Uspon Umreženog Društva - Manuel Castells

INFORMACIJSKO DOBA:
Ekonomija, drustvo i kultura

Svezak I.
INFORMACIJSKO DOBA
Ekonomija, drustvo i kultura
Svezak I.
USPON UMREZENOG DRUSTVA
Copynght hrvatskoga izdanja, 2000, Golden marketing,
Zagreb, Hrvatska
Sva prava pndr:Z:ana
Nakladnzk
Golden marketing
Senoma 28, Zagreb
Za nakladmka
Franjo Maletlc, dip!. prav.
Uredmk
dr. sc. Radule Knezevic
Recenzenti
prof. dr. sc. Vjeran Katunanc
prof. dr. sc. Velimtr Srica
Naslov izvornika
THE INFORMATION AGE: ECONOMY, SOCIETY AND CULTURE
Volume 1
THE RISE OF THE NETWORK SOCIETY
Blackwell Publishers, Oxford, England
Copyright Manuel Castells 1998
Preveo
Ognjen Andric
Redakcija i predgovor
Vjeran Katunaric
Golden marketing
Zagreb, 2000.
-
~ ~ s
~ s
-.
IC: 1 c ,,
f
a
SADRZAJ
Castellsova panorama nove drustvene epohe (V Katunaric) 9
USPON UMREZENOG DRUSTVA 33
Zahvale 35
PREDGOVOR: MREZA I SEBSTVO 37
Tehnologija, drustvo i povijesne promjene 40
Informacionalizam, industrijalizam, kapitalizam, etatizam:
naCini razvoja i nacini proizvodnje 49
Informacionalizam i kapitalisticka perestrojka 53
Sebstvo u informacijskom drustvu 57
Nekoliko rijeCi o metodi 60
1. REVOLUCIJA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE 63
Koja revolucija? 63
Fouke industrijske revolucije 68
Povijesni slijed revolucije informaticke tehnologije 73
Mikroinienjering makropromjena: elektronika i informacija 7 4
Tehnoloska podjela 1970-ih 80
Tehnologije iivota 81
Drustveni kontekst i dinamika tehnoloske promjene 84
Modeli, sudionici i mjesta revolucije informacijske tehnologije 86
Paradigma informaticke tehnologije 93
2. INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCES GLOBALIZACIJE 99
Uvod
Produktivnost, konkurentnost i informacijska ekonomija
Zagonetka produktivnosti
99
100
100
5
USPON DRUSTVA
Je li produktivnost zasnovana na znanju specificna za
informacijsku ekonomiju? 102
Informacionalizam i kapitalizam, produktivnost i profitabilnost 113
Utjecaj politike na informacijski kapitalizam 121
Povijesna specificnost informacionalizma 123
Globalna ekonomija: postanak, struktura i dinamika 125
Granice globalizacije 130
Regionalna diferencijacija globalne ekonomije 132
Segmentacija globalne ekonomije 135
Izvori konkurentnosti u globalnoj ekonomiji 136
Najnovija medunarodna podjela rada 139
Promjenljivi obrasci medunarodne podjele rada u
informacijskoj I globalnoj ekonomiji: moe trojstva, uspon
Pacifika i kraj trecega svijeta 139
Izvori rasta i stagnacije u medunarodnoj podjeli rada:
promjenljiva sreca Latinske Amerike 14 7
Dinamika iskljucivanje iz nove globalne ekonomije:
sudbina Afrike? 166
Posljednja granica globalne ekonomije: segmentirano
ukljucivanje Rusije i bivsih sovjetskih republika 169
Arhitektura i geometrija informacijske/globalne ekonomije 178
DODATAK: Neke metodoloske napomene o politikama prilagodbe
u Mrici i njihova evaluacija 181
3. UMREZENO PODUZECE: KULTURA, INSTITUCIJE I
ORGANIZACIJE INFORMACIJSKE EKONOMIJE 184
Uvod 184
Organizacijske putanje restrukturacije kapitalizma i prijelaza
iz industrijalizma u informacionalizam 185
Iz masovne u fleksibilnu proizvodnju 187
Mala poduzeca i kriza velikih korporacija: mit i stvarnost 188
"Toyotizam": suradnja menedzmenta i radnika, visenamjenski
rad, potpuni nadzor nad kvalitetom te smanjenje nesigurnosti 189
Umrezavanje medu poduzecima 193
Stratesko udruzivanje korporacija 195
Horizontalna korporacija i globalne poslovne mreze 196
Kriza modela vertikalne korporacije i uspon poslovnih mreza 199
Informacijska tehnologija i umrezeno poduzece 201
Kultura, institucije i ekonomska organizacija: poslovne mreze
lstocne Azije 204
6
SADRZAJ
Tipologija poslovnih mreza Istocne Azije 206
Kultura, organizacije i institucije: azijske poslovne mreze i
razvojna drzava 211
Multinacionalna poduzeca, transnacionalne korporacije i
medunarodne mreze 222
Duh informacionalizma 226
4. TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI: RADNICI
U MREZI, NEZAPOSLENI I POVREMENO ZAPOSLENI 232
Povijesna evolucija zaposlenosti i strukture zanimanja u
razvijenim kapitalistickim zemljama: G-7, 1920.-2005. 233
Postindustrijalizam, usluzna ekonomija i
informacijsko drustvo 234
Transformacija strukture zaposlenosti, 1920.-1970. i 1970.-1990. 239
Nova struktura zanimanja 246
Sazrijevanje informacijskog drustva: projekcije zaposlenosti
za dvadeset prvo stoljece 251
Sazetak: razvoj strukture zaposlenosti i njezine implikacije
unutar komparativne analize informacijskog drustva 257
Postoji li globalna radna snaga? 261
Radni proces unutar informacijske paradigme 269
UCinci informacijske tehnologije na zaposlenost: prema drustvu
bez posla? 280
Rad i informacijska podjela: povremeno zaposleni 293
Informacijska tehnologija i restrukturiranje odnosa izmedu
kapital i rada: drustveni dualizam ili fragmentirana drustva? 301
DODATAK A: Statisticke tablice za poglavlje 4 309
DODATAK B: Metodoloske na\}omene i statisticki iz.vori 339
5. KULTURA STVARNE VIRTUALNOSTI: INTEGRACIJA
ELEKTRONICKE KOMUNIKACIJE, KRAJ MASOVNE
PUBLIKE I USPON INTERAKTIVNIH MREZA 356
Uvod 356
Od Gutenbergove do McLuhanove galaktike: uspon kulture
masovnih medija 359
Novi mediji i diversifikacija masovne publike 366
Racunalno posredovana komunikacija, institucionalna kontrola,
drustvene mreze i virtualne zajednice 370
Prica o Minitelu: l'etat et l'amour 371
Sazvijezde Interneta 374
7
lnteraktivno drustvo 386
Veliko stapanje: multimediji kao simbolicki okolis 392
Kultura stvarne virtualnosti 399
6. PROSTOR TOKOVA 403
Uvod 403
Razvijene usluge, protok informacija i globalni grad 405
Novi industrijski prostor 413
Svakodnevni zivot u elektronickoj kolibi: kraj gradova? 420
Transformacija urbanog oblika: informaticki grad 424
Posljednja americka granica u predgradu 425
lzblijedjeli sarm europskih gradova 427
Urbanizacija treceg tisuCljeca: mega-gradovi 429
Drustvena teorija prostora i teorija prostora tokova 436
Arhitektura kraja povijesti 443
Prostor tokova i prostor mjesta 449
7. RUB VJECNOSTI: BEZVREMENO VRIJEME 454
Uvod 454
Vrijeme, povijest i drustvo 455
Vrijeme kao izvor vrijednosti: globalni casino 459
Fleksibilno vrijeme i umrezena poduzetnicka tvrtka 462
Smanjivanje i obrtanje zivotnoga radnog vijeka 463
Zamagljivanje zivotnog ciklusa: prema drustvenoj aritmiji? 470
Poricanje smrti 476
Instant ratovi 479
Virtualno vrijeme 485
Vrijeme, prostor i drustvo: rub vjecnosti 488
ZAKLJUCAK: UMREZENO DRUSTVO 493
Sazetak sadrzaja II. i III. sveska knjige 502
Bibliografija 504
Slike 558
Tablice 560
Kazalo 562
. 8
CASTELLSOVA PANORAMA NOVE
DRUSTVENE EPOHE
Djelo za novu epohu
Spoznaje o izvorima i razvojnim dometima modernoga drustva sadrzane u
djelima klasicnih autora - Maxa Webera, Emila Durkheima i Karla Marxa -
tesko zastarijevaju. Iako se u meduvremenu pojavio niz novih teorija o mo-
dernom drustvu i njegovu razvoju, one su, prema sudu mnogih komentatora,
vise dopunjavale nego zamjenjivale spoznaje klasicne teorije drustva (Ale-
xander, 1987.; Boudon, 1993.; Dogan, 1994.; Mouzelis, 1994., 2000.). Glavni
razlog tome je prilicno strog naCin na koji sociologija utvrduje razliCite tipo-
ve drustva i usvaja argumente o njihovim promjenama. Osobito je sporno pi-
tanje je li danas nastao novi tip drustva koji gotovo i nema slicnosti s onim
u proslom i pocetkom ovog stoljeca. Danasnje drustvo nije, naravno, isto kao
prije stotinjak godina, ali vrijeme ne mora biti presudno. U takvoj prosudbi
valja biti posebno oprezan, buduci da se govorom "epohalnih promjena" rado
sluze politicke ideologije za svoje dnevne svrhe. Doduse, u dobrom dijelu 20.
stoljeea Cinilo se da su socijalisticka zemlje na putu izgradnje posve novoga
tipa drustva, nasuprot kapitalizmu i liberalnoj demokraciji: harem su se nji-
hove elite rado sluzile retorikom "novoga drustva". No pri kraju stoljeea sve
se to pokazalo iluzornim.
Argumenti drustvene znanosti usredotoceni su, pak, na pitanje promjena
u temeljima modernoga drustva. Svi teorijski pravci u sociologiji uzimaju u
obzir tri temelja modernoga drustva, premda im ne pridaju jednaku vazno-
st. Prvi temelj Cini kapitalisticka organizacija gospodarstva i raspodjele do-
bara. Drugi temelj cini politicka moe i ugled, a u pozadini vojna moe kao apa-
rat fizicke sile. Politicka moe uokvirena je pravilima, u veCini slucajeva, de-
9
mokratske i reizborne vlasti, dok vojna moe, kao i u proslosti, i dalje poCiva
na strogoj i bezuvjetnoj hijerarhiji. Treei temelj modernoga drustva Cini zna-
nje koje proizlazi iz znanstvenoga i strucnog obrazovanja i koje se primjenju-
je u gotovo svim podrucjima zivota. Ti temelji odreduju drustveni polozaj, a
preko toga interese, ideje i identitet pojedinaca, skupina pa i Citavih zemalja.
Je li se ijedan temelj modernoga drustva danas bitno izmijenio u usporedbi
s dobom koje su poznavali klasici drustvene misli?
Suvremeni sociolozi funkcionalisticke orijentacije smatraju da je do tak-
vih promjena uistinu doslo i da dokaza ima napretek. Danas se, na primjer,
proizvodi vise i kvalitetnije i u holjim uvjetima rada nego prije. Zatim, usta-
nove demokracije su se uevrstile i pruzaju mogucnosti za politicko sudjelova-
nje sve vecemu broju ljudi. Nadalje, ddava pravednije preraspodjeljuje sred-
stva izmedu privatnoga i javnog sektora. U tom sklopu, skolske i zdravstve-
ne ustanove postaju dostupne najvecemu broju ljudi. Napokon, znanje koje
se sve vise opredmecuje u tehnologiji, a ne vise fizicki rad, postalo je odlucu-
jucom silom ekonomskoga razvoja.
Takvu prikazu suvremene epohe ostro se suprotstavljaju autori marksis-
ticke orijentacije. Utoliko se harem ne moze govoriti o "znanstvenom" prizna-
vanju nove epohe. Marksisti drze da su spomenute promjene u drustvu pov-
rsinske, a korisne i odrzive samo dok pospjesuju rad sredisnjega mehanizma,
kapitalistickoga gospodarstva. Taj mehanizam, odgovoran za duboke drus-
tvene nejednakosti u svijetu, ostao je bitno nepromijenjen. Prosvjedi koji se
ovih mjeseci i godina dogadaju prilikom zasjedanja Svjetske trgovinske orga-
nizacije ili Medunarodnoga monetarnog fonda i Svjetske hanke, zorno ilus-
triraju takvo intelektualno suprotstavljanje.
Postavlja se, medutim, pitanje je li moguc daljnji razvoj spoznaje o drus-
tvu na tako nepomirljivim stajalistima o prirodi suvremenoga drustva. Cini
se tako da je znanstvena ohjektivnost donekle moguca samo na polju empi-
rijskih istrazivanja o drustvu i u ogranicenim okvirima uopcavanja, a da su
velika pitanja kojima se have makrosocioloske teorije, kao sto je pitanje nas-
tanka novoga tipa drustva, uvjetovana odredenom ideoloskom pristranoscu
bas kao i klasicne teorije drustva. Upravo stoga nedostaje bitna karika, kao
neki kompromisni okvir kojim se utvrduje da se danas rada drustvo koje, do-
duse, ima dosta starih karakteristika, kao sto su kapitaiisticko gospodarstvo
i velike drustvene nejednakosti, ali koje je razvilo i posve nove karakteristi-
ke - zapravo mehanizme koji s jedne strane uevrscuju stara obiljezja drus-
tva, as druge otvaraju mogucnost njihova prevladavanja. Upravo takav pris-
tup impostira ovo djelo Manuela Castellsa. Kapitalizam po njemu doista nije
izmijenio svoju profitersku cud u korist sirih drustvenih ciljeva. Pa ipak, bit-
no se izmijenio nacin na koji se takav sustav utjelovljuje u najrazliCitijim
podrucjima drustva, od industrijske tvrtke preko parlamenta do medija i ku-
canstva. Kapitalizam sada svuda prodire putem nove, informaticke tehnolo-
gije i tako nanovo odreduje strukturu i razvojni smjer drustva, a time i zivot-
10
V. KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE
ne anse gotovo svih ljudi. Autor naglasava da je zadatak drustvene znanos-
ti istraziti i objasniti uzroke i posljedice takve promjene, a nikako iscrpljiva-
ti se intelektualno ispraznim pitanjima je li danasnje drustvo bolje, losije ili
isto kao i prijasnje.
SudeCi po prvim odjecima djela Manuela Castellsa lnformacijsko doba:
ekonomija, drustvo i kultura, cini se da je novo poglavlje drustvene znanosti
konacno otvoreno i da je sociologija dobila novoga klasika. Odmah po izlasku
prvoga sveska toga djela, Uspon umrezenoga drustva (1996.), vodeCi su socio-
lozi ocijenili da se radio epohalnu djelu. Alain Touraine tako ddi dace In-
formacijsko doba postati klasicnim djelom o drustvu za drustvenu znanost u
iducem stoljecu (Touraine, 1998.), a Anthony Giddens stavlja ga uz bok We-
berove Privrede i drustva (Giddens, 1996.).
U nastavku cemo prikazati glavne dijelove sadrzaja Castellsova djela i
pokusati obrazloziti zbog cega ono zasluzuje takvu pohvalu, a na kraju pri-
kaza iznijet cemo neke od prvih kritickih ocjena o tom djelu.
I sam Castells svoje djelo usporeduje s Weberovim. Dokje Weber objasnja-
vao nastanak i razvitak drustva industrijskoga kapitalizma, on objasnjava
uspon novoga tipa drustva, informatiziranoga kapitalizma. Pri tomu kao
predlozak uzima Weberovu knjigu Protestantska etika i duh kapitalizma i
upozorava da to mora uCiniti svatko tko zeli shvatiti do kako velikog preob-
razaja u povijesti dolazi uslijed uvodenja nove ekonomske organizacije. We-
ber je pronasao kljuc za razumijevanje pokretackoga duha ranoga kapitalis-
tickog poduzeca u protestantizmu. Castells, pak, u "informacionalizmu" vidi
pokretacki duh danasnjega kapitalistickog, "umrezenoga poduzeca" (Castel-
ls, 1997., 1: 195). Kao sto su protestanti od krscanstva napravili prakticnu re-
ligiju, uklopivu u etos rada i privredivanja, tako su suvremeni kapitalisti
tehnologiju, Ciji izumi cesto podsjecaju na teznju k cudesnom u religiji, naci-
nili svojim glavnim pozivom, omogucivsi joj brz i svestrani razvoj. Naravno,
kao ni Weber u protestantskom "ovozemaljskom odricanju", ni Cas tells u no-
voj, "elektronickoj religiji" ne vidi neke vise ciljeve i smisao, nego prije svega
naCin kojim se pospjesuje razvitak kapitalistickoga gospodarstva.
I obujam Castellsova znanja slican je Weberovu. On razmatra razvoj i
suvremene oblike tehnologije, ekonomske organizacije, drustvenog identite-
ta i kolektivnog djelovanja, medija, umjetnosti, religije, vlasti, seksualnosti,
obitelji, medicinskog aspekta umiranja, itd. Napokon, Castells pokusava sli-
jediti i Weberov znanstveni etos sadrzan u zahtjevu za vrijednosnom neut-
ralnoscu znanstvenika. Ipak, od tog je zahtjeva morao odustati iii, kako je ne-
davno priznao, "htio sam svoju analizu sto je vise moguce odvojiti od svojih
vrijednosti" (Castells, 1999: 461). Zbog cega mu to nije poslo za rukom? Cas-
tells je intelektualno izrastao iz marksizma i dijelio je ideju Karla Marxa o
revolucionarnoj promjeni (kapitalistickoga) drustva. Sada priznaje da je ta
ideja hila pogresna. Medutim, neke Cinjenice pokazuju da se tu radio nesto
kompliciranijem prijelomu. Tako se u izvornom kazalu lnformacijskog doba
11
nije naslo mjesta za Karla nego za dva druga autora s prezimenom Marx. S
druge strane, medutim, Castells prihvaca Marxa kao kritickog istrazivaca
kapitaiistickoga drustva, ito bez njegova programatskoga, komunistickog di-
jeia. Castells i dalje poima kapitaiizam kao naCin proizvodnje kojega iskiju-
Civo pokrece nezasitna teznja k stjecanju profita. Stovise, pokazuje da je ta
teznja danas bezobzirnije izrazena nego do prije dva desetijeca, odnosno vre-
mena kada na Zapadu zavrsava razdoblje drzave biagostanja. No takav stav
prema kapitaiizmu ne zeii vise prosiijediti u programski optimizam koji je
odiikovao radikainu Ijevicu, nego ga nekako neutraiizirati na Weberov naCin.
Tako on sumnja da su drugaCiji, nekapitaiisticki oblici ekonomske i drustve-
ne organizacije, osim onih primitivnih, uopce vise moguCi.
Takva mjesavina kritike kapitalizma i sumnje u mogucnosti protuteze
provlaCi se Citavim djeiom. Kada razmatra uCinke primjene novih informa-
tickih tehnoiogija, utvrduje da sadasnji razvoj opcenito koristi manjini, a oz-
biijno prijeti veCini covjecanstva. Pa ipak smatra da postoje mogucnosti bo-
ljeg naCina drustvene primjene novih tehnoiogija, sto nije utopijsko obecanje
nego stvarna mogucnost. Gdje vidi tu mogucnost? U doista raziiCitim uCinci-
ma primjene novih tehnologija na zaposlenost, razvoj zanimanja i kvaiitetu
radnoga mjesta u pojedinim razvijenim zemijama. Dakle, tehnoiogija nije
stopostotna sudbina. Medutim, takvu mogucnost ne vidi u goiemim podruc-
jima ostalog svijeta, koje informaticka revolucija zaobiiazi zato sto ona ispa-
daju iz procesa ekonomske globaiizacije iii pak u tom procesu lose prolazi ve-
Cina tamosnjega stanovnistva. Castells na slican nacin raziucuje ostvarenja
i mogucnosti eiektronickih medija, drustvenih pokreta, religija, odnosa me-
du spolovima, obitelji, itd. Ipak, njegov optimizam spram mogucnosti boljeg
razvoja nacelan je i suzdrzan, vise humanisticki obziran nego znanstveno
utemeljen. Kada kaze da "nema niceg sto sene moze promijeniti svjesnom,
svrhovitom drustvenom akcijom, opskrbljenom informacijama i podrzanom
Iegitimnoscu" (Castells, 1998., 3: 360), to vise izgleda kao izraz pristojnosti
nego konkretne spoznaje. Poucen razocaranjima iz svojih Ijevicarskih dana,
Castells ostaje sumnjicav spram svih novih antikapitalistickih kao i antili-
beralnih ponuda, drieCi ih nedodorasiima kako globalnoj snazi, tako i civili-
zacijskoj razini liberainoga kapitalizma.
Opcenito, razvoj je pun proturjecja koja sene mogu jednostavno ukloniti
protuakcijom. Informacijsko drustvo donosi mnoge promjene koje imaju svo-
je prednosti i nedostatke. N a pitanje kako povecati jedne a smanjiti druge,
opet se ne moze pouzdano odgovoriti jer, kako kaze au tor, nema univerzainog
rjesenja kao ni ideoiogije koja bi svuda iii svima pristajaia. Zato svoju knji-
gu ne vidi kao program akcije, nego progam drustvene znanosti za novi svi-
jet koji, po uzoru na Aldousa Huxleya, rado naziva "vrlim novim svijetom".
Dakie, za razliku i od marksista i od pobornika tehnokracije, za Castellsa
novo drustvo nije antikapitalisticko ni postkapitaiisticko nego upravo novi
tip kapitalizma, toliko snazan i globalizirajuCi da preokrece Citav svijet sebi
12
u korist, i pri tome iz igre izbacuje svoje protivnike kao i sve one, zapravo sve
vece dijelove stanovnistva, koji mu nisu od koristi.
Tko je Manuel Castells?
Manuel Castells je profesor sociologije i urbanoga i regionalnog planiranja
na Sveueilistu Kalifornija u Berkeleyju, SAD (taj i sljedeCi podaci uzeti su iz:
Barney, 1997., 1998.; Castells, 1997., 1999.). Roden je 1942. u spanjolskoj, u
Barceloni. Odatle je, kao dvadesetogodisnji student na Barcelonskom sveuei-
listu, izbacen intervencijom snaga reda Francova rezima protiv studentskih
aktivista, te je pobjegao u Francusku. U Parizu je kod Alaina Tourainea zav-
rsio postdiplomski studij i doktorirao, a 1966. g., u dobi od 24 godine, postao
je najmladi sveucilisni profesor na SveuCilistu Nanterre u Francuskoj. Ali je
vee 1968., u doba studentskih pobuna, bio potjeran iz Francuske i otisao u Ci-
le, gdje je radio kao profesor na Unescovu sveucilistu u Santiagu.
Castells ima dva magisterija i doktorat iz sociologije te prestizni francus-
ki ddavni doktorat (doctorat d'etat). Njegova predavanja iz sociologije tih su
godina pohadali Daniel Cohn-Bendit i drugi vade studentskog bunta iz 1968.
Jednomje prilikom izjavio da ih svojim predavanjima basi nije bio nadahnuo.
U Berkeley je dosao 1979. g., susrevsi se s novom pojavom, revolucijom u
informacijskoj tehnologiji, koja se odvijala u neposrednoj blizini, Silikonskoj
dolini. Ta sredina dojmila ga se mnogo vise nego ostalih marksistickih inte-
lektualaca, sto je na kraju prevagnulo u njegovoj viziji suvremenoga drustva
i zasjenilo drustveno-politicko poimanje revolucije. Potomje predavao i istra-
zivao u Latinskoj Americi, Europi, Aziji, Africi, putujuCi zapravo po Citavu
svijetu i us put uceci druge jezike (govori sest jezika). Bio je i savjetnikom ne-
koliko vlada, izmedu ostalog prve ruske postkomunisticke vlade te kineske
vlade. Clan je Europske akademije i najviseg tijela europskih eksperata za
informacijsko drustvo. Prije lnformacijskog doba objavio je 17 knjiga, veCinu
ranijih iz podrucja sociologije grada i sociologije drustvenih pokreta. Za knji-
gu Grad i spontani drustveni pokreti (City and the Grassroots) dobio je 1983.
nagradu C. Wright Mills. No vee dvadesetak godina intenzivno se bavi prou-
cavanjem razvoja i drustvenih posljedica informatizacije. Knjigom lnforma-
cijski grad (Informational City) iz 1989. Castells postaje poznat medu socio-
lozima kao istrazivac utjecaja informacijske revolucije na drustvo. Objavlji-
vanjem lnformacijskoga doba, medutim, njegova vaznost u sociologiji posta-
je neusporediva veca. Prva knjiga ubrzo je prevedena na spanjolski, francus-
ki i kineski. Djelo sve vise privlaei interes i izvan socioloskih pa i akadem-
skih krugova. Promocije djela odrzavale su se i na takvim mjestima kao sto
je Palaca naroda u Zenevi.
13
USPON UMREZENOG D R U ~ T V
Sadrzajne odrednice Informacijskoga doba
lnformacijsko doba je trilogija od gotovo 1500 stranica. Prva knjiga, Uspon
umrezenog drustva, obraduje utjecaj nove informacijske tehnologije na prom-
jene u drustvu. Druga knjiga, Moe identiteta, i dio trece knjige, Kraj mileni-
ja, obraduju drustvene promjene u raznim podrucjima svijeta i drustvenoga
zivota unutar i izvan kruga utjecaja nove informacijske tehnologije. Na kra-
ju trece knjige Castells iznosi opce zakljucke o dosadasnjim posljedicama us-
pona informatizacije u drustvu te predvida mogucnosti razvoja u iducem sto-
ljecu i tisuc1jecu.
Djelo je enciklopedijski siroko koncipirano i krcato je novim informacija-
ma i referencama iz literature. u interpretativnom povezivanju cinjenicne
grade sa sredisnjim teorijskim okvirom nizu se brojni pojmovi o drustvu,
gospodarstvu, kulturi, posebno medijima i arhitekturi, a za njima raznovr-
sna empirijska grada, ukljucujuCi statistike stanovnistva, radne snage, pri-
hoda i rashoda, te karte regija, tlocrti gradova i fotografije zgrada. Obje razi-
ne izlaganja, pojmovno-teorijska i faktografska, cesto se ispreplecu. Castells
postupno uopcava svoje tvrdnje, provlaceCi ih kroz mnostvo podataka s ciljem
da odgovori na najvaznije pitanje: zbog cega se sve i u kakvoj medusobnoj po-
vezanosti mijenjaju drustvo, gospodarstvo, tehnologija i kultura?
lnformacijsko doba moze se Citati na vise naCina: kao nova teorija informa-
tiziranoga drustva okruzena podupiruCim teorijama, kao osebujno empirijsko
istrazivanje o novim razvojnim tendencijama u svijetu i kao pregled bitnih
spoznaja o dana8njemu drustvu. U igri je i mnogo novih termina koje mladi
narastaji informatickoga doba dobro poznaju: "informaticke autoceste", "lin-
kovi", virtualne "kavane", "trznice" i sav ostali Ijecnik za navigaciju po novo-
mu, informacijskom oceanu. U svakom slucaju, djelo povezuje i kombinira Ci-
njenice i znanja iz raznih podrucja, od ekonomije do kulture, zapravo sva pod-
rucja u kojaje nova tehnologija usla ili upravo ulazi. To ujedno ukazuje na bit-
ne promjene i siroku integraciju znanja na novim osnovama, s onu stranu sta-
rih podjela na drustveno-humanisticko i prirodoznanstveno-tehnolosko, kao i
na potrebu za interdisciplinarnim obrazovanjem - da bi se s vise strana mog-
lo rasudivati o novomu dobu, kako analiticki tako i kriticki.
Tehnologija, gospodarstvo i kultura umrezenoga drustva
Od kakva poimanja suvremenog drustva polazi Castells i u cemu je original-
nost njegove teorijske interpretacije? Castells je osebujan eklektik moderne
i postmoderne teorije drustva. Najprije upozorava na nedostatna objasnjenja
razvoja drustva sto ih pruzaju velike moderne teorije drustva nastale na vre-
lima klasicne drustvene misli. Jednaje teorija marksisticka, koja govori o ka-
pitalizmu kao eksploatatorsku naCinu proizvodnje i nepravednu obliku ras-
14
V KATUNARIC, CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE
podjele drustvenoga bogatstva, sto bi morao skoncati u daljnjem razvitku
proizvodnih snaga industrijske epohe. To je poimanje ugradeno u ideologiju
boljsevickog etatizma, propalog pokusaja da se mane trzista uklone drzav-
nim planiranjem i nadzorom nad gospodarstvom te da se "parlamentarna br-
bljaonica" zamijeni sveznajuCim drzavnopartijskim rukovodstvom. Druga
glavna moderna teorija drustvaje funkcionalisticka, koja govori o drustvenoj
nejednakosti kao nuznoj posljedici rastuce podjele i specijalizacije rada i ulo-
ga u drustvu te ukupne razine informacija i znanja u drustvu. Ta je teorija u
nekim aspektima bliska konzervativizmu, kao ideologiji koja opravdava
drustvene nejednakosti i drzi ih neiskorjenjivima. Ali ponajvise odgovara
tehnokratskoj ideologiji po kojoj je razvitak tehnologije odlucujuCi Cimbenik
drustvenoga napretka. Na takvoj pretpostavci nastala je tipologija predin-
dustrijsko-industrijsko-postindustrijsko drustvo. Nju je 1973. uveo sociolog
Daniel Bell na osnovi jos starije tipologije ekonomista Colina Clarka koji je
gospodarske djelatnosti podijelio na primarni iii poljoprivredni, sekundarni
iii industrijski i tercijarni iii usluzni sektor. Iz te teorije proizlazi da ce, jed-
nostavno receno, sve biti bolje - od rada do raspodjele, od organizacije vlasti
do odnosa u drustvu - kada se radno aktivno stanovnistvo premjesti iz pri-
marnoga i sekundarnog u tercijarni sektor uz daljnju diferencijaciju zanima-
nja i rast zaposljavanja u potonjemu sektoru, dakle u postindustrijskom
drustvu.
Castells kriticki preraduje takve premise teorije postindustrijskoga drus-
tva, i to na tragu svog uCitelja Alaina Tourainea. Touraine je u svojoj teoriji,
za razliku od Bella, postindustrijsko drustvo prikazao kao nastavak, a ne
kraj, povijesti drustvenih kriza i sukoba pa i totalitarnih opasnosti. No odnos
izmedu kapitala i rada vise nije osnovni odnos i ne proizvodi sredisnji drus-
tveni sukob, vee biva nadomjesten konfliktnim odnosom izmedu tehnokraci-
je, tj. posjednika vaznih informacija i znanja u korporacijama i drzavama, i
razliCitih dijelova civilnoga drustva, tj. gradana i potrosaca. Iz toga nastaje
niz novih drustvenih pokreta, od ekoloskoga do feministickog (Touraine,
1992.).
Od takvih pretpostavki krenuo je i Castells, da bi izveo vlastiti pojmovni
zaokret. Najprije je odbacio ideju drustvenopovijesnog napretka, kao poslje-
dice napustanja industrijske proizvodnje i organizacije rada, sto je zajednic-
ko marksizmu i tehnokratizmu. Medutim, zadrzao je analiticka uporista tih
koncepcija koja govore o pokretackoj snazi kapitalizma, odnosno tehnologije,
te ih slijepio u jedinstven pojmovni okvir. Po Castellsu, kapitalizam je nacin
proizvodnje, sto odgovara marksistickom znacenju toga pojma, ali on vise
nije dovoljan. Kapitalizam se razvija putem razliCitih tehnoloskih i organiza-
cijskih modela: najprije putem industrijalizma, a potom "informacionali-
zma". To su nacini razvoja (kapitalistickoga) drustva, sto je novi teorijski
pojam. Industrijalizamje bioi naCin razvoja socijalizma, alije ovaj propaojer
nije mogao pokrenuti novi naCin razvoja putem informatizacije. Castells in-
formatizaciju naziva "kapitalistickom perestrojkom", aludirajuCi na neus-
pjeh Gorbacovljeve "perestrojke". Zahvaljujuci takvoj preobrazbi, kapitali-
zam se ponovno nametnuo kao prevladavajuCi naein proizvodnje. Kao najum-
jesniji u ovladavanju novim informacijsko-komunikacijskim tehnologijama,
kapitalizam nastavlja mijenjati svijet prema svojim vlastitim potrebama.
Ipak nova tehnologija nije caroban stapic u rukama privatnih poduzetni-
ka ili drzave, niti bi ju trebalo smatrati baukom za radnike, poput luditsko-
ga pokreta. Castells takoder pokazuje da uvodenje novih tehnologija u proiz-
vodnju nije odmah utjecalo na produktivnost i zaposljavanje. Na vecu ili ma-
nju zaposlenost najvise su utjecali drzavna politika spram gospodarstva te
odnosi u industriji izmedu poslodavaca i radnika. A na povecanu produktiv-
nost trebalo je pricekati dok se nije uspostavila nova organizacija rada i po-
duzetnistvo, koji su prilagodljivi promjenljivim trzisnim uvjetima, zapravo
trajnoj nestabilnosti. U tim uvjetima iz igre ispadaju hijerarhijski organizi-
rane tvrtke, cime se stanjuje i menedzerski sloj, a prednost dobivaju vodorav-
ni i fleksibilni oblici rada, ugovaranja i suradnje, tj. mreze.
Opcenito, da bi se shvatila epohalna vaznost nove tehnologije valja najpri-
je ukloniti mistifikacije u vezi s tehnologijom. Tehnologija je, istice Castells,
sastavni dio ekonomije, drustva i kulture, iz njih proizlazi i njima sluzi, iako
ne svuda i svima na isti naein. Ona, zapravo, "potvrduje vaznost postojeCih
drustvenih obrazaca" (Castells, 1997., 1: 363). To znaCi da se uz pomoc racu-
nalne komunikacije, kao sto je elektronicka pasta, rijetko uspostavljaju nove
veze, vee se utvrduju stare. Ali to ipak, kako smo vidjeli, ne vrijedi i za veli-
ke, politekonomske sustave, buduei da su svi, osim kapitalizma, propali. Zbog
cega nova tehnologija toliko godi kapitalizmu? Castells tu Cinjenicu objasnja-
va dvjema razvojnim tendencijama. Jedna se odnosi na razvoj same tehnolo-
gije, a druga na drustvenu primjenu tehnologije.
Industrijsko drustvo tehnoloski se razvija zahvaljujuCi industrijskim
revolucijama. Industrijske revolucije namijenjene su rastu proizvodnje i
upotrebe energije. Za razliku od industrijske, informaticka revolucija usre-
dotocena je na tehnologije obrade informacija i komunikacija (Castel-
ls, 1, 1997: 31). Takav pomak odreduje razvojni stupanj ili tip drustva. Sva
drustva u povijesti obraduju zemlju, proizvode energiju i prenose informaci-
je i znanje, aline uvijek u istoj mjeri. Jedna od tih tehnologija, kao najrazvi-
jenija, preteze nad ostalima. No ni to nije dovoljno da bi se preokrenuli odno-
si u drustvu i da bi novi odnosi prodrli u sve pore drustva. Tehnoloska revo-
lucija zahtijeva drugaCiju upotrebu stvari. Danasnju tehnolosku revoluciju
ne karakterizira toliko sredisnja vaznost znanja i informacija, koliko njihova
primjena u svrhu (daljnje) proizvodnje i abrade informacija i komunikacij-
skih sredstava. Odatle se stvara i nagomilava povratna sprega izmedu ino-
vacija i upotrebe inovacija. U industrijskoj epohi tehnoloska inovacija odvi-
jala taka sto se o njoj ueilo kroz upotrebu (learning by using). Na primjer,
neki aparat ukljucujemo u struju te provjeravamo sluzi li svojoj svrsi. Tu iz-
16
medu primjene i potrosnje kao da i nema bitne razlike. U novoj informacij-
skoj epohi, medutim, tehnologija se razvija tako da se aktivno iskusavaju
njezine razliCite mogucnosti, kroz rad (learning by doing), kako hi se nepres-
tano poboljsavale njezine kvalitete i pronalazile nove primjene. To otvara
neslucene mogucnosti i beskonacno povecava moe tehnologije (Castells, 1,
1997: 32).
Laike zbunjuje Cinjenica da se tako brzo i skokovito razvijaju nove tehno-
logije, od biotehnologije, odnosno manipulacije genima, do telekomunikacija
i naoruzanja, osobito u SAD-u, pa se mogu cuti i opskurna naklapanja o su-
radnji Pentagona i "malih zelenih". boduse, izumitelji, proizvodaCi i veliki
korisnici novih tehnologija rade toliko brzo i sluze se jezikom koji veCina lju-
di ne razumije da izgledaju "onostrano". Ipak, takav razvoj nije nedokuCiv.
Na primjeru Silikonske doline u Kaliforniji Castells je pokazao kako nastaje
i razvija se nova "inovacijska sredina". To je djelotvoran i retroaktivan lanac
znanstvenih istrazivaca, izumitelja, financijera, proizvodaca opreme, poslov-
nih poduzetnika, ispitivaca proizvoda te potrosaca. Zbog siroke ukljucenosti
razlicitih Cimbenika u novi razvoj, kapitalizam postaje difuzan i kooptiraju-
ci. Vise ne postoji neka jasno izdvojena kapitalisticka klasa, nego samoob-
navljajuCi sustav s "promjenljivom geometrijom", koji naizmjenicno ukljucu-
je i iskljucuje svoje dijelove, kako teoritorije, tako i radnike i vlasnike.
Druga specificna tendencija razvoja je drustvena primjena tehnologije.
Dok tehnoloski razvoj ima jednosmjernu tendenciju, rangirajuCi drustva, us-
tanove i tvrtke prema stupnju tehnoloske modernizacije ili opremljenosti,
drustva na istom ili slicnom stupnju tehnoloske modernizacije ipak se u eko-
nomskim i ostalim dimenzijama razvijaju na donekle razliCit naCin. Castells
pokazuje da su najrazvijenija postindustrijska kapitalisticka drustva, koja
pripadaju klubu zemalja G-7, razlicita po strukturi privrednih grana, raz-
mjerima zaposlenosti kao i ritmu razvojnih promjena. V svakom slucaju, raz-
vijene zemlje ne razvijaju se na isti naCin kao SAD, i nije istina, kao sto je
tvrdila rana (Bellova) teorija postindustrijskog drustva, da novi razvoj bitno
umanjuje potrebu za industrijskom radnom snagom. Utvrdivanje te Cinjeni-
ce jedan je od najznacajnijih Castellsovih doprinosa, jer pokazuje da tehno-
logija u potpunosti ne kroji sudbinu drustva, da su namjere onih koji odlucu-
ju u politici i gospodarstvu i dalje i te kako vazne.
Najvaznija strukturna posljedica utjecaja nove informacijske tehnologije
na gospodarstvo, ali i na sva ostala podrucja koja se razvijaju u ovisnosti o
protoku informacija, od urbanog planiranja do medija, ujedno je kljucni po-
jam Castellsova djela. To je mreza, odnosno umrezeno drustvo. Prvi put u
povijesti, osnovna jedinica ekonomske organizacije nije pojedinac, obitelj, po-
duzece ili drzava, nego upravo mreza. Mreze, dod use, otprije postoje u raznim
podrucjima: rodbinske i poslovne mreze u drustvu, mreze putova i elektricne
mreze u tehnici, itd. Nove mreze zasnivaju se, medutim, na informatickoj, ra-
cunalno posredovanoj komunikaciji. One imaju neusporedivo veCi, zapravo
17
globalni obuhvat, a protok informacija odvija se nevjerojatnom brzinom kao
i pristup informacijama za clanove mreze. Ustvari, sve znacajno za razvitak
globalne ekonomije je umrezeno, kaze Castells, od Vijeca ministara Europske
unije do polja gdje se uzgaja koka, odakle se isporucuje trgovcima droga i
ulicnim gangovima mladih sirom svijeta, zatim od televizijskih sustava dolo-
kalnih izvjestitelja o dogadajima, itd. (Castells, 1997., 1: 470).
Mreze nisu centralizirane organizacije, ne podnose kruto i jednosmjerno
vodenje poslova ni odluCivanje, ponajmanje glomaznu i trajnu strukturu. No
to ne znaCi da moe nestaje ili da vise nije koncentrirana, vee da postoji na
drugi nacin. Mrezu Cine veze izntedu cvorista i sredista, od kojih neki imaju
funkciju prekidaca. Upravo je tu usredotocena izvanredna moe, a ponajvise
u evoristimalsredistima fmancijskih protoka. Tu se donose odluke koje
preokrecu sudbinu svih koji su financijski kontrolirani, ukljucujuCi multina-
cionalne tvrtke i medijska carstva. Zbog toga Castells mrezu financijskoga
kapitala naziva "mrezom svih mreza", "metamrezom".
Informaticki zasnovane mreze prikladni su instrumenti suradnje i komu-
nikacije i za mnoga druga podrucja i aktere. Ipak u njima, kao i u financij-
skim mrezama, kapitalisticka ekonomija pliva kao riba u vodi. Ona zivi i raz-
vija se u neprestanim inovacijama i promjenama, ne dopustajuCi nikome mi-
ran san, pa ni najbolje stojeCima, od izumitelja i inovatora do vodeCih burzov-
nih mesetara. Ali uzburkanost nije bas tolika da hi ponistila postojecu drus-
tvenu nejednakost. Upravo obratno, raspon izmedu onih koji profitiraju od
takva globalnog razvoja i onih koje takav razvoj iskljucuje sve je veCi.
Kako onda izgleda drustvena piramida ugradena u novu tehnicku podje-
lu rada? U radnoj organizaciji zaposleni se, prema Castellsovu opisu, dijele
na "zapovjednike", "istrazivace", "dizlajnere", "operatore" i "ljudske robote".
Drustvo je podijeljeno na one koji uspostavljaju mreze, one koji su umrezeni
te iskljucene, tj. one Ciji posao iii tvrtka nisu umrezeni. Novost u toj podjeli
nije odnos prema sredstvima za proizvpdnju ili vlasnistvu- on je u osnovi os-
tao isti kao i u proslosti. Novost je Cin]enica da je gotovo svaki posao postao
nestalan ida nestaje "radno mjesto" u doslovnom smislu rijeCi, kao nesto za-
jamceno i trajno u podjeli rada. Upravo je to sredisnje obiljezje nove, "global-
ne radne snage". Najvise se, cak i u Japanu, donedavnoj tvrdavi trajnoga za-
poslenja, povecala kategorija privremenih i povremenih radnika (flextimers).
Prisustvujemo, zakljucuje Castells, povijesnom preuredenju odnosa izmedu
kapitala i rada, i to na stetu rada, sto su omoguCile, ali ne i uzrokovale, moc-
ne informacijske tehnologije (Castells, 1997., 1: 278).
Osim rada i zaposljavanja, novaje tehnologija utjecala na preobrazaj suv-
remene kulture, ukljucujuCi ljudsku predodzbu o stvarnosti. U razmatranju
tih vrsta promjena jos se jasnije oCituje osebujnost Castellsove interpretaci-
je. Novonastajucu kulturu naziva kulturom stvarne virtualnosti. Sto ona
znaci i kako je nastala? Razvoj medija u ovom stoljecu Castells je, po uzoru
na niz teoreticara medijske kulture, od McLuhana do Baudrilliarda, objasnio
18
V. CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE
porastom vaznosti posredujuce slike stvarnosti u odnosu prema neposrednoj
percepciji stvarnosti, pri cemu i evocira starije filozofsko upozorenje da je
stvarnost opcenito neodredljiva bez ideje o toj stvarnosti. Sada smo preopte-
receni tom pretpostavkom. Toliko smo okruzeni medijima, kao interpretato-
rima stvarnosti, da stvarnost koja se zbiva izvan dosega nasih osjetila, nase-
ga zdravog razuma, ne mozemo drukeije dohvatiti nego putem onoga sto nam
mediji serviraju. Zato, kako formulira autor, virtualna stvarnost postaje
"stvarna virtualnost".
Jezgra stvarne virtualnosti je tehnoloska i odatle vrtoglavom brzinom
prodire u ostale dimenzije (dosadasnje) stvarnosti, mijenjajuCi prostorno-vre-
menske odnose kao i krajolike prostora velikih gradova i industrijskih regi-
ja. Danas sve vise zivimo u simbolicki izgradenoj, multimedijskoj sredini,
gdje informacija ucas uCini krug oko Zemlje. To je novi povijesni fenomen, bu-
duCi da se komunikacija na tako velikoj daljini odvija u stvarnom, odnosno
jedinstvenom vremenu. N a taj naCin medusobno komuniciraju svjetske bur-
ze kapitala iz geografski razliCitih vremenskih zona. Vrijeme se sazima i u
svim ostalim globalnim mrezama informacija, ponajprije u elektronickim
medijima. Iako Castells katkada pravi ostru razliku izmedu masovnih medi-
ja, Ciji razvitak zavrsava s televizijom, i novih, racunalno posredovanih ko-
munikacija koje sene odvijaju prema masovnom obrascu (od posiljatelja po-
ruke prema pasivnom primatelju), "stvarnu virtualnost" objasnjava kao re-
zultat nuzne integracije tih medija u sustavu multimedija.
Na osnovi racunalno posredovane komunikacije nastao je osobit sustav
interakcije. On je sacinjen od elektronickih impulsa, komunikacijskih stjecis-
ta i od menedzerskih elita koje upravljaju sustavom. Taj sustav autor naziva
prostorom tokova. Prostor u kojemu odvajkada zivimo naziva prostorom
mjesta. Medutim, sada je prostor tokova taj koji kroji nasu sudbinu. U nje-
mu vlada kapital, dok se u prostoru mjesta, u kojemu su se u industrijskoj
epohi jedan uz drugi nalazili kapital i radna snaga, sada nalazi samo radna
snaga te svi neumrezeni ili oni kojima mreza kroji sudbinu na koju ne mogu
utjecati. Prostor tokova sve se vise globalno povezuje, unatoc povremenim
krizama u svojim redovima, najvise uslijed financijskih spekulacija. Dotle se
prostor mjesta sve vise dezintegrira i provincijalizira, od gradova do radnic-
kog pokreta.
N aCin na koji se virtualna stvarnost pretvara u stvarnu virtualnost naj-
bolje se oCituje u medijima. Castells navodi slucaj americke televizijske seri-
je Murphy Brown, donedavno emitirane i u Hrvatskoj. Glavni lik, uspjesna
novinarka, odluCilaje ujednoj epizodi imati dijete bez supruga, odnosno pos-
tati samohranom majkom. To je 1992. bio povod za napad konzervativnoga
americkog potpredsjednika Dana Quaylea, ito ne na glumicu (Candice Ber-
gen), nego na njEizin lik. N a to su producenti i redatelj serije munjevito rea-
girali, montirajuCi izmisljeni intervju glavne junakinje s potpredsjednikom
SAD-a. Posljedice su bile dvojake. Serija je znacajno povecala gledanost, a
19
Quayle je, prema Castellsovu tumacenju, pridonio Bushovu porazu na sljede-
Cim predsjednickim izborima.
Stvarna virtualnost ne pripada nijednoj kulturi pojedinacno, a opet uzima
od svih kako bi, poput prostora tokova, napravila "bezvremeno vrijeme". To
je pokusaj, Ciju klicu nalazimo u svim kulturama, da se iz prolaznoga pobjeg-
ne u neprolazno, iz smrtnog zivota u besmrtnost, dakle iz zbiljskoga u nez-
biljsko. Kako to "vjecno i efemerno u isti mah" izgleda kada se materijalizi-
ra, pokazuje Castells na primjerima postmoderne arhitekture: nova aerod-
romska zgrada u Barceloni, nova zeljeznicka stanica u Madridu i ured neke
tvrtke u 45. ulici u NewYorku. Stvarna virtualnost silazi iz svijeta zamisli u
prostor obitavanja i preoblikuje ga. Zbog ukljuCivanja u globalnu cirkulaciju
kapitala na osnovi prostora tokova, mnogi se veliki gradovi mijenjaju. U nji-
ma nastaju dva unutrasnja svijeta, globalno ukljuceni i iskljuceni dio. Sta-
novnici obaju svjetova nemaju medusobna doticaja.
Prvu knjigu Castells zavrsava razmatranjem dalekoseznih uCinaka us-
postavljanja nove zbilje. "Metamreza ... iskopcava nebitne funkcije, podrede-
ne drustvene skupine i obezvrijedene teoritorije" (Castells, 1997., 1: 477).
Kako zivi ili prezivljava ostali, neumrezeni svijet? Tko se sve i kako odupire
strategiji Mreze? Kakve su posljedice novoga razvoja na nerazvijena podruc-
ja svijeta, a kakve na Europu i razvijenije azijske zemlje? Tim se pitanjem
autor bavi u drugim dvama knjigama.
Izgradnja drustvenoga identiteta i drama neumrezenih
Dobar dio sadrzaja drugih dviju knjiga ne odnosi se izravno na teorijski ok-
vir izlozen u prvoj knjizi. U drugoj knjizi, Moe identiteta, Castells ponajvise
analizira drustveni svijet izvan Mreze, koji se konstituira na suprotnom
polu, alii kao posljedica mreznog ukljuCivanja-iskljuCivanja. Tu se, po njemu,
nalazi ljudsko Ja u neprestanoj potrazi za identitetom, pripadnoscu i nekim
grupnim zivotom. Da bi objasnio tu dinamiku, autor polazi od drugoga, kom-
plementarnoga pojmovno-teorijskog okvira koji objasnjava drustveni iden-
titet ljudi, pri cemu kompilira pojmove iz radova niza autora - Bennetta,
Tourainea i Gellnera - koji su proucavali vlast, nacionalizam i drustvene
pokrete. Castells razlikuje tri tipa identiteta: legitimirajuci identitet, koji
dolazi iz ustanova vlasti i dominantnih ideologija, identitet otpora, koji
pronase oni koji su takvom dominacijom pogodeni i njoj se suprotstavljaju, i
projektni identitet, Ciji protagonisti traze preuredenje drustva na novim
osnovama te pokusavaju izgraditi vlastiti novi identitet (Castells, 1997., 2:
8). Ta tipologija moze se primjenjivati samo na dinamican naCin, buduCi da
se identiteti cesto mijenjaju i prelaze iz jednoga u drugi tip. Castells tipolo-
giju primjenjuje u analizi niza razlicitih pokreta i ideologija: islamskih i kr-
scanskih fundamentalista, nacionalistickih i nacionalisticko-rasistickih,
20
meksickih seljaka zapatista, americke narodne milicije, japanske sekte aum,
te ekologistickih i feministickih. Castells, medutim, ne nalazi zajednicki na-
zivnik svim tim pokretima u smislu socijalnoga porijekla njihovih clanova,
naCina organiziranja, ideja, ciljeva, niti precizira razvojne tendencije pokre-
ta,jer je to krajnje sarolik svijet. Neki se u svojim nastojanjima sluze najno-
vijim tehnologijama, ukljucujuCi Internet, neki su duboko povuceni ili ogra-
niceni na svoj lokalni teoritorij, neki napadaju ili okrivljuju globalni kapita-
lizam a neki opet svoje neposredne susjede. Autor jedino zakljucuje da u svi-
jetu pokreta danas prevladava identitet otpora, ada je legitimirajuCi identi-
tet u krizi. Projektni identitet takoder postoji, kao snazna teznja k izgradnji
novih tipova zajednica iii okupljanja u svrhu kolektivne mobilizacije. Ali on
sumnja dace, zbog naCina strukturiranja umrezenoga drustva, takva teznja
ikada izaCi iz lokalnih okvira. Naprotiv, zbog sve veceg utjecaja fundamenta-
listickih elemenata u takvim pokretima, njihov "komunalni raj" lako se mo-
ze pretvoriti u "komunalni pakao" (Castells, 1997., 2: 67).
Ipak, jednoj vrsti pokreta i njihovoj tematici Castells posvecuje najvise
prostora i donosi mnogo odredenije zakljucke. Radi se o feminizmu, homosek-
sualnosti i patrijarhatu. Kriza patrijarhata koja je, prema autoru, nesumnji-
vo zahvatila zapadna drustva dvostruko je uvjetovana: informacijskim kapi-
talizmom koji posvuda, pa i u sferi interpersonalnih odnosa, trazi fleksibilne
oblike, te feministickim i seksualnim drustvenim pokretima. Krizni uCinak
toga procesa najjasnije se pokazuje u temeljito izmijenjenim oblicima brac-
noga i obiteljskog zivota, kao i seksualne prakse. Pod prvim misli na porast
broja samackih kucanstava, brakova bez djece, obitelji bez djece i drugih ka-
tegorija neuobicajenih u patrijarhalnom drustvu. Pod promjenom seksualne
prakse misli na porast broja homoseksualnih brakova te promjene seksual-
nog ponasanja kod zena i muskaraca u smislu ukidanja zabrana i vece tole-
rancije prema onom sto se u proslosti smatralo seksualno devijantnim. Tako-
der, naein organiziranja feministickih i seksualnih pokreta pokazuje da je u
njima prevladao mrezni oblik. On sam po sebi ne podnosi cvrstu, birokratsku
ili autoritarnu organizaciju, dakle onu koja pogoduje patrijarhatu.
Uza sve to, ne moze se smatrati daje patrijarhalnosti zadan konacan uda-
rac, jos manje da ce se njegova kriza prosiriti izvan Zapada. Daljnji ishodi,
zakljucuje Castells, bitno ce ovisiti o odnosima izmedu antipatrijarhalnih
pokreta i ddave, buduCi da je drzava "posljednje utoCiste aparata patrijar-
halnosti kroz povijest" (Castells, 1997., 2: 242).
Iz autorovih analiza posvecenih vlasti i politici u informacijsko doba
proizlazi da se ddavi ne pise dobro, konkretnije naciji-drzavi. To se izravno
ne odnosi na prethodni zakljucak o izgledima antipatrijarhalnih pokreta,
nego na Cinjenicu da uslijed informacijske tehnologije, globalizacije gospo-
darstva i stvaranja nadnacionalnih sustava moCi opadaju moe i funkcije dr-
zave na razini pojedine zemlje. No i tu autor upozorava na opreznost. Smat-
ra da ce nacija-drzava opstati ne zbog veCine resursa kojima je do sada ras-
21
polagala, od industrije do vojske, vee zhog moci identiteta. N acionalizam
nije u hiti drugo nego teznja k moCi na osnovi uspostavljanja nesvodiva iden-
titeta. Identitet, kao resurs moCi, ne moze se nadoknaditi iii zamijeniti ni-
kakvim glohalnim rjesenjem. Dahle, ponavlja se motiv kule hahilonske.
U opravdanu zahtjevu za ocuvanjem identiteta, u "politici identiteta", me-
dutim, Castells vidi i veliku opasnost za demokraciju. Zhog napustanja drzave
hlagostanja, opadanja utjecaja radnickog pokreta i istjecanja vitalnih resursa
u glohalnu sferu, nacija-drzava, ne samo u siromasnijim nego i hogatijim zem-
ljama, guhi legitimnost. Kao odgovor slijedi pokusaj da se pojam gradanstva
refundira, da drzava, kako kaze Castells (a i mnogi drugi autori), "pomakne iz-
voriste svoje legitimacije od reprezentiranja volje naroda i osiguravanja hla-
gostanja k osiguravanju kolektivnog identiteta, poistovjecujuCi se sa zajedni-
carstvom sve do iskljucenja drugih vrijednosti i identiteta manjina" (Castells,
1997., 2: 343). Naravno, ta se opasnost ne mora ostvariti. Kao i u proslosti, po-
javljuju se protutendencije, pokreti s ciljem da se demokracija rekonstruira i
uCini ukljucivijom, da se poveca medusohna tolerancija i omoguci susret i ukr-
stanje raznolikih identiteta iii harem uskladivanje razliCitih razina identiteta:
lokalnoga, regionalnoga, nacionalnoga, kontinentalnoga, itd.
Druga opasnost za demokraciju jest politicka apatija. Ona se javlja kao
uzrok ili posljedica preuzimanja kontrole nad politickim i javnim odluCiva-
njem od strane oligarhija sastavljenih od profesionalnih politicara i strucnja-
ka u njihovoj sluzhi. Nova informacijska tehnologija, kao sto pokazuju dosa-
dasnja iskustva, moze samo donekle umanjiti takvo politicko otudenje, ali ga
moze i jos vise povecati. Dahle, Castells i ovdje osporava stajaliste tehnolos-
koga determinizma. N a osnovi uvida u druga istrazivanja, ustanovljuje da je
mohilizacija javnosti, elektronickim putem ili klasicnim putem, oko pitanja
koja nisu strogo politicka, od humanitarnih kriza do ekoloskih skandala, naj-
djelotvorniji naCin ukljuCivanja ljudi u opca, javna, a tim putem i politicka pi-
tanja. Svrha je prave informacijske politike popuniti prazninu koju je izme-
du drustva i drzave ostavila liheralna demokracija, a jos vise neliheralni oh-
lici politicke vladavine. U tom smislu govori o "informacijskoj demokraciji"
(Castells, 1997., 2: 353).
Ipak, najgore posljedice novog razvoja oCituju se izvan podrucja informa-
cijske politike, u golemim prostranstvima hivseg Istoka i sadasnjega treceg
svijeta. Ona nemaju dovoljno razvojnih resursa niti mogu, naravno, zivjeti od
ponosa sto imaju vlastiti identitet. Tom prohlemu posvecena je treca knjiga,
Kraj milenija. Ona zapocinje analizom raspada Sovjetskog Saveza, a nastav-
lja se analizom tzv. "cetvrtog svijeta", Afrike, koja je ispala iz procesa eko-
nomske glohalizacije, te Juzne Amerike Cije sanse jos nisu posve izguhljene.
Medu slucajevima razvojnog neuspjeha, sovjetski nije najtezi, ali je naj-
poucniji. Prvo, taje zemlja isla u "hiperindustrijalizam", stojuje skupa s hi-
perhirokratiziranom drzavom onemoguCilo da se popne na informacijski stu-
panj razvoja. Drugo, njezina je politika identiteta hila promasena. Rezim je
22
pokusao ovladati kulturnom i nacionalnom raznolikoscu drustva na krut na-
cin, na osnovi strogo teoritorijalne pripadnosti stanovnistva, premda je ono
nacionalno ispremijesano na citavu teritoriju zemlje. N a taj naCin, sovjetski
etatizam je skrahirao na oba pola izgradnje umrezenoga drustva, nije razvio
mehanizme prelaska iz industrijske na informatiziranu ekonomiju i nije iz-
gradio slojeviti, neiskljuCivi identitet (Castells, 1998., 3: 68).
Afrika, pak, s unistenim gospodarstvom i nerazvijenom, plemenskom
drustvenom strukturom, s brojnom radnom snagom od vise stotina milijuna
radnosposobnih, koju nijedno trziste ne moze apsorbirati, mozda jedini tra-
cak nade maze potraziti u razvoju donekle modernizirane i razvojno sposob-
ne Juzne Mrike.
Sto se tice Juzne Amerike, ana je, po Castellsu, dualno drustvo. N a jednoj
je strani sektor strucnjaka i politicara sposobnih za ukljuCivanje u dinamican
i uravnotezeni razvoj i globalizaciju. Na drugoj, mnogo vecoj strani vlada si-
romastvo, kriminal i drustvena iskljucenost. Tu moe ima korumpirani drzav-
ni aparat u sprezi sa spekulantskim kapitalom. Iako su juznoamericke zem-
lje i dalje fmancijski prezaduzene i krhka politickog zdravlja, razvoj Cilea na-
kon Pinocheta u smjeru ekonomskog oporavka i politicke demokratizacije, za-
tim razvoj Perua pod vodstvom tehnokratsko-liberalne elite, a donekle i raz-
voj Brazila, pokazuju da se domaCim snagama moze izbjeCi fatalan krug vanj-
skoga financijskog zaduzivanja i unutarnjeg propadanja, te potaknuti eko-
nomski rast, zaposljavanje i za to pridobiti siroku drustvenu podrsku.
Medutim, snaga svih tih primjera u cjelini je preslaba. Najjaca veza koja
nerazvijena podrucja spaja s globalnom cirkulaciju dobara i usluga danas je
izopacena. To je "globalna zloCinacka ekonomija". To je, uz Mriku, najsumor-
nija tema lnformacijskoga doba. Kriminal je, napominje autor, star koliko i
ljudski rod, ali ovaj kriminal je rodak umrezenoga drustva. U tom se drustvu
odlicno snalazi, trgujuCi svime i svaCime: novim tehnologijama, pranjem nov-
ca, trgovinom oruzjem, ljudskim organima, bijelim robljem, drogom itd. Stovi-
se, gospodarstva i politicke vlasti brojnih zemalja, napominje autor, od Italije,
Austrije i Rusije do Burme, Hong Konga i Japana, ne mogu se razumjeti bez
udjela kriminalnih mreza. Ipak, najveca prednost kriminalnih mreza jest u Ci-
njenici, kako prosuduje Castells, da one bolje od ikoga povezuju globalnu i lo-
kalnu razinu, buduCi da su izvrsno ukorijenjene u lokalnim sredinama. Time
pruzaju podrsku multinacionalnim korporacijama u njihovoj namjeri, koju
one same ne mogu uspjesno ostvariti, da "kombiniraju kulturni identitet i glo-
balni biznis" (Castells, 1998., 3: 204). To je intelektualno i moralno najsmjeli-
ji dio Castellsova rada. Ipak, to nije i jedina porazavajuca konstatacija o kul-
turalnim "prednostima" mafije. Ukorijenjenost raznih mafija u lokalnim kul-
turama i drustvima presudno oblikuje duh mladih narastaja sirom trecega i
cetvrtoga svijeta'. Mladi ljudi u mafijasima ne vide samo svoje uzore- junake,
vade ili poslodavce - nego i evrste dokaze o tome da se drugacijim putem u
takvoj drustvenoj sredini ne moze uspjeti, pa mozda ni opstati.
23
USPON DRUSTVA
Dotle povijesni uzor drustvenih vrijednosti na osnovi rada, natjecanja,
ulaganja i uspjeha, sto ga je izgradio razvijeni kapitalizam, prolazi kroz oz-
biljna iskusenja. Nije tu rijec o nadolasku postmaterijalistickih vrijednosti,
vee o azijskom Pacifiku, tj. Japanu, Juznoj Koreji, Maleziji, Tajvanu, Singa-
puru, Hong Kongu, u novije vrijeme juznom dijelu Kine. U tim je podrucjima
kapitalisticki sustav u posljednjih tridesetak godina dozivio svoju renesansu
i sto se tice motivacije ljudi za rad i uspjeh na osnovi dugorocnog ulaganja i
odricanja, sto podsjeca na rani zapadni protestantizam, i sto se tice rezulta-
ta ekonomskoga rasta i tehnoloske modernizacije, koji po stopama nadmasu-
ju zapadne. Ali, prica o uspjehu trajala je do ljeta 1997. Tad a je zapocela tes-
ka kriza koja je snazno potresla sve te zemlje i, izuzevsi Kinu, dovela u pita-
nje njihov daljnji razvitak.
Zato je u jesen 1998., pripremajuCi novo izdanje Kraja milenija, Castells
preradio poglavlje o azijskom Pacifiku, inace opsegom najvece u knjizi. U
prethodnom je izdanju s pravom objasnjavao razvojni uspjeh tih' zemalja kao
rezultat odnosa izmedu "razvojne drzave" i trzisnoga gospodarstva, iako se
nacin tog odnosa razlikuje od zemlje do zemlje i od razdoblja do razdoblja -
od japanskoga tipa korporativizma do hongkonskoga tipa liberalizma. Zah-
valjujuCi uspjesnu razvitku, to se podrucje ispreplelo s gospodarstvima sirom
svijeta i, kao jednaki partner, povezalo s najrazvijenijim zapadnim zemlja-
ma. Pacifik je, zakljucuje au tor, istinski multikulturni svijet koji pokazuje da
je razvoj globalnoga kapitalizma i regionalne suradnje moguc uz ocuvanje
kulturnih i nacionalnih posebnosti na koje je svaka zemlja ponosna (Castel-
ls, 1998., 3: 309). U novom izdanju Castells objasnjava krizu kao posljedicu
odnosa izmedu globalizacije i drzave. Sada tvrdi da je relativna autonomija
razvojne drzave u Aziji spram globalne ekonomije hila mac s dvije ostrice, da
se uspjeh pretvorio u poraz. Sve veca integracija u globalnu ekonomiju one-
mogucila je drzavi nadzor nad financijskim tokovima, trgovinom i cjelokup-
nim industrijskim razvojem. S druge strane, financijske institucije slobodno
su nudile sredstva i veliki vanjski ulagaCi sami su nalazili put do unutras-
njosti azijskih trzista. Tako je nastao "novi divlji Istok neobuzdanog kapita-
lizma", vrlo ranjiv na globalnu financijsku krizu koja se razbuktala u 1998.
Jedino je Kina ostala otporna na krizu, i to zahvaljujuCi tome sto je veCi dio
njezina gospodarstva ostao izvan utjecaja globalizacije. U svakom slucaju,
zakljucuje Castells, razvojna ddava odigrala je svoje. Na njezino mjesto do-
lazi "umrezena drzava".
Uzor za umrezenu drzavu autor nalazi u Europskoj uniji. Poglavlje o Eu-
ropi ostalo je, naravno, neizmijenjeno u novom izdanju Kraja milenija. Smi-
jemo li se pitati: dokle? Castells i brojni drugi autori skloni su uvjerenju da
je Europska unija pouzdana tvorevina. Ona je i projektirana kao odgovor na
globalizaciju a ne zbog nekih drugih ideja. Unija pozuruje europsku integra-
ciju u sferi u kojoj je proces globalizacije najvise odmakao, a to su financije i
monetarna politika. Ipak, europska umrezena drzava utjelovljuje bojazan
24
V. KATUNARIC, CASTELLSOVA PANIRAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE
koju dosadasnje drzave, kao i sami gradani, imaju spram globalne integraci-
je i stvaranja visih, naddrzavnih instanci. Hoce li umrezena Europa uspjeti
izbjeei obnavljanje neke arbitrame vrhovne moCi i stvoriti zajednicku vlast
Ciji se autoritet proteze po citavoj mrezi? Umjesto izravna odgovora Castells
upozorava na opcu karakteristiku mreze. Mreza nema srediste, nego samo
cvorista. Drugim rijecima, moguce su njemacka, francuska iii britanska
hegemonija.
Ali Europska unija je jedini moguCi oblik drzave u eri umrezenoga drus-
tva informacijskoga doba. Ostaje jedino problem identiteta, jer Europa nije
hila a niti ce, po svemu sudeCi, postati jedinstvenom kulturom iii nacijom.
Ono sto ju ceka, po Castellsovu predvidanju, odgovara pojmu projektnog
identiteta. To je "uzor drustvenih vrijednosti i institucionalnih ciljeva koji
privlace vecinu gradana ada pri tome nikoga ne iskljucuju" (Castells, 1998.,
3: 333). Da je to moguce, pokazuju svi oni Europljani koji svoj opstanak ne
uvjetuju samo postivanjem svojih posebnih kulturnih i nacionalnih identite-
ta nego, mozda i prije svega, ocuvanjem tekovina drzave blagostanja, drus-
tvene solidarnosti, stabilnog zaposlenja i radnickih prava. U tome Castells
vidi zametke buducega europskog identiteta. Medutim, eurooptimizam je
premalen, kao i Europa, da bi nesto ohrabrujuce znaCio za veliki ostatak svi-
jeta informacijskoga doba.
1
Pitanje smisla novoga svijeta
Sto sve zavrsava a sto zapocinje nadolaskom informacijske tehnoloske revo-
lucije, ekonomskih preokreta i novim drustvenim pokretima? Castellsov prvi
opCi zakljucak glasi da ukrstanjem nove tehnologije, ekonomije i drustvene
dinamike nastaju tri nove stvamosti. Prvo, umrezeno poduzece s globalnom
radnom snagom, Ciji ce se samo manji dio moCi nositi sa zahtjevima informa-
cijskoga kapitalizma za fleksibilnim i samoprogramirajueim radnikom (kla-
sicni radnik s postojanim radnim mjestom i vremenom postat ce suvisan).
Drugo, kultura stvarne virtualnosti koja postaje sredisnja sfera borbe za
moe. I treCi je svijet antipoda, drustveno iskljucenih. U informacijskom kapi-
1 Vijece Europe, koje danas okuplja 41 europsku zemlju, posljednjih godina vodi siroku
kampanju za ukljuCivanje u informaticku ekonomiju kao jedinu sansu za prezivljavanje
i daljnji razvoj svih sektora - komercijalnoga, privatnog i javnog, ukljucujuCi kulturni
sektor (usp. Levy, 1997.). Osobita paznja posvecena je novim zanimanjima i strucnim
profilima na tdistu rada, koji su razvrstani u 4 kategorije: sadrzaj i tehnologija, dizajn
i tehnologija, menedzment i tehnologija i distribucija i tehnologija (Schmidt-Braul,
1999.; Council of Europe, 1999.). N a informacijski izazov SAD-a i Japana pokusava se
odgovoriti maksimalnom spremnoscu da se velika vecina zaposlenih, kao najugrozeni-
jih prodorom novih tehnologija, sto prije na razliCite naCine - a prije svega podrskom
drzavnih ustanova putem skolskog sustava i povremenim izobrazbama - osposobi da
dobar dio rada i zivota provede uz racunalo, kao svoj osnovni alat.
25
talizmu glavnu rijec imaju globalna financijska trzista, a ne vise vlasnici ka-
pitala i menedzeri. Globalna financijska trzista Cine vrhunac akumulacije
kapitala i postaju "stvami kolektivni kapitalist". Tu se slijevaju svi profiter-
ski interesi. Takav ishod odreduju tehnoloski uvjeti pod kojima djeluje infor-
macionalizam. Dakle, kao i po Marxu, kapitalizam nije rezultat ljudske
gramzivosti, nego objektivni sustav koji sebe samog proizvodi. Citajuci pos-
ljednje stranice Castellsove trilogije, stjece se dojam da takav sustav nista ne
moze ugroziti a kamoli zamijeniti. On kroji sastav i sudbinu svih drustvenih
klasa, zemalja, regija i kontinenata. I u iducem stoljecu nastavit ce poveziva-
ti svijet, ali selektivno, iskljucujuCi iz igre sve one koji n;m ne koriste.
Je li time trajno zapecacena drustvena moe i cemu onda sluzi predstav-
ni&a demokracija? Castells tvrdi da pitanje moCi nije konacno rijeseno, nego
se pomice prema kultumoj sferi, prema mjestima gdje se informacije vezuju
za uvjerenja i obrasce ponasanja ljudi i time oblikuju njihova iskustvo i
spremnost na akciju. Uslijed tehnoloske revolucije, posebno u medijima, kul-
tume ce se borbe sve vise odvijati u virtualnom prostoru. Kao i u novoj eko-
nomiji, i u novoj kulturi odlucujucu vaznost imat ce znanje i informiranost.
Ti ce se resursi stjecati kretanjem izmedu evorova u mrezi, a ne zauzima-
njem nekoga fizickog mjesta. Koliko su sanse u toj borbi za moe otvorene da
bi se citav sustav promijenio? Ni tu Castells ne vidi veliki izlaz iz postojece-
ga poretka bogatstva i moei. Parafrazirajuei Lenjinov "sto da se radi?" i Ma-
rxovu jedanaestu tezu o Feuerbachu, drzi kako su drustvena akcija i politic-
ki projekt uvijek dobrodosli kao izvor nade u toliko potrebnu promjenu. Ali
svaki takav pokusaj morao bi biti razmjemo iskusniji i razboritiji od proslih,
imajuei na umu "toliko uzaludnih zrtava, tako mnogo slijepih ulica uvedenih
putem ideologija, i toliko uzasa izazvanih umjetnim rajevima dogmatskih po-
liticara" (Castells, 1998., 3: 359).
Kako citati Castellsa?
Dosadasnjim prikazom zeljeli smo Citateljima olakSali snalazenje u golemu
sadrzaju lnformacijskoga doba. I neki vrlo pozvani komentatori naglasavaju
da nije lako odabrati naCin kako Citati Castellsovo djelo, buduei da su mu pu-
tovi analize cinjenica vrlo razgranati, a interpetacije cesto viseznacne. Da bi se
razumijevanje djela uklopilo u kontekst danasnjih rasprava o temama o koji-
ma Castells pise, upozorit cemo na nekoliko novijih kritickih osvrta na njego-
vo djelo. Iznosenjem tih kritika zelimo ukazati na jos jednu vaznu stvar, a ta
je kako se u drustvenoj znanosti odvija recepcija i kali ugled velikoga djela.
U osvrtu pod naslovom "Vrli novi svijet Manuela Castellsa: sto se dogada
na Zemlji (ili u eteru)?i', objavljenu u casopisu Development and Change, Pe-
ter Waterman pise o Castellsovu djelu kao bogatu i ambicioznom radu, au
teorijskom smislu revolucionamom, buduci da je utvrdio karakteristike no-
26
voga kapitalizma koji, u usporedbi sa starim, izokrece odnos izmedu drustve-
ne haze i nadgradnje, odnosno prirode i kulture (Waterman, 1999.). Ali mu
upucuje i dosta primjedaba, od kojih cemo izdvojiti najbitnije. Prvo, Castel-
lsov opis (doduse, ne i objasnjenje) glavnih tendencija razvitka od industrij-
skoga k informacijskom kapitalizmu sadrzanje vee u knjizi Johna Naisbitha
Megatrendovi (Naisbith, 1982.). Time Waterman, oCigledno radikalniji kriti-
car kapitalizma od Castellsa, aludira na Castellsovu implicitnu bliskost s
Naisbithom (Castells ga u svom djelu ne spominje), inace zagovornikom ve-
likih korporacija. Drugo, Castellsova frankenstajnovska slika kapitalizma
(samorazvijajuCi sustav koji vlada i nad kapitalistima) nije uvjerljiva, uz to
sto je i logicki problematicna. I trece, smatra Waterman, Castells suvise ola-
ko otpisuje stari radnicki pokret, kao sto opcenito preostro razlikuje staro i
novo, buduci da i stari pokreti evoluiraju i preuzimaju teme i govor novijih
pokreta. "To sto jedna nacionalna konfederacija sindikata organizira konfe-
renciju o svojim gay, lezbijskim i biseksualnim clanovima, stvarno je nesto
novo," napominje Waterman (Waterman, 1999: 367-8). S druge strane, izvor
razjedinjenosti feministickog pokreta neopravdano vidi samo u logici mreze,
a ne, sto je prema ovom kriticaru istinitije, u ucestalim sukobima unutar
toga pokreta.
0 opravdanosti tih primjedaba dalo hi se dosta raspravljati, a najvise hi, na-
ravno, imao reCi Castells. Jednu slicnu priliku dobio je u casopisu New Politi-
cal Economy, odgovarajuCi na kritike triju poznatih autora s podrucja drustve-
nih znanosti, od kojih neki iznose primjedbe slicne Watermanovima. Premda
su i oni uglavnom impresionirani Castellsovim djelom, njihove cemo pohvale
ovdje preskoCiti. Uostalom, u razvitku znanstvene spoznaje pohvale su cesto
manje korisne od primjedaba. Tako Chris Freeman zamjera Castellsu sto je iz-
nenadujuce malo napisao o fenomenu moCi u mrezama. Po njemu, "danasnje
mreze su sutrasnji karteli", pa su tako Bill Gates i Rupert Murdoch i te kako
vazne figure za objasnjenje umrezene ekonomije (Freeman, 1998: 464).
Drugi kriticar, Krishan Kumar, glavni problem vidi u Castellsovu teorij-
skom okviru. Smatra ga neelasticnimjer poCiva na ostroj dihotomiji, kako iz-
medu Mreze i ldentiteta - ispada kao da je posrijedi simetrican i reciprocan
odnos - tako i izmedu reaktivnih (provincijalnih, autarkicnih) i proaktivnih
(otvorenih, umrezavajuCih) drustvenih pokreta (Kumar, 1998: 467). Dakle, ci-
rri se kao da pojedini pokreti nemaju "drugo lice".
Napokon, Nick Stevenson vidi u lnformacijskom dobu dva nedostatka.
Prvo, kada analizira zenski pokret, a posebno kada govori 0 muskarcima,
Castellsje sklon esencijalizmu. Ponasanje muskaraca opisuje kao da ono ima
trajne i nepromjenljive crte, cak kada ih svrstava po razliCitim stavovima
koje zauzimaju u odnosima prema zenama iii pripadnicima svoga spola. Dru-
go, Castells je saurzaj medijskih programa koji oblikuju javni govor okarak-
terizirao kao sve vise depolitizirajuci. Po Stevensonu, medutim, "ideoloske
debate jos su uvijek vrlo zivahne u matici politickih snaga". Kao primjer uzi-
27
rna britanski "novi radnicki pokret" ("New Labour"), Tonyja Blairea i ideju
"treeega puta" izmedu klasicne socijaldemokracije i neoliberalizma (Steven-
son, 1998: 4 72).
U opsirnom odgovoru Castells je dio svake od primjedaba prihvatio, a dio
odbacio (Castells, 1999.). Sto se tice Freemanove primjedbe 0 problemu moci,
Castells i dalje tvrdi daje mreza, bilo financijska ili medijska, "kolektivni ka-
pitalist" koji operira putem prekidaca koji bas svakoga mogu iskljuciti, te da
je individualna moe tajkuna sve manja. Medijski tajkuni, poput Murdocha,
moeniji su ad veCine politickih vada, ali sama dak su im mediji vjeradastojni i
dok uvazavaju utjecaj konkurentskih medija, adnasna pluralizam maCi. Kaa
primjer navadi slucaj Berluscanija u Italiji kajeg su uprava mediji politicki
srusili bas u pakusaju da pamaeu svaga medijskog carstva (vlasnik vise od po-
lavine medija) asvaji paliticku vlast. Slicna se dagadila u spanjalskaj (slucaj
dnevnika El Mundo u pakusaju rusenja Felipea Ganzalesa), i SAD-u (slucaj
Newsweeka kaji je pakusaa prikriti infarmacije a aferi s Manicam Lewinski).
Kumaravu primjedbu na racun pajednastavnjenaga tearijskag okvira,
Castells je u veeaj mjeri prihvatio- s jednam apeam napamenam sebi u pri-
lag. Svaka dinamicna pajava- mreza, identitet, pakret, adnas prema prosta-
ru, itd.- u nekamu vremenskom razdoblju pakazuje relativno cvrste karak-
teristike, Cime se daticna pajava razlikuje ad drugih ili slicnih pojava. Zahva-
ljujuCi astalim svajim karakteristikama, pak, pajava se maze pramijeniti, a
time i adnas prema astalim pajavama. Isti pakreti, na primjer, magu biti naj-
prije praaktivni a patam reaktivni, ili obratna, mreza vise lokalna takader
maze pastati vise glabalnam, itd. Castells ipak priznaje da je u takvu
paimanju empirijska analiza mnago vaznija ad apee tearije.
N a Stevensonovu primjedbu o esencijalizmu u karakterizaciji muskaraca
u razdablju krize patrijarhalnasti Castells adgavara taka sta prihvaea empi-
rijsku relativizaciju znacenja "muska", kaa i individualnu razinu promatra-
nja. N a i dalje tvrdi da muskarci apeenita imaju agranicen izbor maguenasti
prilagodbe na navu situaciju. Takva zakljucivanje nije, medutim, lako shva-
titi anda kada Castells medu moguCim opcijama muskaraca ubraja i obnav-
ljanje patrijarhalnosti, neapatrijarhalnost, kaju drzi "slijepom ulicom" (za
kaga?).
Obrazlazenje koje je daa kao odgavor na Stevensonavu kritiku svoje tvr-
dnje a sve veeoj depalitizaciji medija i javnasti, mnoga je uvjerljivije od pret-
hadnih dvaju, iaka je mnaga sazetije izlozena. Castells drzi da se svaka zna-
cajna politika danas mora suaCiti s kulturam stvarne virtualnosti, adnasno
medijskim hipertekstom. Pri tome je vaznije, kako je rekao McLuhan, ovla-
dati medijem nego sadrzajem paruke. Radi ilustracije, Castells porucuje, po-
mala iranicno, da je veliki simpatizer Tonyja Blairea, ali da medu novim la-
buristima ne vidi novu ideju, vee "pragmatizam, zdravi razum i kratkorocnu
navigaciju u ime veCine britanskog drustva", iznad svega "majstorsko ruko-
vanje medijskom politikam" (Castells, 1998: 482).
28
Slicnih kritika i odgovora zacijelo ce, kao sto i sam Castells najavljuje, biti
jos mnogo. Jedna od primjedaba koje se mogu uputiti, a koje nisu iznesene u
spomenutim kritikama, jest da zanemaruje dvadesetak godina dugu tradici-
ju istrazivanja drustvenih mreza u sociologiji (usp. Katunaric, 1999.). Umjes-
to toga, samo usput preuzima ideju glavnoga istrazivaca na tom podrucju,
Marka Granovettera, o "ukorijenjenosti" ekonomskog djelovanja u drustve-
nim mrezama (Castells, 1997: 151). To znaCi da su mreze tvorevine kojima
ljudi prilagoduju svoje djelovanje, a ne obratno. Takav neostrukturalizam,
vee dosta daleko od Weberova individualistickog poimanja drustvenog djelo-
vanja i jos dalje od Marxova revolucionarnog poimanja, Castells je ugradio u
svoje poimanje mreze, posebno umrezenoga kapitalizma. lspada da taj sus-
tav lako mijenja svoje oblike i svoju okolinu, ali ne i vlastitu (profitersku) na-
rav. Umjesto objasnjenja toga paradoksa, autor je pri kraju djela pribjegao
prividno fundamentalnom a zapravo naivnu antropoloskom razmisljanju,
napisavsi: "Izvanredno je velik jaz izmedu nase tehnoloske prerazvijenosti i
nase drustvene podrazvijenosti" (Castells, 1998., 3: 359). Socioloski obrazova-
niji Citatelj tesko maze nazrijeti smisao te recenice: jesu li kapitalisti i izumi-
telji "moralni idioti" ili je Citavo covjecanstvo ograniceno drustvenom uskog-
rudnoscu i ima poredak kakav zasluzuje?
Taj pad misaonog napona vjerojatno nije samo uzrokovan iscrpljenoscu
autora koji je u dvije godine ispisao preko tisucu stranica vrlo zahtjevnog
teksta, nego i njegovim odbijanjem da pitanje smisla nove epohe, ugrozenog
nepromjenljivom biti kapitalizma, podvrgne opcenitijemu, filozofskom raz-
matranju. Cas tells istice da je takvo razmatranje intelektualno jalov ostatak
neuspjelih antikapitalistickih projekata. Suocen s krupnim proturjecjima no-
voga doba, priznaje kako je "iscrpio svoje rijeci", pa zadnje retke Kraja mile-
nija poklanja stihovima pjesme Pabla Nerude u kojima pronalazi sliku vlas-
tite bilance uspjeha i neuspjeha. Pjesma govori o razocaranju u prijatelje, is-
tom okusu kruha i knjiga, bezbolnoj statistici, neugasloj ljubavi pjesnika pre-
rna svojoj bliznjoj i daljnjemu zivotu medu istinoljupcima. Time je novi We-
ber obnovio patos staroga Webera. Stari je Weber pocetkom ovoga stoljeca
moralno zabrinutim intelektualcima poruCio nesto slicno: suoCiti se s bezob-
zirnoscu realnoga svijeta i nedostatkom smisla u povijesti moze samo osoba
koja je iznutra tome dorasla svojim skolovanjem i iskustvom.
Vjeran Katunaric
29
USPON DRUSTVA
Literatura
Alexander, Jeffrey M. (1987) The Centrality of the Classics, u: Giddens, An-
thony i Tumer, Jonathan H., ur., Social Theory Today. Oxford: Basil Blac-
kwell.
Barney, Cliff (1997) Bewildered New World. Upside Today.
http://www. upside. com
Bamey, Cliff (1998) Manuel Castells's Global World Report. Rewired.
http://www. upside. com
Boudon, Raymond (1993) European Sociology: The Identity Lost?, u: Nedel-
mann, Birgitta, Sztompka, Piotr, ur., Sociology in Europe. In Search of
Identity. Berlin-New York: Walter de Gruyter.
Castells, Manuel (1997 /1996/) Information Age: Economy, Society and Cultu-
re Vol. 1: The Rise of the Network Society. Oxford: Basil Blackwell.
Castells, Manuel (1997) Information Age: Economy, Society and Culture Vol.
II: The Power of Identity. Oxford: Basil Blackwell.
Castells, Manuel (1998) Information Age: Economy, Society and Culture Vol.
Ill: End of Millennium. Oxford: Basil Blackwell.
Castells, Manuel (1998) A Rejoinder: On Power, Identities and Culture in the
Network Society. New Political Economy, br. 3.
Castells, Manuel (1999) The Millennium Symposium - Conversations with
Manuel Castells, Robert Cox and Immanuel Wallerstein. New Political
Economy, br. 3.
Council of Europe (1999) New Information Technologies. Training, Qualifica-
tions and Professional Profiles. Strasbourg: Council for Cultural Co-ope-
ration.
Dogan, Mattei (1994) Fragmentation of the social sciences and recombina-
tion of specialities around sociology. International Social Sciences Jour-
nal, br. 139.
Freeman, Chris (1998) The New Weber. New Political Economy, br. 3.
Giddens, Anthony (1996) Out of Place: Anthony Giddens reviews Manuel
Castells' "The Rise of the Network Society". Times Higher Education Sup-
plement, prosinac 13.
Katunaric, Vjeran (1999) Informacijsko doba i homofilija: rasprava o dopri-
nosu sociologije mreza. Revija za sociologiju, br. 1-2.
Kumar, Krishan (1998) The End-of-Millennium World. New Political Econo-
my, br. 3.
Levy, Bemard (1997) Cyberculture. Strasbourg: Council of Europe.
Mouzelis, Nicos (1994) The Poverty of Sociological Theory. Sociology, br.4.
Mouzelis, Nicos (2000) Sociologijska teorija- sto je poslo krivo? Zagreb: N ak-
30
V. CASTELLSOVA PANORAMA NOVE DRUSTVENE EPOHE
lada Jesenski i Turk, Hrvatsko sociolosko drustvo.
Naishith, John (1982) Megatrends: Ten New Directions Transforming our Li-
ves. New York: Warner Books.
Schmidt-Braul, Ingo-Eric (1999) The Cultural Work within the Information
Society. Strashourg: Council of Europe, Council for Cultural Co-operation.
Stevenson, Nick (1999) Contraflows in Critical Theory. The New Political
Economy, hr. 3.
Touraine, Alain (1992) Critique de la Modernite. Pariz: Fayard.
Touraine, Alain (1998) Preface :Manuel Castells, La societe en reseaux: l'ere
de l'information, Traduit de l'angrais par Philippe Delamare, Pariz, Faya-
rd.
Waterman, Peter (1999) The Brave New World of Manuel Castells: What on
Earth (or in the Ether) is Going On? Development and Change, hr. 2.
31
Zahvale
S obzirom na to da su moje istrazivanje i pisanje pokusavali sustici pred-
met istrazivanja koji se sirio brze od moga radnog kapaciteta, ova je knji-
ga radena dvanaest godina. To sto sam uspio doCi do nekog oblika dovr-
senosti, koliko god on bio provizoran, mogu zahvaliti suradnji, pomoCi i
podrsci brojnih osoba i institucija.
Moj prvi i najdublji izraz zahvalnosti ide Emmi Kiselyovoj, Cija je su-
radnja hila kljucna kod pronalazenja informacija za nekoliko poglavlja,
kod pomoCi pri razradi knjige, pri osiguravanju pristupa jezicima koje ne
poznajem i kod komentiranja, ocjenjivanja i savjetovanja u pogledu cjelo-
kupnoga rukopisa.
Takoder bih zelio zahvaliti organizatorima cetiri izvanredna foruma
odrzana 1994.-95., na kojima su glavne ideje ove knjige podrobno rasprav-
ljane i pravodobno poboljsane tijekom posljednjih stadija njezine razrade.
To su: posebni skup vezan uz knjigu pri Susretu Americkog antropoloskog
drustva 1994., u organizaciji Ide Susser; kolokvij Odsjeka za sociologiju
pri Berkleyju, koji je organizirao Loic Wacquant; medunarodni seminar o
novim svjetskim trendovima u Braziliji oko Fernanda Henriquea Cardosa
koji je tada preuzimao predsjednistvo Brazila; te niz seminara o knjizi na
Hitotsubashi sveucilistu u Tokiju, u organizaciji Shujiro Yazawa.
Nekoliko je kolega iz razliCitih zemalja pazljivo proCitalo prvu verziju
knjige, u potpunosti ili odredena poglavlja, te potrosilo znatno vrijeme ko-
mentirajuCi, sto je dovelo do znacajnih i opseznih revizija teksta. Pogres-
ke kojih jos uvijek ima u knjizi u potpunosti su moje. Mnogi pozitivni dop-
rinosi su njihovi. Zelio bih odati priznanje za kolegijalan trud koji su ulo-
zili Stephen S. Cohen, Martin Carnoy, Alain Touraine, Anthony Giddens,
Daniel Bell, Jesus Leal, Shujiro Yazawa, Peter Hall, Chu-joe Hsia, You-
tien Hsing, Franc;ois Bar, Michael Borrus, Harley Shaiken, Claude
Fischer, Nicole Woolsey-Biggart, Bennett Harrison, Anne Marie Guille-
mard, Richard Nelson, Loic Wacquant, Ida Susser, Fernando Calderon, Ro-
berto Laserna, Alejandro Foxley, John Urry, Guy Benveniste, Katherine
35
Burien, Vincente Navarro, Dieter Ernst, Padmanabha Gopinath, Franz
Lehner, Julia Trilling, Robert Benson, David Lyon i Melvin Kranzberg.
Tijekom posljednjih dvanaest godina brojne su institucije saCinjavale te-
melj ovoga rada. Prva od njih je moj intelektualni dom, Sveuciliste u Kali-
fomiji, u Berkleyju, posebice akademske jedinice u kojima radim: Odsjek za
gradsko i regionalno planiranje, Odsjek za sociologiju, CeJ!tar za zapad-
noeuropske studije, Institut za gradski i regionalni razvoj te Okrugli stol za
medunarodnu ekonomiju. Pomogli su mi u istrazivanju svojim materijalima
i institucionalnom podrskom, kao i dajuCi odgovarajuce okruzenje za raz-
misljanje, smionost, istrazivanje, diskusiju i pisanje. Kljucni su dio tog ok-
ruzenja, pa tako i mojega razumijevanja svijeta, inteligencija i otvorenost
postdiplomanata s kojima sam imao srecu suradivati. Neki od njih hili sui
od izrazite pomoCi kao asistenti pri istrazvanju i njihov doprinos ovoj knji-
zi mora se prepoznati: You-tien Hsing, Roberto Lasema, Yuko Aoyama,
Chris Benner i Sandra Moog. Takoder bih zelio zahvaliti Keukei Hasegawai
s Hitotsubashi sveucilista na vrijednoj pomoCi pri istrazivackom radu.
Brojne su institucije u raznim drzavama takoder pruzile podrsku u pro-
vodenju istrazivanja izlozenog u ovoj knjizi. ImenujuCi ih, zahvaljujem nji-
hovim direktorima i brojnim kolegama koji su me nauCili ono o cemu u ovoj
knjizi pisem. To su: Institute de Sociologia de Nuevas Tecnologias; Univer-
sidad Aut6noma de Madrid; Medunarodni institut za studije rada; Meduna-
rodni ured za rad u Zenevi; Sovjetska (kasnije Ruska) akademija znanosti;
Universidad Mayor de San Simon, Cochabamba, Bolivija; Instituto de In-
vestigaciones Sociales, Universidad Nacional Aut6noma de Mexico; Centar
za gradske studije SveuciliSta u Hong Kongu; Centar za napredne studije
N acionalnog sveuCilista u Singapuru; Institut tehnologije i medunarodne
ekonomije pri drzavnom savjetu u Pekingu; Nacionalno sveuciliste u Tajva-
nu, Taipei; Korejski institut za istrazivanja na podrucju ljudskih naseobina,
Seoul; te Fakultet drustvenih studija, Hitotsubashi sveuciliste, Tokio.
Posebnu misao posvecujem Johnu Daveyju, direktoru urednistva Black-
wella, Cija je intelektualna interakcija i pozitivna kritika vise od dvade-
set godina hila od neprocjenjive vrijednosti za razvoj mog pisanja, poma-
zuCi mi da se izvucem iz cestih slijepih ulica, neprekidno me podsjecaju-
Ci da knjige prenose ideje te da nemaju veze s tiskanim rijeCima.
Konacno, zelio bih zahvaliti svom kirurgu, dr. Lawrenceu Werboffu, te
svom doktoru, dr. Jamesu Davisu, obojici s Kalifomijskog sveucilista u
Mount Zion bolnici u San Franciscu, Cija su mi briga i profesionalnost da-
li vremena i energije da zavrsim ovu knjigu, a mozda i ostale.
Berkeley, Kalifoniija, ozujak 1996. Aut or
36
PREDGOVOR:MREZAISEBSTVO
"Smatras li me ucenim, nacitanim covjekom?"
"Svakako," odgovorio je Zi-gong, "Zar nisi?"
"Nikako," rekao je Konfucije. "Samo sam dosegao nit koja povezuje
sue ostale. "*
Potkraj drugoga tisuCljeca krscanske ere nekoliko je dogadaja od povijes-
nog znacenja promijenilo drustveni krajolik ljudskog zivota. Tehnoloska
revolucija temeljena na informacijskim tehnologijama sve b!Ze mijenja
materijalnu osnovu drustva. Ekonomije u cijelom svijetu globalno su pas-
tale medusobno ovisne, uvodeCi novi oblik odnosa izmedu ekonomije, dr-
zave i drustva, unutar jednog sustava varijabilne geometrije. Kolaps sov-
jetskog etatizma i pad medunarodnoga komunistickog pokreta kao pos-
ljedica, trenutno su narusili povijesni izazov kapitalizmu, oslobodili poli-
ticku ljevicu (i marksisticku teoriju) od kobne privlacnosti marksizma-le-
njinizma, okoncali hladni rat, smanjili rizik opcega nuklearnog unistenja
i promijenili globalnu geopolitiku u njezinim temeljima. Sam je kapitali-
zam prosao kroz proces znacajne restrukturacije Cije su karakteristike
veca fleksibilnost upravljanja; decentralizacija i umrezenost poduzeca,
prisutna unutar samih poduzeca i u odnosima spram drugih poduzeca;
znacajan porast moCi kapitala s obzirom na radnu snagu, uz prated pad
utjecaja radnickog pokreta; sve veca individualizacija i diverzifikacija
radnih odnosa; masovno ukljucenje zena u placenu radnu snagu, cesto uz
diskriminacijske uvjete; intervencija drzave sa svrhom selektivne dere-
gulacije trzista i smanjivanja socijalnog osiguranja, uz razliCit intenzitet
i orijentaciju, ovisno o prirodi politickih sila i institucija u svakom drus-
* Prepricao Sima Qian (145.-o. 89. pr. Kr.) u "Konfucije", u Hu Shi, Razvoj logickih meto-
da u drevnoj Kini, Shangai: Oriental book Company, 1992.; citirano u Qianu 1985: 125.
37
tvu; te povecana globalna ekonomska konkurencija, u kontekstu sve ve-
ce geografske i kulturne diferencijacije okvira akumulacije i upravljanja
kapitalom. Kao posljedica toga opceg porasta kapitalizma, koji je jos uvi-
jek u tijeku, svjedoci smo globalne integracije financijskih trzista, poras-
ta azijskog Pacifika kao novoga dominantnog, globalnog centra proizvod-
nje, zahtjevnog ekonomskog sjedinjenja Europe, pojave regionalne ekono-
mije Sjeverne Amerike, diverzifikacije, pa potom dezintegracije bivsega
treceg svijeta, postupne transformacije Rusije i podrucja pod utjecajem
bivsega Sovjetskog Saveza u trzisne ekonomije i ukljucivanja vrijednih
segmenata ekonomija sirom svijeta ujedan medusobno ovisan sustav ko-
ji djeluje kao jedinica u realnom vremenu. Zbog tih je trendova doslo do
naglasavanja nejednakog razvoja, ovaj put ne samo izmedu Sjevera i Ju-
ga, vee u svim drustvima, izmedu dinamicnih i ostalih segmenata, pred
koje se postavlja rizik da postanu nebitni sa stajalista logike sustava.
Svjedoci smo istodobnog oslobadanja iznimnih proizvodnih snaga infor-
macijske revolucije i stapanja crnih rupa ljudske bijede u globalnoj eko-
nomiji, bez obzira je li to Burkina Faso, juzni Bronx, Kamagasaki, Chia-
pas ili La Courneuve.
lstodobno, kriminalne aktivnosti i organizacije tipa mafije sirom svi-
jeta takoder su postale globalne i informacijske, pruzajuci sredstva za sti-
mulaciju mentalne hiperaktivnosti i zabranjenih zelja, uz bilo koji oblik
ilegalne trgovine koji zahtijevaju nasa drustva, od naprednih oruzja do
ljudskoga tijela. Nadalje, novi sustav komunikacije koji govori sve uni-
verzalnijim, digitalnim jezikom, globalno ujedinjuje proizvodnju i distri-
buciju rijeCi, zvukova i slika nase kulture, te ih istodobno prilagodava
ukusima identiteta i raspolozenjima pojedinaca. lnteraktivne racunalne
mreze eksponencijalno rastu, stvarajuci nove oblike i kanale komunika-
cije, istodobno oblikovane zivotom i oblikujuCi zivot.
Drustvene promjene dramaticne su koliko i tehnoloski i ekonomski
procesi transformacije. Zbog svih problema u procesu transformacije po-
lozaja zena, u brojnimje drustvima patrijarhalizam napadnut i uzdrman.
Tako su odnosi medu spolovima umjesto sfere reprodukcije kulture u ve-
likom dijelu svijeta postali domena natjecanja. Iz toga slijedi temeljna re-
definicija odnosa izmedu zena, muskaraca i djece, te stoga i obitelji, sek-
sualnosti i licnosti. Ekoloska svijest probila se do drustvenih institucija i
njezine su vrijednosti stekle politicku privlacnost, uz cijenu protuslovlja
i manipulacije u dnevnoj praksi korporacija i birokracija. Politicki susta-
vi optereceni su strukturalnom krizom legitimiteta, periodicki naruseni
skandalima, kljucno ovisni o medijima i osobnom vodstvu, te u sve vecoj
mjeri udaljeni od gradanstva. Drustveni pokreti uglavnom su podijeljeni,
lokalni, orijentirani na samo jedan problem i prolazni, ograniceni na svo-
38
je unutarnje svjetove iii bljesnu samo na trenutak uz neki simbol medi-
ja. U svijetu takve nekontrolirane, zbunjujuce promjene, ljudi se uglav-
nom nastoje okupiti oko primarnih identiteta: religioznih, etnickih, teri-
torijalnih i nacionalnih. Vjerski fundamentalizam, krscanski, islamski,
zidovski, hinduski, pa cak i budisticki (sto izgleda kao proturjecnost), vje-
rojatno je najveca sila osobne sigurnosti i kolektivne mobilizacije u ovim
problematicnim godinama. U svijetu globalnih tokova bogatstva, moCi i
imidza, potraga za identitetom, kolektivnim ili individualnim, pripisanim
iii konstruiranim, postaje temeljnim izvorom drustvenog smisla. To nije
novi trend s obzirom nato da je identitet, a pogotovo religiozni i etnicki
identitet, bio u samom korijenu smisla jos od pocetaka ljudskog drustva.
lpak, identitet postaje glavni, a ponekad i jedini izvor smisla u povijesnom
razdoblju koje obiljezavaju opca razgradnja organizacija, gubitak legitimi-
teta institucija, nestajanje glavnih drustvenih pokreta i prolazni kulturni
izrazaji. Ljudi u sve vecoj mjeri organiziraju svoj smisao oko onaga sto je-
su, iii misle da jesu, a ne oko onoga sto rade. U meduvremenu, s druge
strane, globalne mreze instrumentalnih razmjena selektivno ukljucuju i
iskljucuju pojedince, skupine, regije, pa cak i drzave, ovisno o njihovoj re-
levantnosti za postizanje ciljeva obradenih putem mreze, u neprekidnom
toku strateskih odluka. Iz toga slijedi temeljna podijeljenost izmedu ap-
straktnoga, univerzalnog instrumentalizma i povijesno ukorijenjenih,
partikularistickih identiteta. Nasa su drustva u sve vecoj mjeri struk-
turirana oko bipolarne suprotnosti Mreze i Sebstva.
U takvu stanju strukturalne shizofrenije izmedu funkcije i smisla, ob-
rasci socijalne komunikacije podnose sve veCi stres. A kad se komunika-
cija prekine, kada vise ne postoji, pa cak niti u obliku komunikacije suko-
ba (sto je slucaj kod drustvenih nemira iii politickog suprotstavljanja),
drustvene skupine i pojedinci medusobno se udaljavaju te dozivljavaju
drugoga kao stranca, as vremenom kao prijetnju. Tim se procesom siri
drustvena podijeljenost jer identiteti u sve vecoj mjeri postaju specificni
i sve tezi da ih se podijeli s drugima. Informacijsko drustvo, u svojemu
globalnom iskazivanju, takoder je svijet u kojemu zive Aum Shinrikyo,
Americka milicija, svijet islamskihlkrscanskih teokratskih ambicija, te
reciprocni genocid Hutua!I'utsija.
Uznemireni rasponom i opsegom povijesne promjene, kultura i misao
nasega vremena cesto govore o novomu tisuc1jecu. Proroci tehnologije
propovijedaju novo doba ekstrapolacijom jedva shvacene logike racunala
i DNK na drustvene trendove i organizaciju. Postmoderna kultura i teo-
rija slave kraj povijesti, pa u neku ruku i kraj Razuma, odricuCi se nase
sposobnosti razumijevanja i pronalazenja smisla, cak i besmisla. Pri to-
me je presutna pretpostavka prihvacanje potpune individualizacije pona-
39
sanja i nemoCi drustva da upravlja svojom sudbinom.
Projekt oblikovan ovom knjigom pliva protiv struja razaranja i proti-
vi se razlicitim oblicima intelektualnoga nihilizma, drustvenoga skepti-
cizma i politickoga cinizma. Vjerujem u racionalnost i moguenost poziva-
nja na razum, bez stovanja njegove bozice. Vjerujem u moguenost smisle-
noga drustvenog djelovanja i transformativne politike, pri cemu nije
neophodno otploviti prema smrtonosnim brzacima apsolutnih utopija.
Vjerujem u oslobadajueu moe identiteta, bez prihvaeanja potrebe za nje-
govom individualizacijom ili zarobljavanjem fundamentalizmom. Predla-
zem hipotezu prema kojoj su svi glavni trendovi promjene koji cine nas
novi, zbunjujuCi svijet povezani i smatram da mozemo odgonetnuti njihov
medusobni odnos. Da, vjerujem, bez obzira na staru tradiciju ponekad
tragicnih intelektualnih pogresaka, da su promatranje, analiziranje i teo-
retiziranje naCin na koji se moze pomoei u izgradnji drukCijega, boljeg
svijeta. To se ne postize davanjem odgovora koji ee biti specificni za sva-
ko drustvo i koje ce pronaCi sami drustveni sudionici, vee postavljanjem
nekih bitnih pitanja. Ova bi knjiga zeljela biti skroman doprinos neop-
hodno kolektivnom, analitickom pothvatu, koji se vee dogada na mnogim
horizontima, usmjerenom k razumijevanju nasega novog svijeta na teme-
lju dostupnih dokaza i usmjerene istrazivacke teorije.
Kako bismo napravili preliminarne korake u tom smjeru, moramo oz-
biljno shvatiti tehnologiju, koristeCi se njome kao polaznom tockom ovog
istrazivanja; trebali bismo locirati ovaj proces revolucionarne tehnoloske
promjene u drustvenom kontekstu u kojemu se zbiva i koji ga oblikuje; i
trebali bismo imati na umu pri ocrtavanju nove povijesti da je potraga za
identitetom moena koliko i tehno-ekonomska promjena. Tada, nakon sto
kazemo te rijeCi, uputit eemo se na nase intelektualno putovanje, prateCi
plan puta koji ee nas provesti kroz brojna podrucja i koji prolazi kroz ne-
koliko kultura i institucionalnih konteksta, s obzirom nato da razumije-
vanje globalne transformacije zahtijeva globalnu perspektivu koliko je
god to moguee zbog oeiglednih ogranicenja autorova iskustva i znanja.
Tehnologija, drustvo i povijesna promjena
Zato sto je toliko prisutna u cjelokupnom podrucju ljudske aktivnosti,
revolucija informacijske tehnologije bit ee uvodna tocka prilikom ana-
lize kompleksnosti nove ekonomije, drustva i kulture u nastajanju. Taj
metodoloski izbor ne znaCi da se novi drustveni oblici i procesi javljaju
kao posljedica tehnoloske promjene. Naravno da tehnologija ne odre-
40
duje drustvo,
1
niti drustvo zacrtava put tehnoloske promjene, huduCi
da se mnogohrojni faktori, ukljucujuCi individualnu inventivnost i po-
duzetnistvo, mijesaju u proces znanstvenog istrazivanja, tehnoloske
inovacije i drustvene primjene, pa konacni rezultat ovisi o slozenu oh-
rascu interakcije.
2
Dapace, dilema tehnoloskoga determinizma vjero-
jatno je lazni prohlem,
3
jer tehnologija jest drustvo, a drustvo sene mo-
ze shvatiti niti prikazati hez svojih tehnoloskih alata.
4
Stoga, kada se
1970-ih, prvenstveno u Sjedinjenim AmeriCkim Ddavama (vidi poglav-
lje I.), pocela uspostavljati nova tehnoloska paradigma temeljena na
informacijskoj tehnologiji, radilo se o specificnom dijelu americkoga
drustva koji se u interakciji s glohalnom ekonomijom i svjetskom geo-
politikom poceo materijalizirati u novom nacinu proizvodnje, komuni-
kacije, upravljanja i zivljenja. Cinjenica da se uspostava te paradigme
dogodila u SAD-u, te dohrim dijelom u Kaliforniji, i to 1970-ih, vjero-
jatno je imala znacajne posljedice na ohlike i evoluciju novih informa-
cijskih tehnologija. Na primjer, hez ohzira na kljucnu ulogu vojnoga fi-
nanciranja i trzista u uspostavljanju ranih faza elektronicke industri-
je tijekom razdohlja od 1940-ih do 1960-ih, tehnoloski procvat koji se
dogodio tijekom ranih 1970-ih moze se do odredene mjere povezati s
kulturom slohode, individualne inovacije i poduzetnistva koji su izrasli
iz kulture americkih sveuCilista 1960-ih. To nije hilo povezano u vecoj
mjeri s politikom, s ohzirom na to da je Silikonska dolina hila, i jos uvi-
jek jest, cvrsta utvrda konzervativnih glasaca, te da je veCina inovato-
ra hila metapoliticki orijentirana, vee se odnosilo na drustvene vrijed-
nosti raskida s utvrdenim ohrascima ponasanja unutar drustva kao
cjeline iunutar poslovnoga svijeta. N aglasak koji se stavljao na ureda-
je prilagodene individualnom korisniku, na interaktivnost, na mrezne
sustave te na neumornu potragu za tehnoloskim prohojima, iako se to
nije Cinilo poslovno opravdanim, oeigledno je raskinuo s tadasnjim do-
nekle opreznim tradicijama poslovnoga svijeta. Revolucija informacij-
ske tehnologije polusvjesno
5
je rasprsila sirom materijalne kulture nasih
drustava liheralni duh koji je cvao u pokretima 1960-ih. Cim su se nove
tehnologije prosirile i kad su ih prihvatile razlicite drzave, kulture, or-
1 Vidi zanimljivu raspravu o tome u: Smith i Marx 1994.
2 Tehnologija ne odreduje drustvo: ona ga utjelovljuje. Ali ni drustvo ne odreduje tehno-
logiju: ono se njome koristi. Ta dijalekticka interakcija izmedu drustva i tehnologije
prisutna je u djelima najboljih povjesnicara, poput Fernanda Braudela.
3 Klasicni povjesnicar tehnologije Melvin Kranz berg silovito se borio protiv pogreflne di-
leme tehnoloskoga determinizma. Vidi, na primjer, Kranzbergov (1992.) govor prigo-
dom prihvacanja Nagrade pocasnog clanstva u NASTS-u.
4 Bijker i dr. (1987.)
41
ganizacije i s raznim ciljevima, nastupila je prava eksplozija razliCitih
vrsta aplikacija i koristi koje su jos vise ubrzale tehnolosku inovaciju, te
prosirile njezin raspon i njezine izvore.
6
Jedna ilustracija pomoCi ce nam
shvatiti vaznost nepredvidenih drustvenih posljedica tehnologije.
7
Kao sto je pozna to, Internet je nastao unutar smionog programa koji su
1960-ih osmislili tehnoloski ratnici Agencije naprednih istrazivackih proje-
kata americkog Ministarstva obrane (mitska DARPA) kako bi sprijecili
sovjetsko preuzimanje ili unistenje americkih komunikacija u slucaju nu-
klearnog rata. U odredenoj mjeri to je bio elektronicki ekvivalent Maove
taktike rasprsivanja sila gerile na sirokom podrucju sa svrhom suprotstav-
ljanja neprijateljskoj sili pomocu svestranosti i poznavanja terena. Poslje-
dica je hila mrezna arhitektura koja se, prema zamisli njezinih izumitelja,
ne moze kontrolirati iz jednoga odredenog centra, a sastoji se od tisuca au-
tonomnih racunalnih mreza koje imaju nebrojene naCine povezivanja i zao-
bilaze elektronicke barijere. ARPANET- mreza koju je postavilo Ministar-
stvo obrane Sjedinjenih Americkih Drzava, konacno je postala temeljem
globalne, horizontalne komunikacijske mreze tisuca racunalnih mreza (sto
je opce pozna to racunalno pismenoj eliti koja je imala oko 20 milijuna ko-
risnika sredinom 1990-ih i koja eksponencijalno raste). Tu mrezu sada ko-
riste pojedinci i skupine sirom svijeta za razne svrhe, poprilicno udaljene
od briga izumrloga hladnog rata. Tako je, na primjer, subcomandante Mar-
cos, voda Chiapas zapatista, tijekom svoga bijega u veljaCi 1995. iz dubina
5 Tek se treba napisati fascinantna drustvena povijest vrijednosti i osobnih pogleda ne-
kih od kljucnih inovatora revolucije racunalnih tehnologija koja se dogodila 1970-ih u
Silikonskoj dolini. Medutim, nekoliko pokazatelja naizgled ukazuje na cinjenicu da su
oni namjemo pokusavali ponistiti uCinke centralizirajuCih tehnologija poslovnog svije-
ta, iz vlastitih uvjerenja i zbog trzisne pozicije. Kao dokaz, podsjecam na cuveni rek-
lamni spot tvrtke Apple Computers iz 1984. godine, koji je najavljivao Macintosh raeu-
nalo i bio izravno oprecan Orwellovoj mitologiji Velikog brata kojom se koristio IBM. Sto
se tice protudrustvenoga karaktera mnogih inovatora, podsjetimo se zivotne price ge-
nijalnog Stevea Wozniaka koji je razvio osobna racunala: nakon sto je napustio Apple
jer mu je dosadilo sto se Apple pretvorio u jos jednu multinacionalnu kompaniju, neko-
liko je godina trosio svoje bogatstvo potpomazuci rock sastave koji su muse svidali, pri-
je nego sto je osnovao jos jedno poduzece kako bi razvijao tehnologije u skladu sa svo-
jim ukusom. U jednom trenu, nakon sto je stvorio osobno racunalo, Wozniak je shvatio
da nema nikakvo formalno obrazovanje iz podrucja racunalnih znanosti, pa se upisao
na Kalifomijsko sveuciliste u Berkleyju. Kako bi izbjegao neugodan publicitet, upisao
se pod drugim imenom.
6 Za odabrane dokaze u pogledu varijacija obrazaca sirenja informacijske tehnologije
unutar razliCitih drustvenih i institucionalnih konteksta, vidi, izmedu ostalog, radove:
Guile (1985.); Landau i Rosenberg (1986.); Wang (1994.); Watanuki (1990.); Bianchi et
al. (1988.); Freeman et al. (1991.); Bertazzoni et al. (1984.); Agence de L'lnformatique
(1986.); Castells i dr. (1986.).
7 Za informiranu i opreznu raspravu o odnosima izmedu drustva i tehnologije, vidi: Fisch-
er (1985.).
42
sume Lacandon putem Interneta komunicirao sa svijetom i medijima.
No, ako drustvo ne odreduje tehnologiju, ono moze, prvenstveno posre-
dovanjem drzave, ugusiti njezin razvoj. IIi inace, opet intervencijom drza-
ve, moze zapoceti s ubrzanim procesom tehnoloske modernizacije koja pak
za samo nekoliko godina moze promijeniti sudbinu gospodarstava, vojne
moCi i drustvene dobrobiti. Dapace, sposobnost ili nesposobnost drustva da
ovlada tehnologijom, a pogotovo tehnologijom kojaje od strateske vaznosti
za svako povijesno razdoblje, uvelike oblikuje sudbinu drustva, pa bismo
cak mogli reCi da iako tehnologija sama po sebi ne odreduje povijesnu evo-
luciju i drustvenu promjenu, tehnologija (ili njezin nedostatak) utjelovljuje
kapacitete drustva pomoeu kojih se ova mijenjaju, kao i koristi u koje drus-
tva, uvijek u konfliktnom procesu, odluce uloziti svoj tehnoloski potencijal.
8
Tako, kadaje oko 1400. g. renesansa u Europi posijala intelektualno sje-
me tehnoloske promjene koje ee tri stoljeea poslije upravljati svijetom, Ki-
na je, prema Mokyru,
9
hila tehnoloski najnaprednija civilizacija u svijetu.
Kljucni su se izumi u Kini razvili nekoliko stoljeea prije, pa cak i do tisueu
i pol godina prije u slucaju visokih peei koje su u Kini omoguCile izlijevanje
celika vee 200 g. pr. Kr. Nadalje, Su Sung je 1086. godine izumio prvi vode-
ni sat koji je nadmasivao preciznost mjerenja europskih mehanickih sato-
va istoga doba. Celicni je plug uveden u sestom stoljeeu, a dva stoljeea po-
slije prilagoden uzgoju rize u mokrim poljima. Na podrucju tekstila, vrete-
no se pojavilo istodobno ina Zapadu, prije trinaestog stoljeea, ali je u Kini
napredovalo znatno brze zbog vee uspostavljene tradicije sofisticirane op-
reme za tkanje: tkalacki stanovi za tkanje svile koristili su se vee u razdo-
blju Han. Usvajanje vodene energije dogodilo se istodobno kad i u Europi:
do osmog stoljeea Kinezi su se sluzili hidraulicnim cekiCima, a 1280. godine
doslo je do opeeg sirenja vertikalnoga vodenog kotaca. Kineskim je
brodovima putovanje oceanom znatno prije bilo lakse nego europskim:
kompasje izmisljen oko 960. godine, a njihove su dzunke potkraj cetrnaes-
toga stoljeea bile najnapredniji brodovi koji su omogueavali dugotrajna pu-
tovanja morem. U vojnom pogledu, osim sto su izumili barut, Kinezi su raz-
vili i kemijsku industriju koja ih je opskrbljivala moenim eksplozivima, a
samostrel i katapult u kineskoj su se vojsci koristili pet stoljeca prije nego
u Europi. N a podrucju medicine su tehnike poput akupunkture postizale
izvanredne rezultate koji su tek odnedavno opee prepoznati. I, naravno, pr-
va revolucija obrade informacije hila je kineska: papir i tisak kineski su
8 Vidi analize predstavljene u: Castells (1988.b); takoder: Webster (1991.).
9 Moja se rasprava o prekinutom tehnoloskom razvoju Kine prvenstveno oslanja s jedne
strane na izvanredno poglavlje Joela Mokyra (1990.: 209-38); a s druge, na kontrover-
znu knjigu s izrazito mnogo uvida, Qian (1985.).
43
izumi. Papir se u Kini pojavio tisucu godina prije nego na Zapadu, a tiska-
nje je vjerojatno zapocelo potkraj sedmoga stoljeca. Kao sto Jones pise: "Ki-
na je dosla izrazito blizu industrijalizacije u cetrnaestom stoljecu."
10
To sto
nije, promijenilo je povijest svijeta. Kada su 1842. godine opijumski ratovi
doveli do kolonijalnih nameta Britanije, Kina je, prekasno, shvatila da izo-
lacija ne moze stititi Srednje kraljevstvo od zlih posljedica tehnoloske infe-
riornosti. Nakon toga, Kini je trebalo Citavo stoljece da se pocne oporavlja-
ti od takvih katastrofalnih skretanja sa svoga povijesnog puta.
Objasnjenja takva zacudujuceg povijesnog zbivanja brojna sui protur-
jecna. U ovom uvodu nema mjesta za slozenost takve rasprave. Ali nate-
melju istrazivanja i analiza koje su proveli Needham,
11
Qian,
12
Jones
13
i
Mokyr,
14
moze se predloziti tumacenje koje ce nam nacelno pomoCi shva-
titi interakciju izmedu drustva, povijesti i tehnologije. Nairne, veCina
pretpostavki o kulturnim razlikama (pa cak i onih bez ocigledno rasistic-
kih prizvuka) ne uspijeva objasniti razliku, kako istice Mokyr, ne izmedu
Kine i Europe, vee izmedu Kine 1300-ih i Kine 1800-ih. Zasto su kultura
i kraljevstvo koji su tisucama godina tehnoloski vodili svijet, odjednom
postali tehnoloski stagnantni, i to bas u trenutku kad je Europa zakora-
cila u doba otkrica, te potom u doba industrijske revolucije?
Needham je predlozio objasnjenje kako je kineska kultura hila skloni-
ja skladnom odnosu izmedu covjeka i prirode nego zapadne vrijednosti,
sto se moglo ugroziti brzom tehnoloskom inovacijom. N adalje, on se pro-
tivi zapadnim kriterijima kojima se koristi za mjerenje tehnoloskog raz-
voja. Medutim, taj kulturni naglasak stavljen na cjelovit pristup razvoju
tisucama godina nije ogranicavao tehnoloski razvoj, niti zaustavio ekolos-
ko propadanje uzrokovano sustavima navodnjavanja u juznoj Kini, kada
je ocuvanje prirode bilo podredeno poljoprivrednoj proizvodnji kako bi se
prehranilo rastuce stanovnistvo. Zapravo, Wen-yuan Qian u svojoj snaz-
noj knjizi, iako iskazuje divljenje Needhamovu kolosalnom zivotnom dje-
lu, prigovara njegovu donekle pretjeranom entuzijazmu u pogledu postig-
nuca tradicionalne kineske tehnologije. Qian poziva na pazljivije analitic-
ko povezivanje razvoja kineskih znanosti i obiljezja kineske civilizacije
kojom upravlja dinamika drzave. Mokyr takoder smatra da je drzava
kljucni faktor pri objasnjavanju kineske tehnoloske retardacije u moder-
nim vremenima. Objasnjenje se moze ponuditi u tri koraka: tehnoloska je
10 Jones (1981.), citira Mokyr (1900.: 219)
11 Needham (1954-:88, 1969., 1981.)
12 Qian (1985.)
13 Jones (1988.)
14 Mokyr (1990.)
44
PREDGOVOR MREZA I SEBSTVO
inovacija hila stoljeCima nacelno u rukama drzave; nakon 1400. godine
kineska je drzava pod dinastijama Ming i Qing izguhila in teres za tehno-
loskom inovacijom; a kulturna i drustvena elita, djelomicno zhog svoje
predanosti sluzenja ddavi, usmjerila se na umjetnost, drustvene znanos-
ti i vlastitu promociju vis-a-vis imperijalne hirokracije. Tako se uloga dr-
zave i promjenljiva orijentacija drzavne politike cine kljucnima. Zasto hi
ddava, koja je hila najveCi inzenjer hidraulike u povijesti i koja je jos u
razdohlju Han uspostavila sustav agrikulturnog prosirenja sa svrhom
unapredenja agrikulturne produktivnosti, odjednom postala ohuzdana u
pogledu tehnoloske inovacije, cak zahranjujuci geografska istrazivanja i
napustajuCi izgradnju velikih hrodova do 1430. godine? Ocigledni hi od-
govor hio da se nije radilo o istoj drzavi; ne samo zato sto se radilo o raz-
licitim dinastijama, vee i zato sto je hirokratska klasa hivala sve duhlje
uvucena u administraciju u vise nego dugom razdohlju neosporne domi-
nacije.
Prema Mokyru, cini se da je prevladavajuci faktor za tehnoloski kon-
zervatizam hio strah vladara od potencijalno uznemirujuCih ucinaka
tehnoloske promjene na drustvenu stahilnost. Brojne su sile onemoguca-
vale sirenje tehnologije u Kini, kao i u drugim drustvima, a posehice
gradski cehovi. Birokrati zadovoljni statusom quo hili su zahrinuti mo-
gucnoscu pokretanja drustvenih sukoha koji hi se mogli stopiti s ostalim
izvorima latentne opozicije u drustvu koje je hilo pod kontrolom nekoli-
ko stoljeca. Cak su i prosvijetljeni Manchu despoti osamnaestog stolje-
ca, K'ang Chi i Ch'ien Lung, usmjerili svoje napore pacifikaciji i redu, ra-
dije nego razvoju novih dogadaja. Protivno tome, istrazivanje i kontakti
sa strancima, izvan granica kontrolirane trgovine i nahave oruzja, smat-
rali su se u najholjem slucaju nepozeljnim, au najgorem prijeteCim, s oh-
zirom na neizvjesnost koju su ukljuCivali. Birokratska drzava hez vanj-
skih podrazaja i s unutarnjim ogranicenjima tehnoloske modernizacije
izahrala je opreznu neutralnost, zaustavljajuCi na taj nacin tehnolosku
putanju koju je Kina slijedila stoljeCima, ako ne i tisuCljeCima, upravo
pod vodstvom drzave. Rasprava o faktorima koji su se nalazili u osnovi
dinamike kineske drzave pod dinastijama Ming i Qing ocigledno je izvan
dosega ove knjige. Za nase istrazivacke svrhe hitne su dvije pouke izve-
dene iz ovoga temeljnog iskustva prekinutoga tehnoloskog razvoja: s jed-
ne strane, kao sto se moze vidjeti iz povijesti u Kini i drugdje, drzava mo-
ze hiti vodeca sila tehnoloske inovacije; s druge strane, upravo zhog to-
ga, kada drzava izguhi interes za tehnoloski napredak, ili ga vise ne mo-
ze odrzavati, staticni model inovacije vodi do stagnacije zhog sterilizaci-
je autonomne inovativne energije drustva usmjerene stvaranju i primje-
ni tehnologije. Cinjenica da je kineska ddava hila u stanju nekoliko sto-
45
ljeca poslije ponovno izgraditi naprednu tehnolosku osnovu, s nuklear-
nom tehnologijom, raketama, lansiranjem satelita i elektronikom,
15
po-
novno upucuje na prazninu pretezito kulturnoga tumacenja tehnoloskog
razvoja i zaostajanja: ista kultura moze stvoriti vrlo razliCite tehnoloske
putanje, ovisno o obrascu odnosa izmedu drzave i drustva. Medutim, is-
kljuciva ovisnost o ddavi ima svoju cijenu, a cijena je za Kinu bila reta-
rdacija, glad, epidemije, kolonijalna dominacija i gradanski rat, sve do
sredine dvadesetoga stoljeca.
Vrlo se slicna, moderna prica moze ispricati te ce se i ispricati u ovoj
knjizi (svezak III.), o nesposobnosti sovjetskoga etatizma spram revoluci-
je informacijske tehnologije, sto je za posljedicu imalo smanjenje proiz-
vodnoga kapaciteta i narusavanje vojne moCi. Ipak, ne bismo smjeli ideo-
loski zakljuciti kako je svako mijesanje drzave kontraproduktivno u od-
nosu na tehnoloski razvoj, upustajuCi se u stovanje nesputanoga, pojedi-
nacnog poduzetnistva. Naravno, Japanje upravo suprotan primjer, u us-
poredbi s kineskim povijesnim iskustvom i u usporedbi s nesposobnoscu
sovjetske drzave da se prilagodi revoluciji informacijske tehnologije pok-
renutoj u Americi.
Povijesno gledano, Japan je prosao kroz povijesno razdoblje jos vece
izolacije od Kine, za vrijeme sogunata Tokugawa (uspostavljenog 1603.
godine), izmedu 1636. i 1853., tocno u doba kriticnog razdoblja nastaja-
nja industrijskog sustava na zapadnoj hemisferi. Tako je 1635. godine
zabranjena gradnja brodova od preko 50 tona, a sve su japanske luke
osim Nagasakija zatvorene za strance, pri cemu je trgovina bila ograni-
cena na Kinu, Koreju i Nizozemsku, iako su pocetkom 17. stoljeca japan-
ski trgovci trgovali sirom istocne i jugoistocne Azije koristeci se moder-
nim brodovima koji su dostizali do 700 tona.
16
Tehnoloska inovacija nije
bila posvemasnja tijekom tih dvaju stoljeca, pa je endogena inovacija
omogucila Japanu da nastavi s promjenom brze od Kine.
17
No, zato stoje
tehnoloska razina Japana bila niza od one u Kini, do sredine devetnaes-
toga stoljeca kurobune (crni brodovi) komodora Perryja mogli su namet-
nuti trgovinske i diplomatske odnose zemlji koja znacajno kasni za za-
padnom tehnologijom. Medutim, cim je 1868. godine I shin Meiji (restau-
racija Meiji) stvorila politicke uvjete za odlucnu modernizaciju pod vod-
stvom drzave,
18
Japanje u vrlo kratkom vremenu izrazito brzo napredo-
vao u pogledu napredne tehnologije.
19
Kao znacajne ilustracije, zbog nje-
zine trenutne strateske vaznosti, prisjetimo se ukratko izvanrednog raz-
15 Wang (1993.)
16 Chida i Davies (1990.)
17 Ito (1993.)
46
PREDGOVORMREtAISEBSTVO
voja primjene elektrotehnike i komunikacija u Japanu u posljednjoj cet-
vrtini devetnaestog stoljeca.
20
Prvi odjel elektrotehnike u svijetu osno-
van je 1873. godine u novoosnovanom Imperial College of Engineering u
Tokiju, pod vodstvom dekana koledza, Henryja Dyera, skotskog inzenje-
ra mehanike. Izmedu 1887. i 1892. godine, vodeCi akademik na podruc-
ju elektricnog inzenjeringa, William Ayrton, bio je pozvan da predaje na
koledzu, jer je bio kljucan za sirenje znanja novoj generaciji japanskih
inzenjera. Tako je do kraja stoljeca Telegrafski biro bio u stanju zamije-
niti strance u svim svojim tehnickim odjelima. Prebacivanje tehnologije
sa Zapada nastojalo se postiCi na vise nacina. Godine 1873. Strojarska
radionica Telegrafskog biroa poslala je japanskog urara, Tanaku Seisu-
kea, na Medunarodnu izlozbu strojeva u Becu kako bi prikupio informa-
cije o strojevima. Otprilike deset godina poslije, svi su strojevi u Birou
bilijapanske izrade. Na temelju te tehnologije, Tanaka Daikichije 1882.
godine osnovao tvornicu na elektricni pogon, Shibaura Works, koja je,
nakon sto ju je preuzeo Mitsui, postala Toshiba. Inzenjeri su bili poslani
u Europu i Ameriku, a Western Electric je dobio dopustenje da proizvo-
di i prodaje svoje proizvode u Japanu 1899., u zajednickom ulaganju sja-
panskim industrijalcima: ime kompanije bilo je NEC. S takvom tehno-
loskom bazom Japan je punom brzinom kroeio u doba elektronike i ko-
munikacije prije 1914. godine: do 1914. ukupna proizvodnja energije do-
segla je 1.555.000 kw/sat, a 3000 telefonskih ureda prenosilo je oko mi-
lijardu poruka godisnje. Doista je simbolicno da je komodor Perry 1857.
godine poklonio Shogunu set americkih telegrafskih uredaja, koji do ta-
da nisu bili videni u Japanu: prva telegrafska linija postavljenaje 1869.
godine, a deset godina poslije Japan je bio povezan s cijelim svijetom
preko transkontinentalne informacijske mreze, preko Sibira. Mrezom je
upravljao Great Northern Telegraph Co., pod zajednickom upravom za-
padnih i japanskih inzenjera, a poruke su se slale i na engleskom i na
japanskom.
18 Nekoliko uvazenih japanskih ucenih ljudi smatra, s cime bih se slozio, da je najbolje
zapadnjacko tumacenje Meiji restauracije i drustvenih korijenajapanske modernizaci-
je Normanovo (1940.). Djelo je prevedno na japanski i vrlo je Citano na japanskim
sveuCilistima. lzvanrednog povjesmcara obrazovanog na Cambridgeu i Harvardu, pri-
je nego sto se prikljuCio kanadskoJ diplomatskoj misiji, Normana je Karl Wittfogel
1950-ih prijavio kao komunista McCarthyjevu odboru pri Senatu, te ga podvrgnuo nep-
rekidnom pritisku zapadnih obavjestajnih sluzbi. Nakon sto je postao kanadski amba-
sador u Egiptu, pocinio je samoubojstvo 1957. godine. Za doprinose toga vrhunskog
ucenjaka razumijevanju japanske drzave, vidi: Dower (1975.); drukcije motriste moze-
te naCi u: Beasley (1988.)
19 Matsumoto i Sinclair (1994.); Kamatani (1988.)
20 Uchida (1991.)
47
Danas je svima poznata prica kako je Japan postao jedan od glavnih
igraca na svjetskoj sceni u podrucju industrija informacijske tehnologije
u posljednjoj cetvrtini dvadesetog stoljeca, pod strateskim vodstvom dr-
zave, pace u nasoj raspravi biti kao takva i pretpostavljena.
21
Ono sto je
bitno za ovdje predstavljene ideje jest da se to dogodilo istodobno kad i in-
dustrijska i znanstvena velesila, Sovjetski Savez, nije uspjela obaviti tu
temeljnu tehnolosku tranziciju. Ocigledno je, kao sto prethodni podsjet-
nik pokazuje, da se japanski tehnoloski razvoj od 1960. godine nije dogo-
dio u povijesnom vakuumu, vee je bio ukorijenjen u desetljeCima staru
tradiciju uspjesnoga inzenjeringa. Za potrebe ove analize potrebno je
naglasiti koliko su dramaticno razliCite rezultate imale intervencija dr-
zave (ili njezina odsutnost) u slucajevima Kine i Sovjetskog Saveza, u us-
poredbi s Japanom u razdoblju Meiji, kao i u razdoblju nakon Drugoga
svjetskog rata. Karakteristike su japanske drzave u korijenima oba pro-
cesa modernizacije i razvoja poznate, kako za !shin Meiji,
22
tako i za suv-
remenu razvojnu drzavu,
23
a njihova bi nas prezentacija suvise uda1ji1a
od sredisnje tocke ovih uvodnih razmisljanja. Za razumijevanje odnosa
izmedu tehnologije i drustva mora se shvatiti da je uloga drzave, koja us-
porava, oslobada ili predvodi tehnolosku inovaciju, kljucan faktor u
ukupnom procesu, jer izrazava i organizira drustvene i kulturne sile ko-
je prevladavaju u odredenom vremenu i prostoru. Tehnologija dobrim di-
jelom izrazava sposobnost drustva da se uzdigne do tehnoloskog umijeca
posredovanjem drustvenih institucija, ukljucujuci i drzavu. Povijesni pro-
ces kroz koji se zbiva takav razvoj proizvodnih snaga, oznacava obiljezja
tehnologije i njezina upletanja u drustvene odnose.
lsto vrijedi i za tekucu tehnolosku revoluciju. Ona nije slucajno nasta-
la i prosirila se u povijesnom razdoblju globalne restrukturacije kapita-
lizma, kojemu je sluzila kao kljucni alat. Stoga, novo drustvo koje izvire
iz takvog procesa promjene istodobno je kapitalisticko i informacijsko, ia-
ko u razliCitim zemljama donosi znacajne povijesne varijacije, ovisno o
njihovoj povijesti, kulturi, institucijama i njihovu specificnom odnosu
spram globalnoga kapitalizma i informacijske tehnologije.
21 Ito (1994.); Japanski centar za procesiranje informacija (1994.); za zapadnu perspekti-
vu, vidi: Forester (1993.)
22 Vidi: Norman (1940.) i Dower (1975.); vidi takoder: Allen (1981.)
23 Johnson (1995.)
48
PREDGOVORMREZAISEBSTVO
Informacionalizam, industrijalizam, kapitalizam,
etatizam: naCini razvoja i naCini proizvodnje
Revolucija informacijske tehnologije bila je kljucna kako bi omoguCila te-
meljni proces restrukturacije kapitalistickoga sustava nakon 1980. godine.
U tom se procesu i oblikovala sama tehnoloska revolucija, u svom razvoju
i manifestaciji, pod utjecajem logike i interesa razvijenoga kapitalizma,
iako ju izrazi tih in teresa nikada nisu mogli ograniCiti. Alternativni sustav
drustvene organizacije prisutan u nasemu povijesnom razdoblju, etatizam,
takoder je pokusao ponovno definirati naCine postizanja svojih struktural-
nih ciljeva, cuvajuCi pritom bit tih ciljeva: to je smisao restrukturacije (ili
perestrojke, na ruskom). No sovjetski je etatizam propao pri pokusaju, ito
do te mjere da se urusio citav sustav, uvelike zahvaljujuCi nesposobnosti
etatizma da prihvati i iskoristi nacela informacionalizma utjelovljena u no-
vim informacijskim tehnologijama, sto cu objasniti u ovoj knjizi (svezak
III.) na temelju empirijske analize. Izgleda da je kineski etatizam bio us-
pjesan jer se prebacio s etatizma na kapitalizam kojim upravlja drzava i
integraciju u globalne ekonomske mreze, time nalikujuCi vise na razvojne
drzavne modele kapitalizma istocne Azije nego na "socijalizam s kineskim
karakteristikama" sluzbene ideologije,
24
sto cu takoder pokusati objasniti u
svesku III. Ipak, vrlo je vjerojatno da ce proces transformacije u Kini proCi
kroz znacajne politicke sukobe i institucionalne promjene u nadolazeCim
godinama. Pad etatizma (uz rijetke iznimke, kao sto su na primjer Vijet-
nam, Sjeverna Koreja i Kuba, koje su, doduse, u procesu povezivanja s glo-
balnim kapitalizmom) uspostavio je blizak odnos izmedu novoga, globalnog
kapitalistickog sustava oblikovana njegovom razmjerno uspjesnom peres-
trojkom i pojave informacionalizma kao novoga materijala, tehnoloske as-
nove ekonomske aktivnosti i drustvene organizacije. No, ta su dva procesa
(kapitalisticka restrukturacija i uspon informacionalizma) razliCiti, a nji-
hova se interakcija moze shvatiti samo ako ih analiticki razdvojimo. U
ovom trenu uvodne prezentacije temeljnih ideja knjige, cini mi se neophod-
nim predloziti neke teoretske distinkcije i definicije u pogledu kapitalizma,
etatizma, industrijalizma i informacionalizma.
U teorijama postindustrijalizma i informacionalizma, pocevsi od kla-
sicnih djela Alaina Tourainea
25
i Daniela Bella,
26
dobro je uspostavljena
teorija koja ustanovljuje razlike izmedu razdoblja prije industrijalizma,
.
24 Nolan i Furen (1990.); Hsing (1996.)
25 Touraine (1969.)
26 Bell (1973.). Svi su citati iz izdanja 1976., koje sadrZi i novi, opsezni "Uvod 1976."
49
industrijalizma i informacionalizma (iii postindustrijalizma) na os razli-
Citu od one koja se suprotstavlja kapitalizmu i etatizmu (ili kolektivizmu,
prema Bellovoj terminologiji). Iako se drustva mogu opisati pomoeu tih
dviju osi (tako da imamo industrijski etatizam, industrijski kapitalizam,
itd.), za razumijevanje drustvene dinamike neophodno je analiticki odvo-
jiti i empirijski povezati naCin proizvodnje (kapitalizam, etatizam) i na-
Cin razvoja (industrijalizam, informacionalizam). Kako bismo te dvije dis-
tinkcije teoretski zasnovali i time poduprli specificne analize prikazane u
ovoj knjizi, neophodno je provesti Citatelja u nekoliko odlomaka kroz do-
nekle nepristupacne domene socioloske teorije.
Ova knjiga proucava pojavljivanje nove drustvene strukture, manifes-
tirane kroz razlicite oblike, ovisno o razliCitosti kultura i institucija sirom
planeta. Ta nova drustvena struktura povezana je s pojavom novoga na-
cina razvoja, informacionalizma, povijesno oblikovana restrukturacijom
kapitalistickog naCina proizvodnje potkraj dvadesetoga stoljeea.
Teoretsko glediste koje se nalazi u osnovi ovog pristupa pretpostavlja
da su drustva organizirana oko ljudskih procesa strukturiranih povijes-
no odredenim odnosima proizvodnje, iskustva i moci. Proizvodnja je dje-
lovanje covjecanstva na materiju (prirodu) sa svrhom izvlacenja koristi iz
njezina prisvajanja i transformacije, cime se dobiva proizvod koji se dje-
lomicno (i nejednako) konzumira, pri cemu se visak akumulira kako bi se
mogao investirati, ovisno o razlicitim drustveno odredenim ciljevima. Is-
kustvo je djelovanje ljudi na sebe same, odredeno interakcijom izmedu
njihovih bioloskih i kulturnih identiteta, u odnosu na njihovo drustveno
i prirodno okruzenje. Ono je strukturirano oko beskrajne potrage za ispu-
njenjem ljudskih potreba i zelja. Moe je onaj odnos izmedu ljudi koji na
temelju proizvodnje i iskustva nameee volju jednih ljudi drugima poten-
cijalnom ili aktualnom primjenom fizickog ili simbolickog nasilja. Drus-
tvene institucije izgradene su kako bi provodile odnose moCi koji postoje
u svakomu povijesnom razdoblju, ukljucujuCi nadzor, ogranicenja i drus-
tvene ugovore postignute kroz borbe za moe.
Proizvodnja je organizirana kroz klasne odnose koji definiraju proces
kroz koji neki ljudi, ovisno o njihovu polozaju u procesu proizvodnje, od-
lucuju o podjeli i upotrebi proizvoda u odnosu na potrosnju i investiciju.
Iskustvo je strukturirano oko odnosa spolova i seksualnosti, povijesno or-
ganiziranih oko obitelji, a dosad obiljezenih dominacijom muskaraca nad
zenama. Obiteljski odnosi i seksualnost oblikuju licnost i uokviruju sim-
bolicku interakciju.
Moe se temelji na drzavi i njezinu institucionaliziranom monopolu na-
silja, iako se ono sto Foucault naziva mikrofizikom moCi, utjelovljuje u in-
stitucijama i organizacijama, rasprsuje kroz cijelo drustvo, od radnih
50
mjesta do bolnica, zatvarajuCi ljude u uzak okvir sluzbenih duznosti i ne-
formalnih agresija.
Simbolicka komunikacija izmedu ljudi, zatim odnos izmedu ljudi i pri-
rode, kristaliziraju se kroz povijest stvarajuCi kulture i kolektivne identi-
tete, na temelju proizvodnje (s njezinim sastavnim dijelom, potrosnjom),
te iskustva i moCi.
Proizvodnjaje drustveno slozen proces,jer se svaki od njezinih eleme-
nata unutarnje razlikuje. Tako covjecanstvo kao kolektivni proizvodac
ukljucuje i radnu snagu i organizatore proizvodnje, a radna je snaga pak
vrlo razlicita i raslojena prema ulozi svakog radnika u procesu proizvod-
nje. Materija ukljucuje prirodu, prirodu koju covjek mijenja, prirodu ko-
ju covjek stvara, te samu ljudsku prirodu, pri cemu nas rad povijesti pri-
siljava da se odmaknemo od klasicne razlike izmedu covjecanstva i priro-
de, s obzirom na to da su tisuc1jeca ljudskoga djelovanja ukljucila prirod-
no okruzenje u drustvo, sto nas materijalno i simbolicki Cini nerazdvoj-
nim dijelom tog okruzenja. Odnos izmedu radne snage i materije u pro-
cesu rada ukljucuje uporabu proizvodnih sredstava nad materijom nate-
melju energije, znanja i informacije. Tehnologijaje specifican oblik tog od-
nosa.
Proizvod procesa proizvodnje drustveno se upotrebljava na dva naCi-
na: kao potrosnja i kao visak. Drustvene strukture su u interakciji s
proizvodnim procesom time sto odreduju pravila prisvajanja, distribucije
i upotrebe viska. Ta pravila sacinjavaju nacine proizvodnje, ovi pak defi-
niraju drustvene odnose proizvodnje, odredujuCi postojanje drustvenih
klasa koje se kao takve uspostavljaju povijesnom praksom. Strukturalno
nacelo prema kojemu se visak prisvaja i nadzire, obiljezava naCin proiz-
vodnje. U dvadesetom smo stoljecu u nacelu zivjeli s dva prevladavajuca
naCina proizvodnje: kapitalizmom i etatizmom. U kapitalizmu su razdva-
janje proizvodaca i njihovih sredstava proizvodnje, komodifikacija pitanje
identiteta kapitalisticke klase stvar drustvenog istrazivanja u svakomu
pojedinom povijesnom kontekstu, a ne neka apstraktna kategorija. U eta-
tizmu se nadzor viska nalazi izvan ekonomske sfere: u rukama onih koji
imaju moe u drzavi- nazovimo ih aparatciki ili ling-dao. Kapitalizam je
orijentiran na profit, tj. na povecanje viska koji kapital prisvaja na teme-
lju privatnog nadzora nad sredstvima proizvodnje i cirkulacije. Etatizam
je (bio?) orijentiran na maksimizaciju mod, tj. na povecanje vojnog i ideo-
loskoga kapaciteta politickog aparata sa svrhom nametanja ciljeva ve-
cem broju ljudi, i to na dubljim razinama njihove svijesti.
Drustveni odnosi proizvodnje, pa tako i nacin proizvodnje, odreduju
prisvajanje i upotrebu viska. Razina tog viska je odvojeno, no ipak kljuc-
no pitanje, a ona se odreduje produktivnoscu odredenoga proizvodnog
51
procesa, tj. odnosom izmedu vrijednosti svake jedinice outputa i vrijed-
nosti svake jedinice inputa. Sami proizvodni procesi ovisni su o odnosu
izmedu rada i materije, u funkciji upotrebe proizvodnih sredstava pomo-
cu primjene energije i znanja. Taj proces obiljezavaju tehnicki odnosi
proizvodnje koji odreduju naein razvoja. Tako su nacini razvoja tehnolos-
ka uredenja putem kojih rad djeluje na materiju kako bi stvorio proizvod,
konacno odredujuci razinu i kvalitetu viska. Svaki nacin razvoja odreden
je elementom koji je kljucan za odrzavanje produktivnosti u proizvodnom
procesu. Tako u poljoprivrednom naCinu razvoja izvor povecanja viska
proizlazi iz kvantitativnoga povecanja radne snage i prirodnih resursa
(posebice zemlje) u proizvodnom procesu, kao i iz prirodne obdarenosti
tih resursa. Kod industrijskoga naCina razvoja glavni se izvor produktiv-
nosti nalazi u uvodenju novih izvora energije i u sposobnosti decentrali-
zacije upotrebe energije sirom procesa proizvodnje i cirkulacije. U novo-
me, informacijskom naCinu razvoja, izvor produktivnosti nalazi se u teh-
nologiji stvaranja znanja, obrade informacija i komunikacije simbola.
Znanje i informacija uvijek su kljucni elementi u svim naCinima razvoja
jer se proces proizvodnje uvijek temelji na odredenoj razini znanja i na
obradi informacija.
27
No ono sto je posebno kod informacijskog nacina
razvojajest djelovanje znanja na samo znanje kao glavni izvor produktiv-
nosti (vidi poglavlje 2). Obrada informacija usmjerena je na poboljsanje
tehnologije obrada informacija sa svrhom povecanja produktivnosti, unu-
tar virtuoznog kruga interakcije izmedu izvora tehnologije temeljenih na
znanju i primjene tehnologije na unapredivanje generiranja znanja i ob-
rade informacija: upravo zato, priklanjajuCi se modi, taj nacin razvoja na-
zivam informacijskim, ciji su sastavni dijelovi pojava nove tehnoloske pa-
radigme temeljene na informacijskoj tehnologiji (vidi poglavlje 1).
Svaki nacin razvoja takoder ima strukturalno odredeno nacelo izved-
be oko kojeg se organiziraju tehnoloski procesi: industrijalizam je orijen-
tiran na ekonomski rast, tj. na maksimizaciju proizvodnje; informaciona-
lizamje usmjeren na tehnoloski razvoj, tj. prema sakupljanju znanja i vi-
27 Kako bi knjiga hila jasnija, Cini mi se neophodnim dati defmiciju znanja i informacije,
iako takva intelektualno zadovoljavajuca gesta uvodi u raspravu odredenu dozu proiz-
voljnosti, sto dobro znaju drustveni znanstvenici koji su se hrvali s tim pitanjem. Ne
mogu naCi dobar razlog za razvijanje definicije znanja koju je dao Daniel Bell (1973:
175): "Znanje: skup organiziranih izjava o Cinjenicama ili idejama koji predstavlja pro-
misljeni sud ili rezultat eksperimenta, koji se drugima prenosi putem nekog medija ko-
munikacije u nekom sustavnom obliku." Sto se tice informacije, neki priznati autori na
tom podrucju, kao sto je Machlup, definiraju informaciju jednostavno kao komunikaci-
ju znanja (vidi: Machlup 1962.: 15). Medutim, to je zbog toga sto se Machlupova defini-
cija znanja Cini pretjerano sirokom, kao sto argumentira Bell. Stoga bih pridruzio i
operativnu defmiciju informacije koju predlaze Porat u svojemu klasicnom djelu (1977.:
2): "Informacije su organizirani podaci preneseni komunikacijom."
52
PREDGOVOR: MREZA I SEBSTVO
sim razinama slozenosti obrade informacija. Iako vise razine znanja mo-
gu u nacelu uvjetovati vise razine outputa po temeljnoj jedinici inputa, u
informacionalizmu funkciju tehnoloske proizvodnje karakterizira potra-
ga za znanjem i informacijom.
Iako su tehnologija i tehnoloski odnosi proizvodnje organizirani u ob-
rascima koji potjecu od dominantnih sfera drustva (na primjer, proizvod-
ni proces, vojno-industrijski kompleks, itd.), oni se sire kroz citavo polje
drustvenih odnosa i struktura, na taj nacin djelujuCi na moe i iskustvo te
mijenjajuCi ih.
28
Tako naCini razvoja oblikuju cjelokupno podrucje drus-
tvenoga ponasanja, sto naravno ukljucuje i simbolicku komunikaciju. Ka-
ko se informacionalizam temelji na tehnologiji znanja i informacije, u in-
formacijskom nacinu razvoja postoji posebna povezanost izmedu kulture
i proizvodnih sila, izmedu duha i materije. Iz toga se moze zakljuciti da
mozemo ocekivati pojavu povijesno novih oblika drustvene interakcije,
drustvene kontrole i drustvene promjene.
lnformacionalizam i kapitalisticka perestrojka
Prebacujuci se s teoretskih kategorija na povijesnu promjenu, bitno jere-
Ci da je kod drustvenih procesa i oblika koji utjelovljuju sama drustva od
kljucnog znacenja stvarna interakcija izmedu nacina proizvodnje i naci-
na razvoja, koju provode i za koju se bore drustveni sudionici, na nepred-
vidive naCine, te unutar ogranicavajuceg okvira povijesne proslosti i sa-
dasnjih uvjeta tehnoloskoga i ekonomskog razvoja. Tako hi svijet i drus-
tva hili znacajno drukCiji daje Gorbacov uspio sa svojomperestrojkom, ci-
ljem koji je bio politicki tezak za ostvarenje, iako dostizan. Ili da azijski
Pacifik nije uspio stopiti svoj oblik ekonomske organizacije, tradicionalnu
poslovnu umrezenost, s alatima koje pruza informacijska tehnologija.
lpak, najutjecajniji povijesni faktor koji ubrzava, kanalizira i oblikuje pa-
radigmu informacijske tehnologije, te uvjetuje s njom povezane drustve-
ne oblike, bio je i jos uvijek jest proces kapitalisticke restrukturacije koji
se zbiva od 1980-ih godina, tako da se novi tehno-ekonomski sustav mo-
ze adekvatno nazvati informacijskim kapitalizmom.
Keynesov model kapitalistickoga rasta koji je uspostavio dote.rj. revide-
28 Kad se tehnoloska inovacija ne siri kroz drustvo zbog institucionalnih prepreka, slije-
di tehnolosko zbog odsutnosti neophodne drustvenolkulturne povratne in-
formacije institucijama inovacije i samim inovatorima. To je temeljna pouka koja se
moze izvuCi iz vaznih iskustva kao sto su Qingova Kina ili Sovjetski Savez. Sto se tice
Sovjetskog Saveza, vidi svezak IlL Sto se tice Kine, vidi: Qian (1985.) i Mokyr (1990.).
53
USPON UMRE::\ENOG DRUSTVA
ni ekonomski prosperitet i drustvenu stabilnost u veCini trzisno usmjere-
nih ekonomija u trajanju od gotovo trideset godina nakon Drugoga svjet-
skog rata, ranih 1970-ih godina nasao se pred zidom ugradenih ogranice-
nja i njegova se kriza oCitovala u obliku vrtoglave inflacije.
29
Kadje porast
cijena nafte 197 4. i 1979. godine prijetio povecanjem inflacije izvan grani-
ca kontrole, vlade i poduzeca zapoceli su s procesom restrukturacije na
pragmatican naCin pokusaja i pogreske. Taj se proces jos uvijek odvija sre-
dinom 1990-ih, ali s jos vise napora usmjerenih k deregulaciji, privatizaci-
ji i raskidanju drustvenog ugovora izmedu kapitala i rada koji se nalazio u
osnovi stabilnosti prethodnoga modela rasta. Ukratko, niz reformi, na ra-
zini institucija i razini upravljanja poduzecem, tezio je k cetiri glavna cilja:
produbljivanju kapitalisticke logike trazenja dobiti u odnosima izmedu ka-
pitala i rada; povecanju produktivnosti radne snage i kapitala; globalizaci-
ji proizvodnje, cirkulacije i tr:lista sa svrhom stvaranja uvjeta koji nose naj-
vece prednosti i najveCi profit; te uprezanju drzavne podrske za proizvodne
prihode i konkurentnost nacionalnih ekonomija, koja je cesto skodila drus-
tvenoj zastiti i regulaciji javnih interesa. Tehnoloska inovacija i organi-
zacijska promjena, usmjeravanje paznje na fleksibilnost i prilagodljivost,
hili su kljucni da hi se postigla brzina i uCinkovitost restrukturacije. Moze
se reCi da hi globalni kapitalizam bez nove informacijske tehnologije bio
znatno ogranicenija stvarnost; fleksibilni menedzment sveo hi se na sma-
njivanje radne snage; a novi krug potrosnje na kapitalna dobra i nova pot-
rosna dobra ne hi bio dostatan da nadoknadi smanjenje drzavne potrosnje.
Tako je informacionalizam povezan sa sirenjem i pomladivanjem kapitaliz-
ma, kao sto je i industrijalizam bio kljucan prilikom uspostavljanja ka-
pitalizma kao nacina proizvodnje. Proces restrukturacije imao je, naravno,
vrlo razliCite manifestacije u podrucjima i drustvima sirom svijeta, sto cu
ukratko razmotriti u poglavlju 2: suprotno svojoj logici, a u skladu s vojnim
keynezijanizmom Reaganove administracije, proces je zastranio od svoje
temeljne logike, stvarajuci jos vece teskoce americkoj ekonomiji na kraju
euforije uzrokovane umjetnom stimulacijom. U Zapadnoj Europi restruk-
turacija nije hila toliko prisutnajer se drustvo protivilo demontiranju drza-
ve blagostanja i jednostranoj fleksibilnosti trzista radne snage. Posljedica
toga hila je povecana nezaposlenost u Europskoj uniji. Japan je restruktu-
29 Ima vee vise godina kako sam prezentirao svoju interpretaciju uzroka svjetske krize
1970-ih, kao i provizornu prognozu moguCih smjerova kapitalisticke restrukturacije.
Usprkos pretjerano krutom teoretskom okviru koji sam pridruzio empirijskoj analizi,
mislim da su glavne ideje koje sam iznio u toj knjizi (pisanoj 1977.-8. godine), ukljucu-
juCi i predvidanje reaganomike pod tim imenom, jos uvijek korisne kod shvacanja kva-
litativnih promjena u kapitalizmu tijekom posljednja dva desetljeca (vidi: Castells
1980.).
54
raciju prihvatio hez dramaticnih promjena, naglasavajuCi produktivnost i
konkurentost zasnovane na tehnologiji i suradnji, a ne na povecanoj eks-
ploataciji, sve dok ga medunarodni pritisci nisu primorali na off-shore
proizvodnju i na prosirenje uloge nezastiCenoga, sekundarnog trzista rad-
ne snage. Isti je Japan krajem 80-ih nametnuo jaku recesiju ekonomijama
Mrike (s iznimkama Juznoafricke Republike i Bocvane) i Latinske Ameri-
ke (s iznimkama Cilea i Kolumhije), kadje politika Medunarodnoga mone-
tarnog fonda prekinula dotok novca, te smanjila place i uvoz, kako hi pos-
tigla vecu homogenost uvjeta glohalne akumulacije kapitala sirom svijeta.
Restrukturiranje se nastavilo temeljeno na politickom porazu organizira-
nih radnika u glavnim kapitalistickim zemljama i prihvacanjem zajednic-
ke ekonomske discipline zemalja OECD-a. Takva je disciplina, iako su je
prema potrebi nametnuli Bundesbank, Upravni odbor Americkih federal-
nih rezervi i Medunarodni monetarni fond, zapravo bila upisana u integra-
ciju glohalnih financijskih trzista koja se odvijala tijekom ranih 1980-ih go-
dina koristeCi se novim informacijskim tehnologijama. Zhog uvjeta koje je
nametala globalna financijska integracija, autnomne, nacionalne monetar-
ne politike postale su doslovno neostvarive, sto je ujednacavalo osnovne
ekonomske parametre procesa restrukturacije sirom planeta.
Dok su restrukturacija kapitalizma i sirenje informacionalizma hili
nerazdvojivi procesi na globalnoj razini, drustva su na razliCite naCine
djelovala i reagirala na te procese, vee prema specificnosti svoje povijes-
ti, kulture i institucija. Stoga je donekle neprimjereno govoriti o informa-
cijskom drustvu koje bi podrazumijevalo homogenost svih drustvenih oh-
lika unutar novoga sustava. Ta je pretpostavka ocigledno pogresna, em-
pirijski i teoretski. Ipak, o informacijskom drustvu mozemo govoriti na is-
ti nacin na koji su sociolozi govorili o postojanju industrijskog drustva,
navodeCi ista temeljna ohiljezja svojih socio-tehnoloskih sustava, kao na
primjer u formulaciji Raymonda Arona.
30
Ali ovdje postoje dvije vazne ka-
rakteristike: s jedne strane, informacijska su drustva, kakva trenutno
postoje, kapitalisticka (za razliku od industrijskih drustava od kojih su
neka hila etatisticka); s druge strane, moramo naglasiti kulturnu i insti-
tucionalnu razliCitost informacijskih drustava. Tako japanska unikatno-
st31 ili spanjolska razlicitost
32
nece izhlijedjeti u procesu kulturne dedife-
rencijacije, ponovno se prihlizavajuCi univerzalnoj moden1izaciji, ovaj put
mjerenoj stopama rasirenosti racunala; niti ce se Kina ili Brazil rastopi-
30 Aron (1963.)
31 Za japansku unikatnost u socioloskoj perspektivi, vidi: Shoji (1990.).
32 Za drustvene korijene spanjolskih razlicitosti i slicnosti, vis-a-vis ostalih zemalja, vidi:
Zaldivar i Castells (1992.).
55
USPON
ti u globalnoj kasi informacijskoga kapitalizma ako nastave svojim pu-
tem brzoga razvoja. Ali i Japan i Spanjolska, Kina, Brazil, pa i Sjedinje-
ne Americke Drzave, jesu informacijska drustva, te ee to jos vise biti u bu-
duenosti, u smislu da su kljucni procesi generacije znanja, ekonomske
produktivnosti, politicke/vojne moCi i komunikacije putem medija vee sa-
da duboko transformirani informacijskom paradigmom i spojeni na glo-
balne mreze bogatstva, moei i simbola koji djeluju po informacijskoj logi-
ci. Tako su sva drustva pod utjecajem kapitalizma i informacionalizma, a
mnoga su drustva (zasigurno sva glavna drustva) vee informacijska,
33
ia-
ko na razliCite naCine, uz drukCija okruzenja, te unutar specificnih kul-
turno/institucijskih izraza. Teorija informacijskoga drustva kao razliCitog
od globalnolinformacijske ekonomije uvijek ee morati pratiti i povijes-
33 Zelio bih napraviti analiticku razliku izmedu pojmova "drustvo informacija" (informa-
tion society) i "informacijsko drustvo" (informational society), koji imaju slicne implika-
cije u odnosu na ekonomiju informacija/informaticku ekonomiju. Pojam drustvo infor-
macija naglasava ulogu informacije u drustvu. Ali ja tvrdim da je informacija, u svome
najsirem smislu, tj. kao komunikacija znanja, bila kljucna u svim drustvima, ukljucu-
juCi i srednjovjekovnu Europu koja je bila kulturno strukturirana i u dobroj mjeri uje-
dinjena oko skolastike, koja je pak dobrim dijelom intelektualni okvir (vidi: Southern
1995.). Za razliku od toga, pojam informacijski ukazuje na obiljezje specificnog oblika
drustvene organizacije u kojemu generiranje informacija, njihova obrada i prenosenje
postaju osnovni izvori produktivnosti i moCi, zbog novih tehnoloskih uvjeta koji se po-
javljuju u ovomu povijesnom razdoblju. Moja terminologija nastoji povuCi paralelu s
razlikom izmedu industrije i industrijskoga. Industrijsko drustvo (uobicajeni pojam u
socioloskoj tradiciji) nije samo drustvo u kojemu postoji industrija, vee drustvo u koje-
mu drustveni i tehnoloski oblici industrijske organizacije prozimaju sve sfere aktivnos-
ti, pocevsi od dominatnih aktivnosti, smjestenih unutar ekonomskog sustava i vojne
tehnologije, te dosezuCi ciljeve i navike svakodnevnog Zivota. Moja upotreba pojma in-
formacijskog drustva i informacijske ekonomije pokusaj je da se na precizniji naCin opi-
su trenutni preobrazaji, na razini iznad zdravorazumskog shvacanja da su informaci-
ja i znanje bitni za nase drustvo. Medutim, stvaran sadrzaj "informacijskog drustva"
mora se odrediti promatranjem i analizom. Upravo je to cilj ove knjige. N a primjer, jed-
na od kljucnih karakteristika informacijskog drustva jest mrezna logika njegove os-
novne strukture, sto objasnjava upotrebu koncepta "umrezenog drustva", kakvo je de-
finirano i opisano u zakljucku ovoga sveska. Medutim, i druge komponente "informa-
cijskog drustva", poput drustvenih pokreta ili drzave, pokazuju karakteristike koje na-
dilaze logiku umrezenosti, iako ta logika, karakteristicna za novu drustvenu struktu-
ru, na njih znatno utjece. Tako "umrezeno drustvo" ne iscrpljuje sva znacenja "informa-
cijskog drustva". Konacno, zasto sam, nakon svih ovih preciziranja zadrzao Informacij-
sko doba kao glavni naslov knjige, bez ukljucivanja srednjovjekovne Europe u svoje is-
trazivanje? N aslovi su sredstva za komunikaciju. Oni bi trebali biti pristupacni koris-
niku (user friendly, op. prev.), dovoljno jasni da citatelj nasluti o cemu se u knjizi dois-
ta radi, te oblikovani na nacin koji se ne udaljava pretjerano od semantickog, referen-
tnog okvira. Stoga, u svijetu gradenom oko informacijske tehnologije, informacijskoga
drustva, informatizacije, informacijske autoceste, te slicnog (svi su termini nastali u
Japanu sredinom 1960-ih - Johoka Shakai, na japanskom - te su ih na Zapad 1978.
godine prenijeli Simon Nora i Alain Mine, prepustajuCi se egzoticnom), naslov lnforma-
cijsko doba izravno upozorava na pitanja koja se trebaju postaviti, a da se unaprijed
ne donose zakljucci.
56
PREDGOVOR: MREZA I SEBSTVO
no/kulturne pojedinosti koliko i strukturalne slicnosti povezane s ras-
prostranjenom zajednickom tehno-ekonomskom paradigmom. Sto se tice
konkretnoga sadrzaja te zajednicke drustvene strukture za koju hi se
moglo reCi da je bit informacijskoga drustva, bojim se da nisam u stanju
dati sazetak unutar jednoga paragrafa: struktura i procesi koji karakte-
riziraju informacijska drustva predmet su koji se obraduje u ovom radu.
Sebstvo u informacijskom drustvu
Nove informacijske tehnologije povezuju svijet u globalne mreze instru-
mentalnosti. Komunikacija putem racunala stvara sirok niz virtualnih
zajednica. No ipak, osobiti drustveni i politicki trend 1990-ihjest izgrad-
nja drustvenog djelovanja i politike oko primarnih identiteta, bez obzira
jesu li oni pripisani, ukorijenjeni u povijest i geografiju, ili novoizgradeni
prilikom neizvjesne potrage za smislom i duhovnoscu. Prvi povijesni ko-
raci informacijskih drustava daju sliku drustva u kojemu identitet prev-
ladava kao nacelo organizacije. Pod identitetom podrazumijevam proces
kojim se drustveni sudionik reorganizira i izgraduje smisao prvenstveno
na temelju zadanoga kulturnog atributa ili seta atributa, pri cemu se is-
kljucuje iz sireg odnosa prema ostalim drustvenim strukturama. Potvrdi-
vanje identiteta ne mora nuzno podrazumijevati nesposobnost odnosa s
drugim identitetima (npr. zene jos uvijek imaju odnos s muskarcima), ili
prihvacanja cijeloga drustva pod tim identitetom (na primjer, vjerski fun-
damentalizam tezi preobratiti svakog). Ali drustveni se odnosi definiraju
vis-a-vis ostalih na temelju onih kulturnih vrijednosti koje definiraju
identitet. Na primjer, Yoshino u svojoj studiji o nihonjironu (idejama ja-
panske unikatnosti), izricito definira kulturni nacionalizam kao "teznju k
regeneraciji nacionalne zajednice stvaranjem, ocuvanjem i jacanjem kul-
turnoga identiteta ljudi u trenucima kad on nedostaje ili kad je ugrozen.
Kulturni nacionalist smatra naciju proizvodom njezine unikatne povijes-
ti i kulture, te kao kolektivnu solidarnost obdarenu jedinstvenim vrijed-
nostima."34 Iako odbacuje povijesnu novost fenomena, Calhoun takoder
naglasava kljucnu ulogu identiteta kod definiranja politike u suvreme-
nom americkom drustvu, posebno u pokretu za prava zena, prava homo-
seksualaca, u pokretu za gradanska prava - "u pokretima koji nisu samo
tezili raznim ciljevima vee afirmaciji iskljucenih identi-
34 Yoshino (1992.: 1)
57
USPON UMREZENOG DRlffiTVA
teta kao javno dobrih i politicki bitnih."
35
Alain Touraine ide i dalje, tvr-
deCi da "u postindustrijskom drustvu, u kojemu su kultume usluge zami-
jenile materijalna dobra na samom izvoru proizvodnje, obrana licnosti i
kulture subjekta od logike sustava i trzista zamjenjuje ideju klasne bor-
be."36 Kako navode Calderon i Lasema, tada se u svijetu koji obiljezavaju
simultana globalizacija i fragmentacija, namece kljucno pitanje "kako
spojiti nove tehnologije i kolektivno pamcenje, univerzalnu znanost i ko-
munitarne kulture, strast i razum."
37
Kako, doista! I zasto u svijetu zam-
jecujemo suprotni trend- sve vecu udaljenost izmedu globalizacije i iden-
titeta, izmedu Mreze i Sebstva?
Raymond Barglow u svom poucnom eseju o ovom pitanju, sa socio-psi-
hoanalitickoga gledista ukazuje na paradoks prema kojemu informacij-
ski sustavi i umrezenost povecavaju ljudske sposobnosti organizacije i in-
tegracije, istodobno potkopavajuCi tradicionalni zapadnjacki koncept od-
vojenoga, nezavisnog subjekta: "Povijesna promjena od mehanickih do in-
formacijskih tehnologija pomaze pri potkopavanju ideja o suverenitetu i
samodostatnosti koje su pruzale ideolosko sidriste pojedinacnom identi-
tetu jos otkad su grcki filozofi postavili taj koncept prije vise od dva tisuc-
ljeca. Ukratko, tehnologija pomaze kod rastavljanja vizije svijeta koju je
u proslosti njegovala."
38
Barglow nastavlja ocaravajucom usporedbom
klasicnih snova opisanih u djelima Freuda i snova koje su imali njegovi
pacijenti, u tehnoloski naprednom okruzenju San Francisca 1990-ih: "Sli-
ka glave ... iza koje u zraku visi tipkovnica racunala ... ja sam ta isprog-
ramirana glava!"
39
Taj osjecaj apsolutne samoce novi je u odnosu na kla-
sicna freudovska tumacenja: "Sanjaci... izrazavaju zdravu samocu doziv-
ljenu kao stvamu i neizbjeznu, ugradenu u strukturu svijeta ... U potpu-
nosti izolirano, Cini se da se sebstvo nepovratno gubi u sebi."
40
To objas-
njava potragu za novom povezanoscu preko zajednickoga, rekonstruira-
nog identiteta.
Bez obzira nato koliko nam uvida davala, taje pretpostavka mozda sa-
mo dio objasnjenja. S jedne strane, ona podrazumijeva krizu sebstva ogra-
nicenog na zapadnjacko individualisticko stajaliste, uzdrmano nekontroli-
ranom povezanoscu. No potraga za novim identitetom i novom duhovnos-
cu zbiva se takoder ina Istoku, usprkos sve jacemu dozivljaju kolektivnog
identiteta i tradicionalnome, kultumom podredivanju pojedinca obitelji.
35 Calhoun (1994.: 4)
36 Touraine (1994.: 168; moj prijevod, njegov kurziv)
37 Calderon i Lasema (1994.: 90; moj prijevod)
38 Barglow (1994.: 6)
39 Ibid.: 53
40 Ibid.: 185
58

