutije, vree, bave+ radi stvaranja vee teretne jedinice. 8anas najee koristimo etiri izvedbe paleta( ravna, boks, sanduk i specijalna. 8a bismo ostvarili prednosti koji nam pru a primjena paleta, nji"ove dimenzije moraju biti jedinstvene *uni'icirane+. Prema I&O standardizaciji danas koristimo slijedee dimenzije( paleta >$$$ 4 >/$$ mm i E$$ 4 >/$$ mm. Primjena paleta u te"nologiji prijevoza omoguuje jedinstvenost prijevoznog procesa izmeu pojedini" grana prometa u odnosa na klasinu te"nologiju prijevoza ima prednost npr.( smanjenje broja premjetaja robe, smanjenje trokova prijevoza, krae vrijeme ukrcaja , iskrcaja , prekrcaja, bolju zatitu paleta, manje uee neposrednog rada ovjeka, kao i bolje iskoritenje teretnog prostora vozila. Pod
//

Osnove prijevoza i prijenosa

te"nologijom prijevoza s primjenom kontejnera podrazumijevamo dobro ustrojeno rukovanje teretom kao i prijevoz, primjenom posebne zatvorene posude za stvaranje veliki" i najvei" teretni" jedinica, koje nazivaju kontejneri. 9ontejner je zatvorena posuda u koju sla emo jedinice pakiranja ili paletiziranu robu. Prema namjeni kontejnere dijelimo na vienamjenske *univerzalne+ i posebne namjene *specijalni+. -niverzalni kontejneri su najee namijenjeni za prijevoz razliiti" vrsta komadni" roba. &pecijalni kontejneri namijenjeni su za prijevoz jedne odreene vrste robe ili razliiti" vrsta robe slini" 'iziko , te"noloki osobina koje za"tijevaju posebne uvjete prijevoza. 8a bi se ostvarile prednosti primjene kontejnera potrebno je da su nji"ove dimenzije jedinstvene. Primjena kontejnera u te"nologiji prijevoza omoguava jedinstvenost prijevoznog procesa pojedini" grana prometa, to u odnosu na klasinu te"nologiju prijevoza ima za posljedicu( najmanji broj operacija u rukovanju s teretom pri ukrcaju , iskrcaju , prekrcaju, kao i najmanje zadr avanje vozila tijekom ti" operacija, smanjenje trokova prijevoza, potpuno iskoritenje teretnog prostora sredstva prijevoza, eliminaciju neposrednog ljudskog rada, te vrlo visoki stupanj zatite robe tijekom svi" operacija. !ree rjeenje jedinstvenosti prijevoznog procesa posti e se prijevozom sredstava jedne grane prometa na0u prijevoznom sredstvu druge grane prometa. Bedinstvenost prijevoznog procesa izmeu eljeznikog i cestovnog prometa posti emo sljedeim sustavima. PiggO , back sustav, 9angourou sustav, 2uckepack sustav, sustav niski" lanski" vagona, LleRi , ven sustav, 9assbo"rer , 9irn sustav, Cien , trains sustav, 1ailven , roaddreoler sustav, sustav prijevoza eljezniki" vozila na cestovnim vozilima, prijevoz osobni" automobila eljeznicom. 9ombinirani prijevoz izmeu eljeznice i prometa na vodi *morski+ omoguavamo sljedeim sustavima. LerrO , boat sustav i prijevoz rasuti" tereta sustavom jedinstvenog prijevoznog procesa eljezniko , rijenim putom. Bedinstvenost prijevoznog procesa izmeu cestovnog i prijevoza na vodi ostvarujemo( Lic"O , back i LerrO , boat sustavom. 9ombinirani prijevoz u pomorskom prometu i izmeu pomorsko , rijenog prometa ostvarujemo sustavom !ragersc"i''e. 9oristei jedinstvenog prijevoznog procesa ostvarujemo sljedee prednosti( , smanjenje vremena i broja operacija s teretom, , smanjenje trokova ukrcaja , iskrcaja , prekrcaja, , smanjenje vrijeme zadr avanja sredstava prijenosa u prekrcajnim centrima terminalima, , maksimalni iskoritenje prijevozni" sredstava, , poveanu zatitu na radu, , znaajno poboljanja zatite tereta pri rukovanju i prijevozu. 9ontejneri u potanskom prometu su tipizirani po dimenziji teretne i prijevozne jedinice, kao i izradbe namijenjene za prijevoz vrea, paketa i drugi" poiljki povrinskim i zranim prijevoznim sredstvima u cilju svrsis"odnosti prijevoza.
/7

Osnove prijevoza i prijenosa

Primjena kontejnera za"tjeva prateu te"niku prilagoenu rukovanju kontejnera. Osim kontejnera u potanskom prometu koristimo i to najee ravne sa sklopovnim stranicama.

/: