Tiho proljee

Rachel Carson (1907-1964) | GK

Svojim se stilom, pristupom i uvidom zalagala za dijalog javnosti, znanosti i politike o okolinim problemima, pesticidima, bolestima... Bila je inicijator argumentiranih rasprava, interdisciplinarnog pristupa u kojem iskustvo lovca, promatranje seljaka, zabrinutost domaice ili stajalite znanstvenika imaju svoju vrijednost. Uspjela je pokrenuti lavinu prigovora, prosvjeda, graanskih inicijativa, znanstvenih publikacija i knjiga. Postala je referentna toka svakoga ozbiljnog i potenog pristupa zatiti okolia.
Prije tono 50 godina Rachel Carson objavila je svoju knjigu pod naslovom Silent Spring (Tiho - ili nijemo - proljee). Tom je knjigom obiljeila nov, moderan pristup zatiti okolia koji se temelji na znanstvenim injenicama, koji cijeni iskustvo i razumijevanje lokalnog stanovnitva, koji pretpostavlja moralnu odgovornost politiara, industrijalaca i znanstvenika. Tekstove je pisala dok je umirala od bolesti, ini se, uzrokovane djelovanjem upravo onih kemikalija kojima je posvetila svoju knjigu. Zahvaljujui njezinoj hrabrosti zabranjene su mnoge zloglasne kemikalije (insekticidi, DDT, aldrin, atrazin...) kojima je zelena revolucija titila biljke i zapraivala glave poslijeratne djece. Snaga ideje - jaa od politiara Tiho proljee opisuje vrijeme bez cvrkuta ptica. Naime, nakon Drugog svjetskog rata, irom SAD-a, ali i Europe, mnogobrojna su jata ptica pjevica, nahranivi se kukcima zatrovanim insekticidima, masovno izumirala. Ponekad, i preko noi. Pticama su se pridruili rakuni, vjeverice, make... Taj ekoloki kolaps nitko nije vidio, osim malobrojnih zabrinutih znanstvenika, poput Rachel Carson. Prema Carson, zatita okolia mora prihvaati znanstvene injenice, ali bitno ukljuuje i moralnu perspektivu. U njezinu se djelu susreu kemija, biologija i etika. Svako agrokemijsko djelovanje u prirodi spregnuto je s moralnim pitanjima. Taj e oblik etike u anglosaksonskom govornom podruju dobiti novo ime - etika okolia (environmental ethics), a mnogi e se sveuilini odjeli za znanost o zatiti okolia nazvati - environmental sciences. Uvela je pojmove okolia i ekologije u politiki rjenik. U predgovoru ponovljenog izdanja (1994) Al Gore, bivi ameriki potpredsjednik, priznao je: Njezina je knjiga dokaz da snaga jedne ideje moe biti jaa od snage politiara. Nametnula standard znanstvene odgovornosti Carson je bila vrijedan sakuplja publikacija razbacanih po mnogobrojnim znanstvenim asopisima. Prevodila ih je na jezik dostupan i razumljiv javnosti. Time je nametnula standard znanstvene odgovornosti: onaj znanstvenik koji previa ili ignorira podatke, ili je znanstveno nepismen ili je znanstveno nepoten.