Odjek koji je Aum Shinrikyo imao u Japanu 1995. godine, posebno medu
mladim, visokoobrazovanim generacijama, mogao bi se smatrati simpto-
mom krize uspostavljenih obrazaca identiteta, pomijesanim s ocajnickom
potrebom za izgradnjom novoga, kolektivnog sebstva, koje u vecoj mjeri
ukljucuje i mijesa duhovnost, napredne tehnologije (kemikalije, biologija,
laseri), globalne poslovne veze i kulturu milenaristicke propasti.
41
S druge strane, moraju se pronaci elementi interpretativnog okvira,
na siroj razini, kako bi se objasnila sve veca moe identiteta u odnosu na
makroprocese institucionalne promjene, koji su u vecoj mjeri povezani s
pojavom novoga globalnog sustava. Tako se siroko rasprostranjene stru-
je rasizma i ksenofobije u Zapadnoj Europi mogu povezati, kao sto pred-
lazu Alain Touraine
42
i Michel Wieviorka,
43
s krizom identiteta uvjetova-
nom njihovim nestajanjem. To se dogada istodobno kad i europska drus-
tva, primjecujuCi da se njihov nacionalni identitet gubi, otkrivaju unutar
sebe trajno postojanje etnickih manjina (demografska Cinjenica harem od
1960-ih). Jednako tako u Rusiji i bivsemu Sovjetskom Savezu, jak se raz-
voj nacionalizma u postkomunistickom razdoblju moze povezati, sto cu i
obrazloziti u III. svesku, s kulturnom prazninom stvorenom tijekom 70
godina nametanjem jednoga iskljueivog ideoloskog identiteta, zajedno s
povratkom prvotnim, povijesnim identitetima (ruskim, gruzijskim), kao
jedinom izvoru smisla nakon sto se raspao povijesno krhki souetskii na-
rod (sovjetski narod).
lzgleda da je i pojava vjerskoga fundamentalizma povezana i s global-
nim trendom i s institucionalnom krizom. Iz povijesti znamo da uvijek
ima ideja i vjerovanja svih vrsta koje samo cekaju prave okolnosti kako
bi planule.
44
Znacajno je da se fundamentalizam, bio on islamski ili kr-
scanski, prosirio, te ce se siriti cijelim svijetom, u povijesnom trenutku
kad globalne mreze bogatstva i moCi povezuju cvorisne tocke i cijenjene
pojedince sirom planeta, istodobno razdvajajuCi i iskljucujuCi velike seg-
mente drustva, regije, pa cak i citave drzave. Zasto se je Alzir, jedno od
najmodernijih muslimanskih drustava, odjednom okrenuo ka fundamen-
talistickim spasiteljima, koji su postali teroristi (kao i njihovi antikoloni-
jalni prethodnici), u trenutku kad su uskraceni - pobjeda na izborima i
demokratski izbori? Zasto su tradicionalna ucenja pape Ivana Pavla II.
naisla na nepobitni odjek medu siromasnim masama treceg svijeta, sto je
41 Za nove oblike revolta povezane s identiteom u izricitoj opoziciji globalizaciji, vidi is-
trazivacke analize Castellsa, Yazawe i Kiselyova (1996.b).
42 Touraine (1991.)
43 Wieviorka (1993.)
44 Vidi, na primjer, Kepel (1993.); Colas (1992.)
59
Vatikanu omogucilo da ignorira proteste feministickih manjina u nekoli-
ko razvijenih zemalja gdje upravo napredak reproduktivnih prava prido-
nosi smanjenju broja dusa koje treba spasiti? Cini se da postoji logika ko-
ja iskljucuje one koji iskljucuju, logika redefiniranja kriterija vrijednosti
i smisla u svijetu u kojemu ima sve manje mjesta za racunalno nepisme-
ne, za skupine koje se ne ubrajaju u potrosace i za teritorije s nerazvi-
jenom komunikacijom. Kada Mreza iskljuCi Sebstvo, Sebstvo, pojedinac-
no ili kolektivno, gradi svoj smisao bez globalne, instrumentalne referen-
ce: proces prekidanja veze postaje reciprocan, nakon sto iskljuceni odbiju
jednostranu logiku strukturalne dominacije i drustvenog iskljuCivanja.
Takav je teren koji treba istraziti, a ne samo objaviti. Nekoliko ovdje
izlozenih ideja o paradoksalnoj manifestaciji sebstva u informacijskom
drustvu namijenjeno je kako bi se Citatelju skicirao put mog istrazivanja,
a ne da bi se prijevremeno donosili zakljucci.
Nekoliko rijeci o metodi
Ovo nije knjiga o knjigama. Iako se oslanja na razlicite dokaze, analize i
izvjestaje iz visestrukih izvora, nema namjeru raspravljati o postojeCim
teorijama postindustrijalizma ili informacijskog drustva. Nekoliko jete-
meljitih, uravnotezenih prikaza tih teorija,
45
kao i razliCite kritike,
46
uk-
ljucujuCi i moju vlastitu.
47
Slicno tome, necu pridonositi kucnoj radinosti
stvorenoj 1980-ih oko postmodernisticke teorije,
48
osim kad to bude pot-
rebno zbog argumenta. Osobno sam u potpunosti zadovoljan izvrsnom
kritikom Davida Harveyja u pogledu drustvenih i ideoloskih temelja
"postmodernizma",
49
kao i pomnom socioloskom rasclambom postmoder-
nistickih teorija koju provodi Scott Lash. 5 Mnoge misli svakako dugujem
brojnim autorima, a posebice prethodnicima informacionalizma, Alainu
Touraineu i Danielu Bellu, kao ijedinome marksistickom teoreticaru, Ni-
45 Koristan pregled socioloskih teorija o postindustrijalizmu i informacionalizmu dao je
Lyon (1988.). Za intelektualne i terminoloske izvore pojma "drustvo informacija", vidi:
Ito (1991.a), te Nora i Mine (1978.). Vidi takoder: Beniger (1986.); Katz (1988.); Sal-
vaggio (1989.); Williams (1988.).
46 Za kriticka motrista o postindustrijalizmu, vidi, izmedu ostalih: Lyon (1988.); Touraine
(1992.); Shoji (1990.); Woodward (1980.); Roszak (1986.). Za kultumu kritiku naglaska
koje nase drustvo stavlja na informacijsku tehnologiju, vidi: Postman (1992.).
47 Za moju kritiku postindustrijalizma, vidi: Cas tells (1994., 1995., 1996).
48 Vidi: Lyon (1993.); takoder: Seidman i Wagner (1992.)
49 Harvey (1990.)
50 Lash (1990.)
60
cosu Poulantzasu
51
koji je naslutio nova, bitna pitanja neposredno prije
svoje smrti 1979. Posudene koncepte kojima se koristim kao alatima u
svojim specificnim analizama, takoder propisno navodim. Ipak, nastojao
sam izgraditi u sto veeoj mjeri autonomnu i neoptereeenu raspravu, in-
tegrirajuCi materijale i zapazanja iz razlicitih izvora, bez primoravanja
citatelja na bolno, neprekidno posjeCivanje bibliografske dzungle u kojoj
sam zivio proteklih 12 godina (na sreeu, uz ostale aktivnosti).
Ravnajuei se prema istom nacelu, iako se sluzim znacajnom koliCinom
statistickih podataka i empirijskih istrazivanja, pokusao sam minimalizi-
rati obradu podataka kako bih pojednostavnio vee ionako nezgrapnu knji-
gu. Stoga nastojim koristiti izvore podataka koji su siroko prihvaeeni me-
du drustvenim znanstvenicima (npr. OECD, Ujedinjeni narodi, Svjetska
banka, sluzbene vladine statistike, autoritativne istrazivacke monografi-
je, opeenito pouzdane akademske ili poslovne izvore), s iznimkom takvih
izvora koji se Cine pogresni (poput sovjetskih statistika BNP-a ili izvjesta-
ja Svjetske banke o politikama prilagodbe u Africi). Svjestan sam da po-
sudivanje vjerodostojnosti informacija koje nisu uvijek najtocnije, donosi
sa sobom ogranicenja, ali citatelj ee shvatiti da u ovom tekstu postoje mno-
ge mjere predostroznosti Cija je svrha donosenje zakljucaka na temelju
konvergentnih trendova iz nekoliko izvora, prema metodi triangulacije
koja ima cvrsto uspostavljenu, uspjesnu tradiciju medu povjesnicarima,
policijom i novinarima koji se have istrazivanjem. Nadalje, podaci, zapa-
zanja i reference predocene u ovoj knjizi zapravo ne teze demonstraciji,
vee predlaganju pretpostavke, ogranicavajuCi ideje unutar okvira zapaza-
nja. Te su ideje zasigurno odabrane prema istrazivackim pitanjima koja
imam na umu, a nisu izgradene na temelju mojih unaprijed pretpostavlje-
nih odgovora. Metodologija koje se ova knjiga drzi, Cije ee posebne impli-
kacije biti razmotrene u svakom poglavlju, sluzi glavnoj svrsi intelektual-
noga pothvata ovog djela: predloziti neke elemente za jednu istrazivacku
multikulturalnu teoriju ekonomije i drustva u informacijskom dobu, s po-
sebnim naglaskom na pojavi nove drustvene strukture. Siroko polje moje
analize potrebno je zbog rasprostranjenosti predmeta takve analize (infor-
macionalizma) sirom drustvenih domena i kulturnih izrazaja. U svakom
slucaju, ne namjeravam dotaknuti cjelokupni opseg tema i pitanja suvre-
menih drustava, jer pisanje enciklopedija nije moj posao.
Knjiga je podijeljena u tri dijela, koje je izdavac mudro podijelio u tri
sveska, predvidena za objavljivanje tijekom razdoblja od otprilike godinu
dana. Oni su analiticki medusobno povezani, ali su organizirani na naCin
51 Poulantzas (1978.: posebno 160-9)
61
USPON UMRErnNOG R U ~
koji omogucuje da se svaki Cita zasebno. Jedina iznimka ovog pravila od-
nosi se na OpCi zakljucak, u III. svesku, koji je sveukupni zakljucak knji-
ge i daje sinteticku interpretaciju njezinih otkrica i ideja.
Iako podjela na tri sveska olaksava objavljivanje i citanje knjige, ona
uvodi neke probleme u pogledu komuniciranja s mojom ukupnom teori-
jom. Neke kriticne teme koje se provlace kroz sve obradene predmete,
prezentirane su u drugom svesku. To se posebno odnosi na analize zena
i patrijarhalizma, te na odnose moCi i drzavu. Upozoravam Citatelja da se
ne slazem s tradicionalnim nazorom o drustvu koje se sastoji od naslaga-
nih razina, pri cemu se tehnologija i ekonomija smjestaju u temelje, moe
u sredinu, a kultura na vrh. Ipak, zbog jasnoce sam prisiljen na sustav-
nu i donekle linearnu prezentaciju predmeta koji, iako su medusobno po-
vezani, ne mogu u potpunosti integrirati sve elemente dok ih se podrob-
no ne raspravi tijekom intelektualnoga puta na koji se poziva citatelja
ove knjige. Prvi svezak, koji se nalazi u rukama citatelja, bavi se prven-
stveno logikom onoga sto ja nazivam Mrezom. Drugi svezak (Moe identi-
teta) analizira formiranje Sebstva tijekom krize dviju centralnih institu-
cija drustva: patrijarhalne obitelji i nacionalne drzave. TreCi svezak (Kraj
milenija) pokusava tumaCiti trenutne povijesne promjene kao posljedicu
dinamickih procesa proucavanih u prva dva sveska. Opca integracija iz-
medu teorije i promatranja koja povezuje analize razliCitih domena, bit
ce predlozena tek na kraju trecega sveska, iako svaki svezak zavrsava s
pokusajem sinteze glavnih otkrica i ideja prezentiranih unutar sveska.
Dok se III. svezak izravnije bavi specificnim procesima povijesne promje-
ne u razliCitim kontekstima, u I. sam knjizi pokusao postiCi dva cilja: te-
meljiti analizu na promatranju, bez ogranicavanja teorije na komentar te
kulturno prosiriti svoje izvore promatranja i ideja, koliko god je to mogu-
ce. Takav pristup proizlazi iz mog uvjerenja da smo usli u multikultural-
ni, meduovisan svijet koji se moze shvatiti i promijeniti jedino sa staja-
lista mnozine koja spaja kulturni identitet, globalnu umrezenost i multi-
dimenzionalnu politiku.
62
1
REVOLUCIJA INFORMACIJSKE
TEHNOLOGIJE
Koja revolucija?
"Postupnost", pisao je paleontolog Stephen J. Gould, "ideja prema kojoj
sva promjena mora biti glatka, spora i stabilna, nikada nije hila proCita-
na s kamena. Ona je predstavljala zajednicku kulturnu pristranost, dje-
lomicno kao reakcija liberalizma devetnaestog stoljeca na svijet u revolu-
ciji. Ali ona i dalje boji nase naizgled objektivno Citanje povijesti zivota ...
Povijest zivota, kakvu ja citam, serija je stabilnih stanja, isprekidana ri-
jetkim intervalima glavnih dogadaja koji se zbivaju iznimno brzo i poma-
zu kod uspostavljanja iducega stabilnog razdoblja."
1
Moje polaziste, koje
dijelim s drugima,
2
jest dana kraju dvadesetoga stoljeca zivimo ujednom
od takvih rijetkih intervala u povijesti. To je interval u kojemu nasu "ma-
terijalnu kulturu"
3
preobrazavaju djela nove tehnoloske paradigme, orga-
nizirane oko informacijskih tehnologija.
1 Gould (1980: 226)
2 Melvin Kranz berg, jedan od vodecih povjesnicara tehnologije, napisao je: "Informacij-
sko doba je doista revolucioniralo tehnicke elemente industrijskog drustva" (1985: 42).
Sto se tice posljedica informacijskog doba na drustvo: "Iako bi moglo biti evolutivno, u
smislu da se sve promjene i prednosti nece pojaviti preko noCi, posljedice koje bude
imalo na nase drustvo bit ce revolucionarne" (ibid. 52). Za slicne argumente, vidi tako-
der, Perez (1983.); Forester (1985.); Dizard (1982.); Nora i Mine (1978.); Stourdze
(1987.); Negroponte (1995.); Ministarstvo poste i telekomunikacije (Japana) (1995.);
Bishop i Waldholz (1990.); Darbon i Robin (1987.); Salomon (1992.); Dosi i dr. (1988.b);
Petrella (1993.).
3 Za definiciju tehnologije kao "materijalne kulture" koju smatram prikladnim sociolos-
kim gledistem, vidi raspravu u: Fischer (1992: 1-32, posebno): "Ovdjeje tehnologija slic-
na ideji materijalne kulture."
63
USPON DRU!TVA
Pod tehnologijom podrazumijevam, sukladno Harveyju Brooksu i Da-
nielu Bellu, "upotrebu znanstvenog znanja sa svrhom odredivanja naCina
za obavljanje stvari na nacin koji se moie reproducirati."
4
Pod informacij-
ske tehnologije ubrajam, kao i svi ostali, konvergentni set tehnologija s
podrucja mikroelektronike, racunalstva (strojevi i softver), telekomuni-
kacija/emitiranja, te optoelektronike.
5
Nadalje, za razliku od nekih anali-
ticara, u podrucje informacijske tehnologije takoder ubrajam genetski in-
zenjering i njegov sve siri skup razvoja i primjena.
6
Prvo, to je zato sto se
genetski inzenjering usmjerava na dekodiranje, manipulaciju te even-
tualno programiranje informacijskih sifri zive materije. Osim toga, izgle-
da da se 1990-ih godina biologija, elektronika i informatika spajaju i me-
dusobno djeluju jedna na drugu na podrucju njihove primjene, materija-
la, te jos bitnije, unutar njihova konceptualnog pristupa, o cemu ce se vi-
se govoriti kasnije u ovom poglavlju.
7
Oko te jezgre informacijskih tehno-
logija, tako definirane u sirem smislu, u posljednje dvije dekade dvadese-
toga stoljeca javlja se sazvijeZde glavnih tehnoloskih otkrica, izmedu os-
talog i na podrucju naprednih materijala, izvora energije, medicinskih
primjena, proizvodnih tehnologija (trenutno postojeCih iii potencijalnih,
poput nanotehnologije), te tehnologije transporta.
8
Nadalje, trenutni pro-
ces tehnoloske transformacije siri se eksponencijalno zbog svoje sposob-
nosti povezivanja tehnoloskih podrucja zajednickim digitalnim jezikom
koji se koristi za stvaranje, pohranjivanje, citanje, obradivanje i odasilja-
nje informacije. Zivimo u svijetu koji je, prema rijeCima Nicholasa Negro-
pan tea, postao digitalan.
9
Trend proricanja i ideoloskoga manipuliranja koji odlikuje veCinu ras-
prava o revoluciji informacijske tehnologije ne bi nas trebao zavesti da
podcjenjujemo njezinu istinsku vaznost. Kao sto ce ova knjiga nastojati
pokazati, radi se o povijesnom dogadaju barem podjednako vaznom koli-
ko je bila i industrijska revolucija osamnaestog stoljeca, uvodeci obrazac
diskontinuiteta u materijalne temelje ekonomije, drustva i kulture. Povi-
jesni zapis o tehnoloskim revolucijama, koji su sastavili Melvin Kranzberg
4 Brooks (1971: 13) iz neobjavljenog teksta, citirano s naglaskom kojije dodao Bell (1976:
29).
5 Saxby (1990.); Mulgan (1991.)
6 Marx (1989.); Hall (1987.)
7 Za stimulirajucu i informiranu, iako namjerno kontroverznu verziju konvergencije iz-
medu bioloske revolucije i revolucije informacijske tehnologije u sirem smislu, vidi:
Kelly (1995.).
8 Forester (198ff.); Herman (1990.); Lyon i Gomer (1995.); Lincoln i Essin (1993.); Ed-
quist i Jacobsson (1989.); Drexler i Peterson (1991.); Lovins i Lovins (1995.); Dondero
(1995.)
9 Negroponte (1995.)
64
REVOLUCIJA INFORMACIJSKE TEHNOLOGIJE
i Caroll Pursell,
10
pokazuje da ih sve obiljezavaju njihovaprosirenost, nji-
hova prodiranje u sve domene ljudske aktivnosti, ne kao vanjski izvor ut-
jecaja, vee kao materijal od kojega se takva aktivnost plete. Drugim rije-
cima, osim sto stvaraju nove proizvode, one su procesno orijentirane. S
druge strane, za razliku od svih ostalih revolucija, jezgra transformacije
koju dozivljavamo kroz sadasnju revoluciju odnosi se na tehnologije abra-
de i komuniciranja informacija.
11
Informacijska je tehnologija za tu revo-
luciju ono sto su novi izvori energije bili za svaku industrijsku revoluci-
ju, od parnog motora i elektriciteta, do fosilnih goriva, pa cak i nuklear-
ne energije, s obzirom na to da su proizvodnja i distribucija energije bili
kljucni elementi, temelji industrijskoga drustva. Medutim, ova izjava o
vrhunskoj vaznosti informacijske tehnologije cesto se krivo dozivljava
kad se trenutna revolucija promatra u ovisnosti o novim znanjima i in-
formacijama. To je slucaj u sadasnjemu procesu tehnoloske promjene, kao
sto je bilo i tijekom prethodnih tehnoloskih revolucija, sto pokazuju vode-
ei povjesnicari tehnologije kao sto su Melvin Kranzberg i Joel Mokyr.
12
Prva se industrijska revolucija, iako nije bila zasnovana na znanosti, os-
lanjala na znacajnu upotrebu informacija, primjenjujuCi i razvijajuei vee
postojeee znanje. Druga industrijska revolucija, nakon 1850. godine, bila
je obiljezena kljucnom ulogom znanosti koja je njegovala inovaciju. Labo-
10 Kranzberg i Pursell (1967.)
11 Potpuno razumijevanje tekuce tehnoloske revolucije zahtijevalo bi raspravu o specific-
nostima novih informacijskih tehnologija vis-a-vis njihovih povijesnih predaka podjed-
nako revolucionarnog karaktera. Dobar primjer bilo bi otkrice tiska u Kini u sedmom,
te u Europi u petnaestom stoljecu- klasicna tema literature koja se bavi komunikaci-
jama. S obzirom da ne mogu naceti to pitanje unutar ogranicenja ove knjige, dopusti-
te mi da paznji Citatelja predlozim nekoliko tema. Informacijske tehnologije zasnova-
ne na elektronici (ukljucujuCi elektronicki tisak) pruzaju neusporediv kapacitet pohra-
njivanja memorije, te brzinu kombinacije i prenosenja dijelova. Elektronicki tekst omo-
gucuje znatno fleksibilniju povratnu informaciju, interakciju i rekonfiguraciju teksta,
sto ce potvrditi svatko tko radi u nekoj racunalnoj obradi teksta (word-processor). Ti-
me se mijenja sam proces komunikacije. On-line komunikacija, udruzena s fleksibil-
noscu teksta, omogucuje sveprisutno, asinkrono programiranje vremena/prostora. Sto
se tice utjecaja informacijskih tehnologija na drustvo, predlazem pretpostavku da je
dubina posljedica funkcija rasirenosti informacije u drustvenoj strukturi. Stoga, iako
je tisak znacajno utjecao na europska drustva u modemom dobu, kao i na srednjovje-
kovnu Kinu u manjoj mjeri, njegovi su uCinci hili donekle ograniceni opcom nepisme-
noscu populacije i niskim intenzitetom informacija u proizvodnoj strukturi. Stoga je in-
dustrijsko drustvo, obrazujuCi gradane i postupno organizirajuCi ekonomiju oko znanja
i informacije, pripremilo temelje za opunomocenje ljudskog uma u trenutku kad su in-
formacijske tehnologije postale dostupne. Za povijesni komentar o toj ranijoj revoluci-
ji informacijske tehnologije, vidi: Boureau i dr. (1989.). Za neke elemente debate o teh-
noloskoj speciilcnosti elektronicke komunikacije, ukljucujuCi McLuhanovo glediste, vi-
di poglavlje 5.
12 M. Kranz berg, Uvjeti za industrijalizaciju, u: Kranzberg i Pursell (1967: I. pog. 13); Mo-
kyr (1990.).
65
ratoriji za istrazivanje i razvoj pojavili su se prvi put u njemackoj kemij-
skoj industriji u posljednjim dekadama devetnaestoga stoljeea.
13
Sadasnju tehnolosku revoluciju ne obiljezava centralizacija znanja i
informacija, vee primjena tih znanja i informacija sa svrhom generiranja
znanja i izrade naprava za obradu/komunikaciju informacija, u jednome
kumulativnom slijedu povratnih informacija izmedu inovacije i nacina
upotrebe inovacije.
14
Ilustracija bi mogla pojasniti tu analizu. Upotreba
novih telekomunikacijskih tehnologija tijekom proteklih dvadeset godina
prosla je kroz tri zasebne faze: automatizacija zadataka, eksperimentira-
nje sa svrhom otkrivanja novih naCina upotrebe, te rekonfiguracija apli-
kacija.15 U prve dvije faze, prema Rosenbergovoj terminologiji, tehnolos-
ka je inovacija napredovala ucenjem kroz upotrebu.
16
U treeoj fazi, koris-
nici su upoznali tehnologiju radeCi, sto je za posljedicu imalo rekonfigu-
raciju mreza i pronalazenje novih aplikacija. Slijed povratnih informaci-
ja izmedu uvodenja nove tehnologije, njezine upotrebe, te njezina razvi-
janja u novim podrucjima, unutar nove tehnoloske paradigme postaje
znatno brzi. Kao posljedica toga, kako korisnici prihvaeaju i redefiniraju
tehnologiju, sirenje tehnologije beskonacno poveeava njezinu moe. Nove
informacijske tehnologije nisu samo alati koje treba primijeniti, vee pro-
cesi koje treba razviti. Korisnici bi mogli postati oni koji razvijaju tehno-
logiju. Tako ee korisnici imati kontrolu nad tehnologijom, kao sto je slu-
caj s Internetom (vidi poglavlje 5). Tu se slijedi bliska veza izmedu drus-
tvenih procesa stvaranja simbola i njihove manipulacije (kultura drus-
tva) i sposobnosti proizvodnje i distribucije dobara i usluga (proizvodne
snage). Prvi put u povijesti ljudski je urn izravna proizvodna snaga, a ne
samo odlucujuei element u proizvodnom sustavu.
Tako su racunala, komunikacijski sustavi, te genetsko dekodiranje i
programiranje, pojacala i produzeci ljudskog uma. Ono sto mislimo i ka-
ko mislimo, izrazava se u proizvodima, uslugama, materijalima i intelek-
tualnom proizvodu, bez obzira radi li se o hrani, sklonistu, transportu i
komunikacijskim sustavima, racunalima, raketama, zdravlju, obrazova-
nju ili pojmovima. Sve veea integracija izmedu umova i strojeva, ukljucu-
juei DNK stroj, ponistava ono sto Bruce Mazlish naziva "cetvrtim diskon-
tinuitetom"17 (onaj izmedu ljudi i strojeva), te iz temelja mijenja naCin na
koji smo rodeni, zivimo, ucimo, radimo, stvaramo, konzumiramo, sanja-
13 Ashton (1984.): Landes (1969.); Mokyr (1990: 112); Clow i Clow (1952.)
14 Hall i Preston (i988.); Saxby (1990.); Dizard (1982.); Forester (1985.)
15 Bar (1990.)
16 Rosenberg (1982.); Bar (1992.)
17 Mazlish (1993.)
66
mo, borimo se iii umiremo. Naravno, kultumilinstitucijski konteksti i os-
misljeno drustveno djelovanje svakako djeluju na novi tehnoloski sustav,
ali taj sustav ima svoju vlastitu, ugradenu logiku. Tu logiku obiljezava
sposobnost prevodenja svih inputa na zajednicki informacijski sustav, te
obrade takvih informacija, uza sve vecu brzinu i moe, a uza sve manji tro-
sak, sto potencijalno vodi do svuda prisutne mreze prikupljanja i distri-
bucije.
Postoji jos jedna dodatna osobina koja odlikuje revoluciju informacij-
ske tehnologije u usporedbi s njezinim povijesnim prethodnicima. Mo-
kyr18 je pokazao da su se tehnoloske revolucije zbivale u samo nekoliko
drustava, te sirile na razmjerno ograniceno geografsko podrucje, cesto zi-
veCi u izoliranom vremenu i prostoru, vis-a-vis ostalih regija planeta. Sto-
ga, dok su Europljani posudivali neka otkriCa od Kine, Kina i Japan su
tijekom mnogih stoljeca usvajali europsku tehnologiju ali na vrlo uskoj
osnovi, ogranicavajuCi se uglavnom na vojnu primjenu. Kontakt izmedu
civilizacija na razliCitim tehnoloskim stupnjevima cesto je poprimao ob-
lik razaranja najmanje razvijene civilizacije, ili onih koje svoje znanje ni-
su primjenjivale na vojnu tehnologiju. To je bio slucaj kad su
osvajaci unistili americke civilizacije, ponekad cak i slucajnim bioloskim
ratom.
19
Industrijska se revolucija od svojih izvornih zapadnoeuropskih
obala tijekom dva stoljeca prosirila planetom. Ali njezino je sirenje bilo
izrazito selektivno, a tempo sirenja je u usporedbi s danasnjim standar-
dima sirenja tehnologije bio vrlo spor. Tako i u Britaniji do sredine devet-
naestoga stoljeca citavi sektori, koji su drzali veCinu radne snage i Cinili
harem pola bruto nacionalnog proizvoda, nisu bili pod utjecajem novih in-
dustrijskih tehnologija.
20
Nadalje, planetarni doseg revolucije u veCini je
slucajeva poprimao oblik kolonijalne dominacije, bez obzira na to je li se
radilo o lndiji pod Britanskim carstvom; o Latinskoj Americi koja komer-
cijalno/industrijski ovisi o Britaniji i Sjedinjenim Drzavama; o rasclanji-
vanju Mrike prema Berlinskom paktu; ili Japanu i Kini koje su se otvo-
rile medunarodnoj trgovini pod topovima zapadnjackih brodova. Za razli-
ku od toga, izmedu sredine 1970-ih i sredine 1990-ih, u samo dva deset-
ljeca, nove su se informacijske tehnologije prosirile planetom brzinom
svjetlosti, demonstrirajuci logiku koju vidim kao karakteristicnu za ovu
tehnolosku revoluciju: neposrednu primjenu na vlastiti razvoj novih teh-
nologija koje stvara, povezujuCi svijet informacijskom tehnologijom.
21
18 Mokyr (1990: 293, 209 ff)
19 Vidi, na primjer, Thomas (1993.)
20 Mokyr(1990:83)
21 Pool (1990.); Mulgan (1991.)
67
Svakako da postoje velika podrucja svijeta i znal!ajni segmenti populaci-
je koji su iskljuceni iz novoga tehnoloskog sustava: upravo je to jedan od
kljucnih argumenata ove knjige. Nadalje, hrzina sirenja tehnologije soci-
jalno je i funkcionalno selektivna. RazliCito vrijeme pristupa do moci teh-
nologije za ljude, drzave i regije, kriticni je izvor nejednakosti nasega
drustva. Iskljucena podrucja su kulturno i prostorno isprekidana: to su
gradovi u unutrasnjosti Amerike, ili francuski banlieus, podjednako kao
i naselja stracara u Africi ili siromasna ruralna podrucja Kine ili Indije.
Ipak, vee sredinom 1990-ih dominatne su funkcije, drustvene skupine i
teritoriji sirom planeta hili povezani unutar novoga tehnoloskog sustava
koji se kao takav poceo ohlikovati tek 1970-ih.
Kako se ta temeljna promjena dogodila unutar vremena koje s povijes-
ne strane Cini jedan trenutak? Zasto se planetom siri toliko uhrzano, ja-
ko neujednaceno? Zasto je to "revolucija"? S ohzirom na to da je nase is-
kustvo novoga ohlikovano hlizom prosloscu, mislim da se odgovori na ta
osnovna pitanja mogu potraziti u kracemu prisjecanju povijesnog zapisa
industrijske revolucije, jos uvijek prisutne u nasim institucijama, pa ta-
ko i u nasem umu.
Pouke industrijske revolucije
Povjesnicari su pokazali da su postojale harem dvije industrijske revolu-
cije: prva je pocela u posljednjoj trecini osamnaestoga stoljeca i karakte-
rizirale su je nove tehnologije kao sto su parni motor, "spinning jenny",
Cortov proces u metalurgiji, te u sirem smislu, zamjena rucnih alata stro-
jevima. Druga je revolucija pocela oko 100 godina poslije i donijela je sa
sohom razvoj elektriciteta, motora na unutarnje sagorijevanje, kemikali-
je temeljene na znanosti, uCinkovito lijevanje celika, te pocetke komuni-
kacijskih tehnologija sa sirenjem telegrafa i izumom telefona. Izmedu tih
dviju revolucija postoje temeljni kontinuiteti, ali i kljucne razlike, od ko-
jih je najznacajnija uloga koju je znanstveno znanje imalo prilikom odr-
zavanja i vodenja tehnoloskog razvoja nakon 1850. godine.
22
Upravo nam
22 Singer i dr. (1958.); Mokyr (1985.). Medutim, kako Mokyr sam istice, u prvoj industrij-
skoj revoluciji u Britaniji postojalo je korisnicko okruzenje izmedu znanosti i tehnolo-
gije. Stoga se Wattovo presudno unapredenje parnog motora koji je dizajnirao Newco-
men dogodilo u interakciji s prijateljem i zastitnikom Josephom Blackom, profesorom
kemije na SveuCilistu u Glasgowu, gdje je Watt 1757. godine bio postavljen za "izradi-
vaca matematickih instrumenata za potrebe SveuCilista," i gdje je sam provodio vlas-
tite eksperimente na modelu Newcomenova motora (vidi: Dickinson 1958.). Ubbelohde
68
zbog postojeCih razlika njihove zajednicke karakteristike mogu dati dra-
gocjene uvide neophodne za shvacanje logike tehnoloskih revolucija.
Prvo, u oba slucaja mozemo zamijetiti ono sto Mokyr, prema povijesnim
standardima, opisuje kao razdoblje "sve brze i dotad nevidene tehnoloske
promjene."
23
Skupina makroizuma pripremilaje teren za cvat mikroizuma
u podrucjima poljoprivrede, industrije i komunikacija. Temeljni povijesni
diskontinuitet, koji je nemoguce promijeniti, uveden je u materijalnu os-
novu ljudske vrste, u procesu ovisnom o prijedenom putu, ciju je unutar-
nju logiku istrazivao Paul David i o kojoj je teoretizirao Brian Arthur.
24
Doista se radilo o revolucijama, u smislu da je nagli i neocekivani porast
tehnoloskih aplikacija promijenio proces proizvodnje i distribucije, stvorio
pomutnju novih proizvoda i definitivno pomaknuo lokaciju bogatstva i
moci na planetu koji se odjednom nasao unutar dosega onih drzava i elita
koje su bile u stanju ovladati novim tehnoloski]#l sustavom. Tamnaje stra-
na te tehnoloske avanture da je bila neodvojivo povezana s imperijalistic-
kim ambicijama i meduimperijalistickim sukobima.
No upravo je to potvrda revolucionarnoga karaktera novih industrij-
skih tehnologija. Povijesni uspon takozvanoga Zapada, zapravo ograni-
cen na Britaniju i nekolicinu nacija zapadne Europe, kao ina njihove sje-
vernoamericke i australske izdanke, u temeljima je povezan s tehnolos-
kom superiornoscu postignutom tijekom dviju industrijskih revolucija.
25
Nista u kulturnoj, znanstvenoj, politickoj iii vojnoj povijesti svijeta prije
industrijske revolucije ne moze objasniti takvu nepobitnu "zapadnu" nad-
moc (anglosaksonsku/njemacku, uz trunku francuske) izmedu 1750-ih i
1940-ih. Kinaje tijekom veCine predrenesansne povijesti bila znatno nad-
mocnija kultura; muslimanska je civilizacija (ako mi dopustite da upotri-
jebim taj pojam) dominirala velikim dijelom Sredozemlja te je imala zna-
cajan utjecaj na Afriku i Aziju tijekom modernog doba; Azija i Afrika ug-
lavnom su ostale organizirane na temelju autonomnih kulturnih i politic-
kih centara; Rusija je vladala u izvanrednoj izolaciji velikim teritorijem
koji se protezao od istocne Europe do Azije; a spanjolsko je Carstvo, tro-
ma europska kultura industrijske revolucije, bilo vodeca svjetska sila vi-
se od dva stoljeca nakon 1492. Tehnologija je, izrazavajuCi specificne
drustvene uvjete, uvela novi povijesni put u drugoj polovini osamnaestog
stoljeca.
(1958: 673) izvjestava kako je ''Wattov razvoj zgusnjivaca za paru, odvojenog od cilin-
dra u kojemu se krecu klipovi, bio usko povezan i inspiriran znanstvenim istrazivanji-
ma Josepha Blacka (1728.-99.), profesora kemije na Glasgowskom sveuCilistu."
23 Mokyr (1990.: 82)
24 David (1975.); David i Bunn (1988.); Arthur (1989.)
25 Rosenberg i Birdzell (1986.)
69
Taj je put nastao u Britaniji, iako se njegovi intelektualni korijeni mo-
gu pratiti unatrag sirom Citave Europe, sve do renesansnoga duha otkri-
ca.26 Neki povjesnicari cak inzistiraju na tome da je znanstveno znanje
neophodno za prvu industrijsku revoluciju bilo dostupno 100 godina pri-
je, spremno za upotrebu unutar zrelih drustvenih uvjeta. Ili, kako drugi
tvrde, cekalo je tehnicku genijalnost samoukih izumitelja poput Newco-
mena, Watta, Cromptona ili Arkwrighta, koji su bili u stanju prevesti dos-
tupno znanje i zdruziti ga s iskustvom zanata u kljucne, nove industrij-
ske tehnologije.
27
Medutim, drugaje industrijska revolucija, u vecoj mje-
ri ovisna o novim znanstvenim saznanjima, pomaknula svoj centar gra-
vitacije prema Njemackoj i Sjedinjenim Drzavama gdje se odvijao glavni
razvoj na podrucju kemikalija, elektriciteta i telefonije.
28
Povjesnicari su
uz mnogo muke rasclanili drustvene uvjete promjenljive geografije teh-
nicke inovacije, cesto se usmjeravajuci na obiljezja obrazovanja i znan-
stvene sustave, ili na institucionalizaciju vlasnick1 prava. Medutim,
kontekstualno obrazlozenje neujednacene putanje tehnoloske inovacije
izgleda presiroko i suvise otvoreno za alternativna tumacenja. Hall i
Preston u svojim analizama promjenljive geografije tehnoloske inovacije
u razdoblju izmedu 1846. i 2003., pokazuju vaznost lokalnih lijeha inova-
cije. Medu njima su izmedu 1880. i 1914. godine Berlin, New York i Bos-
ton okrunjeni kao "svjetski industrijski centri visoke tehnologije", dok je
"London u tom razdoblju bio samo blijeda sjenka Berlina".
29
Razlog se
krije u teritorijalnoj osnovi interakcije sustava tehnoloskih otkrica i ap-
likacija, posebice u sinergetskim svojstvima onoga sto se u literaturi na-
ziva "miljeom inovacije".
30
Doista, tehnoloska su otkrica dolazila u skupinama, medusobno djelu-
jucijedno na drugo unutar procesa rastuCih prihoda. Koji god daje od uv-
jeta prouzrocio takvo svrstavanje, kljucna pouka koja se mora upamtiti
jest da tehnoloska inovacija nije izolirana pojava.
31
Ona odrazava trenut-
26 Singer i dr. (1957.)
27 Rostow (1975.); za argument, vidi: Jewkes i dr. (1969.), te Singer i dr. (1958.) za povi-
jesne dokaze.
28 Mokyr (1990.)
29 Hall i Preston (1988: 123)
30 Izvor koncepta o "miljeu inovacije" moze se pratiti unatrag do Aydalota (1985.). Isti se
koncept moze vrlo jasno vidjeti u radovima Andersona (1985.); te u elaboraciji Arthu-
ra (1985.). Negdje istodobno smo Peter Hall ija na Berkleyju, Roberto Camagni u Mi-
lanu, te Denis Maillat u Lausannei, zajedno, neko krace vrijeme s pokojnim Philippom
Aydalotom, poceli razvijati empirijske analize o miljeu inovacije, temi koja je s punim
pravom 1990-ih postala predmetom bezbrojnih istrazivanja.
31 Specificna rasprava o povijesnim uvjetima grupacije tehnoloskih inovacija ne moze se
poduzeti u granicama ovog poglavlja. Korisna se razmatranja o toj temi mogu naCi u:
Mokyr (1990.); te u Gille (1978.). Vidi takoder: Mokyr (1990: 298).
70
no stanje znanja, odredeno institucionalno i industrijsko okruzenje, odre-
denu dostupnost sposobnosti potrebnih za definiranje tehnickog proble-
ma i za njegovo rjesavanje, ekonomski mentalitet koji ce takvu aplikaci-
ju uCiniti isplativom, te mrezu proizvodaca i korisnika koji mogu svoje is-
kustvo kumulativno komunicirati, uceCi kroz upotrebu i rad. Elite uce ra-
deCi, time modificirajuci primjene tehnologije, dok veeina ljudi uci kroz
upotrebu, ostajuCi unutar ogranicenja ambalaze tehnologije. Interaktiv-
nost sustava tehnoloske inovacije i njihova ovisnost o odredenim "okru-
zenjima" razmjene ideja, problema i rjesenja, kljucna su obiljezja koja se
mogu generalizirati iz iskustva od proteklih revolucija do sadasnje.
32
U povijesnim zapisima pozitivni uCinci novih industrijskih tehnologi-
ja na ekonomski rast, zivotni standard i ljudsko ovladavanje neprijatelj-
skom Prirodom (izrazavaju se u dramaticnom produzenju ocekivanoga zi-
votrwg vijeka koje se prije 18. stoljeca nije ravnomjerno poboljsavalo) ni-
su, na dugi rok, prijeporni. Medutim, bez obzira na sirenje upotrebe par-
nog stroja i nove masinerije, pojavili su se kasno. Mokyr nas podsjeca da
su se "potrosnja per capita i zivotni standard [na kraju 18. stoljeca] malo
povecali, medutim, proizvodne tehnologije u mnogim su se industrijskim
granama i sektorima dramaticno promijenile, stvarajuCi, u drugoj polovi-
ni 19. stoljeca, teren za odrzivi schumpeterijanski razvoj jer se tehnolos-
ki napredak prosirio i na prethodno nezahvacene industrije."
33
To je kri-
ticka procjena koja nas prisiljava da stvarne ucinke veeih promjena vred-
nujemo u svjetlu vremenskog zaostajanja jako ovisnog o posebnim uvje-
tima svakoga drustva. Izgleda da povijesni podaci, opcenito govoreCi, po-
kazuju da sto je blizi odnos izmedu mjesta inovacija, proizvodnje i upot-
reba novih tehnologija, to je brza transformacija drustava te veCi pozitiv-
ni povratni ucinak drustvenih uvjeta na opce uvjete za daljnje inovacije.
Tako se u Spanjolskoj krajem osamnaestoga stoljeca industrijska revolu-
cija brzo sirila u Kataloniji, medutim, u drugim dijelovima Spanjolske,
osobito u Madridu i na jugu, proces je tekao sporije; Baskija i Asturias
pridruzili su se procesu industrijalizacije tek krajem devetnaestoga sto-
ljeca.34 Granice industrijske inovacije u velikoj se mjeri podudaraju s pod-
rucjima kojima je dva stoljeca bilo zabranjeno trgovati sa spanjolskim
americkim kolonijama: dok su andaluzijska i kastiljanska elita, kao i
Kruna, mogli zivjeti od svojih americkih renti, Katalonci su se morali
32 Rosenberg (1976., 1982.); Dosi (1988.)
33 U ovome poglavlju ne moze se iznijeti posebna rasprava povijesnih uvjeta za dogadanje
tehnoloskih inovacija. Korisna razmatranja ove teme mogu se pronaCi u Mokyru
(1990.); i Gilleu (1978.). Vidi takoder: Mokyr (1990.; 298).
34 Fontana (1988.); Nadal i Carreras (1990.)
71
odrzavati uz pomoc trgovine i dosjetljivosti, dok su hili podvrgnuti pritis-
ku centralisticke drzave. Djelomice kao rezultat te povijesne putanje, Ka-
talonija i Baskija su jedina dva potpuno industrijalizirana podrucja sve
do 1950-ih godina, i glavni rasadnici poduzetnistva i inovacija, u ostroj
suprotnosti s trendovima u ostatku Spanjolske. Stoga, osobiti drustveni
uvjeti poticu tehnoloske inovacije koje vode prema gospodarskomu razvo-
ju i daljnjim inovacijama. Usprkos tome, reprodukcija takvih uvjeta je
kulturalna i institucionalna jednako kao i gospodarska i tehnoloska.
Transformacija drustvenoga i institucionalnog okolisa moze promijeniti
ritam i geografiju tehnoloskog razvoja (na primjer, Japan nakon Meiji ob-
. nove, ili Rusija nakon kratkog razdoblja pod Stoljipinom), iako povijest
sama po sebi uvjetuje znacajnu inerciju.
Posljednja i osnovna pouka industrijskih revolucija koju smatram
znacajnom za ovu analizu kontroverznaje: iako su obje donijele citav niz
novih tehnologija koje su zapravo oblikovale i preoblikovale industrijski
sustav u sukcesivnim stupnjevima, u njihovu sredistu hila je temeljna
inovacija u proizvodnji i distribuciji energije. R. J. Forbes, klasicni histo-
ricar tehnologije, potvrduje da je "izum parnoga stroja sredisnja cinjeni-
ca industrijske revolucije", koju slijedi uvodenje novih posonskih snaga
s pokretnom pogonskom snagom pod kojom "snaga parnog stroja moze
biti stvorena tamo gdje ju trebaju, i to u mjeri u kojoj je potrebna."
35
I ia-
ko Mokyr ustrajava na visedimenzionalnom karakteru industrijske re-
volucije, on takoder misli da "usprkos prigovorima nekih povjesnicara
ekonomije, parni stroj se jos uvijek smatra temeljem industrijske revo-
lucije."36 Unatoc drugim izvanrednim pronalascima u kemiji, metalurgi-
ji, strojevima s unutarnjim izgaranjem, telegrafiji i telefoniji - elektric-
na energija sredisnja je sila druge revolucije. To je taka jer su se samo
uz pomoc proizvodnje i distribucije elektricne energije sva ostala podruc-
ja mogla razvijati i njihove se primjene mogle povezivati jedne s drugi-
ma. Tipican primjer je elektricni telegraf koji se najprije eksperimental-
no koristio 1790-ih, a u sirokoj upotrebi je od 1837. godine. Kada je mo-
gao koristiti siroku upotrebu elektricne energije, prerastao je u komuni-
kacijsku mrezu koja u velikoj mjeri povezuje svijet. Siroko rasprostra-
njena upotreba elektricne energije od 1870-ih naovamo, promijenila je
promet, telegrafiju, osvjetljenje i, ne na posljednjem mjestu, tvornicki
rad - sirenjem energije u obliku elektricnoga stroja. Doista, iako su se s
prvom industrijskom revolucijom povezivale tvornice, one gotovo Citavo
35 Forbes (1958.: 150)
36 Mokyr (1990.: 84)
72
stoljece nisu rabile parni stroj koji se pak uvelike koristio u obrtnickim
radionicama, dok su mnoge velike tvornice nastavile upotrebljavati po-
boljsane izvore vodene snage (i po njima su ih dugo vremena nazivali
mlinovima). Elektricna energija omogucila je oboje i potaknula siroku
organizaciju rada u industrijskim tvornicama.
37
Kao sto je napisao R. J.
Forbes (1958.):
U posljednjih 250 godina pet velikih pokretackih snaga stvorilo je
razdoblje koje se cesto naziva dobom stroja. Osamnaesto stoljece
donijelo je parni stroj; devetnaesto vodenu turbinu, stroj s unutar-
njim sagorijevanjem i parnu turbinu; a dvadeseto plinsku turbi-
nu. Povjesnicari su cesto smisljali sintagme koje bi odredivale
pokrete iii tokove u povijesti. Takva je "industrijska revolucija"-
naziv za razvoj Ciji se pocetak cesto smjesta u rano osamnaesto
stoljece a tece veCim dijelom devetnaestoga. To je bio spori pokret
koji je svejedno, povezujuCi materijalni napredak i drustvenu dis-
lokaciju, donio temeljite promjene koje se zajednicki mogu opisa-
ti kao revolucionarne- uzmemo li u obzir ove krajnje vremenske
tocke.
38
Dakle, djelujuCi na proces u srcu svih procesa- sto znaCi na snazi potreb-
noj za proizvodnju, distribuciju i komunikaciju - dvije su se industrijske
revolucije sirile kroz cijeli gospodarski s u ~ t v i prodirale kroz cijelo tkivo
drustva. Jeftini, dostupni, pokretljivi izvori energije sirili su i podupirali
snagu ljudskoga tijela stvarajuCi materijalnu osnovu za povijesni nasta-
vak slicnoga pokreta prema sirenju ljudskoga uma.
Povijesni slijed revolucije informaticke
tehnologije
Posljednjih se godina o kratkoj, ali intenzivnoj, povijesti revolucije infor-
maticke tehnologije toliko govorilo da je nepotrebno podastrijeti jos jedan
37 Hall i Preston (1988.); Canby (1962.); Jarvis (1958.). Jedna od prvih detaljnih specifika-
cija za elektricni telegrafnalazi se u pismu kojeje potpisao C. M. a tiskanoje u Scots Ma-
gazinu 1753. godine. Jedan od prvih prakticnih eksperimenata s elektricnim sustavom
predlozio je Katalonac Francisco de Salva 1795. godine. Postoje nepotvrdeni izvjestaji da
je 1798. godine, prema Salvinoj shemi, izmedu Madrida i Aranjueza (26 milja) bio pos-
tavljenjednozK:ani telegraf. No, tekje 1830-ih utemeljen elektricni telegraf (William Co-
oke u Engleskoj, Samuel Morse uAmerici), dokje 1851. polozen prvi podmorski kabel iz-
medu Dovera i Calaisa (Garratt 1958.); vidi takoder: Mokyr (1990.); Sharlin (1967.).
38 Forbes (1958.: 148)
73
potpuni izvjestaj.
39
Uzgred, uzmemo li u obzir ubrzanje njezina ritma,
svaki takav izvjestaj odmah ce biti zastario - tako su za vrijeme izmedu
pisanja i izdanja ove knjige (recimo, 18 mjeseci), prema opceprihvacenom
"Mooreovu zakonu",
40
mikroCipovi za istu cijenu udvostruCili svoju uCin-
kovitost. Bez obzira na to, smatram analiticki korisnim prizvati glavne
osi tehnoloske transformacije u stvaranju/obradilprijenosu informacija te
ih smjestiti u slijed koji ce voditi prema stvaranju nove drustveno-tehnic-
ke paradigme.
41
Ovaj kratki sazetak poslije ce mi omoguCiti da presko-
Cim pozivanje na tehnoloska obiljezja- kada u intelektualnom itinereru
ove knjige budem raspravljao o njihovoj osobitoj interakciji s gospodar-
stvom, kulturom, i drustvom, osim kada budu potrebni novi elementi in-
formacije.
Mikroinzenjering makropromjena: elektronika i informacija
lako se znanstveni i industrijski prethodnici elektronicki temeljenih in-
formatickih tehnologija mogu pronaCi desetke godina prije 1940-ih
42
(Bel-
lov izum telefona 1876., Marconijev radija 1898. i De Forestov vakuum-
ske cijevi 1906. nisu posljednji), tijekom Drugoga svjetskog rata i nepos-
redno nakon njega dogodili su se najveCi tehnoloski proboji u elektronici:
prvo racunalo koje se moglo programirati i tranzistor, izvor mikroelektro-
nike, pravo srce revolucije informaticke tehnologije u dvadesetom stolje-
cu.43 Pa ipak, tvrdim da su se tek 1970-ih nove informaticke tehnologije
39 Dobra povijest pocetaka revolucije informatiCke tehnologije koju su, prirodno, prerasla
dostignuca nakon 1980-ih, jest Braunova i Macdonald ova (1982.). Tom Forester je u ni-
zu knjiga (1980., 1985., 1987., 1989., 1993.) na najsustavniji nacin obuhvatio razvitak
revolucije informaticke tehnologije. Za do bar izvjestaj o pocecima genetskog inzenjerin-
ga, vidi: Russell (1988.) i Elkington (1985.).
40 Prihvacen "zakon" u elektronickoj industriji, koji je smislio Gordon Moore, predsjednik
In tela, legendarne kompanije koja je pokrenula Silikonsku dolinu, a danas je najveca
tvrtka u mikroelektronici i ujedno jedna od najprofitabilnijih.
41 Informacije koje se iznose u ovome poglavlju dostupne su iz novina i magazina. VeCi dio
sam pronasao u ovima: Business Week, The Economist, Wired, Scientific American, the
New York Times, El Pais i San Francisco Chronicle, koji su moji glavni dnevni!tjedni iz-
vori informacija. One takoder dolaze i iz povremenih razgovora o tehnoloskim pitanji-
ma s kolegama i prijateljima oko Berkeleyja i Stanforda, poznavatelja elektronike i
biologije i hliskih industrijskim izvorima. Ne smatram potrehnim osigurati detaljne re-
ference na podatke tako opcenitog karaktera, osim u slucajevima kada hi danu hrojku
ili citat hilo tesko pronaci.
42 Vidi: Hall i Preston (1988.); Mazlish (1993.)
43 Smatram da ce; poput industrijskih revolucija, hiti vise revolucija informa:ticke tehno-
logije, od kojih je ona 1970-ih hila prva. Vjerojatno ce druga na pocetku 21. stoljeca da-
ti vazniju ulogu hioloskoj revoluciji, u hliskoj interakciji s novim kompjutorskim tehno-
logijama.
74
siroko rasprostranile, ubrzavajuCi svoj sinergijski razvoj i konvergirajuCi
novoj paradigmi. Prijedimo stupnjeve inovacija u tri glavna tehnoloska
polja koja, iako vrlo povezana, cine povijest tehnologija zasnovanih na
elektronici: mikroelektronika, racunala i telekomunikacije.
Tranzistor, koji su 1947. godine u Bellovim laboratorijima na Murray
Hillu u New Jerseyju, izumila trojica fizicara- Bardeen, Brattain i Shoc-
kley (dobitnici Nobelove nagrade za to otkrice), omoguCili su stvaranje
elektricnih impulsa u brzome ritmu binarnoga koda prekida i pojacava-
nja, sto je omoguCilo kodiranje logike i komunikaciju sa strojevima i iz-
medu njih: te sprave za obradu zovemo poluvodiCi i poznate su pod ime-
nom Cipovi (koji se sada zapravo rade od milijuna tranzistora). Prvi ko-
rak u sirenju tranzistora bio je Schokleyjev izum spojnog tranzistora
1951. g. Njegova proizvodnja i siroka upotreba zahtijevala je nove proiz-
vodne tehnologije i uporabu prikladnog materijala. Prelazak na silikon
doslovno je stvorio novu revoluciju na pijesku, koju su najprije postigli
Texas Instruments (u Dallasu) 1954. g. (potez koji je omogucen zaposlja-
vanjem Gordona Teala, drugoga vodeceg znanstvenika iz Bellovih labora-
torija). Otkrice planarnog procesa 1959. g. u Fairchild poluvodiCima (u Si-
likonskoj dolini) otvorilo je mogucnosti za ujedinjavanje minijaturnih di-
jelova i precizne proizvodnje.
Odlucni korak u mikroelektronici dogodio se 1957. g.: tada su Jack Kil-
by, inzenjer Texas Instrumenta (koji ga je patentirao), i Bob Noyce, jedan
od osnivaca Fairchildea, otkrili integrirani krug. No, Noyce je prvi proi-
zveo IK (integrirane krugove, op. prev.) koristeCi planarni proces. To je po-
taklo tehnolosku eksploziju: u samo tri godine, od 1959. do 1962., cijene
poluvodica pale su za 85%, dok se u sljedeeih deset godina proizvodnja po-
vecala 20 puta, od cega je 50% bilo za vojnu upotrebu.
44
Napravimo povi-
jesnu usporedbu: trebalo je 70 godina (1780.-1850.) da se cijena pamuc-
ne tkanine u Britaniji, za vrijeme industrijske revolucije, snizi za 85%.
45
Pokret se tijekom 1960-ih ubrzao: kako se usavrsavala proizvodna teh-
nologija te racunala s brzim i jaCim mikroelektronickim izumima, omo-
gucen je bolji dizajn Cipova - tako je prosjecna cijena integriranoga kru-
ga s 50$ u 1962. godini pala na 1$ 1971.
Golem korak naprijed u razvoju mikroelektronike u svim strojevima
dogodio se 1971. godine, kada je lntelov inzenjer Ted Hoff (takoder u Sili-
konskoj dolini) izumio mikroprocesor, koji je racunalo na Cipu. Dakle, sna-
ga obrade informacija moze se uspostaviti svuda. Zapocela je utrka u sve
vecoj integraciji kapaciteta krugova na jednome cipu, a tehnologija dizaj-
44 Braun i Macdonald (1982.)
45 Mokyr (1990.: 111)
75
na i proizvodnje neprestano je prekoraCivala granice integracije za koje se
prethodno smatralo da, bez napustanja upotrebe silikonskog materijala,
nece fizicki biti moguce. Sredinom 1990-ih godina, tehnicke procjene daju
krugovima na silikonskim materijalima 10-20 godina, iako napreduju is-
trazivanja alternativnih materijala. Posljednja dva desetljeca razina in-
tegracije skokovito napreduje. Iako u ovoj knjizi nema mjesta tehnickim
detaljima, analiticki je opravdano naznaciti brzinu i stupanj tehnoloske
promjene.
Kao sto je poznato, snaga cipova moze se vrednovati kombinacijom tri-
ju karakteristika: njihove sposobnosti integracije, koja se oznacava naj-
manjom crtom u Cipu koja se mjeri mikronima (1 mikron = 1 milijunti dio
inca [1 inc= 2,5 em]); sposobnosti memorije, koja se mjeri u bitovima: ti-
suce (k) i milijuni (megabitovi); i brzini mikroprocesora koja se mjeri me-
gahercima. Prvi procesor iz 1971. g. imao je 6,5 mikrona; dok je 1980. g.
dosegao 4 mikrona; 1987. g. 1 mikron; Intelov Pentium Cip imao je 1995.
g. 0,35 mikrona; a dok pisem ovu knjigu, za 1999. g. predvida se dostiza-
nje 0,25 mikrona. Tako se 1971. g. na Cip veliCine crtace pribadace moglo
sloziti 2300 tranzistora, a 1993. g. 35 milijuna. Velicina memorije, prema
DRAM-u (dynamic random access memory) 1971. g. bila je 1024 bita;
1980. g. 64 000; 1987. g. 1 024 000; 1993. g. 16 384 000; a predvidanja za
1999. g. su 256 000 000 bita. Pogledamo li brzinu, sadasnji su 64-bitni
mikroprocesori 550 puta brzi od prvog Intelova Cipa iz 1972. g.; i maksi-
malna provodljivost po jedinici (MPU) svakih se 18 mjeseci udvostrucu-
je. Procjene za 2002. predvidaju ubrzanje u mikroelektronickoj tehnologi-
ji integracije (0,18-mikronski Cipovi), u DRAM velicini (1024 megabita) i
brzini mikroprocesora (500+ megaherca u usporedbi sa 150 iz 1993. g.).
Zajedno s dramaticnim razvitkom u paralelnoj obradi upotrebom vises-
trukih mikroprocesora (ukljucujuCi buduci povezujuCi visestruki mikrop-
rocesor na jednome cipu), izgleda da snaga mikroelektronike jos nije uze-
la maha, iako nemilosrdno povecava racunalni kapacitet. Nadalje, sve ve-
ca minijaturizacija, daljnja specijalizacija i snizavanje cijene Cipova poja-
cane snage omogucavaju njihovo smjestanje u svaki stroj iz nasega sva-
kodnevnog zivota- od strojeva za pranje suda do mikrovalnih pecnica i
automobila, Cija je elektronicka komponenta, u modelima iz 1990-ih bila
vrednija od celicnih dijelova.
Racunala je zacela majka svekolike elektronike - Drugi svjetski rat,
no zapravo su se rodila tek 1946. g. u Philadelphiji, izuzmemo li ratno
orude kojim se 1943. g. britanski Colossus* koristio za razbijanje neprija-
* Colossus, prvo ral:unalo napravljeno u Post Office Research Laboratory u sjevernom
Londonu 1943. radi desifriranja njemackih sifriranih telegrafskih poruka (op. ur.).
76
REVOLUCIJA INFORMACIJSKE TEI- NOLOGIJE
teljskih sifri, i njemacke Z-3 koje su proizvodili 1941. g. kao pomoc izra-
cunima zracnih snaga.
46
No, veCina saveznickih pokusaja u elektronici
koncentrirala se u istrazivackim programima na MIT-u, a stvarna istra-
zivanja snage kalkulatora sponzorirana od americke vojske, dogadala su
se na Pennsylvanijskom sveucilistu gdje su Mauchly i Eckert stvorili
prvo racunalo opce namjene- ENIAC (Electronic Numerical Integrator
and Calculator). Povjesnicari ce se sjetiti da je prvo elektronicko racuna-
lo imalo 30 tona, bilo izgradeno na metalnim modulima visokim oko dva
metra, imalo 70 000 otpornika i 18 000 vakuumskih cijevi i zauzimalo
povrsinu gimnasticke dvorane. Kad se ukljucilo, njegova potrosnja ener-
gije hila je tako velika da je philadelphijska rasvjeta treperila.
47
Prvu komercijalnu inacicu toga primitivnog stroja, UNIVAC-1, napra-
vio je isti tim 1951. g., pod imenom Remington Rand, i onaje vrlo uspjes-
no obradila americki popis stanovnistva 1950. godine. IBM je, takoder
poddan vojnim ugovorima i djelomicno oviseCi o istrazivanju MIT-a,
prevladao prijasnju zadrsku o racunalnom dobu i 1953. g. usao u utrku
sa svojim strojem sa 701 vakuumskom cijevi. Sperry Rand je 1958. g.
uveo racunalo druge generacije mainframe machine, a IBMje odmah sli-
jedio s modelom 7090. IBM je 1964. g. s mainframe racunalom 360/370
zavladao racunalnom industrijom u kojoj su djelovale nove (Control da-
ta, Digital) i stare (Sperry, Honeywell, Burroughs, NCR) tvrtke za poslov-
ne strojeve. VeCina tih tvrtki do 1990-ih zivotari ili je nestala: tako se
schumpeterijansko "stvaralacko razaranje" brzo odvijalo u elektronickoj
industriji. U to davno doba, 30 godina prije nastanka ove knjige, indus-
trija se organizirala u dobro odredenu hijerarhiju mainframea, miniracu-
nala (zapravo, prilicno velikih strojeva) i terminala, ostavivsi neke pose-
bne dijelove informatike ezotericnom svijetu superracunala (unakrsno
oplodivanje vremenske prognoze i ratnih igara) u kojima je neko vrijeme
vladala izvanredna genijalnost Seymoura Craya, usprkos tome sto mu je
nedostajala tehnoloska vizija.
Sve je to promijenila mikroelektronika, poticuCi "revoluciju u revoluci-
ji". Izum mikroprocesora 1971. g. s mogucnoscu da se racunalo stavi na
Cip, preokrenula je naglavce elektronicki i ostali svijet. Inzenjer Ed Ro-
berts, osnivac male racunalne tvrtke MITS, napravio je 1975. g. u Al-
buquerqueu, u Novom Meksiku, kompjutorsku kutiju nevjerojatnog ime-
na- Oltar, prema liku iz televizijske serije Star Track (Zvjezdane staze),
kojuje obozavala izumiteljeva mlada kci. Stroj je bio primitivan, alije bio
46 Hall i Preston (1988.)
47 Vidi Foresterov opis (1987.).
77
USPON UMRErnNOG DRUi!lTVA
napravljen kao malo racunalo oko mikroprocesora. Taj stroj bio je osnova
za Apple 1, i poslije Apple 2, prvo komercijalno uspjesno mikroracunalo.
Njega su u garazi obiteljske kuce, u Manlo Parku u Silikonskoj dolini,
napravila dvojica mladica koja su napustila skolu: Steve Wozniak i Steve
Jobs. To je stvarno izvanredna saga koja je postala osnivacka legenda in-
formatickog doba. Kompjutorska tvrtka Apple, pokrenuta 1976. g., s tri
vlasnika i kapitalom od 91 000 $, 1982. dosegnula je prodaju od 583 mi-
lijuna $, najavljujuCi doba sirenja racunalne moCi. IBM je reagirao brzo i
1981. g. napravio svoju inaCicu mikroracunala, imenujuci ga sjajno: osob-
no racunalo (PC, personal computer), i toje zapravo postalo ime za mikro-
racunala. Medutim, kako nije bilo zasnovano na IBM-ovoj tehnologiji, ne-
go su ga razvili drugi izvori, bilo je osjetljivo na kloniranje, sto se uskoro,
osobito u Aziji, u sirokim razmjerima i dogodilo. Ta cinjenica upropastila
je IBM-ovu poslovnu prevlast u PC-ima, alii prosirila upotrebu IBM-ovih
klonova diljem svijeta, sired uobicajeni standard, bez obzira na superior-
nost Appleovih strojeva. Appleov Macintosh, izbacen 1984. g., bio je prvi
korak prema racunalstvu koje je usmjereno na korisnike, jer je uvelo ko-
risnicku interface tehnologiju temeljenu na ikonama, izvorno razvijenima
u Xeroxovu istrazivackom centru u Palo Altu.
Temeljni uvjet za sirenje mikroracunala ispunjen je s razvojem novo-
ga softvera prilagodenog za njihova djelovanje.
48
PC softver pojavio seta-
koder sredinom 70-ih godina, potekavsi iz zanosa stvorenog Altairom:
dva bivsa studenta Harvarda - Bill Gates i Paul Allen, 1976. g. prilago-
dili su BASIC za rad na stroju Altair. Shvativsi njegove mogucnosti, os-
novali su Microsoft (najprije u Albuqurequeu, a dvije godine poslije pre-
selili su ga u Seattle, u kucu Gatesovih roditelja), danasnjega softversko-
ga diva koji je prevlast u operativnom sustavu prosirio ina prevlast u sof-
tveru za eksponencijalno rastuce trziste mikroracunala u cjelini.
U posljednjih 15 godina porast snage cipa uzrokovao je dramatican
napredak u snazi mikroracunala, smanjujuCi funkciju veCih racunala. Po-
cetkom 1990-ih godina mikrokompjutori s jednim Cipom imali su snagu
koju je IBM imao prije samo pet godina. Umrezeni sustavi temeljeni na
mikroprocesorima, sastavljeni od manjih desktop strojeva (korisnika) ko-
je posluzuju jaCi za to namijenjeni posluzitelji, mogli bi istisnuti specija-
liziranija racunala za obradu informacija, poput tradicionalnih mainfra-
meova i superracunala. Zaista, napretku mikroelektronike i softvera tre-
bamo dodati nekoliko velikih koraka naprijed u sposobnostima umreza-
vanja. Od sredine 1980-ih mikroracunala se ne mogu shvatiti odvojeno:
48 Egan (1995.)
78
ona djeluju u mrezama s povecanom pokretljivoscu na temelju prijenos-
nih racunala. Ta izvanredna svestranost i mogucnost dodavanja memori-
je i sposohnosti ohrade podataka te sudjelovanje racunalne snage u elek-
tronickoj mrezi, odlucno su racunalno doha u 1990-ima skrenuli od cen-
tralizirane pohrane i ohrade podataka prema umrezenom, interaktivnom
sudjelovanju racunalne snage. Nije se samo promijenio cijeli tehnoloski
sustav nego i njegove drustvene i organizacijske interakcije. Tako je pros-
jecna cijena ohrade podataka s oko 75$ za milijun operacija 1960., u 1990.
godini pala na manje od stotog dijela centa.
Ta sposohnost umrezavanja postala je moguca samo zhog vaznih otkrica
u telekomunikacijama i tehnologiji racunalnog umrezavanja tijekom 1970-
ih godina. Medutim, u isto doha, takve promjene omogucile su nove mikroe-
lektronicke naprave i povecane racunalne sposohnosti, kao izvanredna ilus-
tracija sinergistickih odnosa u revoluciji informaticke tehnologije.
Telekomunikacije su takoder revolucionirane i komhinacijom tehnolo-
gija "prekidaca" (e1ektronicki prekidaCi i routeri) i novim vezama (tehno-
logije prijenosa). Prvi industrijski proizvedeni elektronicki prekidac,
ESS-1, uvedenje u Bellovim lahoratorijima 1969. godine. Sredinom 1970-
ih napredak u tehnologijama integriranoga kruga omoguCio je digitalni
prekidac, povecanje hrzine, snage i fleksihilnosti uz istodohnu ustedu vre-
mena, energije i radne snage - vis-a-vis analognim strojevima. ATT, ses-
trinska tvrtka Bellovih lahoratorija, na pocetku nije hila sklona toj novos-
ti, jer je trehala amortizirati investiciju u analognu opremu. Medutim,
1977. godine, kadaje kanadski Northern Telecom osvojio dio americkoga
trzista digitalnih prekidaca, Bellove tvrtke su se ukljucile u utrku i po-
taknule slican pokret sirom svijeta.
VeCi napredak u optickoj elektronici (opticka vlakna i laserski prije-
nos) i tehnologiji prijenosa digitalnih paketa dramaticno je prosirio spo-
sohnost prijenosnih veza. Integrirane visokopropusne mreze (integrated
broadband networks- IBN) iz 1990-ih mogle su znacajno nadmasiti re-
volucionarne prijedloge digitalne mreze integriranih usluga (Integrated
Services Digital network -ISDN) iz 1970-ih: dok je nosivost ISDN-a na
hakrenoj zici hila procijenjena na 144 000 hita, IBN iz 1990-ih na optic-
kom vlaknu, ako hi i kada mogla biti ostvarena, iako uz vrlo visoku cije-
nu, nosila hi kvadrilijun hita. Da izmjerimo ritam promjene, podsjetimo
se daje 1956. godine prvi prekoatlantski telefonski kahel nosio 50 stlace-
nih glasovnih krugova; a 1995. g. opticka vlakna mogu nositi 85 000 tak-
vih krugova. Ta sposohnost opticko-elektronicki temeljenog prijenosa s
naprednom arhitekturom prekidaca i vodova poput asinkronog prijenosa
(ATM) i TCPIIP, osnova je za takozvanu informaticku superautocestu, o
cijim cemo karakteristikama raspravljati u 5. poglavlju.
79
USPON UMREZENOG R U ~ T V
Razliciti oblici primjene radijskog spektra (tradicionalno emitiranje,
izravno satelitsko emitiranje, mikrovalovi, digitalna celularna telefonija),
koaksijalni vod i opticka vlakna nude raznolikost i mnogostranost tehno-
logija prijenosa koje su prilagodene razliCitim upotrebama i omogucuju
komunikaciju izmedu pokretnih korisnika s bilo kojega mjesta. Celular-
na telefonija je 1990-ih uvelike prosirena po svijetu, te je doslovce prep-
lavila Aziju nesofisticiranim pagerima, a Latinsku Ameriku celularnim
telefonom - statusnim simbolom, oslanjajuci se na obecanje (na primjer,
Motorolino) o nadolazecoj sveopcoj pokrivenosti osobnim komunikacij-
skim napravama prije godine 2000. Svaki korak u odredenom tehnolos-
kom polju pojacava uCinke u povezanoj informatickoj tehnologiji. Pokret-
na telefonija oslanja se na racunalnu moe prenosenja poruka i istodobno
daje osnovu za posvudasnje racunalstvo i stvarnu, nesputanu interaktiv-
nu elektronicku komunikaciju.
' Tehnoloska podjela 1970-ih
Tehnoloski sustav u koji smo u 90-ima potpuno uronjeni, pojavio se 1970-
ih godina. Zbog znacenja osobitog povijesnog konteksta tehnoloskih puta-
nja, i odredenog oblika interakcije izmedu tehnologije i drustva, vazno je
prisjetiti se nekih datuma vezanih za bitna otkrica u informatickoj teh-
nologiji. Sva ona imaju nesto zajednicko: uglavnom su se oslanjala na
prethodna znanja i razvijala produljavanjem kljucnih tehnologija, a zbog
svojih niskih troskova i povecane kvalitete, bila su kvalitativan korak
naprijed u masovnom sirenju tehnologije u komercijalne svrhe i za osob-
ne primjene. Mikroprocesor, kljucna naprava u sirenju mikroracunalstva,
izmisljenje 1971. godine i poceo se siriti sredinom 70-ih godina. Mikrora-
cunalo je stvoreno 1975. godine, a prvi uspjesni komercijalni proizvod,
Apple II, uveden je u travnju 1977., otprilike u vrijeme kada je Microsoft
poceo proizvoditi operativne sustave za mikroracunala. Xerox Alto, ma-
trica mnogih softverskih tehnologija za osobna racunala 90-ih, razvijenje
u PARC laboratorijima u Palo Altu 1973. g. Prvi industrijski elektronicki
prekidac pojavio se 1969. g., a digitalni prekidac razvijenje sredinom 70-
ih i komercijalno se poceo upotrebljavati 1977. g. Opticko vlakno indus-
trijski je proizvedeno pocetkom 70-ih u Corning Glassu. Sredinom 70-ih
Sony je poceo komercijalno proizvoditi VCR strojeve temeljeCi ih na ot-
kriCima iz Amerike i Engleske iz sezdesetih, koji nikada nisu dospjeli do
masovne proi:tvodnje. I na kraju, ali ne najmanje vazno, americka Agen-
cija za napredne istrazivacke projekte Ministarstva obrane (ARPA) pos-
tavila je novu, revolucionarnu elektronicku komunikacijsku mrezu koja
80
ce sedamdesetih godina rasti i postati danasnji Internet. Internet je u ve-
likoj mjeri potpomognut otkriCima Cerfa i Kahna iz 1974.- TCPIIP-om-
zapisnikom medupovezanosti mreze koji je najavio "gateway" tehnologiju
omogucavajuCi povezivanje razliCitih vrsta mreza.
49
Smatram kako bez
pretjerivanja mozemo reCi da je revolucija informaticke tehnologije, kao
revolucija rodena 1970-ih, osobito ako u nju ukljuCimo i usporedno pojav-
ljivanje te sirenje genetickog inzenjeringa, u isto vrijeme i na istim mjes-
tima- razvitak koji, u najmanju ruku, zasluzuje nekoliko redaka paznje.
Tehnologije zivota
Iako pojavu biotehnologije mozemo pratiti od babilonskih ploCica o prav-
ljenju piva iz 6000. g. pr. Kr. i revolucije u mikrobiologiji do znanstvenog
otkrica osnovne strukture zivota, dvostruke spirale DNK, koju su pronas-
li Francis Crick i James Watson sa SveuCilista Cambridge 1953. godine-
tek su pocetkom 70-ih prepletanje gena i ponovno spajanje DNA, kao teh-
noloski temelji genetickog inzenjeringa, omogucili primjenu sakupljenog
znanja. Za otkrice postupaka kloniranja gena 1973. godine, opcenito zas-
luznima smatraju se Stanley Cohen sa Stanforda i Herbert Boyer s Kali-
fornijskog sveuCilista u San Franciscu, iako se njihov rad temeljio na is-
trazivanjima Paula Berga sa Stanforda, dobitnika Nobelove nagrade. Is-
trazivaei na Harvardu su 1975. godine iz zecjega hemoglobina izdvojili
prvi gen sisavca; a 1977. godine kloniran je prvi ljudski gen.
Slijedila je utrka u pokretanju komercijalnih tvrtki, od kojih je vecina
bila nusproizvod vaznijih sveucilista i bolnickih istrazivackih centara.
Grozdovi takvih tvrtki pojavili su se u sjevernoj Kaliforniji, Novoj Engles-
koj i Marylandu. Novinari, ulagaCi i aktivisti bili su zapanjeni zastrasu-
juCim mogucnostima koje su se otvorile mogucom sposobnoscu umjetno-
ga stvaranja zivota, ukljucujuci i ljudskog. Genentech ujuznom San Fran-
ciscu, Cetus u Berkeleyu i Biogen u Cambridgeu, Massachusetts, medu
prvim su tvrtkama, organiziranim oko dobitnika Nobelovih nagrada, ko-
je su uporabile novu genetsku tehnologiju za medicinske primjene. Slije-
dio je agrobiznis; tako su mikroorganizmi, od kojih su neki geneticki iz-
mijenjeni, dobili povecani broj zadataka, pa izmedu ostalog i da Ciste za-
gadenje koje su u velikom broju slucajeva stvorile iste tvrtke i agencije
koje prodaju te "superbube". Medutim, znanstvene teskoce, tehnicki prob-
lemi i vece zakonske prepreke izvedene iz opravdanih etickih i sigurnos-
49 Hart i dr. (1992.)
81
nih razloga usporile su vrlo hvaljenu biotehnolosku revoluciju tijekom
80-ih godina. Znacajan iznos poduzetnickoga ulagackog kapitala izgub-
ljen je, a neke od najinovativnijih tvrtki, ukljucujuCi Genentech, apsorbi-
rali su farmaceutski divovi (Roffman-La Roche, Merck). Oni su bolje od
drugih razumjeli da ne smiju ponoviti skupu bahatost sto su je etablira-
ne racunalne tvrtke iskazale prema inovativnim pocetnicima: kupnja
malih, inovativnih tvrtki s uslugama njihovih znanstvenika, za farma-
ceutske i kemijske multinacionalke postala je najbolje osiguranje kojim
su internalizirali komercijalnu korist bioloske revolucije i kontrolirali
njezin ritam. Slijedilo je usporavanje njezina ritma- u najmanju ruku u
sirenju primjene.
Medutim, veliki znanstveni pomak i nova generacija drskih poduzet-
nih znanstvenika s glavnim zaristem na genetskom inzenjeringu, krajem
80-ih i pocetkom 90-ih, ozivjela je biotehnologiju - pravu revolucionarnu
tehnologiju na tom polju. Kada je, 1988. godine, na Harvardu, formalno
patentiran genetski proizveden mis, ina taj naCin od Boga i Prirode odu-
zeto pravo stvaranja zivota, genetsko kloniranje uslo je u novo razdoblje.
SljedeCih sedam godina patentirano jejos sedam novostvorenih oblika zi-
vota, sedam miseva, identificiranih kao vlasnistvo njihovih tvoraca inze-
njera. U kolovozu 1989. istrazivaci sa Sveucilista u Michiganu i Torontu
otkrili su gen kojije odgovoran za cisticnu fibrozu i otvorili put prema ge-
netickoj terapiji.
U ozracju ocekivanja stvorenih tim otkricem, americka je vlada 1990.
godine odluCila s 3 milijarde dolara podrzati 15-godisnji zajednicki prog-
ram koji je vodio James Watson. On je povezao neke od najnaprednijih
mikrobioloskih istrazivackih timova da hi iscrtali ljudski genom, sto zna-
Ci da identificiraju i lociraju 60 000 do 80 000 gena koji Cine abecedu ljud-
ske vrste.
50
Uz pomoc tih i drugih napora, otkriven je neprekinuti slijed
ljudskih gena povezanih s razliCitim bolestima. Sredinom 90-ih locirano
je oko 7% ljudskih gena i shvacena je njihova funkcija. To, naravno, otva-
ra mogucnost djelovanja na tim genima i na onima sto ce se identificira-
ti u buducnosti, te covjecanstvu omogucuje ne samo kontroliranje nekih
bolesti nego i otkrivanje bioloskih predispozicija i interveniranje u njih, i
tako potencijalno mijenjanje genetske sudbine. Svoje uravnotezeno istra-
zivanje razvoja u ljudskom genetickom inzenjeringu Lyon i Gorner zak-
ljucuju predvidajuCi i upozoravajuCi:
50 Za razvoj biotehnologije i genetskog inzenjeringa vidi, na primjer, Teitelman (1989.);
Hall (1987.); US Congress, Office of Technology Assessment (Ured za procjenu tehno-
logije) (1991.); Bishop i Waldholz (1990.).
82
Mozda za nekoliko generacija mozemo ukinuti neke mentalne bo-
lesti, dijabetes, visoki tlak iii bilo koju drugu odabranu bolest. Vaz-
no je imati na umu da kvaliteta donosenja odluka odreduje hoce li
izbor biti mudar i pravedan ... NaCin na koji znanstvena i adminis-
trativna elita rukuje najranijim plodovima genske terapije zloko-
ban je i prilicno neslavan ... Mi ljudi intelektualno smo napredova-
li do stupnja u kojemu prilicno brzo mozemo razumjeti sastav, funk-
ciju i dinamiku genoma u vecem dijelu njegove zastrasujuce sloze-
nosti. Medutim, emocionalno smo jos uvijek majmuni- sa svom pr-
tljagom ponasanja koju nosi to pitanje. Mozda ce za nasu vrstu
krajnji oblik genske terapije biti uzdizanje iznad nasega necasnog
nasljeda i ucenje primjene svojega novog znanja na mudar i bezo-
pasan naCin.
51
Dok znanstvenici, regulatori i eticari razmatraju humanisticke impli-
kacije genetskoga inzenjeringa, istrazivaei-poduzetnici okrenuti bizni-
su idu kraCim putem, postavljajuCi mehanizme za zakonsku i financij-
sku kontrolu ljudskoga genoma. Najsmioniji pothvat u tome smislu
projektje sto su ga u Rockvillu, Maryland, 1990. g. pokrenuli znanstve-
nici J. Craig Venter iz Nacionalnoga zdravstvenog instituta i William
Haseltine s Harvarda. KoristeCi se snagom superracunala, oni su u sa-
roo pet godina nanizali oko 85% svih ljudskih gena stvarajuCi divovsku
genetsku bazu podataka.
52
Problem je u tome da oni niti znaju niti ce
uskoro znati koji je dio gena za sto iii gdje se nalazi: njihova baza po-
dataka ima stotine tisuca dijelova gena s nepoznatim funkcijama. U
cemu je onda interes? S jedne strane, usredotoceno istrazivanje na po-
sebnim genima moze se koristiti (i zaista se koristi) za vlastiti napre-
dak u podacima koje takvi nizovi sadrze. Medutim, vazniji je glavni
razlog cijelog projekta: Craig i Haseltine vrijedno su patentirali sve
svoje podatke, pa doslovce, jednoga dana, mogu imati zakonska prava
za velik dio znanja manipulacije ljudskoga genoma. Prijetnja koju je
takav razvoj postavio bilaje toliko ozbiljna da su sjedne strane privuk-
li desetke milijuna dolara od ulagaca, a s druge strane velika farma-
ceutska tvrtka Merck je 1994. g. dala veliku svotu Sveucilistu Wa-
shington da napravi isti slijepi niz i objavi dobivene podatke, da bi se
sprijecila privatna kontrola nad dijelovima znanja koje moze zaustavi-
ti razvoj proizvoda zasnovanih na buducem sustavnom razumijevanju
ljudskoga genoma.
51 Lyon i Gomer (1995.: 567)
52 Vidi: Business Week (1995.e)
83
Pouka s kojom se sociolog u tak.vu poslu suocava ne ukazuje samo na
jos jedan primjer ljudske pohlepe. Ona signalizira ubrzani ritam u sire-
nju i produbljavanju genetske revolucije. Zbog svoje znanstvene i drus-
tvene osobitosti, sirenje genetskoga inzenjeringa odvijalo se u razdoblju
izmedu 1970. i 1990. sporije nego u elektronici. Medutim, otvorenija tr-
zista 90-ih, bolje obrazovanje i istrazivacke mogucnosti sirom svijeta ubr-
zale su biotehnolosku revoluciju. Svi indikatori upucuju na eksploziju
njezine primjene krajem tisuc1jeca, sto potice najtemeljitiju raspravu na
sada nejasnoj granici izmedu prirode i drustva.
Drustveni kontekst i dinamika tehnoloske promjene
Zasto su otkrica novih informatickih tehnologija zbijena u 70-ima, ito ug-
lavnom u Sjedinjenim Ddavama? I kakve su posljedice takva vremen-
skog/prostornog zbijanja za njihov daljnji razvoj i njihovu interakciju s
drustvima? Bilo bi privlacno izravno povezati stvaranje te tehnoloske pa-
radigme s karakteristikama njezina drustvenog konteksta; osobito ako se
sjetimo da su Sjedinjene Drzave i kapitalisticki svijet sredinom 70-ih hi-
li uzdrmani velikom ekonomskom krizom, koja je sazeto izrazena (ali ni-
je uzrokovana) naftnim sokom 1973.-74. g.: kriza koja je zahtijevala dra-
maticno restrukturiranje kapitalistickoga sustava na globalnoj razini, i
zapravo potaknula novi model akumulacije koji je u povijesnom diskon-
tinuitetu s kapitalizmom nakon Drugoga svjetskog rata, kao sto sam na-
veo u Uvodu ove knjige. Je li nova tehnoloska paradigma odgovor kapita-
listickoga sustava i prevladavanje njegovih unutrasnjih proturjecnosti?
Ili je, s druge strane, to bio naCin osiguranja vojne prevlasti nad sovjet-
skim neprijateljima, odgovor na njihov tehnoloski izazov u svemirskoj
utrci i nuklearnom naoruzanju? Niti jedno objasnjenje ne izgleda uvjer-
ljivo. Postoji povijesna podudarnost izmedu mnostva novih tehnologija i
ekonomske krize u sedamdesetima; vremenski su preblizu, "tehnoloski
skripac" bio bi prebrz i previse mehanicki; naime iz industrijske revolu-
cije i drugih povijesnih procesa tehnoloske promjene znamo da su gospo-
darska, industrijska i tehnoloska kretanja, stoga sto su povezana, spora
i nesavrseno se podudaraju u svojoj interakciji. U pogledu vojnog obraz-
lozenja, na Sputnikov sok iz 1957.-60. godine odgovoreno je na isti naCin,
masovnim tehnoloskim napretkom sezdesetih, ne sedamdesetih; a novi
glavni americki vojni proboj lansiran je 1983. g. oko programa "Ratova
zvijezda", zapravo koristeCi i nastavljajuCi tehnologije razvijene prethod-
noga, zapanjujuceg desetljeca. Ustvari, izgleda da se pojava novih tehno-
loskih sustava 70-ih mora pripisati autonomnome razvoju i sirenju teh-
84
noloskih otkrica, ukljucujuCi sinergisticke uCinke razliCitih kljucnih teh-
nologija. Dakle, mikroprocesor je omoguCio mikroracunalo, napredak u
telekomunikacijama i, kako je gore navedeno, omoguCio da mikroracuna-
la rade umrezeno i tako pojacavaju svoju snagu i prilagodljivost. Primje-
ne tih tehnologija u proizvodnji elektronike poholjsale su mogucnosti no-
voga dizajna i proizvodnih tehnologija u proizvodnji poluvodica. Novi sof-
tver potaknut je hrzorastuCim tdistem mikroracunala, a ono je pak eks-
plodiralo na temelju novih primjena i tehnologije hliske korisniku sto su
je smislili umovi tvoraca softvera. I tako dalje.
Jaki tehnoloski prohoj sezdesetih, potaknut vojnim potrehama, gur-
nuo je americku tehnologiju za jedan korak naprijed. Medutim, otkrice
mikroprocesora Teda Hoffa, dok je pokusavao ohaviti narudzhu za japan-
sku tvrtku rucnih racunala 1971. godine, proizaslo je iz znanja i domis-
ljatosti sakupljene u Intelu, hlisko povezane s inovativnim miljeom stvo-
renim u Silikonskoj dolini od 1950-ih. Drugim rijecima, prva revolucija
informaticke tehnologije zhila se u Americi i do odredene mjere u Kalifor-
niji sedamdesetih godina. Gradena je na razvoju iz prethodna dva deset-
ljeca i pod utjecajem razlicitih institucionalnih, ekonomskih i kulturalnih
Cimhenika. Nije se razvila iz neke prethodno uspostavljene nuznosti: hi-
la je vise potaknuta tehnoloski nego sto je hila drustveno odredena. Me-
dutim, kada je uspostavljena kao sustav, na osnovi zhijanja koje sam opi-
sao, njezin razvoj i primjena te konacno sadrzaj, odlucno su ohlikovani
povijesnim kontekstom u kojemu se sirila. Doista, kapitalizam osamde-
setih (osohito: vaznije korporacije i vlade zemalja G-7) poduzeo je znatne
procese gospodarskoga i organizacijskog preohlikovanja, u kojima je no-
va informaticka tehnologija igrala temeljnu ulogu i bila njome odlucno
oblikovana. N a primjer, pokret za deregulaciju i liberalizaciju koji je
osamdesetih pokrenuo hiznis, hio je odlucan u reorganizaciji i razvoju te-
lekomunikacija, osobito nakon oduzimanja ATT-a 1984. godine. Nadalje,
dostupnost novih telekomunikacijskih mreza i informacijskih sustava
pripremila je tlo za globalno povezivanje financijskih trzista i trgovine si-
rom svijeta, sto cu razmotriti u sljedecem poglavlju.
Dakle, do odredene mjere dostupnost novih tehnologija postavljenih
kao sustav sedamdesetih, bila je temeljna za proces drustveno-ekonom-
skoga restrukturiranja osamdesetih. I primjena takvih tehnologija u
osamdesetima u velikoj je mjeri odredila njihovu upotrebu i putanju de-
vedesetih. Uspon umrezenoga drustva koje cu nastojati razmotriti u slje-
deCim poglavljima ove knjige, ne moze se razumjeti hez interakcije izme-
du ova dva relativno neovisna trenda: razvoja novih informacijskih teh-
nologija i pokusaja starog drustva da se opskrbi orudem koristeCi moe
tehnologije u sluzhi tehnologije moCi. Medutim, povijesni rezultat takve
85
USPON DRUtlTVA
napola svjesne strategije u velikoj je mjeri neodreden,jer interakcija teh-
nologije i drustva ovisi o stohastickim odosima izmedu pretjeranoga bro-
ja kvazineovisnih varijabli. Bez nepotrebnog predavanja povijesnom re-
lativizmu, moze se reCi da je revolucija informaticke tehnologije kultural-
no, povijesno i prostorno povezana s vrlo osobitim setom okolnosti Cije
osobine oznacavaju njezin daljnji razvoj.
Modeli, sudionici i mjesta revolucije
informacijske tehnologije
Ako smo prvu industrijsku revoluciju nazvali britanskom, onda je prva
revolucija informacijske tehnologije americka, tocnije kalifornijska. U
oba slucaja znanstvenici i industrijalci iz drugih zemalja imali su vaznu
ulogu kako u otkrivanju, tako i u sirenju novih tehnologija. Francuska i
Njemacka bile su kljucni izvori talenata i primjene u industrijskoj revo-
luciji. Engleska, francuska, njemacka i talijanska znanstvena otkrica u
korijenima su novih tehnologija u elektronici i biologiji. Dosjetljivost ja-
panskih tvrtki bila je kljucna za unaprjedenje proizvodnih procesa u
elektronici, te prodor informacijske tehnologije u svakodnevni zivot si-
rom svijeta, i to preko lavine inovativnih proizvoda - od VCR-a i faksova
do videoigara i pager a.
53
Zaista, do sredine devedesetih, kada su americ-
ke tvrtke preuzele vodstvo, japanske tvrtke vladale su proizvodnjom po-
luvodica na svjetskom tdistu. Citava industrija zasnivala se na prozi-
manju, strateskim savezima i umrezavanju tvrtki iz razlicitih zemalja,
sto cu razmotriti u 3. poglavlju. Razlikovanje prema nacionalnom podri-
jetlu bilo je manje vazno. Americki inovatori, tvrtke i institucije bile su
na izvorima revolucije sedamdesetih, i nastavile su igrati vodecu ulogu u
njezinoj ekspanziji, sto ce se vjerojatno odrzati i u dvadeset prvom stolje-
cu; iako cemo nesumnjivo biti svjedocima povecane prisutnosti japan-
skih, korejskih i indijskih tvrtki te znacajnih europskih doprinosa bioteh-
nologiji i telekomunikacijama.
Kako bismo razumjeli drustvene korijene revolucije informaticke teh-
nologije u Americi, s onu stranu mita koji ju okruzuje, prisjetit cemo se
ukratko procesa stvaranja njezina opcepoznatog rasadnika inovacija: Si-
likonske doline. Kao sto smo vee spomenuli, u Silikonskoj dolini, osim
drugih kljucnih tehnologija, razvijeni su integrirani krug, mikroprocesor
i mikroracunalo. Srce elektronickih izuma kucalo je cetiri desetljeca, a
53 Forester (1993.)
86
podrzavalo ga je otprilike cetvrt milijuna radnika u informacijskoj tehno-
logiji.54 Osim toga, sire podrucje zaljeva San Francisco (ukljucujuCi dru-
ga sredista inovacija poput Berkeleyja, Emerywillea, Marin Countyja i
samog San Francisca) bilo je takoder medu zacetnicima genetickoga in-
zenjeringa i jos je uvijek jedno od svjetskih sredista naprednoga softvera,
genetickoga inzenjeringa i multimedijalnoga racunalnoga dizajna.
Silikonska dolina (Santa Clara County, 70 km juzno od San Francisca,
izmedu Stanforda i San Josea) oblikovala se kao inovacijska sredina stjeca-
njem novoga tehnoloskog znanja na jednome mjestu; imala je velik broj
vjestih inzenjera i znanstvenika iz tog podrucja; darezljive novcane potpo-
re i osigurano trziste Ministarstva obrane; i pocetno institucionalno vodstvo
SveuCilista Stanford. Zaista nevjerojatni smjestaj elektronicke industrije u
poluseoskom podrucju sjeverne Kalifornije moze se pratiti od utemeljenja
Stanfordskoga industrijskog parka koji je 1951. pokrenuo vizionar Frede-
rick Terman, dekan Inzenjerstva i rektor Stanfordskog sveueilista. On je
osobno, 1938. godine, podrzao svoje diplomante- Williama Hewletta i Davi-
da Packarda kada su stvarali elektronicku tvrtku. Drugi svjetski rat bio je
bogati rudnik za Hewlett-Packard i druge elektronicke tvrtke u nastajanju.
Tako su, prirodno, one bili prvi korisnici novoga, povlastenog smjestaja jer
su se samo tvrtke koje je Stanford procijenio inovativnima, mogle okoristiti
zamisljenim zakupom. Kad je Park uskoro popunjen, nove elektronicke tvr-
tke pocele su se smjestati uz autocestu 101, prema San Joseu.
Zaposljavanje izumitelja tranzistora Williama Shockleyja u Stanfordu
1956. godine bilo je kljucno. Ono se dogodilo slucajno, sto pokazuje povi-
jesnu nemoc etabliranih elektronickih tvrtki u osvajanju revolucionarne
mikroelektronicke tehnologije. N aime, Shockley je za razvoj svojega ot-
krica za industrijsku proizvodnju trazio podrsku velikih tvrtki na lstoc-
noj obali, poput RCA ili Raytheona. Kada su ga one odbile, prihvatio je
ponudu Stanforda, najvise zbog toga sto mu je majka zivjela u Palo Altu,
pa je uz podrsku Beckman Instrumentsa odlueio stvoriti vlastitu tvrtku
- Shockley Transistors. Odabrao je osam briljantnih mladih inzenjera,
uglavnom iz Bellovih laboratorija, koje je privukla mogucnost rada sa
Shockleyjem; jedan od njih, iako zapravo nije bio iz Bell Laba, bio je Bob
Noyce. MladiCi su se uskoro razocarali. lako su od Shockleya ucili osno-
ve vrhunske mikrolektronike, odbijali su ih njegova autoritarnost i tvr-
doglavost koja je tvrtku dovodila u slijepu ulicu. Oni su, protiv njegove
volje, osobito zeljeli raditi na silikonu kao najperspektivnijemu nacinu
veceg povezivanja tranzistora. Nakon godinu dana napustili su Shock-
54 0 povijesti stvaranja Silikonske doline, pogledajte dvije korisne i lagane knjige: Rogers
i Larsen (1984.) i Malone (1985.).
87
leya (Cija je tvrtka propala) i (uz pomoc Fairchild Cameras) stvorili Fair-
child Semiconductors, gdje su u sljedece dvije godine izumili planarni
proces i integrirani krug. Shvativsi tehnoloske i poslovne mogucnosti svo-
jega znanja, ti su sjajni inzenjeri napustili Fairchild i svaki je od njih os-
novao vlastitu tvrtku. Tako je, nakon nekoga vremena, bilo i s drugim za-
poslenicima, pa je polovina od 85 najveCih americkih proizvodaca po-
luvodica, ukljucujuCi danasnje vodece proizvodace kao sto su Intel, Ad-
vanced Micro Devices, National Semiconductors, Signetics, i tako dalje,
zapravo potekla iz Fairchilda.
Transfer tehnologije iz Shockleya u Fairchild, i onda u mrezu podruz-
nica, bio je pocetni izvor inovacija na osnovi kojih je izgradena Silikonska
dolina i revolucija mikroelektronike. Zaista, sredinom pedesetih Stanford
i Berkeley vise nisu hili vodeca sredista elektronike: srediste je bio MIT,
ito se odrazavalo na izvorni smjestaj elektronicke industrije u Novoj En-
gleskoj. Kada je znanje bilo dostupno u Silikonskoj dolini, dinamizam
njegove industrijske strukture i neprestano stvaranje pocetnih tvrtki usi-
drilo je Silikonsku dolinu kao svjetsko srediste mikroelektronike pocet-
kom sedamdesetih. Anna Saxenian usporedila je razvoj elektronickih
kompleksa u dva podrucja (Bostonska cesta 128 i Silikonska dolina) i za-
kljuCila da je drustvena i industrijska organizacija tvrtki imala odlucnu
ulogu u poticanju ili onemogucavanju inovacija.
55
Dok su velike, etablira-
ne tvrtke na Istoku bile previse krute (i previse arogantne) da se nepres-
tano prilagodavaju prema novim tehnoloskim granicama, Silikonska do-
lina je uporno stvarala nove tvrtke i provodila uzajamno oplodivanje i si-
renje znanja putem podruznica i razmjene poslova. Mali nocni razgovori
u Walkerovu Wagon Wheel Baru i Grillu u Mountain Viewu uCinili su vi-
se za sirenje tehnoloskih inovacija nego veCina seminara na Stanfordu.
Slican proces odvijao se i u razvoju mikroracunala koja su uvela po-
vijesno razvode u upotrebi informacijske tehnologije.
56
Sredinom sedam-
desetih Silikonska dolina privukla je desetke tisuca bistrih mladih umo-
va iz cijeloga svijeta koji su dosli u uzbudenje nove tehnoloske Meke u
potrazi za talismanom invencije i novcem. Susretali su se u opustenoj at-
mosferi klubova kako bi razmijenili ideje i informacije o posljednjim ot-
kricima. Jedno od takvih druzenja odvijalo se u Home Brew Computer
Clubu, kamo su zalazili mladi vizionari (ukljucujuCi Billa Gatesa, Stevea
Jobsa i Stevea Wozniaka) i sljedeCih godina osnovali 22 tvrtke medu ko-
jima sui Microsoft, Apple, Comenco i North Star. Klupsko Citanje clan-
ka koji je izvjestavao o stroju Altair Eda Robertsa u casopisu Popular
55 Saxenian (1994.)
56 Levy (1984.); Egan (1995.)
88
Electronics, nadahnulo je Wozniaka da oblikuje mikroracunalo, Apple I,
u svojoj garazi u Menlo Parku u ljeto 1976. Steve Jobs vidio je moguc-
nost i posudivsi 91 000 $ od Intelova direktora Mikea Markkule, koji je
usao kao partner, osnovao je Apple. U otprilike isto doba Bill Gates je
osnovao Microsoft kako bi napravio operativni sustav za mikroracunala.
A 1978. godine tvrtku je preselio u Seattle kako bi iskoristio drustvene
veze svoje obitelji.
Slicna se prica maze ispricati i o razvoju genetickog inzenjeringa. Vo-
deCi znanstvenici sa Stanforda, Kalifornijskog sveucilista u San Francis-
cui Berkeleyja, povezali su se u tvrtke najprije smjestene u Zaljevu. I oni
su cesto prolazili kroz procese stvaranja podruznica i istodobno ostajali u
dobrim odnosima sa svojim maticama.
57
Slicni su se procesi zbivali u Bos-
tonu/Cambridgeu oko Harvarda-MIT-a, u Istrazivackom trokutu oko
Sveucilista Duke i Sveucilista Sjeverne Karoline, i jos vaznije, u Ma-
rylandu - oko vaznijih bolnica, nacionalnih zdravstvenih istrazivackih
instituta i Sveucilista Johns Hopkins.
Temeljna pouka iz ovih slikovitih prica dvostruka je: razvoj revoluci-
je informacijske tehnologije pridonio je stvaranju inovacijske sredine u
kojoj su otkrica i njihove primjene medusobno djelovali i provjeravali se
u stalnom procesu pokusaja i pogresaka te ucenja kroz rad; te sredine
trazile su (i to jos uvijek rade, usprkos on-line povezanosti) prostornu
koncentraciju istrazivackih centara, visokoskolskih institucija, napred-
nih tehnoloskih tvrtki, mrezu pomocnih opskrbljivaca dobrima i uslu-
gama te poslovne mreze poduzetnickoga kapitala za financiranje pocet-
nih tvrtki. Jednom kad je sredina konsolidirana, kao sto je to Silikon-
ska dolina bila sedamdesetih, ona tezi stvaranju svoje vlastite dinami-
ke i privlaci znanje, investicije i talent iz citavog svijeta. Doista, Sili-
konska dolina devedesetih godina dozivljava razmnozavanje japanskih,
tajvanskih, korejskih, indijskih i europskih tvrtki za koje je aktivna
prisutnost u Dolini Cinila najproduktivniju povezanost s izvorima nove
tehnologije i donosila vrijedne poslovne informacije. Nadalje, zbog svo-
jeg postavljanja u mreze tehnoloskih inovacija, podrucje zaljeva San
Francisco moglo je uskoCiti u bilo koji novi razvoj. Na primjer, dolazak
multimedija sredinom devedesetih stvorio je mrezu tehnoloskih i pos-
lovnih veza izmedu tvrtki iz Silikonske doline koje su oblikovale racu-
nala i hollywoodskih studija koji proizvode slike, sto je odmah nazvano
"siliwood" industrija. I u zapusteni kutak San Francisca, takozvani
"Multimedia Gulch" dolaze umjetnici, graficki dizajneri i strucnjaci za
57 Blakely i dr. (1988.); Hall i dr. (1988.)
89
softver i prijete da ce nase dnevne sobe preplaviti slikama iz svojih us-
paljenih umova.
Moze li se ovaj drustveni, kulturalni i prostorni obrazac inovacije pre-
nijeti na svijet? Kako bismo odgovorili nato pitanje, 1988. godine moj ko-
lega Peter Hall i ja krenuli smo na put oko svijeta, pa smo posjetili i ana-
lizirali neke od glavnih znanstvenih/tehnickih sredista na ovom planetu
- od Kalifornije do Japana, od Nove do Stare Engleske, juznog Pariza do
Hsinchu-Taiwana, Sofije-Antipolisa do Akademgorodoka, Szelenograda
do Daeducka, Munchena do Seoula. Nasi zakljucci
58
potvrduju vaznu ulo-
gu koju su inovacijske sredine odigrale za razvoj revolucije informacijske
tehnologije: velika kolicina znanstvenog/tehnickog znanja, institucije,
tvrtke i obrazovana radna snaga plamenici su inovacije u informatickom
dobu. Ne treba reproducirati kulturni, prostorni, institucionalni ili indus-
trijski model Silikonske doline ili drugih americkih centara tehnoloske
inovacije, poput juzne Kalifornije, Bostona, Seattla iliA us tina.
N ajvise nas je iznenadilo otkrice da su izvan Sjedinjenih Drzava naj-
veca, stara metropolitanska podrucja industrijaliziranoga svijeta glavna
sredista inovacije i proizvodnje informaticke tehnologije. U Europi, juzni
Pariz je najveca koncentracija proizvodnje i istrazivanja visoke tehnolo-
gije; londonski koridor M4 jos je uvijek istaknuto mjesto elektronike, u
povijesnom kontinuitetu s artiljerijskim tvornicama koje su radile za
Krunu od devetnaestoga stoljeca. Izmjestanje Berlina u Munchen ocig-
ledno je povezano s njemackim porazom u Drugome svjetskom ratu, ka-
da je zbog predvidanja americke okupacije toga dijela Siemens namjerno
preseljen iz Berlina u Bavarsku. Tokio-Yokohama i nadalje je tehnolosko
srediste japanske informaticke industrije, usprkos decentralizaciji dijela
tvornica koje djeluju unutar Programa tehnopolis. Moskva-Zelenograd i
St. Peterburg hili su, nakon propasti Hruscovljeva sibirskog sna, i jos su
uvijek, sredista sovjetskoga i ruskoga tehnoloskog znanja i proizvodnje.
Hsinchu je zapravo satelit Taipeia; Daeduck nikad nije igrao znacajnu
ulogu u odnosu na Seoul-Inchon, usprkos tome sto tamo zivi diktator
Park; a Peking i Sangaj jesu i bit ce srediste kineskoga tehnoloskog raz-
voja. Taka je i s Mexico Cityjem u Meksiku, Sao Paulo-Campinas u Brazi-
lu i Buenos Airesu u Argentini. U tome smislu, tehnolosko nestajanje sta-
rih americkih metropolizacija (New York- New Jersey, usprkos njihove
vazne uloge do sezdesetih godina; Chicaga; Detroita; Philadelphije) iz-
nimka je na medunarodnoj razini, povezana s americkom izvanrednoscu
osvajackog duha i beskrajnim bijegom od proturjecnosti gradova i stvore-
58 Castells i Hall (1994.)
90
nih drustava. S druge strane, bilo bi zanimljivo istraziti odnos izmedu te
americke izvanrednosti i njezina neospornog prvenstva u tehnoloskoj re-
voluciji koju karakterizira potreba za razbijanjem mentalnih okvira ka-
ko bi se osokolilo stvaralastvo.
Metropolsko obiljezje veCine mjesta revolucije informacijske tehnolo-
gije diljem svijeta izgleda da znaci kako odlucni cinitelj u njihovu razvoju
nije novina institucionalnoga i kulturnog okvira, nego sposobnost stvara-
nja sinergije na osnovi znanja i informacija, sto je izravno povezano sin-
dustrijskom proizvodnjom i komercijalnim primjenama. Kulturna i pos-
lovna snaga metropole (stare ili nove-na kraju krajeva, zaljev San Fran-
cisca metropola je od oko 6 milijuna ljudi) Cini povlastenu okolinu za no-
vu tehnolosku revoluciju i zapravo demistificira ideju obesprostorenosti
inovacija u informacijskom dobu. .
Slicno, izgleda da je poduzetnicki model revolucije informacijske teh-
nologije zasjenjen ideologijom. Ne samo da se japanski, europski i kines-
ki modeli tehnoloskih inovacija razlikuju od americkog iskustva nego se
i americko vodece iskustvo pogresno shvaca. Kao sto potvrduje Michael
Barrus, 5
9
u Japanu je priznata odlucna uloga dr:Zave. Tamo je dugi niz go-
dina, pa i tijekom osamdesetih, kroz niz smionih tehnoloskih programa
od kojih su neki propali (na primjer, racunala pete generacije), MITI vo-
dio i podrzavao velike korporacije. To je pomoglo da se Japan u samo 20
godina pretvori u tehnolosku supersilu. U japanskom iskustvu nema ino-
vativnih pokretackih tvrtki niti znacajne uloge sveucilista. Glavni Cimbe-
nicijapanske hrabrosti kojaje porazila Europu i Sjedinjenim Drzavama
oduzela dio industrije informacijske tehnologije jesu MITI-jevo stratesko
planiranje i neprestano prozimanje izmedu keiretsua i vlade. Slicno se
moze reCi i za Juznu Koreju i Tajvan, iako su u posljednjem primjeru mul-
tinacionalne korporacije igrale vecu ulogu. Snazna indijska i kineska teh-
noloska osnova izravno je povezana s vojno-industrijskim kompleksom
koji vodi i financira drzava.
Slicno je i s veCim dijelom britanske i francuske elektronicke industri-
je, koje su do osamdesetih godina bile usmjerene na telekomunikacije i
obranu.
60
U posljednjoj cetvrtini dvadesetoga stoljeca Europska unija je
poduzela niz tehnoloskih programa kojima je neuspjesno nastojala drza-
ti korak s medunarodnom konkurencijom, sustavno podrzavajuCi "nacio-
nalne prvake", cak i s gubitkom. Jedina mogucnost tehnoloskoga pre-
zivljavanja europskih informatickih kompanija bila je upotreba znacaj-
nih sredstava (od kojihje velik dio iz vLJinih fondova) i udruzivanje sja-
59 Barrus (1988.)
60 Hall i dr. (1987.)
91
panskim i americkim tvrtkama koje su glavni izvor know-howa u napred-
noj informacijskoj tehnologiji.
61
I u Sjedinjenim Drzavama dobra je poznata cinjenica da su vojni ugo-
vori i tehnoloske inicijative Ministarstva obrane igrale kljucnu ulogu u
pocetnom stupnju revolucije informaticke tehnologije, i to izmedu 1940-
ih i 1960-ih godina. Cak je i glavni izvor elektronickih otkrica, Bellovi la-
boratoriji, zapravo imao ulogu nacionalnog laboratorija. Njegova roditelj-
ska tvrtka (ATT) imala je monopol na telekomunikacije koji je potpoma-
gala drzava; znacajan dio njegovih istrazivackih sredstava dolazio je od
vlade Sjedinjenih Drzava; i vladaje zapravo 1956. godine prisilila ATT da
svoja tehnoloska otkrica izlozi javnosti- kao protuuslugu za monopol na
javne komunikacije.
62
MIT, Harvard, Stanford, Berkeley, UCLA, Chicago,
Johns Hopkins te nacionalni laboratoriji za oruzje - poput Livermora,
Los Alamosa, Sandie i Lincolna - suradivali su s odjelima Ministarstva
obrane na programima koji su doveli do temeljnih proboja, od stvaranja
racunala 1940-ih do optoelektronike i tehnologija umjetne inteligencije u
programima "Ratova zvijezda" iz osamdesetih. Iznimno inovativna Istra-
zivacka agencija Ministarstva obrane- DARPA- imala je u Sjedinjenim
Drzavama ulogu koja se nije jako razlikovala od uloge MITI-ja u japan-
skarn razvoju, ukljucujuCi oblikovanje i pocetna sredstva za Internet.
63
Osamdesetihje godina Reaganova krajnje laissez-faire administracija os-
jetila ubod japanske konkurencije, i Ministarstvo obrane je zbog nacio-
nalne sigurnosti novcano potpomoglo SEMATECH, konzorcij americkih
elektronickih tvrtki koje su podrzavale skupe istrazivacke i razvojne
programe u proizvodnji elektronike. I federalna vlada poduprla je zajed-
nicki napor vaznijih tvrtki u suradnji na mikroelektronickom podrucju i
stvorila MCC, koji je kao i SEMATECH bio smjesten u Austinu, u Teksa-
su.64 Takoder, tijekom odlucnih pedesetih i sezdesetih godina, vojni ugo-
vori i svemirski program hili su vazno trziste za elektronicku industriju
- kako za goleme potpisnike vojnih ugovora iz Juzne Kalifornije, tako i za
pocetnike inovatore u Silikonskoj dolini i N ovoj Engleskoj.
65
Oni ne hi
mogli prezivjeti bez darezljive novcane potpore vlade Sjedinjenih Drzava
i zasticenih trzista, potaknutih nervozom za obnavljanjem tehnoloske
nadmoCi nad Sovjetskim Savezom- strategije koja se na kraju krajeva is-
platila. Genetski inzenjering potekao je s glavnih istrazivackih sveucilis-
ta, bolnica i instituta za istrazivanje zdravlja koji su uglavnom novcano
61 Freeman i dr.; Castells i dr. (1991.)
62 Bar (1990.)
63 Tirman (1984.); Broad (1985.); Stowsky (1992.)
64 Borrus (1988); Gibson i Rogers (1994.)
65 Roberts (1991.)
92
potpomognuti vladinim sredstvima.
66
Tako je drzava, a ne inovativni po-
duzetnik iz garaze- i u Americi i diljem svijeta- zacetnik revolucije in-
formaticke tehnologije.
67
Medutim, bez inovativnih poduzetnika, poput onih s pocetaka Silikonske
doline iii tajvanskoga kloniranja PC-ja, revolucija informacijske tehnologi-
je imala bi sasvim druge osobine i ne bi razvijala decentralizirane, fleksibil-
ne naprave koje se sire u svim podrucjima ljudske aktivnosti. Doista, od po-
cetka sedamdesetih, tehnoloske su inovacije potaknute trzistem:
68
i inova-
tori koji sujos uvijek zaposleni u glavnim tvrtkama, osobito u Japanu i Eu-
ropi, i dalje pokrecu svoje poslove u Americi i - sve vise - u svijetu. To pot-
pomaze ubrzanje tehnoloskih inovacija i njihovo bde sirenje, jer genijalni
umovi, vodeni strascu i pohlepom, neprestano skeniraju industriju za trzis-
ne nise za proizvode i procese. Razvoj informacijskih tehnologija omo-
gucio je s jedne strane interakciju makroistrazivackih programa i
velikih tr:lista koja je razvila dr:lava, a s druge strane, decentralizi-
rane inovacije sto ih potice kultura tehnoloskog stvaralastva i mo-
del brzog osobnog uspjeha. Na taj su se naCin oni zbili oko mreza tvrtki,
organizacija i institucija te stvorili novu drustveno-tehnicku paradigmu.
Paradigma informaticke tehnologije
Christopher Freeman pH\e:
Tehnolosko-gospodarska paradigma skupina je medusobno poveza-
nih tehnickih, organizacijskih i menedzerskih inovacija cije pred-
nosti nisu samo u novim proizvodima i sustavima nego, najvise, u
strukturi relativnog troska svih mogucih inputa u proizvodnju. U
svakoj novo} paradigmi odredeni input ili niz inputa mogu se opi-
sati kao "kljucni cimbenik" te paradigme koji karakterizira pada-
nje relativnog troska i univerzalna dostupnost. Suvremena promje-
na paradigme moze izgledati kao prelazak s tehnologije temeljene
prvenstveno na jeftinom inputu energije na tehnologiju koja se te-
melji najeftinim inputima informacija dobivenih napretkom u mik-
roelektronici i tehnologiji telekomunikacija.
69
66 Kenney (1986.)
67 Pogledaj analize prikupljene u: Castells (1988.b).
68 Banegas (1993.)
69 C. Freeman, "Predgovor drugom dijelu" u: Dosi i drugi (1988.b).
93
USPON
Pojam tehnoloske paradigme sto su ga obradili Carlota Perez, Chris-
topher Freeman i Giovanni Dosi, prilagodivsi klasicnu Kuhnovu analizu
znanstvenih revolucija, pomaze organiziranju biti sadasnje tehnoloske
transformacije i njezine interakcije s gospodarstvom i drustvom.
70
Mislim
da bi, kao vodic po stazama drustvene preobrazbe koji nam predstoji, bi-
lo korisnije naglasiti znacajke koje cine srce paradigme informacijske
tehnologije nego prociscavati definiciju i u nju ukljuCiti drustvene proce-
se iza ekonomije. Uzmemo li ih zajedno, te znacajke su materijalna osno-
va informacijskoga drustva.
Prva znacajka nove paradigme jest Cinjenica da je informacija njezina
sirovina: ne samo sto informacija djeluje na tehnologiju, kao sto je bio slu-
caj u prethodnim tehnoloskim revolucijama, nego tehnologije djeluju na
informaciju.
Druga znacajka odnosi se na prosirenost ucinaka nouih tehnologija.
BuduCi da je informacija sastavni dio svake ljudske aktivnosti, novi teh-
noloski medij izravno oblikuje (iako sigurno ne determinira) sve procese
nasega individualnog i kolektivnog postojanja.
Treca znacajka odnosi se na logiku umreiauanja bilo kojeg sustava ili
skupa odnosa koji upotrebljavaju nove informaticke tehnologije. Morfolo-
gija mreze se, izgleda, dobro prilagodava povecanoj slozenosti interakcija
i nepredvidivim obrascima razvoja koji proizlaze iz stvaralacke snage
takve interakcije.
71
Ta topoloska konfiguracija, mreza, moze se uz pomoc
novih informatickih tehnologija materijalno primijeniti u svim procesima
i organizacijama. Bez njih bi primjena logike umrezavanja bila nespret-
na. Logika umrezavanja potrebna je za stukturiranje nestrukturiranog i
ocuvanje fleksibilnosti, jer je nestrukturirano pokretacka snaga inovaci-
ja ljudskih aktivnosti.
Cetvrta znacajka odnosi se na umrezavanje kao jasno odredenu osobi-
nu- paradigma informaticke tehnologije temelji se na fleksibilnosti. Ne
70 Perez (1983.); Dosi i dr. (1988. b); Kuhn (1962.)
71 Kelly (1995.:25-7) izlaze osobine logike umrezavanja u nekoliko odlomaka:
94
Atoin je pros lost. Simbol znanosti sljedeceg stoljeca je dinamicka Mreza ... Dok Atom
predstavlja cistu jednostavnost, Mreza kanalizira neurednu snagu slozenosti. .. Jedina
organizacija sposobna za rast bez predrasuda ili ucenje bez vodstva -jest mreza. Sve
druge topologije ogranicavaju ono sto se moze dogoditi. Mreza se grana na svim rubo-
vima i tako je na svim krajevima otvorena- bilo kojim putem joj prisli. Mreza je stvar-
no najmanje strukturirana organizacija za koju se uopce moze reCi da ima strukturu ...
Zapravo pluralnost stvamo razlicitih dijelova moze ostati koherentna jedino u mrezi.
Niti jedan drugi oblik -lanac, piramida, drvo, krug, kotac- ne moze kao cjelina sadr-
zavati pravu razlicitost.
Iako fizicari i matematicari mogu naCi izuzetke nekima od ovih tvrdnji, zanimljiva je
Kellyjeva osnovna poruka: konvergencija izmedu evolucijske topologije zive tvari, otvo-
rena priroda sve slozenijeg drustva, i interaktivna logika novih informacijskih tehno-
logija.
REVOLUCIJA TEHNOLOGIJE
samo sto su procesi reverzibilni, nego se organizacije i institucije mogu iz-
mijeniti i cak temeljito promijeniti preslagivanjem sastavnih dijelova. Za
konfiguraciju nove tehnoloske paradigme odlucna je njezina sposobnost
preslagivanja, kljucno svojstvo u drustvu koje oznacava stalna promjena
i organizacijska fluidnost. Postala je moguca potpuna promjena pravila
bez unistavanja organizacije, jer materijalna osnova organizacije moze
biti reprogramirana i prilagodena. Medutim, moramo izbjeCi vrijednosni
sud vezan za to tehnolosko svojstvo. I to zato sto fleksibilnost moze biti
oslobadajuca snaga, ali i represivna tendencija, ako su oni koji postavlja-
ju nova pravila uvijek autoriteti. Mulgan je napisao: "Mreze se stvaraju
ne samo za komunikaciju nego i za postizanje polozaja, za iskljuCivanje
iz komunikacije."
72
Stoga je bitno odrzavati udaljenost izmedu procjene
pojave novih drustvenih oblika i procesa koje poticu i omogucavaju nove
tehnologije, te ekstrapolacije moguCih posljedica takva razvoja za drustvo
i ljude: samo specificna analiza i empirijsko promatranje moze odrediti
rezultat interakcije izmedu novih tehnologija i drustvenih oblika koji se
pojavljuju. Takoder je bitno identificirati logiku nove tehnoloske paradig-
me.
N adalje, peta znacajka ove tehnoloske revolucije rastuce je priblizava-
nje specificnih tehnologija u visoko povezani sustav, unutar kojeg se sta-
re, odvojene tehnoloske putanje doslovce ne mogu razabrati. Mikroelek-
tronika, telekomunikacije, optoelektronika i racunala danas su povezani
u informaticki sustav. Jos uvijek postoji i jos ce neko vrijeme postojati
poslovna razlika izmedu proizvodaca Cipova i osoba koje stvaraju softver.
No, porast povezanosti poslovnih tvrtki u strateske saveze i zajednicke
projekte, kao i upisivanje softverskih programa u cipovski hardver, za-
mutit ce cak i tu razliku. Nadalje, govoreCi o tehnoloskom sustavu, jedan
se element ne moze zamisliti bez drugoga: mikroracunala uvelike odre-
duje snaga Cipa, dok oblikovanje i paralelno procesiranje mikroprocesora
ovise o arhitekturi racunala. Telekomunikacije su danas oblik obrade
informacija; prijenos i tehnologije veza istodobno se sve vise razlikuju ali
i povezuju u istu mrezu kojom upravljaju racunala.
73
Tehnolosko priblizavanje sve se vise materijalno i metodoloski pro-
teze na rastucu meduovisnost bioloskih i mikroelektronickih revoluci-
ja. Sarno se zbog goleme snage racunala moze ostvarivati odlucni nap-
redak u bioloskom istrazivanju, kao sto je identifikacija ljudskih gena
ili dijelova ljudske DNK.
74
S druge strane, iako uporaba bioloskih rna-
.
72 Mulgan (1991: 21)
73 Williams (1991.-)
74 Business Week (1995.e); Bishop i Waldholz (1990.)
95
terijala u mikroelektronici dugo nece biti u sirokoj primjeni, vee J
1995. godine hila na eksperimentalnoj razini. Racunalni znanstvenik
na SveuCilistu Juzne Kalifornije, Leonard Adleman, rabio je sinteticke
molekule DNK koje su uz pomoc kemijske reakcije djelovale prema lo-
gici kombiniranja DNK koja je pak posluzila kao materijalna osnova za
racunanje.
75
Iako ce istrazivanja morati prevaliti dugacak put da bi se
priblizila materijalnom povezivanju biologije i elektronike, bioloska
logika (sposobnost samostvaranja neprogramiranih, skladnih sljedova)
sve se vise uvodi u elektronicke strojeve.
76
Vrhunska elektronika je po-
lje poducavanja robota uporabom teorije zivcanih mreza. U laboratori-
ju za zivcane mreze u Zajednickom istrazivackom centru Europske uni-
je u Ispri, u ltaliji, racunalni znanstvenik Jose Millan godinama strplji-
vo poducava nekoliko robota samostalnom ucenju, s vjerom da ce u blis-
koj buducnosti roboti raditi na nadzoru i rukovanju materijalom u nu-
klearnim postrojenjima.
77
Medusobno priblizavanje razlicitih tehnolos-
kih polja u informatickoj paradigmi proizlazi iz zajednicke logike stva-
ranja informacija. Ta je logika najvidljivija u radu DNK i prirodnoj evo-
luciji koja se u najnaprednijim informatickim sustavima sve vise kopi-
ra, a Cipovi, racunala i softver dosizu nove granice brzine, kapaciteta
pohrane i fleksibilnu obradu informacija iz razlicitih izvora. Iako repro-
duciranje ljudskoga mozga, njegovih milijardi mogucnosti i nenadmas-
ne sposobnosti ponovnoga kombiniranja strogo spada u podrucje znan-
stvene fantastike, granice informaticke snage danasnjih racunala sva-
kog se mjeseca pomicu.
78
Promatranjem tih izvanrednih promjena nasih strojeva i znanja o zi-
votu, a uz pomoc koju pruzaju ti strojevi i to znanje, tece dublji tehnolos-
ki preobrazaj: preobrazaj kategorija u kojima mislimo sve procese. Pov-
jesnicar tehnologije Bruce Mazlish predlaze ideju neophodnog
priznanja da ljudska bioloska evolucija, koju danas najbolje razu-
mijemo uz pomoc kulture, prisiljava covjecanstvo - nas - da shva-
timo da su oruda i strojevi neodvojivi od evoluirajuce ljudske pri-
rode. Ona od nas takoder zahtijeva da shvatimo kako razvoj stro-
jeva, koji kulminira u racunalu, donosi neizbjeznu svjesnost o Ci-
njenici da su teorije korisne pri objasnjenju rada mehanickih nap-
rava takoder primjenljive pri razumijevanju ljudske zivotinje - i
75 Allen (1995.)
76 Za analizu trendova vidi: Kelly (1995.); za historijsku perspektivu konvergencije izme-
du uma i strojeva, vidi: Mazlish (1994.); za teoretsko razmisljanje vidi: Levy (1994.).
77 Millan (1996.); i Kaiser i dr. (1995.).
78 Vidi Gelernternovu sjajnu analizu daljnjeg razvoja (1991.).
96
obratno, jer razumijevanje ljudskoga mozga osvjetljava prirodu
umjetne inteligencije.7
9
S drukcijeg stajalista, na temelju modernih rasprava o "teoriji kaosa"
iz 1980-ih godina, tijekom devedesetih mreza znanstvenika i istrazivaca
tezi prema zajednickomu epistemoloskom pristupu, koji oznacava kljuc-
na rijec "slozenost". Taj intelektualni krug, organiziran oko seminara sto
se odrzavaju u Institutu Santa Feu Novom Meksiku (izvorno je to bio
klub fizicara iz Laboratorija Los Alamos kojima se uskoro pridruzila
odabrana mreza dobitnika Nobelove nagrade i njihovih prijatelja), nasto-
ji iznijeti znanstvenu misao (ukljucujuci drustvene znanosti) pod novom
paradigmom. Usredotocen je na razumijevanje pojave samoorganiziraju-
Cih oblika koji iz jednostavnosti stvaraju slozenost, a iz kaosa nadmocni
red koristeCi se s nekoliko pravila o interakciji osnovnih cimbenika na po-
cetku procesa.
80
Iako glavna struja znanosti taj projekt cesto odbacuje
kao neprovjerljiv, on je jedan od napora na razlicitim mjestima koji se po-
duzimaju zbog pronalazenja zajednickog polazista za intelektualnu op-
lodnju znanosti i tehnologije u informatickom dobu. Izgleda da taj pris-
tup zabranjuje bilo koji integrirajuCi, sustavni okvir. Razmisljanje o slo-
zenosti treba smatrati nacinom razumijevanja razlieitosti prije nego uje-
dinjenu metateoriju. Njezina epistemoloska vrijednost mogla bi proiziCi
iz priznavanja sposobnosti slucajnog otkrivanja naravi Prirode i drustva.
Ne znaci dane postoje pravila, nego se pravila stvaraju i mijenjaju u ne-
milosrdnu procesu namjernih akcija i jedinstvenih interakcija.
Paradigma informaticke tehnologije ne krece se prema zatvaranju u
sustav, nego prema otvorenosti - poput mreze s vise zavrsetaka. Ona je
mocna i namece se u svojoj materijalnosti, prilagodljiva je i otvorena u
svojemu povijesnom razvoju. Njezine bitne znacajke su obuhvatnost, slo-
zenost i umrezavanje.
Drustvena dimenzija revolucije informaticke tehnologije izgleda mora
slijediti zakon odnosa izmedu tehnologije i drustva o kojemuje nedavno go-
vorio Melvin Kranzberg: "Kranzbergov prvi zakon glasi: Tehnologija
nije niti dobra niti losa, niti je neutralna."
81
Ona je zaista sila koja u
uvjetima sadasnje tehnoloske paradigme prodire u srediste zivota i uma.
82
79 Mazlish (1993.: 233)
80 Za predstavljanje teorije kaosa siroj publici zasluzan je Gleickov bestseller (1987.); vi-
di i Hall (1991.). Za jasno napisanu, zanimljivu povijest skole "slozenosti", vidi: Wal-
drop (1992.).
81 Kranzberg (1985.: 50)
82 Za informativnu, neobaveznu raspravu nedavnog razvoja na razmedima znanosti i
ljudskoga uma, vidi Baumgartner i Payr (1995.). Za snazniju i kontroverzniju interpre-
taciju jednoga od osnivaca genetske revolucije, vidi: Crick (1994.).
97
No njezin stvami razvoj u okvirima svjesne drustvene akcije i slozene mat-
rice interakcije tehnoloskih snaga koje je nasa vrsta "pustila s lanca" i sa-
me vrste, predmetje podlozan ispitivanju, a ne sudbini. Nastavit cu s tak-
vim ispitivanjem.
98
2
INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCES
GLOBALIZACIJE
Uvod
Novaje ekonomija nastala u posljednja dva desetljeca na svjetskoj ra-
zini. Nazivam ju informacijskom i globalnom kako bih ustanovio nje-
zina temeljna razlikovna obiljezja te kako bih istaknuo njihova prozi-
manje. Ona je informacijska zato sto produktivnost i konkurentnost
jedinica iii faktora u ovoj ekonomiji (bilo da se radi o tvrtkama, regi-
jama iii nacijama) u osnovi ovise o njihovoj sposobnosti da ueinkovito
stvaraju, obraduju i primjenjuju informaciju zasnovanu na znanju.
Ona je globalna zato sto je srz aktivnosti proizvodnje, potrosnje i cir-
kulacije, kao i njihove komponente (kapital, radna snaga, sirovine,
menedzment, informacije, tehnologija, tdista), organizirana na glo-
balnoj razini, bilo izravno iii kroz mrezu veza izmedu ekonomskih fak-
tora. Ona je informacijska i globalna zato sto se, u novim povijesnim
uvjetima, produktivnost stvara i konkurencija iskoristava u globalnoj
mrezi interakcije. A nova je ekonomija nastala u posljednjoj cetvrti
dvadesetoga stoljeca jer revolucija informacijske tehnologije stvara
neophodnu, materijalnu osnovu za takvu novu vrstu ekonomije. Ona
je povijesni spoj izmedu ekonomije zasnovane na znanju i informaciji,
njezina globalnog dosega i revolucije informacijske tehnologije koja
rada novi, osobit ekonomski sustav ciju cu strukturu i dinamiku istra-
ziti U OVOID poglavlju.
Bez sumnje, informacija i znanje oduvijek su bile kriticne komponen-
te gospodarskoga rasta, a evolucija tehnologije doista je u velikoj mjeri
odredila proizvodni kapacitet drustva i zivotne standarde, kao i drustve-
99
USPON UMREZENOG DRU!'!TVA
ne oblike ekonomske organizacije.
1
Medutim, kao sto je pokazano u pr-
vom poglavlju, svjedoci smo tocke povijesnoga diskontinuiteta. Nastanak
nove tehnoloske paradigme organizirane oko novih, mocnijih i fleksibil-
nijih informacijskih tehnologija omogucuje da sama informacija postane
proizvod proizvodnog procesa. Preciznije: proizvodi novih industrija in-
formacijske tehnologije sprave su za obradu informacija ili informacija
koja obraduje sebe samu.
2
Nove informacijske tehnologije, transformira-
njem procesa obrade informacija, djeluju u svim domenama ljudske dje-
latnosti, te omogucuju uspostavu beskonacnih veza izmedu razliCitih do-
mena, kao i izmedu elemenata i agensa takvih djelatnosti. Umrezena, du-
boko meduovisna ekonomija postaje sve sposobnija primjenjivati svoj
napredak u tehnologiji, znanju i menedzmentu na samu tehnologiju, zna-
nje i menedzment. Takav virtuozan krug trebao bi dovesti do vece pro-
duktivnosti i ucinkovitosti, uzimajuCi u obzir prave uvjete jednako dra-
maticnih organizacijskih i institucijskih promjena.
3
U ovom cu poglavlju
pokusati odrediti povijesne odrednice nove informacijske, giobaine eko-
nomije, okvirno prikazati njezine glavne karakteristike i istraziti struk-
turu i dinamiku svjetskoga gospodarskog sustava kao prijelaznog oblika
prema informacijskom naCinu razvoja koji ce najvjerojatnije obiljeziti na-
dolazeca desetljeca.
Produktivnost, konkurentnost i informacijska
ekonomija
Zagonetka produktivnosti
Produktivnost potice ekonomski napredak. Povecanjem dobitka od priho-
da (outputa) po jedinici rashoda (inputa) kroz vrijeme ljudskaje vrsta ko-
nacno ovladala snagama prirode i u tom procesu oblikovala sebe kao kul-
turu. Nije cudno sto je rasprava o izvorima produktivnosti temelj klasic-
ne politicke ekonomije, od fiziokrata do Marxa, preko Ricarda, te sto
prednjaci u toj struji ekonomske teorije u nestajanju koja se jos uvijek ba-
vi stvarnom ekonomijom.
4
Doista, specificni nacini povecanja produktiv-
nosti odreduju strukturu i dinamiku danoga gopodarskog sustava. Ako
1 Rosenberg i Birdzell (1986.); Mokyr (1990.)
2 Monk (1989.); Freeman (1982.)
3 Machlup (1980., 1982. i 1984.); Dosi i dr. (1988.a)
4 Nelson (1994.); Boyer (ur.) (1986.); Arthur (1989.); Krugman (1990.); Nelson i Winter
(1982.); Dosi i dr. (1988.a)
100
INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCES GLOBALIZACIJE
postoji nova, informacijska ekonomija, trebali bismo moCi precizno utvr-
diti povijesno nove izvore produktivnosti koji tu ekonomiju Cine osobitom.
Ali Cim dolazimo do toga temeljnog pitanja, osjecamo slozenost i nesigur-
nost odgovora. Nema mnogo ekonomskih pitanja koja se toliko cesto pos-
tavljaju i na koja je toliko tesko odgovoriti kao sto je pitanje izvora pro-
duktivnosti i njezina porasta.
5
Akademske rasprave o produktivnosti u razvijenim gospodarstvima
ritualno pocinju pozivanjem na pionirski rad Roberta Solowa 1956.-7. i
funkciju agregatne proizvodnje koju je predlozio unutar strogoga neo-
klasicnog okvira kako bi objasnio izvore i evoluciju porasta produktiv-
nosti u americkom gospodarstvu. N a osnovi proracuna zakljuCio je da se
ukupni prihod po covjeku udvostruCio u americkome privatnom neag-
rarnom sektoru izmedu 1909. i 1949. godine, "s 87,5% porasta koji se
moze pripisati tehnickim promjenama, te ostalih 12,5% koji se odnose
na povecano koristenje kapitala."
6
Usporedan Kendrickov rad priblizio
se slicnim rezultatima.
7
Medutim, iako je Solow protumaCio svoja otkri-
ca kao odraz utjecaja tehnicke promjene na produktivnost, u statistic-
kern je smislu pokazao da porast prihoda po satu rada nije bio rezultat
dodavanja vise radne snage, te samo manjeg dodatka kapitala, vee je
proizisao iz nekoga drugog izvora, koji je izrazen kao statisticki ostatak
u njegovoj jednadzbi proizvodne funkcije. Najekonometricnije istraziva-
nje porasta produktivnosti u dva desetljeca nakon Solowljeva prijelom-
nog rada, usredotocilo se na objasnjavanje "ostatka", nalazenjem ad hoc
faktora koji bi trebali odgovarati promjeni u evoluciji produktivnosti,
kao sto su zalihe energije, vladini propisi, obrazovanje radne snage itd.
Medutim, ono bas i nije uspjelo u objasnjavanju toga zagonetnog "ostat-
ka".8 Ekonomisti, sociolozi i ekonomski povjesnicari koji su podrzavali
Solowljevu intuiciju nisu oklijevali u tumacenju "ostatka" kao ekvivalen-
ta tehnickoj promjeni. U najrazradenijim elaboratima "znanost i tehno-
logija" su se podrazumijevali u sirem smislu, odnosno kao znanje i infor-
macija, pa se tehnologija menedzmenta smatrala jednako vaznom kao
menedzment tehnologije.
9
Jedan od najostroumnijih i najsustavnijih po-
kusaja istrazivanja produktivnosti, pokusaj Richarda N elsona,
10
polazi
od siroke pretpostavke sredisnje uloge tehnoloske promjene u porastu
5 Nelson (1981.)
6 Solow (1957: 32), vidi takoder: Solow (1956.)
7 Kendrick (1961.)
8 Vidi, za SAD, Denison (1974., 1979.); Kendrick (1973.); Jorgenson i Griliches (1967.);
Mansfield (1969.); Baumol i dr. (1989.). Za Francusku, Carre i dr. (1984.); Sautter (1978.);
Dubois (1985.). Za medunarodnu usporedbu, vidi: Denison (1967.) i Maddison (1984.).
9 Bell (1976.); Nelson (1981.); Rosenberg (1982.); Stonier (1983.); Freeman (1982.)
10 Nelson (1980., 1981., 1988., 1994.) te Nelson i Winter (1982.)
101
USPON DRUSTVA
produktivnosti, postavljajuci pitanje o izvorima produktivnosti kako bi
premjestio naglasak na podrijetlo te promjene. Drugim rijeCima, ekono-
mika tehnologije hila bi objasnjiv okvir za analizu izvora porasta. Me-
dutim, ta bi analiticka intelektualna perspektiva mogla zakomplicirati
problem jos vise. Razlog tome je sto je tijek istrazivanja, osobito onaj
ekonomista Jedinice za istrazivanje znanosti i politike Sveucilista u
Sussexu,
11
pokazao temeljnu ulogu institucionalne okoline i povijesnih
putanja u poticanju i provodenju tehnoloskih promjena, sto na kraju uz-
rokuje porast produktivnosti. Stoga se dokazivanje da produktivnost
stvara gospodarski rast, te da je produktivnost funkcija tehnoloske
promjene, svodi na tvrdnju da su odlike drustva kljucni faktor koji cini
pozadinu gospodarskoga rasta svojim utjecajem na tehnoloske inovacije.
Taj schumpeterijanski pristup gospodarskom rastu
12
podizejos temeljni-
ja pitanja u pogledu strukture i dinamike informacijske ekonomije. Nai-
rne, sto je povijesno novo u nasoj ekonomiji? Sto je u njoj osobito u uspo-
redbi s ostalim ekonomskim sustavima, posebice u usporedbi s industrij-
skom ekonomijom?
Je li produktivnost zasnovana na znanju specificna
za informacijsku ekonomiju?
Ekonomski povjesnicari ukazali su na temeljnu ulogu koju tehnologija ig-
ra u gospodarskom rastu, preko povecanja produktivnosti, kroz povijest
a posebice u industrijskoj eri.1
3
Pretpostavka o kljucnoj ulozi tehnologije
kao izvoru produktivnosti u naprednim gospodarstvima mogla bi dobrim
dijelom objasnjavati prosla iskustva gospodarskoga rasta, presijecajuCi
razliCite intelektualne tradicije u ekonomskoj teoriji.
Nadalje, Solowljeva analiza, stalno upotrebljavana kao polazna tocka
rasprave u korist nastanka postindustrijske ekonomije Bella i drugih,
zasnouana je na podacima za razdoblje od 1909. do 1949. u americkom
gospodarstuu, to jest za urhunac americkog industrijskoga gospodarstua.
Doista, 1950. godine razmjer proizvodnog zaposljavanja u SAD-u bio je
gotovo na vrhuncu (najvisa tocka dostignutaje 1960.), tako da su se s naj-
cesCim pokazateljem "industrijalizma" Solowljevi proracuni odnosili na
proces ekspanzije industrijske ekonomije. Koje je analiticko znacenje te
primjedbe? Ako objasnjenje porasta produktivnosti uvedenog skolom
11 Dosi i dr. (1988.a)
12 Schumpeter (1939.)
13 Basalla (1988.); Mokyr (1990.); David (1975.); Rosenberg (1976.); Arthur (1986.)
102
INFORMACIJSKA EKONOMIJA 1 PROCES GLOBALIZACIJE
funkcije agregatne proizvodnje nije stvarno razlicito od rezultata povijes-
ne analize veza izmedu tehnologije i ekonomskog rasta kroz duze vre-
menske periode, barem za industrijsku ekonomiju, znaCi li to da "infor-
macijska" ekonomija ne donosi nista novo? Promatramo li mi samo zreli
stupanj industrijskoga gospodarskog sustava Cije stalno akumuliranje
proizvodnoga kapaciteta oslobada radnu snagu od izravne materijalne
proizvodnje za dobra bit aktivnosti abrade podataka, kao sto je to pretpos-
tavljao pionirski rad Marca Porata?
14
Tablica 2, 1, Stope produktivnosti: stopa porasta outputa po radniku; prosjecna
godisnja promjena po periodu
Dr :lava 1870.-1913. 1913.-29. 1929.-50. 1950.-60. 1960.-9.
Kanada 1,7 0,7 2,0 2,1 2,2
Francuskaa 1,4 2,0 0,3 5,4 5,0
Njemackab 1,6 -0,2 1,2 6,0 4,6
ltalijaa 0,8 1,5 1,0 4,5 6,4
japanc
6,7 9,5
Velika Britanija 1,0 0,4 1,1 1,9 2,5
SAOd 1,9 1,5 1,7 2,1 2,6
a Pocetna godina za razdoblje 1950.-60. je 1954.
b Pocetna godina za 1870.-1913. je 1871.
c Pocetna godina za 1950.-60. je 1953.
d Pocetna godina za razdoblje 1870.-1913. je 1871.
Historical Statistics of the United States: Colonial Ttmes to 1970, Dio 1., Serija F1 0-16.
Kako bismo odgovorili na to pitanje, promotrimo dugorocan razvoj po-
rasta produktivnosti u razvijenim trzisnim ekonomijama (vidi tablice
2.1. za tzv. zemlje skupine G-7 i 2.2. za zemlje OECD-a). Za moju analizu
relevantnaje promjena trendova u cetiri perioda: 1870.-1950., 1950.-73.,
1973.-9,, te 1979.-93. BuduCi da se koristimo dvama razlicitim statistic-
kim izvorima, ne mozemo usporediti razine stopa porasta produktivnos-
ti u razdobljima prije i nakon 1969., ali mozemo suditi o razvoju stopa po-
rasta unutar razdoblja i izmedu njih za svaki izvor. Gledano u cjelini, pos-
tojala je umjerena stopa porasta produktivnosti za razdoblje od 1870. do
1950. (koja nikada nije prelazila 2% za bilo koju ddavu ili podrazdoblje,
osim za Kanadu), visoka stopa porasta tijekom razdoblja 1950.-73. (uvi-
jek preko 2%
1
osim kod Velike Britanije), s Japanom na vodecem mjestu;
14 Porat (1977.)
103
Tablica 2.2. Produktivnost u poslovnom sektoru: promjene postotka u godisnjim stopama
1-'
0
Ukupan faktor produktivnosti Produktivnost radne snag! Produktivnost kapitala
..,..
1960.c-73. 1973.-79. 1919.-93.d 1960.C-73. 1973.-19. 1979.-93.d 1960.C-73. 1973.-79. 1979.-93.d
SAD 1,6 -0,4 0,4 2,2 0 0,8 0,2 -1,3 -0,5
japan 5,6 1,3 1,4 8,3 2,9 2,5 -2,6 -3,4 -1,9
Njemack:a 2,6 1,8 1,0 4,5 3,1 1,7 -1,4 -1,0 -0,6
Francuska 3,7 1,6 1,2 5,3 2,9 2,2 0,6 -1,0 -0,7
ltalija 4,4 2,0 1,0 6,3 2,9 1,8 0,4 0,3 -0,7
Velika Britanija 2,6 0,6 1,4 3,9 1,5 2,0 -0,3 -1,5 0,2
Kanada 1,9 0,6 -0,3 2,9 1,5 1,0 0,1 -1,1 -2,8
Ukupno za gore
navedene zemlje
1
2,9 0,6 0,8 4,3 1,4 1,5 -0,5 -1,5 -0,8
Australija 2,3 1,0 0,5 3,4 2,3 1,2 0,2 -1,5 -0,7
Austrija 3,3 1,2 0,7 5,8 3,2 1,7 -2,0 -3,1 -1,5
Belgija 3,8 1,4 1,4 5,2 2,7 2,3 0,6 -1,9 -0,7
Danska 2,3 0,9 1,3 3,9 2,4 2,3 -1,4 -2,6 -0,8
Finska 4,0 1,9 2,1 5,0 3,2 3,2 1,4 -1,6 -0,8
Grcka 3,1 0,9 -0,2 9,1 3,4 0,7 -8,8 -4,2 -2,1
lrska 3,6 3,0 3,3 4,8 4,1 4,1 -0,9 -1,2 0,2
Nizozemska 3,5 1,8 0,8 4,8 2,8 1,3 0,8 0 -0,2
Novi Zeland 0,7 -2,1 0,4 1,6 -1,4 1,6 -0,7 -3,2 -1,4
Norveskag 2,3 1,4 0 3,8 2,5 1,3 0 -0,3 -1,9
Portugal 5,4 -0,2 1,6 7,4 0,5 2,4 -0,7 -2,5 -0,8
Spanjolska 3,2 0,9 1,6 6,0 3,2 2,9 -3,6 -5,0 -1,5
Svedska 2,0 0 0,8 3,7 1,4 1,7 -2,2 -3,2 -1,4
Svicarska 2,0 -0,4 0,4 3,2 0,8 1,0 -1,4 -3,5 -1,3
~
.......
0
01
Ukupan faktor produktivnosti Produktivnost radne snag<!' Produktivnost kapitala
1960.<-73. 1973.-79. 1979.-93.d
1960.<-73. 1973.-79. 1979.-93.d 1960.<-73. 1973.-79. 1979.-9J.d
Ukupno za gore
navedene manje zemlje
1
3,0 0,9 1,1 5,0 2,5 2,0 -1,5 -2,8 -1,1
Ukupno za navedene
zem!je Sj. Amerike
1
1,6 -0,4 0,4 2,3 0,1 0,9 0,2 -1,3 -0,7
Ukupno za navedene
europske zemlje
1
3,3 1,4 1,2 5,1 2,6 2,0 -0,7 -1,4 -0,7
Ukupno za navedene
zemlje OECD-a
1
2,9 0,6 0,9 4,4 1,6 1,6 -0,7 -1,7 -0,9
Porast ukupnog faktora produktivnosti jednak je ponderiranom prosjeku porasta u produktivnosti radne snage i kapitala. Prosjeci uzorka-perioda za
udio kapitala i radne snage koristeni su kao ponderi.
b Prihod po zaposleniku
c Iii najranija dostupna godina, tj. 1961. za Australiju, Grcku i lrsku; 1962. za Japan, Veliku Britaniju i Novi Zeland; 1964. za Spanjolsku; 1965. za
Francusku i Svedsku; 1966. za Kanadu i Norvesku te 1970. za BelgiJU i N1zozemsku.
d Iii najkasnija dostupna godina, tj. 1991. za Norvesku i Svicarsku; 1992. za ltaliju, Australiju, Austriju, Belgiju, lrsku, Novi Zeland, Portugal i Svedsku
te 1994. za SAD, Zapadnu Njemacku i Dansku.
Zapadna Njemacka
1
Agregati su izracunati na osnovi ukupnoga domaceg proizvoda 1992. godine za poslovni sektor izrazeno u paritetima kupovne moci u 1992. godini.
g Kopneni poslovni sektor (tj. iskljuCivsi brodarstvo, kao i vadenje sirove nafte i plina).
lzvor: OECD Economic Outlook, lipanj 1995 .
te niska stopa porasta od 1973. do 1979. (vrlo niska za SAD i Kanadu),
uvijek ispod 2% u ukupnom faktoru produktivnosti, osim u Italiji 1970-
ih godina. Cak i ako uzmemo u obzir osobitosti nekih zemalja, postaje
nam jasno da promatramo silazni trend porasta produktivnosti koji poci-
nje otprilike u isto doba kad je revolucija informacijske tehnologije popri-
mila oblik u ranim 1970-ima. Najvise stope porasta dogodile su se tije-
kom razdoblja 1950.-73., kad su industrijske tehnoloske inovacije, koje
su se sakupile kao sustav tijekom Drugoga svjetskog rata, spojene u di-
namicki model ekonomskoga rasta. Ali izgleda da se u ranim 1970-im po-
tencijal produktivnosti tih tehnologija iscrpio, a nove informacijske teh-
nologije nisu promijenile smjer usporavanja produktivnosti za sljedeca
dva desetljeca.
15
Doista, u SAD-u, slavni "ostatak", nakon uzimanja u ob-
zir 1,5 bodova godisnjeg porasta produktivnosti tijekom 1960-ih, nije ni-
kako pridonio u razdoblju 1972.-92.
16
Gledajuci u usporedbi, proracuni
koje je proveo pouzdan Centre d'Etudes Prospectives et d'Informations
Internationales
17
pokazuju opce smanjenje ukupnoga faktora porasta
proizvodnje za glavne trzisne ekonomije tijekom 1970-ih i 1980-ih. Cak i
za Japan, uloga kapitala u porastu produktivnosti bila je vaznija od ulo-
ge multifaktorske produktivnosti za razdoblje 1973.-90. Taj pad bio je
osobito zabiljezen u svim zemljama na podrucju usluznih djelatnosti, gdje
se moze smatrati da su nova sredstva obrade informacija povecala pro-
duktivnost, u slucaju da je veza izmedu tehnologije i produktivnosti jed-
nostavna i izravna. No, ona to oCito nije.
Prema tome, u duzem vremenskom razdoblju
18
postojao je stabilan,
umjeren porast produktivnosti, s nekoliko padova u vremenu oblikovanja
industrijskoga gospodarstva u razdoblju od kasnoga devetnaestog stolje-
ca do Drugoga svjetskog rata; snazno ubrzanje porasta produktivnosti u
zrelom razdoblju industrijalizma (1950.-73.), te usporavanje stopa poras-
15 Maddison (1984.); Krugman (1994.a)
16 Vidi: Vijece gospodarskih savjetnika (1995.)
17 Centre d' Etudes Prospectives et d' Informations Internationales (CEPII), 1992. Oslo-
nio sam se na kljucne informacije u izvjescu iz 1992. o svjetskom gospodarstvu koje je
pripremila organizacija CEPII na osnovi MIMOSA modela svjetskoga gospodarstva
koji su razradili istrazivaCi ovog vodeceg ekonomskog istrazivackog centra povezanog
s Uredom premijera Francuske. Iako je bazu podataka proizveo taj istrazivacki centar,
te se stoga ona u potpunosti ne poklapa u periodizaciji i procjenama s razliCitim medu-
narodnim izvorima (OECD, statistika Vlade SAD- a, itd.), to je pouzdan model koji
omogucuje da usporedim vrlo razlicite gospodarske trendove u cijelom svijetu, i za sa-
ma razdoblja, a da ne mijenjam bazu podataka, sto pomaze dosljednosti i usporedivos-
ti. Medutim, takoder sam osjetio potrebu oslanjanja na dodatne izvore iz standardnih
statistickih publikacija, koje sam naveo tamo gdje je bilo potrebno. Za predstavljanje
karakteristika tog modela, vidi CEPII-OFCE (1990.).
18 Kindleberger (1964.); Maddison (1984.); Freeman (ur.) (1986.); Dosi i dr. (1988.a)
106
ta produktivnosti u razdoblju 1973.-93., usprko8 velikom porastu tehno-
loskih inputa i ubrzanju tempa tehnoloske promjene. Prema tome, 8 jed-
ne bi8mo 8trane trebali prosiriti dokazivanje sredisnje uloge tehnologije
u gospodar8kom rastu u odno8u na prosla povijesna razdoblja, harem za
go8podarstva Zapada u industrijskoj eri. S druge strane, izgleda da tem-
po porasta produktivnosti u posljednja dva desetljeca ne odgovara vre-
menskim intervalima tehnoloskih promjena. To bi moglo ukazati na izos-
tanak temeljnih razlika izmedu "indu8trijskoga" i "informacijskog'' rezi-
ma gospodarskoga rasta, harem sto se tice njihova razliCitog utjecaja na
porast produktivnosti, a to na8 8toga navodi na ponovno razmatranje teo-
retske relevantnosti sveukupne razlike. Medutim, prije nego sto 8e pre-
damo zagonetki ne8tajucega porasta produktivnosti usred jedne od naj-
br:lih i najobuhvatnijih tehnoloskih revolucija u povijesti, povecat cu broj
pretpostavki koje bi mogle pomoCi otkrivanju te misterije.
Prvo, ekonomski povjesnicari tvrde da je znacajan vremenski razmak
izmedu tehnoloskih inovacija i gospodarske produktivno8ti karakteristi-
can za prosle tehnoloske revolucije. Na primjer, Paul David je pokazao,
analizirajuci difuziju elektricnog motora, da, iako je on bio uveden 1880-
ih godina, njegov znacajan utjecaj na produktivnost morao je cekati do
1920-ih.
19
Da bi 8e nova tehnoloska otkriea mogla raspro8traniti kroz cje-
lokupno gospodar8tvo, i na taj nacin znatno povecati pora8t produktiv-
nosti, kultura i drustvene institucije, poslovne tvrtke te faktori koji 8Ud-
jeluju u proizvodnom procesu moraju proCi kroz znacajne promjene.
Ova opca tvrdnja je osobito prikladna u slucaju tehnoloske revolucije
okruzene znanjem i informacijama, utjelovljene u operacijama obrade
8imbola koje 8U obvezno povezane 8 kulturom drustva i 8 obrazovanjem/
vjestinama ljudi. Ako vremenski smjestimo nastanak novog tehnoloskog
obrasca u 8redinu 1970-ih, a njegovu kon8olidaciju u devede8ete, izgleda
da je drustvo kao cjelina (poslovne tvrtke, institucije, organizacije i lju-
di) imalo vrlo malo vremena za obradu tehnoloske promjene i odluCiva-
nje o mogucno8tima njezine namjene. Kao rezultat, novi tehno-ekonom-
8ki 8ustav jos nije obiljezio citava nacionalna go8podarstva u 1970-ima i
1980-ima, te 8e nije mogao odraziti u takvoj sintetickoj, agregatnoj mje-
ri kao stopa porasta produktivnosti za cijelo gospodarstvo.
Medutim, ova mudra, povijesna perspektiva zahtijeva drustvenu spe-
cifikaciju. Nairne, zasto sui kako ove nove tehnologije morale cekati ka-
ko bi ispunile svoje obecanje u povecanju produktivnosti? Koji 8U uvjeti
tog povecanja} Na koji se naCin razlikuju ovisno o karakteristikama teh-
19 David (1989.)
107
USPON
nologije? Koliko je razliCit stupanj rasprostranjenosti tehnologije i stoga
njezin utjecaj na produktivnost, u razliCitim industrijama? Cine li ovak-
ve razlike cjelokupnu produktivnost ovisnu o industrijskom spletu (mixu)
svake zemlje? Prema tome, moze li se proces gospodarskoga sazrijevanja
novih tehnologija ubrzati ili ograniCiti u razliCitim zemljama, ili pomocu
razliCitih propisa? Drugim rijeCima, vremenski razmak izmedu tehnolo-
gije i produktivnosti ne moze se svesti na crnu kutiju. Mora biti specifi-
ciran. Pogledajmo izbliza razliCitu evoluciju produktivnosti po zemljama
i industrijama kroz prosla dva desetljeca, ogranicavajuCi nase promatra-
nje na vodeca trzisna gospodarstva, kako ne bismo izgubili nit rasprave
u pretjeranim empirijskim detaljima (vidi tablice 2.3. i 2.4.).
Temeljno razmatranje tice se Cinjenice da se usporavanje produktiv-
nosti dogodilo uglavnom u usluznim industrijama. A kako te industrije
odgovaraju vecini zaposlenja i ukupnomu nacionalnom proizvodu, njezin
se utjecaj statisticki odrazava u cjelokupnom stupnju porasta produktiv-
nosti. Ovajednostavna opaska namece dva temeljna problema. Prvi se ti-
ce teskoce mjerenja produktivnosti u mnogim usluznim industrijama,
20
osobito onima koje se ticu veCine zaposlenja u sektorima obrazovanja,
zdravstva i vlade. Postoje nebrojeni paradoksi i trenuci ekonomske bes-
mislice, u mnogim indeksima koristenim za mjerenje produktivnosti u
tim uslugama. Ali cak i kada uzmemo u obzir samo poslovni sektor, prob-
lemi mjerenja su znacajni. Na primjer, 1990-ih bankarska je industrija u
SAD-u, prema Uredu za statistiku radne snage (Bureau of Labor Statis-
tics), povecala svoju produktivnost za otprilike 2% na godinu. Ali njezin
proracun izgledao je kao podcijenjenost, jer se pretpostavlja da je porast
u stvarnom prihodu u bankarstvu i drugim financijskim uslugama jed-
nak porastu broja radnih sati u toj industriji, pa se stoga produktivnost
radne snage uklanja pretpostavkom.
21
Dok god ne razvijemo precizniju
gospodarsku analizu usluga, s njezinim odgovarajuCim statistickim apa-
ratom, mjerenje produktivnosti u velikom broju usluga podlozno je zna-
cajnoj mogucnosti pogreske.
Drugo, pod pojmom usluga zajedno se nalaze mjesovite djelatnosti s
malo toga zajednickog osim Cinjenice da nisu niti poljoprivreda, ni ek-
straktivna industrija, ni roba siroke potrosnje, ni izgradnja, a niti proiz-
vodnja. Kategorija "usluge" je rezidualan, negativan pojam, koji uvodi
analiticku zbrku, kao sto cu pokazati na nekim detaljima (4. poglavlje).
20 Vidi zanimljiv- pokusaj mjerenja produktivnosti usluga McKinsey Global Instituta
(1992). Medutim, oni su se usredotocili na samo pet usluznih industrija kojeje bilo raz-
mjerno lako izmjeriti.
21 Vijece gospodarskih savjetnika (1995.: 110)
108
Tablica 2.3. Razvoj produktivnosti poslovnih sektora (% prosjecne stope godisnjeg porasta)
Driava 1973.160! 1979./73. 1989./79.b 1985./79. 1989./BS.b
Ukupan faktor produktivnosti
SAD 2,2 0,4 0,9 0,6 1,4
japan 3,2 1,5 1,6 1,5 1,6
Zap. Njemacka 3,2 2,2 1,2 0,9 1,7
Francuska 3,3 2,0 2,1 2,1 2,0
Velika Britanija< 2,2 0,5 1,8 1,6 2,2
Produktivnost kapitala
SAD
0,6 -1,1 -0,5 -1,0 0,7
Japan -6,0 -4,1 -2,6 -2,3 -3,0
Zap. Njemacka -1,5 -1,3 -1,1 -1,8 0,0
Francuska -1,9 -2,5 -0,9 -1,8 0,4
Velika Britanija< -0,8 -1,7 0,3 -0,7 1,9
?roduktivnost radne snage (prihod po osobi!satu)
SAD 2,9 1,1 1,5 1,3 1,8
japan 6,9 3,7 3,2 3,0 3,4
Zap. Njemacka 5,6 4,1 2,4 2,3 2,5
Francuska 5,6 3,9 3,3 3,7 2,7
Velika Britanija< 3,5 1,5 2,5 2,6 2,4
' Period pocinje 1970. u Japanu, 1971. u Francuskoj, a 1966. u Velikoj Britaniji.
b Period zavrsava 1988. u SAD-u.
......
c Za Veliku Britaniju faktor rada mjeren je u broju radnika a ne u radnim satima
0
CD
lzvor: CEPII-OFCE, baza podataka modela MIMOSA.
Tablica 2.4. Razvoj produktivnosti u sektorima koji nisu otvoreni slobodnoj trgovini (% prosjecne stope godisnjeg porasta)
.......
.......
Driava 1973./60! 1979./73. 1989./79.b 1985./79.
1989./BS.b
0
Ukupan faktor produktivnosti
SAD 1,9 0,6 -0,1 -0,1
0,0
Japan 0,1 0,3 -0,2 -0,1
-0,4
Zap. Njemacka 1,4 0,9 0,7 0,0
1,6
Francuska 2,4 0,6 1,6 1,6
1,7
Velika Britanijac 1,3 -0,3 1,2 0,5
2,3
Produktivnost kapitala
SAD 0,4 -0,6 -1,2 -1,4
-0,7
Japan -7,9 -4,5 -5,3 -4,3
-6,7
Zap. Njemacka -2,4 -2,2 -1,6 -2,7
0,1
Francuska -1,7 -3,2 -0,6 -1,6
0,9
Velika Britanijac -1 11 -2,6 -0,1 -0,9
1,1
Produktivnost po osobi! satu
SAD 2,5 1,1 0,4 0,4
0,3
Japan
4,0 2,6 2,1 1,8
2,6
Zap. Njemacka 4,3 3,2 2,4 2,1
2,8
Francuska 4,7 2,7 2,8 3,3
2,1
Velika Britanijac 2,2 0,5 1,5 1,0
2,3
Period poCinje 1970. u japanu, 1971. u Francuskoj, a 1966. u Velikoj Britaniji.
b Period zavrsava 1988. u SAD.
c Za Veliku Britaniju faktor rada mjeren je u broju radnika a ne u radnim satima.
lzvor: CEPII-OFCE, baza podataka modela MIMOSA.
Stoga, kada analiziramo specificne usluzne djelatnosti, primijetit cemo
veliku nejednakost u razvoju njihove produktivnosti u posljednja dva de-
setljeca. Jedan od vodeCih strucnjaka na tom polju, Quinn, tvrdi da "po-
cetne analize [sredinom 1980-ih) pokazuju da je mjerena dodana vrijed-
nost u usluznom sektoru u najmanju ruku na istoj razini s proizvod-
njom."22 Neke usluzne djelatnosti u SAD-u, kao sto su telekomunikacije,
zracni prijevoz i zeljeznica, upozorile su na znacajne poraste u produktiv-
nosti, izmedu 4,5% i 6,8% na godinu za razdoblje 1970.-83. Na uspored-
noj osnovi razvoj produktivnosti rada u uslugama kao cjelini pokazuje ve-
liku nejednakost medu zemljama, buduci da raste puno brze u Francus-
koj i Njemackoj nego u SAD-u i Velikoj Britaniji, s Japanom u sredini.
23
To pokazuje da je razvoj produktivnosti u usluznim djelatnostima uveli-
ke ovisan o stvarnoj strukturi usluzih djelatnosti u svakoj drzavi (na
primjer, znatno manja vaznost zaposlenosti u trgovini na malo u Fran-
cuskoj i Njemackoj nego u SAD-u i Japanu u 1970-ima i 1980-ima).
U cijelosti, promatranje stagnirajuce produktivnosti u usluznim dje-
latnostima kao cjelini suprotno je intuiciji promatraca i poslovnih mene-
dzera, koji vee vise od deset godina dozivljavaju nepostojane promjene u
tehnologiji i proceduri uredskoga rada.
24
Doista, iscrpna analiza racuno-
vodstvenih metoda za gospodarsku produktivnost otkriva znacajne izvo-
re pogresaka u mjerenju. Jedno od najvaznijih odstupanja u postupcima
proracuna u SAD-u tice se teskoce mjerenja ulaganja u softver i istrazi-
vanje i razvoj (R&D), sto cini jedan od glavnih predmeta investicijskih
dobara u novom gospodarstvu, iako jos uvijek potpada pod "intermedijar-
na dobra i usluge", te sene prikazuje u konacnoj potraznji, cime se uma-
njuje stvaran stupanj porasta prihoda i produktivnosti. Jos veCi izvor
pogresnog tumacenja je teskoca u mjerenju cijena za velik broj usluga u
gospodarstvu koje je postalo toliko raznoliko i podvrglo se brzoj promjeni
u proizvedenim dobrima i uslugama.
25
Ukratko, mozda znacajan omjer
zagonetnog usporenja produktivnosti proizlazi iz sve vece nesposobnosti
ekonomskih statistika da obuhvate kretanja nove informacijske ekono-
mije, upravo zbog sirokog opsega njezine transformacije pod utjecajem in-
formacijske tehnologije i odgovarajuce organizacijske promjene.
Ako je to slucaj, proizvodna produktivnost, koju je razmjerno lakse
mjeriti uza sve njezine probleme, trebala bi prikazati drukCiju sliku. A to
je ono sto mi ustvari promatramo. Koristeci CEPII bazu podataka, za
22 Quinn (1987.:.22)
23 CEPII (1992.: 61)
24 Business Week (1995f: 86-96)
111
americku i japansku multifaktorsku produktivnost u proizvodnji, u raz-
doblju 1979.-89. porast je imao godisnji prosjek od 3% i 4,1 %, pri cemu je
dramaticno povecavano ostvarenje za razdoblje 1973.-79., te poveeavana
produktivnost briim tempom nego tijekom 1960-ih. Velika Britanija poka-
zuje isti trend, iako malo slabijim tempom od porasta produktivnosti u
1960-ima. S druge su strane Njemacka i Francuska nastavile svoje uspo-
ravanje u porastu proizvodne produktivnosti, s godisnjim porastima od
1,5% i 2,4% u razdoblju 1979.-89., stoje znatno ispod njihovih proslih os-
tvarenja. Stoga, umjesto efekta sustizanja produktivnosti europskih ze-
malja nasuprot vecoj produktivnosti SAD-a, uocavamo suprotno, sto maz-
da ukazuje na njihova tehnolosko zaostajanje u odnosu na SAD i Japan.
Ostvarenje za koje se mislilo da je bolje od uobicajenog u SAD-u u 1980-
ima takoder je potkrijepilo americko Ministarstvo rada (US Department
of Labor), iako odabrana razdoblja i koristene metode pokazuju nizu
procjenu od baze podataka CEPII. Prema proracunima tog ministarstva,
prihod po satu u proizvodnom sektoru opao je s 3,3% godisnjeg porasta u
razdoblju 1963.-72. na 2,6% u razdoblju 1972.-78., te opet na 2,6% od
1978. do 1987., sto basi nije spektakularan pad. Porasti produktivnosti u
proizvodnji znacajniji su u SAD-u i Japanu u sektorima koji ukljucuju
proizvodnju elektronike. Prema bazi podataka CEPII u tim sektorima
produktivnostje porasla za 1% na godinu u razdoblju 1973.-79., alije ek-
splodirala na 11% na godinu u razdoblju 1979.-87., sto odgovara najve-
cem udjelu ukupnog porasta u proizvodnoj produktivnosti.
26
Dok Japan
pokazuje slicne trendove, Francuska i Njemacka su dozivjele opadanje
produktivnosti u elektronickoj industriji, sto je opet vjerojatno odraz na-
gomilana tehnoloskog zaostatka u informacijskoj tehnologiji u odnosu
prema Americi i Japanu.
N apokon, mazda produktivnost ustvari ne nestaje, nego raste kroz dje-
lomicno skrivene putove, u sireeim krugovima. Tehnologija i menedzment
tehnologije koji ukljucuje organizacijske promjene, mogli bi se iz proiz-
vodnje informacijske tehnologije, telekomunikacija i financijskih usluga
(sto su izvorna podrucja tehnoloske revolucije) prosiriti na proizvodnju
na veliko, zatim na poslovne usluge, te postupno dostiei mjesovite usluz-
ne djelatnosti, gdje je prisutna niza stimulacija za sirenje tehnologije, a
26 Izvor: CEPII (1992.); vidi tablice 2.3. i 2.4. u ovom poglavlju, te CEPII (1992.: 58-9).
Podaci o proizvodnoj produktivnosti ne poklapaju se s podacima Ureda za statistiku
rada SAD-a (US Bureau of Labor Statistics) zbog razliCite periodizacije i postupaka
proracuna. M&dutim, trendovi u oba izvora se poklapaju u tome sto ne ukazuju na
usporavanje porasta produktivnosti tijekom 1980-ih: prema podacima Ureda posto-
jala je stabilizacija stopa porasta; prema podacima CEPII-ja stope porasta su se po-
vecale.
112
veci otpor organizacijskim promjenama. To se tumacenje cini vjerojatnim
s obzirom na razvoj produktivnosti u SAD-u u ranim 1990-ima. Prema
nekim izvorima, 1993. i 1994. tvornicka produktivnost porasla je na godi-
nu 5,4% (dok su stvarne zarade tvornica opale za 2,7%), u cemu elektro-
nika opet vodi trend.
27
Osim toga, zajedno sa sirenjem tehnologije i novim
metodama menedzmenta u uslugama, ovaj porast u proizvodnoj produk-
tivnosti potaknuo je produktivnost cjelokupnoga gospodarstva izmedu
1991. i 1994. na razinu rasta za oko 2% na godinu, sto je vise nego dvo-
struki iznos rasta prosloga desetljeca.
28
Na taj bi naCin dividenda produk-
tivnosti tehnoloske revolucije mogla biti na putu da postane isplativa.
Ipakje slikajos uvijek zbunjujuca, buduCi da su podaci u vrijeme pisanja
knjige hili nedovoljni da bi se ustanovio trend.
29
Izgleda da bi komentar
podataka mogao biti osnova nasem razumijevanju informacijske ekono-
mije, ali ne bi mogao ispricati stvarnu pricu prije nego sto uvedemo neka
analiticka pomagala koja bi prosirila cilj analize preko granica nesigur-
nih statistika produktivnosti.
lnformacionalizam i kapitalizam, produktivnost
i profitabilnost
Dakako, dugorocno gledano produktivnost je izvor bogatstva nacije. A
tehnologija je, ukljucujuCi organizacijsku i menedzersku tehnologiju, naj-
veCi faktor poticanja produktivnosti. Ali s gledista ekonomskih faktora,
produktivnost nije sama sebi svrhom. Niti se ulaze u tehnologiju radi
tehnoloske inovacije. Zato Richard Nelson u nedavnom radu o tom pita-
nju smatra da bi novi dnevni red u teoretiziranju o formalnom rastu tre-
bao biti izgraden oko veza izmedu tehnickih promjena, sposobnosti tvrtki
i nacionalnih institucija.
30
Tvrtke i nacije (ili politicki entiteti na razliCi-
tim razinama, kao sto su pokrajine ili Europska unija) stvarni su Cimbe-
nici gospodarskoga rasta. Oni ne trebaju tehnologiju zbog tehnologije sa-
me ili povecanje produktivnosti za dobrobit covjecanstva. Oni se ponasa-
ju u danom povijesnom kontekstu, unutar pravila gospodarskoga susta-
27 Cooper (ur.) (1994.: 62), koristeCi podatke iz Odjela za rad SAD-a.
29 Trendovi usmjereni porastu stopa produktivnosti do sredine 1990-ih u SAD-u trebali bi
jos uvijek biti uzeti u obzir s odredenom rezervom. Kako je Vijece gospodarskih savjet-
nika u izvjeSj,aju Predsjedniku (1995) napisalo: "Dok su dokazi u prilog slabog napret-
ka u trendu porasta produktivnosti ohrabrujuCi, oni jos uvijek nisu odlucujuci. Iskus-
tvo sljedeCih nekoliko godina bit ce znakovito za ovo pitanje." Doista.
30 Nelson (1994.: 41)
113
USPON DRUSTVA
va (informacijskog kapitalizma, kao sto je prethodno predlozeno), koji ce
na kraju nagraditi ili kazniti njihovo ponasanje.
Prema tome, produktivnost nece motivirati tvrtke, vee profitabilnost, u
kojoj produktivnost i tehnologija mogu biti vazna, ali sigurno ne i jedina
sredstva. A politicke institucije, oblikovane sirim rasponom vrijednosti i
interesa, bit ce usmjerene, u gospodarskom podrucju, na povecanje konku-
rentnosti gospodarstava u svom sastavu. Profitabilnost i konkuren-
tnost stvarne su odrednice tehnoloske inovacije i porasta pro-
duktivnosti. U njihovoj konkretnoj, povijesnoj dinamici mozemo prona-
Ci osnove za razumijevanje promjena u produktivnosti.
Vjerojatno su sedamdesete u isto doba bile vrijeme rodenja revolucije
informacijske tehnologije i razvode u razvoju kapitalizma, kao sto sam
vee prethodno pokazao. U svim su zemljama tvrke reagirale na stvaran
ili buduCi pad profitabilnosti primjenjujuCi nove strategije.
31
BuduCi da
su neke od tih strategija, kao sto su tehnoloska inovacija i organizacijska
decentralizacija, bile bitne zbog svoga potencijalnog utjecaja, bile su ori-
jentirane razmjerno dugorocno. Ali su tvrtke trazile kratkorocne rezulta-
te koji ce se pokazati u njihovu knjigovodstvu i, za americke tvrtke, u nji-
hovim tromjesecnim izvjestajima. cetiri su glavna nacina kako povecati
profit, za danu financijsku okolinu is trzisno utvrdenim cijenama: sma-
njiti troskove proizvodnje (pocevsi od troskova radne snage), povecati
produktivnost, prosiriti trziste, ubrzati promet kapitala.
S razliCitim naglaskom, ovisno o tvrkama i zemljama, sva su cetiri na-
Cina rabljena u posljednjem desetljecu. U svima su njima nove informa-
cijske tehnologije bile neophodno pomagalo. Ali iznosim pretpostavku da
je jedna strategija bila ugradena prije i s neposrednijim rezultatima: pro-
sirenje trzista i borba za udio u tdistu. To je zato sto je s ulagacke tocke
gledista prevelik rizik povecati produktivnost, ada se prije ne prosiri pot-
raznja, ili potencijal potraznje. Zato je americka elektronicka industrija
ocajnicki trebala vojna trzista u svojim ranim godinama dok se ulaganja
u tehnoloske inovacije nisu isplatila na velikom broju trzista. Zato su ija-
panske tvrtke, a nakon njih i korejske, koristile zasticeno trziste i pamet-
no usmjeravanje industrija i segmenata industrija na globalnoj razini
kao naCine izgradnje gospodarstava razmjera, kako bi dostigle gospodar-
stva cilja. Stvarna kriza u 1970-ima nije bio sok cijena nafte. Radilo se o
nesposobnosti javnoga sektora da nastavi prosirivati svoja trzista, i na
taj nacin zaposlenost koja ostvaruje prihod, ada ne poveca poreze na ka-
pital ili ne napuse inflaciju kroz dodatne zalihe novca i javna dugova-
31 Boyer (ur.) (1986.); Boyer (1988.a); Boyer i Raile (1986.a); Aglietta (1976.)
114
1,400
1,200
1,000
800
600
400
200
100
........ -
..... ---
..
robni prihod
...............
--
--
.. ~
0 - - - ~ - - - - r - - - - r - - ~ - - - - T - - - - r - - ~ ~ - - ~ ~ - - -
1950 55 60 65 70 75 80 85 90 1993
Stika 2.1. Dugorocni trendovi svjetske robne trgovine i prihoda,
1950.-93. (indeksi i postoci)
lzvor: GATT (1994.)
nja.
32
Iako su se neki kratkorocni odgovori na krizu profitabilnosti usmje-
rili na smanjivanje radne snage i smanjivanje placa, stvarni izazov za po-
jedine tvrtke i za kapitalizam kao cjelinu bio je nad nova trzista koja ce
biti sposobna prihvatiti rastud proizvodni kapacitet dobara i usluga.
33
To
se nalazi u korijenu stvarnog sirenja trgovine koja se tice prihoda i, posli-
je, izravnog stranog ulaganja u posljednja dva desetljeca (vidi sliku 2.1. i
tablicu 2.5.). Oni su postali pokretaCi gospodarskoga rasta u cijelom svi-
jetu.34 Istina je da je svjetska trgovina u tim godinama rasla za stopu ni-
zu nego tijekom 1960-ih (zbog sveukupno nize stope gospodarskog rasta),
ali je kljucna osobina veza izmedu sirenja trgovine i porasta ukupnoga
domaceg proizvoda u razdoblju od 1970. do 1980., dok je svjetski ukupni
domad proizvod rastao za 3,4% na godinu, a izvoz robne trgovine za 4%
na godinu. U razdoblju 1980.-92. odgovarajuce su brojke bile 3% i 4,9%.
32 Kritika monetaristicke skole o izvorima inflacije u americkom gospodarstvu izgleda
pohvalno. Vidi Milton Friedman (1968.). Medutim, izostavljena je Cinjenica da su ek-
spanzivne monetame politike takoder bile odgovome za stabilan gospodarski porast bez
presedana u 1950-ima i 1960-ima. 0 ovom pitanju vidi moju analizu (Castells 1980.).
33 Stara teorija nedovoljne potrosnje, usadena duboko u marksistickoj ekonomici, ali ta-
koder i keynezijanskoj politici, jos uvijek ima vaznost kada se smjesti u novi kontekst
globalnog kapitalizma. 0 ovom pitanju vidi: Castells i Tyson (1988.).
34 Upucujem citatelja na izvrstan pregled globalnih gospodarskih promjena koji je napi-
sao Chesnais (1994.).
115
USPON DRUSTVA
Tablica 2.5. Svjetsko izravno ulaganje i birani gospodarski indikatori 1991., te
stope porasta za 1981.-85., 1986.-90.
Vrijednost Godisnji
po tekuCim porast %
lndikator cijenama, 1991.
(US$ mlrd) 1981.-5.
Sve zemljeb
Odljev izravnoga stranog ulaganja 180 4
Zaliha izravnoga stranog ulaganja 1.800 7
Prodaja transnacionalnih korporacija 5.500 c
2d
Ukupan domaCi proizvod po trzisnim
cijenama
21.500 2
Ukupno domace ulaganje 4.900 0,5
lzvoz dobara i nefaktorskih usluga 4.000 -0,2
Dohodak od najamnina i pristojba 34 0,1
Razvijene zemlje
Odljev izravnoga stranog ulaganja 177 3
cijenama
17.200 3
Ukupno domace ulaganje
3.800 2
lzvoz dobara i nefaktorskih usluga
3.000 2
Dohodak od najamnina i pristojba
33 0,2
Gospodarstva u razvoju
Priljev izravnoga stranog ulaganja 39 -4
cijenama
3.400 0,2
800 -3
lzvoz dobara i nefaktorskih usluga
930 -3
Dohodak od najamnina i pristojba 2 -1
Stope porasta izracunate su na mjesovitoj godisnjoj bazi, koja proistjece iz
polulogaritamske jednadzbe regresije.
b Podaci o razvijenim i gospodarstvima u razvoju nisu jednaki iznosu za sve
zemlje zbog ukljuCivanja Srednje i !stocne Europe u kategoriju "zemlje".
c Za 1990.
d Za 1982.-85.
1986.-90.
24
16
15
9
10
12
19
24
10
11
12
19
17
8
9
13
23
lzvori: UNCTAD, Programme on Transnational Corporations, zasnovana na traci balans
placanja Medunarodnoga monetarnog fonda (MMFa), povucenoj u veljaci 1993.;
neobjavljeni podaci Svjetske banke, Odjela za medunarodnu ekonomiju.
116
Tablica 2.6. Porast u vrijednosti svjetskog izvoza za glavne grupe proizvoda, 1985.-93.
{milijarde dolara i postotak)
Vrijednost u Prosjecna godisnja promjena (%)
US$ mlrd. 1993. 1985.-90. 1991. 1992. 1993.
Svjetski izvoz robea 3.640 12,3 1,5 6,3 -0,4
Poljoprivredni proizvodi 438 10,1 1,1 6,8 -2,1
Rudarski proizvodi 433 2,5 -5,0 -1,8 -2,7
Tvornicki proizvodi 2.668 15,5 3,0 7,9 0,1
Svjetski izvoz
komercijalnih usluga 1.020 5,5 12,5 0,5
a UkljucujuCi nespecificirane proizvode
Napomena: Statisticki podaci za trgovinske usluge i za robnu trgovinu nisu izravno usporedivi
zato sto je (I) pokrivanje dostupnih podataka zemalja o trgovini komercijalnim uslugama
manje razumljivo od podataka o robnoj trgovini, a (II) podaci o komercijalnim uslugama su
predmet drugih izvora o (prvobitno silaznoj) putanji.
lzvor: GAIT (1994.)
Tahlica 2.6. pokazuje znacajno uhrzanje svjetske trgovine kad je mje-
rena u vrijednosti, u drugoj polovini 1980-ih: prosjecan godisnji porast od
12,3%. Pa iako je 1993. svjetska trgovina imala pad, u razdohlju
1993.-95. ona ponovno raste za preko 4%.
35
Za 9 velikih proizvodnih sek-
tora spomenutih u CEPII modelu svjetskoga gospodarstva,
36
razmjer
proizvedenih dohara u medunarodnoj trgovini u ukupnoj svjetskoj proiz-
vodnji hio je 1973. godine 15,3%, 1980. g. 19,7%, 1988. g. 22,2%, a 2000.
hi trehao dostiCi 24,8%. Izravno ulaganje, koje pretrazuje svijet u potrazi
za holjim uvjetima proizvodnje i prohoja na tdiste, prema UNCTAD-ovu
izvjestaju o svjetskom ulaganju, poraslo je u godisnjim hrojkama za 4% u
razdohlju 1981.-85., te za iznenadujuCih 24% na godinu u razdohlju
1986.-90. Udio izravnoga stranog ulaganja dostigao je 2 hilijuna $ u
1992. Preko 170000 podruznica od oko 37000 glavnih tvrtki stvorile su
oko 5,5 hilijuna $ svjetske prodaje 1990. godine. Ta hrojka dohiva na te-
zini kad ju usporedimo s 4 hilijuna $ ukupnoga svjetskog izvoza i nefak-
torskih usluga u 1992.
37
Kako hi se otvorila nova trzista, hilo je potrehno povezivanje vrijednih
trzisnih segmenata svake zemlje u glohalnu mrezu, kapital je trehao hiti
vrlo mohilan, a tvrtke su trehale dramaticno povecanje komunikacijskih
35 Svjetska banka (1995.); GATI' (1994.)
36 CEPII (1992.: MIMOSA model)
37 UNCTAD (1993.: 13fD
117
USPON UMREZENOG DRUijTVA
sposobnosti. Deregulacija trzista i nove informacijske tehnologije bliskim
su medusobnim djelovanjem ostvarili takve uvjete. Najraniji i najizravni-
ji korisnici ovakvog restrukturiranja hili su sami provoditelji tehno-eko-
nomske transformacije: tvrtke visoke tehnologije i financijske korporacije.
Od ranih 1980-ih globalna integracija financijskih trzista, koju su
omoguCile nove informacijske tehnologije, imala je dramatican utjecaj na
rastuce razdruzenje tokova kapitala iz nacionalnih gospodarstava. Stoga
Chesnais mjeri kretanja internacionalizacije kapitala izracunavanjem
postotka preko ukupnoga domaceg proizvoda prekogranicnih operacija u
dionicama i obveznicama:
38
1980. g. taj postotak nije iznosio preko 10% u
bilo kojoj vecoj zemlji; 1992. kretao se izmedu 72,2% ukupnoga domaceg
proizvoda (Japan) i 122,2% (Francuska), a u SAD-u bio je 109,3%.
U posljednjem desetljecu, a osobito u 1990-ima, kapital, kapitalisti i
kapitalisticke tvrtke kao cjelina znacajno su povecali svoju profitabilnost,
na taj naCin da su prosirili svoj globalni doseg, uspostavili trzista i pove-
cali usporedne prednosti lokacije, postavljajuCi pod takvim okolnostima
preduvjete za ulaganje o kojemu ovisi kapitalisticko gospodarstvo.
39
Ta rekapitalizacija kapitalizma moze donekle objasniti nejednak nap-
redak produktivnosti. Tijekom 1980-ih masovno je tehnolosko ulaganje u
komunikacijsku/informacijsku infrastrukturu omogucilo dvojako kreta-
nje deregulacije trzista i globalizacije kapitala. Tvrtke i industrije koje su
bile izravno pogodene takvim dramaticnim preobrazajima (kao mikroe-
lektronika, mikroracunala, telekomunikacije, financijske institucije) do-
zivjele su krah u produktivnosti i profitabilnosti.
40
Oko te jezgre novih,
dinamicnih i globalnih kapitalistickih tvrtki i pomocnih mreza, sljedeCi
su slojevi tvrtki i industrija ili integrirani u novi tehnoloski sustav ili su
postupno ukinuti. Prema tome, sporo kretanje produktivnosti u nacional-
nim gospodarstvima uzeto kao cjelina moze prikrivati proturjecne tren-
dove eksplozivnoga porasta produktivnosti u vodecim industrijama, pad
zastarjelih tvrtki, i postojanost nisko produktivnih usluznih djelatnosti.
38 Chesnais (1994.: 209)
39 Za SAD dobra mjera profitabilnosti za nefinancijske korporacije jest profit nakon po-
reza po jedinici prihoda (sto je viSi omjer, visi je profit, naravno). Omjer je stajao na
0,024 1959.g; pao je na 0,020 1970.g. te na 0,017 1974.; poskocio je ponovno na 0,040
1978., ponovo pao na 0,027 1980.g. Zatim, od 1983.g. (0,048) nastavlja trend prema go-
re koji se znacajno ubrzao tijekom 1990-ih: 1991., 0,061; 1992., 0,067; 1993. 0,073; tri
cetvrtine 1994. 0,080. Vidi: Vijece gospodarskih savjetnika (1995: 291; tablica B-14).
40 Izvor: CEPII (1992.). Profitabilnost je hila visoka od 1980-ih u elektronici, telekomuni-
kacijama i fmancijama kao cjelini. Medutim, astra konkurencija i riskantni fmancijski
poslovi uzrokovali su brojna nazadovanja i bankrote. Doista, da vlada SAD-a nije iz-
vukla brojne udruge za stednju i zajmove, veliki fmacijski krah mogao se pojaviti kao
vrlo ozbiljna mogucnost.
118
Osim toga, kako ovaj dinamican sektor izgraden oko visoko profitabilnih
tvrtki postaje sve globaliziraniji, tako ima sve manje svrhe izracunavati
produktivnost "nacionalnih gospodarstava" ili industrija unutar nacio-
nalnih granica. Iako najveei dio ukupnoga domaceg proizvoda i zaposle-
nosti veeine zemalja i dalje ovisi o djelatnostima usmjerenim na domace
gospodarstvo, umjesto na globalno trziste, ono sto se dogada s konkuren-
cijom na globalnom tr:listu, u proizvodnji kao i u financijama, telekomu-
nikacijama ili zabavi, doista odreduje udio bogatstva koje posjeduju tvr-
tke, i koje na kraju imaju ljudi svake zemlje.
41
Zato informacijsku ekono-
miju takoder, osim potrage za profitabilnoscu kao pokretackom motivaci-
jom tvrtke, oblikuju interesi politickih institucija za poticanje konkuren-
tnosti gospodarstava koja bi trebali predstavljati.
Uzmemo 1i konkurentnost, ona je varljiv i doista kontroverzan pojam
koji je postao zajednicka zastava za vlade i bojno polje za ekonomiste
stvarnog zivota nasuprot akademskim stvarateljima modela.
42
Konku-
rentnost je osobina gospodarskih kolektiva, kao sto su zemlje i pokrajine,
prije nego tvrtke za koje se Cini primjerenijim tradicionalan i prilicno slo-
zen pojam "konkurentskog polozaja". Jedna razborita definicija Stephe-
na Cohena i dr. kaze:
Konkurentnost ima razlicita znacenja za tvrtku i za nacionalno
gospodarstvo. Konkurentnost je jedne nacije stupanj do kojeg ona
moze, u uvjetima slobodnoga i fer tr:lista, proizvesti dobra i usluge
koje zadovoljavaju zahtjeve medunarodnih trzista, pri cemu isto-
dobno povecava stvarne prihode svojih gradana. Konkurentnost na
nacionalnoj razini zasnovanaje na visoj izvedbi produktivnosti gos-
podarstva i gospodarskoj sposobnosti da preusmjeri prihod na dje-
41 Odlucujuca uloga koju je odigrala globalna konkurencija u gospodarskom napretku
ovog naroda siroko je prihvacena u cijelom svijetu, osim u SAD- u, gdje u nekim kru-
govima ekonomista te u sektorimajavnog mnijenjajos uvijek vlada uvjerenje kako bu-
duCi da izvoz odgovara samo 10% ukupnog domaceg proizvoda u ranim 1990-ima, gos-
podarsko zdravlje u biti ovisi o domacem trzistu (vidi Krugman 1994a). Iako velicina i
produktivnost americkoga gospodarstva njega cine samostalnijim od bilo koje druge
zemlje u svijetu, ideja o toboznjem oslanjanju na sebe same je opasna tlapnja s kojom
sene slazu niti poslovna niti vladina elita. Za dokaze i podatke koji se ticu kriticne ulo-
ge globalne konkurencije za americko gospodarstvo, kao i za sva ostala gospodarstva
na svijetu, vidi: Cohen i Zysman (1987.); Castells i Tyson (1989.); Reich (1991.); Thu-
row (1992.); Camoy i dr. (1993.b).
42 Rasprava o produktivnosti protiv konkurentnosti kao kljucnima za obnovljen gospo-
darski rast hila je vrlo rasprostranjena u americkim akademskim i politickim krugo-
vima u 1990-ima. Paul Krugman, jedan od najsjajnijih akademskih ekonomista u Ame-
rici moze zahvaliti za poticanje potrebne rasprave zbog njegove odlucne kritike pojma
konkurentnosti, koji je nazalost izazvan i ocrnjen naCinom neprikladnim za skolovane
ljude. Za uzorak rasprave, vidi: Krugman (1994.b). Za odgovor, Cohen (1994.).
119
latnosti visoke produktivnosti koje zauzvrat mogu ostvariti visoke
razine stvarnih zarada.
43
Naravno, buduei da "slobodni i fer tdisni uvjeti" pripadaju nestvar-
nom svijetu, politicke agencije koje djeluju u medunarodnoj ekonomiji po-
kusavaju protumaCiti to nacelo na taj naCin da ono uvecava konkurencij-
sku prednost tvrtkama pod njihovom nadleznosti. Tu je naglasak na re-
lativnom poloiaju nacionalnih gospodarstava u odnosu na druge zemlje,
kao glavnoj legitimizirajucoj snazi za drzave.
44
Strateska vaznost konkurentnosti, kako za gospodarsku politiku tako
i za politicke ideologije, proizlazi iz dva faktora. S jedne strane, sve veca
meduovisnost gospodarstava, osobito trzista kapitala i valuta, sve vise
otezava postojanje izvorno nacionalnih gospodarskih politika. Gotovo sve
zemlje moraju upravljati svojim gospodarstvima kako u suradnji, tako i
u konkurenciji s drugima, iako tempo njihovih drustava i drzava vjerojat-
no nece biti uskladen s njihovim gospodarskim potezima. Prema tome,
konkurirati znaCi ojacati relativan polozaj kako bi se postigla veca moe
pogadanja u potrebnom postupku pregovaranja u kojemu sve politickeje-
dinice moraju prilagoditi svoje strategije u meduovisnom sustavu.
S druge strane, konkurentnost je dosla u prvi plan poslova, uprava,
medija, politickih znanstvenika, au posljednje vrijeme takoder i ekono-
mista, sto proizlazi iz izazova koje su pokrenule nacionalisticke politike
u azijskom Pacifiku spram prethodno neosporene dominacije americkih
kompanija na medunarodnom bojistu. Saznanje da prvo Japan, zatim
"azijski tigrovi", i konacno mozda golema Kina, mogu doei en force global-
ne konkurencije i zauzeti znacajan udio u trzistu, ada pritom dugo vre-
mena stite vlastita trzista, stiglo je kao ruzno budenje za americki biznis
i vladu.
45
Smjesta je pokrenuta zbunjujuca mobilizacija koja je ubrzo
naisla na slican odjek u Europi, ali ovaj put i protiv americke i protiv ja-
panske konkurencije. Nove tehnologije i nove industrije povezane s njima
bile su pravilno shvacene kao glavno sredstvo za globalnu konkurenciju
i dobar pokazatelj konkurentnosti. Stoga su tehnoloske inovacije i res-
trukturiranje menedzmenta uvele ili podrzale vlade, prvo zemalja azij-
skog Pacifika, zatim Europe, pa tek nekako na kraju u SAD-u, pod ime-
nom politike konkurentnosti.
46
Njihovo razliCito sirenje, promjenljiva is-
pravnost i raznoliko biljezenje uspjeha potakli su razliCite tehnoloske pu-
43 Cohen i dr. (1985.: 4)
44 Tyson i Zysman (1983.)
45 Cohen (1993.)
46 Tyson(1992.); Borrus i Zysman (1992.)
120
tanje s jednako razlicitim posljedicama na produktivnost usprkos velikim
dijelom zajednickomu tehnoloskom podrijetlu.
Na kraju, proces globalizacije rezultira porastom produktivnosti, bu-
duci da tvrtke moraju usavrsiti svoja postignuca kada su suocene s jacom
konkurencijom iz cijeloga svijeta, ili kad se natjecu za medunarodnu
prevlast u udjelu na trzistu. Stoga je 1993. studija proizvodne produktiv-
nosti u SAD-u, Japanu i Njemackoj, koju je izradio McKinsey Global In-
stitute, dosla do zakljucka o visokoj povezanosti izmedu indeksa globali-
zacije, na taj nacin da je mjerila polozaj u odnosu na medunarodnu kon-
kurenciju, i relativne produktivnosti devet industrija analiziranih u te tri
zemlje.
47
Prema tome, put povezanosti izmedu informacijske tehnologije,
organizacijske promjene i porasta produktivnosti prolazi u velikoj mjeri
kroz globalnu konkurenciju.
Na taj nacin tvrtke traze profitabilnost, a mobilizacija nacija prema
konkurentnosti uvela je razlicite mehanizme u novoj povijesnoj jednad-
zbi izmedu tehnologije i produktivnosti. U tom procesu one su stvorile i
oblikovale novu, globalnu ekonomiju koja je mozda najkarakteristicnija i
najvaznija osobina informacijskoga kapitalizma.
Utjecaj politike na informacijski kapitalizam
Postoji dodatni, kriticni element u ekonomiji, star i nov: drzava. Nakon
ukljucivanja zemalja u globalnu ekonomiju, specificni politicki interesi
drzave svake nacije postaju izravno povezani sa sudbinom gospodarske
konkurencije za tvrtke koje su ili nacionalne ili se nalaze na teritoriju te
zemlje.
48
U kljucnim trenucima razvoja vlade se koriste gospodarskom
konkurencijom pomocu svojih drzavnih tvrtki kao sredstvom ostvariva-
nja svojih nacionalnih in teresa, kao sto su G. C. Allen i Chalmers Johnson
pokazali za Japan, a Amsdem za Tajvan i Juznu Koreju, te kao sto sam
ja pokusao pokazati za cetiri "azijska tigra sa zmajevom glavom", ili ka-
ko je Peter Evans pokazao opcenito, na osnovi svoje komparativne anali-
ze Brazila, Indije i Juzne Koreje.
49
Novi oblik drzavne intervencije u otvo-
renoj strategiji u gospodarstvu povezuje konkurentnost, produktivnost i
tehnologiju. Nova razvojna driava daje potporu tehnoloskom razvoju u
industrijama svojih zemalja i u svojoj proizvodnoj infrastrukturi kao na-
47 McKinsey Global Institute (1993.)
48 Carnoy i dr. (1993.b)
49 Allen (1981.a); Johnson (1982., 1995.); Amsdem (1979., 1989.); Castells (1992.); Evans
(1995.)
121
cin poticanja produktivnosti i pomaganja "svojim" tvrtkama u konkurira-
nju na svjetskom trzistu. Istodobno neke su vlade ograniCile, sto su vise
mogle, prodiranje strane konkurencije na svoje trziste, ostvarujuCi na taj
naCin prednost za posebne industrije u razdoblju njihova razvoja. U ana-
lizi Johnsona, Tysona i Zysmana, politika i produktivnost kao kljucna
sredstva za konkurentnost postale su isprepletene.
50
S druge strane, od sredine 1980-ih drzave cijeloga svijeta takoder su
se ukljucile u deregulirana trzista i privatizirane javne kompanije, a oso-
bito u strateske, profitabilne sektore, kao sto su energija, telekomunika-
cije, mediji i financije.
51
U vise slucajeva, osobito u Latinskoj Americi, mo-
ze se pokazati da su liberalizacija i privatizacija otvorile mogucnosti ula-
ganja, povecale produktivnost u privatiziranim kompanijama, uvele mo-
dernizaciju tehnologije i, na kraju, potaknule sveukupan gospodarski po-
rast, kao sto su pokazali slucajevi Cilea u 1980-ima, te Brazila, Argenti-
ne i Perua u 1990-ima.
52
Medutim, deregulacija per se ili privatizacija per
se nisu razvojni mehanizmi. U uvjetima globalizirane kapitalisticke eko-
nomije one su cesto preduvjeti za gospodarski rast. Ali nestalni financij-
ski tokovi i tehnoloska ovisnost Cine krajnje ranjivima zemlje koje su
prepustene iskljuCivo poticajima trzisnih snaga, u svijetu gdje uspostav-
ljene mocne veze vlada i multinacionalnih korporacija savijaju i oblikuju
trendove.
53
Nakon sto se neposredna dobit od liberalizacije (npr., masov-
ni priljev svjezeg kapitala u potrazi za novim mogucnostima na trzistima
u nastajanju) rasprsi u stvarnom gospodarstvu zemlje, gospodarska sok-
terapija pokusava zamijeniti potrosacku euforiju, kao sto je Spanjolska
shvatila nakon "gozbe" 1992., te kao sto su Meksiko i Argentina otkrili
1994.-95.
Prema tome, koliko god da se isticanje gospodarske uloge ddava u vri-
jeme deregulacije Cini iznenadujuCim, upravo zbog meduovisnosti i otvo-
renosti medunarodne ekonomije, drzave se moraju ukljuciti u ovladavanje
razvojnim strategijama u ime svojih gospodarskih sastavnica. Tradicio-
nalne gospodarske politike vodene unutar granica reguliranih nacional-
nih gospodarstava sve su neucinkovitije, buduci da su kljucni cimbenici,
kao monetarna politika, kamatne stope ili tehnoloske inovacije, vrlo ovis-
ni o globalnim kretanjima. Ako drzave zele povecati bogatstvo i moe svo-
jih nacija u novomu, globalnom gospodarstvu, moraju izaci na popriste
50 Tyson (1992.); Johnson i dr. (ur.) (1989.)
51 Haggard i Kaufman (ur.) (1992.)
52 Calderon i DosSantos (1995.); Frankel i dr. (1990.); Gereffi i Wyman (ur.) (1990.); Mas-
sad i Eyzaguirre (1990.); Economist (1995.c)
53 Stallings (1993.)
122
INFORMACIJSKA EKONOM!JA I PROCES GLOBALIZACIJE
medunarodne konkurencije usmjeravanjem svoje politike k povecanju
kolektivne konkurentnosti tvrtki pod njihovom nadleznosti, kao i kvali-
tete faktora proizvodnje na svojemu teritoriju. Deregulacija i privatizaci-
ja mogu biti elementi drzavne razvojne strategije, ali ce njihov utjecaj na
gospodarski rast ovisiti o stvarnom sadrzaju tih mjera i o njihovoj pove-
zanosti sa strategijama pozitivne intervencije, kao sto je tehnoloska i ob-
razovna politika koje ce povecati drzavnu dotaciju u cimbenicima infor-
macijske proizvodnje.
54
Usprkos ustrajnosti ekonomske ideologije izvan
ovog svijeta, ideologije neobuzdanog trzista, povoljna iskustva gospodar-
skog rasta u posljednja su dva desetljeca cesto hila povezivana s aktiv-
nim razvojnim strategijama drzave unutar konteksta trzisne ekonomije,
osobito u azijskom Pacifiku, a u manjoj mjeri u Europskoj uniji (vidi III.
svezak). Suprotan primjer je oCito potkopavanje americke konkurentno-
sti, masovno dugovanje SAD-a, i pogorsanje zivotnog standarda za veCi-
nu Amerikanaca, nepravednom, kratkovidnom i ideoloskom laissez-faire
politikom 1980-ih, kao sto su dokumentirali Stephen Cohen i Lester Thu-
row.55
Informacijska, globalna ekonomija doista je visoko politizirana ekono-
mija. Narasla trzisna konkurencija koja se odigrava na globalnoj razini
zbiva se pod uvjetima upravljane trgovine. Brza tehnoloska promjena us-
kladuje poduzetnicku inovaciju s namjernim vladinim strategijama u
podrsci istrazivanjima i ciljajuCi na tehnologiju. Zemlje koje postanu zr-
tvama vlastite ideologije uocavaju da se njihov tehnoloski i gospodarski
polozaj ubrzano pogorsava u odnosu na druge. Prema tome, nova ekono-
mija zasnovana na socio-ekonomskom restrukturiranju i tehnoloskoj re-
voluciji bit ce donekle oblikovana u skladu s politickim procesima koji se
odigravaju u odredenoj ddavi i koje ta drzava vodi.
Povijesna specificnost informacionalizma
Slozena slika nastaje u svezi s procesom povijesnoga razvoja nove infor-
macijske ekonomije. Ta slozenost objasnjava zasto visoko agregirani sta-
tisticki podaci ne mogu izravno odrazavati domet i tempo gospodarske
preobrazbe pod utjecajem tehnoloske promjene. Informacijska ekonomija
osobiti je socio-ekonomski sustav u vezi s industrijskom ekonomijom, ali
ne zbog izvora rasta njihove produktivnosti. U oba slucaja, znanje i obra-
da informacija kriticni su elementi u gospodarskom porastu, kao sto to
54 Sagasti i Araoz (ur.) (1988.); Castells i Laserna (1989.)
55 Cohen (1993.); Thurow (1992.)
123
moze prikazati povijest znanstveno zasnovane kemijske industrije
56
iii
menedzerska revolucija koja je stvorila fordizamY Ono sto je osobito
konacna je realizacija potencijala produktivnosti sadrzanog u
zreloj industrijskoj ekonomiji zbog promjene prema tehnoloskoj
paradigmi zasnovanoj na informacijskim tehnologijama. Nova teh-
noloska paradigma promijenila je prvo djelokrug i dinamiku industrijske
ekonomije, kreirajuCi globalnu ekonomiju i stvarajuci novi val konkuren-
cije izmedu postojeCih ekonomskih faktora, kao i izmedu njih i mnostva
pridoslica. Ta nova konkurencija, koju Cine tvrtke, ali uvjetuje drzava, do-
vela je do bitnih tehnoloskih promjena u procesima i proizvodima koje su
ueinile produktivnijim neke tvrtke, neke sektore, i neka podrucja. Pa ipak,
u isto doba stvaralacko se razaranje dogodilo u mnogo segmenata ekono-
mije, takoder nejednakim razmjerom utjecuCi na tvrtke, sektore, pokraji-
ne i zemlje. Stogaje neto rezultat u prvom stadiju informacijske revoluci-
je bio mjesovit blagoslov za gospodarski napredak. Osim toga, poopcava-
nje proizvodnje zasnovane na znanju i menedzmentu na cjelokupnom pod-
rucju gospodarskih procesa u globalnim razmjerima, zahtijeva temeljne
drustvene, kulturne i institucijske preobrazbe koje ce, uzmu li se u obzir
povijesni zapisi drugih tehnoloskih revolucija, trebati neko vrijeme. Ta je
ekonomija informacijska, a ne samo zasnovana na informaciji, zato sto
kulturno-institucijska svojstva cijeloga drustvenog sustava moraju biti
ukljucena u sirenje i ugradnju nove tehnoloske paradigme. Moramo ima-
ti na umu da industrijska ekonomija nije bila samo zasnovana na upora-
bi novih izvora energije za proizvodnju nego i na nastanku industrijske
kulture obiljezene novom drustvenom i tehnickom podjelom rada.
Prema tome, iako se informacijska/globalna ekonomija razlikuje odin-
dustrijske ekonomije, ona se ne suprotstavlja njezinoj logici. Ona ju sadr-
zava putem tehnoloskog produbljenja, ukljucujuCi znanje i informaciju u
sve procese materijalne proizvodnje i raspodjele, ueinivsi gigantski skok
naprijed prema dosegu i djelokrugu cirkulacijske sfere. Drugim rijeCima:
industrijska ekonomija je morala ili postati globalna i informacijska, ili bi
dozivjela propast. Tipican primjer je dramatican slom hiperindustrijskoga
drustva, Sovjetskog Saveza, zbog njegove strukturalne nesposobnosti da
se prebaci na informacijsku paradigmu i postigne rast u relativnoj izola-
ciji od medunarodne ekonomije (vidi III. svezak). Dodatni dokaz koji pot-
vrduje to tumacenje odnosi se na sve razlicitije razvojne putove u trecem
svijetu, ustvari na sam kraj pojma "treci svijet",
58
na osnovi razlieitih mo-
56 Hohenberg (1967.)
57 Coriat (1990.)
58 Harris (1987.)
124
gucnosti zemalja i gospodarskih faktora da se povezu s informacijskim
procesima i natjecu u globalnoj ekonomiji.
59
Prema tome, prijelaz s indus-
trijalizma na informacionalizam nije povijesni ekvivalent prijelaza s po-
ljoprivrednih na industrijska gospodarstva, i ne moze se izjednaCiti s nas-
tankom usluzne ekonomije. Postoji informacijska poljoprivreda, informa-
cijska proizvodnja i informacijske usluzne djelatnosti koje proizvode i pro-
vode distribuciju na osnovi informacija i znanja ukljucenih u radni proces
sve vecom snagom informacijskih tehnologija. Nije se promijenila vrsta
djelatnosti u koje je covjecanstvo ukljuceno, nego njegova tehnoloska spo-
sobnost da koristi kao izravnu proizvodnu snagu ono sto nas Cini poseb-
nima kao bioloske jedinke: nadmocnu sposobnost obrade simbola.
Globalna ekonomija: postanak, struktura
i dinamika
Informacijskaje ekonomija globalna. Globalna ekonomijaje povijesno no-
va stvarnost, razliCita od svjetske ekonomije. Svjetska ekonomija, to jest
ekonomija u kojoj akumulacija kapitala napreduje po cijelom svijetu, pos-
tojala je na Zapadu najmanje od sesnaestog stoljeca, kao sto su nas nau-
cili Fernand Braude! i Immanuel Wallerstein.
60
Globalna ekonomija
nesto je razlicito: to je ekonomija koja ima sposobnost da radi
kao jedinica stvarnog vremena na planetarnoj razini. Iako kapita-
listicki nacin proizvodnje obiljezava njegovo nemilosrdno sirenje, koje
uvijek pokusava prijeCi granice vremena i prostora, tek u kasnom dvade-
setom stoljecu svjetska je ekonomija bila u mogucnosti uistinu postati
globalnom na osnovi nove infrastrukture koju su ostvarile informacijske
i komunikacijske tehnologije. Ta se globalnost tice procesa i elemenata
jezgre ekonomskoga sustava.
Kapitalom se danonocno upravlja na globalno integriranim financij-
skim trzistima koja prvi put u povijesti rade u stvarnom vremenu:
61
tran-
sakcije vrijedne milijarde dolara zbivaju se u sekundi elektronickim pu-
tovima kroz cijeli svijet. Tablica 2.7. daje nam sliku fenomenalnog poras-
ta i dimenziju izvangranicnih financijskih tokova velikih trzisnih ekono-
59 Castells i Tyson (1988.); Kincaid i Partes (ur.) (1994.); Katz (ur.) (1987.); Fajnzylber
(1990.)
60 Braude! (1967.); Wallerstein (1974.)
61 Chesnais (1994.: 204-48); Shirref (1994.); Heavey (1994.); Economist (1995.b); Khoury
i Ghosh (1987.)
125
Tablica 2.7. lzvangranicni financijski optjecaj 1980.-92. (% ukupnoga domaceg proizvoda)
Driava 1980. 1981. 1982. 1983. 1984. 1985. 1986. 1987. 1988. 1989. 1990. 1991. 1992.
SAD 9,3 9,4 11,8 15,9 20,8 36,4 71,7 86,1 85,3 104,3 92,1 98,8 109,3
Japan n.a. n.a. n.a. n.a. 25,0 62,8 163,7 147,3 128,5 156,7 120,7 92,9 72,2
Njemacka 7,5 7,8 12,5 16,0 20,7 33,9 45,6 55,2 60,7 67,3
61 '1
59,2 90,8
Francuska n.a. n.a. 8,4 13,8 14,0 21,4 28,0 37,3 34,6 51,6 53,6 78,9 122,2
ltalija 1,1 1,4 1,0 1,4 1,9 4,0 6,9 8,1 10,3 17,6 26,6 60,4 118,4
Velika Britanija n.a. n.a. n.a. n.a. n.a. 366,1 648,9 830,1 642,6 766,6 689,0 1.016,6 n.a.
Kanada 9,6 8,0 7,4 10,5 15,8 26,7 40,5 58,9 39,1 54,5 64,1 81,4 111,2
Procijenjene kupnje i raspon zaliha izmedu drzavljana i nedrzavfjana
n.a. = not available (nije dostupan)
lzvor: Bank for International Settlements (Banka za medunarodna poravnanja), 62. godisnji izvjestaj, 15. lipnja 1992.
mija: udio njihova ukupnog domaceg proizvoda porastao je otprilike za
faktor 10 u 1980.-92. Nove tehnologije omogucuju kapitalu da se preba-
cuje medu gospodarstvima u vrlo kratkom vremenskom roku, tako da su
kapital, pa prema tome i stednja i ulaganje sirom svijeta medusobno po-
vezani, od banaka do mirovinskih fondova, burzi i deviznog tecaja. Budu-
Ci da su tecajevi meduovisni, takoder su i gospodarstva. Iako veliki kor-
poracijski centri stvaraju ljudske resurse i pogodnosti koje su potrebne za
upravljanje sve slozenijim financijskim mrezama,
62
stvarne operacije ka-
pitala zbivaju se u informacijskim mrezama koje povezuju te centre. Ka-
pitalni tokovi su istodobno globalni i sve samostalniji u odnosu na stvar-
no postignuce gospodarstava.
63
Trzista radne snage nisu uistinu globalna, osim malog, ali rastucega
segmenta profesionalaca i znanstvenika (vidi 4. poglavlje), ali je radna
snaga globalni resurs na najmanje tri nacina:
64
tvrtke se mogu smjestiti
na bilo kojemu mjestu u svijetu kako bi naSle radnu snagu koju trebaju,
bilo da se radi o vjestinama, troskovima ili drustvenoj kontroli; tvrtke iz
bilo kojega dijela svijeta mogu takoder traziti visoko obucenu radnu sna-
gu iz cijeloga svijeta, i dobit ce ju pod uvjetom da ponude odgovarajucu
naknadu i radne uvjete; i radna ce snaga uCi na bilo koje trziste na vlas-
titu inicijativu, dolazeCi od bilo kuda, kada bijeda i rat otjeraju ljude iz
njihovih domova ili ih nada dace njihovoj djeci biti bolje povuce k boljem
zivotu. Imigrantska radna snaga iz cijeloga svijeta moze prispjeti gdje
god ima posla, ali je njezina pokretljivost sve vise ogranicena ksenofobic-
nim pokretima, sto vodi strozem nadzoru imigracije. Doista, Cini se da su
gradani i politicari drustava s priljevom stanovnistva vrlo odlucni u zadr-
zavanju barbara iz osiromasenih dijelova izvan njihova svijeta, zasticeni
iza zidova imigracijskih vlasti.
65
Znanost, tehnologija i informacija takoder su organizirane u global-
nim tokovima, iako u asimetricnoj strukturi. Patentom zasticena tehno-
loska informacija igra veliku ulogu u stvaranju konkurencijske prednos-
ti, a centri za istrazivanje i razvoj cvrsto su smjesteni u odredenim pod-
rucjima i u nekim poduzeCima i ustanovama.
66
Medutim, odlike novoga
proizvodnog znanja poticu njegovo sirenje. Inovacijski centri ne mogu ziv-
jeti u tajnosti, a da ne istrose svoju inovacijsku sposobnost. U globalnoj
mrezi interakcije, komunikacija znanja je istodobno uvjet pod kojim se
62 Sassen (1991.)
63 Lee i dr. (1994.); Chesnais (1994.: 206-48)
64 Sengenberger i Campbell (ur.) (1994.)
65 Baldwin-Evans i Schain (ur.) (1995.); Portes i Rumbault (1990.); Soysal (1994.)
66 Sagasti i Alberto (1988.); Soete (1994.); Johnston i Sasson (1986.)
127
drzi korak s brzim napredovanjem znanja i prepreka njegovu vlastitom
nadzoru.
67
Osim toga, sposobnost inovacije u osnovi se nalazi u ljudsko-
me mozgu, sto omogucuje sirenje inovacije kretanjem znanstvenika, inze-
njera i menedzera izmedu organizacija i proizvodnih sustava.
Usprkos postojanju protekcionizma i ogranicenja slobodnoj trgovini, tr-
zista dobara i usluga sve su globaliziranija.
68
To ne znaci da sve tvrtke
prodaju sirom svijeta, nego da je strateski cilj tvrtki, malih i velikih, pro-
dati gdje god mogu po cijelom svijetu, bilo izravno ili preko povezivanja s
mrezama koje rade na svjetskom tdistu. A njih doista ima mnogo, zahva-
ljujuCi novim komunikacijskim i transportnim tehnologijama, kanalima i
mogucnostima prodaje na bilo kojemu mjestu u svijetu. Medutim, tu tvrd-
nju odlikuje cinjenica da domaca trzista odgovaraju najvecemu dijelu
ukupnoga domaceg proizvoda u veCini zemalja, ada u zemljama u razvo-
ju neformalne ekonomije, uglavnom usmjerene na lokalna trzista, Cine ve-
Ci dio urbane zaposlenosti. Takoder neka velika gospodarstva, kao npr. Ja-
pan, imaju vazne segmente (na primjer, javni radovi, trgovina na malo)
zasticene od svjetske konkurencije vladinom zastitom i kulturnom/insti-
tucijskom izolacijom.
69
Ajavne usluge i vladine ustanove sirom svijeta, od-
govorne u svakoj zemlji za poslove koji obuhvacaju izmedu jedne treCine i
vise od polovine poslova, jesu i bit ce u cijelosti uklonjene iz medunarodne
konkurencije. lpak, prevladavajuci segmenti i tvrtke, strateske jezgre svih
gospodarstava duboko su povezani sa svjetskim tdistem, a njihova sudbi-
naje njihova realizacija na tom tdistu. Konacno, dinamicnost domaCih tr-
zista ovisi o sposobnosti domaCih tvrtki i mreza tvrtki da globalno konku-
riraju.70 I opet je globalizacija trzista hila omogucena tek u kasnomu dva-
desetom stoljecu dramaticnim promjenama u transportnim i komunika-
cijskim tehnologijama, za informaciju, ljude, dobra i usluge.
Medutim, najvaznija preobrazba koja se nalazi u pozadini nastanka
globalne ekonomije odnosi se na menedzment proizvodnje i distribucije,
i samog proizvodnog procesa.
71
Dominantni segmenti veCine gospodar-
skih sektora (bilo za dobra ili za usluge) organizirani su sirom svijeta u
stvarne operativne postupke, oblikujuCi na taj naCin ono sto je Robert
Reich nazvao "globalnom mrezom". Proizvodni proces ukljucuje kompo-
nente koje je proizvelo vise poduzeca na vise razlicitih lokacija, i koje se
sklapaju u posebne svrhe i za specificna tdista u novi oblik proizvodnje
67 Castells i Hall (1994.); Arthur (1985.); Hall i Preston (1988.); Soete (1991.)
68 Andrieu i dr. (ur.) (1992.); Daniels (1993.); Chesnais (1994.: 181-206)
69 Tyson (1992.)
70 Chesnais (1994.); UNCTAD (1993.); Reich (1991.); Stallings (1993.); Porter (1990.)
71 BRIE (1992.); Dicken (1992.); Reich (1991.); Gereffi (1993.); Imai (1990.b)
128
i komercijalizacije: vrlo masovna, fleksibilna, prilagodena proizvodnja.
Takva mreza ne odgovara samo videnju globalne korporacije koja ostva-
ruje svoje zalihe iz razliCitih jedinica sirom svijeta. Novi proizvodni sus-
tav oslanja se na kombinaciju strategijskih sporazuma i ad hoc projeka-
ta suradnje izmedu korporacija, decentraliziranih jedinica svake vece
korporacije, i mreza malih i srednjih poduzeca koje se medusobno pove-
zuju i/ili s velikim korporacijama ili mrezama korporacija. Te izvangra-
nicne proizvodne mreze funkcioniraju u dva glavna oblika: prema Geref-
fijevoj terminologiji, prvi je oblik lanac trgovina koje pokrece proizvodac
(u industrijama kao sto su automobilska, racunalna, zrakoplovna i indus-
trija elektricnih strojeva), a drugi je oblik lanac potrosne robe koji pokre-
ce kupac (u industrijama kao sto su odjeca, obuca, igracke i kucne potrep-
stine). Temeljna odlika te mreze kao industrijske strukture jest da jete-
ritorijalno rasirena po cijelom svijetu, a njezina se geometrija i dalje mi-
jenja i kao cjelina i za svaku pojedinujedinicu. U takvoj strukturi najvaz-
niji element uspjesne menedzerske strategije jest smjestiti tvrtku (ili in-
dustrijski projekt) u mrezu na taj naCin da se osvoji konkurencijska pred-
nost za njezin relativan polozaj. Prema tome, struktura tezi k reproduci-
ranju i stalnom sirenju u skladu s napredovanjem konkurencije, na taj
nacin produbljujuci globalno obiljezje gospodarstva. Da bi tvrtka mogla
funkcionirati u tako promjenljivoj geometriji proizvodnje i distribucije,
potreban je vrlo fleksibilan oblik menedzmenta, oblik koji ovisi o samoj
tvrtki i o pristupu komunikacijskim i proizvodnim tehnologijama koje od-
govaraju toj fleksibilnosti (vidi poglavlje 3). Na primjer, da bi se sklopili
dijelovi proizvedeni na vrlo udaljenim mjestima, potrebno je s jedne stra-
ne imati kvalitetu zasnovanu na mikroelektronickoj preciznosti u proce-
su proizvodnje, kako bi dijelovi bili kompatibilni do najmanjeg detalja
specifikacije;
72
s druge je strane potrebna fleksibilnost zasnovana na ra-
cunalu, koja omogucuje tvornici da programira tokove proizvodnje prema.
opsegu i utvrdenim osobinama koje se traze svakom narudzbom.
73
Osim
toga, menedzment inventara ovisit ce o postojanju odgovarajuce mreze
obucenih nabavljaca, cijaje obiljezja u posljednjem desetljecu unaprijedi-
la nova tehnoloska sposobnost prilagodbe potraznje ion-line nabave.
74
72 Henderson (1989.)
73 Coriat (1990.)
74 Gereffi i Wyman (ur.) (1990.); Tetsuro i Steven (ur.) (1994.)
129
Granice globalizacije
Nakon ispitivanja djelovanja tekuCih gospodarskih procesa, izgleda da je
nova, informacijska ekonomija djelotvorna na globalnoj razini. Medutim,
pojam globalizacije pretrpio je zestok napad, osobito od strane Stephena
Cohena.
75
Neke su kritike tog pojma zasnovane na uobicajenoj, cesto za-
boravljenoj primjedbi: medunarodna ekonomija jos uvijek nije globalna.
Cak i za strateske industrije i velike tvrtke, tdista su jos uvijek vrlo da-
leko od potpune integracije; optjecaj kapitala je ogranicen tecajem i ban-
karskim propisima (iako offshore poslovi financijskih sredista i transak-
cije pretezno putem racunala sve vise pokusavaju zaobiCi takve propi-
se);76 pokretljivost radne snage potkopava imigracijska kontrola i ljudska
ksenofobija, a multinacionalne kompanije jos uvijek drze vecinu svojih
osnovnih sredstava i strateske upravljacke centre u svojim povijesno od-
redenim "domovinama".
77
Medutim, to je vrlo bitna primjedba samo kad
je rijec o pitanjima gospodarske politike, a marginalna briga za spoznaj-
nu svrhu ove knjige. Ako je argument taj da trendovi ka globalizaciji jos
nisu potpuno ostvareni, tada bi promatrati izgled nove, globalne ekono-
mije bilo samo pitanje duzine vremena povijesnog slijeda.
Ali postoji jos nesto u kritickom ocjenjivanju pojma globalizacije: po-
jam globalizacije u svojoj pojednostavnjujucoj verzijF
8
ne priznaje posto-
janje nacionalne drzave i kljucne uloge vlade u utjecaju na strukturu i di-
namiku nove ekonomije (posebno vidi sjajnu kritiku Stephena Cohena i
istrazivanja grupe BRIE o istom problemu;
79
takoder, vidi raspravu Mar-
tina Carnoya glede uloge nacionalne drzave).
80
Dokazi pokazuju da vladi-
ni propisi i politika utjecu na medunarodne granice i strukturu globalne
ekonomije.
81
Ne postoji i nece postojati u predvidivoj buducnosti, potpuno
integrirano, otvoreno svjetsko trziste radne snage, tehnologija, dobara i
usluga, dok god postoje nacionalne drzave (ili udruge nacionalnih drza-
va, kao sto je Europska unija), i dok god su drzave tu da nadgledaju inte-
rese svojih gradana i tvrtki na teritoriju pod njihovom nadleznoscu. Osim
toga, nacionalnost korporacije nije nebitna za njezino ponasanje, kao sto
je vee pokazao niz istrazivanja Centra Ujedinjenih naroda za transnacio-
nalne korporacije. To je prilicno ocito promatraCima iz zemalja u razvoju,
75 Cohen (1990.)
76 Bertrand i Noyelle (1988.)
77 Carnoy i dr. (1993.)
78 Ohmae (1990.)
79 Cohen (1990.); BRIE (1992.); Sandholtz i dr. (1992.)
80 Carnoy i dr. (1993.)
81 Johnson i dr. (1989.); Evans (1995.)
130
ali to je takoder i zakljucak do kojeg je dosao Martin Carnoy nakon prou-
cavanja literature o ovom pitanju glede multinacionalnih korporacija u
razvijenim gospodarstvima. Japanskim multinacionalnim korporacijama
japanska vlada daje punu potporu, a one drze glavni dio financijskih i
tehnoloskih osnovnih sredstava kod kuce. Europske multinacionalne kor-
poracije bile su podlozne sustavnoj podrsci vlastitih vlada, kao i Europ-
ske unije, kako u tehnologiji, tako i u zastiti trzista. Njemacke multina-
cionalne korporacije (kao Volkswagen) smanjile su ulaganja u zemlje za-
padne Europe kako bi poduzele financijski rizicna ulaganja u Istocnu
Njemacku te na taj nacin ostvarile ideju njemackog ujedinjenja.
82
Ame-
ricke multinacionalne korporacije (kao na primjer IBM) slijedile su, po-
nekad nerado, upute svoje vlade kad se radilo o zadrzavanju tehnologija
ili ogranicavanju trgovine sa zemljama koje su u zavadi s americkom
vanjskom politikom. U skladu s tim, americka je vlada podrzavala tehno-
loske projekte za americke korporacije ili se umijesala u poslovne tran-
sakcije u ime interesa drzavne sigurnosti. Doista, neki su analiticari nag-
lasili potrebu zastite americke industrije mikroelektronike od nepraved-
ne japanske konkurencije kako bi se sprijecilo da Japan kontrolira stra-
teski vojni input.
83
Ministarstvo obrane SAD-a u nekim se podrucjima
danas suocava s nekom vrstom vojne tehnoloske ovisnosti koju su zemlje
sirom svijeta, ukljucujuCi zapadnoeuropske drzave, desetljeCima dozivlja-
vale s obzirom na kljucnu tehnologiju koja je bila u rukama americkih
korporacija.
Osim toga, s pravom se tvrdi da prodor na trziste nije reciprocan. Dok
su americko i, u manjoj mjeri, europska gospodarstva razmjerno otvore-
na trzista (za trgovinu i za izravno strano ulaganje), japansko, kao i ki-
nesko, korejsko, tajvansko, indijsko iii rusko gospodarstvo ostaju vrlo zas-
ticena. Na primjer, u razdoblju 1989.-91. izravno strano ulaganje Japana
u SAD iznosilo je 46% ukupnoga inozemnog japanskog ulaganja, a 23% u
Europsku uniju. Medutim, i americko i europsko izravno ulaganje u Ja-
pan iznosilo je tek 1% njihova ukupnog ulaganja u inozemstvu.
84
BuduCi
da su spomenuta azijska gospodarstva Cinila preko jedne petine svjetskih
tr:lista u ranim 1990-ima, ta "iznimka" u oblikovanju svjetskog trzista vr-
lo je znacajna.
85
Medutim, sveukupan, prevladavajuci trend pokazuje sve vece medu-
sobno prozimanje trzista, osobito nakon razmjerno uspjesnoga Urugvaj-
82 UNCTAD (1993.); Carnoy i dr. (1993.); Okimoto (1984.); Johnson i dr. (1989.); Abbeglen
i Stalk (1985:); Van Tulder i Junne (1988.); Dunning (ur.) (1985.); Cohen (1990.)
83 Reich (1991.); Borrus (1988.)
85 CEPII (1992.)
131
skog kruga pregovora zemalja potpisnica GATT-a, kada je osnovana
Svjetska trgovinska organizacija, nakon sporoga ali stabilnog napretka u
ujedinjenju Europe, potpisivanja Sjevernoamerickog sporazuma o slobod-
noj trgovini, nakon pojacavanja gospodarskih razmjena u Aziji, postup-
nog ukljucivanja Istocne Europe i Rusije u globalnu ekonomiju, te sve ve-
ce uloge koju igra trgovina i strano ulaganje u gospodarskom rastu bilo
gdje u svijetu. Osim toga, gotovo cjelokupno ukljucivanje trzista kapitala
Cini sve ekonomije globalno meduovisnima. Medutim, zbog postojanja na-
cija i nacionalnih drzava te zbog uloge drzave u upotrebi gospodarske
konkurencije kao sredstva politicke strategije, granice i raskol izmedu
velikih gospodarskih regija najvjerojatnije ce se zadrzati tijekom duzeg
vremenskog razdoblja, uspostavljajuCi regionalnu diferencijaciju global-
ne ekonomije.
Regionalna diferencijacija globalne ekonomije
Globalnaje ekonomija iznutra razgranata u tri velike regije i njihova po-
drucja utjecaja: Sjeverna Amerika (ukljucujuCi Kanadu i Meksiko, nakon
potpisivanja sporazuma organizacije NAFTA); Europska unija (osobito
nakon ponesto revidirane verzije Sporazuma u Maastrichtu vodi do stva-
ranja politike); te regija azijskog Pacifika sa sredistem u Japanu, ali sa
sve vecom vaznoscu Juzne Koreje, Indonezije, Tajvana, Singapura, Preko-
morske Kine, i najvaznije, same Kine u gospodarskom potencijalu regije.
Barbara Stallings predocila je ostroumnu analizu istodobne koncentra-
cije i regionalizacije globalne ekonomije, pokazujuCi da
postojeCi podaci pokazuju kako trgovina i ulaganje rastu unutar ta-
kozvanog podrucja trojstva (SAD, Japan i Europa) i unutar tri blo-
ka. Druga su podrucja marginalizirana tijekom procesa ... [Koncept
je] nehegemonijska meduovisnost. Razliciti tipovi kapitalizma koji
postoje u te tri regije doveli su do razlicite gospodarske izvedbe. Is-
hod su sukob i suradnja, divergencija i konvergencija.
86
Gledano iz drugoga kuta, Lester Thurow dolazi do slicnog zakljucka,
iako istice proces rastuce konkurencije izmedu tri regije i potkopavanje
americke hegemonije prvo od strane Japana i, u buducnosti, od strane
Europske unije.
87
Oko toga trokuta bogatstva, moCi i tehnologije, ostatak
86 Stallings (1993.: 21)
87 Thurow (1992.)
132
Latinska Amerika
ly
EZ
"
3
EZ
~
49 ~ ,,''
,., 3
17
Afrika
Azija