Svojim se stilom, pristupom i uvidom zalagala za dijalog javnosti, znanosti i politike o okolinim problemima, pesticidima, bolestima... Bila je inicijator argumentiranih rasprava, interdisciplinarnog pristupa u kojem iskustvo lovca, promatranje seljaka, zabrinutost domaice ili stajalite znanstvenika imaju svoju vrijednost. Detektivska ekoloka pria Nametnula je, takoer, stil pisanja. Svako njezino poglavlje je detektivska ekoloka pria u kojoj se sumnje i upozorenja temelje na objavljenim znanstvenim podacima, na otkrivanju sukoba interesa, moralnim promiljanjima... U svakom kemijskom nasrtaju na prirodu razotkrivala je mreu odnosa, mehanizme interesnih sprega, prikazivala je sudionike sukoba (javnost, dravne institucije, znanstvenici, industrija, politiari) i upozoravala na potrebu odgovornog i cjelovitog promiljanja ekolokih problema. Pojava njezinih prvih tekstova u The New Yorkeru, o agrokemijskom nasilju nad prirodom, popraen je otporom i prosvjedom onih koji zarauju zagaivanjem. U nedostatku argumenata preostale su im uvrede: Carson su nazivali histerinom i ekstremistom, fanatinim braniteljem kulta prirodne ravnotee. I ugledne novine poput Timea posrnule su pred napastima ad hominem argumenata; za njih je Carson bila sveenica prirode koja se razbacuje emocionalnim vokabularom. Njezinu sudbinu dijeli veina onih koji su kasnije takoer upozoravali na posljedice neosmiljenog progresa, na toksinost agrokemijskog arsenala, na pohlepu kao temelj profita... Nauila je ljude prepoznavati poremeaje Izgubila je bitku s opakom boleu, ali dobila je rat. Nauila je ljude prepoznavati poremeaje prije katastrofe. Uspjela je pokrenuti lavinu prigovora, prosvjeda, graanskih inicijativa, znanstvenih publikacija i knjiga. Postala je referentna toka svakog ozbiljnog i potenog pristupa zatiti okolia. Klasian primjer revivala njezine knjige bila je uspjenica Our stolen future (Naa ukradena budunost) objavljena prije 15 godina. To je zbirka znanstvenih detektivskih pria koje su zajedno napisali znanstvenica Theo Colborn, novinarka Dianne Dumanoski i ekoloki aktivist John Peterson Myers. Autori te knjige nauili su lekciju Rachel Carson i, uz posvetu, nastavili njezin projekt brige o okoliu i ljudskom zdravlju. DDT-a vie nema. No, nova kemija zahtijeva nova pitanja. Njihovo pitanje glasi: Ugroavamo li (hormonskim kemikalijama) vlastitu plodnost, inteligenciju i opstanak?

ovjek i okoli: Rachel Carson Tiho proljee

Relevantnost pouka povijesti za suvremenu ekoloku/ekonomsku krizu. U suvremenoj povijesnoj znanosti sve su ei pokuaji interdisciplinarnih pristupa odreenim temama, odraavajui sve kompleksnije probleme i izazove s kojima se suoava ovjeanstvo dananjice jer se intenzivnom kombinacijom drutveno-humanistikih i prirodnih znanosti temeljitije i vjernije predoava sloenost nekih dogaaja ili povjesnih procesa. Takav pristup zahtjeva poprilian odmak od konvencionalnog povjesnog narativa u kojem se naglasak stavlja na vojno-politiku i kulturnu povijest ljudske vrste, dakle antropocentrian je, uz napomenu da je takva povijest jo poesto i eurocentrina, odnosno sagledava svjetsku povijest iz kuta Zapada i zapadne civilizacije ne uzimajui dovoljno ili nimalo u obzir doprinose i ulogu koju su u povijesti imale ostale ljudske zajednice i kulture. Svakako je jedan od najakutnijih problema dananjice degradacija naeg ivotnog okolia i uope cijele ive planete kroz antropogene utjecaje. Upravo se tim meusobnim odnosom povijeu uzajamnih odnosa izmeu ovjeanstva i ostatka prirodnog svijeta bavi jedna od najmlaih disci plina povijesne znanosti koja se kod nas prevodi kao povijest okolia ili ekohistorija, po engleskom izvornom nazivu environmental history. Kroz sintezu saznanja iz podruja povijesti, geografije, biologije, ekonomije, klimatologije ali i ostalih znanstven ih disciplina, ve ovisno o specifinosti tematike,