I
: 6
'
t 35
Afrika Azija
Slika 2.2. Struktura svjetske trgovine 1991. godine
lznosi su postoci ukupne trgovine (izvoz plus uvoz). Punoca pravaca izmedu trgovackih
partnera pokazuje intenzitet razmjene.
lzvor: Medunarodni monetarni fond, Direction of Trade Statistics Yearbook, 7992,
Washington DC: MMF, 1992.; razradila B. Stallings (1993.).
svijeta biva organiziran u hijerarhicnu i asimetricno meduovisnu mrezu,
buduci da razliCite mreze i regije konkuriraju kako hi na svoj teritorij pri-
vukle kapital, ljudske vjestine i tehnologiju. Barbara Stallings prikazuje
problem slikovnim prikazom tokova trgovine i stranih ulaganja izmedu
tri sredista, te izmedu svakog od njih i njihovih podrucja utjecaja, kao sto
je prikazano na slikama 2.2. i 2.3.
133
EZ

J{
,'
,
,
Afrika
USPON DRUS'rVA
latinska Amerika
l
'- 15 (1$)
16 (5$) ""
5
(
1
,
5
$) Kanada

SAD .... 15 (1$)

\
\
\
\
\
\
\
\
1 (0,4$) \
\
\
\
\
\
\
EZ
Japan
1 (1 $)
23 (13$)
\3 (17$)
Azija
t 50 (4$)
Azija
5/ika 2.3. Struktura stranoga svjetskog ulaganja 1989.-91. (prosjek)
lznosi su postoci ukupnoga izravnog ulaganja; oni u zagradama apsolutne su vrijednosti u
milijardama americkih dolara. Vrijednost pravaca izmedu trgovinskih partnera pokazuje
intenzitet razmjene.
lzvori: za SAD: Survey of Current Business (lstraiivanje tekuCih pas/ova), kolovoz 1992 .;
za Japan: Ministarstvo financija, neobjavljeni podaci; za Europu: UNTNC: World Invest-
ment Report, 1992, Survey of Current Business (priljev u SAD) te MMF, Balance of
Payments Yearbook, 1992. Ostali iznosi su procjene. Podatke razradila B. Stallings (1993.).
lzraz regionalizirana, globalna ekonomija nije proturjecan. Doista
postoji globalna ekonomija jer gospodarski cimbenici djeluju u globalnoj
mrezi interakcije koja prelazi nacionalne i zemljopisne granice. Ali takva
ekonomija nije politicki ujednacena, te nacionalne vlade igraju veliku
ulogu u utjecaju na gospodarske procese. Pa ipak je gospodarska racuno-
vodstvenajedinica globalna ekonomija, buduCi da se na tako globalnoj ra-
134
zini odvijaju strateska proizvodnja i trgovinske djelatnosti, kao i gomila-
nje kapitala, stvaranje znanja, te informacijski menedzment. Politicka di-
ferencijacija toga globalnog sustava definira gospodarske procese i obli-
kuje strategije konkurenata. U tom smislu, smatram unutarnju regio-
nalizaciju sistemskim obiljezjem informacijske/globalne ekono-
mije. Stoga su drzave izrazi drustva, a ne gospodarstva. Ono sto je
kljucno u informacijskoj ekonomiji jest slozeno medusobno dje-
lovanje izmedu povijesno ukorijenjenih politickih institucija i
sve globaliziranijih gospodarskih cimbenika.
Segmentacija globalne ekonomije
Dodatno je ogranicenje bitno u odredivanju obiljezja globalne ekonomije:
ona nije planetarna ekonomija. Drugim rijeCima, globalna ekonomija ne
obuhvaca sve gospodarske procese na planetu, ne ukljucuje sve teritorije i
ne ukljucuje sve ljude na svojim poslovima, iako izravno ili neizravno utje-
ce na zivljenje cijeloga covjecanstva. Iako njezini utjecaji dostizu razmjere
cijelog planeta, njezino stvarno djelovanje i struktura odnose se sa-
mona segmente gospodarskih struktura, drzava i regija, u razmje-
rima koji se krecu u sldadu s posebnim polozajem dr:Zave ili regije
u medunarodnoj podjeli rada.
88
Osim toga, takav se polozaj s vreme-
nom moze promijeniti, stalno stavljajuCi drzave, regije i stanovnistva u
pokret, sto se svodi na strukturalno uzrokovanu nestabilnost. Prema tome,
nov, globalni gospodarski sustav u svojim je granicama istodobno vrlo di-
namican, vrlo iskljuciv, i vrlo nestabilan. Iako su prevladavajuCi segmenti
svih nacionalnih gospodarstava povezani u globalnu mrezu, segmenti dr-
zava, regija, gospodarskih sektora i lokalnih drustava iskljuceni su iz pro-
cesa akumulacije i potrosnje koji obiljezavaju informacijsku/globalnu eko-
nomiju. N e tvrdim da ti "marginalni" sektori nisu drustveno povezani s os-
tatkam sustava, buduci da ne postoji drustveni vakuum. Ali njihova drus-
tvena i gospodarska logika zasnovanaje na mehanizmima koji su oCito raz-
liciti od onih koji pripadaju informacijskoj ekonomiji.
89
Prema tome, iako
informacijska ekonomija oblikuje cijeli planet, i u tom je smislu doista glo-
balna, veCina ljudi na planetu ne radi za informacijsku/globalnu ekonomi-
ju ili ne kupuje od nje. Pa ipak, svi gospodarski i drustveni procesi poveza-
ni su sa strukturalno prevladavajucom logikom te ekonomije. Kako i zasto
88 Sengenberger i Campbell (ur.); UNCTAD (1993); Fortes i dr. (ur.) (1989); Carnoy i dr.
(1993); Sassen (1988); Mingione (1991).
89 Razradio sam temu novih procesa dualizma u usporednoj perspektivi u: Castells (1990).
135
USPON
takva povezanost djeluje, te tko se i sto s vremenom povezuje i razdvaja, te-
meljna je osobina nasih drustava koja zahtijeva pazljivu specificnu anali-
zu (vidi "Uspon Cetvrtog svijeta" u III. svesku).
Izvori konkurentnosti u globalnoj ekonomiji
Strukturu globalne ekonomije stvara dinamika konkurencije izmedu gos-
podarskih cimbenika te izmedu lokaliteta (drzava, regija, gospodarskih
podrucja) u kojima se nalaze. Takva se konkurencija zbiva na osnovi fak-
tora koji su osobiti za novu, informacijsku ekonomiju, u globalnom susta-
vu koji sastavlja mreza zasnovana na informacijskim tehnologijama. Ce-
tiri glavna procesa odreduju oblik i ishod konkurencije.
Prvi je tehnoloski kapacitet. U taj pojam valjalo bi ukljuciti znanstve-
nu osnovu proizvodnje i proces menedzmenta, snagu istrazivanja i razvo-
ja, ljudske resurse potrebne za tehnoloske inovacije, prikladnu primjenu
novih tehnologija te razinu njihova sirenja u cijeloj mrezi gospodarske in-
terakcije. Drugim rijecima, tehnoloski kapacitet nije samo ono sto proiz-
lazi iz zbroja razliCitih elemenata, nego je on osobina sustava: ono sto zo-
vem sustav znanosti-tehnologije-industrije-drustva (sustav STIS).
90
On
se odnosi na odgovarajuce spajanje menedzmenta znanosti i tehnologije
s proizvodnjom u sustavu komplementarnih dobara, gdje je svaki stupanj
putem obrazovnog sustava opskrbljen potrebnim ljudskim resursima u
vjestinama i koliCini. Vrsnoca danog elementa u danoj gospodarskoj jedi-
nici, kao na primjer jaka znanstvena osnova iii duga tradicija proizvod-
nje u drzavi, nije dovoljna da bi se osiguralo uspjesno prihvacanje novo-
ga tehnoloskog obrasca zasnovanog na informacijskim tehnologijama.
Ono sto je kljucno u tehnoloskom kapacitetu jest spajanje razliCitih ele-
menata. Zato tehnoloski kapacitet basi nije obiljezje pojedinacnih tvrtki
(cak ni velikih globalnih tvrtki kao sto je IBM). Srodno je proizvodnim
kompleksima da teze k posjedovanju teritorijalne baze, iako se medusob-
no povezuju nakon sto se ucvrste na danom teritoriju, a sire se i medu-
sobno djeluju na globalnom planu putem telekomunikacijskih!transport-
nih mreza.
91
Operativni izraz tog oblika proizvodnje u naprednim tehno-
loskim sustavima ono je sto BRIE istrazivanja zovu "osnova ponude":
Pod osnovom ponude u ekonomiji podrazumijevamo raspolozive di-
jelove, komponente, podsustave, materijale i tehnologije opremanja
90 Castells i dr. (1986.)
136
INFORMACIJSKA 'EKONOMIJA I PROCES' GLOBALIZACIJE
potrebne za razvoj novoga proizvoda i procesa, kao i strukturu ve-
za izmedu tvrtki koje nabavljaju i upotrebljavaju te elemente.
92
Medutim, tehnoloski napredna "osnova ponude" treba se nalaziti u
potpuno pokrivenom STIS sustavu koji se ponasa kao nabavljac kompo-
nenata osnove ponude te kao primatelj povratnih uCinaka koji proizlaze
iz tehnoloskog ucenja u proizvodnom procesu.
Raspolozivi dokazi pokazuju da je konkurentnost industrijskih sekto-
ra u zemljama OECD-a uvelike odredena tehnoloskom razinom svakoga
sektora. Takoder, sposobnost zemalja da konkuriraju u medunarodnoj
ekonomiji izravno je povezana s njihovim tehnoloskim potencijalom.
93
Drugi veliki faktor koji utjece na konkurentnost jest pristup uelikom,
integriranom, bogatom trzistu, kao sto je Europska unija, SAD/Sjeverno-
americka trgovinska zona ili, u manjoj mjeri, Japan. N ajbolji konkuren-
tni polozaj jest onaj koji tvrtkama omogucuje da neometano djeluju unu-
tar jednoga od tih velikih trzista, a da jos uvijek imaju mogucnost pristu-
pa drugim trzistima sa sto manje moguCih ogranicenja.
94
Prema tome, sto
je veca i dublja integracija danoga gospodarskog podrucja, vece su mo-
gucnosti poticanja produktivnosti i profitabilnosti za tvrtke smjestene u
tom podrucju.
95
Stoga, dinamika trgovine i strano ulaganje izmedu drza-
va i makroregija odlucujuce utjecu na izvedbu pojedinacnih tvrtki ili
mreza tvrtki.
TreCi faktor koji objasnjava konkurentnu izvedbu na globalnom trzis-
tu jest diferencijal izmedu troskoua proizvodnje na mjestu proizuodnje i
cijena na trzistu odredista- sto je prikladnija racunica ad pajednastav-
njujuce formule kaja je usmjerena sama na traskave rada, buduci da as-
tali faktari traskava magu biti jednaka vazni (na primjer, troskovi zemlje,
parezi, propisi za zastitu okolisa itd.).
96
Medutim, taj faktor maze utjeca-
ti na kankurentnast sama ako su dva prethodna pozitivno integrirana u
tvrtkinu komercijalnu strategiju. To jest, potencijalni profit ukljucen u
nize troskove praizvadnje moze biti ostvaren samo ako postoji pristup ve-
likomu, bogatom trzistu. Takoder, diferencijali izmedu troskova i cijene
nisu zamjena za tehnoloski kapacitet. Nakon sto je razina tehnoloske di-
92 Barrus i Zysman (1992.: 25)
93 Dosi i dr. (1988a); Dosi i Soete (1983.); OECD (1992.); Soete (1991.); Castells i Tyson
(1988.); Tyson (1992.)
94 Lafay i Herzog (1989.)
95 Cecchini (1988.); Spence i Hazard (1988.)
96 Cohen i dr .. (1985.); Krugman (ur.) (1986.). Za analizu izvora konkurentnosti u novoj
globalnoj ekonomiji na osnovi iskustava u azijskom Paciflku, vidi moju monograflju i
gospodarske analize na koje sam se oslonio, vecina njih od azijskih znanstvenika, o iz-
vorima gospodarskog razvoja Hong Konga i Singapura: Castells i dr. (1990.).
137
USPON DRUS'l'VA
fuzije poznata u cijelom svijetu, konkurentna strategija zasnovana na
malim troskovima jos uvijek mora djelovati unutar paradigme informa-
cijske tehnologije. Formula za uspjeh jesu dodavanje tehnolos-
ke/menedzerske vrsnoce i troskovi proizvodnje nizi od onih konkurenata,
s time da se pod nizim troskovima i tehnoloskom vrsnocom podrazumije-
vaju osohine svakog proizvoda.
97
To je zapazanje osohito vazno: ustvari,
unaprijed se iskljucuje mogucnost da zemlje u razvoju konkuriraju na os-
novi niskih troskova ako istodobno nisu sposohne prilagoditi svoj proiz-
vodni sustav zahtjevima informacijskoga doba.
Konacno, izgleda da je konkurentnost u novoj glohalnoj ekonomiji, kao
sto je vee prethodno utvrdeno, vrlo ovisna o politickoj sposobnosti nacio-
nalnih i nadnacionalnih institucija da upravljaju strategijom rasta u
onim drzavama ili regijama koje su pod njihovom nadleznosti, ukljucuju-
Ci stvaranje konkurentske prednosti na svjetskom trzistu za one tvrtke
za koje se smatra da sluze interesima stanovnistva na njihovu teritoriju,
otvaranjem novih radnih mjesta i ostvarenjem prihoda. Vladine djelat-
nosti nisu ogranicene na upravljanje trgovinom: one takoder omogucuju
potrehnu podrsku za tehnoloski razvoj i obucavanje ljudskih resursa, sto
je najdublja osnova za djelovanje informacijske ekonomije. Osim toga,
vladina trzista (na primjer ohrana, telekomunikacije), te vladina novca-
na pomoc i povoljni zajmovi (za istrazivanje i razvoj, ohucavanje, izvoz)
hili su kljucni za dovodenje tvrtki u glohalnu konkurenciju.
98
Prema to-
me, aktivna intervencija japanske i juznokorejske vlade hila je odlucuju-
ca u poticanju konkurentnosti njihovih tvrtki. Europska neovisnost u
kljucnoj komercijalnoj avijacijskoj industriji ne hi se nikada postigla hez
odlucujuce pomoCi francuske, njemacke, hritanske i spanjolske vlade u
lansiranju i prodaji airhusa. Ideologiju pozitivne neintervencije, koju su
u 1980-ima primjenjivale administracije R. Reagana i M. Thatcher, usred
svjetskih nemira unistile su proizvodne i trgovinske osnove i americke i
hritanske ekonomije. S druge strane, mjesovitost intervencionisticke po-
litike Europske unije u tako razliCitim sektorima kao sto su elektronika,
automohili i poljoprivreda pokazuje da postoji granica vladine sposobnos-
ti da preusmjeri tehnoloski ili gospodarski pad (na primjer, produktiv-
nost francuskih zemljoradnika; europska proizvodnja mikroelektronike).
No, takvi vladini napori pomogli su europskoj konkurentnosti u nekim
kljucnim trzisnim segmentima (potrosacka elektronika, telekomunikaci-
97 Katz (ur.) (1987.); Dahlman i dr. (1987.)
98 Freeman (ur.) (1990.); Johnson (1982.); Deyo (ur.) (1987.); Tyson i Zysman (1983.); Cas-
tells (1989a); Evans (1995.); Reich (1991.); Amsdem (1989.); Johnson i dr. (1988.); Co-
hen (1993.)
138
je, zracni prostor, farmacija, nuklearna energija itd.), dok su kupovali
vrijeme za restrukturiranje u drugim sektorima (automobili, celik).
Gore spomenuti faktori zajednicki odreduju dinamiku i oblike konku-
rencije izmedu tvrtki, regija i ddava u novoj globalnoj ekonomiji, na taj
nacin uvodeCi novu medunarodnu podjelu rada.
Najnovija medunarodna podjela rada
Globalnu ekonomiju, koja nastaje iz proizvodnje i konkurencije zasnova-
nih na informaciji, obiljezavaju njezina meduovisnost, njezina asimetrija,
njezina regionalizacija, sue veca razlicitost unutar svake regije, selektivno
ukljucivanje, iskljucujuca segmentacija i, kao rezultat svih tih svojstava,
izvanredno varirajuca geometrija koja tezi ponistenju povijesne, gospo-
darske geografije.
Pokusat cu procijeniti ovaj najnoviji model medunarodne podjele rada
u kasnomu dvadesetom stoljecu
99
dosljednim koncentriranjem na svako
od tih obiljezja. Za obranu argumenata koristit cu, osim ako nije drukci-
je napomenuto, iste izvore podataka kako bih izbjegao probleme statistic-
ke usporedivosti izmedu zemalja i vremenskih razdoblja. Prema tome,
kada se odnose na siroka podrucja globalne ekonomije, podaci su navede-
ni iz modela svjetske ekonomije za 1990.-2000., a izradio ihje 1992. Cen-
tre d'Etudes Prospectives et d'Information Internationales (CEPII), istra-
zivacka ustanova povezana s Uredom predsjednika Vlade Francuske, ko-
ja radi u suradnji s tehnickim osobljem Comissariat du Plan
100
pri vladi
Francuske. Naravno, podaci za 2000. projekcije su iz modela. lzvori za os-
tale globalne podatke su Izvjestaji Svjetske banke o razvoju.
Promjenljivi obrasci medunarodne podjele rada u
informacijskoj I globalnoj ekonomiji: moe trojstva, uspon
Pacifika i kraj trecega svijeta
Kao sto je vee prije spomenuto, globalnaje ekonomijajos uvijek daleko od
toga da postane jedan jedini i homogen sustav. lpak, meduovisnost njezi-
99 Koristim se nazivom "najnovija medunarodna podjela rada" kako hi se moja analiza
razlikovala od donekle simplicisticke perspektive koju su uveli teoreticari "nove me-
dunarodne podjele rada" u 1970-ima snaznom knjigom Froebela i dr. (1980.).
100 CEPII (1992.)
139
USPON DRUfflA
nih procesa i faktora napredovala je brzim tempom u kratkom vremen-
skom roku. Za devet najveCih proizvodnih industrijskih sektora spome-
nutih u CEPII-jevu modelu MIMOSA, omjer medunarodno razmijenjenih
proizvodnih dobara u cjelokupnoj svjetskoj proizvodnji za iste proizvodne
sektore u 1973. iznosio je 15,3%, 1980. g. 19,7%, 1988. g. 22,2%, a 2000.
godine trebao hi dostiCi 28,5%. Ako uzmemo u obzir porast stranog ula-
ganja u istim sektorima, omjer proizvodnje pod stranim nadzorom za ci-
jeli svijet iznosio je 13,2% u 1973., 14,7% u 1980., 16,5% u 1988., a trebao
hi dostiCi 24,8% u 2000. godini, odnosno gotovo dvostruku vrijednost u
posljednjoj cetvrtini stoljeea. Meduovisnost je osobito jaka izmedu Zapad-
ne Europe i SAD-a. Godine 2000. zapadnoeuropske hi kompanije prema
predvidanjima trebale imati nadzor nad 14% americke tvornicke proiz-
vodnje, a americke kompanije nad 16% zapadnoeuropske proizvodnje.
Kako je vee prije navedeno, Japan je takoder duboko ugraden u mreze
trgovine i ulaganja i u Zapadnoj Europi i u Sjevernoj Americi,
101
ali u
ovom slucaju razina prodiranja nije uzajamna, buduCi da je Japan tre-
nutno manje otvoren izvozu i gotovo zatvoren izravnom stranom ulaga-
nju (manje od 1% ukupnog ulaganja).
Medunarodna trgovina usmjerena je na razmjene izmedu Zapadne
Europe, SAD-a i azijskog Pacifika, s oCitom prednoseu potonje regije. Kao
primjer isprepletanja trgovinskih tokova navest eu daje 1992. Europska
unija izvezla u SAD dobara i usluga vrijednih 95 milijardi dolara, a uvez-
la iz Amerike u vrijednosti 111 milijardi dolara; izvezlaje 96 milijardi do-
lara azijskom Pacifiku, a uvezla je 153 milijarde. SAD su pak Pacifickom
krugu izvezle dobara i usluga vrijednih 128 milijardi dolara, a iz te regi-
je uvezle iznenadujueih 215 milijardi dolara.
102
Dodamo li financijsku
meduovisnost, prijenos tehnologije, te sklapanje saveza, medusobno spa-
janje i zajednicko ulaganje izmedu tvrtki, oCito je da je jezgra globalne
ekonomije cvrsto meduovisna mreza izmedu SAD-a, Japana i Zapadne
Europe koja postaje sve povezanija te tvori ono sto je Ohmae prije mno-
go godina nazvao "moe trojstva" .
103
Oko te jezgre, kao sto je vee pokazala
Barbara Stallings,
104
sva ostala podrucja svijeta organiziraju svoja gospo-
darstva u veze visestruke ovisnosti. Medutim, modeli se mijenjaju. Japan
je u najnovije doba znatno poveeao svoja ulaganja u Aziju, kao i otvara-
nje svojih trzista u veeoj mjeri azijskom izvozu, iako veCina japanskog
101 Glickman i Woodward (1987.); Humbert (ur.) (1990.)
102 Izvori za E8ropu, Ministarstvo gospodarstva Njemacke; za SAD, Odjel za trgovinu
SAD-a.
103 Ohmae (1985.)
140
uvoza iz Azije jos uvijek potjece od japanskih offshore kompanija.
105
Ja-
pan takoder mnogo ulaze u Latinsku Ameriku, osohito u Meksiko. Ajuz-
noamericki izvoz sredinom 1990-ih usmjereniji je na Europsku uniju i
azijski Pacifik nego na SAD.
Glohalna je ekonomija duhoko asimetricna. Ali ne u jednostavnom
ohliku sredista, poluperiferije i periferije, iii slijedeCi izravnu suprot-
nost izmedu Sjevera i Juga; stoga sto postoji nekoliko "sredista" i neko-
liko "periferija", te stoga sto sui Sjever i Jug iznutra toliko raznoliki da
nema analitickoga smisla koristiti se tim kategorijama.
106
Ipak, skupi-
na zemalja koja otprilike odgovara clanstvu Organizacije za ekonomsku
suradnju i razvoj (OECD-u), drzi golem dio tehnoloskoga kapaciteta,
kapitala, trzista i industrijske proizvodnje. Dodamo 1i OECD-u cetiri
nedavno industrijalizirane zemlje u Aziji, godine 1988. tri su velike gos-
podarske regije Cinile 72,8% svjetske tvornicke proizvodnje, a 2000. hi
godine njihov udio jos uvijek trebao iznositi do 69,5%, dok ce stanovnis-
tvo tih triju regija 2000. Ciniti samo 15,7% svjetskoga stanovnistva.
Koncentracija resursa jos je veca u jezgri toga sustava, u drzavama
sku pine G-7, osobito glede tehnologije, vjestina i informacijske infra-
strukture, kljucnih odrednica konkurentnosti. Tako su 1990. zemlje
skupine G-7 drzale 90,5% proizvodnje visoke tehnologije u svijetu, te
80,4% glohalne racunalne moci.1
7
Razlika u ljudskim resursima kritic-
na je: dok je svjetski prosjek znanstvene i tehnicke radne snage 1985 ..
iznosio 23 442 na milijun stanovnika, trenutna hrojka za zemlje u raz-
voju hila je 8 263; za razvijene zemlje 70 152, a za Sjevernu Ameriku
126 200, to jest vise od 15 puta od razine zemalja u razvoju. U ukupnim
svjetskim troskovima za istrazivanje i razvoj 1990. Sjeverna je Ameri-
ka imala udio od 42,8%, a Latinska Amerika i Afrika zajedno imale su
manje od 1% udjela.los
Prema tome, novi konkurencijski ohrazac zasnovan na tehnoloskom
kapacitetu
109
pri uvodenju meduovisnosti u novu globalnu ekonomiju ta-
koder je pojacao ovisnost u asimetricnoj povezanosti koja je u cijelosti
ucvrstila modele dominacije, koje su kroz povijest stvorili prethodni obli-
ci ovisnosti.
Medutim, taj ociti povijesni kontinuitet mora biti ispravljen razmat-
ranjem procesa promjene koji se odvija i na tzv. Sjeveru i na tzv. Jugu
105 Doherty (ur.) (1995.); Cohen i Barrus (1995.b)
106 Coutrot i Husson (1993.); Harris (1987.)
107 US National Science Board (Americki nacionalni odbor za znanost) (1991.)
108 UNESCO (1990.)
109 Foray i Freeman (1992.)
141
USPON
pod utjecajem vee prethodno navedenih faktora konkurentnosti. Kao
prvo, dramatican preustroj u raspodjeli kapitala, tehnologije i proiz-
vodnog kapaciteta dogodio se u tri dominantne regije u posljednjoj tre-
Cini stoljeca, u korist regije azijskog Pacifika (vidi sliku 2.4.). Ako Ja-
panu dodamo nedavno industrijalizirane azijske zemlje kako bi se
stvorila regija "razvijene Azije", takva regija ima sklonosti postati naj-
veca industrijska regija svijeta, s 26,9% proizvodnje 2000. godine, u od-
nosu prema 24,6% Zapadne Europe i 18% Sjeverne Amerike. A radi se
o procjenama ne uzimajuCi u obzir Kinu, Ciji ce brz rast i tehnoloska
modernizacija od nje ubrzo stvoriti veliku gospodarsku silu. Osim to-
ga, ekstrapoliramo li sadasnje tendencije, vaznost proizvodnje u razvi-
jenoj Aziji hila bi osobito znacajna u elektronici, kljucnom sektoru za
informacijsku ekonomiju, a takoder bi mogla preuzeti vodstvo u proiz-
vodnji automobila.11
Ako u sliku ukljuCimo sve vecu povezanost Japana i "cetiri tigra" sKi-
nom i regijom Jugoistocne Azije, ono sto izgleda da nastaje na pragu no-
voga stoljeca snaznaje, poluintegrirana ekonomija azijskoga Pacifika ko-
ja je postala veliko srediste akumuliranja kapitala u svijetu.
111
Ekonomi-
ja azijskoga Pacifika iznutra je razdijeljena u najmanje pet razlicitih
mreza gospodarske moCi: japanske korporacije; korejske korporacije;
americke multinacionalne korporacije, osobito u elektronici i financija-
ma, smjestene u tom podrucju dugi niz godina; mocne mreze etnickoga ki-
neskog kapitala, spajajuCi Hong Kong, Taipeh, Singapur i "prekomorske"
kineske poslovne skupine (cesto djeluju preko Hong Konga), sve s izrav-
nim vezama s Kinom, stvarajuCi ono sto promatraCi nazivaju "kineski
krug"; kineska vlada i kineske pokrajinske i lokalne uprave, sa svojim
razlicitim financijskim i industrijskim udjelima.
112
Doista, brzo ukljuCivanje nove kineske trzisne ekonomije u globalni
sustav gospodarsko je cudo posljednjega desetljeca. Kineski ukupan do-
mad proizvod porastao je na prosjecnu stopu od 9,4% u razdoblju od
1980. do 1991., na stopu od 12,8% 1992., te na 13,4% 1993.
113
Tijekom is-
tog razdoblja kineski je izvoz rastao u prosjeku preko 11% na godinu. Iz-
ravno strano ulaganje u Kini poraslo je s manje od 1 milijarde dolara
1983. na 26 milijardi dolara 1993. Time je Kina postala druga najveca
zemlja ulaganja na svijetu nakon SAD-a. Od tih ulaganja 70% je doslo iz
110 CEPII (1992.); Guerrieri (1991.); Mortimore (1992.); Bergsten i Noland (ur.) (1993.)
111 Urata, u Bergsten i Noland (1993.); Soesastro i Pangestu (ur.) (1990.); Ernst (1994.b);
Business Week (1994.c); Bergsten i Noland (1993.); Ernst i O'Connor (1992.); Ernst, u
Doherty (ur.) (1995.)
112 Sung (1994.); Naughton (1994.); Hsing (1994.)
113 Jia (1994.)
142

Sjeverna Amerika
23,4
Sjeverna Amerika
23,4
3,0
1988.
lstocna Europa
17,6
Afrika i Srednji istok
1,7
Ostale azijske i
drzave Oceanije
4,9
Razvijena Azija
22,1
2000.
Razvijena Azija
22,1
lstocna Europa
17,6
Afrika i Srednji istok
1,7
Ostale azijske i
drzave Oceanije
4,9
5/ika 2.4. Udio u svjetskoj proizvodnji po regijama: prognoze za 2000. g. (%)
/zvor: CEPII proracuni iz modela lndustrie 2000 te baze podataka CHELEM i PIM.
143
USPON DRUSTVA
Hong Konga i Tajvana, dajuCi time vaznost pojmu ''kineski krug". You-
tien Hsing je analizirao drustvene i politicke veze stvorene izmedu taj-
vanskih i hongkonskih ulagaca te lokalnih i pokrajinskih uprava u juz-
noj Kini: to je pravo lice novoga kineskog kapitalizma.
114
Iznenadujuea je gospodarska moe sakupljena u regiji azijskog Paci-
fika, cak i ne uzmemo li u obzir Japan. Godine 1993. istocnoazijske
vlade imale su rezerve stranih valuta od 250 milijardi dolara, tri pu-
ta vise od Japana. Osim toga, privatne korporacije izvan Japana drza-
le su u rezervi dodatnih 600 milijardi dolara gotovine. Rast stednje
procijenjen je na 550 milijardi dolara po godini tijekom 1990-ih, tako
da bi do 2000. godine istocnoazijski ukupni domaCi proizvod (ukljucu-
juei Kinu) mogao dostiCi 2 bilijuna dolara, i prestiCi Japan.
115
Prema
drugim proracunima, uzevsi zajedno Kinu, Hong Kong i Tajvan (sto bi
odgovaralo strozoj definiciji "kineskoga kruga"), godine 1993. ta su
gospodarstva zajedno dostizala dvije treeine japanskoga ukupnog do-
maeeg proizvoda.U
6
Neizravan i bitan utjecaj na ulazak Kine u gospo-
darstvo Azije bila je reakcija zemalja jugoistocne Azije, osobito Indo-
nezije i Tajlanda, da se potice njihov rast i otvore njihova gospodar-
stva kako bi se ponudila alternativa stranom ulaganju.
117
Vijetnam i
Filipini slijede taj primjer.
118
Prema tome, ako zajedno uzmemo u obzir trajnu tehnolosku i gospo-
darsku snagu Japana, neprekidan proces gospodarskoga rasta i medu-
narodne integracije Kine, eksploziju ulaganjajapanskih, etnickih kines-
kih i korejskih tvrtki u regiju Istocne i Jugoistocne Azije, znacenje "Sje-
vera" u novoj globalnoj ekonomiji potpuno je nejasno. Nastanak brzoras-
tucega kapitalizma azijskog Pacifika jedna je od najvaznijih struktural-
nih promjena koje su se dogodile u svijetu na pragu novoga stoljeca, uz
raspad sovjetskoga carstva i proces ujedinjenja Europe. Iako cu analizi-
rati povijesne korijene i drustvene posljedice tog procesa u nekoliko po-
jedinosti (vidi "Prema eri Pacifika?", svezak III.), vazno je iznaCi trag
moguenosti toga fenomena u strukturalnim trendovima koji, prema mo-
joj pretpostavci, tvore izvor konkurentnosti u novoj globalnoj ekonomiji.
Medu njima je i sposobnost tih zemalja da se sluze novim informacij-
skim tehnologijama, u procesima i u proizvodima, kako bi preusmjerile
vee uspostavljen model medunarodne podjele rada, ito uglavnom zahva-
114 Hsing (1996.)
115 Business Week (1993.)
116 Procjene izradio Jia (1994.: 3)
117 Tan Kong Yam (1994.)
118 Economist (1995d.)
144
ljujuCi domaCim snagama, buduci da su m e r i ~ k e multinacionalne kom-
panije odigrale manju ulogu u tom procesu, osim u slucaju Malezije i
Singapura. Otvorenost globalne ekonomije, koja omogucuje pristup veli-
kim trzistima, te uloga vlada, koje usmjeravaju konkurentnost svojih ze-
malja, u globalnoj, kapitalistickoj ekonomiji; dakle sveukupno, premjes-
tanje sredista akumuliranja kapitala i proizvodnje visoke tehnologije u
azijski Pacifik, proces je povijesnih razmjera ciji se odjek u ostatku svi-
jeta, a osobito u Zapadnoj Europi i Sjevernoj Americi, poceo osjecati u ra-
nim 1990-ima.119
Taj proces krajnje diverzifikacije razvojnih putova takoder se vidi na
drugom kraju globalne ekonomije, takozvanom "Jugu", tako da je Nigel
Harris bio posve u pravu kad je najavio "propast treceg svijeta".
120
Na-
ravno, postoji siromastvo i ljudska patnja rasprostranjena po cijelom
planetu, a tako ce nazalost biti i dalje u predvidivoj buducnosti.
121
Dois-
ta, dolazi do rastuce polarizacije dohotka na svjetskoj razini, kao sto je
prikazano u proracunima CEPII modela za razvoj ukupnoga domaceg
proizvoda po stanovniku prema svjetskim zonama u razdoblju od 1960.
do 2000. Ipak, takoder postoji sve veca diferencijacija gospodarskoga
rasta, tehnoloskoga kapaciteta i drustvenih uvjeta izmedu razlicitih
svjetskih podrucja, izmedu ddava, unutar drzava, te cak izmedu regija.
Stoga je Juzna Azija, a osobito neka podrucja Indije, 1990-ih zapocela
proces brzoga gospodarskog rasta i ukljucivanja u globalnu ekonomiju,
nadmasujuCi svoja umjerena postignuca iz prethodnoga desetljeca: u
1980-ima juznoazijski ukupni domaci proizvod po glavi stanovnika po-
rastao je na prosjecnu godisnju stopu od 3,2% (5,5% porasta ukupnoga
domaceg proizvoda), nasuprot skromnih 0,6% porasta po stanovniku ti-
jekom 1970-ih. N akon gospodarske krize 1990., Indija je usla u novu po-
litiku internacionalizacije i liberalizacije svojega gospodarstva, uvodeCi
gospodarski razvoj u zonama kao sto su Ahmedabad, Bombay, Bangalo-
re (novo sjeciste svjetske industrije elektronike) i New Delhi. Medutim,
stanje blisko gospodarskoj stagnaciji nastavlja se u najruralnijim pod-
rucjima, kao i u nekim velikim gradskim sredistima kao sto je Calcutta.
Osim toga, veCi dio indijskoga stanovnistva, ukljucujuCi najdinamicnija
urbana sredista, nalazi se u bijednim uvjetima zivljenja zbog drustvene
nejednakosti i nove vrste neobuzdanoga kapitalizma. Predvida se dace
119 Za pregled procesa, vidi: Appelbaum i Henderson (ur.) (1992.); te Fouquin i dr. (1992.),
Martin (1987.); Wade (1990.); Amsdem (1992.)
120 Harris (1987.)
121 Rodgers (ur.) (1995.); Nayyar (1994.); Baghwati i Srinivasan (1993.); ILO-ARTEP
(1993.); Lachaud (1994.); Lustig (1995.); Tchernina (1993.); Islam (1995.)
145
USPON DRUSTVA
06
S8
v8
o-\
co
8
0">
zgr
"'
I'-.
0">
l8
ZL
M

0">
LL

69
E

Z9
0
00

l9 -

S9

--:-
l/) Lf)
0">
SS E
0">
.;=;
::::-
"'
..;&.
vS

.:X
0 c
S

N
E
u

ZS

c
N
;::
e
0
lS
0
-
-c
00
:::l

-
' ..a
Zv
n:l
:=.._ 0

c
0
-c
lt
0
0
>

N
z
Z
c;
::)
'-
c...
i...:
L
:::l

D
.;=;
!::!
tz "' 0
c

Z
Vi
0
ZZ
c...

N

ll

.:X
"'
.....,
tl

;;;:-
"'
tl
a
>
N
ll

c.::
0 0
Lt)
0 <'i
0
0
0
Vi
0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
l.!"l 0 l.!"l l.!"l l.!"l
N N
4!ua1sodez foJq
146
supsaharska Mrika nastaviti zivjeti u neljudskim uvjetima. Latinska
Amerika kao cjelina jedva se oporavila od drustvenih gubitaka koje je
nanijelo takozvano "izgubljeno desetljece" 1980-ih, usprkos njezinu di-
namicnom ukljucenju u globalnu ekonomiju sredinom 1990-ih. VeCina
zemalja bivseg SSSR-a provest ce ostatak godina ovoga stoljeca u susti-
zanju svoga zivotnog standarda iz 1960-ih. A cak i Azija kao cjelina, ia-
ko biljezi znacajan porast (oko 6% u prosjeku po godini tijekom 1980-ih,
a najvjerojatnije ce napredovati i u 1990-ima), jos uvijek ce biti vrlo da-
leko od zivotnih standarda razvijenih regija, s oeitom iznimkom Japana
i cetiri azijska tigra.
No, bitan je proces razvoja za milijune ljudi u nekim podrucjima, oso-
bito u Kini, domovini petine svjetskoga stanovnistva, ali takoder i u veli-
kim zemljama Latinske Amerike. U svrhu ove analize pod razvojem pod-
razumijevam istodobni proces poboljsanja zivotng standarda, struktural-
nu promjenu u proizvodnom sustavu, i rastucu konkurentnost u global-
noj ekonomiji. I dok iznosimo teorije o postindustrijalizmu, pri kraju dva-
desetoga stoljeca dozivljavamo jedan od najveCih pa i rastuCih valova in-
dustrijalizacije u povijesti, ako nam kao jednostavan pokazatelj sluzi ap-
solutan broj radnika u proizvodnji na svom vrhuncu 1990. g. (vidi sliku
2.5.): u posljednjem desetljecu samo u delti Biserne rijeke otvoreno je naj-
manje 6 milijuna novih radnih mjesta u proizvodnji. S druge strane, uno-
vome modelu medunarodne podjele rada neke ruralne regije Kine, Indije
i Latinske Amerike, zemlje kao cjeline po Citavu svijetu, kao i veliki dije-
lovi stanovnistva, postaju nevazni (s gledista prevladavajucih gospodar-
skih interesa), pa ih se prema tome drustveno iskljucuje.
122
Kako bih usao
u slozenost tog procesa razvoja, slijedom cu istraziti proturjecne trendo-
ve kojeje dozivjela Latinska Amerika u posljednja dva desetljeca, i struk-
turalnu logiku koja prijeti iskljucenjem veceg dijela Mrike iz globalne
ekonomije.
lzvori rasta i stagnacije u medunarodnoj podjeli rada:
promjenljiva sreca Latinske Amerike
Latinska Amerika, Cija je gospodarska stagnacija u 1980-ima hila vise
puta u opreci sa sagom
123
o razvoju Istocne Azije, znatno je razlieitija i
dinamicnija stvarnost od slike koju prikazuje dogmatska verzija teorije
122 Rodgers i dr. (ur.) (1995.)
123 Gereffi (1989.); Evans (1987.)
147
USPON DRUSTVA
ovisnosti.1
24
Doista, do sredine 1970-ih stope rasta velikih zemalja La-
tinske Amerike nisu bile daleko od stopa rasta Istocne Azije (vidi tabli-
cu 2.8.). "Izgubljeno desetljece", osamdesetih, kao posljedica krize dugo-
vanja i pogorsanja glede trgovine, unazadilo je Latinsku Ameriku.
125
Cak i zemlje s velikim izvozom, kao sto je Brazil, morale su koristiti svo-
ju zaradu za pokrivanje svojih financijskih obveza, te s obzirom na to
smanjiti uvoz ijavnu potrosnju u kljucnom trenutku kad su medunarod-
na konkurencija i tehnoloska revolucija zahtijevale modernizaciju proi-
zvodne strukture.
Dugorocno gledano, moze se reCi da se Latinska Amerika u pola sto-
ljeca nakon Drugoga svjetskog rata borila provesti tranziciju preko tri
razlicita, iako preklapajuca modela razvoja.
126
Prvi je model bio zasno-
van na izvozu sirovina i poljoprivrednih proizvoda unutar tradicional-
noga obrasca nejednake razmjene, trgujuCi primarnom potrosnom ro-
bom za proizvodna dobra i know-how iz najrazvijenijih regija u svijetu.
Drugi je model bio zasnovan na uvozno supstitutivnoj industrijalizaci-
ji, kroz politiku za koju su izradili nacrt i koju su ugradili ekonomisti
Ujedinjenih naroda - CEPAL (najistaknutiji Raul Prebisch i Anibal
Pinto), racunajuCi na prosirenje zasticenih domaCih trzista. TreCi je mo-
del bio zasnovan na razvojnoj strategiji usmjerenoj prema van, koriste-
Ci se prednostima usporednih troskova kako bi se pridobilo trzisni udio
u globalnoj ekonomiji, pokusavajuCi tako oponasati uspjesan put nedav-
no industrijaliziranih zemalja Azije. Radi jednostavnosti tvrdim da je
prvi model propao u 1960-ima, drugi je iscrpljen do kraja 1970-ih, a tre-
Ci je u cijelosti zakazao u 1980-ima (s iznimkom Cilea, koji cemo posli-
je razmotriti), ostavljajuCi devedesete kao kriticno razdoblje restruktu-
riranja u povezivanju Latinske Amerike s novom, globalnom ekonomi-
jom. Takoder sam misljenja da su ti neuspjesi odredeni mjesovitim
uCinkom preobrazbi koje se zbivaju u informacijskoj/globalnoj ekonomi-
124 Teorija ovisnosti odigrala je odlucujucu ulogu u proucavanju razvoja preobrazbom i
mijenjanjem teoretskog obrasca koji je dominirao do 1960-ih teorijom modernizacije,
zasnovanom na etnocentricnom pristupu, kojije cesto bio nevazan za povijesnu stvar-
nost zemalja u razvoju. Fernando Henrique Cardoso i Enzo Faletto (1969.) hili su in-
telektualni izvor najproduktivnijeg, osjetljivog pristupa analizi odnosa izmedu ovis-
nosti i razvoja. Medutim, u otprilike isto vrijeme, dogmatska grana teorije ovisnosti
prosirila se po cijelom svijetu, a osobito u Latinskoj Americi, pretjerano pojednostav-
njujuCi probleme i smanjujuCi slozenost razvojnog procesa na puku dinamiku strane
dominacije. N ajpoznatiji au tor onog sto smatram dogmatskom skolom ovisnosti jeAn-
dre Gunder Frank (1967.), najugledniji znanstvenik, koji se medutim zanio ideolos-
kom Za inteligentnu, suvremenu raspravu o teoriji ovisnosti, vidi: Lidia
Goldenstein (1994.).
125 Sainz i Calcagno (1992.); Frischtak (1989.)
126 Bradford (ur.) (1992.); Fajnzylber (1988.); Kuwayama (1992.); Castells i Laserna (1989.)
148
Tablca 2.8. la\inska Amerika: ukupan domaCi proizvod, po tipu izdatka, u konstantnim djenama 19BQ.
Ukupan domaci proizvod
Privatna potrosnja
Opca vladina potrosnja
lzvoz
Uvoz
lzracunato regresijom
1950.-65.
5,3
4,7
4,7
5,0
6,3
3,1
tzvor: ECLAC, na osnovi s!uzbenih podataka
7965.-74.
6,2
6,5
7,0
8,9
3,7
8,7
Godisnje stope porasta
1974.-80. 1980.-85.
5,1 0,3
5,5 -0,4
5,2 1,9
4,7 -8,7
4,7 5,5
5,7 -9,5
7985.-90. 1950.-90.
1,8 4.8
1,8 4.7
1,7 4.9
-0,2 4.7
5,8 4.5
6,0 4.3
USPON
ji te ueinkom institucionalne nesposobnosti vecega dijela latinskoame-
rickih zemalja da se prilagode takvim preobrazbama.
127
Reakcije na
strukturalno opadanje u 1990-ima, u razlicito doba za razlieite zemlje,
dovele su do sve vece razlike izmedu latinskoamerickih gospodarstava,
buduCi da je svako drustvo trazilo poseban oblik ukljucenja u sve na-
metljiviju globalnu ekonomiju. Buduci da je ova analiza kljucna za ra-
zumijevanje raznolike dinamike nove globalne ekonomije, nesto cu pod-
robnije reCi o promjenljivu latinskoamerickom obrascu ovisnosti i raz-
voja u posljednja tri desetljeca.
Prvi razvojni model, najtradicionalniji oblik trgovinske ovisnosti,
iscrpljen je od 1960-ih nadalje kao ishod strukturalne preobrazbe svjet-
ske trgovine i proizvodnje. Za svijet kao cjelinu, dio neenergetskih pri-
marnih proizvoda u ukupnoj trgovini 1970-ih iznosio je samo 16%, dok
je za Latinsku Ameriku bio preko 48%. Doista, sve do 1980-ih za sve la-
tinskoamericke zemlje, s glavnom iznimkom Brazila, primarni proizvo-
di Cinili su vise od 50% njihova izvoza. Ta ovisnost o primarnom izvozu
stavila je Latinsku Ameriku u nepovoljan polozaj u svjetskoj ekonomiji
zbog tri glavna razloga: stalna deterioracija u smislu trgovine primar-
nim proizvodima u odnosu na industrijski proizvedena dobra; rastuca
produktivnost u poljoprivrednoj proizvodnji u veCini razvijenih gospo-
darstava, sto je dovelo do nizih cijena i smanjenja potraznje na svjet-
skim trzistima; tehnoloska promjena koja je uzrokovala postupnu zam-
jenu tradicionalnih sirovina sintetickim proizvodima i naprednim mate-
rijalima, takoder smanjujuCi sirovinsku potrosnju putem recikliranja
upotrijebljenih materijala.
Slabost gospodarstava koja su ovisila o izvozu primarnih proizvoda hi-
la je kljucni razlog sto su vlade strateski podrzale industrijalizaciju u
zamjenu za uvoz u zasticenim domaCim trzistima. Doista, tradicionalni
su se izvori prihoda smanjivali, a konkurencija u otvorenoj ekonomiji
smatrala se beznadnom nasuprot tehnoloskoj i financijskoj moCi tvrtki u
najutjecajnijim zemljama. Iako je ta politika zapoceta u 1930-ima i 1940-
ima kao odgovor na krizu 1930-ih, ona se u velikoj mjeri prosirila u 1960-
ima sa znacajnim pritokom izravnoga stranog ulaganja, uglavnom od
strane SAD-a, koje je bilo usmjereno na domaca trzista. U slucaju tri ve-
like latinskoamericke zemlje (Brazila, Meksika i Argentine) uz uvozno
supstitutivnu industrijalizaciju, izvoz je takoder znatno porastao u 1960-
ima i 1970-ima, osobito u sektorima vezanim uz primarne resurse. Te su
mjere bile dosta uspjesne u Latinskoj Americi sve do sredine 1970-ih, ia-
127 Fajnzylber (1983.); Touraine (1987.); Stallings i Kaufman (ur.) (1989.); Calderon i Dos
Santos (1989., 1995.)
150
ko po cijenu stvaranja velike (aline hiper) inflacije: ukupan domaCi proiz-
vod za cijelu regiju porastao je na prosjecnu godisnju stopu od 5,3% u raz-
doblju 1950.-65., te na 6,2% 1965.-74. Prosjecni godisnji porast proizvod-
nje izvoza 1970.-80. iznosio je jakih 11%, sto je manje, ali ne daleko od
15,95% cetiri "azijska tigra" u istom vremenskom razdoblju.
128
Iscrpljenje
modela uvozno supstitutivne industrijalizacije bilo je posljedica razliCitih
faktora, a u pozadini tehnoloskog i gospodarskog restrukturiranja do ko-
jeg je doslo u svjetskoj ekonomiji od sredine sedamdesetih nadalje. Bit ce
lakse prisjetiti se tog procesa u povijesnom slijedu.
Pad modela izvoza primarnih proizvoda, s iznimkom zemalja izvozni-
ca nafte, iscrpio je drzavne rezerve o kojima je ovisio uvoz za gospodar-
stvo. Dva naftna soka (1974., 1979.) potakla su na preustroj u vanjskom
sektoru. Nagrizena neobuzdanom inflacijom, domaca potraznja pocela je
opadati, smanjujuci osnovu za uvoznu supstituciju kao akumulacijsku
strategiju. Proizlazece drustvene napetosti kasnih 1960-ih donijele su
kraj veCine drustvenih saveznistava koja su hila u korijenu latinskoame-
rickih populistickih drzava, te su otvorile put raznim militaristickim re-
zimima. Oni su, osim uvodenja politicke represije i drustvene nejedna-
kosti, vrlo cesto imali rasprostranjenu korupciju i neueinkovitost. Ipak,
gospodarske teskoce koje je dozivio model uvozne supstitucije mogle su se
svladati u doglednom vremenu, osim intervencije vanjskih faktora izrav-
no povezanih s dinamikom nove globalne ekonomije. Napokon, zemlje
azijskog Pacifika, ukljucujuCi Japan, Tajvan i Juznu Koreju, u 1950-ima
i 1960-ima prosle su kroz produzeno razdoblje politike uvozne supstituci-
je na visoko zasticenim trzistima, sve dok njihove industrije nisu bile
spremne za postupan napad na svjetsku ekonomiju. Ono sto je odlucuju-
ce preokrenulo razvojni proces u Latinskoj Americi hila su masovna,
neodgovorna dugovanja kasnih 1970-ih te monetarne politike izradene
za svladavanje krize duga u 1980-ima.
Brojni se radovi have podrijetlom i procesima koji su doveli do duz-
nicke krize u Latinskoj Americi i u ostalim podrucjima u svijetu, a veCi-
nom se radi o izrieito ideoloskim radovima, bilo od strane dogmatskih
ljevicarskih kriticara,
129
bilo od strane ortodoksnih neoklasicnih ekono-
mista.130 Pa ipak je prica donekle jednostavna.
131
Ukratko, postojao je vi-
128 Svjetska banka (1994.)
129 Payer (1974.)
130 Feldstein i dr. (1987.)
131 Interpretacija duznicke krize kojaje ovdje predstavljenaje, naravno, samo moja odgo-
vornost. Medutim, oslonio sam se na analize i informacije iz nekoliko izvora, medu ko-
jima: Stallings (1992.); French-Davis (ur.) (1983.); Arancibia (1988.); Schatan (1987.);
Griffith-Jones (1988.); Calderon i Dos Santos (1995.); Sunkel (ur.) (1993.).
151
sak petrodolara koji su trebali hiti reciklirani na glohalnim financijskim
tr:listima istog trenutka kada su razvijena gospodarstva hila u najgoroj
recesiji od 1930-ih, a niske kamatne stope su u stvarnim uvjetima dono-
sile negativne povrate. Privatne medunarodne hanke, osohito u SAD-u,
vidjele su mogucnost posudivanja latinskoamerickim vladama, osohito
onima koje su bile hogate naftom, te time i potencijalno solventne. Ali
one nisu bile osobito izbirljive: svaka vlada koja je trebala velik zajam
mogla ga je dobiti, jer su banke racunale na mogucnost primjene politic-
kog pritiska na latinskoamericke vlade ako bi one zakazale, sto se na
kraju i dogodilo.
Vlade su se koristile zajmovima na razliCite, cesto neproduktivne, a
ponekad i neohicne naCine: argentinski vojni diktatori upotrijebili su no-
vae za kupnju vojne zeljezarije kako bi pokusali preuzeti Falklande od
Britanije, usput pomazuCi politickoj karijeri M. Thatcher; u slucaju Me-
ksika, Lopez Portillo i brojna meksicka drzavna poduzeca zagrezli su u
korupciju vise od uobicajenog, uspijevajuCi na taj naCin stvoriti najveci
dug u povijesti Meksika upravo tijekom godina skoka u cijenama nafte,
proizvodnji i izvozu; Venezuela je utopila velik dio novaca u neprofitabil-
nim javnim korporacijama, osobito u celiku i petrokemiji, ostecujuCi na
taj naCin zemlju u korist tehnokrata koji su vodili te korporacije; Banze-
rova je Bolivija rabila javni novae za prosirenje javnih izdataka s malim
proizvodnim ucinkom, te za podrsku na izvoz usmjerenom privatnom
ulaganju u nizinama, pripremajuCi podrucja za uzgoj koke i protuzakoni-
tu proizvodnju kokaina; mozda je samo Brazil pokusao investirati harem
dio zajmova u ponovnu izgradnju drzavne industrijske i komunikacijske
infrastrukture, iako usred rasipnicke prakse u menedzmentu od strane
zbrkanoga vojnog rezima. Prema tome, medusobno priblizavanje intere-
sa neodgovornih davanja zajmova privatnih financijskih tvrtki, uglav-
nom iz SAD-a, te zloporabe zajmova latinskoamerickih vlada, stvorili su
financijsku tempiranu bombu koja je eksplodirala 1982. kada se Meksi-
ko odrekao placanja svojeg duga.
Pozornica je spremna za drugi cin drame: na scenu do laze medunarod-
ne ustanove za davanje zajma, koje predvodi Medunarodni monetarni fo-
nd (MMF).
132
S gospodarstvima u financijskom bankrotu, veCina latin-
skoamerickih zemalja bila je suocena s izhorom: ili prekinuti svoje vee
ostecene odnose i veze s globalnom ekonomijom ili prihvatiti duboko re-
strukturiranje svojih gospodarstava, strogo slijedeCi politiku za koju je
MMF izradio nacrt za svaku zemlju u ime kluba vjerovnika. Malo se ze-
132 Stallings (1992.); Siddell (1987.); Gwin i Feinberg (1989.); Haggard i Kaufman (ur.)
(1992.)
152
malja usudilo to odbiti.
133
A one koje su pokusale, to su ucinile s tako sla-
bog polozaja, oslanjajuCi se na nerealisticne demagogije bez stvarne poli-
ticke podrske, da su vrlo brzo pale u nemilost, pri cemu je Alan Garcia iz
Perua najjasniji primjer takve strategije osudene na propast. Prema to-
me, uz pristanak vlada uhvacenih u zamku, ekonomisti potaknuti od
strane MMF-a poceli su 1980-ih raditi na restrukturiranju Latinske
Amerike. Dok su nemilosrdno proglasena nacela neoklasicne ortodoksije
slobodne trgovine (ne obaziruci se na raznolikost ekonomskih teorija i
iskustava, pa time i na bezobrazluk bilo koje ortodoksije), dvije su mjere
postale srediste svih novih politika, i jedan je jednostavan cilj prevlada-
vao nad cjelokupnom strategijom. Te su dvije mjere bile: (a) kontrola in-
flacije, osobito ostrim smanjenjem troskova vlade, nametanjem fiskalne
krutosti, suzavanjem zalihe kredita i novca kao i snizavanjem placate (b)
privatizacija sto vecega moguceg dijela javnog sektora, osobito najprofi-
tabilnijih poduzeca, nudeCi im sve do ponude na drazbi stranog kapitala.
Temeljni cilj postignut kroz te mjere hila je homogenizacija makroeko-
nomskih obiljezja Latinske Amerike, izjednacavajuCi ih s obiljezjima
otvorene, globalne ekonomije. Prema tome, ulaganje je moglo dod iz bilo
kojega dijela svijeta i otiCi prema bilo kojemu dijelu, slobodna trgovinaje
mogla uslijediti, a proizvodnja biti premjestena na bilo koju lokaciju u re-
giji. U tom procesu sve konkurentnija gospodarstva mogla su platiti ka-
mate na izvanredno velik dug. Iako je neposredni cilj tih politika bio iz-
bjeCi masovno zakazivanje u medunarodnim zajmovima, i na taj nacin iz-
bjeCi velike krize medunarodnoga bankarstva, krajnja svrha dugom po-
taknutog restrukturiranja Latinske Amerike hila je ukljuCiti taj konti-
nent u novu, globalnu ekonomiju, ili harem najproduktivnije, potencijal-
no dinamicne segmente gospodarstva svake zemlje. Prema tome, tijek do-
gadaja kretao se od neodgovorne posudbe do neodgovornog trosenja, a za-
tim do monetaristickog diktata MMF-a i kluba vjerovnika, sto je palo u
zadatak sposobnom i dobronamjernom udruzivanju demokrata i tehno-
krata kako hi odveli svoje zemlje na otvoreno more globalne ekonomije.
133 Brazil je pokazao svijetu 1993. da se o placanju medunarodnog duga moze pregovara-
ti izravno s kreditnim bankama, bez intervencije MMF-a. Tadasnji ministar financija
Fernando Henrique Cardoso postigao je dogovor u New Yorku s glavnim kreditorima
Brazila a da nije umijesao MMF u pregovore, pri cemu je izbjegao gubitak slobode u
gospodarskoj politici. Mislim da ova sloboda manevriranja i nacrta politike, imajuCi
na umu specificno stanje u toj zemlji, nije nepovezana sa spektakulamim uspjehom
Cardosova Plan Real u nadziranju inflacije 1994. Naravno, nisu sve zemlje bile toliko
vazne kao Brazil da bi im se pomoglo da izbjegnu diktat MMF-a. Medutim, zapanju-
juCi slucaj podredenosti Rusije politici MMF-a (u zamjenu za bijednu pomoc), usprkos
njenoj moCi kao nacije, pokazuje daje vladina samopouzdanost veliki faktor u uprav-
ljackim procesima u novoj globalnoj ekonomiji.
153
Ustvari, usprkos cijelom prevelikom publicitetu oko Latinske Ameri-
ke u trenutku pisanja, nije se zapravo sve rijesilo onako kako je trebalo.
Strateski cilj programa restrukturiranja bio je uCiniti latinskoamericka
gospodarstva konkurentnima u novoj svjetskoj ekonomiji, sto je podrazu-
mijevalo njihovu sposobnost konkuriranja u izvozu proizvodnje. Medu-
tim, preduvjet za takvu konkurentnost bila je tehnoloska modernizacija
proizvodne osnove.
134
Bez toga tehnoloskog kapaciteta, izvoz regije mogao
je porasti uz strategiju smanjivanja troskova proizvodnih dobara nize
kvalitete, ali se nije nikada mogao uzdiCi do konkurentnog izvoza proiz-
vodnih dobara visoke vrijednosti. Pa ipak, modernizacija tehnoloske in-
frastrukture (od telekomunikacija do istrazivanja i razvoja te obucavanja
ljudskih resursa) zahtijevala je masovno javno i privatno ulaganje u isto
doba kad su krutost politike i smanjivanje potrosnje ostavili latinsko-
americke vlade i poduzeca bez resursa.
135
Osim toga, poduzeca i bogati
pojedinci brinuli su se za vlastito prezivljavanje, stavljajuCi svoju stednju
u medunarodne financijske mreze, pa je u 1980-ima Cisti prijenos privat-
nog kapitala izvan Latinske Amerike bio veCi od ukupnoga dugovanja te
regije.
136
Kad je rijec o razvoju trgovine, slijedeCi pazljivu statisticku ana-
lizu Brazila, Meksika i Argentine koju je izradio Paolo Guerrieri,
137
tije-
kom 1970-ih pa sve do duznicke krize ranih 1980-ih, izvoz je rastao brze
od svjetskog prosjeka, a udio u svjetskom izvozu za te tri zemlje porastao
je za 76%.
Medutim, tijekom 1980-ih cijela je regija dozivjela industrijsku stag-
naciju, a udio u svjetskom izvozu tih triju zemalja opao je za 39%. Pre-
rna Guerrieriju i brojnim latinskoamerickim ekonomistima, u korijenu
opadajuce konkurentnosti gospodarstava Latinske Amerike lezi nespo-
sobnost zemalja i tvrtki da promijene svoje tehnoloske osnove tako da
proizvodni izvoz postane kljucan za gospodarski rast. Prema tome, s jed-
ne strane, za te tri zemlje udio proizvodnje u izvozu porastao je s 25,6%
u cjelokupnom izvozu u ranim 1970-ima na otprilike 55% u kasnim 1980-
ima. Ali slika postaje uznemirujuca kada analiziramo diferencijalni rast
izvoza proizvodnje po sektorima. SlijedeCi Guerrierijevu tipologiju te raz-
matrajuCi njegove podatke za Meksiko, Brazil i Argentinu (vidi tablicu
2.9.), porast izvoza proizvodnje uglavnom se odnosio na proizvode temelj-
ne na primarnim resursima i industriji prehrane (u primjeru Brazila, ta-
134 Bradford (ur.) (1994.); Fajnzylber (1990.); Katz (1994.); Katz (ur.) (1987.); Castells i
Laserna (1989.)
135 Massad (1991.)
136 Sainz i Calcagno (1992.)
137 Guerrieri (1994.)
154
Tablica 2.9. Udio latinskoamerickih novoindustrijaliziranih gospodarstava u svjetskom izvozu 1970.-90.
1970. 1976. 1979. 1982. 1984. 1986. 1988. 1990.
Ukupna trgovina 1,99 1,94 2,10 2,89 3,51 2,69 2,41 2,13
Poljoprivredni proizvodi 5,84 5,62 5,21 4,91 5,63 5,02 4118 5123
Goriva
0104 0156 1170 5170 6134 4115 3198 3194
Druge sirovine 4150 7157 6138 9118 8165 5101 5117 9180
Prehrambena industrija 6163 6187 7,14 7100 8,89 8103 7198 5162
Tradicionalni proizvodi 1102 1,40 1153 1134 2109 1193 1152 1118
Proizvodi temeljeni na primarnim resursima 0,61 0,57 0,75 1,99 3,28 2,94 3,52 2,58
Proizvodi temeljeni na razmjeru proizvodnje 0,60 0,76
1 '12
1,43 2106 1,76 2112 1184
Proizvodi specijaliziranih dobavljaca 0132 0158 0183 0190 1132 1141 1100 0,92
Proizvodi zasnovani na znanosti 0143 0156 0,65 0,80 1,40 1,94 1117 0,97
Ostali 10,32 10,31 7,59 6,66 7,61 1,87 0,46 0,67
Omjer izvoza latinskoamerickih novoindustrijaliziranih gospodarstava u svjetskom izvozu u svakoj skupini proizvoda; postotak
lzvor: Baza podataka SIE-World Trade; obradio Guerrieri (1994.).
USPON DRUSTVA
koder i na proizvodima temeljenim na proizvodnji velikih razmjera, kao
sto su automobili). S druge strane, znanstveno zasnovani proizvodi (na
primjer elektronika, osobito kemikalije) i proizvodi specijaliziranih do-
bavljaca (kao sto je mehanicki inzenjering), odnosno sektori s vecom do-
danom vrijednosti is najvisom stopom porasta u svjetskoj trgovini, ne sa-
mo da su imali skromnu ulogu u ukupnom izvozu nego je i znatno opala
njihova konkurentnost u drugoj polovini 1980-ih. Politike 1980-ih preok-
renule su smjer smanjvanja tehnoloske ovisnosti koje je dostigla Latin-
ska Amerika u 1970-ima.
138
OpadajuCi tehnoloski kapacitet negativno je
utjecao na cijelu proizvodnu strukturu, potkopavajuci na taj naCin pro-
duktivnost i konkurentnost u strateskim sektorima zbog meduovisnosti
tehnoloskih veza u informacijskoj ekonomiji. Prema Guerrieriju:
U primjeru latinskoamerickih novoindustrijaliziranih gospodarsta-
va, ovih tehnoloskih veza medu tvrtkama i sektorima ili nije bilo ili
su bile vrlo slabe, osobito tijekom proslog desetljeca (osamdesetih).
Ta slaba tehnoloska meduovisnost uvelikeje pridonijela znacajnom
pogorsanju dugorocnoga konkurentskog polozaja tih triju latinsko-
americkih gospodarstava.
139
Cisti ishod restrukturirajuCih politika za Latinsku Ameriku 1980-ih
bio je gospodarsko zaostajanje i bolna drustvena kriza.
140
U ostroj opreci
s proslim iskustvom u ovom stoljecu, obiljezenim stabilnim gospodarskim
rastom, u razdoblju 1980.-91. ukupan domaCi proizvod Latinske Ameri-
ke po glavi stanovnika imao je negativnu godisnju stopu porasta (-0,3%).
Dakako, s velikom iznimkom Brazila, inflacijaje postupno dosla pod kon-
trolu: mrtvi se ne micu. A gospodarstva velikih zemalja, kada su mjerena
po stanovniku, bila su gotovo mrtva tijekom 1980-ih (iako se Brazil, dos-
ljedan svom karakteru, jos uvijek uspinjao i padao): po stanovniku uku-
pan domaCi proizvod u 1990-ima u veCim zemljama bio je ispod razine ili
jedva na razini 1982., osim Kolumbije i Cilea. Te se iznimke moraju raz-
motriti. Kolumbija je imala vrlo dobro postignuce tijekom 1980-ih, i gle-
de porasta i glede nadziranja inflacije. Objasnjenjeje, usprkos neslaganju
sluzbenih ekonomista Kolumbije, vrlo jednostavno: upravo tijekom 1980-
ih ona je postala kljucno srediste akumulacije kapitala i menedzmenta
trgovine za jednu od najnaprednijih industrija, za proizvodnju i distribu-
138 Guerrieri (1994.); Katz (1994.)
139 Guerrieri (1994.: 198)
140 Sainz i Calcagno (1992.); CEPAL (1990.b); za primjer povecanja siromastva u dina-
micnim podrucjima metropola Latinske Amerike, vidi analizu Sao Paola u SEADE
fondaciji (1995.). lzvori za podatke o porastu su lzvjestaji Svjetske banke o razvoju .
156
ciju kokaina.l
41
Taj novi oblik ukljucivanja u globalnu ekonomiju analizi-
rat cu iscrpnije (vidi III. svezak).
Cile, najCisCi model ideologa slobodne trgovine (pocetno savjetovan u
1970-ima od strane tzv. "Chicago decki" i podrzan od strane MMF-a pod
Pinochetovom diktaturom), doista je uspjesan slucaj prijelaza na novu
strategiju porasta putem izvoza.l
42
Ipakje cesto pogresno shvacenjer, gle-
dano iz perspektive 1990-ih, cileanski razvoj je pomijesao slijed dvaju ve-
likih modela rasta:
143
prvi, pod diktaturom generala Pinocheta (1974.-89.),
prosao je krizu u razdoblju 1980.-82., te se suoCio s ozbiljnim teskocama
do kraja 1980-ih. Drugi model, u uvjetima politicke demokracije u 1990-
ima, moze biti prilika za stalan gospodarski rast u novoj globalnoj ekono-
miji. Ta dva cileanska modela ustvari su primjeri razlicitih putanja za
buducnost Latinske Amerike. Zbog pometnje stvorene u medunarodnim
krugovima, koji su od Cilea zeljeli stvoriti primjer latinskoamerickoga
gospodarskog razvoja mijesanjem vrlo razliCitih gospodarskih politika,
smatram da je potrebno prisjetiti se nekih obiljezja toga jedinstvenog is-
kustva.
Gospodarsko postignuce Cilea tijekom 1980-ih bilo je preuvelicano sa-
moopravdavajuCim diskursima MMF -a i drugih zastupnika slobodnoga
trzista. Razmotrite podatke: godisnja stopa porasta ukupnoga nacional-
nog proizvoda Cilea po stanovniku u razdoblju 1980.-89. bila je 1,0%. Za
cijelo razdoblje diktature, izmedu 1974. i 1989., Cileanski ukupni domaCi
proizvod porastao je na prosjecnu godisnju stopu od 3%, zasigurno pobolj-
savajuCi latinskoamericka slaba postignuca u 1980-ima, alijedva uspore-
diva s istocnoazijskim stopama porasta. Godisnja inflacija u 1980-ima hi-
la je u prosjeku preko 20%, sto je povoljno usporedujuCi sa susjedima bo-
lesnim od hiperinflacije, ali jos uvijek uznemirujuce za medunarodne
standarde.
Izvoz je, iako je u 1970-ima porastao na visoku stopu (10,4% na godi-
nu), prepolovljen u razdoblju 1980.-91. (na 5,2% godisnjeg prosjeka). Na-
dalje, Guerrrieri je iz svoje baze svjetskih podataka izracunao podatke u
tablici 2.10. koja daje iznenadujuca saznanja: udio Cilea u svjetskom iz-
vozu u razdoblju 1987.-90., nakon jednog i pol desetljeca rasta, bio je ni-
zi od njegova udjela za vrijeme vladanja Allendea u razdoblju 1970.-73.
Prvi razlog takve cinjenice vrlo je ocit: ukupna svjetska trgovina rasla je
brze od one u Cileu. Drugi je razlog manje ocit ali je vazniji: odnosi se na
strukturu cileanske trgovine. Kao sto je prikazano u tablici 2.10., iako je
141 Handinghaus (1989.); Garcia-Sayan (ur.) (1989.); Arrieta i dr. (1991.)
142 Fontaine (1988.); CEPAL (1986., 1994.); Sainz i Calcagno (1992.)
143 Foxley (1995.). Za podatke o Cileu, vidi MIDEPLAN (1994.).
157
Tablica 2.10. Udio velikih latinskoamerickih zemalja u svjetskom izvozu 1970.-90.
Meksiko Brazil Argentina Cile
1970. 1979. 1987. 1970. 1979. 1987. 1970. 1979. 1987. 1970. 1979. 1987.
-3. -82. -90. -3. -82. -90. -3. -82. -90. -3. -82. -90.
Ukupna trgovina 0,455 0,943 0,815 1,023
1 '143
1,135 0,573 0,475 0,330 0,300 0,238 0,255
Poljoprivredni proizvodi 1,260
1 '143 1,345 1,850 1,223 1,770 2,290 2,815 1,495 0,108 0,318 0,668
Goriva 0,018 3,603 4,173 0,050 0,043 0,000 0,000 0,000 0,033 0,005 0,000 0,000
Druge sirovine
1 '193 1,523 1,753 3,600 6,073 5,385 0,078 0,080 0,080 1,698 1,730 2,823
Prehrambena industrija 0,853 0,338 0,538 3,408 4,973 4,190 3,178 2,158 2,030 0,123 0,340 0,498
Tradicionalni proizvodi 0,430 0,223 0,350 0,673 0,938 0,838 0,228 0,288 0,190 0,023 0,063 0,078
Proizvodi temeljeni na
primarnim resursima 0,503 0,450 0,725 0,160 0,805 1,925 0,043 0,313 0,285 2,500 1,483 1,553
Proizvodi temeljeni na
proizvodnji vec:ih razmjera 0,288 0,255 0,650 0,225 0,855 1 '115 0,168 0,198 0,195 0,033 0,048 0,043
Proizvodi specijaliziranih
nabavljaca 0,058 0,138 0,298 0,205 0,663 0,583 0,133 0,148 0,088 0,003 0,013 0,008
Proizvodi zasnovani na
znanosti 0,208 0,113 0,535 0,140 0,523 0,503 0,130 0,093 0,073 0,005 0,015 0,005
Ostali 0,858
1 '193 0,175 8,590 5,658 0,350 0,085 0,033 0,013 0,003 0,030 0,295
lzvori: Baza podataka SIE-World Trade; obradio Guerrieri (1994.).
9
8
7
6
5
4
3
2
0
1970
lNFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCES GLOBALIZACIJE
1980 1989
proizvodnja srednje i visoke tehnologije
proizvodnja niske tehnologije
proizvodnja na veliko iz prirodnih resursa
prehrambeni proizvodi i sirovine
Stika 2.6. Cile: razvoj izvoza 1970., 1980. i 1989. (mlrd US$)
Klasifikacija je zasnovana na Standardnoj medunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji {SMTK) u
troznamenkastim brojkama u skladu s kriterijima organizacije ECLAC (Ekonomska komisi-
ja za Latinsku Ameriku) u El comercio de manufacturas de America Latina: Evoluci6n y
structura 1962-1989. (LC/R. 1056, Santiago, Cile, rujan 1991.) i u Interindustry Trade: A
Comparison between Latin America and some industrial countries (LC/R. 11 01, Santiago,
Cile, studeni 1991.).
lzvor: Procjene na osnovi primarnih podataka iz Latin American and Caribbean External
Trade Data Bank (BADECEL); Statistics and Projections Division, ECLAC.
cileanski izvoz imao vrlo dobre rezultate u poljoprivrednim proizvodima
i prehrambenoj industriji, i dalje je stagnirao u znanstveno zasnovanim
proizvodima visoke dodane vrijednosti i proizvodima specijaliziranih do-
bavljaca. Najvise se izvozilo dvije kategorije: prehrambene proizvode i si-
rovine (bakar, drvni proizvodi, zemaljske plodine, vino itd.) te proizvode
na osnovi prirodnih resursa (kao riblji obroci, konzervirana morska hra-
na, papirna pulpa, uzgojena riba) (vidi sliku 2.6.). Udio proizvodnih doba-
ra u izvozu bio je vrlo malen: doista, Cile je, za razliku od zemalja azij-
skog Pacifika koje je sklon oponasati, pretrpio ostar proces deindustrija-
lizacije, osobito tijekom 1970-ih: godine 1982. proizvodnja ukupnoga do-
159
maceg proizvoda po stanovniku palaje na 69% razine iz 1972., a porasla
na 93% u 1990. Ukupan nacionalni proizvod po stanovniku 1990. bio je
jos uvijek ispod 2000 $. Sto se tice prednosti gospodarskog rasta za Ci-
leance, postotak ukupnoga domaceg proizvoda koji je odlazio u place pao
je s 42,7% u 1970. na 33% u 1985.godini, pa su izmedu 1982. i 1989. stvar-
ne place neznatno opale, a kupovna moe minimalnih placa znatno pala.
Kao rezultat, 1987. je godine 44,7% stanovnistva zivjelo ispod razine si-
romastva, od cega je 17% zivjelo u uvjetima krajnje bijede.
144
u sprkos
svim ovim napomenama, Cile je imao bolji uCinak od ostatka Latinske
Amerike tijekom "izgubljenoga desetljeca" 1980-ih. Zasto? Kljucni ele-
ment u poticanju gospodarskoga rasta bio je porast izvoza: s 12% ukup-
noga domaceg proizvoda 1974. godine na 32% u 1989. Uvjeti takva ostva-
renj a hili su povezani s pet glavnih faktora:
(a) do kraja 1980-ih okrutna autoritarna je drzava odobrila vrlo nisku
cijenu radne snage i, najbitnije, gospodarstvo na stetu prirodnih re-
sursa te apsolutan nedostatak nadzora zastite okolisa, koji su Cile
uCinili vrlo konkurentnim u sektorima u kojima je ispunjenje pra-
vila za zastitu okolisa najveca zapreka brzom profitu
145
(na primjer,
cileanska obrada ribljih obroka olaksana je na taj naCin da se tvr-
tkama dopustilo da zauzmu cijela mrjestilista ribe na obali i salju
ih na preradu bez ikakve daljnje procedure);
(b) postojanje vrlo jake cileanske poljoprivredne burzoazije, koja s ka-
pitalom i poduzetnickim vjestinama zauzima svjetsko trziste na os-
novi vlastitog ucenja tehnologije; do bar primjer te strategije je raz-
voj cileanskog uzgoja ribe, izvoznog sektora u ekspanziji, zasnova-
nog na oponasanju norveske tehnologije;
(c) velika podrska medunarodnih kreditinih ustanova, a osobito MMF-
a, koje su se obvezale uCiniti od Cilea skolski primjer razvoja vode-
nog trgovinom u novoj otvorenoj svjetskoj ekonomiji;
(d) znacajno izravno strano ulaganje (gotovo 1 milijarda dolara na go-
dinu 1983.-90.), ohrabreno cileanskom vjerodostojnoscu kod medu-
narodnih ustanova;
(e) i takoder, ironicno, postojanje jakoga javnog sektora za stvaranje
dohotka pod Pinochetom omogucilo je Cileanskoj drzavi da i dalje
prima potreban prihod kako bi nastavila s projektima infrastruk-
turnog razvoja, usprkos ogranicenjima uvoza povezanih sa stedlji-
vom monetarnom politikom. CODELCO, monopol proizvodnje bak-
144 Sainz i Calcagno (1992.); Foxley (1995.)
145 Collado (1995.); Quiroga Martinez (ur.) (1994.)
160
ra u Cileu, nacionaliziran za vrijeme Allendea, nije bio privatiziran
pod Pinochetom te je nastavio uzdrzavati cileansku drzavu i preko
nje Cileanski biznis. U zagrizenu slobodnotrzisnom Cileu, ulaganje
javnog sektora prema udjelu u ukupnom domacem proizvodu po-
raslo je s 4, 7% u 1982. na 8% u 1987. godini.
146
Medutim, do kraja 1980-ih "neoliberalni" cileanski model dostizao je svo-
je granice. S jedne strane, rasprostranjeno siromastvo i stagnacija pros-
jeka stvarnih placa ograniCili su domace trziste na rastucu, ali razmjer-
no malu bogatu srednju klasu. S druge strane, gospodarska usmjerenost
prema van zahtijevala je povecanje tehnoloskoga kapaciteta, ukljucujuCi
trgovacko i informacijsko umrezivanje na vanjskim trzistima, kako bi se
osigurao prijelaz na trzista s visom dodanom vrijednosti. Osim toga, ras-
tuca opozicija tradicionalno demokratskoga cileanskog drustva prema
diktatoru Pinochetu dovela je do politicke nestabilnosti, sto je stvorilo po-
tencijalni rizik za znacajno strano ulaganje. U posljednjem razdoblju Pi-
nochetova rezima gospodarski rast smanjen je na 3%, stopa ulaganja pa-
la je na manje od 18% ukupnoga domaceg proizvoda, a inflacija je dosti-
gla godisnju stopu od 30% na kraju 1989.
Nova, demokratski izabrana vlada koja je preuzela Cile u ozujku
1990., postavila je kao cilj jacanje rasta u otvorenoj ekonomiji, upustaju-
6 se u preraspodjelu dohotka i poticuCi drustvene programe kako bi po-
boljsala uvjete zivljenja, osigurala drustvenu stabilnost i prosirila doma-
ce trziste. Cetiri godine administracije predsjednika Aylwina bile su dos-
ta uspjesne na vecini podrucja. Ukupni domaCi proizvod porastao je na
prosjecnu godisnju stopu od 7% u razdoblju 1990.-93., opet voden izvo-
zom, koji je povecao svoj udio u ukupnomu domacem proizvodu s 32% na
35%. Ali kljucna razlika u usporedbi s proslom politikomjest da su stvar-
ne place porasle za 4% na godinu, minimalna placa je porasla za 24%,
preraspodjela dohotka znatno se poboljsala, a postotak stanovnistva is-
pod razine siromastva smanjio se na 32,7% ukupnog, pri cemu se vlada
ukljucila u opsezan program izgradnje stambenih prostora. Do 1993. in-
flacija je smanjena na oko 12% na godinu. Dvije su politike bile kljucne u
ovom dostizanju klimavoga cileanskog cuda: s jedne strane drustveni
pakt izmedu vladinih, poslovnih i radnickih udruzenja, sto je vladi dalo
prostora i vremena za djelovanje; s druge strane fiskalna reforma koja je
znatno povecala porezne prihode, sto je pribavilo resurse za naraslu drus-
tvenu potrosnju i pocetak modernizacije tehnoloske infrastrukture. Na-
zalost, mjere za zastitu okolisa, iako ovog puta pisane na politicki korek-
146 Sainz i Calcagno (1992.: 22, br .6)
161
tnomjeziku sluzhenih izjava, i dalje su se podredile profitahilnosti gospo-
darstva zasnovanog na prirodnim resursima. Cile je jos uvijek suocen sa
strukturalnim prohlemom vezanim uz njegovu slahu tehnolosku osnovu,
koja hi trehala poholjsanje kako hi se prehacila na izvoz vece dodane vri-
jednosti, osohito ako se Cile pridruzi organizaciji NAFTA. Pa ipak, on je
mozda sposohan uCiniti potpuni prijelaz na novi model konkurencije u ot-
vorenoj ekonomiji zahvaljujuCi njegovoj privlacnosti za strana ulaganja.
Doista, strucan gospodarski menedzment, oporavak demokratske stahil-
nosti i njegova poduzetnicka klasa ueinili su Cile povoljnim odredistem
za strano ulaganje. Prednost Cilea u novom modelu razvoja tijekom
1990-ih mogla hi se pripisati njegovu ukljucenju u glohalne gospodarske
mreze u pravo vrijeme kako hi se uhlazili ucinci iscrpljenja toga modela
izvoza zasnovanog na opseznom i donekle razornom iskoristavanju pri-
rodnih resursa.
Iz iskustva Cilea moze se izvuci kljucna pouka. N akon raspada mode-
la uvozne supstitucije, pod pritiskom glohalne ekonomije nametnute od
strane medunarodnih privatnih hanaka i MMF-a, latinskoamericka gos-
podarstva mogla su prezivjeti samo u novom ohliku ukljucivanja u glo-
halnu ekonomiju u kojoj su izvozni kapacitet gospodarstva te sposohnost
privlacenja stranog ulaganja kljucni Cimhenici. Cile je u dva stadija po-
kazao provedivost takve strategije, ali i njezine drustvene troskove i tros-
kove za zastitu okolisa.
S druge strane, Meksiko je zemlja koja je poduzela najsmjeliji korak u
smjeru novoga modela usmjerenoga prema van, potpuno se ukljucujuci u
sjevernoamericku ekonomiju.
147
Kao ishod, cak i prije potpisivanja spora-
zuma udruge NAFTA, Meksiko je primio preko 28 milijardi dolara u raz-
dohlju 1990.-91., te dodatnih 35 milijardi dolara stranog ulaganja 1992.,
sto odgovara svoti od preko polovice ukupnoga stranog ulaganja u Latin-
sku Ameriku. Sireca proizvodna osnova, s onu stranu maquiladoras en-
klava, pretvara Meksiko u industrijsku platformu za prodaju na integri-
rano sjevernoamericko trziste industrijskih dohara proizvedenih u Mek-
siku, u usporedhi sa SAD-om po nizim cijenama, ana vrlo slicnoj razini
produktivnosti.
148
Izvoz iz Meksika u 1992. odgovarao je gotovo cetvrtini
njegova ukupnoga domaceg proizvoda. Medutim, trgovinski deficit Mek-
sika, njegova krajnja ovisnost o glohalnim tokovima kapitala te osjetlji-
vost financijskih tokova na politicki kontekst u zemlji, gurnuli su Meksi-
ko u razarajucu financijsku krizu 1994. Ta je kriza oslahila dolar kada je
147 Martinez i Farber (1994.); Skezely (1993.); Pozas (1993.); Rogozinski (1993.); Randall
(ur.) (1992.); Cook, Middlebrook i Molinar (ur.) (1994.)
148 Shaiken (1990.)
162
1988 1989 1990 1991 1992 1993 1994
5/ika 2.7. Peru: promjena postotka u ukupnomu domacem proizvodu 1988.-94.
/zvor: Banco Central de Reserva (Centralna banka za rezerve)
SAD priskocio u pomoc meksickom gospodarstvu, sada nerazdvojno pove-
zanom s gospodarstvom svojega mocnog susjeda.
149
Latinska Amerika, sa svim osobitostima tako raznolikog kontinenta,
bila je u 1990-ima u procesu ukljuCivanja u novu globalnu ekonomiju, ia-
ko u podredenu polozaju. Ne racunajuCi Cile i Meksiko, izvoz za cijelu re-
giju koji je Cinio oko 15% ukupnoga domaceg proizvoda 1980., odgovarao
je iznosu od 20,6% ukupnoga domaceg proizvoda 1992. Strano ulaganje
pritjecalo je u neke zemlje, osobito Meksiko, Cile, Brazil i Argentinu od
ranih 1990-ih.
15
Cakje i Peru, kojije tijekom 1980-ih doslovno bio u tije-
ku gospodarske dezintegracije, spektakularno preusmjerio svoj pad u
razdoblju 1993.-95. (vidi sliku 2.7.), pod utjecajem tokova masovnoga
stranog ulaganja i trgovine koja se brzo sirila. To je bilo nakon sto je pred-
sjednik Fujimori uspostavio neku vrst politicke stabilnosti i nametnuo
"Fuji- sok"kako bi ponovno stekao dobar glas kod MMF-a, kojije ta zem-
lja izgubila u vrijeme Alana Garcije.
151
Oko 60% peruanskog stanovnistva
koje ostaje ispod razine siromastva, ne umanjuje vaznost cinjenice da je
149 Business Week (1995b)
150 Bradford (ur.) (1994.)
151 Chion (1995.)
163
zemlja, koja je 1992. hila 30% ispod razine svoga ukupnog domaceg proiz-
voda po stanovniku od prethodnog desetljeca, 1994. postala zemlja s naj-
visom stopom rasta u svijetu (12%).
Medutim, buduCi daje masovno strano ulaganje, i u dionicama i u efek-
tivi u nekretninama, vazan dio novoga gospodarskog dinamizma u Argen-
tini, Peruu, Boliviji i Meksiku, i u odredenoj mjeri u Brazilu, mozemo uo-
Citi umjetan porast bogatstva u tim gospodarstvima, oznacavajuCi kao ula-
ganje ono sto je u osnovi prijenos u vlasnistvu postojece efektive, osobito
u privatiziranim drzavnim poduzeCima u strateskim sektorima. Prema to-
me, dio novog napretka te regije mogao bi se smatrati financijskom utva-
rom, podloznom reverzibilnim kapitalnim tokovima koji nemilosrdno i
pomno promatraju planet radi kratkorocne profitabilnosti, kao i u svrhu
ubacivanja u strateske sektore (kao sto su telekomunikacije). Konkuren-
tnost gospodarstava orijentiranih na izvoz, ukljucujuCi Brazil, sprijecena
je zbog tehnoloskog jaza koji Latinska Amerika jos uvijek trpi. Nadalje,
politike unistenja drustva i okolisa koje je potaknuo MMF 1980-ih
152
nisu
bile ukinute novim modelom gospodarskoga rasta koji daje prednost fis-
kalnoj krutosti i vanjskoj konkurentnosti pred bilo kojim drugim kriteri-
jima. Stoga rasprostranjeno siromastvo suzava potencijalno domace trzis-
te, prisiljavajuCi gospodarstva da prezivljavaju u globalnoj konkurenciji
smanjenjem troskova radne snage, socijalne pomoci i zastite okolisa.
Pa ipak, ukupno gledano, nakon napornog restrukturiranja u 1980-
ima, Latinska Amerika je u 1990-ima hila ukljucena u novu globalnu eko-
nomiju, s dinamicnim segmentima u svim zemljama koje su ukljucene u
medunarodnu konkurenciju za prodavanje dobara i privlacenje kapitala.
Cijena tog ukljuCivanja hila je vrlo visoka:
153
velik dio latinskoamerickog
stanovnistva bio je iskljucen iz ovih dinamicnih sektora, kako kao proiz-
vodaCi, tako i kao potrosaci. U nekim slucajevima ljudi, gradovi i regije po-
novno su povezani preko lokalnoga nesluzbenoga gospodarstva i kriminal-
noga gospodarstva usmjerenog prema van (vidi "Globalna ekonomija kri-
minala" u svesku III.). Zata ce buducnast Latinske Amerike i njezin stva-.
ran ablik ukljucenja u infarmacijsku/glabalnu ekanamiju avisiti a relativ-
naj vaznasti dvaju aprecnih madela razvoja: prvi je blizi Pinachetovu Ci-
leu, zasnavan na apsolutnom iskoristavanju stanavnistva i unistenju aka-
lisa, kaka bi se izdrzala nemilasrdna kankurencija na vanjskom trzistu; iii
152 Nelson (ur.) (1990.,1992.); vidi pregled literature o siromastvu u Latinskoj Americi
1980-ih i 1990-ih, u: Faria (1995.); za procese unistenja okolisa povezane s novim mo-
delom rasta kojije zastupao MMF, vidi: Vaquero (ur.) (1994.).
153 Za zajednicko videnje istaknutih latinskoamerickih intelektualaca novog povijesnog
toka razvoja, vidi tri sveska simpozija odrzanog u Meksiku 1991.: Coloquio de Invier-
no (1992.).
164
INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCESGLOBALIZACIJE
drukciji model, hlizi demokratskom Cileu 1990-ih, koji povezuje vanjsku
konkurentnost, drustveno hlagostanje i prosirenje unutarnjeg trzista, na
osnovi preraspodjele hogatstva i porasle tehnoloske i menedzerske moder-
nizacije. Doista, ovaj potonji model odrazava stvarnost iskustva istocno-
azijskoga razvoja koji se cesto predlaze Latinskoj Americi kao uzor.
Dva procesa gospodarskog restrukturiranja tijekom sredine 1990-ih
odluCit ce o sudhini Latinske Amerike u ranom dvadeset i prvom stolje-
cu. Prvi je uspjesno ukljucenje Meksika, ali i Cilea, a poslije i drugih gos-
podarstava u udruzenje NAFTA. Za sve holne posljedice koje to ukljuce-
nje podrazumijeva i za americke radnike i za meksicke seljake, mohil-
nost kapitala, rad i tehnologija unutar takva velikog, dinamicnog i in-
tegriranoga gospodarskog podrucja potaknut ce ulaganje, premostiti ne-
ke rastrosne prostore vladine korupcije, otvoriti nova tr:lista i potaknu-
ti tehnolosku rasprostranjenost. N adalje, jednostrana ovisnost teze ce
djelovati u slozenosti koju je stvorila nova glohalna ekonomija. Provedi-
vost udruzenja NAFTA ce, medutim, ovisiti o sposohnosti Meksika da
demokratizira drzavu i provede preraspodjelu hogatstva medu cijelim
stanovnistvom.
Drugi proces je projekt gospodarskoga restrukturiranja i drustvene
reforme koji je pokrenuo predsjednik Cardoso u Brazilu 1995. Brazil je
gospodarska i tehnoloska centrala Latinske Amerike, te deseto po velici-
ni gospodarstvo u svijetu. Ali je takoder i jedna od najraslojenijih zema-
lja na planetu te div oslahljen nepismenoscu i nedostatkom ohrazovanja
velikog dijela stanovnistva.l
54
S radnickom aristokracijom i populistickim
politicarima koji sprecavaju reforme, te poslovnom elitom naviknutom na
tradiciju vladine potpore i profit od ilegalnog izvoza, mogucnosti za us-
pjeh nisu sigurne. Medutim, ako do pocetka dvadeset prvog stoljeca Bra-
zil nastavi s tehnoloskim usavrsavanjem svoje proizvodne strukture, uz
neka poholjsanja u raspodjeli prihoda te s opseznim programom javnog
ulaganja u ohrazovanje i zdravstvo, mogao hi postati znacajna sastavni-
ca glohalne ekonomije i povuCi za sohom na razvojni put veCi dio Latin-
ske Amerike. Pa ipak, niti u Brazilu niti u Meksiku uspjesno ukljucenje
u novu, informacijsku ekonomiju nece jamCiti ukljucenje njihova naroda.
Za veci dio naroda moglo hi se poceti smatrati, kao sto je to moj koautor
Fernando Henrique Cardoso u svojoj hivsoj inkarnaciji napisao 1992., "da
cak nije niti vrijedan truda iskoristavanja; postat ce nevazan i ni od kak-
ve koristi glohaliziranoj ekonomiji u razvoju."
15
5
154 SEADE (1995.); Economist (1995.)
155 Cardoso (1993.: 156)
165
USPON DRUSTVA
Dinamika iskljucivanja iz nove globalne ekonomije:
sudbina Afrike?
Dinamika drustvenog iskljuCivanja znacajnog dijela stanovnistva kao re-
zultat novih oblika ukljucenja zemalja u globalnu ekonomiju djeluje u ve-
likoj mjeri u slucaju Afrike.
156
Zbog vaznosti tog pitanja, sto se tice ljudi i
radi razumijevanja neujednacene logike nove ekonomije, analizirat cu taj
proces podrobnije u drugom svesku; smatram da je to jedno od najbitni-
jih poglavlja u ovoj knjizi (vidi "Uspon cetvrtoga svijeta" u III. svesku).
Medutim, potrebno je ukljuciti pregled skorasnjega razvoja africkoga gos-
podarstva kako bi se mogla razumjeti nova globalna ekonomija. Upravo
je osobina te nove ekonomije da utjece na cijeli planet bilo ukljucenjem ili
iskljucenjem iz procesa proizvodnje, cirkulacije i potrosnje, koji su u isto
doba postali globalizirani i informatizirani.
Prema tome, iscrpljenje modela proizvodnje primarnih proizvoda, zbog
pogorsanja trgovine, dovelo je veCinu africkih zemalja, a osobito zemlje
supsaharske Afrike do pravoga gospodarskog bankrota u 1970-ima.
157
Godine 1970. udio primarne proizvodnje u ukupnom izvozu iznosio je pre-
ko 52% za supsaharsku Afriku te preko 70% za sjevernu Afriku. Svjetsko
restruktriranje, zasnovano na proizvodnoj trgovini i izravnom stranom
ulaganju tijekom 1970-ih ucinilo je sve tezim nastavljanje modela tradi-
cionalne trgovine po kojemuje radila veCina africkih gospodarstava. Afric-
ke vlade, kao i u slucaju Latinske Amerike, pokusale su prijelaz na indus-
trijalizaciju i trgovinski orijentiranu poljoprivredu. Da bi to ucinile, obilno
su se zaduzile kod medunarodnih banaka koje su olako davale zajmove.
158
Ali uvjeti konkurentnosti u novoj informacijskoj, globalnoj ekonomiji bili
su predaleko od onoga sto bi u kratkom roku mogla postiCi prilicno primi-
tivna gospodarstva koja su se u cijelosti sluzila trgovinskim kanalima sta-
rih i novih (SSSR) kolonijalnih sila. Kada su naftni sok iz 1979. te porast
kamatnih stopa uzrokovali njihov bankrot, veCina africkih gospodarstava
potpalaje pod izravan nadzor politika medunarodnih financijskih ustano-
va. Te su ustanove nametnule liberalizacijske mjere navodno usmjerene
na stvaranje trgovine i ulaganja. Krhka se africka gospodarstva nisu us-
pjela oduprijeti soku. Cak je i dragulj bivse francuske kolonijalne krune,
Obala Bjelokosti, potonula u gospodarsku dezintegraciju:
159
nakon sto je
156 CEPII (1992.); Lachaud (1994.); Sandbrook (1985.); Illiffe (1987.); Ungar (1985.); Ja-
mal (1995.)
157 Leys (1987., 1994.); Ghai i Rodwan (ur.) (1983.)
158 Brown (1992.)
159 Glewwe i de Tray (1988.)
166
porasla na snaznih 6,6% na godinu u 1970-ima, imala je negativan rast
(godisnja prosjecna stopa od -0,5%) u razdoblju 1980.-91.; ustvari, mjere-
no po glavi stanovnika, njezin ukupan domaCi proizvod vratio se na stopu
od -4,6% na godinu tijekom 1980-ih. Konkurentni polozaj africkih zema-
lja u medunarodnoj trgovini nije bio sjajan u 1960-ima, ali se dramaticno
pogorsao nakon intervencije medunarodnih financijskih ustanova u afric-
kim gospodarskim politikama (vidi dodatak ovom poglavlju): udio supsa-
harske Afrike u svjetskoj trgovini proizvodnih dobara godine 1970. iznosio
je 1,2% ali je pao na 0,5% u 1980. te na 0,4% u 1989.
160
N adalje, trgovina
primarnim proizvodima takoder je opala: sa 7,2% svjetske trgovine pri-
marnih dobara 1970., palaje na 5,5% u 1980., te na 3,7% u 1989. Osim to-
ga, steta poCinjena poljoprivrednoj proizvodnji Afrike bila je jos i veca ne-
go sto pokazuju podaci. Dok politike liberalizacije nisu mogle privuCi ula-
ganje ili poboljsati konkurentnost, unistile su velike sektore naturalne po-
ljoprivredne proizvodnje.
161
Kao rezultat toga, africke su zemlje ostale bez
obrane protiv utjecaja loseg uroda. Kada je susa zahvatila srednju i istoc-
nu Afriku, rasprostranila se glad (Sahel, Etiopija, Sudan), koju su pogor-
sali gradanski ratovi i razbojnistvo koje potjece od namjesnickih vojnih
sukoba izmedu velikih sila (Etiopija, Somalija, Angola, Mozambik). Budu-
Ci da su drzavne uprave, kao posrednice izmedu vlastitih zemalja i bijed-
nih resursa prebacenih iz inozemstva, bile glavni izvor prihoda, nadzor
nad drzavnom upravom postao je pitanje opstanka.
162
A kako su plemen-
ske i etnicke mreze bile najsigurniji ulog za pridobivanje podrske naroda,
borba za nadzor nad drzavnom upravom (cesto izjednacena s nadzorom
nad vojskom) bila je organizirana oko etnickih raskola. N a taj se nacin
ozivljavala stoljetna mrznja i predrasude: genocidne teznje i rasprostra-
njeno razbojnistvo u korijenu su politicke ekonomije africke iskljucenosti
iz nove, globalne ekonomije.
Gospodarstva sjeverne Afrike, zbog svoje geografske, demografske i
gospodarske blizine Europi nisu tijekom procesa restrukturiranja toliko
trpjela kao ostatak Afrike. Ona su pronasla nove oblike ukljucenja u eu-
ropsku ekonomiju kroz izvoz radnika (novcane posiljke emigranata u ma-
ticnu zemljujedna su od najvaznijih tocaka u njihovoj bilanci placanja),
163
i pocetak strategije izvoza jeftinih proizvodnih dobara, osobito u slucaju
Maroka (4,2% godisnjeg porasta proizvodnje u 1980-ima). Ipak, proces in-
160 CEPII (1992.)
161 Durufle (1988.); Africka banka za razvoj (1990.)
162 Bayart (1992.); Rothchild i Chazan (ur.) (1988.); Wilson (1991.); Davidson (1992.); Leys
(1994.)
163 Choucri (1986.)
167
USPON UMREmNOG DRtfflTVA
dustrijalizacije Alzira po uzorn na sovjetski propao je zbog ogranicenja do-
maceg trzista. Egipat je pak uocio da se njegov jak porast iz 1970-ih pre-
polovio tijekom 1980-ih, a Tunis (modernizirani primjer regije u oCima
medunarodnih ustanova) porastao je za bijednih 1,1% godisnjega ukup-
nog domaceg proizvoda po glavi stanovnika u razdoblju 1980.-91. U 1990-
ima rasprostranjeno siromastvo i mehanizmi drnstvenog iskljuCivanja
prevladavali su u vecem dijelu zemalja Magreba i Mahreka.
164
Opcenito, sistemska logika nove globalne ekonomije nema bas neku
veliku ulogu za veCi dio africkog stanovnistva u najnovijoj medunarodnoj
podjeli rada. VeCina primarnih proizvoda ili su beskorisni ili jeftini, trzis-
ta su preuska, ulaganja prerizicna, radna snaga nedovoljno strucna, ko-
munikacijska i telekomunikacijska infrastruktura oCigledno neodgovara-
juca, politika suvise nepredvidljiva, a drzavna birokracija neuCinkovito
korumpirana (buduCi da nije bilo nikakvih sluzbenih medunarodnih kri-
tika drugih birokracija koje su bile jednako korumpirane, ali ipak uCin-
kovite, kao na primjer u Juznoj Koreji do predsjednistva Kim Young Sa-
rna). U takvim uvjetima, jedina stvarna briga "Sjevera" (osobito Zapadne
Europe) bio je strah od invazije milijuna seljaka i radnika prisiljenih da
napuste svoje domove zbog nemogucnosti prezivljavanja u vlastitoj do-
movini. Stoga je medunarodna pomoc hila poslana africkim zemljama u
nadi dace jos uvijek moci iskoristiti neki od vrijednih prirodnih resursa
te sa svrhom da se sprijeCi masovna glad koja bi mogla potaknuti migra-
cije velikih razmjera. Medutim, ono sto se moze red o iskustvu prijelaza
Mrike u novu globalnu ekonomiju jest da je strukturalna nevainost (iz
tocke gledista sustava), stanje koje je kudikamo opasnije od ovisnosti.
Takva se strukturalna nevaznost otkrila kada se Africi tijekom 1980-ih
po uzoru na duznicku krizu nametnula politika prilagodbe, primjenom
apstraktnih formula u jedinstvenim povijesnim uvjetima: pod dominaci-
jom uvjeta slobodnog tdista, medunarodnoga i domaceg, veCi dio Mrike
prestao je postojati kao cjelina gospodarski sposobna za zivot u informa-
cijskoj/globalnoj ekonomiji.
Stoga najvjerojatniji izgledi za buduCi razvoj u Mrici proizlaze iz po-
tencijalne uloge koju bi mogla igrati nova, demokratska Juzna Mrika cr-
nacke vecine, s jakim gospodarskim i tehnoloskim vezama s globalnom
ekonomijom. Stabilnost i napredak Juzne Afrike, te njezina volja i spo-
sobnost da vodi svoje susjede kao primus inter pares, nudi najbolju san-
su da se izbjegne ljudski holokaust koji prijeti Mrici, te kroz Mriku, osje-
caju covjecnosti u svima nama.
164 Bedoui (1995.)
168
Posljednja granica globalne ekonomije: segmentirand
ukljucivanje Rusije i bivsih sovjetskih republika
Restrukturiranje medunarodne ekonomije bilo je jos slozenije dezintegra-
cijom sovjetskoga carstva, te konacnim ukljucivanjem slomljenih komadi-
ca bivsih komandnih gospodarstava u globalnu trzisnu ekonomiju. Pro-
past komunizma i Sovjetskog Saveza vazni su povijesni dogadaji za koje
drzim da su izravno povezani sa strukturalnim teskocama drzavnog naci-
na proizvodnje u prelazenju na informacijski naCin napretka (vidi III. sve-
zak). Ali koje god daje podrijetlo toga fenomena, ukljucenje preostalih gos-
podarskih rusevina posljednja je granica za prosirenje kapitalizma. Ta
gospodarstva mogu jedva prezivjeti bez veza sa svjetskim sustavom kru-
zenja kapitala, proizvoda i tehnologije. Doista, njihovim se prijelazom na
trzisnu ekonomiju upravljalo uz podrsku (ali ne preveliku pomoc) razvije-
nih kapitalistickih zemalja i medunarodnih financijskih ustanova, u smis-
lu ugradnje makroekonomske politike, sto je omogucilo stranom kapitalu
i trgovini da djeluju u bivsim komandnim gospodarstvima. Prava veliCina
tih gospodarstava, njihova obrazovano stanovnistvo, njihova jaka znan-
stvena osnova i goleme rezerve energije znacajno ce utjecati na svjetski
gospodarski sustav. Dugorocno gledano, kljucan doprinos tog podrucja glo-
balnoj ekonomiji mogao bi biti u pridodavanju 400 milijuna potrosaca di-
namicnom trzistu, a to otvara triiste za preobilan kapacitet akumuliran
u proizvodnim strukturama visoke tehnologije Zapada, osobito u Zapad-
noj Europi. No, takav dugorocan pogled zahtijevao bi proces gospodarsko-
ga rasta koji bi te potrosace ucinio dovoljno solventnima da plate svoju
potrosnju na razini dovoljno velikoj da njihova triiste uCine znacajnim. Od
kasnih 1980-ih bivsa komandna gospodarstva biljeze negativne stope po-
rasta, a procjena glasi da, u najboljem alii najmanje vjerojatnom slucaju,
ona do 2000. mogu dostiCi tek svoje skromne zivotne standarde iz 1980.
165
Ustvari, izgleda da se za Rusiju i bivse sovjetske republike pogorsanje mo-
ze nastaviti sve do u kasno dvadest prvo stoljece.
166
Stoga je proces uklju-
civanja bivsega sovjetskog carstva u globalnu ekonomiju vrlo slozen te
zahtijeva pazljivo razmatranje. BuduCi da nisam u mogucnosti potpuno se
posvetiti tom pitanju u ovom poglavlja, ukratko cu skicirati ono sto bi tre-
bali biti glavni trendovi koji se razvijaju u 1990-ima.l
67
165 CEPll (1992.)
166 Khanin (1994.)
167 Ovaj dio je uglavnom zasnovan na mojem tadasnjem terenskom istrazivanju o krizi
Sovjetskog Saveza i procesu drustvene pretvorbe u Rusiji, od 1989. do sada. Specific-
no, najnovije informacije dolaze od terenskog rada i intervjua vodenih zajedno s Em-
mom Kiselyovom u lipnju i srpnju 1995. u Habarovsku, Sahalinu, Novosibirsku i Mos-
169
USPON UMREtEN'OG D R U ~ T V
Zemlje istocne Europe pripojene su, komadic po komadic, u podruc-
je utjecaja Europske unije, osohito putem njemackog ulaganja i trgovi-
ne (vidi "Ujedinjenje Europe" u svesku Ill.). Balticke zemlje razvijaju
hlisku vezu sa skandinavskim zemljama, a njihova mala veliCina i viso-
ka razina obrazovanja mogla hi ih uciniti potencijalnim podugovornim
mjestima za zapadnoeuropske industrije visoke tehnologije, uz to sto
trenutno imaju ulogu polazista za uvoz i izvoz ruske trgovine. Sto se ti-
ce drugih sovjetskih repuhlika, a osohito Ukrajine, njihov ohlik ukljuce-
nja u glohalnu ekonomiju uvelike ce slijediti put nove, kapitalisticke
Rusije.
Strahovi i nade Zapada o trenutnom gospodarskom uCinku postsovjet-
ske Rusije nikad se nisu ostvarili. Dvadeset pet milijuna Rusa koji su,
prema izvestaju za Komisiju Europske unije, trehali preplaviti Europu
nakon propasti njihova gospodarstva te dohivanja slohode putovanja u
inozemstvo, ostali su u domovini. Emigracija je u cijelosti hila ogranice-
na na Zidove (ali znatno manje od ocekivanog), te na stotine i tisuce, ne
milijune (tijekom 1995.), uglavnom znanstvenika i strucnih profesionala-
ca. Ukupno izravno strano ulaganje u razdohlju 1990.-94. zahiljezilo je
skroman iznos od 3 ili 5 milijardi dolara, ovisno o procjenama. Ta se hroj-
ka moze usporediti s 26 milijardi dolara stranog ulaganja u Kinu samo u
1993., ili sa 63 milijarde dolara stranog ulaganja u Meksiko u razdohlju
1990.-92. Strana trgovina smanjila se u razdohlju 1991.-93. (izvoz je
1993. iznosio 86% njezine razine iz 1991., a uvoz je pao na 61% razine iz
1991.), iako su i izvoz i uvoz porasli 1994. (porast od 9,4% u izvozu te
5,1% u uvozu tijekom 1993. do studenog 1994.) te su hili na putu slicnog
porasta 1995. u doba pisanja ove knjige. Medutim, ispunilo se predvida-
nje o brzoj internacionalizaciji ruskoga gospodarstva: u studenom 1994.
izvoz je iznosio 25% ruskoga ukupnog domaceg proizvoda, a uvoz oko
17%, a to je oko dvostruko veCi omjer vanjskog sektora u odnosu prema
ukupnom domacem proizvodu nego u SAD-u.
168
Razlog je toga ocitog paradoksa (hrza internacionalizacija gospodar-
stva usprkos opadajucem izvozu i uvozu te oskudnom stranom ulaga-
kvi. Kljufue ideje i informacije dobivene su iz intervjua i razgovora s nekoliko vode-
cih ekonomista Ruske akademije znanosti, ukljucujuCi Valerija Kuleshova, Gregorija
Khanina, Galinu Kovalyovu i Valerija Kryukova s Instituta ekonomike i industrijskog
inzenjerstva u Novosibirsku, te Aleksandera Granberga, direktora SOPS instituta u
Moskvi. N aravno, odgovornost za ovdje predstavljenu analizu iskljuCivo je moja, bu-
duCi da sam interpretirao vlastitim rijeCima bit nasih razgovora. Za drukCiji pogled
ruskoga gospoaarskog prijelaza, viden iz obavijestene, ortodoksne ekonomske per-
spektive, vidi Aslund (1995.).
168 Izvor: podaci iz razliCitih ruskih izvora, sakupio i naveo Kur'yerov (1994., 1995.a,
1995.b). Vidi takoder: Economist Intelligence Unit.
170
INFORMACIJSKA EKONOMIJA 1 PROCES GLOBALIZACIJE
1994
Stika 2.8. Promjene u industrijskoj proizvodnji u Rusiji od 1986. do druge polovine
1994. (aproksimativna liestvica)
Osnovna razina za usporedbu: rane sedamdesete.
lzvor: Kuleshov (1994.)
nju) zalosno jednostavan: kolaps ruskoga gospodarstva, sa zapanjuju-
Cim negativnim stopama u porastu ukupnoga domaceg proizvoda (vidi
sliku 2.8.).
169
Takoje ukupan domaCi proizvod opao za 29% u 1992./1991.,
te za 12% u 1993./92. Materijalna proizvodnja pala je za 63% izmedu
1989. i 1993. Ukupno ulaganje u gospodarstvo palo je za 15 posto 1991.,
za 49 posto 1992., te za 16 posto 1993. Pad u ulaganju bio je mnogo ve-
Ci u proizvodnji. Do 1994. bilo je procijenjeno da je 60% industrijskih
strojeva istroseno, buduCi daje, prema istrazivanju, 1993. samo cetvrti-
na menedzera poduzeca bila spremna ulagati u novu opremu. U poljo-
169 Kuleshov (1994.). Prikaz 2.8. razradio je Kuleshov na razliCi.toj statistickoj osnovi
Kur'yerovih podataka navedenih u tekstu. Medutim, oba izvora i oba autora poklapaju
se u odredivanju pretjerano velikog pada ruske proizvodnje od prve polovine 1990-ih.
171
USPON UMREmNOG DRUS'I'VA
privredi ulaganje je opalo za faktor 7 izmedu 1991. i 1993. Ukupna sto-
pa akumuliranja u gospodarstvu (dolya nakoplenya osnovnykh fondov)
palaje za 33,8% 1989., za 32% 1992. te za 25,8% 1993.17 Usprkos sluz-
benom optimizmu 1995., neovisni akademski ekonomisti zabiljezili su
nastavak opadanja u proizvodnji, poljoprivredi i gradevinskoj industri-
ji.171 Dodatan pad u proizvodnji vjerojatno je uslijedio zbog nedostatka
trzista, zastarjelosti opnime te visoke razine dugovanja vecine poduze-
ca.172 Do sredine 1990-ih srce sovjetske industrije, vojno-industrijski
sektor, bio je znatno unisten; ustanove za znanost i tehnologiju bile su
u neredu; proizvodnja nafte i plina u nekim vaznim podrucjima, osobi-
to u Tyumenu, hila je neorganizirana i jos uvijek u opadanju; a infra-
strukture transporta i telekomunikacija ocajnicki su trebale opremu i
popravke.
173
Sto se tice ruske financijske situacije, strani dug Rusije
1993. cinio je 64% ruskoga ukupnog domaceg proizvoda te 262% godis-
njeg izvoza. Predvideno je dace do kraja 1995. dostiCi 130 milijardi do-
lara.l74
Dakle, buduCi da je rusko gospodarstvo kao cjelina u procesu dezin-
tegracije i opadanja, njegov vanjski sektor postaje razmjerno svijetla
tocka. N ajdinamicniji su mali dijelovi gospodarstva. Oni se povezuju s
globalnim procesima i trzistima te hrane bogatstvo koje se akumulira
u jednako malom dijelu stanovnistva, a cine ga vode nomenklature ko-
ji su postali kapitalisti, poslovi povezani s mafijom te rastuca skupina
profesionalaca s vjestinama za odrzavanje veze izmedu Rusije i global-
ne ekonomije.
Dakle, nakon godina pada, izvoz je u usponu, ali je sve vise koncentri-
ran u sektoru goriva i energije (oko 50% ukupnog izvoza), prirodnih re-
sursa te sirovina
175
(vidi tablicu 2.11.). Udio strojeva i opreme u izvozu vee
na niskih 6, 7% od ukupnog izvoza 1993., pao je u 1994. na 5,2%. Kao re-
zultat, Rusija je postala sve ovisnija o Sibiru i Dalekom istoku: gotovo
dvije treCine njezina izvoza dolaze iz tog podrucja. Sto se tice strukture
uvoza, ona takoder pokazuje trendove pogorsanja u gospodarstvu koje je
sve usmjerenije na vlastiti opstanak: 1994. udio strojeva u uvozu pao je s
33% na 30%, dok je udio hrane (usprkos dobrom urodu) porastao s 23%
170 Kur'yerov (1994.)
171 Profesor Valerij Kuleshov, intervju, Novosibirsk, srpanj 1995.
172 Profesor Gregorij Khanin, intervju, Novosibirsk, srpanj 1995.
173 Cas tells i N atalushko (1993.); N atalushko, osobni razgovori, Moskva, srpanj 1995.;
Schwitzer (1995.); Kryukov (1994.)
174 Kur'yerov (1994.)
175 Kovalyova (1995.); Kur'yerov (1995a i b); Castells, Granberg i Kiselyova (1996a, u pri-
premi).
172
Tablica 2.11. Strana trgovina Rusije (ukljucujuci trgovinu sa zemljama CIS-a), 1995.
KoliCinab
lzvoz glavnih dobara, sijecanj-lipanj 1995.
Kruta naha (milijuni tona) 58,9
Nahni proizvodi (milijuni tona) 19,4
Prirodni plin (milijarde m
3
) 98,4
Ugljen 12,4
Koks 527
Zeljezne rude i koncentrati 6.965
Lijevano zeljezo 1.307
Zeljezne legure 197
Bakar 187
Neobradeni aluminij 986
Nikal 60,7
Drveni trupci (tisuca m
3
) 6.841
Drvena grada (tisuca m
3
) 1.839
Sperploca (tisuca m
3
) 287
Celuloza 631
Rotopapir 488
Amonijak 1.880
Metanol 491
Dusicna gnojiva 3.714
Kalijeva gnojiva 2.379
Gumena sintetika 191
Smrznuta riba 588
Strojevi, oprema
Uvoz glavnih dobara, sijecanj-svibanj 1995.
Zito -
Secer, ukljucujuci sirovi 1.027
Smrznuto meso 321
Smrznuta piletina 262
Maslac 126
Suncokretovo ulje 111
Agrumi 281
Kava 10,8
Caj
Lijekovi
Odjeca, pletena i teksti Ina
Kozne cipele (milijuni pari) 12,1
Nezeljezni metali
Cijevi 455
Strojevi i oprema
Vrijednost
(US$ m)
6.259
1.939
6.625
404
27,6
129
162
191
457
1.430
515
457
284
82,5
439
242
230
160
420
165
219
486
1.756
151
422
455
224
223
107
155
53,4
133
386
269
88,1
234
243
6.111
% razine u istom
razd. 1994!
99
92
1 OS
121
73
118
73
76
147
88
137
101
73
88
154
161
97
86
111
149
122
88
82
55
109
127
147
135
336
84
92
123
86
62
64
85
85
137
Usporedba se odnosi na kolicinu osim kada nema dostupnih podataka;
u suprotnom, na vrijednost
b Kolicina je u tisucama tona, osim ako nije navedeno suprotno
Jzvor: Kur'yerov (1995.b)
173
USPON
na 33%. Uvoz peradi iz Amerike, ukljucujuci slavne "Bushove noge",
176
Cinio je znacajan udio u uvozu hrane.
Druga velika veza koja se razvija izmedu Rusije i globalne ekonomije
jest portfolio ulaganje stranog kapitala. Smatra se da na strano ulaganje
otpada oko 80% transakcija na ruskoj burzi. Glavni razlog za takvo zani-
manje jest taj da su dionice ruskih poduzeca bile uvelike podcijenjene ti-
jekom faze ubrzane privatizacije koju je provela Vlada Rusije u razdoblju
1992.-95.
177
Prema nekim izvorima, tijekom 1994. oko 11 milijardi dola-
ra bilo je vezano (iako dosad jos ne i investirano) u dionicama poduzeca
u sektorima kao sto su nafta i plin, elektronika i telekomunikacije, odmor
i hoteli, oprema za transport i spediciju, te nekretnine. Ta ulaganja ne sa-
mo da se u buducnosti mogu isplatiti, kada i ako divovsko rusko trziste
pocne raditi, nego su vee povratila vrijednost odredenim efektivama za
tri do deset puta.
178
Tipican slucaj je Gazprom, gigantski plinski konzor-
cij, koji upravlja s 40% svjetskih rezervi prirodnog plina, te koji je priva-
tiziran, ali jos uvijek pod nadzorom ruskih drzavnih holding poduzeca.
Godine 1994. burza je procijenila svoje rezerve na tri desetine jednog do-
lara po barelu naftnog ekvivalenta, sto se maze usporediti s 10,30$ za
British Gas:
179
tko god da je kupio dionice Gazproma, moze biti siguran
da ce ostvariti velik profit u ne tako dugom vremenskom razdoblju. Dak-
le, veCi dio portfolio ulaganja usmjeren je vise na financijske spekulacije
nego na restrukturiranje ruskoga gospodarstva. Ruski poslovni krugovi,
a osobito menedzeri poduzeca i vladini aparatciki koji su nadgledali pro-
ces provatizacije, zaddali su najvrednije vlasnistvo pod svojim nadzo-
rom. No devalorizirali su dionice privatiziranih poduzeca kako bi ponudi-
li znacajan profit stranim partnerima u zamjenu za trenutnu gotovinu,
koja se najcesce drzala na bankovnim racunima u inozemstvu.
Izravno strano ulaganje u proizvodnju nastavlja se s izvanrednim mjera-
ma opreznosti u situaciji zakonske nepouzdanosti, birokratske arbitramosti
i briga za sigumost, glavnih obiljezja divljega ruskog kapitalizma. Cak i u
potencijalno profitabilnom sektoru nafte i plina, opreznost je osnovno pravi-
lo. Nase vlastito istrazivanje ulaganja americkih ijapanskih poduzeca u pre-
komorsku busotinu nafte i plina na Sahalinu,
180
koja je najvise obecavala,
176 U ranim 1990-ima, kao izraz americke podrske, predsjednik Bush pojacao je subven-
cioniran izvoz smrznute hrane i piletine u Rusiju. Stoga su pileci bataci u puno rus-
kih domova hili jedino meso koje se mjesecima vidjelo, a ljudi su ga ubrzo nazvali
"Bushove noge", sto je u biti bio znak zahvalnosti, s malom ironijom. 1995. ruska je
vlada tvrdila da je dio uvozne peradi opasan za zdravlje.
177 Denisova (1995.); Stevenson (1994.)
178 Economist (1994.b); Denisova (1995.)
179 Stevenson (1994.)
180 Castells, Granberg i Kiselyova (1996a, u pripremi)
174
pokazuje da, iako bi znacajno ulaganje moglo doci iz tih poduzeca (oko 25 mi-
lijardi dolara u 25 godina), cvrsto vezivanje ceka da se prihvate posebni za-
koni koji bi trebali stranim poduzeCima jamCiti potpunu slobodu kretanja
kapitala i upravljanja proizvodnjom. Medutim, za razliku od Sahalina, veli-
ke rezerve plina u zapadnom Sibiru cine se manje privlacnima izravnom
stranom ulaganju zbog nuzde oslanjanja na ruski nadzor proizvodnje i pri-
jevoza plina. Drugim rijecima: dolazak stranog kapitala Rusiji usmjeren je
na iskoristavanje energije i prirodnih resursa, kao i dobrih financijskih spo-
razuma, pri cemu se tezi sto manjoj umijesanosti u rusko gospodarstvo i pos-
tavljanju vlastite infrastrukture. S druge strane, izgleda da ruska vlada i
ruska poslovna strategija privlace strani kapital sporazumima u paketu, a
da se pri tome ne odricu nadzora osim kada nema drugog Ijesenja (na prim-
jer, nedostatak tehnologije i opreme za prekomorske busotine).
Medutim, razumijevanje dinamike ruskog prijelaza na trzisnu ekono-
miju, ukljucujuCi njezino povezivanje s globalnom ekonomijom, lezi u ono-
me sto je u osnovi na kocki u tom prijelazu: primitivno akumuliranje ka-
pitala u gigantskim razmjerima. Ili, manje analiticki receno, nagomilava-
nje ruskog bogatstva, buduCi da stara klasa aparatcika nastoji postati pu-
nopravni partner u globalnom kapitalizmu, koristeCi se ponekad nepropis-
nim metodama. Doista, dijelovi nove poslovne elite koji nisu zanemarivi,
ponekad su povezani s razliCitim mrezama kriminalnoga gospodarstva,
najvjerojatnije najvise internacionaliziranim sektorom ruskoga gospodar-
stva. Jurij Sukhotin je, na osnovi razliCitih izvora, procijenio da je 1992.
prihod od kriminalnih poslova u Rusiji odgovarao otprilike 14,5% ruskoga
ukupnog domaceg proizvoda. Od tada se udio vjerojatno povecao.
181
I dok
se proces primitivnog akumuliranja nastavlja, te dok god se nastavlja bor-
ba izmedu razlicitih grupa i osoba za individualno vlasnistvo steceno kroz
proces vrlo pristrane privatizacije onoga sto je bilo drzavno, sto su odobri-
le svjetske financijske ustanove, nista se nece moCi urediti, ulaganjajedva
da se mogu nastaviti, a stvarna ekonomija i dalje propada. Kvazineformal-
na "kiosk ekonomija" kao osnova trgovine te uzgoj pri dacama za vlastite
potrebe, stvarni su potpornji ruskog prijelaza na trzisnu ekonomiju.
182
Ogranicene veze s medunarodnom ekonomijom, pretezno koncentrirane u
Moskvi i Sankt Peterburgu te povezane s nekoliko cvorova od Nizneg Nov-
goroda do Habarovska, preko Ekaterinburga, Omska i Novosibirska, saCi-
njavaju dinamican pol nove ekonomije, stvarajuCi nekoliko stotina miliju-
nasa (u dolarima) i nekoliko tisuca milijardera (u rubljama) kao zivi do-
kaz uspjeha na najdivljijoj granici kapitalizma.
181 Handelman (1995.); Voshchanov (1995.); Commersant Weekly (1995.); Sukhotin (1994.)
182 Kuleshov (1994.)
175
U meduvremenu, zivotni standard za veliku veCinu stanovnistva i da-
lje pada. To je, zajedno s katastrofalnim nasljedstvom okolisa, potaknulo
spektakularan uspon stope mortaliteta u Rusiji, sto je prvi put preokrenu-
lo smjer povijesnog trenda produzenja zivotne dobi.
183
Postoji rastuca po-
larizacija izmedu malih segmenata Rusije koji se potpuno globaliziraju te
vecine stanovnistva koje je uvuceno u sve primitivniju domacu ekonomi-
ju, cesto podvrgnuto organiziranom teroru i nasilju. Takvo stanje moglo bi
potaknuti nepredvidljive odgovore drustva te poduprijeti politicke sanse
populistickoga, ultranacionalistickog pokreta. Godine 1995. slavna sala u
ruskim intelektualnim krugovima pripisala je perestrojku genijalnom
nacrtu Andropova da uCini komunizam ponovno privlacnim u ruskom na-
rodu nakon nekoliko godina zivota u kapitalizmu. Sumnjam da je pamce-
nje u Rusiji tako kratkorocno. Medutim, takoder ne mislim da se drustve-
no raslojavanje i drustveno iskljucenje svojstveno logici nove globalne eko-
nomije mogu dalje nastaviti u Rusiji, ada ne budu dovedeni u pitanje.
U travnju 1992. Savjetodavni odbor za drustvene probleme prijelaza
pri Vladi Rusije, kojemu sam predsjedao, izruCio je povjerljivo izvjesce v.
d. premijeru te zamjenicima premijera,
184
u kojemu smo napisali:
Trzisno gospodarstvo ne djeluje izvan institucionalnoga konteksta.
Kljucni zadatak za pokret reforme u Rusiji danas je izgraditi insti-
tucionalni kontekst kako bi se stvorili uvjeti potrebni za trzisnu
ekonomiju. Bez takvih struktura trzisno se gospodarstvo ne moze
razviti vise od sitne spekulacije i jednokratne pljacke. To znaCi da
se djelotvorno, proizvodno trzisno gospodarstvo u osnovi razlikuje
od jednostavnog prijenosa efektive od drzave i stare nomenklature
k njihovim nasljednicima ... Ta drustvena, politicka i institucional-
183 Muska zivotna doh u Rusiji hila je 64 godine, usporedena sa 72 godine za ameriCke
muskarce. Ali opala je na 57 godina 1994., smjestajuCi Rusiju na nizu razinu od Egip-
ta i Bolivije. Djecja stopa mortaliteta poraslaje za 15% na godinu 1992.-1994. U 1994.
stopa smrtnosti u Rusiji dosegla je 15,6%o, sto je porast za oko 30% od 1992. (stopa
smrtnosti u SAD-u hila je 9o/oo). Vidi: Specter (1995.).
184 U sijeenju 1992., ured premijera prve demokratske vlade postsovjetske Rusije zamolio
me da organiziram medunarodni savjetodavni odhor vodeCih znanstvenika drustvenih
znanosti kako hi pomogli Vladi Rusije da ovlada drustvenim prohlemima u prijelaznom
razdohlju. Prihvatio sam zadatak, a Odhor koji su sacinjavali Fernando Henrique Car-
doso, Martin Carnoy, Stephen S. Cohen, Alain Touraine i ja poceo je raditi na prohlemu.
Tijekom 1992. mil ja smo imali nekoliko sastanaka s ruskim vodama u Moskvi (uklju-
eujuCi sastanak iza zatvorenih vrata, kojije trajao dva puna dana, a vodio se u sastavu
cijelog Odbora s Gaidarom, Burhulisom, Shokhinom i njihovim osobljem u ozujku
1992.). Napisali smo izvjestaj, te nekoliko radnih napomena, sve vrlo povjerljivo, iako
sam ja odlucio da kratak odlomak navedem u ovoj knjizi jer ne ugrozava nacionalnu si-
gurnost. Za novinske izvjestaje o djelatnostima tog odhora, koji je raspusten pri kraju
1992. nakon Gaidarove ostavke, vidi Izvestia, 1. travnja 1992.: 2. i 9. srpnja 1992.: 1.
176
INFORMACIJSKA EKONOMIJA I PROCES GLOBALIZA JIJE
na infrastruktura ukljucuje mnogo elemenata, kao: zakone, pravi-
la, kodekse i postupke za ljesavanje sukoha, odredivanje odgovor-
nosti, za definiranje vlasnistva, za definiranje i ogranicavanje vlas-
nickih prava. Takoder je potrehno hrzo rasprostraniti uvjerenje da
su ta pravila doista pravila za upravljanje gospodarskim zivotom, a
ne samo mrtva slova na papiru. Da hi se to dogodilo, potrehna je
djelotvorna javna administracija. Trziste nije zamjena za ddavu:
ono je dopuna. Bez trzista drzava ne moze funkcionirati.
Izvjesce su pohvalili ondasnji ruski vode, ali ono ipak nije imalo utje-
caja u stvaranju politike. Nekoliko mjeseci poslije, nasi na vrijeme upozo-
reni sugovornici, Gaidar i Burhulis, sluzheno su otpusteni iz vlade. Godi-
nu poslije, hili su potrehni tenkovi da hi se proglasio novi ustav. Dvije go-
dine poslije, Zirinovski i komunisti osvojili su velik dio glasova na parla-
mentarnim izhorima. Tri godine poslije, 1995., komunisti su pohijedili na
parlamentarnim izhorima. Godine 1994. produbljena ocjena ruskoga gos-
podarstva objavljena u listuEKO, prestiznom gospodarskom casopisu Si-
hirske akademije znanosti, zavrsava zakljuckom da
postoji ocit i oCigledno konacan neuspjeh vladine gospodarske poli-
tike, s jednostranim naglaskom na financijsku stabilizaciju, hez ob-
zira na interese materijalne proizvodnje, s pretjerano pojednostav-
njenim i politiziranim pristupom problemima razvoja trzista, te s
primitivnim razumijevanjem uloge i funkcija ddave u trzisnoj eko-
nomiji.185
Medutim, ociti nemar prema jasnim upozorenjima moze se lako ohjas-
niti drustvenim interesima kojima se sluzila ta gospodarska politika.
Segmentirano ukljucenje Rusije u globalnu ekonomiju, temeljno pitanje
za buducu strukturu i dinamiku toga gospodarstva, dogada se ali ne pre-
rna nepovijesnoj logici trzista, nego prema povijesno odredenim procesi-
ma koji su, kao i u korijenima kapitalizma u drugim podrucjima, hili mo-
tivirani pohlepom i nametnuti silom.
185 Kur'yerov (1994.: 7, prevela E. Kiselyova). Za drukciji pogled na taj ruski gospodarski
zapis, s kojim sene slazem, vidi Aslundovu knjigu (1995.).
177
USPON DRUSTVA
Arhitektura i geometrija
informacijske/globalne ekonomije
Sada mogu sazeti strukturu i dinamiku nove globalne ekonomije koja
nastaje iz povijesne interakcije izmedu uspona informacionalizma ires-
trukturiranj a ka pi talizma.
Strukturu te ekonomije obiljezava kombinacija cvrste arhi-
tekture i promjenljive geometrije. Arhitektura globalne ekonomi-
je pokazuje asimetricno meduovisan svijet, organiziran oko tri velike
gospodarske regije te sve vise polariziran duz osovine opreke izmedu
produktivnih, bogatih podrucja koja obiluju informacijama i osiroma-
senih podrucja koja su gospodarski obezvrijedena i drustveno isklju-
cena. Izmedu tri dominantne regije, Europe, Sjeverne Amerike i azij-
skog Pacifika, ova potonja izgleda najdinamicnija, a ipak najranjivija
zbog ovisnosti o otvorenosti trzista drugih regija. Medutim, ispreple-
tanje gospodarskih procesa izmedu tri regije Cini gotovo nerazdvojnom
njihovu sudbinu. Oko svake regije stvoreno je gospodarsko zalede, u
kojemu se neke zemlje postupno ukljucuju u globalnu ekonomiju, obic-
no kroz dominantne regije koje su njihovi geografski susjedi: Sjeverna
Amerika za Latinsku Ameriku; Europska zajednica za istocnu Euro-
pu, Rusiju i juzni Mediteran; Japan i azijski Pacifik za ostatak Azije,
kao i za Australiju i Novi Zeland, te mozda za ruski Pacifik, istocni Si-
biri Kazahstan; Afrika, iako je jos uvijek ovisna o bivsim kolonijalnim
gospodarskim mrezama, izgleda da je sve vise marginalizirana u glo-
balnoj ekonomiji; Srednji istok je u cijelosti ukljucen u globalne mre-
ze financija i opskrbe energijom, iako vrlo ovisan o avatarima svjetske
geopolitike.
Naravno, ne postoji nista automatsko u nastanku takva gospodar-
skog poretka: Rusija ce vjerojatno narasti kao samostalna sila i mogla
bi se povezati s Japanom, sto bi mu dalo vrlo potrebnu energiju i pri-
rodne resurse, cimjapanski nacionalizam bude spreman rijesiti raspra-
vu o Kurilima; Kazahstan ima jake veze s americkim naftnim kompa-
nijama te s juznokorejskim chaebolom; MERCOSUR
186
izvozi vise u Eu-
ropu nego u Sjevernu Ameriku, a cileanska je trgovina sve vise na azij-
skom Pacifiku. Kinase povezuje s etnickim kineskim mrezama naPa-
cifiku radije nego s Japanom, sto ce u buducnosti najvjerojatnije saci-
186 MERCOSUR je trgovinsko udruzenje izmedu Argentine, Brazila, Urugvaja i Paragva-
ja, koje je zametak buducega zajednickog tdista Juzne Amerike. Godine 1995. najve-
Ci udio izvoza MERCOSUR-a odlazio je u Europsku uniju.
178
njavati golemu gospodarsku podregiju s vise kapitala i radne snage ne-
go podrucje s Japanom kao sredistem. Juzna Koreja nije ni u kom slu-
caju privjesak Japanu nego postaje veliki svjetski igrac u industriji vi-
sake tehnologije. "Jug'' je sve vise iznutra diferenciran, a neki od njego-
vih dijelova s vremenom se ukljucuju u "Sjever"; na primjer, Indonezija
je uvucena u dinamicne vode gospodarstva azijskog Pacifika i kroz ja-
panska i kroz etnicka kineska ulaganja. Cak ni Afrika nije obvezatno
osudena na siromastvo: kao sto je vee prije spomenuto, Juzna Afrika ko-
jom upravlja crnacka vecina mogla bi biti industrijski, financijski i teh-
noloski magnet juznoafrickog potkontinenta, mozda se povezujuCi sAn-
golom, Namibijom, Bocvanom i Zimbabveom, kako bi tvorili podregio-
nalnu cjelinu sposobnu za zivot. Ipak, usprkos slozenosti tog modela,
postoji osnovna, povijesno naslijedena arhitektura koja Cini okvir raz-
voja globalne ekonomije.
No, to nije cijela prica. Unutar vidljive arhitekture postoje dinamic-
ni procesi konkurencije i promjena koji uvode promjenljivu geometri-
ju u globalni sustav gospodarskih procesa. Doista, razvojni put koji
sam donekle shematicno opisao na prethodnim stranicama pokazuje
nastanak novog modela medunarodne podjele rada, osobitog za global-
nu ekonomiju. Ono sto nazivam najnovijom medunarodnom podjelom
rada, sagradeno je oko cetiri razlicita polozaja u informacijskoj/glo-
balnoj ekonomiji: proizvodaei visoke vrijednosti, zasnovani na infor-
macijskom radu; proizvodaCi velikih razmjera, zasnovani na jeftinijoj
radnoj snazi; proizvodaci sirovina, zasnovani na darovima prirode; te
suvisni proizvodaCi, svedeni na devaloriziranu radnu snagu. Razlicit
polozaj tih razlicitih tipova rada takoder odreduje bogatstvo trzista,
buduci dace ostvarenje prihoda ovisiti o sposobnosti stvaranja vrijed-
nosti ukljucene u svaki segment globalne ekonomije. Kriticna tocka je
ta da se ti razliciti polozaji ne poklapaju s drzavama. Organizirani su
u mreie i tokove, jer se koriste tehnoloskom infrastrukturom informa-
cijske ekonomije. Geografski se koncentriraju u nekim podrucjima pla-
neta, pa stoga globalna ekonomija nije geografski homogena. Medu-
tim, najnovija medunarodna podjela rada ne zbiva se izmedu drzava
nego izmedu gospodarskih faktora smjestenih na spomenuta cetiri po-
lozaja duz globalne strukture mreza i tokova. U tom smislu sve su
zemlje prozete s ta cetiri polozaja buduci da su sve mreze globalne po
karakteru i cilju. Cak sui upravljacke funkcije marginaliziranih gos-
podarstava malim dijelom povezane s mrezom proizvodaca visoke vri-
jednosti, kako bi se harem osigurao prijenos bilo kakva kapitala ili in-
formacije koja se jos uvijek nalazi u toj zemlji. A naravno, najmocnija
gospodarstva imaju marginalne dijelove stanovnistva smjestene na
179
polozajima devalorizirane radne snage, bilo u New Yorku,
187
Osaki,
18
8
Londonu
189
ili Madridu.
190
BuduCi da polozaj u medunarodnoj podjeli rada u osnovi ne ovisi o obi-
ljezjima zemlje nego o obiljezjima njezine radne snage (ukljucujuCi zna-
nje) te o njezinu ukljucivanju u globalnu ekonomiju, moguce su promje-
ne, a one se uistinu i dogadaju u kratkom vremenu. U tom pogledu kljuc-
ne su akcije drzava i poduzetnickih sektora drustava. Najnovija meduna-
rodna podjela rada organizirana je na osnovi radne snage i tehnologije,
ali ju ozakonjuju i oblikuju vlade i poduzetnici. Nemilosrdno promjenlji-
va geometrija koja proizlazi iz takvih procesa inovacije i konkurencije bo-
ri se s povijesno proizvedenom arhitekturom svjetskoga gospodarskog po-
retka, sto uvodi stvaralacki kaos koji odlikuje novu ekonomiju.
187 Mollenkopf i Gas tells (ur.) (1991.)
188 Sugihara i dr. (1988.)
189 Lee i Townsend (1993.)
190 Leal (1993.)
180
DODATAK:
N eke metodoloske napomene o politikama
prilagodbe u Africi i njihova evaluacija
Godine 1993. potpredsjednistvo Svjetske banke zaduzeno za razvoj naci-
nilo je studiju koja je namjeravala odgovoriti na kritike njihove politike
prilagodavanja u Africi. Doista, zapis je, rijeCima potpredsjednika i glav-
nog ekonomista Svjetske banke za razvoj, "pokrenuo uznemirujuca pita-
nja o opsegu i uCinkovitosti politike reformskih pokusaja" (Svjetska ban-
ka 1994a xi). Studija, objavljena 1994. g., namjeravala je pribaviti doka-
ze o gospodarskoj koristi politika prilagodbe koje je preporucila Banka.
Dobilaje velik publicitet u medijima i forumima za razvoj, kao dokaz pra-
vilnog stava medunarodnih ustanova u zastupanju makroekonomskih
politika prilagodbe usprkos drustvenim i politickim troskovima tih poli-
tika. Zbog vaznosti toga pitanja i tog izvjesca, vjerujem da bi do rasprave
o razvoju i nerazvijenosti u novoj globalnoj ekonomiji, moglo biti od po-
moCi preispitivanje empirijskih dokaza prikazanih u tom izvjestaju, po ci-
jenu ulaska u neke sitne pojedinosti glede uporabe statistike u ispravlja-
nju neuspjesnih politika. U ovoj cu biljesci jednostavno upozoriti na po-
gresne postupke, pozivajuCi citatelja da sudi provjerom izvjesca. Kako bih
pojednostavnio stvar, necu prikazati razliCite izvore podataka, nego cu
podatke uzeti doslovno kako su izneseni (neoCigledan pristup).
Ukratko, postupak koji su slijedili autori izvjesca trebao je 26 supsa-
harskih zemalja, prema njihovu dobrom ili losem ponasanju u makroeko-
nomskoj politici, klasificirati u tri skupine: velik napredak u makroeko-
nomskoj politici, mali napredak te pogorsanje. Terminologija, naravno,
zeli reCi da bi se gospodarski napredak, mjeren stopama varijacije u
ukupnomu domacem proizvodu po glavi stanovnika, opcenito trebao dr-
zati unutar istih skupina. Tada se za svaku zemlju i skupinu zemalja nji-
hov postotak godisnjeg porasta ukupnoga domaceg proizvoda usporedu-
je za dva razdoblja: 1981.-86. (prije politike prilagodavanja) te 1987.-91.
(nakon politike prilagodavanja). Iako zemlje uzete pojedinacno nisu pos-
tigle neki velik napredak (0,5 postotnih bodova razlike izmedu razdob-
lja), razlika u bodovima po skupinama pokazuje da su "zemlje s dobrom
politikom" stajale donekle bolje nego "zemlje s malim napretkom u poli-
181
tici" (srednja vrijednost od 1,8 bodova razlike nasuprot 1,5), te mnogo bo-
lje od "zemalja s pogorsanom politikom (srednja vrijednost od -2,6) (vidi,
Svjetska banka 1994a: 138, tablica 5.1.).
Tvrdim da je zakljucak kako "postoje nagrade za prilagodbu, buduCi
da su zemlje koje su napredovale u primjenjivanju dobrih politika, osobi-
to dobrih makroekonomskih politika, uzivale procvat rasta" (potpredsjed-
nikov uvodni govor, str. xi) netocan i da navodi na krivo misljenje, te je
opcenito zasnovan na statistickim izmisljotinama. Netocan je zato sto su
dvije od sest "zemalja s dobrom politikom" prema kriterijima Svjetske
banke zabiljezile pad u stopama porasta izmedu dva razdoblja: Burkina
Faso za 1,7 bodova te Gambija za 0,8 bodova. Navodi na krive zakljucke
zato sto je zemlja s najboljom provedbom od svih 26, Mozambik, koji je
poboljsao svoju stopu porasta za 7,6 bodova, u izvjescu rangiran duboko
u skupini "zemalja s losom politikom". Takoder navodi na krivo misljenje
buduci da su tri zemlje s najboljom izvedbom, Nigerija, Gana i Tanzani-
ja, poboljsale svoje stope u velikoj mjeri zato sto su u prethodnom razdob-
lju imale vrlo negativne stope porasta (-4,6%, -2,4%, -1,7%), a to je bio slu-
caj i s Mozambikom. Radi se o statistickoj izmisljotini zato sto su izracu-
nate vrijednosti po skupini (medijan i aritmeticka sredina) pogresno da-
ne za skupine s uvelike razliCitim pojedinacnim veliCinama (sest zemalja
s dobrom politikom, devet zemalja sa srednjom politikom tejedanaest ze-
malja s losom politikom).
Stvari stoje ovako: ako imate 26 zemalja u opcenito losoj situaciji, te
svrstate jedanaest pod "losu" a sest pod "dobru politku", bit ce teze jeda-
naesteroclanoj nego sesteroclanoj skupini pokazati dobru prosjecnu vri-
jednost, jednostavno zato sto ce jednostavnom statistickom vjerojatnoscu
vise "niskih vrijednosti" otiCi u jedanaesteroclanu skupinu.
Promijenimo postupak i svrstajmo zemlje po njihovoj stvarnoj izvedbi
u poboljsavanju stope porasta. Sada uzmimo prvu treCinu iz te podjele, to
jest osam zemalja (presjekom, po prirodnoj prijelomnoj tocki krivulje, iz-
medu 2,2 i 1,6). Kakve zemlje nalazimo u toj skupini "gospodarske izved-
be"? Sluzeci se kategorijama Svjetske banke: tri "zemlje s dobrom politi-
kom" (Nigerija, Gana i Tanzanija), tri "zemlje s malim napretkom" i dvi-
je zemlje s "pogorsanjem" (Mozambik i Siera Leone, obje medu prvih sest).
To basi nije osnova za znacajnu korelaciju, a kamoli za izvlacenje zaklju-
caka o razvojnim politikama. Doista, ako rangiramo 26 zemalja u dvije
ljestvice, gdje je jedna za napredak u ukupnomu domacem proizvodu po
stanovniku, a druga za pokornost politici prilagodbe, te se dvije ljestvice
znacajno razlikuju.
Izvjesce izracunava linearnu regresiju izmedu politike i porasta ukup-
noga domaceg proizvoda. To se pokazalo vrlo znacajnim, ali tek nakon
182
provjere jednadzhe kako hi se uklonio uCinak stope porasta prije prila-
godhe, buduCi da autori priznaju da zemlje koje su imale osobito losu iz-
vedbu imaju vecu vjerojatnost za napredak (str. 140), sto ponistava bit
ovog racuna. Uklonimo li zemlje koje su u prvom razdoblju imale losu
provedbu (Nigerija, Gana i Tanzanija) iz skupine "dobrih sest", cijela sku-
pina nestaje, buduCi da je, kako je vee navedeno, stopa porasta drugih
dviju ustvari pala, pa bi jedina zvijezda na kraju hila Zimbabve, koji po-
kazuje iznenadujuce postignuce s 0,3% na 1,0% porasta.
U konacnoj analizi, tesko je razumjeti zasto autori izvjesca prolaze
kroz tolike muke kako bi dokazali svoju tvrdnju, brzajuCi do konacnog ci-
lja politike poboljsanja rezultata izvoza kao sredstva razvoja u globalnoj
ekonomiji, da bi na kraju u svojoj analizi regresije samo nasli da "trgovin-
ski ucinak nije znacajan i opcenito ima los znak (poboljsani uvjeti trgovi-
ne usporavaju rast)" (str. 140). Nista zato, autori i za to imaju odgovor:
"!shod odrazava osobitosti kratkoga vremenskog razdoblja u kojemu je
provedena studija i ne bi se trebali uzeti u ohzir kako hi se proturjecilo
evrsto uspostavljenoj pozitivnoj dugorocnoj vezi izmedu rasta i trgovin-
skih uvjeta" (str. 140). Ali "osobitosti kratkoga vremenskog razdoblja u
kojemu je provedena studija" ne odvracaju au tore od uzimanja manje ne-
gativnih trendova porasta kao dokaza dobre kvalitete politika prilagod-
be. Tako se donose odluke, i uCine ex post pravovaljanima, u zemlji cude-
sa medunarodnih financijskih ustanova.
183
3
UMREZENO PODUZECE: KULTURA,
INSTITUCIJE I ORGANIZACIJE
INFORMACIJSKE EKONOMIJE
Uvod
Informacijska ekonomija, sa svim povijesno razlikovnim oblicima proiz-
vodnje, obiljezena je specificnom kulturom i ustanovama. No pod kultu-
rom se u ovom analitickom okviru ne bi trebao podrazumijevati niz vri-
jednosti i uvjerenja vezanih uz posebno drustvo. Ono sto odlikuje razvoj
informacijske, globalne ekonomije upravo je njezin nastanak u vrlo razli-
Citim kulturnim/nacionalnim kontekstima (u Sjevernoj Americi, u Zapad-
noj Europi, u Japanu, u "kineskom krugu", u Rusiji, Latinskoj Americi),
kao i njezin planetarni doseg, koji utjece na sve zemlje i dovodi do multi-
kulturalnoga referentnog okvira. Doista, pokusaji da se postavi teorija
"kulturne ekonomike" koja bi odgovarala novim razvojnim procesima na
osnovi filozofija i mentaliteta (kao sto je konfucijanizam), osobito u azij-
skom Pacifiku,I nisu izdrzali provjeru putem pazljivoga empirijskog is-
trazivanja.2 Ali raznolikost kulturnih konteksta, u kojima informacijska
ekonomija nastaje i razvija se, ne iskljucuje mogucnost postojanja zajed-
nicke matrice organizacijskih oblika u procesima proizvodnje, potrosnje i
raspodjele. Bez takvih organizacijskih aranzmana niti tehnoloska prom-
jena, niti drzavna politika, ni strategije tvrtki ne bi se mogle okupiti uno-
1 Berger (1987.); Berger i Hsiao (ur.) (1988.)
2 Hamilton i Biggart (1988.); Biggart (1991.); Clegg (1990.); Whitley (1993.); Janelli (1993.)
184
U M R ~ N O PODUZEdE
vi gospodarski sustav. Tvrdim da se, uza sve veCi broj znanstvenika, kul-
ture u osnovi oCituju kroz svoju ukorijenjenost u institucijama i organi-
zacijama.3 Pod organizacijama podrazumijevam specificne sustave sred-
stava usmjerenih na izvedbu specificnih ciljeva. Pod institucijama podra-
zumijevam organizacije s autoritetom potrebnim za obavljanje posebnih
zadataka u ime drustva kao cjeline. Kultura koja sacinjava ustroj i raz-
voj danoga gospodarskog sustava ostvaruje se u organizacijskoj logici. Ci-
tiram Nicole Biggart: "Pod organizacijskom logikom podrazumijevam le-
gitimirajuce nacelo razradeno u nizu deriviranih drustvenih praksi. Dru-
gim rijecima, organizacijska logika je idejna osnova institucionaliziranih
odnosa u vlasti."
4
Moja je teza da je uspon informacijske ekonomije obiljezen razvojem
nove organizacijske logike koja je vezana uz tekuCi proces tehnoloske
promjene, ali ne ovisi o njemu. Priblizavanje i interakcija izmedu nove
tehnoloske paradigme i nove organizacijske logike cine povijesnu okosni-
cu informacijske ekonomije. Medutim, ta se organizacijska logika oCituje
u razliCitim oblicima u razliCitim kulturnim i institucionalnim konteksti-
ma. Stoga cu u ovom poglavlju pokusati istodobno objasniti zajednicke
osobine organizacijskih oblika u informacijskoj ekonomiji i njihovu kon-
tekstualnu raznolikost. Osim toga cu istraziti nastajanje toga novog or-
ganizacijskog oblika i uvjete njegove interakcije s novom tehnoloskom
paradigmom.
Organizacijske putanje restrukturacije kapitalizma i
prijelaza iz industrijalizma u informacionalizam
Gospodarska restrukturacija u 1980-ima potakla je brojne strategije
reorganizacije u poslovnim tvrtkama.
5
Neki analiticari, osobito Fiore i
Sabel, tvrde da je gospodarska kriza 1970-ih proizasla iz iscrpljenja sus-
tava masovne proizvodnje, sto Cini "drugu industrijsku podjelu" u povijes-
ti kapitalizma.
6
Za druge, kao sto su Harrison i Storper/ difuzija novih
organizacijskih oblika, od kojih se u nekim zemljama ili tvrtkama neki
primjenjuju vee dugi niz godina, bilaje odgovor na krizu profitabilnosti u
3 Granovett:'er (1985.); Clegg (1992.); Evans (1995.)
4 Biggart (19Q2: 49.)
5 Harrison (1994.); Sengenberger i Campbell (ur.) (1992.); Williamson (1985.)
6 Piore iSabel (1984.)
7 Harrison (1994.)
185
USPON UMREZENOG DRUilTVA
procesu akumulacije kapitala. Drugi, kao Coriat,
8
predlazu dugorocan
razvojni put iz "fordizma" u "postfordizam", kao izraz "velikog prijelaza",
povijesne promjene odnosa izmedu, s jedne strane, proizvodnje i produk-
tivnosti, a s druge strane potrosnje i konkurencije. Ali iako se radi o raz-
liCitim pristupima, oni se poklapaju u cetiri temeljne tocke analize:
(a) koji god da su uzroci i postanak organizacijske preobrazbe, od sre-
dine1970-ih naovamo postojalaje u globalnoj ekonomiji velika pod-
jela (industrijska iii drukCija) u organizaciji proizvodnje i trzista,
(b) organizacijske promjene stupile su u interakciju sa sirenjem infor-
macijske tehnologije, ali su pri tome bile u cijelosti neovisne, te su
uglavnom prethodile sirenju informacijskih tehnologija u poslov-
nim tvrtkama,
(c) temeljni cilj organizacijskih promjena, u razlicitim oblicima, bio je
savladati nesigurnost kojuje uzrokovao brzi tempo promjene u gos-
podarskoj, institucionalnoj i tehnoloskoj okolini tvrtke, pomocu po-
vecanja fleksibilnosti u proizvodnji, menedzmentu i marketingu,
(d) veCi dio organizacijskih promjena bio je usmjeren na redefiniciju
radnih procesa i prakse zaposljavanja, uvodenjem modela "proiz-
vodnje bez zaliha" u svrhu ustede na radnoj snazi automatizacijom
poslova, uklanjanjem zadataka i stanjivanjem upravljackih slojeva.
Ove opsezne interpretacije velikih organizacijskih promjena koje su se
dogodile u posljednja dva desetljeca upucuju na pretjeranu sklonost spa-
janju razliCitih procesa promjene u jednom jedinom razvojnom trendu. Ti
procesi su, iako medusobno povezani, ustvari razliciti. U usporednoj ana-
lizi pojma tehnoloskih putanja
9
predlazem razmatranje razvoja razliCitih
organizacijskih putanja, odnosno specificnih aranzmana sustava sredsta-
va usmjerenih na povecanje produktivnosti i konkurentnosti u novoj teh-
noloskoj paradigmi i u novoj globalnoj ekonomiji. U veCini su se slucaje-
va te putanje razvile iz industrijskih organizacijskih oblika, kao sto je
okomito integrirana korporacija i neovisna mala poslovna tvrtka. One su
postale nesposobne izvrsavati svoje zadatke u novim strukturalnim uvje-
tima proizvodnje i trzista, trendu koji je potpuno izisao na vidjelo u doba
krize 1970-ih. U drugim kulturalnim kontekstima novi organizacijski
oblici nastali su iz prethodnih, koje je klasicni model industrijske organi-
zacije gurnuo u stranu kako bi pronasao novi zivot u zahtjevima nove
ekonomije i u mogucnostima koje su nudile nove tehnologije. Nekoliko or-
ganizacijskih trendova razvilo se iz procesa kapitalistickog restrukturi-
8 Coriat (1990.)
9 Dosi (1988.)
186
U M R ~ N O PODUZECE
ranja i industrijskog prijelaza. Oni se moraju odvojeno razmotriti prije
nego sto se pretpostavi njihova potencijalna konvergencija u novu vrstu
organizacijske paradigme.
Iz masovne u fleksibilnu proizvodnju
Prvi i siri trend organizacijske evolucije koji je utvrden, osobito u pionir-
skom radu Piorea i Sabela, jest prijelaz iz masovne proizvodnje u fleksi-
bilnu, odnosno, prema Coriatu, iz "fordizma" u "postfordizam". Model ma-
sovne proizvodnje bio je zasnovan na porastu produktivnosti. Postizale su
ga ekonomije razmjera u mehaniziranom procesu proizvodnje standardi-
ziranog proizvoda zasnovanom na pokretnoj traci, a u uvjetima nadzora
velikog trzista pomocu specificnoga organizacijskog oblika: velike korpo-
racije sastavljene na nacelima vertikalne integracije, te institucionalizira-
ne drustvene i tehnicke podjele rada. Ta su nacela ugradena u metode me-
nedzmenta poznate kao "taylorizam" i "znanstvena organizacija rada",
metode koje su kao smjernice prihvatili i Henry Ford i Lenjin.
Kadaje potraznja postala nepredvidljiva u koliCini i kvaliteti, kada su
se trzista diljem svijeta promijenila pa ih je stoga postalo tesko nadzira-
ti, te kada je tempo tehnoloske promjene ucinio jednonamjensku opremu
u proizvodnji zastarjelom, sustav masovne proizvodnje postao je prekrut
i preskup za odlike nove ekonomije. Probni odgovor na savladavanje tak-
ve krutosti bio je sustav fleksibilne proizvodnje. Primjenjivao se i o nje-
mu se teoretiziralo u dva razliCita oblika: prvi, prema Pioreu i Sabelu,
kao fleksibilna specijalizacija, na osnovi iskustva industrijskih podrucja
sjeverne Italije, kada se "proizvodnja prilagoduje neprestanoj promjeni, a
da ju se ne pokusava nadzirati"
10
, prema modelu industrijskog obrta ili
prilagodene proizvodnje. Slicnu primjenu zapazili su istrazivaCi u tvrtka-
ma koje su obavljale napredne usluge, kao sto je bankarstvo.
11
Medutim, primjena u industrijskom menedzmentu u posljednjihje ne-
koliko godina uvela drugi oblik fleksibilnosti: dinamicnu fleksibilnost,
kako ju je nazvao Coriat, ili fleksibilnu proizvodnju velike koliCine prema
formulaciji koju su predlozili Cohen i Zysman, a takoder je pokazao i Ba-
ran kako bi oznacio preobrazbu industrije osiguranja.
12
Sustavi fleksibil-
ne proizvodnje velike kolicine, obicno povezani sa situacijom povecane
potraznje danog proizvoda, spajaju proizvodnju velike koliCine koju omo-
10 Piore i Sabel (1984.: 17)
11 Hirschhorn (1985.); Bettinger (1991.); Daniels (1993.)
12 Coriat (1990.: 165); Cohen i Zysman (1987.); Baran (1985.)
187
USPON DRUSTVA
gucavaju ekonomije razmjera te sustave prilagodene proizvodnje koji se
mogu reprogramirati, koji obuhvacaju ekonomije cilja. Nove tehnologije
omogucavaju promjenu tekuCih vrpci, koje su karakteristicne za velike
korporacije, u jedinice lako programirajuce proizvodnje koje mogu biti os-
jetljive na promjene na trzistu (fleksibilnost proizvoda) te na promjene u
tehnoloskim izdacima (fleksibilnost procesa).
Mala poduzeca i kriza velikih korporacija: mit i stvarnost
Drugi, razlicit trend koji su istakli analiticari posljednjih godina jest kri-
za velike korporacije, te oporavak malih i srednjih poduzeca kao faktora
inovacije i izvora otvaranja radnih mjesta.
13
Za neke je promatrace kriza
korporacije neophodna posljedica krize standardizirane masovne proiz-
vodnje, dok je ozivljavanje prilagodene, obrtnicke proizvodnje i fleksibil-
ne specijalizacije bolje provedeno u malim poduzeCima.
14
Bennett Harri-
son napisao je izvrsnu empirijsku kritiku te postavke.
15
Prema njegovoj