povijest okolia premouje jaz, ponekad i antagonizam, koji prevladava izmeu drutveno humanistikih i prirodnih znanosti. Knjiga J. Donalda Hughesa to je povijest okolia? koja je prole godine prevedena i na hrvatski jezik daje dobar pregled razvoja i tema kojima se bavi povijest okolia. Pokuat emo kroz nekoliko osvrta pribliiti irem krugu itatelja neke knjige dostupne u javnim knjinicama a koje se bave ekohistorijom ili su zbog svoje tematike i prisupa odreenoj temi znaajne za problematiku interakcije ovjeka i njegovog okolia kroz povijest. Knjige koje se bave dotinom temom veinom su na engleskom, naalost jo su uvijek rijetki prijevodi relevantnih radova na hrvatski. Hrvatskim itateljima moda je najpoznatiji Jared Diamond ponajprije kao popularni autor koji je postigao visoke naklade, no on se smatra povjesniarem okolia a knjige su mu rezultat minucioznih istraivanja i detaljno argumentirane, te su kao takve vrlo autoritarne na po lju problematike kojom se bave. Diamond nije formalno po struci povjesniar ve doktor medicine, ornitolog i profesor geografije no sve svoje strune predispozicije i interese je objedinio u dvije knjige koje se dosljedno bave povijeu okolia tj. knjige Sva naa oruja i Slom.

Rachel Carson i Tiho proljee Zaeci moderne povijesti okolia usko su vezani uz razvoj suvremenog drutvenog ekolokog promiljanja i modernih pokreta vezanih za zatitu prirode u S.A.D i zapadnim zemljama, a kasnije i u ostatku svijetu. Jedna od knjiga koje su takorei presudno utjecale na nastanak moderne ekoloke svijesti u javnosti i potaknule nastanak pokreta za zatitu prirode je Silent spring autorice Rachel Carson, amerike biologinje koja se prvenstveno bavila morem. Svjetsku panju je pridobila svojom biografijom mora Sea around us koja je osvojila i kritiku i iroko itateljstvo. Kao More oko nas knjiga je aurno, ve 1952. godine prevedena i kod nas! S druge strane njezina najutjecajnija knjiga je upravo Silent spring u kojoj se kroz dokumentiranje nekontroliranog koritenja agresivnih kemijskih

spojeva u suzbijanju insekata i neeljenih biljaka tj. korova suprotstavlja takvoj praksi jer ima dokazano katastrofalne uinke na ostatak biljnog i ivotinjskog svijeta i samog ovjeka. Ve je pedesetih godina 20. st. koritenje biocida tj. pesticida, herbicida i fungicida doseglo takve razmjere da su se i javnost i jedan dio znanstvenika koji su imali visoke etike norme morali jasno odrediti prema takvoj (zlo)upotrebi tehnologije. To je znailo pozivanje na razuman pristup i nadzor nad primjenom kemikalija ije djelovanje na iva bia nije utvreno prije nego ih se prihvatilo kao sredstva za kontrolu okolia. Sprega znanstvenika, lokalnih i saveznih agencija s industri jskim lobijem kojem je u interesu nametnuti koritenje sve veih i veih koliina kemijskih sredstava kao jedinog naina suzbijanja odreenih insekata i biljaka. Indiscriminate use of chemicals odnosno sveopoj primjeni kemikalija bez obaziranja na posljedice koje to ostavlja na okoli Carson se suprotstavlja primjerima uspjenog nadzora i kontrole invazivnih i tetnih vrsta pomou bioloke kontrole (npr. uvoenjem i irenjem vrsta koje su prirodni grabeljivci pojedinih tetnika), koja je znanstveno utemeljana i uspjena te dugorono odriv nain kontrole uz daleko manje trokove nego opi kemijski rat protiv percipirano tetnih biljaka i ivotinja. Knjiga napisana kako bi upozorila na tetnu praksu koja se primjenjivala prije 50 godina (2012 proslava 50.god objave knjige) ustvari je aktualna i danas jer su isti problemi i etika pitanja, a povrh svega i ekonomska logika i dugorona neisplativost iskljuivo kemiziranog pristupa kontroli okolia preslikani na sadanje stanje u poljoprivredi irom svijeta, dodue uz dodatnu kontroverzu nametanja uvoenja patentiranih genetski modificiranih organizama. Ova knjiga tako ostaje i drutveno relevantna a znaenje joj je jo i dodatno pojaano injenicom da ju je napisala znanstvenica u trenutku kada se jo uvijek na ene i njihov rad u prirodnim znanostima, pa i u zapadnom svijetu, gledalo s podozrenjem i bez akademske objektivnosti.