analizi, zasnovanoj na podacima iz SAD- a, Zapadne Europe i Japana, ve-
like su korporacije nastavile koncentrirati sve vecu kolicinu kapitala i tr-
govine u svim velikim gospodarstvima; njihov udio u zaposlenosti nije se
promijenio u posljednjem desetljecu, osim u Velikoj Britaniji; mala i sred-
nja poduzeca ostaju u cijelosti pod financijskim, trgovinskim i tehnolos-
kim nadzorom velikih korporacija; on takoder tvrdi da su mala poduzeca
tehnoloski manje napredna, te manje sposobna za tehnoloske inovacije u
procesu i proizvodu od vecih tvrtki. N adalje, na osnovi rada brojnih tali-
janskih istrazivaca (osobito Bianchija i Belussija), on pokazuje kako je
prototip fleksibilne specijalizacije, talijanskih tvrtki u industrijskom pod-
rucju pokrajine Emilia Romagna tijekom ranih 1990-ih, prosao kroz niz
spajanja; tvrtke su ili potpale pod nadzor velikih korporacija, iii su same
postale velike korporacije (na primjer, Benetton), iii su pak bile nesposob-
ne odrzati korak s konkurencijom ako su ostale male i rascjepkane, kao
sto se dogodilo u okrugu Prato.
Neke su od tih postavki proturjecne. Rad drugih istrazivaca daje do-
nekle razlicite zakljucke.
16
Na primjer, studija Schiatarelle o malim tali-
janskim poduzeCima pokazuje da su mala poduzeca pretekla velike tvr-
tke, i to u otvaranju radnih mjesta, profitnim marginama, ulaganju po
13 Weiss (1988.); Stmgenberger i dr. (ur.) (1990.); Clegg (1990.)
14 Piore iSabel (1984.); Lorenz (1988.); Birch (1987.)
15 Harrison (1994.)
16 Weiss (1988., 1992.)
188
UMREZENO PODUZECE
glavi stanovnika, tehnoloskoj promjeni, produktivnosti i dodanoj vrijed-
nosti. Friedmanova studija japanske industrijske strukture tvrdi da je
upravo ta gusta mreza malih i srednjih podugovornih poduzeca u korije-
nu japanske konkurentnosti. Takoder su prije mnogo godina proracuni
Michaela Teitza i suradnika o malom kalifornijskom biznisu upozorili na
trajnu vitalnost i kljucnu gospodarsku ulogu malog biznisa.
17
Ustvari, moramo razdvojiti pitanja koja se ticu prebacivanja gospo-
darske moCi i tehnoloske sposobnosti iz velikih korporacija u male tvrtke
(trend koji, kako tvrdi Harrison, izgleda da nije poduprt empirijskim do-
kazima) od pitanja koja se ticu propadanja velike, okomito integrirane
korporacije kao organizacijskog modela. Doista, Piore i Sabel predvidjeli
su mogucnost opstanka korporacijskog modela kroz ono sto su nazvali
"multinacionalnim keynezijanizmom". To je sirenje i osvajanje svjetskih
trzista od strane korporacijskih konglomerata, racunajuCi na rastucu
potraznju brzoindustrijalizirajuceg svijeta. Ali da bi se to ostvarilo, kor-
poracije su morale promijeniti svoje organizacijske strukture. Neke od
promjena podrazumijevale su sve vecu primjenu podugovora s malim i
srednjim poduzeCima, cija je vitalnost i fleksibilnost omogucavala zaradu
u produktivnosti i ucinkovitosti za velike korporacije, kao i za gospodar-
stvo kao cjelinu.
18
Stoga je istina da se mala i srednja poduzeca pojavljuju u informacij-
skoj ekonomiji kao oblici organizacije dobra prilagodene sustavu fleksi-
bilne proizvodnje. Takoder je istina da njihov obnovljen dinamizam pot-
pada pod nadzor velikih korporacija koje ostaju u sredistu strukture gos-
podarske moCi u novoj globalnoj ekonomiji. Nismo svjedoci unistenja
mocnih, velikih korporacija, ali uistinu uocavamo krizu tradicionalnoga
korporacijskog modela organizacije zasnovanog na okomitom ukljuciva-
nju te na hijerarhijskom, funkcionalnom menedzmentu: sustavu "osoblja
i trake" stroge tehnicke i drustvene podjele rada unutar tvrtke.
"Toyotizam": suradnja menedzmenta i radnika, visenamjenski
rad, potpuni nadzor nad kvalitetom te smanjenje nesigurnosti
TreCi razvoj odnosi se na nove metode menedzmenta. VeCina ih potjece iz
japanskih tvrtki,
19
iako se u nekim slucajevima s njima eksperimentira-
lo i u drugim kontekstima, kao na primjer u Volvovu Kalmar kompleksu
17 Schiatarella (1984.); Friedman (1988.); Teitz i dr. (1984.)
18 Gereffi (1993.)
19 Nonaka (1990.); Coriat (1990.); Durlabhji i Marks (ur.) (1993.)
189
u Svedskoj.
20
Znacajan napredak u produktivnosti i konkurentnosti koji
su postigle japanske automobilske tvrtke u velikoj je mjeri pripisan ovoj
menedzerskoj revoluciji, pa je u poslovnoj literaturi "toyotizam" suprot-
stavljen "fordizmu" kao nova pobjednicka formula prilagodena globalnoj
ekonomiji i sustavu fleksibilne proizvodnje.
21
Izvoran japanski model
uvelike su oponasale druge kompanije, kao sto su ih i japanske tvrtke
presadivale na svoje lokacije u inozemstvu. To je cesto dovodilo do znacaj-
nog napretka u rezultatima tih tvrtki u usporedbi s tradicionalnim in-
dustrijskim sustavom.
22
Neki elementi tog modela dobro su poznati:
23
kan-ban (ili "bas na vrijeme") sustav nabave, kojim se inventar u znatnoj
mjeri uklanja ili smanjuje kroz dostavu dobavljaca na mjesto proizvodnje
u tocno trazeno vrijeme, te sa specificiranim obiljezjima za odredenu
proizvodnu liniju; "potpuni nadzor nad kvalitetom" proizvoda u procesu
proizvodnje, ciji su cilj proizvodi gotovo bez ikakve pogreske te optimalno
iskoristavanje resursa; ukljucenost radnika u proces proizvodnje putem
timskog rada, decentralizirane inicijative, vece autonomije odluke na
operativnoj razini, nagrade za timski rad te spljostena hijerarhija me-
nedzmenta sa svega nekoliko statusnih simbola u svakodnevnom zivotu
tvrtke.
Kulturaje mozda hila vazna u stvaranju "toyotizma" (osobito koopera-
tivnog modela timskog rada gdje se do zakljucaka dolazi konsenzusom).
No ona zasigurno nije odrednica za njegovu primjenu. Model jednako
dobro djeluje i u japanskim tvrtkama u Europi i u SAD-u, a nekoliko nje-
govih elemenata uspjesno su usvojile americke (GM-Saturn) ili njemacke
tvornice (Volkswagen). Uistinu, model su usavrsili Toyotini inzenjeri u
razdoblju od 20 godina, nakon isprva ogranicenog uvodenja 1948. godine.
Kako bi mogli metodu primijeniti na cjelokupni tvomicki sustav, japan-
ski su inzenjeri prouCili postupke nadzora primjenjivane u americkim su-
permarketima za odredivanje zaliha na policama, pa bi se moglo tvrditi
daje "bas na vrijeme" u odredenoj mjeri metoda americke masovne proiz-
vodnje, koja je prilagodena primjenom osobitosti japanskih tvrtki, poseb-
no odnosa suradnje izmedu menedzmenta i radnika.
Stabilnost i komplementamost odnosa izmedu sredisnje tvrtke i mre-
ze dobavljaca vrlo su vazne za primjenu tog modela: Toyota u Japanu dr-
zi troslojnu mrezu dobavljaca pri cemu obuhvaca tisuce tvrtki razliCitih
veliCina.
24
Vecina trzista za vecinu tvrtki jesu trzista osvojena za Toyotu,
20 Sandkull (1992.)
21 Cusumano (1985.); McMillan (1984.)
22 Wilkinson i dr. (1992.)
23 Coriat (1990.); Aoki (1988.); Dohse i dr. (1985.)
24 Friedman (1988.); Weiss (1992.)
190
UMREZENO PODUZECE
a isto se moze reCi i za ostale velike tvrtke. Koliko seta struktura razli-
kuje od strukture odjela i odsjeka u okomito integriranoj korporaciji? Ve-
cinu kljucnih dobavljaca ustvari nadziru ili na nju utjecu financijski, tr-
govinski i tehnoloski pothvati, koji pripadaju iii maticnoj tvrtki ili keiret-
su pod cijim se okriljem nalaze. Zar u takvim uvjetima ne uocavamo sus-
tav planirane proizvodnje pod pretpostavkom da velika korporacija obav-
lja relativni nadzor trzista? Stoga, ono sto je vazno u ovom modelu jest
okomita dezintegracija proizvodnje duz mreze poduzeca. To je proces ko-
ji zamjenjuje okomitu integraciju odsjeka unutar same korporacijske
strukture. Mreza dopusta vecu diferencijaciju radne snage i kapitala u
proizvodnoj jedinici te vjerojatno ugraduje vece poticaje i povecanu odgo-
vornost, a da pri tome nuzno ne mijenja obrazac koncentracije industrij-
ske moCi i tehnoloske inovacije.
Izvedba modela takoder je moguca zahvaljujuci nepostojanju veCih
prekida u cjelokupnom procesu proizvodnje i distribucije. IIi, drugim ri-
jeCima, zasnovana je na pretpostavci "pet nula": nula pogresaka na dije-
lovima, nula kvarova na strojevima, nula inventara, nula odgoda, nula
papirologije. Takve izvedbe mogu se uspostaviti samo na osnovi neposto-
janja zastoja u radu i potpunog nadzora nad radnom snagom, na potpu-
no pouzdanim dobavljacima te na ispravnom predvidanju trzista.
"Toyotizam" je sustav menedzmenta izraden u svrhu smanjenja
neizvjesnosti umjesto poticanja prilagodljivosti. Fleksibilnost je u
procesu, ne u proizvodu. Stoga su neke analize pokazale da bi se on mo-
gao smatrati produzetkom "fordizma",
25
buduCi da se drzi istih nacela
masovne proizvodnje, a ipak organizira proizvodni proces na osnovi ljud-
ske inicijative i sposobnosti povratne sprege kako bi uklonio trosak (vre-
mena, rada i resursa), pri cemu zadr2ava prihod blizak poslovnom pla-
nu. Je li to doista sustav menedzmenta koji je dobro prilagoden global-
noj ekonomiji u stalnom previranju? Ili, kako Stephen Cohen cesto kaze,
"Je li prekasno za 'bas na vrijeme'?"
Zapravo, prava osobina koja toyotizam razlikuje od fordizma ne odno-
si se na veze i odnose izmedu tvrtki, nego izmedu menedzmenta i radni-
ka. Kako je Coriat ustvrdio na medunarodnom seminaru u Tokiju o temi
"Je li japanski menedzment postfordizam?", on zapravo "niti je predfor-
disticki niti je postfordisticki, nego je originalan i nov naCin upravljanja
radnim procesom: sredisnja i razlikovna osobina japanskog puta bila je
despecijalizirati profesionalne radnike te, umjesto da budu otpusteni,
pretvoreni su u visenamjenske specijaliste."
26
Poznati japanski ekono-
25 Tetsuro i Steven (ur.) (1994.)
26 Coriat (1994.: 182)
191
mist, Aoki, takoder naglasava organizaciju rada kao kljuc uspjehajapan-
skih tvrtki:
Glavna razlika izmedu americke i japanske tvrtke moze se sazeti
ovako: americka se tvrtka istice djelotvornoscu postignutom kroz
finu specijalizaciju i ostro razgranicenje poslova, dok se japanska
tvrtka istice sposobnoscu skupine radnika da samostalno svladaju
lokalni problem, a ta se sposobnost razvija ucenjem putem djelova-
nja i dijeljenja znanja na razini radionice.
27
Doista, izgleda da su zapadnjacki strucnjaci za menedzment previdjeli
neke od najvaznijih organizacijskih mehanizama koji su u pozadini po-
rasta produktivnosti japanskih poduzeca. Stoga je Ikujiro Nonaka
28
na
osnovi svojih studija velikihjapanskih kompanija predlozio jednostavan,
elegantan model koji bi odgovarao stvaranju znanja u tvrtki. Ono sto on
naziva "poduzece koje stvara znanje" zasnovano je na organizacijskom
djelovanju izmedu "vidljivog znanja" i "presutnog znanja" u izvoru inova-
cije. On tvrdi da je velik dio znanja sakupljenog u odredenom poduzecu
sacinjen od iskustva, a radnici ga ne mogu proslijediti u pretjerano for-
maliziranim postupcima menedzmenta. Medutim, izvori inovacije bujaju
onda kada su organizacije sposobne uspostaviti mostove, kako bi preni-
jeli presutno u vidljivo znanje, vidljivo u presutno, presutno u presutno te
vidljivo u vidljivo. Takvim postupkom ne samo da se radnikovo iskustvo
prosljeduje i prosiruje, kako bi se povecalo formalnu kolicinu znanja u
poduzecu, nego se takoder znanje stvoreno u vanjskom svijetu moze uk-
ljuciti u presutne navike radnika. To im omogucuje uvjezbavanje vlasti-
tih navika i poboljsanje standardnih postupaka. U gospodarskom susta-
vu gdje je inovacija kljucna, organizacijska sposobnost povecanja svojih
izvora znanja iz svih oblika znanja postaje osnova inovacijske tvrtke. Me-
dutim, taj organizacijski proces zahtijeva potpuno sudjelovanje radnika
u procesu inovacije, pa oni ne zadrzavaju svoje presutno znanje samo za
svoju korist. Takoder zahtijeva stabilnost radne snage u poduzecu, zato
sto samo tada pojedincu postaje razumno prenijeti svoje znanje na podu-
zece, a poduzecu siriti vidljivo znanje medu svojim radnicima. Stoga ovaj
oCito jednostavan mehanizam, Ciji su dramaticni uCinci porasta produk-
tivnosti i kvalitete prikazani u brojnim studijama, zapravo uvodi duboku
promjenu odnosa menedzment-radna snaga. Iako informacijska tehnolo-
gija ne igra istaknutu ulogu u Nonakinoj "eksplicitnoj analizi", u nasim
osobnim razgovorima dijelili smo misljenje da su on-line komunikacija i
27 Aoki (1988: 16)
28 Nonaka (1991.); Nonaka i Takeuchi (1994.)
192
UMREZENO PODUZECE
kapacitet kompjutorizirane pohrane postali mocno orude u razvijanju
slozenosti organizacijskih veza izmedu presutnoga i vidljivog znanja. Pa
ipak je taj oblik inovacije prethodio razvoju informacijskih tehnologija i
bio je, ustvari, u posljednja dva desetljeca "presutno znanje" japanskog
menedzmenta, sklonjen od oCiju stranih menedzerskih strucnjaka, ali
uistinu odlucujuci u poboljsanju postignuca japanskih tvrtki.
Umrezavanje medu poduzecima
Sada se okrenimo razmatranju drugih dvaju oblika organizacijske fleksi-
bilnosti u medunarodnom iskustvu, koje odlikuje povezanost medu podu-
zecima. To su visesmjerni model mreie koji rabe mala i srednja poduzeca
i model licencirane podugovorne proizvodnje pod okriljem korporacije.
Ukratko cu opisati ta dva razliCita organizacijska modela koji su odigra-
li znacajnu ulogu u posljednja dva desetljeca.
Kako sam napisao, u skladu s tvrdnjom Bennetta Harrisona, mala i
srednja poduzeca cesto su pod nadzorom podugovornih aranzmana ili fi-
nancijskom/tehnoloskom vlascu velikih korporacija. Ali ona takoder ces-
to preuzimaju inicijativu u uspostavi mreznih veza s nekoliko velikih po-
duzeca i/ili s drugim malim i srednjim poduzeCima. Tako pronalaze prik-
ladan polozaj na trzistu i mogucnosti suradnje. Osim klasicnog primjera
talijanskih industrijskih podrucja, dobar tipican primjer su proizvodne
tvrtke u Hong Kongu. Kako sam vee pokazao u svojoj knjizi o Hong Kon-
gu, na osnovi rada Victora Sita i drugih istrazivaca hongkonske scene,
29
tijekom dugog razdoblja izmedu 1950-ih i ranih 1980-ih njegov je uspjeh
u izvozu bio zasnovan na mrezama malih domaCih poduzeca koje su kon-
kurirale u svjetskoj ekonomiji. Vise od 85% proizvodnog izvoza Hong
Konga do ranih je 1980-ih potjecalo je iz kineskih obiteljskih poduzeca,
medu kojima su 41% cinila mala poduzeca s manje od 50 radnika. U ve-
Cini slucajeva ta poduzeca nisu imala podugovor s vecim tvrtkama, nego
su izvozila kroz mrezu hongkonskih tvrtki za uvoz-izvoz- takoder malih,
takoder kineskih i takoder obiteljskih, a bilo ih je 14.000 u kasnim 1970-
ima. Mreze proizvodnje i distribucije oblikovale su se, nestale i ponovno
oblikovale na osnovi promjena na svjetskom trzistu, kroz signale koje su
slali fleksibilni posrednici cesto se koristeCi mrezom "trgovinskih spiju-
na" na glavnim svjetskim trzistima. Vrlo bi cesto ista osoba bila poduzet-
nik ili placeni radnik u razliCitim vremenskim razdobljima, ovisno o okol-
nostima poslovnog ciklusa i vlastitim obiteljskim potrebama.
29 Castells i dr. (1990.); Sit i dr. (1979.); Sit i Wong (1988.)
193
USPON DRUSTVA
Tajvanski izvoz tijekom 1960-ih takoder je proizlazio iz slicnog susta-
va malih i srednjih poduzeca, iako su u ovom slucaju glavni posrednici bi-
li tradicionalna japanska trgovacka poduzeca.
30
Naravno, kako se Hong
Kong razvijao, mnogo se malih tvrtki stapalo, refinanciralo i raslo, pone-
kad se povezujuCi s velikim robnim kucama ili proizvodacima u Europi i
Americi, kako bi postali njihovi surogat proizvodaci. Medutim, do tada su
srednje velika poduzeca napravila podugovore za veci dio svoje proizvod-
nje s poduzeCima (malim, srednjim i velikim) duz kineske granice na
delti Biserne rijeke. Do sredine 1990-ih je izmedu sest i i deset milijuna
radnika, ovisno o procjenama, bilo ukljuceno u te mreze podugovorne
proizvodnje u provinciji Guandong.
Tajvanska poduzeca stvorila su jos slozeniji lanac. Kako bi proizvodi-
la u Kini, iskoristavajuCi male troskove radne snage, socijalni nadzor te
kineske izvozne kvote, postavila su posrednicke tvrtke u Hong Kongu. Te
su se tvrtke povezale s lokalnim upravama u provincijama Guandong i
Fujian, pri cemu su uspostavljale proizvodne podruznice u Kini.
31
Te su
podruznice davale posao malim radionicama i obiteljima u obliznjim se-
lima. Fleksibilnost takva sustava omogucila je osvajanje troskovnih
prednosti na razliCitim mjestima, sirenje tehnologije kroz sustav, korist
od raznih potpora razlicitih dr2avnih uprava te uporabu nekoliko zema-
lja kao platformi za izvoz.
U vrlo razliCitom kontekstu, Ybarra je pronasao slican obrazac umre-
zene proizvodnje u malim i srednjim poduzeCima koja su proizvodila obu-
cu, tekstilnu odjecu i igracke u spanjolskoj regiji Valenciji.
32
Brojni su
primjeri takvih vodoravnih mreza poduzeca u drugim zemljama i indus-
trijama, kao sto je izlozeno u specijaliziranoj literaturi.
33
DrukCija vrsta mreza proizvodnje jest ona kojoj je primjer takozvani
"Benetton model", predmet mnogobrojnih komentara u poslovnom svije-
tu, kao i nekih ogranicenih ali razotkrivajuCih istrazivanja, osobito onog
koje su proveli Fiorenza Belussi i Bennett Harrison.
34
Talijanska tvrtka
trikotaze, multinacionalno poduzece koje je izraslo iz maloga obiteljskog
poduzeca u regiji Veneto, djeluje na osnovi licenciranja fransiza. Licenci-
ranje je dostiglo oko 5000 ducana u cijelom svijetu za ekskluzivnu distri-
buciju vlastitih proizvoda pod najstrozim nadzorom sredisnje tvrtke. Sre-
diste prima on-line povratnu informaciju sa svih distribucijskih tocaka;
to potice ponovnu nabavu zaliha, kao i odredivanje trzisnih trendova u
30 Gold (1986.)
31 Hsing (1996.)
32 Ybarra (1989.)
33 Powell (1990.)
34 Belussi (1992.); Harrison (1994.)
194
UMREZENO PODUZECE
modelima i bojama. Ovaj model mreze takoder je uCinkovit na razini
proizvodnje delegiranjem posla malim poduzecima i obiteljima u Italiji i
drugim zemljama Mediterana, kao sto je Turska. Taj tip mrezne organi-
zacije karika je izmedu okomite dezintegracije kroz podugovorne aran-
zmane velike tvrtke i vodoravne mreze, koja je zasnovana na nizu odno-
sa srediSte-periferija, kako na razini nabave, tako ina razini potraznje.
Pokazalo se da slicne oblike vodoravnih poslovnih mreza koje su oko-
mito integrirane financijskim nadzorom, odlikuju operacije izravne pro-
daje u Americi, kako je istrazila Nicole Biggart. One tvore decentralizira-
nu strukturu velikog broja poslovnih konzalting tvrtki u Francuskoj, or-
ganiziranih u znaku nadzora kvalitete.
35
Stratesko udruzivanje korporacija
Sesti obrazac organizacije koji je nastao nedavnih godina odnosi se na is-
prepletanje velikih korporacija u onome sto je poznato kao stratesko ud-
ruzivanje.36 Takva su udruzivanja vrlo razlicita od tradicionalnih oblika
kartela i drugih oligopolistickih sporazuma buduCi da se odnose na spe-
cificno vrijeme, tdista, proizvode i procese, te ne iskljucuju konkurenciju
u svim podrucjima (vecina) koja sporazumi ne pokrivaju.
37
Oni su bili oso-
bito vazni u industrijama visoke tehnologije, buduCi da su troskovi za is-
trazivanje i razvoj porasli vrtoglavom brzinom, a pristup privilegiranoj
informaciji postao je sve tezi u industriji gdje je inovacija glavno konku-
rentsko oruzje.
38
Pristup trzistima i resursima kapitala cesto se razmje-
njuje za tehnologiju iii proizvodne vjestine; u drugim slucajevima dvije ili
vise kompanija poduzimaju zajednicke napore kako hi razvile novi proiz-
vod ili razradile novu tehnologiju, cesto pod pokroviteljstvom vlada ili
javnih agencija. U Europi je Europska unija cak prisilila poduzeca iz raz-
licitih zemalja da suraduju, sto im je bio uvjet za primanje novcane po-
moCi, kao sto je bio slucaj s tvrtkama Philips, Thomson-SGS te Siemens
u programu mikroelektronike JESSI. Mala i srednja poduzeca primaju
potporu Europske unije i EUREKA programa za istrazivanje i razvoj na
osnovi zajednickog ulaganja tvrtki iz vise odjedne zemlje.
39
Struktura in-
dustrije visoke tehnologije u svijetu sve je slozenija mreza udruzenja,
35 Biggart (1990.b); Leo i Philippe (1989.)
36 Imai (1980.); Gerlach (1992.); Ernst (1995.); Cohen i Borrus (1995.b)
37 Dunning (1993.)
38 Van Tulder i Junne (1988.); Ernst i O'Connor (1992.); Ernst (1995.)
39 Baranano (1994.)
195
USPON UMREZE:NOG DRUI3TVA
sporazuma i zajednickih ulaganja u kojima je veCina velikih korporacija
medusobno povezana. Takve veze ne iskljucuju sve vecu konkurenciju.
Stovise, strateska su udruzenja odlucujuca u toj konkurenciji u kojoj da-
nasnji partneri postaju sutrasnji neprijatelji, dok je suradnja na danom
trzistu u ostroj suprotnosti s okrutnom borbom za udio u trzistu u nekoj
drugoj regiji na svijetu.
40
Nadalje, buduCi da su velike korporacije vrh pi-
ramide goleme mreze podugovornih aranzmana, njihovi modeli udruziva-
nja i konkurencije takoder ukljucuju njihove podugovorne partnere. Ces-
to se tvrtke sluze konkurencijskim oruzjem kao sto je osiguravanje naba-
ve od podugovornih tvrtki ili sprecavanje pristupa u mrezu. Zauzvrat se
podugovorni partneri koriste krajnjom granicom slobode koju imaju ka-
ko bi povecali broj klijenata i zastitili svoje uloge, pri cemu upijaju tehno-
logiju i informacije za vlastitu korist. Zato su zasticena informacija i teh-
noloska autorska prava toliko kljucni u globalnoj ekonomiji.
Ukratko, velika korporacija u ovakvoj ekonomiji nije i vise nece biti
zatvorena i neovisna. Arogancija IBM-ova, Philipsa i Mitsuija ovog svije-
ta postala je predmet kulturne povijesti.
41
Njihove stvarne operacije vode
se kod drugih tvrtki: ne samo kod stotina i tisuca podugovornih i podre-
denih poduzeca nego i kod tuceta razmjerno ravnopravnih partnera s ko-
jima suraduju i u isto doba konkuriraju u ovomu novomu vrlom gospo-
darskom svijetu gdje su prijatelji i neprijatelji isti.
Horizontalna korporacija i globalne poslovne mreze
Korporacija je sama promijenila svoj organizacijski model kako bi
se prilagodila uvjetima nepredvidljivosti koje su nastupile s brzim gospo-
darskim i tehnoloskim promjenama.
42
Glavna se promjena moie opisati
kao promjena iz vertikalnih birokracija u horizontalnu korporaciju. Izgle-
da da horizontalnu korporaciju obiljezava sedam glavnih trendova: orga-
nizacija oko procesa, ne zadatka; spljostena hijerarhija; timski menedz-
ment; mjerenje postignuca zadovoljstvom musterije; nagrade zasnovane
na ekipnoj izvedbi; povecanje kontakata s dobavljacima i kupcima; infor-
macije, obucavanje i ponovno obucavanje zaposlenika na svim razinama.
43
Ta preobrazba korporacijskog modela, osobito vidljiva u 1990-ima u ne-
kim vodecim americkim tvrtkama (kao ATT), slijedi realizaciju granica
40 Mowery (ur.) (1988.)
41 Bennett (1990.)
42 Drucker (1988.)
43 Business Week (1993.); Business Week (1995.)
196
UMREZENO PODUZECE
"proizvodnje bez zaliha" koja se pokusala ostvariti u osamdesetima. Taj
"model bez zaliha" (opravdano prozvan od strane svojih kriticara "vitak i
opak") bio je u osnovi smisljen kako bi se uporabom kombinacije automa-
tizacije, kompjutoriziranoga nadzora nad radnicima, "dodjelom" rada i
smanjenjem troskova proizvodnje, ustedjelo na radnoj snazi. U svomu
krajnjem oCitovanju stvorio je ono sto se prozvalo "suplja korporacija", to
jest poduzece specijalizirano za posrednistvo izmedu financiranja, proiz-
vodnje i tdisne prodaje, na osnovi uspostavljena zastitnog znaka ili in-
dustrijskog imidza. Izravan izraz kapitalisticke restrukturacije kako bi
se savladala kriza profitabilnosti u 1970-ima, model "proizvodnje bez za-
liha" smanjio je troskove, ali i uzrokovao zastarijevanja organizacijskih
struktura koje su u korijenu logike modela masovne proizvodnje u uvje-
tima nadzora oligopolistickog trzista. Kako bi mogle djelovati u novoj glo-
balnoj ekonomiji, koju odlikuju beskrajni naleti novih konkurenata koji
se koriste novim tehnologijama i sposobnostima smanjivanja troskova,
velike su korporacije morale prije postati uCinkovitije nego stedljive.
Strategije umrezenja unijele su fleksibilnost u sustav, ali za korporaciju
nisu rijesile problem prilagodljivosti. Kako bi mogla uklopiti pogodnosti
fleksibilnosti mreze, korporacija je sama morala postati mreza i dinami-
zirati svaki element svoje unutarnje strukture. To je u biti smisao i svr-
ha modela "horizontalne korporacije". On je cesto prosiren decentraliza-
cijom njezinih jedinica i sve vecom samostalnoscu svake jedinice. To im
cak omogucuje da konkuriraju jedna drugoj, iako unutar zajednicke
ukupne strategije.44
Ken'ichi Imai je organizacijski analiticar koji je vjerojatno otisao naj-
dalje u predlaganju i potkrepljivanju dokazima postavke o pretvaranju
korporacija u mreze.
45
Na osnovi vlastitih studijajapanskih i americkih
multinacionalnih korporacija, on tvrdi da se proces internacionalizacije
poslovne djelatnosti za tvrtke odvijao prema trima razlicitim strategija-
ma. Prva, i najtradicionalnija, odnosi se na visestruku domacu strategi-
ju trzista za poduzeca koja ulazu u inozemstvo sa svoje nacionalne plat-
forme. Druga cilja na globalno trziste, te s razliCitih polozaja organizira
razliCite djelatnosti poduzeca, koje su uklopljene unutar jasno odredene,
globalne strategije. Treca strategija obiljezava najnapredniji gospodar-
ski i tehnoloski stupanj i zasnovana je na prekogranicnim mrezama.
Tom strategijom poduzeca se povezuju s mnostvom domaCih trzista ali
takoder postoji razmjena informacija izmedu tih razlicitih tdista. Umje-
sto nadziranja trzista izvana, kompanije pokusavaju integrirati svoje tr-
44 Goodman, Sproull i sur. (1990.)
45 Imai (1990.a)
197
USPON DRUSTVA
zisne dionice i informacije preko granica. Stoga je u staroj strategiji iz-
ravno strano ulaganje bilo usmjereno na preuzimanje nadzora. U najno-
vijoj strategiji, ulaganje je usko povezano s izgradnjom niza veza izme-
du kompanija u razliCitim institucionalnim okolinama. Globalnu konku-
renciju uvelike potpomazu "informacije na lieu mjesta" sa svakog trzis-
ta, pace planirana strategija u "top down" (odozgo prema dolje) pristu-
pu izazivati propast u stalno promjenljivoj okolini i s vrlo razlicitom di-
namikom trzista. Kljucni faktor je informacija koja dolazi u specificnom
vremenu i prostoru. Informacijska tehnologija istodobno omogucuje de-
centralizirano ubacivanje tih informacija i njihovo ukljucivanje u fleksi-
bilan sustav stvaranja strategije. Prekogranicna struktura omogucuje
malim i srednjim poduzeCima da se povezu s velikim korporacijama, pri
cemu stvaraju mreze koje su sposobne za inovaciju i neprestano prila-
godivanje. Stoga, stvarna operacijska jedinica postaje poslovni projekt,
koji izvodi mreza, umjesto pojedinacnih poduzeca ili formalnih skupina
poduzeca. Poslovni se projekti provode u poljima djelatnosti, koje mogu
biti proizvodne linije, organizacijski zadaci ili teritorijalna podrucja.
Primjerena je informacija kljucno postignuce poduzeca. A u novim gos-
podarskim uvjetima najvaznija informacija je ona koja je obradena me-
du poduzeCima na osnovi iskustva iz svakog polja. Informacija kruzi
kroz mreze: mreze izmedu poduzeca, mreze unutar poduzeca, osobne
mreze te kompjutorske mreze. Nove informacijske tehnologije odlucuju-
ce omogucuju djelovanje takva fleksibilnog, prilagodljivog modela. Pre-
rna Imaiju, prekogranicni se mrezni model nalazi u korijenu konkuren-
tnosti japanskih tvrtki, jer je blizi iskustvu japanskih korporacija nego
onome americkih kompanija, koje se uglavnom drze starog modela uje-
dinjene globalne strategije.
Ako velika korporacija moze sama sebe preoblikovati, pretvaranjem
svoje organizacije u rasclanjenu mrezu visenamjenskih sredista koja
donose odluku, ona bi ustvari mogla postati visi oblik menedzmenta u
novoj ekonomiji. Razlog ovome je da najvazniji problem menedzmenta
u vrlo decentraliziranoj i krajnje fleksibilnoj strukturi jest ispraviti
ono sto teoreticar organizacije Guy Benveniste zove "pogreska u ras-
clanjivanju". Slazem se s njegovom definicijom: "Pogreske u rasclanji-
vanju su djelomican ili potpun nedostatak uskladivanja izmedu onog
sto se zeli i onoga sto je na raspolaganju."
46
S povecanom medusobnom
povezanoscu i krajnjom decentralizacijom procesa u globalnoj ekono-
miji, pogreske .u rasclanjivanju sve se teze mogu izbjeci, a njihov je
46 Benveniste (1994.: 74)
198
mikroekonomski i makroekonomski utjecaj sve jaci. Model fleksibilne
proizvodnje, u svojim razliCitim oblicima, maksimalno povecava odgo-
vor gospodarskih faktora i jedinica na brzo promjenljivu okolinu. Ali
taj model takoder otezava nadziranje i ispravljanje pogresaka u rascla-
njivanju. Velike korporacije, s odgovarajuCim razinama informacija i
resursa, mogle bi savladati takve pogreske bolje od rascjepkanih, de-
centraliziranih mreza, pod uvjetom da rabe prilagodljivost ispred flek-
sibilnosti. To podrazumijeva da je korporacija sposobna samu sebe res-
trukturirati, ne na jednostavan naCin uklanjanja viskova nego tako da
sve svoje senzore osposobi za reprogramiranje. Istodobno se nadsvodu-
juca logika korporacijskog sustava reintegrira u srediste odluCivanja,
pri cemu djeluje putem on-line veza s umrezenim jedinicama u stvar-
nom vremenu. Velik dio rasprava i pokusa glede preobrazbe velikih or-
ganizacija, bilo privatnih ili javnih, usmjerenih na posao iii na misiju,
pokusaji su kombiniranja fleksibilnosti i sposobnosti koordinacije, ka-
ko bi se omogueila i inovacija i kontinuitet u brzo promjenljivoj okoli-
ni. "Horizontalna korporacija" je dinamicna i strateski planirana mre-
za samoprogramiranih, samousmjerenih jedinica zasnovanih na de-
centralizaciji, sudjelovanju i koordinaciji.
Kriza modela vertikalne korporacije i uspon poslovnih mreza
Navedeni razliciti trendovi u organizacijskoj preobrazbi informacijske
ekonomije razmjerno su neovisni jedan o drugome. Stvaranje podugo-
vornih mreza sa sredistem u velikim poduzecima fenomen je koji se raz-
likuje od stvaranja horizontalnih mreza malih i srednjih poduzeca. Mre-
zasta struktura strateskih saveza izmedu velikih korporacija razlikuje
se od pomicanja prema horizontalnoj korporaciji. Ukljucenost radnika u
proizvodni proces nije nuzno ista kao u japanskom modelu zasnovanom
na kan-banu i potpunom nadzoru kvalitete. Ti razliciti trendovi medu-
sobno se prozimaju, utjecu jedan na drugi, ali su svi razliCite dimenzije
jednoga temeljnog procesa: procesa dezintegracije organizacijskog mode-
la vertikalnih, racionalnih birokracija, svojstvenih velikim korporacija-
ma u uvjetima standardizirane masovne proizvodnje i oligopolistickih
tdista.
47
Povijesno prilagodavanje tih razliCitih trendova takoder je raz-
liCito, a vremenski slijed njihova sirenja vrlo je vazan za razumijevanje
njihova drustvenog i gospodarskog znacenja. N a primjer, kan-ban je nas-
47 Vaill (1990.)
199
USPON DRUITVA
tao u Japanu 1948., a osmislio ga je Ono Taiichi, bivsi clan osoblja rad-
nickog sindikata, koji je postao menedzer Toyote.
48
"Toyotizam" su pos-
tupno prihvatile japanske automobilske tvrtke u povijesnom trenutku
(u 1960-ima) kadajos nisu bile kokurencijska prijetnja ostatku svijeta;
49
razvio se iskoristavajuCi dva specificna mehanizma koji su Toyoti hili po-
vijesno dostupni: nadzor nad radnom snagom i potpuni nadzor velike
mreze dobavljaca koji su hili vanjski s obzirom na tvrtku, ali unutarnji
s obzirom na keiretsu. Kadaje 1990-ih Toyota morala premjestiti dio svo-
je proizvodnje u inozemstvo, nije uvijek bilo moguee primijeniti model
kan-ban (kao u simbolicnom tvornickom pogonu NUMMI tvrtke Toyota
- GM u Fremontu, Kalifornija). Stoga je "toyotizam" prijelazni model iz-
medu standardizirane masovne proizvodnje i ucinkovitije organizacije
rada koju odlikuje uvodenje zanatske prakse, kao i ukljuCivanje radnika
i dobavljaca, a sve to u sklopu industrijskog modela zasnovanog na te-
kueoj vrpci.
Prema tome, ono sto nastaje iz promatranja velikih organizacijskih
promjena u posljednja dva desetljeea ovog stoljeea nije novi, "jedini naj-
bolji naCin" proizvodnje, vee kriza starog i moenog, ali pretjerano krutog
modela povezanog s velikom, vertikalnom korporacijom te s oligopolis-
tickim nadzorom nad trzistima. Iz te krize nastalo je mnostvo modela i
organizacijskih aranzmana koji su napredovali ili propadali, u skladu s
njihovom prilagodljivoseu razlicitim institucionalnim kontekstima i
konkurencijskim strukturama. Kako Piore i Sabel zakljucuju u svojoj
knjizi:
Je li gospodarstvo zasnovano na masovnoj proizvodnji ili fleksibil-
noj specijalizaciji, otvorena su pitanja. Odgovori ee djelomicno ovi-
siti o sposobnosti nacija i drustvenih klasa da zamisle kakvu bu-
duenost zele.
50
Nedavno povijesno iskustvo vee je dalo neke odgovore koji se ticu novih
organizacijskih oblika informacijske ekonomije. U razliCitim organizacij-
skim aranzmanima te kroz razliCite kulturne izraze svi oni imaju osnovu
u mrezama. Mreze su temeljni materijal od kojega se organizacije
stvaraju i od kojih ce se u buducnosti stvarati. A one su sposobne
oblikovati se i siriti po svim glavnim ulicama i sporednim ulicicama glo-
balne ekonomije zbog svoga oslonca na informacijsku moe koju stvara no-
va tehnoloska paradigma.
48 Cusumano (1985.)
49 McMillan (1984.)
50 Piore i Sabel (1984: 308)
200
UMREZENO PODUZECE
Informacijska tehnologija i umrezeno poduzece
Nove organizacijske putanje koje sam opisao nisu bile mehanicka pos-
ljedica tehnoloske promjene. Neke od njih prethodile su usponu novih
informacijskih tehnologija. Na primjer, kakoje vee spomenuto, kan-ban
sustav bio je prvo uveden u Toyoti 1948., a njegova ugradnja nije zah-
tijevala on-line elektronicke veze. Upute i informacije bile su napisa-
ne na standardiziranim karticama zalijepljenim na razliCitim radnim
tockama, te su ih razmjenjivali dobavljaci i tvornicki radnici.
51
VeCina
metoda ukljucivanja radnika koje su iskusale japanske, svedske i
americke kompanije, prije su zahtijevale promjenu u mentalitetu ne-
go promjenu strojeva.
52
Najvaznija prepreka u prilagodivanju verti-
kalne korporacije zahtjevima fleksibilnosti globalne ekonomije bila je
krutost tradicionalnih korporacijskih struktura. Nadalje, u 1980-ima,
u trenutku njezina masovnog sirenja, informacijskaje tehnologija tre-
bala biti carobni stapic za reformu i promjenu industrijske korporaci-
je.53 Ali njezino uvodenje u odsutnosti temeljne organizacijske promje-
ne, ustvari je otezalo probleme birokratizacije i krutosti. Kompjutori-
zani nadzori jos su vise kruti nego tradicionalni lanci narudzbe "licem
u lice" u kojima je jos uvijek bilo mjesta za neki oblik implicitnog cjen-
kanja.54 U 1980-ima u Americi je nova tehnologija vrlo cesto bila vide-
na kao sredstvo za ustedu na radnoj snazi te kao mogucnost preuzi-
manja kontrole nad radnom snagom, a ne kao sredstvo organizacijske
promjene.
55
Prema tome, neovisno o tehnoloskoj promjeni, organizacijske su se
promjene dogodile kao odgovor na potrebu da se savlada stalno promjen-
ljiva operativna okolina.
56
No, Cimje do toga doslo, provedivost ili organi-
zacijska promjena bila je izvanredno uvecana novim informacijskim teh-
nologijama. Kako Boyett i Conn pisu:
Sposobnost velikih americkih poduzeca da se sama preoblikuju ka-
ko bi izgledala i ponasala se kao mala poduzeca, moze se, harem di-
jelom, pripisati razvoju nove tehnologije koja cini nepotrebnima ci-
tave slojeve menedzera i njihovo osoblje.
57
51 McMillan (1984.); Cusumano (1985.)
52 Dodgson (ur.) (1989.)
53 Kotter i Heskett (1992.); Harrington (1991.)
54 Hirschhorn (1985.); Mowshowitz (1986.)
55 Shaiken (1985.)
56 Cohendet i Llerena (1989.)
57 Boyett i Conn (1991: 23)
201
Sposobnost malih i srednjih poduzeca da se medusobno, te s velikim
korporacijama, povezu u mreze, takoder je postala ovisna o dostupnosti
novih tehnologija, kada je obzor mreza (ili njihovih dnevnih operacija)
postao globalan.
58
Doista, kineska su poduzeca stoljeCima hila zasnovana
na mrezama povjerenja i suradnje. Ali kada su se 1980-ih prosirila preko
Pacifika, od Tachunga do Fukiena, od Hong Konga do Guandonga, od Ja-
karte do Bangkoka, od Hsinchua do Mountain Viewa, od Singapura do
Sangaja, od Hong Konga do Vancouvera te, prije svega, od Taipeha i Hong
Konga do Guangzhoua i Sangaja, samo oslanjanje na nove komunikacij-
ske i informacijske tehnologije omoguCilo im je trajan rad. Tada su ohi-
teljski, regionalni i osohni kodeksi uspostavili osnovu za pravila igre ko-
jih se trehaju dr:lati u racunalima.
Bez razvoja racunalnih mreza hilo hi jednostavno nemoguce upravlja-
ti slozenim mrezama strateskih udruzivanja, podugovornih sporazuma
te decentraliziranog donosenja odluka za velike tvrtke;
59
preciznije, sve hi
to bilo nemoguce bez mocnih mikroprocesora instaliranih u desktop racu-
nalima povezanim preko digitalnih telekomunikacijskih mreza. Ovo je
slucaj u kojemu su organizacijske promjene u odredenoj mjeri potakle
tehnoloske putanje. Da su velike, vertikalne korporacije bile sposohne us-
pjesno djelovati u novoj ekonomiji, mozda se ne hi niti dogodila kriza
IBM-a, Digitala, Fujitsua, i glavne racunalne industrije opcenito. A zhog
potreba mreze za novim, velikim i malim organizacijama, osohna racuna-
la i racunalno umrezivanje dozivjeli su eksplozivno sirenje. A zbog ma-
sovne potrehe za fleksibilnom, interaktivnom manipulacijom racunali-
ma, softver je postao najdinamicniji segment industrije i djelatnosti
proizvodnje informacija koji hi trehao oblikovati procese proizvodnje i
menedzmenta u buducnosti. S druge strane, zhog dostupnosti tih tehno-
logija (zhog tvrdoglavosti inovatora u Silicijskoj dolini koji se opirao mo-
delu informatike "1984"), umrezenje je postalo kljuc za organizacijsku
fleksibilnost i izvedbu poslova.
60
Bar i Borrus su u nizu vaznih istrazivanja pokazali da je tehnologija
umrezavanja informacija skocila kvantnim skokom u ranim 1990-ima,
jer su se stekla tri trenda: digitalizacija telekomunikacijske mreze, raz-
voj broadband prijenosa* te dramatican porast izvedbi racunala poveza-
nih mrezom, sto je odredivao tehnoloski prohoj na podrucjima mikroelek-
tronike i softvera. Zatim, interaktivni racunalni sustavi koji su do tada
58 Shapira (1990.); Hsing (1996.)
59 Whightman (1987.)
60 Fulk i Steinfeld (ur.)(1990.); Business Week (1996.)
* koji omogucuje bdi prijenos podataka - op. prev.
202
UMREZENO PODUZECE
bili ograniceni na mreze lokalnih podrucja (Local Area Network- LAN),
postali su operativni sustavi u mrezama sirokih podrucja (Wide Area Net-
work- WAN); docim se racunalni obrazac prebacio s pukog povezivanja
izmedu racunala na "kooperativni racunalni rad", bez obzira na geograf-
ski razmjestaj partnera koji suraduju. Kvalitativne prednosti u informa-
cijskoj tehnologiji, nedostupne do 1990-ih, omogucile su nastanak potpu-
no interaktivnih, fleksibilnih procesa proizvodnje, menedzmenta i distri-
bucije zasnovanih na racunalima, koji su istodobno ukljuCivali suradnju
izmedu razlicitih tvrtki i jedinica tih tvrtki.
61
S druge strane, Dieter Ernstje pokazao daje priblizavanje izmedu or-
ganizacijskih zahtjeva i tehnoloske promjene postavilo umrezivanje kao
temeljni oblik konkurencije u novoj, globalnoj ekonomiji. Vrtoglavom br-
zinom porasle su prepreke na ulazu u veCinu naprednih industrija, kao
sto su elektronika ili automobili. To je uvelike otezalo mogucnost novim
konkurentima da sami udu na trziste, te je cak sprecavalo velike korpo-
racije da otvore nove proizvodne linije iii inoviraju vlastitu obradu proiz-
voda u skladu s brzinom tehnoloske promjene.
62
Prema tome, suradnja i
umrezenje nude jedinu mogucnost podjele troskova i rizika, kao i drza-
nje koraka sa stalno obnavljanom informacijom. Medutim, mreze tako-
der igraju ulogu vratara. Unutar mreza neprestano se stvaraju nove mo-
gucnosti. lzvan mreza, opstanak je sve tezi. U uvjetima brze tehnoloske
promjene stvarna operacijska jedinica postale su mreze, a ne tvrtke.
Drugim rijeCima, kroz medusobno djelovanje izmedu organizacijske kri-
ze, promjene i nove informacijske tehnologije nastao je novi organizacij-
ski oblik kao obiljezje informacijske/globalne ekonomije: umrezeno po-
duzece.
Kako bih podrobnije definirao umrezeno poduzece, moram podsjetiti
na svoju definiciju organizacije: sustav sredstava strukturiran u svrhu
postizanja specificnih ciljeva. Dodao bih drugu analiticku osobinu, koju
sam iz teorije Alaina Tourainea prilagodio na vlastiti nacin.
63
U dinamic-
nom, razvojnom pogledu postoji temeljna razlika izmedu dva tipa organi-
zacija: organizacije za koje reprodukcija njihova sustava sredstava posta-
je glavni organizacijski cilj te organizacije u kojima ciljevi, te promjena
ciljeva, oblikuju i neprestano preoblikuju strukturu sredstava. Prvi tip
organizacija nazivam birokracijama, drugi, poduzeCima.
Na osnovi tih konceptualnih razlika predlazem ono za sto vjerujem da
je potencijalno korisna (ne nominalisticka) definicija umrezenoga podu-
61 Bar i Borrus (1993.)
62 Ernst (1994.b)
63 Touraine (1959.)
203
USPON
zeca: specifican oblik poduzeca ciji je sustav sredstava sastavljen
ukrstanjem segmenata autonomnih sustava ciljeva. Prema tome,
komponente mreze ujedno su samostalne i ovisne u odnosu na mrezu, te
mogu saCinjavati dijelove drugih mreza, pa prema tome i drugih sustava
sredstava usmjerenih drugim ciljevima. Izvedba dane mreze ovisit ce ta-
da o dvije temeljne osobine mreze: o njezinoj povezanosti, odnosno struk-
turalnoj sposobnosti da omoguci nesmetanu komunikaciju izmedu svojih
komponenata; njezinoj dosljednosti, to jest mjeri do koje postoje zajednic-
ki interesi izmedu ciljeva mreze i ciljeva njezinih komponenata.
Zasto je umrezeno poduzece organizacijski oblik informacij-
ske/globalne ekonomije? Lagani odgovor bio hi empiristicki: zato sto je
nastalo u razdoblju stvaranja nove ekonomije te izgleda da ispunjava
svoju ulogu. Alije intelektualno prikladnije razumjeti daje ta izvedba us-
kladena s obiljezjima informacijske ekonomije: uspjesne organizacije su
one koje mogu stvarati znanje i uCinkovito obraditi informaciju; prilago-
diti se promjenljivoj geometriji globalne ekonomije; biti dovoljno fleksi-
bilne da mijenjaju svoja sredstva jednakom brzinom promjene ciljeva,
pod utjecajem brzih kulturalnih, tehnoloskih i institucijskih promjena, te
da mogu inovirati, buduCi da je inovacija postala glavno oruzje protiv
konkurencije. To su istinske osobine novoga gospodarskog sustava koji
smo analizirali u prethodnom poglavlju. U tom smislu, umrezeno podu-
zece cini opipljivom kulturu informacijske/globalne ekonomije:
ono pretvara signale u proizvode obradom znanja.
Kultura, institucije i ekonomska organizacija:
poslovne mreze Istocne Azije
Oblici ekonomske organizacije ne razvijaju se u drustvenom vakumu: oni
su ukorijenjeni u kulture i institucije. Svako drustvo tezi stvaranju vlas-
titih organizacijskih aranzmana. Sto je drustvo povijesno razliCitije, ono
se razvija u vecoj odvojenosti od ostalih drustava, te su organizacijski ob-
lici posebniji. Medutim, kada tehnologija prosiruje raspon gospodarskih
djelatnosti, te kada poslovni sustavi medusobno suraduju na globalnoj
razini, organizacijski oblici se sire, posuduju jedni od drugih i stvaraju
mjesavinu koja u velikoj mjeri odgovara zajednickim modelima proizvod-
nje i konkurencije, prilagodavajuCi se pri tome specificnoj drustvenoj oko-
lini u kojoj djeluju.
64
To znaCi da organizacije, kultura i institucije toliko
64 Hamilton (1991.)
204
UMRE:ZENO PODUZECE
duhoko posreduju u "trzisnoj logici" da hi gospodarski cimhenici koji se,
prema neoklasicnoj ortodoksiji ekonomije, usuduju slijediti apstraktnu
trzisnu logiku, hili izguhljeni.
65
VeCina tvrtki ne slijedi tu logiku. Neke
vlade to Cine iz ideologije, te na kraju guhe nadzor nad svojim gospodar-
stvima (na primjer, Reaganova administracija u SAD-u u ranim 1980-
ima iii socijalisticka vlada Spanjolske u ranim 1990-ima). Drugim rijeci-
ma, trzisni se mehanizmi mijenjaju tijekom povijesti i djeluju kroz niz or-
ganizacijskih oblika. Tada je kljucno pitanje: koji su izvori trzisne speci-
ficnosti? Ana takvo se pitanje moze odgovoriti samo usporednim izuca-
vanjima gospodarske organizacije.
Niz istrazivanja u komparativnoj teoriji organizacije pokazao je da
postoje temeljne razlike u organizaciji poduzeca i njihovu ponasanju u
kontekstima koji se bitno razlikuju od tradicionalnog anglosaksonskog
modela ugradenog u vlasnicka prava, individualizam i odvajanje ddave
i poduzeca.
66
Zariste velikog dijela istrazivanja bilo je u istocnoazijskim
gospodarstvima. Takav izbor ocito je napravljen zbog zapanjujuCih pos-
tignuca tih gospodarstava u posljednjoj cetvrti dvadesetog stoljeca. Nala-
zi istrazivanja organizacija istocnoazijskih gospodarstava vrlo su znacaj-
ni za opcu teoriju gospodarske organizacije iz dva razloga.
Prvo, moze se pokazati da obrasce poslovne organizacije u istocnoazij-
skim drustvima stvara medusobno djelovanje kulture, povijesti i institu-
cija, gdje su potonje osnovni faktor u oblikovanju posebnih poslovnih sus-
tava. N adalje, prema institucionalistickoj teoriji ekonomike, takvi obras-
ci prikazuju zajednicke trendove, povezane s kulturnom slicnoscu, sto je
rezultat specificnih povijesnih procesa.
Drugo, temeljni zajednicki trend istocnoazijskih poslovnih sustava
zasnovan je na mrezama, iako na razliCitim ohlicima mreza. Blok za iz-
gradnju takvih sustava nije poduzece ili pojedinacni poduzetnik, nego
mreze ili poslovne sku pine razliCitih vrsta. To je obrazac koji sa svim svo-
jim varijacijama tezi prilagodbi organizacijskom obliku koji sam oznacio
kao umrezeno poduzece. U tom slucaju, te ako je informacijska/globalna
ekonomija primjerenija mreznom obliku poslovne organizacije, istocnoa-
zijska hi drustva i njihovi organizacijski oblici gospodarskih djelatnosti
trebali imati osohitu usporednu prednost u globalnoj konkurenciji, zato
sto je taj organizacijski model ugraden u njihovu kulturu i u njihove in-
stitucije. Njihova povijesna osobitost tezila hi poklapanju sa sociotehnic-
kom logikom informacijskog obrasca. Povijesni zapisi podrzavaju tu pret-
postavku: istocnoazijska gospodarstva i tvrtke prilagodile su se novim
65 Abolafia i Biggart (1991.)
66 Clegg i Redding (ur.) (1990.)
205
USPON DRUSTVA
tehnologijama i novim oblicima globalne konkurencije brze od bilo kojeg
podrucja u svijetu. Pri tome zapravo mijenjaju ravnotezu svjetske trgovi-
ne i akumulacije kapitala u korist azijskog Pacifika u samo 30 godina (vi-
di 2. poglavlje). Ali moram u odredenoj mjeri biti oprezan: povijesno pok-
lapanje ne znaci strukturalnu uzrocnost. Zar ne ponavljamo istu etnocen-
tricnu pogresku neoklasicnog obrasca, braneCi ')edini najbolji naCin" uni-
verzalne vrijednosti, ovaj put iz drugoga kulturnog izvora? Kako bismo
razmotrili to pitanje, moramo istodobno razmotriti povijesnu specificnost
kultura, povijesne putanje institucija, strukturalne zahtjeve informacij-
skog obrasca te oblike konkurencije u globalnoj ekonomiji. U medusob-
nom djelovanju tih razlicitih drustvenih domena mozemo pronaCi neke
poticajne odgovore na "duh informacionalizma."
Tipologija poslovnih mreza Istocne Azije
Razjasnimo prvo poznate Cinjenice stvaranja, strukture i dinamike pos-
lovnih mreza Istocne Azije. N a srecu, to je predmet kojemu se posvetilo
dovoljno paznje u drustvenom istrazivanju,
67
te u kojemu se mogu osloni-
ti na sustavni trud usporedne analize i teoretizacije vodeCih drustvenih
znanstvenika u ovom polju, Nicole Woosley Biggart i Garyja Hamiltona,
68
uz moj vlastiti istrazivacki rad u azijskom Pacifiku izmedu 1983. i 1995.
godine.
Organizirana mreza neovisnih tvrtki prevladavajuCi je oblik gospo-
darske djelatnosti u trzisnim gospodarstvima istocne Azije. Tri su razli-
Cita, osnovna tipa mreza, a svaki od njih odlikuje japanska, korejska i ki-
neska poduzeca.
69
Japan
U Japanu su poslovne skupine organizirane oko mreza tvrtki koje jedne
drugima medusobno duguju (kabushiki mochiai) te Cija glavna poduzeca
vode menedzeri. Postoje dva podtipa tih mreza:
70
(a) horizontalne mreze zasnovane na medutrzisnim vezama izmedu ve-
likih tvrtki (kigyo shudan). Te mreze imaju doseg u mnostvu gospo-
darskih sektora. Neke od njih su nasljednice zaibatsua, velikih
67 Whitley (1993.)-
68 Biggart (1991.); Hamilton i Biggart (1988.); Biggart i Hamilton (1992.); Hamilton (1991.)
69 Hamilton i dr. (1990.)
70 Gerlach (1992.); Imai i Yonekura (1991.); Whitley (1993.)
206
UMREZENO PODUZECE
konglomerata koji su vodili japansku industrijalizaciju i trgovinu
prije Drugoga svjetskog rata, prije njihova sluzbenog (i neuCinkovi-
tog) raspustanja tijekom americke okupacije. Tri najvece stare mre-
ze su Mitsui, Mitsubishi i Sumitomo. N akon rata, stvorene su tri
nove mreze oko najveCih banaka: Fuyo, Dao-Ichi Kangin i Sanwa.
Svaka mreza ima vlastite izvore financiranja te konkurira u svim
glavnim sektorima djelatnosti.
(b) vertikalne mreze (keiretsu), izgradene oko kaishae, iii velike speci-
jalizirane industrijske korporacije, koja obuhvaca stotine pa cak i
tisuce dobavljaca i njihovih podruznica. Glavni keiretsu su oni sa
sredistima kao sto su Toyota, Nissan, Hitachi, Matsushita, Toshiba,
Tokai banka te Industrijska banka Japana.
Ove stabilne poslovne grupe ustvari drze jezgru japanskoga gospodar-
stva, pri cemu organiziraju gustu mrezu medusobnih obveza, financijske
meduovisnosti, trzisnih sporazuma, prijenosa osoblja te razmjene infor-
macija. Kljucna sastavnica sustava za svako poduzece je glavno trgovin-
sko poduzece (sogo shosha), koje se ponasa kao glavni posrednik izmedu
dobavljaca i potrosaca, te prilagodava rashode i prihode.
71
Ono je sastav-
ljac sustava. Takva organizacija poslova djeluje kao fleksibilna jedinica
na konkurentnom trzistu koja dodjeljuje resurse svakom clanu mreze ka-
da to smatra pogodnim. Ovo takoder svakoj vanjskoj tvrtki krajnje oteza-
va prodiranje na trziste. Ta specificna gospodarska organizacija u velikoj
mjeri objasnjava probleme s kojima se strane tvrtke susrecu pri prodira-
nju na japansko trziste, buduci da se sve operacije moraju iznova uspos-
taviti, a dobavljaCi odbijaju sluziti drugim klijentima osim ako se njihov
roditelj kaisha slozi s dogovorom.
72
lzvrsavanje poslova i organizacija rada odrazavaju tu hijerarhicnu
mreznu strukturu.
73
U sredistu velika poduzeca svojim zaposlenicima
nude dozivotno zaposlenje, sustav nagrada koji je zasnovan na dobi te
suradnju sa sindikatima zasnovanim na tvrtki. Timski je raq i samos-
talnost izvodenja zadataka pravilo, pri cemu se racuna na predanost
radnika napretku njihove kompanije. Menedzment je ukljucen na razi-
ni radionice, te dijeli prostor i uvjete rada s manualnim radnicima. Do
konsenzusa se dolazi kroz brojne procedure, od organizacije rada do
simbolicnog Cina kao sto je pjevanje himne korporacije na pocetku rad-
nog dana.
74
71 Yoshino i Lifson (1986.)
72 Abbeglen i Stalk (1985.)
73 Koike (1988.); Clark (1979.); Durlabhji i Marks (ur.) (1993.)
74 Kuwahara (1989.)
207
USPON tJMREZENOG DRUSTVA
S druge strane, sto se tvrke vise nalaze na periferiji mreze, vise se rad-
na snaga smatra zamjenjivom i potrosnom, a u vecini se radi o privreme-
nim radnicima i honorarnim zaposlenicima (vidi 4. poglavlje). Zene i
neobrazovana omladina tvore velik dio takve periferne radne snage.
75
Stoga, umrezene poslovne skupine vode i do fleksibilne suradnje i do vr-
lo segmentiranih trzista rada, sto rezultira dvojakom drustvenom struk-
turom, uglavnom organiziranom oko rodbinskih veza. Sarno razmjerna
stabilnost patrijarhalne japanske obitelji ukljucuje oba kraja drustvene
strukture. Tako bivaju potisnuti trendovi k polariziranom drustvu, ali sa-
mo dotle dok se japanske zene budu mogle drzati u podredenu polozaju,
i kod kuce ina poslu.
7
s
Koreja
Korejske mreze (chaebol), iako povijesno nadahnute japanskim zaibat-
suima, znatno su vise hijerarhicne od svojih japanskih inaCica.
77
Njihov
glavni razlikovni trend jest da sve tvrtke u mrezi nadzire sredisnje hol-
ding poduzece koje posjeduje pojedinac i njegova obitelj.
78
Osim toga, sre-
disnje holding poduzece podrzavaju vladine banke i trgovacke kompanije
koje nadzire vlada. Obitelj koja je utemeljila tvrtku cvrsto drzi nadzor
imenujuCi clanove obitelji, regionalne znance i bliske prijatelje na visoka
upravljacka mjesta kroz cijeli chaebol.
79
Mala i srednja poduzeca igraju
sporednu ulogu, za razliku od japanskog keiretsua. VeCina tvrtki chaebola
dosta su velike, a rade pod uskladenom inicijativom koja dolazi s vrha, od
centraliziranog menedzmenta chaebola, cesto reproducirajuci vojni stil ko-
ji su donijeli vladini podrzavatelji, osobito nakon 1961. Chaeboli su vise-
sektorski, a njihovi se upravitelji premjestaju iz jednog sektora djelatnos-
ti u drugi, sto omogucuje jedinstvenost strategije te poprecno oplemenji-
vanje iskustva. Cetiri najveca korejska chaebola (Hyundai, Samsung,
Lucky Gold Star i Daewoo) danas su medu najveCim svjetskim gospodar-
skim konglomeratima, te su 1985. g. zajedno Cinili 45% ukupnoga doma-
ceg proizvoda Juzne Koreje. Chaebol su cjeline koje su uvelike same sebi
dovoljne te ovise samo o vladi. Najvise ugovornih veza su unutarnje u od-
nosu na chaebol, a podugovori igraju manju ulogu. Tdista oblikuje drza-
va, a razvija ih konkurencija izmedu chaebola.
80
Vrlo su rijetke mreze me-
75 Jacoby (1979.); Shinotsuka (1994.)
76 Chizuko (1987.); Chizuko (1988.); Seki (1988.)
77 Steers i dr. (1989.)
78 Biggart (1990.a)
79 Yoo i Lee (1987.)
80 Kim (1989.)
208
dusobnih obveza koje su vanjske u odnosu na chaebol. Unutarnje veze u
chaebolu stvar su discipline u mrezi prije nego suradnje i reciprociteta.
Politika i praksa glede rada takoder su prilagodene tom autoritarnom
modelu. Kao i u Japanu, postoji ostra podjela trzista rada izmedu radni-
ka matice i privremenih radnika, ovisno o sredisnjem polozaju tvrtke u
chaebolu.
81
Zene imaju vrlo smanjenu ulogu buduCi da je patrijarhalnost
jos izrazenija u Koreji nego u Japanu, a muskarci nerado dopustaju ze-
nama raditi izvan kucanstva.
82
Ali radnici u matici ne primaju istu vrstu
obveze dugorocnog zaposljavanja i uvjeta rada od svojih tvrtki.
83
Niti se
od njih ocekuje da preuzimaju inicijativu. Oni hi uglavnom trebali izvrsi-
ti dobivene naredbe. Sindikate je nadzirala drzava i tijekom dugog ih raz-
doblja drzala u podredenom polozaju. Kada je 1980-ih demokracija zabi-
ljezila znacajnu pobjedu u Koreji, sindikati koji su postajali sve neovisni-
ji suocili su se s konfrontacijskom taktikom voda chaebola, sto je dovelo
do vrlo konfliktnog obrasca industrijskih odnosa.
84
Taj trend pobija rasis-
ticku ideologiju o navodnoj poslusnosti azijske radne snage, koja se pone-
kad pogresno pripisuje konfucijanizmu.
Medutim, iako je nepovjerenje u radnike pravilo, povjerenje je osnovna
poveznica izmedu razliCitih razina upravljanja u korejskim mrezama, i to do
te mjere da je ugradeno u rodbinske veze: 1978. godine 13,5% direktora naj-
veCih 100 chaebola hili su dio obitelji vlasnika i zauzimali su 21% najvisih
upravljackih polozaja.
85
Dodatne upravljacke polozaje uglavnom su zauzi-
male osobe kojima je obitelj vlasnika vjerovala na osnovi izravnog poznava-
nja, pojacanog mehanizmom drustvenog nadzora (lokalne drustvene mreze,
obiteljske mreze, skolske mreze). No, interesi chaebola su iznad svega, cak i
u odnosu na obitelj. Ako postoji proturjecje izmedu toga dvoga, vlada ce se
pobrinuti da prevladaju interesi chaebola, a ne obitelji i1i pojedinaca.
86
Kina
Kineska poslovna organizacija zasnovana je na obiteljskim poduzecima
(jiazuqiye), te prekosektorskim poslovnim mrezama (jituanqiye), koje ces-
to ddi jedna obitelj. Iako se veCi dio detaljnog istrazivanja odnosi na
stvaranje i razvoje poslovnih mreza u Tajvanu,
87
empirijski dokazi, kao i
81 Wilkinson (1988.)
82 Gelb i Lief Palley (ur.) (1994.)
83 Park (1992.)
84 Koo i Kim (1992.)
85 Shin i Chin (1989.)
86 Amsdem (1989.); Evans (1995.)
87 Hamilton i Kao (1990.)
USPON UMREZENOG DRU!lTVA
moje osobno znanje dopustaju da se taj model prosiri i na Hong Kong i
prekomorske kineske zajednice u Jugoistocnoj Aziji.
88
Zanimljivo je da
slicne mreze djeluju u brzom procesu industrijalizacije juzne Kine koju
vodi trziste, ako imamo na umu da su u domet mreze ukljucene sluzbene
osobe lokalne uprave.s
9
Kljucna sastavnica kineske poslovne organizacije je obitelj.
90
Tvrtke
su obiteljsko vlasnistvo a prevladavajuca vrijednost tice se obitelji, a ne
tvrtke. Kada tvrtka napreduje, napreduje i obitelj. Prema tome, nakon
sto je akumulirana dovoljna kolicina bogatstva, ona se dijeli medu clano-
vima obitelji koji ulazu u druge poslove, koji cesto nisu povezani s djelat-
nostima izvorne tvrtke. Ponekadje model stvaranja novih poduzeca unu-
targeneracijski buduCi da obitelj povecava svoje bogatstvo. Ali ako se to
ne dogodi za zivota osnivaca tvrtke, dogodit ce se nakon njegove smrti. To
je stoga sto je, za razliku od Japana i Koreje, obiteljski sustav zasnovan
na patrilinearnosti i jednakom nasljedstvu medu sinovima, te prema to-
me svaki sin dobiva svoj dio obiteljske imovine kako bi pokrenuo vlastiti
posao. Wong, na primjer, smatra da uspjesna kineska poduzeca prolaze
kroz cetiri faze u tri generacije: fazu nastanka, centraliziranja, podjele te
dezintegracije, nakon cega ciklus poCinje ispocetka.
91
Usprkos cestom su-
parnistvu unutar obitelji, osobno je povjerenje jos uvijek temelj za poslov-
ne dogovore, iznad i mimo zakonskih, ugovornih pravila. Prema tome,
obitelji napreduju stvaranjem novih tvrtki u bilo kojem sektoru djelat-
nosti koji se smatra profitabilnim. Tvrtke zasnovane na obiteljima pave-
zane su podugovornim sporazumima, razmjenom ulaganja i podjelom za-
liha. Tvrtke su specijalizirane u svojoj trgovini, a obitelji se razlikuju u
svojim ulaganjima. Veze izmedu tvrtki shvacene su vrlo osobnim, tekuce
su i promjenljive, za razliku od modela dugorocnih obveza u japanskim
mrezama. Izvori financija pretezno su neformalni (obiteljska stednja, zaj-
movi od pouzdanih prijatelja, udruzenja za uzajamno kreditiranje ili dru-
gi neformalni oblici posudivanja, kao stoje tajvanska "slobodna burza").
92
U takvoj strukturi menedzment je vrlo centraliziran i autoritaran.
Srednji menedzment, koji nije dio obitelji, smatra se samo podrucjem pri-
jenosa; a odanost se radnika ne ocekuje, buduCi da je ideal radnika pok-
renuti vlastita poduzeca, pa se stoga smatraju mogucom buducom konku-
rencijom. Obveze su kratkorocne, sto potkopava dugorocnu strategiju
88 Sit i Wong (1988.); Yoshihata (1988.)
89 Hsing (1994.); Hamilton (1994.)
90 Greenhalgh (1988.)
91 Wong (1985.)
92 Hamilton i Biggart (1988.)
planiranja. S druge strane, krajnja decentralizacija i fleksibilnost tog
sustava omogucuju brze prilagodbe novim proizvodima, novim procesima
i novim tr:listima. Putem udruzivanja izmedu obitelji i njihovih odgova-
rajuCih mreza, ubrzava se tok kapitala te poboljsava alokacija resursa.
Slaba je tocka tih malih kineskih poduzeca nesposobnost da poduzmu
vece strateske promjene koje, na primjer, zahtijevaju ulaganje u istrazi-
vanje i razvoj, poznavanje svjetskih trzista, modernizaciju tehnologije si-
rokih razmjera ili prebacivanje proizvodnje u inozemstvo. Dalje cu tvrdi-
ti, za razliku od nekih promatraca kineskih poduzeca, da je dr:lava, oso-
bito u Tajvanu, a takoder i drugdje- u Hong Kongu, a sigurno i u Kini-
dala kljucnu stratesku potporu kako bi kineske mreze napredovale u in-
formacijskoj/globalnoj ekonomiji izvan njihova profitabilnog, ali ogranice-
noga domaceg vidokruga. Ideologija poduzetnickoga familizma, ukorije-
njena u naslijedenom nepovjerenju prema drzavi u juznoj Kini, ne moze
se shvatiti doslovno, cak ni ako u velikoj mjeri oblikuje ponasanje kines-
kih poslovnih ljudi.
Poduzetnistvo zasnovano na obitelji bio je samo dio, iako vrlo znacajan,
price o uspjehu kineskih poslovnih mreza. Drugi element bila je kineska
inaeica razvojne drzave, u Tajvanu, Hong Kongu ili Kini. U razliCitim obli-
cima, nakon toliko povijesnih pogresaka, drzava je napokon imala dovoljno
pameti da pronade formulu. Onaje podrzala kinesko poduzetnistvo, zasno-
vano na pouzdanim, obiteljskim, informacijskim vezama, ada nije gusila
njegovu samostalnost cim je postalo jasno da je trajna slav a kineske civili-
zacije ustvari ovisna o neprestanoj vitalnosti sebicno poduzetnih obitelji.
Vjerojatno nije slucajno sto se priblizavanje izmedu obitelji i drzave dogo-
dilo u kineskoj kulturi bas u osvit informacijskoga/globalnog doba, kada
moe i bogatstvo vise ovise o fleksibilnosti mreze nego o moCi birokracije.
Kultura, organizacije i institucije: azijske poslovne mreze i
razvojna drzava
Dakle, istocnoazijska gospodarska organizacija, bez sumnje najuspjesni-
ja u svjetskoj konkurenciji u posljednjoj trecini dvadesetog stoljeca, zas-
novana je na formalnim i neformalnim poslovnim mrezama. Ali postoje
znacajne razlike izmedu tri kulturna podrucja na kojima su ove tri mre-
ze nastale. Kako su Nicole Biggart i Gary Hamilton srocili, unutar mre-
zejapanske tvrtke imaju logiku zajednice, korejske tvrtke imaju patrimo-
nijalnu logiku, a tajvanske patrilinearnu.
93
211
USPON
I slicnostima i razlikama istocnoazijskih poslovnih mreza moze se uCi
u trag u kulturnim i institucionalnim obiljezjima tih drustava.
Ove tri kulture su se kroz stoljeca izmijesale, te su duboko prozete fi-
lozofskim i vjerskim vrijednostima konfucijanizma i budizma, u njihovim
razlicitim nacionalnim obrascima.
94
Razmjerna odvojenost od ostalih di-
jelova svijeta do devetnaestog stoljeca pojacala je njihovu osobitost. Os-
novna drustvena jedinica bila je obitelj, a ne pojedinac. Odanost se odno-
si na obitelj, a ugovorne obveze prema drugim pojedincima podredene su
obiteljskom "prirodnom zakonu". Obrazovanje ima sredisnju ulogu, i za
drustveni uspon i za osobno napredovanje. Povjerenje i reputacija, unu-
tar dane mreze obveza, najcjenjenije su osobine, a ujedno i najstroze
sankcionirano pravilo u slucaju neuspjeha.
95
Iako je stvaranje kulturno osobitih organizacijskih oblika ponekad su-
vise neodreden i nedovoljno specifican argument, cini se da se zajednic-
ke crte oblika mreze u Istocnoj Aziji mogu povezati s tim zajednickim kul-
turnim trendovima. Ako jedinica gospodarske transakcije nije pojedinac,
vlasnicka prava ustupaju mjesto obiteljskim pravima. A ako je hijerarhi-
ja obveza stvar uzajamnog povjerenja, postojane mreze moraju biti us-
postavljene na osnovi takva povjerenja. Cimbenici pak koji su vanjski u
odnosu na te mreze, nece biti tretirani kao jednaki na trzistu.
Ali ako kultura podupire zajednicke crte obrazaca poslovnih mreza, ci-
ni se da ono sto te mreze Cini razliCitima, u isto doba pojacava njihovu
mreznu logiku. Temeljna institucionalna razlika izmedu te tri kulture ti-
ce se uloge ddave, i povijesno i u procesu industrijalizacije. U svim sluca-
jevima drzavaje preuzela gradansko drustvo: trgovacka i industrijska eli-
ta doslaje pod vodstvo drzave, kojaje naizmjence blagonaklona i represiv-
na. Ali u svakom posebnom slucaju drzava je bila povijesno drukcija i ig-
ralaje drukeiju ulogu. U ovom trenutku rasprave moram upozoriti na raz-
liku izmedu uloge drzave u povijesti i uloge suvremene, razvojne drzave.
96
U najnovijoj povijesti postojala je znacajna razlika izmedu japanske
97
i kineske ddave.
98
Japanska drzava ne samo da je oblikovala Japan ne-
go i Koreju i Tajvan pod svojom kolonijalnom dominacijom.
99
Od vreme-
na vladavine Meija ona je bila faktor autoritarne modernizacije, ali je
djelovala skupa s poslovnim skupinama zasnovanim na klanovima (zai-
batsu), od kojih neke (na primjer Mitsui) vuku podrijetlo do kuca trgova-
94 Whitley (1993.)
95 Baker (1979.); Willmott (ur.) (1972.)
96 Biggart (1991.); Wade (1990.); Whitley (1993.)
97 Beasley (1991.); Johnson (1995.)
98 Feuerwerker (1984.)
99 Amsdem (1979., 1985., 1989., 1992.)
212
U M R ~ N O PODUZE6E
ca povezanih s mocnim feudalnim gospodarima.
100
Japanska carska dda-
va postavilaje modernu izoliranu tehnokraciju kojaje izostrila svoje vjes-
tine u pripremama japanskoga ratnog stroja (neposredan preteca MITI-
ja bilo je Ministarstvo vojne opreme, srz japanske vojne industrije).
101
Tek
kada uvidimo pozadinu ove posebne institucije, mozemo razumjeti pre-
cizno djelovanje kulture na organizacije. N a primjer, Hamilton i Biggart
pokazuju institucionalnu pozadinu kulturnog objasnjenja izgradnje kon-
senzusa u radnom procesu kroz pojam Wa ili sklada. Wa tezi ugradnji
svjetskog poretka, kroz podredenost pojedinca grupnoj praksi. Ali Biggart
i Hamilton odbijaju prihvatiti odredenost japanskih praksi upravljanja
kao izravni kulturni izraz Wa. Oni tvrde da takvi organizacijski aran-
zmani proizlaze iz industrijskog sustava, koji nadgleda i potice drzava te
nalazi podrsku za svoju primjenu u elementima tradicionalne kulture,
materijalima s kojima institucije grade organizacije. Kako pisu, citiraju-
Ci Say lea, ''japanska vlada ne stoji izvan ili iznad zajednice: ona je radije
mjesto gdje se pregovara o Wa poslovima."
102
Prema tome, poslovne sku-
pine u Japanu, kao sto je to povijesno bio slucaj u podrucjima japanskog
utjecaja, teze vertikalnoj organizaciji sa sredisnjom korporacijom koja
ima izravan pristup drzavi.
Kineska je drzava imala vrlo razliCite veze s poduzeeima, osobito s
poslovima u juznoj Kini koja je temeljni izvor kineskoga poduzetnistva. I
u posljednjim desetljeCima carske ddave i u kratkom vremenu drzave
Kuomintanga u Kini, posao je u isto doba bio zloupotrebljavan i stimuli-
ran, viden kao izvor prihoda umjesto kao stroj za proizvodnju bogatstva.
To je s jedne strane dovelo do stetnih primjena pretjeranog oporezivanja
i nedostatka potpore industrijalizaciji; s druge strane, do naklonosti ne-
kim poslovnim skupinama, sto je krsilo pravila konkurencije. Reakcije na
to stanje poslova dovele su do toga da su se kineski poslovni krugovi klo-
nili vlade sto je vise moguce, zbog stoljetnog straha koji su nametnuli sje-
verni osvajaCi juznokineskom poduzetnistvu. Takva udaljenost od drzave
dala je prednost obitelji, kao i lokalnim i regionalnim vezama u uspostav-
ljanju poslovnih transakcija. Za taj trend Hamilton tvrdi da se moze dati-
rati unazad cak do dinastije Qin.1oa
Kada nema pouzdane drzave koja osigurava vlasnicka prava, ne mo-
rate biti konfucijanist kako biste polagali svoje povjerenje u rodbinu um-
jesto u zakonski ugovor na papiru. Znacajno je da je aktivno ukljucenje
100 Norman (1940.)
101 Johnson (1982.)
102 Hamilton i Biggart (1988: 72)
103 Hamilton (1984, 1985.)
213
USPON DRUSTVA
drzave na Zapadu u osiguravanju vlasnickih prava, kako je pokazao
North,
104
a ne nedostatak ddavne intervencije postalo kljucan faktor u
organiziranju gospodarske djelatnosti duz trzisnih transakcija izmedu
slobodnih pojedinacnih faktora. Kako se drzava, kao u Kini, nije potrudi-
la stvoriti trziste, obitelji su to ucinile same, tako da su premostile dda-
vu i ugradile tdisne mehanizme u drustveno izgradenim mrezama.
Ali dinamican oblik istocnoazijskih poslovnih mreza, sposoban za
preuzimanje globalne ekonomije, stigao je u drugoj polovini dvadesetog
stoljeca, odlucujuCim poticajem onaga sto je Chalmers Johnson nazvao
razvojnom drzavom.l
05
Kako bih prosirio ovaj temeljni koncept, koji poti-
ce iz Johnsonove studije o ulozi MITI-ja ujapanskom gospodarstvu, nasi-
re iskustvo industrijalizacije Istocne Azije, u vlastitu sam se radu koris-
tio donekle prilagodenom definicijom razvojne drzave.
106
Drzava je raz-
vojna kada kao svoje nacelo legitimnosti postavlja svoju sposobnost pro-
moviranja i podrzavanja razvoja. Pod razvojem se podrazumijeva kombi-
nacija stalnih visokih stopa porasta i strukturalne promjene u gospodar-
skom sustavu, i na domacem trzistu i u vezi s medunarodnom ekonomi-
jom. Medutim, ta definicija navodi na pogresne zakljucke ako poblize ne
objasnimo znacenje legitimnosti u danom povijesnom kontekstu. VeCina
politickih teoreticara ostaju robovi etnocentricke koncepcije, koja je veza-
na uz demokratsku drzavu. Ali nisu sve ddave pokusale temeljiti svoju
legitimnost na konsenzusu gradanskog drustva. Nacelo legitimnosti ma-
ze se uporabiti u ime drustva kao takvog (u slucaju demokratske ddave),
ili u ime drustvenog projekta koji izvodi drzava, kao samoimenovani tu-
mac "povijesnih potreba" tog drustva (drzava kao drustvena "avangarda",
u lenjinistickoj tradiciji). Kada takav drustveni projekt ukljucuje temelj-
nu promjenu drustvenog poretka, nazivam ga revolucionarnom drzavom,
zasnovanom na revolucionarnoj legitimnosti, bez obzira na stupanj usva-
janja te legitimnosti od strane njezinih podredenih, kao na primjer u slu-
caju drzave komunisticke partije. Kada drustveni projekt koji izvodi dr-
zava postuje sire parametre drustvenog poretka (iako ne obvezatno spe-
cificne drustvene strukture, na primjer agrarnog drustva), onda ga smat-
ram razvojnom drzavom. Povijesni izraz ovog drustvenog poretka u Istoc-
noj Aziji oblik je potvrde nacionalnog identiteta i nacionalne kulture, ko-
ji je izgradio i rekonstruirao naciju kao silu u svijetu, u ovom slucaju
sredstvima gospodarske konkurentnosti i socioekonomskog napredova-
104 North (1981.)
105 Johnson (1982., 1995.)
106 Castells (1992.). Chalmers Johnson u svojoj najnovijoj knizi (1995.) slozio se s mojom
redefinicijom razvojne drzave, prihvacajuCi ju kao daljnju razradu svoje teorije, sto
ona ijest.
214
UMREZENO PODUZECE
nja. Konacno, za razvojnu drzavu gospodarski napredak nije cilj, nego
sredstvo izgradivanja nacionalistickog projekta koji zamjenjuje situaciju
materijalnog unistenja i politickog poraza nakon velikog rata. Isto vrije-
di i u slucaju Hong Konga i Singapura, nakon raskida njihovih veza s
gospodarskom i kulturnom okolinom (komunisticka Kina i neovisna Ma-
lezija). Uz velik broj istrazivaca,
107
u nekoliko sam radova empirijski do-
kazao da je u korijenu uspona gospodarstava azijskog Pacifika naciona-
listicki projekt razvojne drzave. To je sada opcenito potvrdeno u primjeru
Japana, Koreje i"Singapura.
108
Postoje neke rasprave o istom pitanju gle-
de Tajvana, iako se Cini da on takoder odgovara modelu. Aja sam izazvao
poneku zacudenost kada sam prosirio analizu na Hong Kong, iako s duz-
nim ogranicenjima.1
9
Ne mogu ulaziti u empirijske pojedinosti te rasprave u okviru ovog
teksta. To bi odvelo analizu azijskoga poslovanja predaleko od sredisnje
teme poglavlja, odnosno nastanka umrezenog poduzeca kao prevladava-
juceg organizacijskog oblika u informacijskoj ekonomiji. Ali moguce je i
korisno zbog predmeta rasprave uputiti na vezu izmedu obiljezja drzav-
ne intervencije u svakom istocnoazijskom kontekstu i raznolikosti oblika
umrezenja poslovne organizacije.
U Japanu vlada vodi gospodarski razvoj savjetujuCi poduzeca o proiz-
vodnim linijama, izvoznim trzistima, tehnologiji i organizaciji rada.l
10
Ona svoje vodenje podupire snaznim financijskim i fiskalnim mjerama,
kao i selektivnom podrskom za strateske programe istrazivanja i razvo-
ja. U srcu vladine industrijske politike bila je (i jest) djelatnost Minis-
tarstva za medunarodnu trgovinu i industriju, MITI, koje periodicki raz-
raduje ''videnja" putanje japanskog razvoja, te uspostavlja mjere indus-
trijske politike potrebne da bi se utvrdio zeljeni tok te putanje. Kljucni
mehanizam koji osigurava da privatna poduzeca uglavnom prate vladi-
nu politiku jest financiranje. Japanske korporacije vrlo su ovisne o ban-
karskim zajmovima. Prema uputama Ministarstva flnanc.ija, u suradnji
s MITI-jem, Sredisnja banka Japana (Central bank of Japan) usmjerava
kredit bankama svake velike mreze poduzeca. Doista, iako je MITI preu-
zeo odgovornost za stratesko planiranje, stvarna moe u japanskoj vladi
uvijek je lezala u Ministarstvu financija. Osim toga, veCi dio fondova za
zajam dolazi od postanskih stedionica, masovne nabave dostupnih fi-
nancija koje nadzire Ministarstvo posta i telekomunikacija. MITI je ci-
107 Deyo (ur.) (1987.); Wade (1990.); Johnson (1982., 1985., 1987., 1995.); Gold (1986.); Am-
sdem (1989., 1992.); Appelbaum i Henderson (ur.) (1992.); Evans (1995.)
108 Amsdem (1985.); Gold (1986.)
109 Castells i dr. (1990.)
110 Johnson (1982., 1995.); Johnson i dr. (ur.) (1989.); Gerlach (1992.)
215
USPON DRUSTVA
ljao na specificne industrije zbog njihova konkurencijskog potencijala, te
je dao brojne poticaje, kao sto su porezne povlastice, novcana potpora,
trzisne i tehnoloske informacije, te podrska za istrazivanje i razvoj i
uvjezbavanje osoblja. Do 1980-ih MITI je takoder potaknuo zastitne
mjere na taj naCin da je izolirao specificne industrije od svjetske konku-
rencije tijekom razdoblja njihova nastanka. Ovakva dugotrajna praksa
stvorila je protekcijsku inerciju koja prezivljava i nakon formalnog uki-
danja restrikcija slobodnoj trgovini.
Vladina gospodarska intervencija u Japanu zasnovana je na autono-
miji drzave u odnosu na biznis, te u velikoj mjeri u odnosu na sustav po-
litickih stranaka, iako je konzervativna Liberalno-demokratska stranka
vladala neosporeno do 1993. Regrutiranje birokracije na najvisoj razini
na osnovi zasluge, najcesce diplomanata Sveucilista u Tokiju te osobito s
pravnog fakulteta, te uvijek s elitnih sveucilista (Kyoto, Hitotsubashi,
Keio itd.), omogucuje usku drustvenu mrezu vrlo strucnih, dobro uvjez-
banih i uglavnom apoliticnih tehnokrata, koji saCinjavaju stvarnu vlada-
jucu elitu suvremenog Japana. Osim toga, vrh hijerarhije dostize samo
oko 1% tih visokih birokrata. Drugi pak u kasnijem stadiju svoje karije-
re preuzimaju dobro placene poslove ili u institucijama parajavnog sek-
tora, u korporacijskim poslovima ili glavnim politickim strankama. Time
se omogucuje sirenje vrijednosti birokratske elite medu politickim i
gospodarskim Cimbenicima koji su zaduzeni za provedbu vladine strates-
ke vizije japanskih nacionalnih interesa.
Ovaj oblik drzavne intervencije, zasnovan na konsenzusu, strateskom
planiranju i savjetovanju uvelike odreduje organizaciju japanskih podu-
zeca u mreze te osobitu strukturu tih mreza. Bez centraliziranog meha-
nizma planiranja za dodjelu resursa, japanska industrijska politika mo-
ze biti uCinkovita jedino ako je biznis sam usko organiziran u hijerarhij-
ske mreze koje slijede upute koje je izradio MITI. Ovakvi koordinacijski
mehanizmi imaju vrlo konkretne izraze. Jedan od njih je shacho-kai, ili
mjesecni sastanci, koji okupljaju predsjednike sredisnjih poduzeca velike
medutrzisne mreze. Ti su sastanci prilike za izgradnju drustvene poveza-
nosti u mrezama, kao i naredbi koje vlada upucuje formalnim i neformal-
nim putem. Stvarna struktura mreze takoder odrazava tip vladine inter-
vencije: financijska ovisnost o zajmovima koje odobrava vlada daje stra-
tesku ulogu glavnoj banci (ili bankama) odredene mreze; ogranicenja i
poticaji medunarodne trgovine salju se kroz glavno trgovinsko poduzece
svake mreze. Ono radi kao integrator sustava, kako izmedu clanova mre-
ze, tako i izmedu mreze i MITI-ja. Prema tome, za tvrtku prekrsiti stegu
industrijske politike vlade jednako je iskljucenju iz mreze, odsjecanju od
pristupa financiranju, tehnologiji te dozvolama za uvoz i izvoz. Japansko
216
stratesko planiranje i centralizirana struktura mreze japanskih poduze-
ca dva su lica istoga modela gospodarske organizacije.
Veza izmedu vladine politike i poslovne organizacije jos je oCitija u
slucaju Republike Koreje.
111
lpakje vazno primijetiti da razvojna drzava
nije bila karakteristicna za Koreju tijekom 1950-ih. Nakon rata, diktatu-
ra Syngmana Rheea bila je korumpirani rezim koji je samo igrao ulogu
vazalne vlade u odnosu prema SAD-u. Tekje nacionalisticki projekt rezi-
ma Park Chung Heea, nakon vojnog puca 1961. g., postavio osnove za
proces industrijalizacije i konkurenciju u svjetskom gospodarstvu pod
vodstvom drzave, sto su provela korejska poduzeca u ime nacionalnog in-
teresa te pod strogim vodstvom drzave. Parkova vlada stvorila je ekviva-
lente japanskom zaibatsu na osnovi postojeCih velikih korejskih poduze-
ca. Ali buduci da je drzava rezultirajuce mreze prinudila na opstanak,
one su bile jos vise centralizirane i autoritarne nego njihove japanske
prethodnice. Kako bi ostvarila svoj naum, korejska je vlada zatvorila do-
mace trziste medunarodnoj konkurenciji i primijenila politiku uvozne
supstitucije. Cim su korejske tvrtke pocele funkcionirati, ona je tezila po-
vecati njihovu konkurentnost te pomoCi strategiju izvoza kapitala i teh-
nologije na veliko. Specificni ciljevi skicirani su petogodisnjim gospodar-
skim planovima koje je izradio Odbor za gospodarsko planiranje, mozak
i stroj pokretac korejskoga gospodarskog cuda. Prema videnju korejske
vojske, da bi postale konkurentne, korejske su tvrtke morale biti okuplje-
ne u velike konglomerate. Nato su bile prinudene vladinim nadzorom
bankovnog sustava te dozvolama za uvoz-izvoz. I krediti i dozvole selek-
tivno su se dodjeljivali tvrtkama pod uvjetima pristupanju chaebolu, bu-
duCi da su vladine privilegije bile uskladene sa sredisnjom tvrtkom (koju
je posjedovala jedna obitelj) u chaebolu. Od poduzeca se takoder ocekiva-
lo da financiraju vladine politicke djelatnosti, kao i da placaju u gotovini
za bilo koje posebne usluge koje su dobivala od birokrata s najvise razi-
ne, uglavnom vojnih casnika. Kako bi osigurala strogu poslovnu stegu,
Parkova vlada nije se odrekla nadzora nad bankovnim sustavom. Prema
tome, za razliku od Japana, korejski chaeboli nisu bili financijski neovis-
ni sve do 1980-ih. Politiku rada takoder je oblikovao vojno uveden auto-
kratski sustav vladanja, sa sindikatima koji su se nalazili pod izravnim
nadzorom vlade kako bi ih se osiguralo od bilo kakva komunistickog ut-
jecaja. Takva politika rada dovela je do strahovite represije bilo kakve
neovisne organizacije radne snage, sto je unistavalo mogucnost izgradnje
konsenzusa u procesu rada u korejskoj industriji.
112
Podrijetlo chaebola u
111 Amsdem (1989.); Evans (1995.); Jacobs (1985.); Lim (1982.); Jones i Sakong (1980.)
112 Kim (ur.) (1987.)
217
vojnoj ddavi bilo je zacijelo vaznije u oblikovanju autokratskog i patrili-
nealnog karaktera korejskih poslovnih mreza nego konfucijanisticka tra-
dicija ruralne Koreje.
113
Interakcija izmedu drzave i biznisa mnogo je slozenija u slucaju kines-
kih obiteljskih tvrtki ukorijenjenih u stoljetnom nepovjerenju u mijesanje
vlade. A ipak su vladino planiranje i politika hili odlucujuCi faktor u gos-
podarskom razvoju Tajvana.
114
Ne samo da Tajvan ima najveCi sektor jav-
nih poduzeca u kapitalistickom azijskom Pacifiku (oko 25% ukupnog do-
maceg proizvoda do kasnih 1970-ih), nego je i vodenje vlade bilo formali-
zirano gospodarskim planovima za sljedece cetiri godine. Kao i u Koreji,
nadzor nad bankama i dozvole za uvoz-izvoz bile su glavna sredstva za
primjenu vladine gospodarske politike, takoder zasnovane na kombinaci-
ji politike uvozne supstitucije i industrijalizacije usmjerene na izvoz. Me-
dutim, za razliku od Koreje, kineske tvrtke nisu prvenstveno ovisile o ban-
karskim kreditima nego su se, kako je prethodno spomenuto, oslanjale na
obiteljsku ustedevinu, kreditne suradnje, te neformalna trzista kapitala,
uglavnom samostalna u odnosu na vladu. Prema tome, kako sam vee opi-
sao, mala i srednja poduzeca samostalno su napredovala te su uspostavi-
la horizontalne mreze zasnovane na obitelji. Inteligencija ddave KMT*,
izvukavsi pouku iz pogresaka iz Sangaja 1930-ih godina, sastojala se u iz-
gradnji temelja dinamicnih mreza malih poduzeca, pri cemu je velik dio
njih u ruralnim krajevima u podrucjima metropole, gdje dijele poljopriv-
rednu i obrtnicku industrijsku proizvodnju. Medutim, upitno je bi li ta ma-
la poduzeca hila sposobna konkurirati na svjetskom trzistu bez kljucne
strateske potpore drzave. Takvaje potpora poprimila tri glavna oblika: (a)
subvencionirano zdravstvo i obrazovanje, javna infrastruktura i preras-
podjela prihoda na osnovi radikalne agrarne reforme; (b) privlacenje stra-
nog kapitala, preko poreznih stimulacija, te uspostava prvih podrucja za
obradu izvoza u svijetu, sto osigurava veze, podugovore i povecanje stan-
darda kvalitete za tajvanske tvrtke i radnike koji su stu pili u vezu sa stra-
nim kompanijama; (c) odlucujuca vladina potpora za istrazivanje i razvoj,
prijenos tehnologije i difuziju. Zadnja tocka hila je kljucna u omogucava-
nju tajvanskim tvrtkama da se penju uz ljestvicu tehnoloske podjele rada.
Na primjer, proces difuzije napredne elektronicke tehnologije, koji potjece
od ekspanzije najdinamicnijeg sektora tajvanske industrije u 1980-ima,
proizvodnje PC klonova, izravno je organizirala vlada u 1960-ima.
115
Vla-
113 Janelli (1993.).
114 Amsdem (1979., 1985.); Gold (1986.); Kuo (1983.); Chen (1979.)
115 Castells i dr. (1990.); Wong (1988.); Chen (1979.); Lin i dr. (1980.)
* Kuo Mi Tang - op. prev.
218
U M R ~ N O 'PODUZErn:
da je zatrazila dozvolu za tehnologiju dizajniranja cipova od RCA, zajedno
s obucavanjem kineskih inzenjera od strane toga americkog poduzeca. Os-
lanjajuci se na te inzenjere, vlada je stvorila centar za javno istrazivanje,
ETRI, koji je redovito obavjestavao o razvoju u svjetskoj elektronickoj teh-
nologiji, naglasavajuCi njezine komercijalne primjene. Prema vladinim
uputama, ETRI je organizirao seminare u poduzecima kako bi bez ikakve
naplate sirio tehnologiju koju je stvarao u malim tajvanskim tvrtkama.
Osim toga, inzenjere ETRI-ja poticalo se da napuste Institut nakon neko-
liko godina; dobivali su vladinu potporu u obliku fondova i tehnologije ka-
ko bi pokrenuli vlastita poduzeca. Stoga, iako je u tradicionalnijim indus-
trijama vladina potpora bila neizravnija nego u Juznoj Koreji ili Japanu,
karakteristicno je da je pronadena proizvodna interakcija izmedu vlade i
poslovnih mreza: mreze su i dalje bile zasnovane na obitelji i razmjerno
male u odnosu na njihove tvrtke (iako postoje velike industrijske skupine
u Tajvanu, kao na primjer Tatung); ali vladina je politika preuzela ulogu
uskladivanja i strateskog planiranja kadaje bilo potrebno prosiriti te mre-
ze i unaprijediti njihove djelatnosti glede proizvoda, procesa i trzista.
Prica je jos slozenija u slucaju Hong Konga, ali ishod nije previse raz-
licit.116 Osnova za industrijsku strukturu Hong Konga usmjerenu na iz-
voz hila je saCinjena uglavnom od malih i srednjih poduzeca koja su
pretezito potjecala od obiteljskih ustedevina, pocevsi s 21 obitelji indus-
trijalaca koje su emigrirale iz Sangaja nakon komunisticke revolucije. Ali
kolonijalna je vlada zeljela od Hong Konga napraviti ogledni primjer us-
pjesne ugradnje blagonaklonoga britanskog kolonijalizma. Usput je po-
kusala teritorij uciniti financijski samostalnim kako bi kod kuce ukloni-
la pritiske Laburisticke stranke za dekolonizaciju. Da bi to ucinila iza
ideoloske krinke "pozitivne neintervencije" (ubrzo prihvacene od strane
Miltona Friedmana ovog svijeta), "kadeti" Hong Konga, na gradanskom
odsluzenju britanskoga kolonijalnog roka, uveli su aktivnu razvojnu po-
litiku, dijelom namjerno, a dijelom slucajno.
117
Strogo su nadzirali ras-
podjelu kvota izvoza tekstila i odjece medu tvrtkama, dodjeljujuCi ih na
osnovi poznavanja konkurentskih sposobnosti. Izgradili su mrezu vladi-
nih ustanova (centar za produktivnost, vijece za trgovinu itd.) kako bi
prosirili informacije o trzistima, tehnologiji, menedzmentu i drugim
kljucnim pitanjima kroz mreze malih poduzeca, Cime su postigli usklade-
nost i strateske uloge bez kojih se te mreze nikada ne bi bile sposobne uk-
lopiti u trziste SAD-a i zemalja Commonwealtha. Napravili su najveCi
program izgradnje opCinskih kuca u svijetu mjereno brojem stanovnistva
116 Castells (1989.c); Castells i Hall (1994.)
117 Miners (1986.); Mushkat (1982.); Lethbridge (1978.)
219
koje se u njima smjestilo (poslije je postao drugi po veliCini, iza Singapu-
ra, nakon sto je Singapur oponasao istu formulu). Ne samo da su tamo bi-
le tisuce tvornica u neboderima (takozvane tvornice "na katove") koje su
placale niske rezije kao sastavni dio javnog programa izgradnje kuca, ne-
go je i potpora programa znacajno snizila troskove radne snage, a stvore-
na sigurnosna mreza omogucila je da se radnici odvaze na pokretanje
vlastitih poslova bez pretjeranog rizika (u prosjeku sedam pokusaja pri-
je uspjeha). U Tajvanu, stanovi u ruralnim podrucjima i obiteljske zem-
ljisne cestice, koji proizlaze iz postojanja poljoprivrede u industrijskim
podrucjima, hili su sigurnosni mehanizam koji omogucuje kretanje amo-
tamo u samozaposljavanju i zaposljavanju sa stalnom mjesecnom pla-
com.118 U Hong Kongu je funkcionalni ekvivalent bio program javne iz-
gradnje kuca. U oba slucaja mreze malih poduzeca mogu nastati, nestati
iii iznova nastati u drugom obliku buduCi da postoji sigurnosna mreza
koju je stvorila obiteljska solidarnost i osobita kolonijalna inaCica drzave
blagostanja.
119
Slican oblik povezanosti izmedu vlade koja daje potporu i poslovnih
mreza zasnovanih na obitelji Cini se da nastaje u juznoj Kini u 1990-ima
u procesu industrijalizacije usmjerene na izvoz.
120
S jedne strane, hong-
konski i tajvanski proizvodaCi usli su u regionalne mreze sela iz kojih
potjecu u provincijama Guandong i Fukien da hi stvorili podruznice ius-
postavili podugovorne odnose, te da hi poslali u inozemstvo svoju jeftinu
robu (na primjer, obucu, plastiku, potrosacku elektroniku). S druge stra-
ne, takve mreze proizvodnje mogu postojati samo na osnovi potpore pro-
vincijskih i lokalnih uprava, koje daju potrebnu infrastrukturu, osigura-
vaju disciplinu radne snage te djeluju kao posrednice izmedu menedz-
menta, radne snage i izvoznih tvrtki. Kako Hsing pise u zakljucku svoga
pionirskog napora u istrazivanju tajvanskog proizvodnog ulaganja u juz-
nu Kinu:
Novi model izravnoga stranog ulaganja u brzoindustrijalizirajuce
regije Kine obiljezava prevladavajuca uloga malih i srednjih ulaga-
ca i njihova suradnja s nizom razinom lokalnih vlasti na novim
proizvodnim mjestima. Institucionalna osnova koja odrzava i pave-
cava fleksibilnost njihovih operacija mrezni je oblik proizvodnje i
marketinskih organizacija, kao i povecana samostalnost lokalnih
uprava. Jednako vazna, kulturna slicnost prekomorskih ulagaca i
njihovih lokalnih Cimbenika, ukljucujuci lokalne sluzbene pred-
118 Chin (1988.)
119 Schiffer (1983.)
120 Hsing (1994., 1996.); Hamilton (1991.)
220
UMRE2ENO PODUZE6E
stavnike i lokalne radnike, omogucuje glatkiju i brzu uspostavu
mreza transnacionalne proizvodnje.
121
Prema tome, oblik kineskih poslovnih mreza takoder je funkcija neizravno-
ga i ostroumnog, a ipak stvarnog i uCinkovitog oblika drzavne intervencije
u procesu gospodarskog razvoja u razliCitim kontekstima. Medutim, proces
povijesne promjene mozda je na putu, buduCi da su kineske poslovne mre-
ze izvanredno narasle u bogatstvu, utjecaju i globalnom dometu. Zanimlji-
vo, one su i dalje zasnovane na obiteljima, a njihovo medusobno poveziva-
nje Cini se da reproducira rane oblike umrezivanja izmedu malih poduze-
ca. Ali one su zasigurno dovoljno mocne da zaobidu naredbe vlade u Tajva-
nu, u Hong Kongu i, glede tog pitanja, u drugim zemljama jugoistocne Azi-
je, s iznimkom jake singapurske drzave. Kineske poslovne mreze, bitno
zaddavajuCi svoju organizacijsku strukturu i kulturnu dinamiku, izgleda
da su postigle vecu kvalitetu, onu koja im omogucuje da se konacno oslobo-
de drzave.
122
Ali takvo shvacanje situacije moglo bi biti zavaravajuce, tj. po-
vezano s razdobljem povijesnog prijelaza; buduCi da ono sto se pojavljuje
na obzoru jest postupno povezivanje izmedu mocnih kineskih poslovnih
mreza i viseslojne strukture glavne kopnene kineske drzave. Doista, kines-
ka poduzeca vee najprofitabilnije ulazu u Kini. Kada i ako se dogodi takvo
povezivanje, ono ce postati test samostalnosti kineskih poslovnih mreza,
buduCi da ce se sposobnost razvojne drzave, koju je izgradila komunisticka
partija, razviti u oblik vlade koja ce znati upravljati a da pri tome ne ugu-
si fleksibilne mreze poduzeca zasnovane na obiteljima. Budu li zbivanja
tekla tako, promijenit ce se izgled svjetskoga gospodarskog krajolika.
Prema tome, promatranje istocnoazijskih poslovnih mreza pokazuje
kulturne i institucionalne izvore takvih organizacijskih oblika, kako u
njihovim zajednickim osobinama, tako i u njihovim znacajnim razlikama.
Vratimo se opcenitim analitickim implikacijama tog zakljucka. Mogu li
se takvi oblici umrezenja gospodarske organizacije razviti u drugim kul-
turnim/institucionalnim kontekstima? Kako promjena konteksta utjece
na njihovu morfologiju i izvedbu? Sto je zajednicko novim pravilima igre
u informacijskoj/globalnoj ekonomiji te sto je specificno za posebne drus-
tvene sustave (na primjer, poslovni sustavi Istocne Azije, "anglosaksonski
model", "francuski model", "model sjeverne ltalije'i, i tako dalje)? I pitanje
najvaznije od svih: kako ce organizacijski oblici kasne industrijske eko-
nomije, kao sto su velike korporacije s vise jedinica, medusobno djelovati
s nastajucom mrezom poduzeca u njezinim razlicitim ocitovanjima?
121 Hsing (1996.: 307)
122 Mackie (1992.b, 1992.b)
221
USPON
Multinacionalna poduzeca, transnacionalne
korporacije i medunarodne mreze
Analiza istocnoazijskih poduzeca pokazuje institucionalnu/kulturalnu
proizvodnju organizacijskih oblika. Ali ona takoder pokazuje granice teo-
rije trzisno vodenih poslovnih organizacija, etnocentricki ukorijenjenih u
anglosaksonskom iskustvu. Prema tome, Williamsonova utjecajna inter-
pretacija
123
nastanka velike korporacije kao najboljeg naeina da se sma-
nji nesigurnost i svedu na minimum troskovi prijenosa internalizacijom
prijenosa unutar korporacije, jednostavno ne vrijedi kada se suoci s em-
pirijskim dokazima spektakularnog procesa kapitalistickog razvoja u
azijskom Pacifiku, zasnovanog na mrezama koje su vanjske u odnosu na
korporaciju.
124
Slicno, proces gospodarske globalizacije zasnovan na stvaranju mre-
ze takoder se Cini proturjecnim klasicnoj Chandlerovoj analizil
25
koja us-
pon velikih slozenih korporacija pripisuje rastucoj velicini trzista, te
dostupnosti komunikacijske tehnologije koja omogucuje velikoj tvrtki da
se domogne udjela na takvu sirokom trzistu, pri cemu ce pokupiti gospo-
darstva razmjera i gospodarstva cilja te ih uklopiti unutar tvrtke. Chan-
dler je prosirio svoju povijesnu analizu sirenja velike tvrtke na americ-
kom trzistu na uspon multinacionalnog poduzeca kao odgovora na glo-
balizaciju ekonomije, ovaj put upotrebom naprednih informacijskih teh-
nologija.126 U vecem dijelu literature posljednjih dvadeset godina cini se
kao da je multinacionalno poduzece, sa svojom organizacijom po odjeli-
ma i centraliziranom strukturom, organizacijski izraz nove, globalne
ekonomije.1
27
Jedina rasprava o ovom pitanju zbivala se izmedu onih ko-
ji su branili postojanje nacionalnih korijena multinacionalnog poduze-
ca,128 te onih koji su smatrali nove oblike poduzeca kao uistinu transna-
cionalne korporacije koje su potisnule interese i obveze svake zemlje za-
sebno, bez obzira na njihovo povijesno podrijetlo.
129
Medutim, Cini se da
empirijske analize strukture i prakse velikih korporacija s globalnim ci-
ljem pokazuju da su oba videnja zastarjela, te da bi se trebala zamije-
niti nastankom medunarodnih mreza tvrtki i njihovih podruznica, kao
123 Williamson (1985.)
125 Chandler (1977.)
126 Chandler (1986.)
127 De Anne (1990.); Dunning (1992.); Enderwick (ur.) (1989.)
128 Ghoshal i Westney (1993.)
129 Ohmae (1990.)
222
U M R ~ N O PODUZE6E
osnovnim organizacijskim oblikom informacijske/globalne ekonomije.
Dieter Ernst je sazeo znacajnu kolicinu dostupnih dokaza koji se odno-
se na stvaranje mreza medu poduzeCima u globalnoj ekonomiji. On
smatra da je veCina gospodarskih aktivnosti u vodecim industrijama or-
ganizirana oko pet razlicitih tipova mreza (pri cemu su elektronika i au-
tomobili najnaprednije industrije u sirenju toga organizacijskog mode-
la). Tih pet tipova mreza jesu:
Mreie dobavljaca, koje ukljucuju podugovore, OEM (Original
Equipment Manufacturing) i ODM (Original Design Manufacturi-
ng) aranzmane izmedu klijenta ("zarisne kompanije") i njegovih do-
bavljaca posrednih proizvodnih inputa.
Mreie proizvodaca, koje ukljucuju sve aranzmane koprodukcije ko-
ji omogucuju konkurentskim proizvodaCima da sporazumno povezu
svoje proizvodne kapacitete, financijske i ljudske resurse kako bi
prosirili svoj portfolio proizvoda i geografsku pokrivenost.
Mreie potrosaca, kao buduce veze proizvodnih kompanija s distri-
buterima, marketinskim kanalima, preprodavaCima dodane vrijed-
nosti te na kraju korisnika, bilo na velikim izvoznim trzistima, bi-
lo na domaCim trzistima.
Standardne koalicije, koje iniciraju priredivaCi potencijalnoga glo-
balnog standarda s izriCitom svrhom ukljuCivanja sto je moguce vi-
se poduzeca u zasticeni proizvod ili zajednicke standarde.
Mreie suradnje u tehnologiji, koje omogucuju stvaranje dizajna
proizvoda i proizvodne tehnologije, zajednicku proizvodnju i razvoj
proizvodnoga procesa, te omogucavaju da se zajednicki dijeli speci-
ficno znanstveno znanje, kao i razvoj i istrazivanja.
130
Medutim, stvaranje tih mreza ne podrazumijeva raspad multinacional-
nog poduzeca. Ernst, u skladu s brojnim promatracima ove pojave,
131
smatra da mreze ili imaju srediste u velikom multinacionalnom poduze-
cu ili su stvorene na osnovi udruzivanja i suradnje izmedu takvih podu-
zeca. Mreze suradnje malih i srednjih poduzeca doista postoje (na prim-
jer, u Italiji i lstocnoj Aziji), ali igraju manju ulogu u globalnoj ekonomi-
ji, harem sto se tice kljucnih industrija. Cini se da se oligopolisticka kon-
centracija zadrzala ili povecala u veCini sektora velikih industrija, ne sa-
mo usprkos umrezenom obliku organizacije nego i zbog njega. Zato ula-
zak u strateske mreze zahtijeva ili znacajne resurse (udio u financijama,
tehnologiji i trzistu) ili udruzivanje s veCim igracem u mrezi.
130 Ernst (1994.b: 5-6)
131 Harrison (1994.)
223
USPON DRUSTVA
Cini se da su multinacionalna poduzeca jos uvijek vrlo ovisna o svojoj
nacionalnoj osnovi. !deja transnacionalnih korporacija kao "gradana
svjetske ekonomije" izgleda da se nece odr:lati. Medutim, mreze koje su
stvorile muntinacionalne korporacije doista prelaze nacionalne granice,
identitete i interese.
132
Moja je pretpostavka da se, kako napreduje proces
globalizacije, organizacijski oblici razvijaju iz multinacionalnih poduzeca
u medunarodne mreze. N a taj naCin, ustvari, premoscuju takozvane
"transnacionalne" korporacije koje vise pripadaju svijetu mitskog pred-
stavljanja (stvaranju imidza koji je sam sebi svrha, a koji su stvorili sav-
jetnici u menedzmentu) nego institucionalno povezanoj stvarnosti svjet-
ske ekonomije.
Osim toga, kako je vee utvrdeno, multinacionalna poduzeca ne samo
da su ukljucena u umrezavanje nego su se sve vise organizirala u decen-
tralizirane mreze. Ghoshal i Bartlett, nakon sazimanja dokaza o preo-
brazbi multinacionalnih korporacija, definiraju suvremenu multinacio-
nalnu korporaciju kao "meduorganizacijsku mrezu" ili, preciznije, kao
"mrezu koja je ugradena unutar neke vanjske mreze".
133
Ovaj je pristup
kljucan za nase razumijevanje buduCi da, tako glasi argument, obiljezja
institucionalne okoline, gdje su smjestene razliCite komponente korpora-
cije, doista oblikuju strukturu i dinamiku unutarnje mreze korporacije.
Prema tome, multinacionalne korporacije su doista one koje u svojim ru-
kama imaju bogatstvo i tehnologiju u globalnoj ekonomiji, buduci da je
veCina mreza strukturirana oko takvih korporacija. Ali one su u isto do-
ba iznutra razliCite i decentralizirane mreze, au vanjskom dijelu ovise o
svojemu clanstvu u slozenoj, promjenljivoj strukturi medusobno poveza-
nih mreza, a prema Imaiju prekogranicnih mreza.
134
Osim toga, svaka
komponenta tih mreza, unutarnja i vanjska, ugradena je u specificnu
kulturnu/institucionalnu okolinu (nacije, regije, lokalitete) koja utjece na
mrezu u razlicitim stupnjevima. U glavnom, mreze su asimetricne, ali
svaki pojedini element mreze ne bi mogao samostalno prezivjeti ili na-
metnuti svoj diktat. Logika mreze je mocnija od razliCitih snaga u mrezi.
Upravljanje neizvjesnoscu postaje kljucno u situaciji asimetricne meduo-
visnosti.
Zasto su mreze sredisnje u novoj gospodarskoj konkurenciji? Ernst
tvrdi da su dva faktora najistaknutija u ovom procesu organizacijske
promjene: globalizacija trzista i rashoda; dramaticna tehnoloska promje-
na koja cini opremu stalno zastarjelom te prisiljava tvrtke da se nepres-
132 Imai (1990.a)
133 Ghoshal i Bartlett (1993.: 81)
134 Imai (1990.a)
224
PODUZE6E
tano moderniziraju pomocu informacija o procesima i proizvodima. U
takvu kontekstu suradnja ne samo daje nacin podjele troskova i resursa
nego i polica osiguranja protiv lose tehnoloske odluke: posljedice takve
odluke takoder bi pretrpjeli i konkurenti, buduCi da su mreze ispreplete-
ne i sveprisutne.
Zanimljivo, Ernstovo objasnjenje pojavljivanja medunarodne mreze po-
duzeca ponavlja tvrdnju trzisnih teoreticara, koju sam pokusao iznijeti na
primjeru Chandlera za klasike, te Williamsona za novi val neoklasicnih
ekonomista. Tvrdi se da su karakteristike trzista i tehnologije kljucne va-
rijable. Medutim, u Ernstovoj su analizi organizacijski uCinci upravo sup-
rotni od onih koje ocekuje tradicionalna ekonomska teorija: dok je velici-
na trzista trebala do stvaranja vertikalne korporacije koja se sas-
toji od vise jedinica, globalizacija konkurencije rastvara veliku korporaci-
ju u splet visesmjernih mreza koje postaju stvarna djelujuca jedinica. Po-
vecanje troskova transakcije, zbog dodatne tehnoloske slozenosti, nema za
ishod internalizaciju transakcija unutar korporacije nego eksternalizaciju
transakcija i podjelu troskova kroz mrezu. To ocigledno povecava neizvjes-
nost ali omogucuje sirenje i dijeljenje neizvjesnosti. Prema tome, ili je naj-
uobicajenije objasnjenje poslovne organizacije, zasnovano na neoklasicnoj
teoriji tdista, pogresno, ili su raspolozivi dokazi o nastanku poslovnih
mreza neispravni. Misljenja sam da se radio prvom.
Prema tome, Cini se da umrezeno poduzece, prevladavajuci oblik pos-
lovne organizacije u Istocnoj Aziji, cvjeta u razlicitim institucional-
nim/kulturalnim kontekstima, kako u Europi,
135
tako i u SAD-u,
136
dok se
Cini da je velika korporacija sastavljena od vise jedinica i hijerarhijski or-
ganizirana oko vertikalnih linija naredbe lose prilagodena informacij-
skoj/globalnoj ekonomiji. Cini se da su globalizacija i informacionalizaci-
ja strukturalno povezane glede umrezavanja i fleksibilnosti. Znaci li taj
trend da se prebacujemo na azijski model razvoja koji bi zamijenio anglo-
saksonski model klasicne korporacije? Ne bih se slozio, usprkos meduna-
rodnom sirenju poslova i prakse menedzmenta. Kulture i institucije ida-
lje oblikuju organizacijske zahtjeve nove ekonomije, u interakciji izmedu
logike proizvodnje, promjenljive tehnoloske osnove i institucionalnih oso-
bina drustvene okoline. Istrazivanje poslovnih kultura u Europi pokaza-
lo je promjenljivost organizacijskih modela, osobito u odnosu na veze iz-
medu vlade i poduzeca.
137
Na arhitekturu i uredenje poslovnih mreza ko-
je su stvorene po svijetu utjecu nacionalna obiljezja drustava u kojima su
135 Danton de Rouffignac (1991.)
136 Bower (1987.); Harrison (1994.)
137 Randelsome i dr. (1990.)
225
takve mreze ugradene. Na primjer, sadrzaj i strategije elektronickih tvr-
tki u Europi uvelike su ovisni o politici Europske unije, glede smanjenja
tehnoloske ovisnosti o Japanu i SAD-u. Ali, s druge strane, savez Siemen-
sa s IBM-om i Toshibom u mikroelektronici diktiraju tehnoloski impera-
tivi. Stvaranje mreza visoke tehnologije oko programa obrane u SAD-u
institucionalno je obiljezje americke industrije, cime ona tezi iskljucenju
stranog partnerstva. Postupno ukljucenje industrijskih dijelova sjeverne
Italije od strane velikih talijanskih tvrtki bilo je potaknuto ugovorima iz-
medu vlade, velikih tvrtki i radnickih sindikata glede pogodnosti stabili-
ziranja i konsolidiranja proizvodne osnove stvorene tijekom 1970-ih, uz
podrsku regionalnih uprava kojima su vladale ljevicarske stranke. Dru-
gim rijeCima, umrezeno poduzece sve je vise medunarodno (ne transna-
cionalno), a njegovo ce ponasanje proizaCi iz interakcije vodene izmedu
globalne strategije mreze i nacionalno/regionalno ukorijenjenih interesa
njegovih sastavnica. BuduCi da veCina visenacionalnih tvrtki sudjeluje u
vise mreza koje ovise o proizvodima, procesima i zemljama, nova ekono-
mija ne moze vise biti opisana kao centralizirana u visenacionalnim kor-
poracijama, cak i ako korporacije zajedno nastave oligopolisticki nadzor
nad veCinom trzista. Ovo stoga sto su se korporacije pretvorile u splet vi-
sestrukih mreza ugradenih u mnostvo institucionalnih okolina. Moe jos
uvijek postoji, ali se rijetko kada upotrebljava. Trzista i dalje trguju, ali
strogo gospodarske proracune ometa njihova ovisnost o nerazrjesivim
jednadzbama koje odreduje previse varijabli. Tdisni udio koji su institu-
cionalni ekonomisti pokusali uciniti vidljivim, ponovno je postao nevid-
ljiv. Ali ovaj put njegova strukturalna logika ne samo da je vodena naba-
vom i potraznjom, nego na nju utjecu i skrivene strategije i neizrecena ot-
krica koja se zbivaju u globalnim informacijskim mrezama.
Duh informacionalizma
Klasicna studija Maxa Webera Protestantska etika i duh kapitalizma, pr-
vi put objavljena 1904.-5.,
138
jos uvijekje kamen temeljac bi-
lo kojega teoretskog pokusaja razumijevanja biti kulturalnihlinstitucio-
nalnih promjena koje u povijesti najavljuju novu paradigmu gospodarske
organizacije. Naravno, njegovu snaznu analizu korijena kapitalistickog
razvoja preispitali su povjesnicari; uputili su na alternativne povijesne
138 Weber (1958.)
226
UMRE2ENO PODUZECE
oblike koji su podrzavali kapitalizam jednako uCinkovito kao sto je to 6-
nila anglosaksonska kultura, iako u drugim institucionalnim oblicima.
Osim toga, srediste ovog poglavlja nije toliko na kapitalizmu, koji se dob-
ra drzi usprkos svojim drustvenim proturjecjima, koliko na informaciona-
lizmu, novom nacinu razvoja koji mijenja, aline zamjenjuje, dominantan
naCin proizvodnje. Medutim, teoretska nacela koja je predlozio Max We-
ber prije skoro stotinu godina jos uvijek daju korisne smjernice za smis-
lenost niza analiza i razmatranja koja sam iznio u ovom poglavlju, sakup-
ljajuCi ih kako bih istaknuo novi kulturalni/institucionalni oblik koji se
nalazi u pozadini organizacijskih oblika gospodarskog zivota. U pocast
osnivacima sociologije, nazvat cu ovaj oblik "duhom informacionalizma".
Gdje poceti? Kako nastaviti? Vratimo se Weberu:
Duh kapitalizma. Sto se pod tim podrazumijeva? ... Ako se moze na-
Ci bilo kakav predmet na koji bi se ovaj termin mogao primijeniti s
ikakvim razumljivim znacenjem, to moze biti samo povijesni poje-
dinac, to jest kompleks elemenata povezanih u povijesnu stvarnost
koji ujedinjujemo u konceptualnu cjelinu sa stajalista njihova kul-
turalnog znacenja. Medutim, takav povijesni koncept, buduCi da se
u svojem sadrzaju odnosi na fenomen koji je znacajan zbog svoje je-
dinstvene individualnosti ... mora se postupno sastaviti od pojedinih
dijelova uzetih iz povijesne stvarnosti kako bi se mogao izgraditi.
Prema tome zavrsni i konacni koncept ne moze stajati na pocetku
istrazivanja, vee mora doCi na kraj.
139
Na kraju smo, harem na kraju ovoga poglavlja. Koje smo elemente povi-
jesne stvarnosti otkrili kao povezane u novi organizacijski obrazac? Ka-
ko ih mozemo ujediniti u konceptualnu cjelinu povijesnog znacenja?
Oni su, kao prvo, poslovne mreie, u razliCitim oblicima, u razlicitim
kontekstima, te iz razliCitih kulturnih izraza. Mreze zasnovane na obite-
ljima u kineskim drustvima i sjevernoj Italiji; mreze poduzeca koje nas-
taju iz tehnoloskih lijeha u inovacijskoj sredini, kao u Silikonskoj dolini;
hijerarhijske mreze zajednica japanskog tipa keiretsu; organizacijske
mreze decentraliziranih korporacijskih jedinica iz bivsih okomito uklju-
cenih korporacija koje su bile prisiljene prilagoditi se stvarnosti vreme-
na; te prekogranicne mreze koje proizlaze iz strateskih udruzenja izme-
du poduzeca.
Postoje takoder tehnoloska sredstva: nove telekomunikacijske mreze;
nova, snazna desktop racunala; novi, prilagodljiv, samorazvijajuCi soft-
139 Weber (1958.: 47)
227
USPON DRUfflA
ver; nova, pokretna komunikacijska pomagala koja produzuju on-line ve-
ze s bilo kojim prostorom u bilo koje vrijeme; novi radnici i menedzeri,
medusobno povezani oko zadataka i izvedbe, sposobni govoriti isti, digi-
talni jezik.
Postoji globalna konkurencija, koja prisiljava na stalne redefinicije
proizvoda, procesa, trzista, gospodarskih rashoda, ukljucujuei kapital i
informaciju.
I, kao i uvijek, postoji drzava: razvojna u stadiju uzleta nove ekonomi-
je, kao u Istocnoj Aziji; Cimbenik ukljucenja kada se gospodarske institu-
cije moraju ponovno izgraditi, kao u procesu ujedinjenja Europe; uskla-
dujuca kada teritorijalno zasnovane mreze trebaju pri nastanku potporu
lokalnih i regionalnih uprava koje stvaraju sinergijske uCinke sto ce pos-
taviti okolinu pogodnu za inovaciju; te misionarski glasnik kada vodi na-
cionalno gospodarstvo ili svjetski gospodarski poredak u novi povijesni
tok, zapisan u tehnologiji, ali neispunjen u poslovnoj praksi, kao u sluca-
ju nacrta Vlade SAD-a za izgradnju informacijske autoceste dvadeset pr-
voga stoljeca, usprkos deficitu u budzetu. Svi ti elementi zajedno podupi-
ru uspon umrezenog poduzeca.
Nastanak i oblikovanje umrezenog poduzeca, u svim razlicitim oCitovanji-
ma, mogao bi cak i biti odgovor na "zagonetku produktivnosti" kojom sam se
dugo bavio u svojoj analizi informacijske ekonomije u prethodnom poglavlju.
Zato, kako Bar i Borrus tvrde u svojoj studiji o buducnosti umrezenja:
Jedini razlog zbog kojeg ulaganja informacijske tehnologije nisu
dala vecu produktivnost jest taj da su prvenstveno posluzila za au-
tomatizaciju postojeCih zadataka. Ona cesto automatiziraju neuCin-
kovit nacin izvrsenja stvari. Ostvarenje potencijala informacijske
tehnologije zahtijeva znacajnu reorganizaciju. Sposobnost reorga-
niziranja zadataka, kako oni postaju automatizirani, uglavnom ovi-
si o dostupnosti prikladne infrastrukture, to jest fleksibilne mreze
koja je sposobna medusobno povezati razliCite poslovne djelatnosti
zasnovane na racunalima.
Autori dalje ustanovljuju povijesne paralele s utjecajem decentralizacije
malih elektricnih generatora u radionici industrijskih tvornica, te zaklju-
cuju:
Ova decentralizirana racunala samo su trenutno [1993.] medusobno
povezana, kako bi omogucila i podrzala reorganizaciju. Kada se to
uCinkovito postigne, postoji odgovarajuca dobit u produktivnosti.
140
140 Bar i Borrus (1993.: 6)
228
Medutim, iako su ovi elementi sastavni dijelovi nove razvojne paradigme,
njima jos uvijek nedostaje kulturalno ljepilo koje bi ih sastavilo. Zato sto,
kako je Max Weber napisao:
Kapitalizam danasnjice, koji je poceo vladati gospodarskim zivo-
tom, obrazuje i odabire gospodarske subjekte koje treba, u procesu
gospodarskog opstanka najjacih. Ali ovdje se lako mogu uoCiti gra-
nice koncepta selekcije kao sredstva povijesnog objasnjenja. Kako
bi se taj naCin zivota tako dobro prilagoden osobitostima kapitaliz-
ma mogao uopce odabrati, to jest da bi mogao prevladati nad svi-
ma, morao je nastati negdje, a ne samo u izoliranim pojedincima,
dakle kao naCin zivota zajednicki cijeloj skupini ljudi. To podrijetlo
je ono sto doista zahtijeva objasnjenje ... U zemlji rodenja Benjami-
na Franklina .... duh kapitalizma bio je prisutan prije kapitalistic-
kog poretka.
A zatim dodaje:
Cinjenica koju treba povijesno objasnitijest daje ovaj stav [obrana
Benjamina Franklina u trazenju profita] u najvecemu kapitalistic-
kom sredistu tog vremena, u Firenci cetrnestog i petnaestog stolje-
ca, trzistu novca i kapitala svih velikih politickih sila, bio eticki
neopravdan, ili se u najboljem slucaju morao tolerirati. Ali u malo-
gradanskim provincijskim okolnostima u Pennsylvaniji u osam-
naestom stoljecu, gdje je poslu prijetilo da ce zbog pukog nedostat-
ka novca potpasti pod trampu, gdje jedva da je bilo znaka velikog
poduzeca, gdje su najraniji poceci bankarstva tek trebali biti prona-
deni, ista se stvar smatrala osnovom moralnog ponasanja, cak ob-
vezatnom u ime duznosti. Ovdje govoriti o odrazavanju materijal-
nih uvjeta u idejnoj superstrukturi bila bi oCigledna besmislica. Ko-
jaje bila pozadina ideja koje bi odgovarale vrsti djelatnosti oCigled-
no usmjerenih na sam profit kao poziv prema onome sto pojedinac
sam osjeca kao moralnu obvezu? To je bila ideja koja je dala moral-
nu osnovu i opravdanost nacinu zivota novog poduzetnika.
141
Koja je moralna osnova informacionalizma? Treba lion uopce moralnu
osnovu? Trebao bih podsjetititi strpljivog Citatelja da u povijesnom raz-
doblju uspona informacionalizma, kapitalizam - iako u novim, duboko
promijenjenim oblicima u usporedbi s vremenom kada je Weber ovo na-
pisao- jos uvijek djeluje kao prevladavajuCi gospodarski oblik. Prema to-
141 Weber (1958.: 55 i 75)
229
USPON DRUilTVA
me, korporacijski etos akumuliranja, obnovljena privlacnost konzumeriz-
ma, vodeCi su kulturalni oblici u organizacijama informacionalizma.
Osim toga, drzava i potvrda zajednickoga nacionalnog/kulturalnog kolek-
tivnog identiteta pokazali su se odlucujucom snagom na popristu global-
ne konkurencije. Obitelji su, u svojoj slozenosti, nastavile rasti i reprodu-
cirati se sredstvima gospodarske konkurencije, akumuliranja i nasljed-
stva. Ali iako se Cini da su svi ti elementi zajedno odgovorni za kultural-
no poddavanje obnovljene kapitalisticke konkurencije, izgleda da sami
nisu dovoljni da bi se izdvojio novi faktor takve kapitalisticke konkuren-
cije: umrezeno poduzece.
Prvi put u povijesti, osnovna jedinica gospodarske organizacije nije
subjekt, bilo da se radi o pojedincu (kao sto je poduzetnik ili poduzetnic-
ka obitelj) ili 0 kolektivu (kao sto je kapitalisticka klasa, korporacija ili
drzava). Kao sto sam pokusao pokazati, jedinica je mreza, saCinjena od
mnostva subjekata i organizacija koje se neprestano preoblikuju buduCi
da se mreze prilagodavaju trzisnim strukturama i okolinama koje ih pod-
rzavaju. Sto spaja ove mreze? Jesu li one samo sredstvo, slucajna udru-
zenja? Tako moze biti kod posebnih mreza, ali mrezni oblik organizacije
sam mora imati vlastitu kulturalnu dimenziju. U suprotnom, gospodar-
ska djelatnost trebala bi se odvijati u drustvenom/kulturnom vakuumu.
To je tvrdnja koju bi mogli poduprijeti neki ultranacionalisticki ekonomi-
sti, ali koju u potpunosti poricu povijesni zapisi. Sto je, onda, ta "moralna
osnova umreienog poduzeca", taj "duh informacionalizma?"
To zasigurno nije neka nova kultura, u tradicionalnom smislu sustava
vrijednosti, buduCi da mnostvo subjekata u mrezi te raznolikost mreza
onemogucuju takvu objedinjujucu "mreznu kulturu". To nije niti niz insti-
tucija, buduCi da smo uocili razliCit razvoj mreznog poduzeca u razlicitim
institucionalnim okolinama do te mjere da ih te okoline oblikuju u sirok
raspon oblika. Ali uistinu postoji zajednicki kulturalni kodeks u razlici-
tim funkcijama umrezenog poduzeca. SaCinjenje od mnogo kultura, mno-
go projekata koji prolaze kroz misli i ulaze u strategije razliCitih sudioni-
ka u mrezama, mijenjajuCi se istim tempom kao clanovi mreze, te slijede-
ci organizacijsku i kulturalnu promjenu jedinica mreze. To je, doista, kul-
tura, ali kultura kratkog vijeka, kultura svake strateske odluke, mozaik
iskustava i interesa, prije nego povelja prava i obveza. To je virtualna
kultura s vise lica, kao u vizualnim iskustvima koja su stvorila racunala
u cyberprostoru preoblikujuCi stvarnost. To nije sanjarija, to je materijal-
na snaga jer saCinjava i osigurava mocne gospodarske odluke u svakom
trenutku u zivotu mreze. Ali ona nije duga vijeka: odlazi u memoriju ra-
cunala kao sirovina proslih uspjeha i neuspjeha. Umrezeno poduzece
nauci se zivjeti unutar te virtualne kulture. Bilo kakav pokusaj kristali-
230
UMREZENO PODUZECE
ziranja polozaja u mrezi kao kulturnom kodeksu u posebnom vremenu i
prostoru osuduje mrezu na zastarjelost, buduCi da tako postaje prekruta
za promjenljivu geometriju koju zahtijeva informacionalizam. "Duh infor-
macionalizma" je kultura "stvaralackog razaranja" ubrzanog na brzinu
optoelektronickih krugova koji obraduju njezine signale. Schumpeter se
sastaje s Weberom u cyberprostoru umrezenog poduzeca.
Sto se tice potencijalnih drustvenih posljedica te nove gospodarske po-
vijesti, glas uCitelja snazno odzvanja stotinu godina poslije:
Moderni gospodarski poredak ... sada je povezan s tehnickim i gos-
podarskim uvjetima proizvodnje strojeva koja danas odreduje zivo-
te svih pojedinaca koji su rodeni u ovom mehanizmu, a ne samo
onih kojih se izravno tice gospodarski dobitak, sa snagom kojoj se
ne moze odoljeti. .. Briga za vanjska dobra trebala bi lezati na ple-
Cima 'sveca kao lagan ogrtac, koji se moze odbaciti u bilo kojem tre-
nutku.' Ali sudbina je odredila da ogrtac postane kao zeljezni kavez
... Danas je duh vjerskog asketizma .... pobjegao iz kaveza. Ali pob-
jednicki kapitalizam, buduCi da lezi na mehanickim osnovama, vi-
se ne treba njegovu podrsku ... Nitko ne zna tko ce zivjeti u ovom
kavezu u buducnosti, ili hoce li se na kraju ovog zapanjujuceg raz-
voja uspeti potpuno novi proroci, ili ce doCi do velikog preporoda
starih ideja ili, ako se ne dogodi nista od navedenog, do mehanizi-
rane okamenjenosti, uljepsane nekom vrstom potresnog osjecaja
samovaznosti. Sto se tice posljednjeg stadija ovoga kulturnog raz-
voja, moglo bi biti vrlo istinito receno: 'Specijalisti bez duha, sen-
zualisti bez srca; ta nistavnost smatra da je postigla razinu civili-
zacije koja nikada dosad nije dostignuta.'
142
142 Weber (1958.: 180- 2)
231
4
TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI:
RADNICI U MREZI, NEZAPOSLENI I
POVREMENO ZAPOSLENI*
Proces rada nalazi se u srzi drustvene strukture. Tehnoloska i menedzer-
ska transfomacija rada i proizvodnih odnosa, u umrezenom poduzecu u
nastajanju i oko njega, glavna je poluga kojom informacijski obrazac i
proces globalizacije utjecu na drustvo u cijelosti. U ovom cu poglavlju
analizirati tu transformaciju na osnovi raspolozivih dokaza, pri cemu cu
pokusati uCiniti smislenim proturjecne trendove koji su u posljednjih ne-
koliko desetljeca uoceni u promjenama obrazaca rada i zaposlenosti. Pr-
vo cu se baviti klasicnim pitanjem stoljetne preobrazbe strukture zapos-
lenosti koje se nalazi u pozadini teorija postindustrijalizma, analizom
njegova razvoja u glavnim kapitalistickim zemljama izmedu 1920. i 2005.
Zatim cu, izvan zemalja OECD-a, razmotriti dokaze o nastanku globalne
radne snage. Potom cu se vratiti na analizu posebnog ucinka novih infor-
macijskih tehnologija na sam radni proces, te na razinu zaposlenosti, po-
kusavajuCi procijeniti rasprostranjeni strah o drustvu bez posla. Napo-
kon, obradit cu potencijalne utjecaje promjene rada i zaposlenosti na
drustvenu strukturu, stavljajuCi u srediste pozornosti procese drustvene
polarizacije koji su bili povezani s nastankom informacijske paradigme.
* Zelim naglasiti znacajan doprinos Martina Carnoya i Harleyja Shaikena ovom poglavlju.
Takoder sam se u velikoj mjeri oslanjao na podatke i materijale Medunarodnog instituta
za proucavanje rada, Medunarodne organizacije za rad. Koristim se ovom prilikom da s
tim u vezi posebno zahvalim gospodi Padmanabhu Gopinathu i Gerryju Rodgersu.
232
TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI
Ustvari, izlozit cu alternativnu pretpostavku koja ce, iako ih priznaje, ove
trendove smjestiti u siri okvir temeljnije promjene: individualizaciju ra-
da i fragmentaciju drustava.
1
U sklopu takva intelektualnog vodica, upo-
rabit cu podatke i nalaze istrazivanja u mnostvu monografija, simulacij-
skih modela i standardnih statistika koje su pomno razmatrale ta pita-
nja dugi niz godina u vise zemalja. Medutim, sto se tice ove knjige opce-
nito, svrha je mojeg istrazivanja analitiCka: ono cilja na postavljanje no-
vih pitanja umjesto davanja odgovora na stare probleme.
Povijesna evolucija zaposlenosti i strukture
zanimanja u razvijenim kapitalistickim
zemljama: G-7, 1920.-2005.
U bilo kojemu procesu povijesnog prijelaza jedan od najizravnijih izraza
promjene u sustavu je transformacija zaposlenosti i strukture zanima-
nja. Doista, teorije postindustrijalizma i informacionalizma kao najjaci
empirijski dokaz za promjenu u povijesnom tijeku uzimaju nastanak no-
ve drustvene strukture, koju odlikuje pomak s dobara na usluge, uspon
menedzerskih i strucnih zanimanja, smanjenje poljoprivrednih i proiz-
vodnih poslova te sve vise informacijski sadrzaj rada u najrazvijenijim
gospodarstvima. U vecem dijelu ovih formulacija nalazi se neka vrsta pri-
rodnog zakona gospodarstava i drustava, koja bi trebala slijeditijedanje-
dini put napretka u kojemu je prednjaCilo americko drustvo.
Ja imam drukciji pristup. Drzim da, iako postoji zajednicki trend u
razvijanju strukture zaposlenosti karakteristicne za informacijska drus-
tva, takoder postoji i povijesna promjena obrasca zaposlenosti u skladu
sa specificnim institucijama, kulturom i politickom sredinom. Kako bi se
procijenile i zajednicke crte i razlike u strukturama zaposlenosti u infor-
macijskom obrascu, ispitao sam razvoj strukture zaposlenosti izmedu
1920. i 1990. za najvece kapitalisticke zemlje koje Cine jezgru globalne
ekonomije, takozvane zemlje skupine G-7. Sve one su u naprednom sta-
diju prijelaza na informaticko drustvo, sto se moze uporabiti za razmat-
1 Za razumijevanje transformacije rada u informacijskoj paradigmi potrebno je uevrsti-
ti ovu analizu u usporednoj i povijesnoj perspektivi. Zbog toga sam se oslonio na naj-
bolje dostupan izvor ideja i izvjestaj o tom problemu: Pahl (ur.) (1988). Sredisnja pos-
tavka ovog poglavlja o prijelazu prema individualizaciji rada, koja potice potencijalno
fragmentirana drustva, takoder je povezana, iako iz vrlo razliCite analiticke perspekti-
ve, s vaznom knjigom koja se gradi na Polanyjevoj teoriji te se oslanja na empirijsku
analizu talijanske drustvene strukture: Mingione (1991.).
233
ranje nastanka novih obrazaca zaposlenosti. One takoder imaju vrlo raz-
nolike kulture i institucionalne sustave, sto nam omogucuje istrazivanje
povijesne raznolikosti. Pri tome ne zelim reCi da ce se sva ostala drustva
na razliCitim razinama razvoja prilagoditi jednoj ili drugoj povijesnoj pu-
tanji koju cine ove zemlje. Kako sam vee rekao u opcem uvodu ovoj knji-
zi, novi, informacijski obrazac stupa u interakciju s povijescu, institucija-
ma, razinama razvoja te polozajem u globalnom sustavu interakcija duz
linija razliCitih mreza. Analiza na stranicama koje slijede imajasniju svr-
hu: razotkriti djelovanje izmedu tehnologije, ekonomije i institucije u ob-
likovanju obrazaca zaposlenosti i zanimanja, u procesu prijelaza izmedu
poljoprivrednih, industrijskih i informacijskih nacina razvoja.
Razlikovanjem unutarnjeg sastava zaposlenosti u uslugama, te anali-
ziranjem razlicitog razvojnog puta strukture zaposlenosti i strukture za-
nimanja u svakoj od sedam zemalja (SAD, Japan, Njemacka, Francuska,
Italija, Velika Britanija i Kanada) od oko 1920. do aka 1990., ovdje prika-
zana analiza uvodi empirijski zasnovanu raspravu o kultur-
noj/institucionalnoj raznolikosti informacijskog drustva. Kako bih nasta-
vio u ovom smjeru, uvest cu analiticka pitanja istrazena u ovom dijelu,
definirati pojmove i ukratko opisati metodologiju kojom sam se koristio u
ovoj studiji.
2
Postindustrijalizam, usluzna ekonomija i
informaticko drustvo
Klasicna teorija postindustrijalizma kombinirala je tri tvrdnje i predvi-
danja koji bi se trebali analiticki razlikovati:
3
(1) Izvor produktivnosti i rasta lezi u stvaranju znanja, prosirenog na
podrucja gospodarske djelatnosti putem obrade informacija.
(2) Gospodarska djelatnost ce se premjestiti s proizvodnje dobara na
davanje usluga. S krajem zaposlenosti u poljoprivredi uslijedit ce
nepovratni pad zaposlenja u proizvodnji u korist zaposlenosti u us-
lugama, koja ce na kraju Ciniti prevladavajuCi dio zaposlenosti. Sto
je gospodarstvo naprednije, to ce vise njegovo zaposljavanje i proiz-
vodnja biti usmjereni na usluge.
2 Analizu razVojnog puta strukture zaposlenosti zemalja G-7 proveo sam uz znacajnu
pomoc dr. Yuka Aoyame, mog bivseg asistenta na Sveueilistu Berkeley, osobito u vezi s
izgradnjom medunarodne, usporedne haze podataka na kojoj se temelji ova analiza.
3 Bell (1976.); Dordick i Wang (1993.)
234
(3) Novo bi gospodarstvo trebala povecati vaznost zanimanja koja u
svojoj djelatnosti sadrze veliku koliCinu informacija i znanja. Me-
nedzerska, strucna i tehnicka zanimanja trehala hi rasti hrze od hi-
lo kojih drugih zanimanja i trehala hi sacinjavati srz nove drustve-
ne strukture.
Iako hi razliCita tumacenja prosirila teoriju postindustrijalizma u razliCi-
tim inacicama na podrucje drustvenih klasa, politike i kulture, prethod-
ne tri medusobno povezane tvrdnje ukotvljuju teoriju na razini drustve-
ne strukture, razini kojoj prema Bellovu misljenju ta teorija i pripada.
Svaka od ovih velikih tvrdnji trehala hi se pohlize odrediti. Osim toga,
povijesna povezanost izmedu ta tri procesa jos uvijek se treha podvrgnu-
ti empirijskoj provjeri.
Prvo, kao sto smo vee pokazali u 2. poglavlju, izgleda da su informa-
cija i znanje doista veliki izvori produktivnosti i rasta u naprednim
drustvima. Medutim, kako smo takoder spomenuli, vazno je primijetiti
da su teorije postindustrijalizma zasnovale svoju izvornu tvrdnju na is-
trazivanju Solowa i Kendricka, a oha se oslanjaju na prvu polovinu dva-
desetog stoljeca u Americi, u jeku industrijskog doha. Drugim rijeeima,
kada je u najrazvijenijim zemljama proizvodna zaposlenost hila na vr-
huncu, porast produktivnosti na osnovi znanja hilo je ohiljezje indus-
trijske ekonomije. Prema tome, iako su gospodarstva kasnoga dvadese-
tog stoljeca ocito razlicita od gospodarstava prije Drugoga svjetskog ra-
ta, cini se da osohina koja razlikuje ta dva tipa nije prvenstveno ukori-
jenjena u izvoru njihova rasta produktivnosti. Odgovarajuca razlika
nije izmedu industrijske i postindustrijske ekonomije nego iz-
medu dva oblika industrijske, poljoprivredne i usluzne proiz-
vodnje zasnovane na znanju. Kako sam vee pokazao u pocetnim pog-
lavljima, ono sto iz povijesnog kuta najvise razlikuje gospodarske
strukture prve i druge polovine dvadesetog stoljeca jest revolucija u in-
formacijskim tehnologijama, te njezino sirenje u svim podrucjima drus-
tvenih i gospodarskih djelatnosti, ukljucujuCi doprinos u omogucavanju
infrastrukture za stvaranje glohalne ekonomije. Stoga predlazem da
premjestimo analiticki naglasak s postindustrijalizma (relevantno pi-
tanje drustvenog predvidanja u ovom je trenutku jos uvijek hez odgovo-
ra) na informacionalizam. U ovom pogledu drustva ce hiti informacij-
ska, ne zato sto odgovaraju odredenom modelu drustvene strukture, ne-
go zato sto organiziraju svoj proizvodni sustav na nacelu povecanja pro-
duktivnosti zasnovanog na znanju u smislu razvoja i sirenja informacij-
skih tehnologija, te ispunjavanja preduvjeta za njihovu upotrehu (pr-
venstveno ljudskih resursa i komunikacijskih infrastruktura).
235
USPON UMREZENOG DRUfflA
Drugi kriterij postindustrijalisticke teorije kojom se drustvo smatra
postindustrijskim odnosi se na premjestanje usluznih djelatnosti i istis-
kivanje proizvodnje. Jasna je Cinjenica da se veei dio zaposlenosti u nap-
rednim gospodarstvima nalazi u uslugama, te dana usluzni sektor otpa-
da najveCi doprinos ukupnomu nacionalnom proizvodu. Medutim, iz tog
kriterija ne slijedi da proizvodne industrije nestaju ili da su struktura i
dinamika proizvodne djelatnosti beznacajne za zdravlje usluzne ekono-
mije. Cohen i Zysman,
4
uz ostale, izrazito su tvrdili da velik broj usluga
ovisi o njihovoj izravnoj vezi s proizvodnjom, te da je proizvodna djelat-
nost (razlicita od zaposlenosti u proizvodnji) kljucna za produktivnost i
konkurentnost gospodarstva. Za SAD, Cohen i Zysman procjenjuju da
24% ukupnoga nacionalnog proizvoda dolazi od dodane vrijednosti od
proizvodnih tvrki, a 25% od doprinosa usluga izravno povezanih s proiz-
vodnjom. Prema tome, tvrde da je postindustrijska ekonomija "mit" i da
se zapravo nalazimo u drukCijoj vrsti industrijske ekonomije.
N adalje, pojam "usluga" cesto se smatra u najboljem slucaju dvosmis-
lenim, a u najgorem slucaju navodi na pogresno misljenje.
5
U statistici
zaposlenosti rabio se kao suvisan pojam koji obuhvaca sve ono sto nije po-
ljoprivreda, rudarstvo, gradevinarstvo, roba siroke potrosnje ili proizvod-
nje. Prema tome, kategorija usluga ukljucuje djelatnosti svih vrsta, koje
povijesno potjecu iz razliCitih drustvenih struktura i proizvodnih susta-
va. Jedina zajednicka osobina tih usluznih djelatnosti jest ono sto one ni-
su. Razvoj informacijske ekonomije definitivno je uskratio smisao poku-
saja definiranja djelatnosti nekim unutarnjim obiljezjima, kao sto su nji-
hova "neopipljivost", suprotstavljena "materijalnosti" dobara. Kompjutor-
ski softver, videoprodukcija, mikroelektronicki dizajn, poljoprivreda zas-
novana na biotehnologiji i tako dalje, te mnogo drugih kljucnih procesa
koji su karakteristicni za razvijena gospodarstva, nerazmrsivo stapaju
sadriaj njihove informacije s materijalnom podrskom proizvoda, ne omo-
gucavajuei razluCivanje granica izmedu "dobara" i "usluga". Kako bismo
razumjeli novi tip gospodarstva i drustvene strukture, moramo poceti oz-
nacavanjem razlicitih tipova "usluga" da bismo odredili jasne razlike iz-
medu njih. U razumijevanju informacijske ekonomije svaka specificna
kategorija usluga postaje jednako vazna znacajka kao sto je to bila stara
granicna crta izmedu proizvodnje i usluga u prethodnom tipu industrij-
ske ekonomije. Kako ekonomije postaju slozenije, moramo razlikovati
koncepte pomocu kojih razvrstavamo gospodarske djelatnosti, te konac-
4 Cohen i Zysman (1987.)
5 Gershuny i Miles (1983.); Castells (1976.); Daniels (1993.); Cohen i Zysman (1987.); De
Bandt (ur.) (1985.); Stanback (1979.)
236
no napustiti staru paradigmu Colina Clarka zasnovanu na razlikovanju
primarnog/sekundarnog/tercijarnog sektora. Takvo je razlikovanje posta-
lo epistemoloska prepreka razumijevanju nasih drustava.
Trece veliko predvidanje originalne teorije postindustrijalizma odnosi
se na sirenje zanimanja bogatih informacijama, kao sto su menedzerski,
strucni i tehnicki poslovi, kao jezgre nove strukture zanimanja. To pred-
vidanje takoder treba preispitati. Brojni su analiticari tvrdili da taj trend
nije jedina znacajka nove strukture zanimanja; istodobno dolazi i do ras-
ta jeftinih, nekvalificiranih, usluznih zanimanja. Ti poslovi niskih kvali-
fikacija, usprkos njihovoj sporijoj stopi rasta, u apsolutnim brojkama
mogli bi biti znacajan dio postindustrijske drustvene strukture. Drugim
rijecima, napredna, informacijska drustva takoder bi mogla obiljeziti sve
polariziranija drustvena struktura, gdje vrh i dno povecavaju svoj udio
na stetu sredine.
6
Osim toga, literatura nudi velik izazov, do shvacanja da
su znanje, znanost i ekspertiza kljucne sastavnice u veCini menedzer-
skihlstrucnih zanimanja. Mora se izbliza razmotriti stvaran sadrzaj tih
opcenitih statistickih klasifikacija prije nego sto prenaglo pocnemo ozna-
cavati nasu buducnost kao republiku ucene elite.
Medutim, najvaznijije dokaz protiv pojednostavnjene verzije postindus-
trijalizma kritika pretpostavke prema kojoj tri osobine koje smo preispita-
li srastaju u povijesnom razvoju, te da taj razvoj vodi jedinstvenome mode-
lu informacijskog drustva. Takav je analiticki konstrukt ustvari slican for-
mulaciji koncepta kapitalizma klasicnih politickih ekonomista (od Adama
Smitha do Marx:a), zasnovanoj iskljuCivo na iskustvu engleske industrija-
lizacije, da bi se jedino uvazavalo stalne "iznimke" tomu modelu kroz raz-
nolikost gospodarskoga i drustvenog iskustva u svijetu. Sarno ako krenemo
od analitickog razdvajanja strukturalne logike proizvodnog sustava infor-
macijskog drustva i njegove drustvene strukture, mozemo empirijski uoCi-
ti uzrokuje li specificna tehnoekonomska paradigma specificnu drustvenu
strukturu i do koje mjere. Takoder, samo ako rastvorimo kulturni i institu-
cionalni vidokrug naseg razmatranja, mozemo razdvojiti ono sto pripada
strukturi informacijskog drustva (kao izraza novoga nacina razvoja) od
onoga sto je specificno za povijesnu putanju dane zemlje. Kako bismo nap-
ravili neke probne korake u tom smjeru, sakupio sam i naCinio donekle us-
porednu osnovnu statistiku za sedam najveCih tdisnih ekonomija u svije-
tu, takozvanih zemalja skupine G-7. Stoga, s razumljivom pribliznoscu,
mogu usporediti razvoj njihove zaposlenosti i strukture zanimanja kroz
posljednjih 70 godina. Takoder sam razmotrio neke projekcije zaposlenosti
6 Kuttner (1983.); Rumberger i Levin (1984.); Bluestone i Harrison (1988.); Leal i dr.
(1993.); Sayer i Walker (1992.)
237
USPON DRUS'rVA
za Japan i SAD za rano dvadeset prvo stoljece. Empirijska jezgra te anali-
ze sastoji se u pokusaju razlikovanja izmedu razlicitih usluznih djelatnos-
ti. Da bih to ucinio, slijedio sam poznatu tipologiju zaposlenosti u usluga-
ma kojuje izradio Singelmann prije oko 20 godina.
7
Singelmannovo poima-
nje nije bez mana, ali ima temeljnu zaslugu: dobro je prilagodeno uobicaje-
nim statistickim kategorijama, kao stoje pokazala Singelmannova doktor-
ska disertacija kojaje analizirala promjenu strukture zaposlenosti u razli-
Citim zemljama izmedu 1920. i 1970. BuduCi da je glavna svrha ove knjige
analiticka, odlucio sam nadograditi Singelmannov rad kako bih usporedio
razdoblje 1970.-90. s njegovim otkriCima za razdoblje 1920.-79. Stoga sam
izradio slicnu tipologiju sektorske zaposlenosti te obradio statistiku zema-
lja skupine G-7 po otprilike usporedivim kategorijama, protezuCi Single-
mannovu analizu na kljucno razdoblje razvoja informacijskih drustava, od
1970. naovamo. BuduCi da ne mogu jamCiti apsolutnu ekvivalentnost mo-
jih odluka u klasifikaciji s onima koje je prije donio Singelmann, prikazu-
Jem nase podatke odvojeno za ta dva razdoblja: ne smiju se Citati kao sta-
tisticki nizovi, nego kao dva razliCita statisticka trenda uCinjena otprilike
ekvivalentnima, sto se tice analitickih kategorija kojima smo se koristili za
sakupljanje podataka. Susreo sam se sa znacajnim metodoloskim teskoca-
ma u odredivanju ekvivalentnih kategorija medu razlicitim zemljama. Do-
datak ovom poglavlju daje detalje o postupcima koje smo slijedili u dobiva-
nju ove baze podataka. U analiziranju podatak.a koristio sam se najjednos-
tavnijim statistickim postupcima, umjesto pri:tnjene analitickih metoda ko-
je bi bile prestizne za trenutnu razinu razrade baze podataka. Odlucio sam
se za uporabu opisne statistike koja ce jednostavno ukazati na crte novoga
teorijskog razumijevanja.
Usvajanjem Singelmannovih kategorija usluznih djelatnosti obuhvatio
sam strukturalisticki pogled na zaposlenost, dijeleCi ga prema mjestu dje-
latnosti u lancu veza koji poCinje od proizvodnog procesa. Prema tome, dis-
tribucijske usluge odnose se ina komunikacijske ina transportne djelat-
nosti, kao ina trgovinske distribucijske mreze (prodaja na veliko ina ma-
lo). Proizvodne usluge odnose se izravnije na ()ne usluge koje izgleda da su
kljucni inputi u ekonomiji, iako ukljucuju i pomocne usluge poslovima, ko-
je ne moraju obvezatno biti visoko kvalificirane. Drustvene usluge obuhva-
caju cijeli raspon drzavnih djelatnosti, kao i poslova povezanih s kolektiv-
nom potrosnjom. Osobne usluge su one koje su vezane uz pojedinacnu pot-
rosnju, od zabave do ugostiteljstva. Iako se zna da su ove razlike siroke,
omogucuju nam da razliCito mislimo o razvojnom putu strukture zaposle-
nosti po zemljaPla, harem s vecom analitickom dubinom od uobicajenih
7 Singelmann (1978.)
238
statistickih proracuna. Takoder sam pokusao uspostaviti razliku izmedu
dihotomije usluga/dobara i klasifikacije zaposlenosti izmedu djelatnosti
koje obraduju informaciju i onih koje rukuju dobrima, buduCi da svaka raz-
lika pripada drukcijem pristupu u analizi drustvene strukture. Kako bih
to ueinio, sastavio sam dva osnovna indeksa, zaposlenosti u proizvodnji us-
luga/zaposlenosti u proizvodnji dobara, te zaposlenosti u obradi informaci-
ja/zaposlenosti u poslovima rukovanja dobrima, te sam proracunao ove in-
dekse za zemlje i razdoblja uzete u razmatranje. Konacno, takoder sam iz-
racunao pojednostavnjenu tipologiju zanimanja po zemljama, gradeCi raz-
lieite kategorije zemalja na osnovi japanske i americke statistike. Iako
imam ozbiljnih briga oko definicija tih kategorija zanimanja koje, ustvari,
mijesaju polozaje zanimanja i tipove djelatnosti, upotreba velikog broja
dostupnih standardnih statistika daje nam mogucnost promatranja razvo-
ja struktura zanimanja u otprilike usporednim uvjetima. Svrha je ovog iz-
laganja ponovno postavljanje socioloske analize informacijskih drustava,
usporedno odredujuei razlike u razvoju njihove strukture zaposlenosti kao
osnovnog pokazatelja njihovih zajednickih crta i njihovih razlika.
Transformacija strukture zaposlenosti 1920.-70. i 1970.-90.
Analiza razvoja strukture zaposlenosti u zemljama skupine G-7 mora
krenuti od razlike izmedu dva razdoblja koja se, pukom srecom, poklapa-
ju s nase dvije razlicite haze podataka: oko 1920.-70. te oko 1970.-90.
Najueca analiticka razlika izmedu dua razdoblja potjece od cinjenice da
su tijekom pruoga razdoblja razmatrana druStua postala postagrarna,
dok su u drugom razdoblju postala postindustrijska. Pod ovim oeito pod-
razumijevam masovno opadanje zaposlenosti u poljoprivredi u prvom
slucaju, te brzo opadanje zaposlenosti u industrijskoj proizvodnji u dru-
gom. Doista, sue zemlje skupine G-7 odriale su ili pouecale (u nekim prim-
jerima znacajno) postotak suoje zaposlenosti u preradiuackim djelatnosti-
ma i proizuodnji izmedu 1920. i 1970. Prema tome, ako iskljuCimo grade-
vinarstvo i robu siroke potrosnje, kako bismo dobili ostriju sliku proiz-
vodne radne snage, Engleska i Wales su samo neznatno smanjili razinu
svoje proizvodne radne snage, s 36,8% u 1921. na 34,9% u 1971.; SAD su
povecale zaposlenost u proizvodnji s 24,5% 1930. na 25,9% 1970.; Kana-
da sa 17,0% 1921. na 22,0% 1971.; Japan ima dramaticno povecanje svo-
je proizvodne radne snage sa 16,6% na 26,0%; Njemacka (iako s razliCitim
nacionalnim teritorijem) povecala je svoju proizvodnu radnu snagu sa
33,0% na 40,2%; Francuska, s 26,4% na 28,1 %; te ltalija, s 19,9% na
27,4%. Prema tome, kako tvrdi Singelmann, promjena u strukturi zapos-
239
lenosti u ovih pola stoljeca (1920.-70.) bilaje s poljoprivrede na usluge i
gradevinarstvo, ne izvan proizvodnje.
Prica se uvelike razlikuje u razdoblju 1970.-90., kada je proces gospo-
darske restrukturacije i tehnoloske transformacije, koji se dogodio u ta
dva desetljeca, doveo do smanjenja zaposlenosti u proizvodnji u svim
zemljama (vidi tablice 4.1. i 4.4. u Dodatku A). Iako je taj trend bio opce-
nit, suzavanje zaposlenosti u proizvodnji bilo je neravnomjerno, jasno
upucujuCi na temeljnu razliku drustvenih struktura u gospodarskim po-
litikama i strategijama tvrtki. Prema tome, dok su Velika Britanija, SAD
i Italija dozivljavali munjevitu deindustrijalizaciju (smanjujuCi udio svo-
je zaposlenosti u proizvodnji 1970.-90., slijedom, s 38,7% na 22,5%; s
25,9% na 17,5%; s 27,3% na 21,8%), Japan i Njemacka su umjereno sma-
njili svoj udio u proizvodnoj radnoj snazi: s 26,0% na 23,6% Japan, te Nje-
macka s 38,6% najos uvijek dosta visoku razinu od 32,2% u 1987. Kana-
da i Francuska zauzimaju srednje polozaje, s ovim smanjenjem zaposle-
nosti u proizvodnji: s 19,7% (1971.) na 14,9%, s 27,7% na 21,3%.
Zapravo, Engleska i Wales su vee 1921. postali postagrarna drustva,
sa samo 7,1% radne snage u poljoprivredi. SAD, Njemacka i Kanada jos
su uvijek imale dosta veliko poljoprivredno stanovnistvo (od cetvrtine do
treCine ukupne zaposlenosti), a Japan, Italija i Francuska uvelike su bili
drustva u kojima su prevladavala poljoprivredna i trgovinska zanimanja.
Od te razlicite polazne tocke u razmatranom povijesnom razdoblju, tren-
dovi su se stjecali prema strukturi zaposlenosti koju obiljezava istodobni
rast proizvodnje i usluga na racun poljoprivrede. Takvo stjecanje objas-
njeno je vrlo brzim procesima industrijalizacije u Njemackoj, Japanu, Ita-
liji i Francuskoj, koji su raspodijelili visak poljoprivrednog stanovnistva
izmedu proizvodnje i usluga.
Prema tome, ako izracunamo omjer zaposlenosti u uslugama i industri-
ji (nasem pokazatelju "usluzne ekonomije"), vidimo samo umjeren porast za
veCinu zemalja izmedu 1920. i 1970. Sarno su SAD (promjena s 1,1 na 2,0)
i Kanada (1,3 na 2,0) imale znacajan porast relativnog dijela zaposlenosti u
uslugama tijekom razdoblja koje nazivam postagrarnim. Dakle, istinaje da
su SAD bile nositelj standarda za strukturu zaposlenosti koja je karakteris-
ticna za usluznu ekonomiju. Prema tome, kada se trend prema zaposlenos-
ti u uslugama ubrzao i prosirio u postindustrijskom razdoblju, SAD i Kana-
da povecale su jos vise svoju dominaciju u uslugama, s indeksima od 3,0 i
3,3. Sve su ostale zemlje slijedile istu tendenciju, ali razliCitim brzinama, Ci-
me su dostizale razlicite razine deindustrijalizacije. Dok se Cini da su Veli-
ka Britanija, Francuska i Italija na istom putu, Sjeverna Amerika, Japan i
Njemacka jasno se isticu kao jaka industrijska gospodarstva, s nizim stopa-
ma porasta zaposlenosti u uslugama te nizim omjerima zaposlenosti u us-
240
lugama i industriji: 1,8 i 1,4 u razdoblju 1987.-90. To je temeljna primjed-
ba koja zasluzuje daljnju pazljivu raspravu. No, kao trend, u 1990-ima glav-
nina stanovnistva u svim zemljama sku pine G-7 zaposlena je u uslugama.
Usredotocuje li se zaposlenost takoder na obradu informacija? Nas
omjer zaposlenosti u obradi informacija prema zaposlenosti u obradi do-
bara daje neke zanimljive rezultate za ovu analizu. Prvo moramo u dalj-
njem razmatranju ostaviti po strani Japan.
Za sve druge zemlje postojao je trend prema vecem postotku zaposle-
nosti u obradi informacija. Iako Italija i Njemacka nisu imale nikakav ili
su imale spor porast u razdoblju 1920.-70., njihov udio u informacijskoj
zaposlenosti znacajno je porastao u posljednja dva desetljeca. SAD ddi
najvisi omjer informacijske zaposlenosti od svih sedam zemalja, ali su Ve-
lika Britanija, Kanada i Francuska na gotovo istom stupnju. Prema to-
me, trend k obradi informacija ocito nije razlikovna osobina SAD-a: ame-
ricka struktura zaposlenosti jasnije je odvojena od drugih kao "usluzna
ekonomija" nego kao "informacijska ekonomija". Njemacka i Italija ima-
ju znatno nizu stopu informacijske zaposlenosti, ali su ju udvostruCile u
posljednja dva desetljeca, pokazujuCi, prema tome, isti trend.
Podaci za Japan su najzanimljiviji. Pokazuju samo umjeren porast in-
formacijske zaposlenosti u 50 godina (s 0,3 na 0,4), te jos sporiji porast u
posljednjih 20 godina, s 0,4 na 0,5. Prema tome, izgleda da ono drustvo ko-
je hi trebalo staviti najjaCi naglasak na informacijske tehnologije, te u ko-
jemu visoka tehnologija igra najznacajniju ulogu u produktivnosti ikon-
kurentnosti, takoder ima najnizu razinu zaposlenosti u obradi informaci-
ja, te najnizu stopu rasta takve zaposlenosti. Izgleda da su sirenje infor-
macijske zaposlenosti i razvoj "informacijskog drustva" (johoka shakai, u
japanskom poimanju) razliCiti, iako medusobno povezani procesi. Uistinu
je zanimljivo i problematicno za neka tumacenja postindustrijalizma da
su Japan i Njemacka, dva najkonkurentnija medu najveCim gospodarstvi-
ma u 1970-ima i 1980-ima, gospodarstva s najvecom proizvodnom zapos-
lenoscu, najnizim omjerom izmedu usluga i industrija, najnizim omjerom
zaposlenosti u uslugama i dobrima te Japan (koji je imao najbdi rast FTO-
duktivnosti), s najnizom stopom porasta u informacijskoj zaposlenosti ti-
jekom stoljeca. Smatram da je obrada informacija najproduktivnija kada
je ukljucena u materijalnu proizvodnju ili u rukovanje dobrima, a ne u ub-
rzanoj tehnickoj podjeli rada. Napokon, veci dio automatizacije odnosi se
upravo na ukljucenje abrade informacija u rukovanje dobrima.
Ta hipoteza mogla hi takoder pomoCi u objasnjavanju drugoga vaznog
zapazanja: 1990. nijedna od sedam zemalja nije imala omjer informacij-
ske zaposlenosti preko 1, a samo su se SAD priblizavale tom pragu. Pre-
rna tome, ako je informacija kljucna sastavnica u funkcioniranju gospo-
241
USPON UMREZENOG DRUi3TVA
darstva te u organizaciji drustva, ne znaCi da veCina poslova jest ili ce bi-
ti u obradi informacija. Koracanje prema informacijskoj zaposlenosti zbi-
va se znatno sporije, te dostize znatno nize razine od trenda zaposlenos-
ti u uslugama. Prema tome, kako bi se razumio stvarni profil transforma-
cije zaposlenosti u razvijenim drustvima, moramo se okrenuti razliCitoj
evoluciji svakog tipa usluga u zemljama skupine G-7.
Kako bi se to uCinilo, prvo cu prokomentirati razvoj svake kategorije
usluga u svakoj zemlji; zatim cu usporediti razmjernu vaznost svakog ti-
pa usluga u odnosu prema ostalima u svakoj zemlji; na kraju cu razmot-
riti trendove razvoja zaposlenosti u onim uslugama koje su u literaturi
prepoznate kao karakteristicne za "postindustrijska" drustva. U nastav-
ku analize moram podsjetiti Citatelja da sto dalje ulazimo u detaljniju
analizu specificnih kategorija zaposlenosti, baza podataka postaje manje
cvrsta. Nemogucnost dobivanja pouzdanih podataka za neke kategorije,
zemlje i razdoblja, sveukupno ce otezati sustavnost u nasoj analizi. Me-
dutim, proucavanje tablica koje su ovdje prikazane jos uvijek pokazuje da
postoje neke osobine koje zasluzuju detaljniju analizu i daljnju razradu
baza podataka specificnih za pojedinu zemlju.
Pocnimo s proizvodnim uslugama. One se u literaturi smatraju strates-
kim uslugama nove ekonomije, dobavljacima informacija i podrske za po-
rast u produktivnosti i uCinkovitosti poduzeca. Prema tome, njihovo bi si-
renje trebalo iCi ruku pod ruku s daljnjim usavrsavanjem i produktivnos-
cu gospodarstva. Doista, kroz dva razdoblja (1920.-1970., 1970.-1990.) uo-
cavamo znacajno sirenje zaposlenosti u tim djelatnostima u svim zemlja-
ma. N a primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu zaposlenost u proizvodnim us-
lugama skocila je s 5% u 1970. na 12% u 1990.; u SAD-u, za isto razdolje,
s 8,2% na 14%; u Francuskoj se udvostrucila, s 5% na 10%. Znacajno je da
je Japan dramaticno povecao svoju zaposlenost u proizvodnim djelatnos-
tima izmedu 1921. g. (0,8%) i 1970. (5,1 %); veCi dio tog porasta dogodio se
tijekom 1960-ih, u trenutku kada je japansko gospodarstvo internaciona-
liziralo svoj doseg. S druge strane, usmjerimo lise na razdoblje 1970.-1990.
na drukCijoj bazi podataka, porast japanske zaposlenosti u proizvodnim
uslugama izmedu 1971. i 1990. (s 4,8% na 9,6%), iako je znacajan, jos uvi-
jek ostavlja Japan u nizoj razini zaposlenosti u proizvodnim uslugama
medu razvijenim gospodarstvima. To bi moglo ukazivati nato daje znaca-
jan dio proizvodnih usluga ugraden u Japanu u proizvodnim poduzecima,
sto bi moglo biti uCinkovitija formula, uzmemo li u obzir konkurentnost i
produktivnost japanskoga gospodarstva.
Ta hipoteza dobiva dodatnu podrsku razmatranjem podataka koji se
ticu Njemacke. Iako je znacajno povecala udio zaposlenosti u proizvod-
nim uslugama, s 4,5% u 1970. na 7,3% u 1987., Njemacka jos uvijek po-
242
kazuje najnizu razinu zaposlenosti u proizvodnim uslugama od svih ze-
malja pripadnica skupine G-7. To bi moglo podrazumijevati visok stupanj
internalizacije proizvodnih usluga u njemackim tvrtkama. Ako su ti po-
daci potvrdeni, onda moramo naglasiti da dva najdinamicnija gospodar-
stva (japansko i njemacko) takoder imaju najnizu stopu zaposlenosti u
proizvodnim uslugama, iako je ocito da njihova poduzeca uvelike rabe te
usluge. Ali vjerojatno to postizu razlicitom organizacijskom strukturom,
evrsce vezujuCi proizvodne usluge uz proizvodni proces.
Iako je oCito da su proizvodne usluge strateski kljucne u razvijenom
gospodarstvu, one jos uvijek ne Cine znacajan dio zaposlenosti u najraz-
vijenijim zemljama, usprkos iznenadnoj stopi porasta u nekima od njih.
S nepoznatim stanjem u Ital:iji, udio u zaposlenosti varira izmedu 7,3% i
14% u ostalim zemljama, naravno, smjestajuCi ju dosta ispred poljopriv-
rede, ali daleko iza industrije. Odredi strucnjaka i menedzera doista su
uzdigli rang na ljestvici zaposlenosti u razvijenim gospodarstvima, ali ne
uvijek, i ne nadmocno, na vidljivim mjestima menedzmenta kapitala i
kontrole informacija. Cini se da je sirenje proizvodnih usluga povezano s
procesima okomite dezintegracije i vanjskog ugovaranja poslova koji obi-
ljezavaju informacijsku korporaciju.
Drustvene usluge tvore drugu kategoriju zaposlenosti koja bi, prema
postindustrijskoj literaturi, trebala obiljezavati novo drustvo. A ona to
doista i cini. Ponovno, s iznimkom Japana, zaposlenost u drustvenim us-
lugama Cini izmedu petine i cetvrtine ukupne zaposlenosti u zemljama
G-7. Zanimljivo je ovdje primijetiti da se najveCi porast u drustvenim us-
lugama dogodio tijekom burnih sezdesetih; zapravo su se sirile s utjeca-
jem drustvenih pokreta umjesto nadolaskom postindustrijalizma. Doista,
SAD, Kanada i Francuska imaju vrlo umjerene stope porasta zaposlenos-
ti u drustvenim uslugama u razdoblju 1970.-1990., dok je u Njemackoj,
Japanu i Britaniji porasla na visoku stopu.
Sveukupno, Cini se da je sirenje ddave blagostanja stogodisnji trend
od pocetka stoljeca, s trenucima ubrzanja u razdobljima koja se razliku-
ju od ddave do drzave is teznjom k usporavanju u 1980-ima. Japanje iz-
nimka zato sto izgleda da dostize ostale zemlje. On je zadrzao vrlo nisku
razinu zaposlenosti u drustvenim uslugama do 1970. g., sto je vjerojatno
povezano s vecom decentralizacijom drustvene potpore i od strane tvrtke
i od strane obitelji. Zatim, kada je Japan postao velika industrijska sila,
te kada se tradicionalni oblici potpore nisu mogli zadrzati, Japan je poceo
primjenjivati oblike drustvene preraspodjele slicne drugim razvijenim
gospodarstvima. N a taj je naCin stvorio us luge i otvorio radna mjesta u
sektoru drustvenih usluga. Sveukupno, mozemo red da iako je zaposle-
nost u drustvenim uslugama vrlo rasirena u svim razvijenim gospodar-
243
stvima, cini se daje tempo tog sirenja izravno ovisan o vezi izmedu drza-
ve i drustva, umjesto o stupnju razvoja gospodarstva. Doista, sirenje za-
poslenosti u drustvenim uslugama (osim u Japanu) vise odlikuje razdoh-
lje 1920.-1970. nego 1970.-1990., u osvit informacijskoga drustva.
Distributivne usluge sjedinjuju prijevoz i komunikacije, vezne djelat-
nosti svih razvijenih gospodarstava, s trgovinom na veliko i na malo, sto
su navodno tipicne usluzne djelatnosti manje industrijaliziranih drusta-
va. Pada li zaposlenost u tim nisko produktivnim i radno intenzivnim dje-
latnostima, kako gospodarstvo napreduje prema automatizaciji poslova
te prema modernizaciji trgovackih ducana? Ustvari, zaposlenost u distri-
hutivnim uslugama ostaje na vrlo visokoj razini u razvijenim drustvima,
te se krece izmedu petine i cetvrtine ukupne zaposlenosti, s iznimkom
Njemacke, u kojoj je 1987. g. hila 17, 7%. Ta razina zaposlenosti znatno je
visa od razine 1920., te je opala tek neznatno u posljednjih 20 godina u
SAD-u (s 22,4% na 20,6%). Stogaje zaposlenost u distrihutivnim usluga-
ma otprilike dvostruka u usporedhi s proizvodnim uslugama, sto se smat-
ra tipicnim za razvijena gospodarstva. Japan, Kanada i Francuska pove-
cali su udio te zaposlenosti u razdohlju od 1970. do 1990. Oko polovina za-
poslenosti u distrihutivnim uslugama u zemljama G-7 odgovara usluga-
ma u trgovini na malo, iako je cesto nemoguce razlikovati podatke izme-
du trgovine na malo i trgovine na veliko. Sveukupno, zaposlenost u trgo-
vini na malo nije znacajno opala u razdohlju od 70 godina. U SAD-u, na
primjer, ona je porasla s 1,8% u 1940. na 12,8% u 1970., a poslije je nez-
natno opala, s 12,9% 1970. g. na 11,7% 1991. Japan je povecao zaposle-
nost s 8,9% 1960. na 11,2% u 1990.; iako je Njemacka imala nizu razinu
zaposlenosti u toj djelatnosti (8,6% u 1987 .), zapravo ju je povecala iznad
vrijednosti iz 1970. Prema tome, postoji veliki sektor zaposlenosti koji je
jos uvijek ukljucen u distrihuciju, huduCi da su kretanja u strukturi za-
poslenosti ustvari vrlo spora u takozvanim usluznim djelatnostima.
Osobne usluge smatraju se istodohno ostatkam protoindustrijske
strukture i (harem neke od njih) izrazom drustvene dvojnosti koja, pre-
rna promatracima, odlikuje informaticko drustvo. Takoder promatranje
dugorocnoga razvojnog puta u sedam zemalja zahtijeva uvodenje odrede-
ne mjere opreza. One i dalje Cine razmjerno velik dio zaposlenosti 1990.:
s iznimkom Njemacke (6,3% u 1987.), krecu se u rasponu izmedu 9,7% i
14,1 %, sto je otprilike jednako stopostotnim postindustrijskim proizvod-
nim uslugama. Sveukupno, povecale su svoj udio od 1970. Ako se usmje-
rimo na slavne/neslavne poslove u "ugostiteljstvu", omiljene teme litera-
ture koja kritizira postindustrijalizam, nalazimo znacajno sirenje tih pas-
lava u posljednja dva desetljeca, osohito u Velikoj Britaniji i Kanadi, iako
podaci cesto mijesaju restauracije i harove s hotelijerstvom koje hi seta-
244
koder moglo smatrati odlikom "drustva dokolice". U Sjedinjenim Americ-
k.im Drzavama zaposlenost u ugostiteljstvu sudjelovala je s 4,9% u ukup-
noj zaposlenosti 1991. g. (u 1970. s 3,2%), sto je otprilike dvostruko u us-
poredbi sa zaposlenosti u poljoprivredi, ali opet manje od onoga stood nas
traze da vjerujemo studije koje obraduju pojam "hamburger drustva".
Glavna napomena koju treba dati o zaposlenosti u osobnim uslugama je-
st da ona ne opada u razvijenim gospodarstvima, sto daje osnovu za ar-
gument da promjene u drustvenoj/gospodarskoj strukturi vise utjecu na
vrstu usluga i vrstu poslova nego na djelatnosti same.
Sada pokusajmo procijeniti neke tradicionalne postavke o postindus-
trijalizmu u svjetlu razvojnog puta strukture zaposlenosti od 1970., sto je
otprilike trenutak kada su Touraine, Bell, Richta i drugi rani teoreticari
novoga informacijskog drustva objavljivali svoje analize. U smislu djelat-
nosti, proizvodne usluge i drustvene usluge smatrale su se tipicnima za
postindustrijska gospodarstva, i kao izvori produktivnosti, i kao odgovo-
ri na drustvene zahtjeve i promijenjene vrijednosti. Agregiramo li zapos-
lenost u proizvodnim i drustvenim uslugama, uocavamo znacajan porast
u onome sto hi se moglo imenovati kao "kategorija postindustrijskih us-
luga" u svim zemljama izmedu 1970. i 1990.: s 22,8% na 39,2% u Velikoj
Britaniji; s 30,2% na 39,5% u SAD-u; s 28,6% na 33,8% u Kanadi; s 15,1%
na 24,0% u Japanu; s 20,2% na 31,7% u Njemackoj; s 21,1% na 29,5% u
Francuskoj (podaci za Italiju u nasoj bazi podataka ne omogucuju ozbilj-
nu procjenu toga trenda). Prema tome, trend postoji, ali je neravnomje-
ran buduci da krece s vrlo razlicitih osnova 1970.: anglosaksonske su
zemlje vee razvile jaku osnovu u zaposlenosti u naprednim uslugama,
dok su Japan, Francuska i Njemacka zadrzale mnogo visu zaposlenost u
proizvodnji, kao i u poljoprivredi. Prema tome, uocavamo dva razliCita
puta u sirenju zaposlenosti u "postindustrijskim" uslugama: prvi, anglo-
saksonski model, koji se prebacuje s proizvodnih na napredne usluge,
zadrzavajuCi zaposlenost u tradicionalnim uslugama; drugi, japan-
ski/njemacki model, koji siri napredne usluge i ujedno cuva proizvodnu
osnovu, pri cemu prihvaca neke usluzne djelatnosti u industrijskom sek-
toru. Francuska se nalazi izmedu ta dva puta, iako naginje anglosakson-
skom modelu.
Ukratko, razvojni put zaposlenosti tijekom onoga sto smo nazvali "pos-
tindustrijskim" razdobljem (1970.-1990.) istodobno pokazuje opCi prije-
laz s proizvodnih poslova i dva razlieita puta proizvodne djelatnosti: pr-
vi se ubrzano udaljuje od proizvodnje, sto je kombinirano sa snaznim si-
renjem zaposlenosti u proizvodnim uslugama (u brojkama) i drustvenim
uslugama (u velicini), dok su se ostale usluzne djelatnosti zadrzale kao
izvori zaposlenosti. Drugi, razliCit put uze povezuje proizvodnju i proiz-
245
USPON
vodne usluge, opreznije povecava zaposlenost u drustvenim uslugama te
odrzava distributivne usluge. Razlika unutar ovoga drugog puta je izme-
du Japana, s vecim dijelom stanovnistva u poljoprivredi i trgovini nama-
lo, te Njemacke, sa znatno vecom zaposlenoscu u industriji.
U procesu preobrazbe strukture zaposlenosti niti jedna velika katego-
rija usluga ne nestaje, izuzevsi domace usluge u usporedbi s 1920. Ono
sto se odgada jest povecana raznolikost djelatnosti, te nastanak niza ve-
za izmedu razliCitih djelatnosti sto Cini kategorije zaposlenosti zastarje-
lim. Uistinu postoji postindustrijska struktura zaposlenosti koja je nas-
tala u posljednjoj cetvrtini dvadesetoga stoljeca. Ali postoji citav niz vari-
jacija u nastajuCim strukturama razlicitih zemalja, pa se i ne cini da su
velika produktivnost, drustvena stabilnost i medunarodna konkurentno-
st izravno povezane s najvisim udjelom poslova povezanih s uslugama ili
obradom podataka. Naprotiv, drustva u skupini G-7 koja su u novije do-
ba hila na celu gospodarskoga napretka i drustvene stabilnosti (Japan i
Njemacka), Cini se da su razvila ucinkovitiji sustav povezanosti izmedu
proizvodnje, proizvodnih usluga, drustvenih usluga i distributivnih uslu-
ga od anglosaksonskih drustava, medu kojima su Francuska i Italija na
raskrizju tih dvaju putova. U svim tim drustvima Cini se da je informa-
cionalizacija vise odlucujuca od obrade informacija.
Prema tome, kada drustva masovno uniste poslove u proizvodnji u
kratkom vremenu, umjesto da se dogodi postupna industrijska preob-
razba, razlog tome nije nuzno to sto su ona naprednija, nego sto provode
specificne strategije i mjere koje imaju temelju njihovoj kulturnoj, drus-
tvenoj i politickoj pozadini. A poduzete opcije za preobrazbu nacionalno-
ga gospodarstva i radne snage imaju duboke posljedice za razvoj struk-
ture zanimanja koja cini temelj za novi klasni sustav informacijskog
drustva.
Nova struktura zanimanja
Teorije postindustrijalizma ustanovile su da ljudi, osim sto su ukljuceni
u razlicite djelatnosti, takoder zauzimaju nove polozaje u strukturi zani-
manja. U cijelosti je predvideno da cemo, kako ulazimo u ono sto naziva-
mo informaticko drustvo, zapaziti sve vecu vaznost menedzerskih, struc-
nih i tehnickih polozaja, smanjen broj radnika na obrtnickim i operater-
skim polozajima, te bujanje broja radnika u prodaji i cinovnika. Osim to-
ga, "ljevicarska'' verzija postindustrijalizma upucuje na sve vecu vaznost
polukvalificiranih (cesto nekvalificiranih) zanimanja u uslugama kao od-
govor porastu strucnih poslova.
246
Nije lako ispitati tocnost ovih predvidanja u razvoju zemalja skupine
G-7 u posljednjih 40 godina, i zato sto statisticke kategorije ne odgovara-
ju uvijek po zemljama, te zato sto se datumi za dostupnu statistiku uvi-
jek ne poklapaju. Prema tome, usprkos metodoloskim naporima proCisca-
vanja podataka, nasa analiza u ovoj tocki ostaje poprilicno probna, te bi
se trebala uzeti u obzir samo kao prvi empirijski pristup u svrhu ocrta-
vanja analize razvojnog puta drustvene strukture.
Prvo, krenimo od raznolikosti profila zanimanja u drustvima. Tablica
4.15. u Dodatku A prikazuje najnovije dostupne statisticke informacije u
vrijeme provedbe ove studije (1992.-3.) o raspodjeli radne snage u glav-
nim kategorijama zanimanja za svaku zemlju. Prvi i najvazniji zakljucak
naseg promatranja jest da su vrlo velike razlike izmedu struktura zani-
manja u drustvima koja imaju jednaka prava smatrati se informacij-
skim. Prema tome, ako uzmemo kategoriju koja okuplja menedzere, pro-
fesionalce i tehnicare, vrh informacijskih zanimanja, ona je uistinu vrlo
jaka u SAD-u i Kanadi, gdje cini oko treCine radne snage u ranim 1990-
ima. Ali istih je godina u Japanu ona Cinila samo 14,9%; a u Francuskoj
i Njemackoj 1989. samo okojedne cetvrtine ukupne radne snage. S druge
strane, iako se broj obrtnika i radnika u Sjevernoj Americi znacajno sma-
njio, oni su u Japanu jos uvijek Cinili 31,8% radne snage; u Francuskoj i
Njemackoj prelazili su 27%. Slicno, radnici u prodaji u Francuskoj nisu
velika kategorija (3,8%) ali su jos uvijek dosta vazni u SAD-u (11,9%) te
istinski vazni u Japanu (15,1%). Japanje imao vrlo mali broj menedzera
(samo 3,8%) 1990., u usporedbi s 12,8% u SAD-u, sto bi moglo biti poka-
zatelj mnogo vise hijerarhijske strukture. Francuska razlikovna osobina
jest velik udio tehnicara u visim skupinama strucnjaka (12,4% cjelokup-
ne radne snage), za razliku od njemackih 8,7%. S druge strane, Njemac-
ka ima vise poslova u kategoriji "strucnjaka" od Francuske: 13,9% nasup-
rot 6,0%.
Jos jedan faktor raznolikosti jest varijacija u broju polukvalificiranih
radnika u uslugama: taj je broj znacajan u SAD-u, Kanadi i Njemackoj,
mnogo nizi u Japanu i Francuskoj, upravo u zemljama koje su, zajedno s
Italijom, sacuvale donekle veCi dio tradicionalnih poljoprivrednih i trgo-
vinskih djelatnosti.
Dakle, Japan i Sjedinjene Americke Drzave usporedba su dviju
suprotnosti, a njihova opreka naglasava potrebu za preoblikova-
njem teorije postindustrijalizma i informacionalizma. Podaci o SAD-
u dobro se uklapaju u prevladavajuCi model u literaturi, jednostavno zato
sto taj model nije bio nista drugo doli teoretiziranje razvojnog puta struk-
ture zaposlenosti u Sjedinjenim Americkim Drzavama. Medutim, Japan je
istodobno na ocigled spojio porast u strucnim zanimanjima s ustrajnoscuja-
247
USPON DRUI3TVA
ke obrtnicke radne snage povezane s industrijskom erom, s otpornoscu po-
ljoprivredne radne snage i radnika u trgovini. To svjedoCi o kontinuitetu u
novim oblicima zanimanja karakteristicnih za predindustrijsku eru. Ame-
ricki model ulazi u informacionalizam zamjenom novih zanimanja za sta-
ra. Japanski modeljednako napreduje u informacionalizam, ali slijedi druk-
ciji put: povecava neka nova zanimanja pri cemu preraduje sadrzaj zanima-
nja prethodne ere, ali ipak izbacuje one polozaje koji postaju prepreka po-
rastu produktivnosti (osobito u poljoprivredi). Izmedu ta dva "modela" na-
laze se Njemacka i Francuska koje spajaju njihove elemente: blize su Sjedi-
njenim Drzavama u smislu menedzerskihlstrucnih zanimanja, a opet su
blize Japanu glede sporijeg smanjenja obrtnickihlradnickih poslova.
Drugo glavno zapazanje odnosi se na postojanje zajednickoga tren-
da porasta relativne kolicine najocitijih informacijskih zanima-
nja (menedzera, strucnjaka i tehnicara), usprkos razlicitosti ko-
ju smo pokazali, kao i opcenito zanimanja "bijelih ovratnika" (ukljucu-
juCi radnike u trgovini i Cinovnike). Nakon sto sam prvo postavio svoj
zahtjev za raznolikoscu, takoder se zelim i empirijski pouzdati u cinjeni-
cu da uistinu postoji trend k vecem informacijskom sadrzaju u struktu-
ri zanimanja razvijenih drustava, usprkos njihovu razliCitom kultur-
nom/politickom sustavu, te takoder usprkos razliCitim povijesnim trenu-
cima njihovih procesa industrijalizacije.
Kako bismo razmotrili taj zajednicki trend, prvo se moramo usredoto-
Citi na porast svakog zanimanja u svakoj zemlji tijekom vremena. Uspo-
redimo, na primjer (vidi tablice 4.16. do 4.21. u Dodatku A), razvojni put
cetiri kljucne skupine zanimanja: obrtnicilradnici; tehnicari, strucnjaci,
menedzeri; trgovinski radnici i cinovnici; radnici i menedzeri u poljopriv-
redi. Nakon sto smo izracunali stope promjene u udjelu svakog zanima-
nja i skupine zanimanja, uocili smo neke opce trendove i neke kljucne
razlike. Udio menedzerskihlstrucnih/tehnickih zanimanja snazno je po-
rastao u svim zemljama osim u Francuskoj. Obrtnici i radnici znacajno
su opali u Sjedinjenim Drzavama, Velikoj Britaniji i Kanadi, te umjereno
u Njemackoj, Francuskoj i Japanu. Trgovci i Cinovnici umjereno su pove-
cali svoj udio u SAD-u i Francuskoj, a jako u cetiri ostale zemlje. Poljop-
rivrednici i poljoprivredni upravitelji znacajno su opali u svim zemljama.
A radnici u polukvalificiranim uslugama i prijevozu pokazali su vrlo raz-
liCite trendove: snazno su povecali svoj udio u SAD-u i Velikoj Britaniji;
umjereno su porasli u Francuskoj; opali su ili se stabilizirali u Japanu i
Njemackoj.
Od svih razmotrenih zemalja Japan je bio taj koji je najdramaticnije
unaprijedio svoju strukturu zanimanja, na taj nacin da je povecao udio
menedzera za 46,2% u dvadesetogodisnjem razdoblju, udio struc-
248
ne/tehnicke radne snage za 91,4%; Velika Britanija je takoder povecala
udio menedzera za 96,3%, iako je porast njezinih tehnickihlstrucnih rad-
nika mnogo umjereniji (5,2%). Prema tome, uocavamo veliku raznolikost
stopa promjene u udjelu skupine zanimanja u cjelokupnoj strukturi za-
poslenosti. Postoji raznolikost u stopama zato sto postoji odredeni stu-
panj stjecanja k razmjerno jednakoj strukturi zanimanja. Istodobno, raz-
like u stilu menedzmenta i u vaznosti proizvodnje u svakoj zemlji tako-
der uvode poneku varijaciju u procesu promjene.
Dakle, prevladavajuca teznja prema radnoj snazi bijelih ovratnika ko-
ja stremi visoj stepenici, izgleda da je opCi trend ( u SAD-u su bijeli ovrat-
nici 1991. cinili 57,3% radne snage), s iznimkom Japana i Njemacke kod
kojih udio "bijelih ovratnika" jos uvijek ne prelazi 50% ukupne zaposle-
nosti. Medutim, cak i u Japanu i Njemackoj stope porasta informacijskih
zanimanja bile su najvise medu razlicitim polozajima u zanimanjima;
prema tome, kao trend Japan ce sve vise racunati na znacajnu strucnu
radnu snagu, iako jos uvijek ima siru osnovu obrta i trgovine nego druga
drustva.
Kao trece, rasprostranjeni argument o povecanoj polarizaciji
strukture zanimanja informacijskog drustva ne uklapa se u ovaj
niz podataka, ako pod polarizacijom podrazumijevamo istodobno si-
renje u podjednakom omjeru vrha i dna ljestvice zanimanja. Da je to slu-
caj, menedzersko-strucno-tehnicka radna snaga i polukvalificirani radni-
ci u uslugama i prijevozu sirili bi se istim stopama i istim brojkama. No
to ocito nije slucaj. U Sjedinjenim Drzavama polukvalificirani radnici u
uslugama doista su povecali udio u strukturi zaposlenosti, ali nizom sto-
pom od menedzerske/strucne radne snage, a oni su Cinili samo 13,7% rad-
ne snage 1991. Za razliku od njih, menedzeri su, na vrhu ljestvice, izme-
du 1950. i 1991. porasli za mnogo visu stopu od polukvalificiranih radni-
ka u uslugama, povecavajuCi svoj udio na 12,8% radne snage 1991., dos-
tizuCi gotovo istu razinu kao polukvalificirani radnici u uslugama. Cak i
ako dodamo polukvalificirane radnike u prijevozu, jos uvijek dostizemo
samo 17,9% radne snage 1991., sto je u ostroj opreci s 29,7% kategorije
vrhunskih menedzera, strucnjaka i tehnicara. N aravno, veCi dio poslova
medu radnicima u cinovnistvu i trgovini, kao i medu manuelnim radnici-
ma, takoder su polukvalificirani, pa ne mozemo uistinu odrediti ra:z.voini
put strukture zanimanja u smislu kvalifikacija. Osim toga, iz drugih iz-
vora doznajemo da u posljednja dva desetljeca postoji polarizacija ras-
podjele dohotka u Sjedinjenim Drzavama i u drugim zeml}ama.
8
Medu-
8 Esping-Andersen (1993.); Mishel i Bernstein (1994.)
249
USPON DRUSTVA
tim, tu ulazem prigovor na popularnu sliku informacijske ekonomije kao
one koja ostvaruje veCi hroj poslova u uslugama niske razine po neprop-
rocionalno visoj stopi od stope porasta u udjelu strucne/tehnicke kompo-
nente radne snage. Prema ovoj hazi podataka, to jednostavno nije slucaj.
U Velikoj Britaniji postojao je medutim znacajan porast u tim poslovima
u polukvalificiranim uslugama izmedu 1961. i 1981., ali cak i tamo je
udio u zanimanjima na visem stupnju porastao hrze. U Kanadi su poluk-
valificirani radnici u uslugama takoder znacajno povecali svoj udio kako
hi postigli 13,7% 1992., ali su menedzerski, strucni i tehnicki poslovi po-
rasli jos vise, gotovo se udvostrucujuCi s iznosom od 30,6% radne snage
1992. Slican se model moze pronaci u Njemackoj: poslovi jeftinijih uslu-
ga ostali su razmjerno postojani i dosta nizi od rasta, u stopi i u veliCini,
u odnosu prema gornjem sloju zanimanja. U Francuskoj, iako je znatno
povecala te poslove u uslugama tijekom 1980-ih, jos uvijek su iznosili sa-
mo 7,2% radne snage 1989. Sto se tice Japana, polukvalificirani poslovi u
uslugama sporo su rasli, s 5,4% u 1955. na skromnih 8,6% u 1990.
Dakle, iako zasigurno ima znakova drustvene i gospodarske polariza-
cije u razvijenim drustvima, oni ne poprimaju ohlik razdvojenih putova u
strukturi zanimanja, nego razliCitih polozaja slicnih zanimanja medu
sektorima i poduzeCima. Znacajke sektora, teritorija, specificne tvrtke i
spola/nacije/dohi jasniji su izvori drustvene polarizacije od same razlike
medu zanimanjima.
Informacijska drustva zacijelo su drustva nejednakosti. Ali te ih ne-
jednakosti manje poticu od njihove razmjerno nahujale strukture zani-
manja, a vise od iskljucenja i diskriminacija koje se dogadaju unutar rad-
ne snage i oko nje.
Konacno, pogledom na transformaciju radne snage u razvijenim drus-
tvima mora se takoder razmotriti razvojni put statusa zaposlenosti. Po-
novno podaci dovode u pitanje prevladavajuce videnje postindustrijaliz-
ma, zasnovano iskljuCivo na ameriCkom iskustvu. Dakle, pretpostavku o
nestajanju samozaposljavanja u zrelim, informacijskim gospodarstvima
donekle potvrduje americko iskustvo, gdje je 1991. postotak samozaposlja-
vanja u ukupnoj radnoj snazi pao na 8,8% sa 17,6% u 1950., iako je bio go-
tovo nepromijenjen posljednjih 20 godina. Ali druge zemlje pokazuju raz-
liCite ohrasce. U Njemackoj se opadanje zhivalo sporim, postojanim tern-
porn s 13,8% u 1955. na 9,5% u 1975., pa zatim na 8,9% u 1989. Francus-
kaje odrzala svoj udio samozaposljavanja u radnoj snazi od 1977. do 1987.
(12,8% i 12,7%). Italija, iako je hila peto najvece trzisno gospodarstvo,
1989. je jos uvijek drzala 24,8% svoje radne snage u samozaposljavanju.
Japan, iako je imao pad u samozaposljavanju s 19,2% u 1970. na 14,1% u
1990., ipak ima znacajnu razinu samostalnog zaposljavanja, kojemu mo-
250
ramo dodati 8,3% radnika iz obitelji, sto smjesta gotovo cetvrtinu japan-
ske radne snage izvan poslova sa stalnom mjesecnom placom. Kanada i
Velika Britanija pak, preusmjerile su vjerojatno stoljetni plan korporati-
zacije zaposlenosti u posljednjih dvadeset godina, buduCi daje Kanada po-
vecala broj samozaposlenih u svojem stanovnistvu s 8,4% u 1970. na 9, 7%
u 1992., a Velika Britanija je povecala udio samozaposljavanja i radnika u
obitelji u cjelokupnoj radnoj snazi sa 7,6% u 1969. na 13,0% u 1989.: taj se
trend nastavio i u 1990-ima, kako cu u ovom poglavlju poslije pokazati.
N aravno, veCi dio radne snage u razvijenim gospodarstvima prima
stalnu mjesecnu placu. Ali raznolikost razina, nejednakost procesa i
preokret trenda u nekim slucajevima zahtijeva drukCiji pogled na obras-
ce razvojnih putova strukture zanimanja. Cak bismo mogli iznijeti pret-
postavku da kako umrezenje i fleksibilnost postaju karakteristicni za no-
vu industrijsku organizaciju, te kako nove tehnologije omogucuju malim
poduzecima da pronadu nise u trzistu, tako mi postajemo svjedocima po-
novnog pojavljivanja samozaposljavanja i mijesanog statusa zaposlenos-
ti. Dakle, profil zanimanja informacijskih drustava, buduci da su ona po-
vijesno u nastajanju, bit ce kudikamo raznolikiji od onoga koji je zamis-
lilo toboznje naturalisticko videnje postindustrijskih teorija na koje je ut-
jecao americki etnocentrizam koji cak ni americko iskustvo nije prikazao
u potpunosti.
Sazrijevanje informacijskog drustva: projekcije zaposlenosti za
dvadeset prvo stoljece
Informaticko drustvo, u svojim povijesno razlicitim oCitovanjima, tek se
oblikuje u sumrak dvadesetog stoljeca. Stoga bi se zreli profil i analiticki
kljuc za njegov buduCi smjer mogli osigurati projekcijama za zanimanja
i zaposlenosti koje predvidaju drustvenu strukturu razvijenih drustava u
ranim godinama nadolazeceg stoljeca. Ove su projekcije uvijek podlozne
brojnim gospodarskim, tehnoloskim i institucionalnim pretpostavkama
koje ne stoje na bas cvrstu tlu. Dakle, stanje podataka kojima cu se ko-
ristiti u ovom odlomku jos je privremenije od analize trendova zaposle-
nosti do 1990. Medutim, ako se koristimo pouzdanim izvorima, kao sto je
Americki ured za statistiku rada, Ministarstvo rada Japana i vladinim
podacima koje je sakupio OECD, te ako imamo na umu da se radi o prib-
liznim vrijednostima podataka, mozemo stvoriti neke pretpostavke o bu-
ducemu putu informacijske zaposlenosti.
Moja analiza zaposlenosti uglavnom ce se usredotociti na Sjedinjene
Americke Drzave i Japan, buduCi da zelim zadrzati empirijsku slozenost
251
USPON
studije unutar danih granica kako bih se mogao usredotoCiti na glavni
predmet moje analize.
9
Prema tome, isticanjem Sjedinjenih Americkih
Drzava i Japana, koji izgleda da su dva razliCita modela informacijskog
drustva, mogu bolje odrediti pretpostavke o stjecanju ilili razdvajanju za-
poslenosti strukture zanimanja informacijskog drustva.
Za Sjedinjene Americke Drzave, Americki ured za statistiku rada
(BLS Bureau of Labor Statistics) objavio je u razdoblju 1991.-1993. niz
studija azuriranih 1994.,
10
koje zajedno nude znacajan pregled razvoja
zaposlenosti i strukture zanimanja izmedu 1990.-92. i 2005. Kako bih po-
jednostavnio analizu, osvrnut cu se na "umjerenu alternativnu projekci-
ju" triju scenarija koje je razmotrio Ured.
Za americko se gospodarstvo predvida dace otvoriti oko 26 milijuna
radnih mjesta izmedu 1992. i 2005. To je ukupan porast od 22%, malo ve-
Ci od porasta prethodnoga trinaestogodisnjeg razdoblja, 1979.-92. Najo-
Citije u projekcijamajest nastavljanje trenda pada poslova u poljoprivre-
di i industrijskoj proizvodnji, koji bi u razdoblju 1990.-2005. trebali pas-
ti na prosjecnu godisnju stopu od -0,4 za poslove u poljoprivredi, te -0,2
za poslove u industrijskoj proizvodnji. Medutim, industrijski proizvodni
prihod trebao bi i dalje rasti za malo vecu stopu od gospodarstva kao cje-
line, za 2,3% na godinu. Prema tome, razlicita stopa porasta izmedu za-
poslenosti i prihoda u industrijskoj proizvodnji i uslugama pokazuje
znacajni raskorak u radnoj produktivnosti u korist industrijske proiz-
vodnje, usprkos uvodenju novih tehnologija u djelatnosti abrade infor-
macija. Vise od prosjecnog, industrijska produktivnost i dalje je kljuc za
trajan gospodarski rast koji otvara radna mjesta za sve ostale sektore u
gospodarstvu.
Zanimljivo zapazanje proizlazi iz Cinjenice da iako bi zaposlenost u po-
ljoprivredi trebala opasti na niskih 2,5% ukupne zaposlenosti, ocekuje se
da bi zanimanja povezana s poljoprivredom trebala porasti: to je zato sto,
iako se ocekuje da se broj poljoprivrednika smanji za 231.000, ocekuje se
porast od 311.000 poslova za vrtlare i odrzavatelje terena; ta Cinjenica, da
urbane poljoprivredne usluge nadmasuju poljoprivredne poslove, pokazu-
je koliko daleko su informacijska drustva dosla u svojemu postpoljopriv-
rednom stadiju.
Iako se predvida da ce se samo 1 milijun od predvidenih 26,4 milijuna
novih radnih mjesta otvoriti u industrijama proizvodnje dobara, ocekuje
se dace se pad zaposlenosti u industrijskoj proizvodnji usporiti. Takoder
9 Za prognozu zaposlenosti drugih zemalja OECD-a, vidi: OECD (1994a: 71-100).
10 Vidi: Kutscher (1991.); Carey i Franklin (1991.); Silvestri i Lukasiewicz (1991.); Brad-
dock (1992.); Biro za statistiku rada (1994.).
252
se ocekuje dace porasti neke kategorije zanimanja u proizvodnji, kao sto
su precizna proizvodnja, obrt i popravci. No, ocekuje se dace se veCi dio
novog porasta radnih mjesta u Sjedinjenim Americkim Drzavama dogo-
diti u "usluznim djelatnostima". Ocekuje se dace oko polovini ovog poras-
ta pridonijeti takozvana "podjela usluga" Cije su glavne sastavnice zdrav-
stvene i poslovne usluge. Poslovne usluge, koje su bile najbrze rastuCi us-
luzni sektor u razdoblju 1975.-90., i dalje ce biti na vrhu sirenja u 2005.,
iako sa slabijom stopom porasta, od oko 2,5% na godinu. Ipak, trebali bis-
mo biti svjesni da sve poslovne usluge nisu intenzivne znanjem: njihova
vazna komponenta su poslovi za racunalnu obradu podataka, ali u raz-
doblju od 1975. do 1990. najbrze rastuca djelatnost bile su usluge osobne
nabave, povezane s povecanjem privremenog rada i ugovaranja usluga od
strane tvrtki. Druge usluge za koje se ocekuje dace brzo rasti u nadola-
zecim godinama jesu zakonske (osobito paralegalne), inzenjerske i arhi-
tektonske, te obrazovne usluge (privatne skole). U kategorijama BLS-a,
financije, osiguranje i nekretnine (FIRE) nisu ukljuceni u poslovne tvr-
tke. Dakle, jakom rastu u poslovnim uslugama moramo dodati umjeren
ali postojan rast predviden za ovu FIRE kategoriju, za koju se ocekuje da
ce iznositi oko 1,3% na godinu, te dace dostiCi 6,1% ukupne zaposlenosti
do 2005. Kada usporedujemo te podatke s mojom analizom "proizvodnih
usluga" u prethodnim odlomcima, u obzir bi se trebalo uzeti i poslovne us-
luge i FIRE.
Zdravstvene usluge bit ce medu najbrze rastuCim djelatnostima, za
stopu dvaput briu od vlastitog porasta za razdoblje 1975.-1990. Do 2005.
predvida se dace zdravstvene usluge brojiti 11,5 milijuna radnih mjesta,
sto je 8, 7% cjelokupne nepoljoprivredne zaposlenosti sa stalnom mjesec-
nom placom. Kako bismo stavili tu brojku u njezine prave odnose, pred-
vida se dace usporedivi broj za svu zaposlenost u proizvodnji 2005. izno-
siti 14% radne snage. Domace zdravstvene usluge, osobito za starije !ju-
de, trebale bi biti djelatnost s najbrzim rastom.
Trgovina na malo, koja raste na zdravu stopu od 1,6% na godinu, te
poCinje s velikim apsolutnim brojem radnih mjesta, treci je najveCi izvor
potencijalnoga novog rasta, s 5,1 milijun novih radnih mjesta. Unutar to-
ga sektora, ugostiteljstvo bi 2005. trebalo zauzimati 42% ukupnog broja
radnih mjesta u trgovini na malo.
Radna mjesta u driavnoj i lokalnoj upravi takoder bi trebala pridoni-
jeti zaposlenosti u znacajnim brojkama porastom s 15,2 milijuna 1990. na
18,3 milijuna do 2005. Ocekuje se da ce vise od polovine tih radnih mjes-
ta biti u skolstvu.
Dakle, projicirana struktura zaposlenosti za Sjedinjene Drzave ukla-
pa se vrlo dobro u originalan nacrt informacijskog drustva:
253
poljoprivredni poslovi su postupno istisnuti
zaposlenost u industrijskoj proizvodnji nastavit ce opadati, iako
slabijim tempom, buduCi dace biti svedena na obrtnicku i inzenjer-
sku radnu snagu; veCi dio utjecaja zaposlenosti u industrijskoj
proizvodnji bit ce prebacen na usluge za proizvodnju
proizvodne usluge, kao i zdravstvo i skolstvo, prednjaeit ce u poras-
tu stopa zaposlenosti, takoder postajuCi sve vaznije u apsolutnim
brojkama
poslovi u trgovini na malo i poslovi u uslugama i dalje ce gomilati
brojne niskokvalificirane djelatnosti u novoj ekonomiji.
lspitujemo li sada projicirane strukture zanimanja, na prvi pogled pret-
postavka informacionalizma izgleda potvrdena: najbrze rastuce stope
medu skupinama zanimanja su strucnjaci (32,3% za to razdoblje) i tehni-
cari (36,9%). Ali "usluzna zanimanja", uglavnom polukvalificirana, tako-
der brzo rastu (29,2%), ali 2005. jos ce uvijek zauzimati 16,9% strukture
zanimanja. Sveukupno menedzeri, strucnjaci i tehnicari trebali hi pove-
cati svoj udio ukupne zaposlenosti po zanimanjima s 24,5% u 1990. na
28,9% u 2005. Radnici u trgovini i Cinovnistvo, razmotreni kao skupina,
ostat ce evrsto na oko 28,8% ukupne zaposlenosti. Obrtnici ce ustvari po-
vecati svoj udio, sto potvrduje teznju ucvrsCivanju jezgre manualnih rad-
nika oko obrtnickih vjestina.
lspitajmo podrobnije ovo pitanje: odlikuje li buducnost informacij-
skog drustva sve veca polarizacija strukture zanimanja? U slucaju Sje-
dinjenih Americkih Drzava, Ured za statistiku rada je u svoje projek-
cije ukljuCio analizu stupnja obrazovanja za 30 zanimanja za koja se
ocekivalo dace najbrze rasti te za 30 zanimanja za koja se ocekivalo da
ce najbrze opadati izmedu 1990. i 2005. Analiza je obuhvatila i stopu
porasta iii pada zanimanja, i njihovu promjenu u apsolutnim brojevi-
ma. Zakljucak autora studijejest da "opcenito, veCina zanimanja (u po-
rastu) zahtijeva obrazovanje iii obuku visu od srednje skole. Zapravo,
vise od dvije trecine od 30 najbde rastuCih zanimanja, te oko polovina
od 30 s najveCim brojem dodanih poslova, imalo je 1990. veCinu radni-
ka s obrazovanjem i kvalifikacijom visom od srednje skole."
11
S druge
strane, ocekuje se da ce najveCi padovi u poslovima biti u proizvodnim
djelatnostima, te u nekim uredskim poslovima koje ce ukinuti uredska
automatizacija, uglavnom u nizem sloju vjestina. Medutim, od ukup-
nog broja novih radnih mjesta koja ce se otvoriti u razdoblju od 1992.
do 2005., Silve_stri predvida samo skromne promjene u obrazovnoj
11 Silvestri i Lukasiewicz (1991.: 82)
254
strukturi radne snage.
12
Broj radnika s visom strucnom spremom po-
vecat ce se za 1,4%, a broj onih s visokom strucnom spremom tek ce se
neznatno povecati. Zacudo, broj radnika sa srednjom strucnom spre-
mom smanjuje se za 1%, a broj onih s niskom tek ce neznatno opasti.
Dakle, neki trendovi pokazuju napredovanje strukture zanimanja, u
skladu s projekcijama postindustrijske teorije. Medutim, s druge stra-
ne Cinjenica da visokokvalificirana zanimanja teze brzem rastu, ne
znaei da drustvo u cjelini nuzno izbjegava polarizaciju i dvojnost, zbog
relativne velieine nekvalificiranih poslova u apsolutnim brojkama.
Projekcije Ureda za statistiku rada za razdoblje od 1992. do 2005. po-
kazuju da se ocekuje kako ce udio zaposlenosti strucnjaka i radnika u
uslugama porasti za otprilike istu kolicinu, oko 1,8 i 1,5%. BuduCi da
te dvije skupine zajedno odgovaraju polovini ukupnog porasta radnih
mjesta, u apsolutnim brojkama one teze koncentriranju poslova na oba
kraja ljestvice zanimanja: 6,2 milijuna novih profesionalnih radnika
Cije su zarade bile oko 40% ispod prosjeka za sve skupine zanimanja.
Kako Silvestri pise, "dio razloga [za manju zaradu radnika u usluga-
ma] jest da gotovo treCina tih zaposlenika ima obrazovanje nize od
srednjoskolskog, a dvostruko ih vise od prosjeka svih radnika radi ho-
norarno."13 Pri pokusaju da pruzim sinteticko videnje projiciranih
promjena, izracunao sam pojednostavnjen model stratifikacije na osno-
vi iscrpnih podataka druge Silvestrijeve studije glede raspodjele zapos-
lenosti po zanimanju, obrazovanju i zaradi u 1992. (stvarni podaci) i
2005. (projekcije).
14
Uzimajuci srednju vrijednost tjednih zarada kao
najizravniji pokazatelj drustvenog raslojavanja, napravio sam cetiri
drustvene skupine: gornja/visa klasa (menedzeri i strucnjaci); srednja
klasa (tehnicari i obrtnici); niza srednja klasa (radnici u trgovini, ure-
du i proizvodnji); niza klasa (usluzna zanimanja i radnici u poljopriv-
redi). Kada sam preracunao Silvestrijeve podatke u tim kategorijama,
za gornju sam klasu utvrdio porast u udjelu zaposlenosti s 23,7% u
1992. na 25,3% u 2005. (+1,6); neznatno opadanje za srednju klasu, s
14,7% na 14,3% (-0,3); opadanje za nizu srednju klasu s 42,7% na
40,0% (-2,7); te porast za nizu klasu, s 18,9% na 20% (+1,1). Dvije Ci-
njenice zasluzuju komentar: s jedne se strane istodobno relativno do-
punjuje sustav raslojavanja i dolazi do umjerene polarizacije zanima-
nja. To je stoga sto postoji istodobni porast na vrhu ina dnu drustvene
ljestvice, iako je porast na vrhu veci.
.
12 Silvestri (1993.)
13 Ibidem: 85
14 Ibidem: tablica 9.
255
Sada ispitajmo projekcijujapanske zaposlenosti i strukture zanimanja.
Postoje dvije projekcije, obje Ministarstva rada. Prva, objavljena 1991., da-
je projekcije za 1989., 1995., i 2000. (na osnovi podataka 1980.-1985.).
Druga, objavljena 1987., daje projekcije za 1990., 1995., 2000. i 2005. Obje
projiciraju strukturu zaposlenosti po djelatnosti i po strukturi zanimanja.
Odlucio sam razraditi podatke na osnovi projekcije iz 1987. zato sto, iako
su ostale jednako pouzdane, iscrpnije prikazuje djelatnosti te seze do
2005.
15
Najznacajnije u tim projekcijama jest slabo opadanje zaposlenosti u
proizvodnji u Japanu usprkos njegovoj ubrzanoj transformaciji u infor-
maticko drustvo. U statistickoj projekciji iz 1987. zaposlenost u industrij-
skoj proizvodnji bilaje 25,9% za 1985. s projekcijom od 23,9% za 2005. Da
podsjetimo, u projekcijama za SAD ocekivalo se da ce zaposlenost u in-
dustrijskoj proizvodnji opasti sa 17,5% 1990. na 14% 2005., sto je znatno
ostriji pad sa znatno nize osnove. Japan postize svoju relativnu stabilnost
poslova u industrijskoj proizvodnji nadoknadujuCi pad u tradicionalnim
sektorima stvarnim porastima u najnovijim sektorima. Dakle, dok bi za-
poslenost u tekstilnoj industriji trebala pasti s 1,6% 1985. na 1,1% u
2005., u istom bi razdoblju zaposlenost u elektrotehnici trebala porasti s
4,1% na 4,9%. Broj radnika u metalurgiji znacajno ce opasti, alice poslo-
vi u industriji za preradu hrane skoCiti s 2,4% na 3,5%.
Ukupno gledano, najspektakularniji porast u Japanu ocekuje se u pos-
lovnim uslugama (s 3,3% na 8,1% u 2005.), sto pokazuje rastucu ulogu dje-
latnosti koje obiluju informacijama u japanskom gospodarstvu. Medutim,
ocekuje se dace udio zaposlenosti u financijama, osiguranju i nekretnina-
ma ostati stabilan u predvidenom razdoblju od 20 godina. Zajedno s pret-
hodnom primjedbom, to daje naslutiti da su ove brzorastuce poslovne us-
luge uglavnom usluge za proizvodnju i za ostale usluge, odnosno usluge ko-
je ulazu znanje i informacije u proizvodnju. Predvida se da ce zdravstvene
usluge sporo rasti, a zaposlenost u skolstvu imat ce isti udio kao u 1985.
s druge strane, ocekuje se dace zaposlenost u poljoprivredi ostro pas-
ti, s 9,1% u 1985. na 3,9% u 2005., kao daje Japan napokon oblikom pre-
sao u postpoljoprivrednu (ne postindustrijsku) eru.
Opcenito gledano, s iznimkom poslovnih usluga i poljoprivrede, oceku-
je se da ce japanska struktura zaposlenosti ostati iznenadujuce stabilna.
To jos jednom potvrduje postupnost prijelaza na informacijsku paradig-
mu, preradujuCi sadrzaj postojeCih poslova prema novoj paradigmi, s tim
da ti poslovi nisu nuzno iskljuceni.
15 Ministarstvo rada (1991.)
256
Sto se tice strukture zaposlenosti, najznacajnija predvidena promjena
trebala bi biti porast u udjelu strucnih i tehnickih zanimanja, s 10,5% u
1985. na zapanjujuCih 17% u 2005. S druge strane, menedzerska zanima-
nja, iako ce im udio znacajno porasti, rast ce za slabiju stopu, i jos uvijek
ce Ciniti manje od 6% ukupne zaposlenosti 2005. Ovo bi potvrdilo teznju
k reprodukciji niske hijerarhijske strukture japanskih organizacija u ko-
jima je moe u rukama nekoliko menedzera. Podaci, izgleda, takoder uka-
zuju na porast u profesionalizaciji radnika srednje razine i specijalizaci-
ji zadataka u obradi informacija i stvaranju znanja. Ocekuje se dace broj
obrtnika i radnika opasti, alice 2005.jos uvijek ciniti preko cetvrtine rad-
ne snage, sto je oko 3% vise od iste kategorije zanimanja za Sjedinjene
Americke Drzave u isto doba. Takoder se ocekuje da ce uredski radnici
porasti za umjerenu stopu, ali ce zanimanja u poljoprivredi biti smanje-
na na oko dvije treCine prema razini iz 1985.
Dakle, cini se da projekcije strukture zaposlenosti u Sjedinjenim Ame-
rickim Drzavama i Japanu nastavljaju trendove utvrdene za razdoblje
1970.-1990. To su ocito dvije razliCite strukture zaposlenosti i zanimanja.
One odgovaraju dvama drustvima koja se mogujednako nazvati informa-
cijskim u smislu njihove sociotehnicke paradigme proizvodnje, ali s vrlo
razlicitim ostvarenjima u porastu produktivnosti, gospodarskoj konku-
rentnosti i drustvenoj povezanosti. Dok izgleda da SAD naglasava svoju
sklonost odmicanju od poslova u industriji te koncentraciji na proizvod-
ne i drustvene usluge, Japan zadrzava uravnotezeniju strukturu, s jakim
industrijskim sektorom i sirokim rasponom usluznih djelatnosti u trgovi-
ni na malo. Japanski naglasak na poslovnim uslugama znatno je manje
usmjeren na financije i nekretnine, a takoder je zaposlenost u drus-
tvenim uslugama ogranicenija. Projekcije strukture zanimanja potvrdu-
ju razlicite oblike menedzmenta, gdje japanske organizacije uspostavlja-
ju strukture suradnje na razini pogona i ureda pri cemu istodobno nas-
tavljaju koncentrirati donosenje odluka na suzenoj menedzerskoj razini.
Konacno, izgleda da je ogranicena provjera, koju su pruzile iznesene pro-
jekcije, potvrdila opcu pretpostavku da postoje razliCiti putovi u informa-
cijsku paradigmu unutar zajednickog obrasca strukture zaposlenosti.
Sazetak: razvoj strukture zaposlenosti i njezine implikacije
unutar komparativne analize informacijskog drustva
U povijesnom razvoju strukture zaposlenosti, u korijenima drustvene
strukture, prevladava stoljetni trend povecanja produktivnosti ljudskoga
rada. BuduCi da su tehnoloske i organizacijske inovacije omoguCile mus-
257
USPON DRUilTVA
karcima i zenama da proizvedu vecu kolicinu i bolje proizvode uz manje
napora i resursa, rad i radnici premjestili su se s izravne proizvodnje u
neizravnu, s kultivacije, ekstrakcije i fabrikacije na potrosacke usluge i
rad u menedzmentu, s malog raspona gospodarskih djelatnosti na sve
raznovrsniji svijet zanimanja.
Ali priCa o ljudskoj kreativnosti i gospodarskom napretku kroz povi-
jest cesto se pricala pojednostavnjeno, sto je ometalo potpuno razumije-
vanje ne samo nase proslosti vee i buducnosti. Uobicajena verzija toga
procesa povijesnog prijelaza kao premjestanja s poljoprivrede na indus-
triju, pa zatim na usluge, kao objasnjavajuci okvir za sadasnju preobraz-
bu nasih drustava, sadrzi tri osnovne pogreske:
(1) Pretpostavlja istovrsnost u prijelazu s poljoprivrede na industriju
te s industrije na usluge, pri cemu je previdjela dvosmislenost i
unutarnju raznolikost djelatnosti pod imenom "usluga".
(2) Ne pridaje dovoljno paznje istinski revolucionarnoj prirodi infor-
macijskih tehnologija koje, omogucavanjem izravne, on-line veze iz-
medu razliCitih vrsta djelatnosti u istom procesu proizvodnje, me-
nedzmenta i raspodjele, uspostavljaju blisku strukturalnu vezu iz-
medu podrucja rada i zaposlenosti koja su umjetno razdvojena zas-
tarjelim statistickim kategorijama.
(3) Zaboravlja na kulturnu, povijesnu i institucionalnu raznolikost
razvijenih drustava, kao i Cinjenicu da su ona meduovisna u global-
noj ekonomiji. Dakle, prebacivanje na sociotehnicku paradigmu in-
formacijske proizvodnje zbiva se duz razliCitih linija, koje su odre-
dene putanjom svakog drustva i interakcijom izmedu tih razliCitih
putanja. Ono slijedi raznolikost strukture zaposlenosti!zanimanja
unutar zajednicke paradigme informacijskog drustva.
Nase empirijsko razmatranje razvoja zaposlenosti u zemljama skupine
G-7 pokazuje neke osnovne zajednicke osobine koje su, izgleda, uistinu
obiljezja informacijskih drustava:
istiskivanje zaposlenosti u poljoprivredi
stalno opadanje tradicionalne zaposlenosti u industriji
uspon proizvodnih i drustvenih usluga, s naglaskom na poslovnim
uslugama u prvoj kategoriji, te zdravstvenih usluga u drugoj kate-
goriji
povecana raznolikost usluznih djelatnosti kao izvora radnih mjesta
brz uspon menedzerskih, strucnih i tehnickih poslova
stvaranje proletarijata "bijelih ovratnika", koji cine radnici u trgo-
vini i uredima
258
razmjerna stabilnost znacajnog dijela zaposlenosti u trgovini na
malo
istodobno povecanje visih i nizih razina strukture zanimanja
razmjerno unapredivanje strukture zanimanja tijekom vremena,
povecavajuCi udio onih zanimanja koja zahtijevaju vise vjestine i
vise obrazovanje; taj je porast proporcionalno veCi od porasta kate-
gorija nizeg stupnja.
lz svega toga ne proizlazi da su drustva u cijelosti napredovala u vjesti-
nama, obrazovanju iii statusu prihoda, a niti u sustavu stratifikacije. Ut-
jecaj donekle unaprijedene strukture zaposlenosti u drustvenoj struktu-
ri ovisit ce o sposobnosti institucija da ugrade potraznju za radom u rad-
nu snagu te da nagrade radnike u skladu s njihovim vjestinama.
S druge strane, analiza razlicitog razvoja zemalja skupine G-7 jasno
pokazuje odredenu promjenu u njihovim strukturama zaposlenosti i za-
nimanja. IzlazuCi se opasnosti prevelikog pojednostavnjenja, mozemo
predloziti hipotezu o dva razlicita informacijska modela:
(1) "Model usluzne ekonomije", Ciji su predstavnici SAD, Velika Brita-
nija i Kanada. Odlikuje ga brzo smanjivanje zaposlenosti u indus-
triji nakon 1970., kada se ubrzao tempo razvitka prema informacio-
nalizmu. N akon sto je uklonio gotovo svu zaposlenost u poljoprivre-
di, taj model istice potpuno novu strukturu zaposlenosti u kojoj raz-
lika medu razlicitim usluznim djelatnostima postaje kljucni eleme-
nt za analizu drustvene strukture. Taj model stavlja usluge mened-
zmenta kapitala ispred proizvodnih usluga, te nastavlja siriti sek-
tor drustvenih usluga zbog dramaticnog porasta tih usluga u pos-
lovima zdravstvene skrbi i, u manjoj mjeri, u zaposlenosti u obra-
zovanju. Model je takoder obiljezen sirenjem menedzerske katego-
rije koja ukljucuje znacajan broj srednjih menedzera.
(2) "Model industrijske proizvodnje", Ciji su oCiti predstavnici Japan i
u znatnoj mjeri Njemacka. Te zemlje, iako takoder smanjuju udio
zaposlenosti u toj proizvodnji, i dalje ju drze na razmjerno visokom
stupnju (oko cetvrtine radne snage), i mnogo postupnije omogucu-
ju restrukturiranje proizvodnih djelatnosti prema novoj socioteh-
nickoj paradigmi. Taj model doista smanjuje poslove u proizvodnji
iako pojacava proizvodnu djelatnost. Kao djelomican odraz te ori-
jentacije, proizvodne su usluge mnogo vaznije od financijskih, te iz-
gleda da su izravnije povezane s proizvodnim poduzeCima. No tone
znaCi da financijske djelatnosti nisu vazne u Japanu i Njemackoj:
napokon, osam od deset najveCih svjetskih banaka su japanske.
Medutim, iako su financijske usluge doista vazne i iako su poveca-
259
USPON DRUilTVA
le svoj udio u ohje zemlje, veCi dio porasta u uslugama nalazi se u
uslugama poduzeCima, te u drustvenim uslugama. Ipak, Japan je
takoder specifican jer pokazuje znatno nizi stupanj zaposlenosti u
drustvenim uslugama od ostalih informacijskih drustava. Tome je
vjerojatno uzrok struktura japanske obitelji i ugradnja nekih drus-
tvenih usluga u strukturu poduzeca: izgleda da je kulturna i insti-
tucionalna analiza raznolikosti strukture zaposlenosti nuzna hu-
duCi da odgovara raznolikosti informacijskih drustava.
U meduvremenu, Cini se da Francuska naginje modelu usluzne ekonomi-
je, ali zadrzava razmjerno jaku industrijsku osnovu te istice i proizvodne
i drustvene usluge. Bliska veza francuskoga i njemackoga gospodarstva
u Europskoj uniji vjerojatno stvara podjelu rada izmedu menedzerskih i
proizvodnih djelatnosti koja hi konacno mogla koristiti njemackoj sastav-
nici europskoga gospodarstva u nastajanju. Italiju odlikuje to sto se pri-
kazuje kao zemlja koja zadrzava gotovo cetvrtinu zaposlenosti u statusu
samozaposljavanja; to mozda uvodi treCi model koji bi istaknuo drukCiji
organizacijski oblik zasnovan na mrezama malih i srednjih poduzeca pri-
lagodenih promjenljivim uvjetima globalne ekonomije, pa se na taj nacin
pripremao teren za zanimljiv prijelaz s protoindustrijalizma u protoinfor-
macionalizam.
RazliCiti izrazi ovih modela u svakoj od zemalja skupine G-7 ovise o
njihovu polozaju u glohalnoj ekonomiji. Drugim rijeCima, da bi zemlja hi-
la usmjerena na model "usluzne ekonomije", znaci da druge zemlje obav-
ljaju svoju ulogu kao gospodarstva industrijske proizvodnje. Implicitna
pretpostavka postindustrijske teorije dace razvijene zemlje biti usluzne
ekonomije, ada ce se manje napredne zemlje specijalizirati u poljoprivre-
di i industriji, pohijena je povijesnim iskustvom. Diljem svijeta mnoga su
gospodarstva kvazinaturalna, pri cemu poljoprivredne i industrijske dje-
latnosti napreduju izvan informacijske jezgre na osnovi povezanosti s
glohalnom ekonomijom, kojom vladaju zemlje skupine G-7. Prema tome,
struktura zaposlenosti u SAD-u i Japanu odrazava njihova razliCita uoh-
licavanja prema globalnoj ekonomiji, a ne samo njihov stupanj napredo-
vanja na informacijskoj ljestvici. Cinjenica da postoji manji udio proiz-
vodnih poslova ili veCi udio menedzera u SAD-u, djelomicno je posljedica
premjestanja proizvodnih poslova americkih poduzeca u inozemstvo, te
koncentriranja djelatnosti menedzmenta i ohrade informacija na teritorij
SAD-a, na racun proizvodnih djelatnosti koje su se stvarale u drugim
zemljama zahvaljujuCi americkoj potrosnji proizvoda tih zemalja.
Nadalje, razliciti nacini spajanja s globalnom ekonomijom nisu samo
posljedica razliCitih institucionalnih sredina i gospodarskih putanja, ne-
260
TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOS'I'l
go razliCitih mjera vlade i strategija poduzeca. Prema tome, uoceni se
trendovi mogu preusmjeriti. Ako politike i strategije mogu napraviti ose-
hujnu mjesavinu industrije i usluga u pojedinom gospodarstvu, to znaci
da su varijacije informacijske paradigme jednako vazne kao i njegova os-
novna struktura. To je drustveno otvorena, politicki upravljana paradig-
ma, cija je zajednicka osohina tehnoloska.
Kako se gospodarstva hrzo razvijaju prema integraciji i meduprozima-
nju, proizlazeca struktura zaposlenosti uvelike ce odrazavati polozaj sva-
ke zemlje i regije u meduovisnoj, glohalnoj strukturi proizvodnje, raspod-
jele i upravljanja. Dakle, umjetno razdvajanje drustvenih struktura insti-
tucionalnim granicama razliCitih nacija (SAD-a, Japana, Njemacke, itd.)
ogranicava interes u analiziranju strukture zanimanja informacijskog
drustva u danoj zemlji i odvaja ju od onoga sto se dogada u drugoj zemlji
s Cijim je gospodarstvom tako hlisko povezana. Ako japanski proizvodaCi
proizvedu velik hroj automohila koje kupuje americko trziste, te veliku ko-
liCinu Cipova prodanih u Europi, necemo uoCiti samo propast americke ili
hritanske proizvodnje nego i posljedice na strukturu zaposlenosti svake
zemlje u podjeli rada medu razliCitim tipovima informacijskih drustava.
Posljedice ovog razmatranja dalekosezne su za teoriju informaciona-
lizma: jedinica analize za razumijevanje novoga drustva morat ce se pro-
mijeniti. Zariste teorije mora se prehaciti na usporednu paradigmu koja
moze istodohno objasniti upotrehu iste tehnologije, meduovisnost gospo-
darstva, te povijesne razlike u odredivanju strukture zaposlenosti koja
prelazi nacionalne granice.
Postoji li globalna radna snaga?
Ako postoji globalna ekonomija, tada hi trehalo postojati glohalno tdiste
radne snage i globalna radna snaga.
16
Medutim, toliko oCite tvrdnje,
shvate li se doslovno, empirijski su pogresne i analiticki navode u krivom
smjeru. Iako kapital slobodno protjece elektronickim krugovima global-
nih financijskih mreza, radnu snagu jos uvijek ogranicavaju institucije,
kultura, granice, policija i ksenofohija, a tako ce i ostati u predvidivoj bu-
ducnosti. Godine 1993. samo oko 1,5% globalne radne snage (oko 80 mi-
lijuna radnika) radilo je izvan svoje domovine, a polovina ih je hila smjes-
tena u supsaharskoj Mrici i na Srednjem istoku.
17
U Europskoj uniji
16 Johnston (1991.)
17 Campbell (1994.)
261
1993. godine, usprkos slobodnom kretanju gradana u zemljama clanica-
ma, samo je 2% radilo u drugoj zemlji clanici Unije, sto je brojka koja se
nije promijenila vee posljednjih deset godina.
18
Usprkos javnoj predodzbi
na Sjeveru o invaziji imigranata s Juga i Istoka, u velikim zemljama za-
padne Europe u kasnim 1980-im, utjecaj imigracije na rad bio je manji
nego 1975. Dakle, postotak strane radne snage u ukupnoj radnoj snazi u
Britaniji iznosio je 6,5% u 1975., a 4,5% u 1985.-7.; u Francuskoj je opao
s 8,5% na 6,9%; u Njemackoj s 8% na 7,9%; u Svedskoj sa 6% na 4,9%; te
u Svicarskoj s 24% na 18,2%.
19
U ranim 1990-ima, zbog politickog rasko-
la u Istocnoj Europi (uglavnom u Jugoslaviji), politicki azilje povecao broj
imigranata, osobito u Njemackoj. Medutim, u Europskoj je uniji procije-
njeno da ukupno strano stanovnistvo neeuropskih gradana iznosi oko 13
milijuna, od kojih oko cetvrtina nije niti evidentirana.
20
Za cijelu Zapad-
nu Europu broj stranaca u ukupnom stanovnistvu 1990. iznosio je 4,5%
(vidi tablicu 4.22. u Dodatku A), a Francuska i Velika Britanija imale su
nizi udio 1990. nego u 1982. Nadalje, udio stranaca u ukupnom stanov-
nistvu za pet najveCih zemalja Europske unije 1994., samo je u Njemac-
koj presao 5% (dostigao je gotovo 7%); ustvari, bio je nizi nego 1986. u
Francuskoj; a bio je samo blago iznad razine iz 1986. u Velikoj Britaniji.
21
A sto se tice SAD-a, gdje se znacajan novi val imigracije doista dogodio ti-
jekom 1980-ih i 1990-ih, one su stvarno imigrantsko drustvo, a trenutni
trendovi su u skladu s povijesnim kontinuitetom (vidi sliku 4.1.).
22
Ono sto se u oba konteksta promijenilo jest etnicki sastav imigracije,
s opadajuCim brojem europskih imigranata u Ameriku, te s vecim brojem
muslimanskih imigranata u europske zemlje. Takoder se dogada da zbog
razlicitih stopa nataliteta izmedu domaceg stanovnistva te gradana i sta-
novnika imigrantskog podrijetla, drustva obilja postaju etnicki sve razno-
likija (slika 4.2.). Vidljivost imigrantskih radnika i njihovih potomaka po-
rasla je zbog njihove koncentracije u najveCim metropolskim podrucjima
te u nekoliko regija.
23
Kao ishod obiju znacajki, 1990. godine etnicka i
kulturalna raznolikost postali su glavni drustveni problem u Europi, no-
vost u Japanu a, kao i uvijek, i dalje su na vrhu dnevnog reda u Americi.
Medutim to ne znaCi da je tdiste radne snage postalo globalno. Postoji
globalno trziste za mali dio radne snage, glede najobucenijih profesiona-
laca u inovacijskom istrazivanju i razvoju, vrhunskom inzenjeringu, fi-
18 Newsweek (1993.)
19 Izvore sakupio i obradio Soysal (1994.: 23); takoder vidi: Stalker (1994.)
20 Soysal (1994.: 2.2).
21 Economist (1994.)
22 Bouvier i Grant (1994.); Stalker (1994.); Borjas i dr. (1991.)
23 Machimura i Grant (1994.); Stalker (1994.)
262

.::9
.8
tJl
0
a...
15
12
9
6
3
0
1900. 1920. 1940. 1960. 1980. 1990. 1994.
Stika 4.1. SAD- postotak stanovnistva rodenog u stranim drzavama
lzvor: US Census Bureau (Amencki ured za pop1s stanovmstva)
AHstrija (1986.) __
Belgija (1985.) L..._
Kanada (1986.) L_,
domace stanovnistvo
0 strano stanovnistvo
Engleska i Wales (1986.) _ _L_
Francuska (1985.)
Sav. Rep. Njem. (1985.) --
I
I
I
I
Luksemburg (1986.)
I "
stopa amort1zac1Je
Nizozemska (1985.) l_ _ _j_,_,
Svedska (1986.) -L
Svicarska (1986.)
0 2 3
ukupna stopa fertiliteta
Stika 4.2. Ukupne stope fertiliteta za domace i strano stanovnistvo,
odabrane zemlje OECD-a
lzvor: SOPEM/1 OECD; obradio Stalker (1994.)
263
nancijskom menedzmentu, naprednim poslovnim uslugama i zabavi, ko-
ji se prebacuju i putuju izmedu cvorista globalnih mreza koje nadziru
planet.
24
Medutim, iako je ukljucivanje najboljih talenata u globalnu
mrezu kljucno za najvise sfere informacijske ekonomije, prevladavajuci
dio radne snage, kako u razvijenim, tako i u zemljama u razvoju, ostaje
uglavnom ogranicen na naciju kojoj pripada. Doista, za dvije treCine rad-
nika u svijetu zaposlenost jos uvijek znaci zaposlenost u poljoprivredi, na
poljima, obicno u njihovoj regiji.2
5
Dakle, u najstrozem smislu, s iznim-
kom najviseg stupnja stvaratelja znanja/manipulatora simbolima (sto
dalje nazivam umreziteljima, zapovjednicima i inovatorima), ne postoji, i
u predvidivoj buducnosti nece postojati, jedinstveno globalno trziste rad-
ne snage, usprkos emigracijskim tokovima zemalja OECD-a na Arapski
poluotok te u razvijenim metropolskim sredistima na azijskom Pacifiku.
Za kretanja ljudi vaznija su masovna premjestanja stanovnistva zbog ra-
ta i gladi.
No, postoji povijesna tendencija rastucoj meduovisnosti radne
snage u globalnim razmjerima, kroz tri mehanizma: globalnu za-
poslenost u multinacionalnim korporacijama i njihovim odgovara-
jucim prekogranicnim mrezama; utjecaje medunarodne trgovine
na uvjete zaposlenosti i radne snage kako na Sjeveru tako i na Ju-
gu; te posljedice globalne konkurencije i novog oblika fleksibilnog
menedzmenta na radnu snagu svake zem]je. U svakom slucaju, in-
formacijska tehnologija je neophodno sredstvo za povezivanje iz-
medu razlicitih segmenata radne snage preko nacionalnih granica.
Kao sto je navedeno u 2. poglavlju, izravno strano ulaganje postalo je
pokretacka snaga globalizacije, znacajnija od trgovine kao provoditelja
prekogranicne meduovisnosti.
26
Svjetski udio u tokovima izravnoga stra-
nog ulaganja utrostrucio se s procijenjene vrijednosti od 500 milijardi U$
1980. na preko 1.500 milijardi U$ 1990. Iako je u ranim 1970-ima i 1980-
ima izravno strano ulaganje raslo istim tempom kao i drugi gospodarski
pokazatelji, od polovine 1980-ih ono je ubrzano, s godisnjim stopama po-
rasta od 33% tijekom razdoblja od 1986. do 1990. Najznacajniji cimbeni-
ci novoga modela izravnoga stranog ulaganja su multinacionalne korpo-
racije i njihove odgovarajuce mreze: zajedno organiziraju sredisnju rad-
nu snagu u globalnoj ekonomiji. Broj multinacionalnih tvrtki porastao je
sa 7.000 u 1970. na 37.000 u 1993., sa 150.000 podruznica sirom svijeta.
Iako izravno zaposljavaju "samo'' 70 milijuna radnika, ti radnici proizvo-
24 Johnston (1991.)
25 ILO (1994.)
26 Bailey i dr. (ur.) (1993.); Tyson i dr. (ur.) (1988.); UNCTAD (1993.,1994.)
264
de jednu treCinu ukupnoga privatnog prihoda. Globalna vrijednost njiho-
ve prodaje 1992. godine iznosila je 5.500 milijardi U$, sto je 25% vise od
ukupne vrijednosti svjetske trgovine. Radna snaga smjestena u razliei-
tim zemljama ovisi o podjeli rada izmedu razlicitih uloga i strategija tih
multinacionalnih mreza. Dakle, veCi dio radne snage ne kruzi u mrezi, ali
postaje ovisan o ulozi, razvoju i ponasanju drugih segmenata u mrezi.
Rezultat toga je proces hijerarhijske, segmentirane meduovisnosti radne
snage, potaknut neprestanim kretanjem poduzeca u krugovima njihove
globalne mreze (vidi sliku 4.3.).
Drugi veliki mehanizam globalne meduovisnosti radne snage odnosi se
na utjecaje trgovine na zaposlenost, ina Sjeveru ina Jugu.
27
S jedne stra-
ne, kombinacija izravnoga stranog ulaganja i izvoza vezanog za Sjever, te
porasta domaCih tdista na Jugu potaknula je golem val industrijalizacije
u nekim zemljama u razvoju.
28
Jednostavno racunajuCi izravan utjecaj tr-
govine, Wood
29
procjenjuje daje izmedu 1960. i 1990. na Jugu otvoreno 20
milijuna radnih mjesta u proizvodnji. Sarno u delti Biserne rijeke u pro-
vinciji Guandong, u posljednjih deset godina zaposleno je izmedu 5 i 6 mi-
lijuna radnika u tvornicama u poluseoskim podrucjima (Kwok i So, ur.,
1995.). Ali iako postoji slaganje o znacenju novog procesa industrijalizaci-
je, koji su u Aziji i Latinskoj Americi potaknula gospodarstva u razvoju us-
mjerena prema van, zestoka se rasprava povela o stvarnom utjecaju trgo-
vine na uvjete rada i zaposlenosti u zemljama clanicama OECD-a.
Bijela povelja Komisije Europske unije (1994.) smatrala je globalnu
konkurenciju znacajnim faktorom u porastu nezaposlenosti u Europi. Pos-
ve suprotno, studija zaposlenosti Sekretarijata OECD-a odbija tu poveza-
nost, tvrdeCi da uvoz iz industrijalizirajuCih zemalja odgovara samo jed-
nom i pol postotku ukupne potraznje podrucja OECD-a. Neki zapazeni
ekonomisti, kao Paul Krugman i Robert Lawrence,
30
predlozili su empirij-
sku analizu prema kojoj je utjecaj trgovine na zaposlenost i place u SAD-
u vrlo malen. Medutim, izmedu ostalih, Cohen, Sachs i Shatz, Mishel i
Bernstein podvrgnuli su njihovu analizu znacajnim i ozbiljnim metodolos-
kim kritikama.
31
Doista, slozenost nove globalne ekonomije ne moze se la-
ko obuhvatiti tradicionalnom statistikom trgovine i zaposlenosti. UN-
CTAD i ILO procjenjuju da je trgovina izmedu tvrtki ekvivalent oko 32%
svjetske trgovine. Te razmjene se ne provode preko trzista, vee su ugrade-
27 Rothstein (1993.); Mishel i Bernstein (1993.)
28 Patel (1992.); Singh (1994.); ILO (1993.)
29 Wood (1994.)
30 Krugman i Lawrence (1994.); Krugman (1994.)
31 Vidi, na primjer, Cohen (1994.); Mishel i Bernstein (1994.)
265
(a)
SAD (1989.)
Japan (1989.)
Njemacka (1989.)
Francuska (1990.)
ltalija (1991.)
Velika Britanija (1989.)
Nizozemska (1980.)
Svicarska (1988.)
Svedska (1989.)
Finska (1987.)
25
(b) SAD (1989.)
Japan (1989.)
Njemacka (1989.)
Francuska (1990.)
ltalija (1991.)
Velika Britanija (1989.)
Nizozemska (1980.)
Svicarska (1988.)
Svedska (1989.)
Finska (1987.)
I
20 15 10 5 0 2 3 4 5
-,,<
I
-
I
-
I
-
I
-
I
I
I
I
I
-
I
1 00% 80% 60% 40% 20% 0 20% 40% 60% 80% 1 00%
D
domac1 1nd. proiz.
kod kuce
D ?tran1 1nd. proiz. u
mozemstvu

nel':ldustriJJ.ki
pr01zvoaac1
d o m ~ c mdustrijski proiz-
voaaCI
Stika 4.3. Placena zaposlenost u industrijskim proizvodnim poduzecima u izabranim
industrijaliziranim zemljama prema vlasnistvu, posljednja dostupna godina
' (a) milijuni zaposlenih
266
(b) udio domace placene zaposlenosti
lzvor: Bailey i dr. (1993.)
ne (kroz vlasnistvo) ili toboze ugradene (kroz mreze).
32
Ta vrsta trgovine
najizravnije utjece na radnu snagu zemalja OECD-a. Podugovaranje uslu-
ga od strane poduzeca sirom svijeta, pomocu telekomunikacijskih veza,
ukljucujejos dublje radnu snagu, a daju ne premjesta niti trguje njezinim
prihodom. Ali cak i uporabom standardnih statistika trgovine, Cini se da
je u nekim gospodarskim analizama utjecaj trgovine na radnu snagu bio
podcijenjen. MoZda uravnotezen pogled na taj problem nudi empirijska
studija Adriana Wooda o utjecaju trgovine na zaposlenost i nejednakost iz-
medu 1960. i 1990.
33
Prema njegovim proracunima (koji na osnovi cvrste
metodoloske kritike mijenjaju uobicajene procjene), kvalificirani radnici
na Sjeveru uvelike su se okoristili globalnom trgovinom na dva naCina: pr-
vo, iskoristili su veci gospodarski rast koji je uzrokovala povecana trgovi-
na; drugo, nova medunarodna podjela rada dala je njihovim tvrtkama i
njima samima komparativnu prednost u proizvodima i procesima vise do-
dane vrijednosti. S druge strane, nekvalificirani radnici na Sjeveru zna-
cajno su trpjeli zbog konkurencije s proizvodacima u podrucjima manjih
troskova. Wood procjenjuje da je ukupna potraznja nekvalificirane radne
snage smanjena za 20%. Kada vlada i tvrtke nisu mogle promijeniti ugo-
vorene uvjete rada, kao u Europskoj uniji, nekvalificirana radna snaga
postala je preskupa u odnosu prema proizvodima kojima se trgovalo s no-
voindustrijalizirajuCim zemljama. Slijedila je nezaposlenost nekvalificira-
nih radnika koji su, u usporednim standardima, bili preskupi s obzirom na
nisku kvalifikaciju. BuduCi da su, naprotiv, kvalificirani radnici jos uvijek
bili trazeni, place na podrucju OECD-a postale su nejednake.
Medutim, teorija nove medunarodne podjele rada koja se nalazi u osno-
vi analiza razlicitog utjecaja trgovine i globalizacije na radnu snagu, osla-
nja se na pretpostavku koja je dovedena u pitanje empirijskim nalazima o
proizvodnim procesima u novoindustrijalizirajuCim podrucjima u kojima
postoji jaz u produktivnosti izmedu radnika i tvornica na Sjeveru i na Ju-
gu. Harley Shaiken je proveo pionirsko istrazivanje americkih automobil-
skih i racunalnih pogona te japanskih tvornica potrosacke elektronike u
sjevernom Meksiku. Pokazalo se da je produktivnost meksickih radnika i
tvornica usporediva s produktivnoscu americkih tvornica.
34
Meksicke
proizvodne linije nisu na nizem tehnoloskom stupnju od onih u SAD-u, ni-
ti u procesu (racunalno potpomognuta proizvodnja), niti u proizvodu (stro-
jevi, racunala), ali rade jeftinije od proizvodnje sjeverno od Rio Grande. U
drugome tipicnom primjeru nove meduovisnosti rada, Bombaj i Bangalor
32 UNCTAD (1993.); Bailey i dr. (ur.) (1993.); Campbell (1994.)
33 Wood (1994.)
34 Shaiken (1990.)
267/
USPON U'MREZENOG DRUSTVA
su postali veliki podugovorni partneri za proizvodnju softvera za poduzeca
u cijelom svijetu, koristeci se radom tisuca visokokvalificiranih indijskih
inzenjera i kompjutorskih znanstvenika koji primaju oko 20% place kakva
je za iste poslove u SAD-u.
35
Slicni su se trendovi dogodili u financijskim i
poslovnim uslugama u Singapuru, Hong Kongu i Taipehu.
36
Sveukupno,
sto se vise produbljuje proces gospodarske globalizacije, sve se vise medu-
sobno prozimanje mreza proizvodnje i menedzmenta siri preko granica. Ti-
me veze izmedu uvjeta rada u razlicitim zernljama postaju blize. Radna
snaga smjestenaje na razliCitim stupnjevima placa i socijalne skrbi, ali sve
se manje razlikuje s obzirom na vjestine i tehnologiju.
Dakle, siroki raspon mogucnosti otvara se za poduzeca u razvijenim
kapitalistickim zemljama glede njihovih strategija prema radnoj snazi,
kvalificiranoj i nekvalificiranoj. Ona mogu:
(a) smanjiti tvrtku, zadrzavanjem neophodne visokokvalificirane rad-
ne snage na Sjeveru, te uvoziti inpute iz jeftinih podrucja, iii
(b) napraviti podugovor za dio rada sa svojim transnacionalnim podu-
zecima i pomocnim mrezama Cija se proizvodnja moze ugraditi u
sustav umrezenog poduzeca, ili
(c) uporabiti privremenu radnu snagu, honorarne radnike ili nefor-
malne tvrtke kao dobavljace u vlastitoj zemlji, ili
(d) automatizirati ili premjestiti zadatke i funkcije za koje se standar-
dne tr:lisne cijene rada smatraju previsokima u odnosu prema al-
ternativnim formulama, ili
(e) dobiti od svoje radne snage, ukljucujuci jezgru radne snage, prista-
nak na stroze uvjete rada i place kao uvjet za nastavak njihova pos-
la, na taj naCin preusmjeravajuCi drustvene ugovore sklopljene za
povoljnije uvjete rada.
U stvarnom svijetu sve se te mogucnosti primjenjuju ovisno o tvrtkama,
drzavama i vremenskim razdobljima. Dakle, iako globalna konkurencija
mazda ne utjece izravno na vecinu radne snage u zemljama OECD-a, nje-
zini neizravni uCinci posvuda potpuno mijenjaju uvjete rada i ustanove
rada.
37
Osim toga, preustroj uvjeta rada u svim zemljama ne dogada se
samo zbog konkurencije iz jeftinih podrucja: on takoder prisiljava Euro-
pu, Ameriku i Japan na konvergenciju. Pritisci za vecu fleksibilnost trzis-
ta radne snage te prema preusmjeravanju na drzavu blagostanja u Za-
padnoj Europi manje su utjecaj pritisaka koje je prouzroCila Istocna Azi-
35 Balaji (1994.)
36 Fouquin i dr. (1991.); Tan i Kapur (ur.) (1986.); Kwok i So (ur.) (1995.)
37 Rothstein (1994.); Sengenberger i Campbell (1994.)
268
ja nego usporedbe sa Sjedinjenim Drzavama.
38
Japanskim ce tvrtkama
postati sve teze nastaviti s primjenom dozivotnog zaposljavanja za 30%
privilegiranih u svojoj radnoj snazi ako moraju konkurirati u otvorenoj
ekonomiji s americkim poduzecima koja imaju fleksibilno zaposljava-
nje.39 Proizvodnja bez zaliha, smanjivanje, restrukturiranje, stapanje i
primjena fleksibilnog upravljanja uvedeni su i omoguceni isprepletenim
utjecajem gospodarske globalizacije i sirenja informacijskih tehnologija.
Neizravni uCinci tih tendencija na uvjete rada u svim zemljama mnogo
su vazniji od mjerljiva utjecaja medunarodne trgovine ili izravnog zapos-
ljavanja preko drzavnih granica.
Dakle, iako ne postoji jedinstveno globalno tdiste, pa prema tome ni
globalna radna snaga, doista postoji globalna meduovisnost radne snage
u informacijskoj ekonomiji. Ta meduovisnost nije obiljezena hijerarhij-
skom segmentacijom radne snage prema zemljma nego preko granica.
Novi model globalne proizvodnje i menedzmenta odgovara istodobnoj
integraciji radnog procesa i dezintegraciji radne snage. Taj model nije
neizbjezna posljedica informacijske paradigme, vee ishod gospodarskoga
i politickog izbora vlada i poduzeca koji su izabrali "gori put" u postupku
prijelaza na novu, informacijsku ekonomiju, koristeci se uglavnom poras-
tom produktivnosti za kratkorocnu profitabilnost. Ove su politike zapra-
vo u ostroj suprotnosti s mogucnostima povecanja rada i trajnom, viso-
kom produktivnoscu koje je otvorila promjena radnog procesa pod infor-
macijskom paradigmom.
Radni proces unutar informacijske paradigme
Sazrijevanje revolucije informacijske tehnologije u 1990-ima promijenilo
je radni proces, uvodenjem novih oblika drustvene i tehnicke podjele ra-
da. Trebale su proCi osamdesete da bi strojevi zasnovani na mikroelektro-
nici potpuno prodrli u proizvodnju, a tek u 1990-ima su se umrezena ra-
cunala uvelike prosirila kroz djelatnosti obrade informacija u srzi tako-
zvanoga usluznog sektora. Do sredine 1990-ih nova informacijska para-
digma, povezana s nastankom umrezenog poduzeca, sasvim je na mjestu
i spremna za napredak.
40
38 Navarro (1994.)
39 Joussaud (1994.); NIKKEIREN (1993.)
40 Za dokumentiran pregled razvoja u sirenju informacijske tehnologije na radnom mjes-
tu do 1995. vidi Business Week (1994.a, 1995.a).
269
USPON DRUm A
Postoji stara i casna tradicija socioloskih i organizacijskih istrazivanja
povezanosti izmedu tehnologije i rada.
41
Dakle, znamo da tehnologija sa-
ma po sebi nije uzrok naCina obavljanja rada na radnom mjestu. Odluke
u menedzmentu, sustavi industrijskih odnosa, kulturalne i institucional-
ne okoline te vladina politika takvi su temeljni izvori prakse rada i orga-
nizacije proizvodnje da se utjecaj tehnologije moze razumjeti samo u slo-
zenu djelovanju unutar drustvenog sustava koji obuhvaca sve te elemen-
te. Osim toga, proces kapitalisticke restrukturacije odlucujuce je obiljezio
oblike i ishode uvodenja informacijskih tehnologija u radni proces.
42
Sredstva i naCini te restrukturacije takoder su se razlikovali ovisno o teh-
noloskoj sposobnosti, politickoj kulturi i tradicijama rada odredene zem-
lje. Dakle, nova informacijska paradigma tvrtke i rada nije uredan model
vee neuredan prekrivac koji je protkan povijesnim medudjelovanjem iz-
medu tehnoloske promjene, politike industrijskih odnosa i konfliktnoga
drustvenog djelovanja. Kako bismo pronasli pravilnosti iza ove zamrsene
scene, moramo imati strpljenja za posebno promatranje uzastopnih nizo-
va drustvene kauzalnosti, kako bismo prvo dekonstruirali, a zatim rekon-
struirali nastajuCi obrazac rada, radnika i organizacije rada koji obiljeza-
vaju novo, informaticko drustvo.
Krenimo s informacijskom tehnologijom. Prvo mehanizacija, a zatim
automatizacija desetljecima su mijenjale ljudski rad, uvijek uzrokujuCi
slicne rasprave o problemima premjestanja radnika, dekvalifikaciji na-
suprot prekvalifikaciji, produktivnosti nasuprot otudenju, nadzoru me-
nedzmenta nasuprot autonomiji rada.
43
Kako bi slijedio francusku "fi-
liere" analize posljednjih pola stoljeca, George Friedmann je kritizirao "le
travail en miettes" (rad po fazama) tayloristicke tvornice; Pierre Naville
je najavio otudenje radnika pod mehanizacijom; Alain Touraine, na osno-
vi svoje pionirske socioloske studije tehnoloske promjene tvornica Re-
naulta u kasnim 1940-ima, predlozio je svoju tipologiju radnih procesa
kao AlBIC (obrt, pokretna traka i inovacijski rad); Serge Mallet je najavio
rodenje "nove radnicke klase" usmjerene na sposobnost upravljanja i ra-
da s naprednom tehnologijom; a Benjamin Coriat analizirao je nastanak
postfordistickoga modela u radnom procesu, na osnovi povezivanja flek-
sibilnosti i integracije u novi model odnosa izmedu proizvodnje i potros-
nje. Na kraju ovoga intelektualnoga vodica, dojmljivoga na vise podrucja,
uzdize se temeljna ideja: ideja automatizacije, koja je dobila svoje potpu-
41 Za pregled odgovarajuce literature, vidi: Child (1986.); takoder vidi: Appelbaum i Schet-
tkat (ur.) (1990.); Buitelaar (ur.) (1988.); Noble (1984.)
42 Shaiken (1985.); Castano (1994.a)
43 Hirschhorn (1984.)
270
no znacenje tek s pregrupiranjem informacijske tehnologije, dramaticno
uzdize vaznost ljudskoga mozga u radnom procesu.
44
Iako su se, kako tvr-
di Braverman,
45
automatizirani strojevi, a poslije racunala, doista upot-
rebljavali za pretvaranje radnika u robote drugoga reda, to nije prirodna
posljedica tehnologije, vee drustvene organizacije rada koja je odugovla-
cila (i to jos uvijek cini) punu uporabu proizvodnoga kapaciteta koji su
stvorile nove tehnologije. Kako su Harley Shaiken, Maryellen Kelley,
Larry Hirschhorn, Shoshana Zuboff i drugi pokazali u svojim empirij-
skim radovima, sto je sire i dublje sirenje naprednih informacijskih teh-
nologija u tvornicama i radionicama, to je veca potreba za samostalnim,
obrazovanim radnikom koji je sposoban i voljan programirati i odluCiva-
ti o cjelokupnom tijeku rada.
46
Usprkos nevjerojatnim preprekama auto-
ritarnoga menedzmenta i eksploatirajucega kapitalizma, informacijske
tehnologije zahtijevaju vecu slobodu za bolje obavijestene radnike kako
bi potpuno ostvarili svoj potencijal produktivnosti. Umrezivac je nuzan
cimbenik umrezenoga poduzeca koje su omoguCile nove informacijske
tehnologije.
U 1990-ima nekoliko je faktora ubrzalo promjenu radnoga procesa:
kompjutorska tehnologija i njezine aplikacije, koje su napredovale vrtog-
lavom brzinom, postale su sve jeftinije i bolje, pa si ih je mogao priustiti i
njima upravljati sirok raspon potrosaca; globalna konkurencija potaknu-
la je utrku u tehnologiji/menedzmentu izmedu poduzeca u cijelom svijetu;
organizacije su se razvile i usvojile nove oblike koji su uglavnom hili zas-
novani na fleksibilnosti i umrezivanju; menedzeri i njihovi suradnici ko-
nacno su shvatili potencijal nove tehnologije i kako ga iskoristiti, iako su
vrlo cesto ogranicili taj potencijal unutar staroga niza organizacijskih ci-
ljeva (kao kratkorocni porast profita izracunat na osnovi tromjesecja).
Masovno sirenje informacijskih tehnologija uzrokovalo je prilicno slic-
ne uCinke u tvornicama, radionicama i usluznim organizacijamaY Ti
uCinci ne znace, kako je bilo predvidano, pomak prema neizravnu radu na
racun izravnog rada koji bi trebao postati automatiziran. Naprotiv: ulo-
'ga je izravnoga rada porasla buduCi da je informacijska tehnologija opu-
nomocila izravnoga radnika na razini radionice (bilo u procesu testiranja
Cipova ili potpisivanju polica osiguranja). Ono sto teii nestajanju kroz in-
44 Friedmann (1956.); Friedmann i Naville (ur.) (1961.); Touraine (1955.); Mallet (1963.);
Coriat (1990.)
45 Braverman (1973.)
46 Shaiken (19S5., 1993.); Kelley (1986., 1990.); Hirschhorn (1984.); Zuboff(1988.); Japan-
ski institut za rad (1985.). Za raspravu o literaturi, vidi: Adler (1992.); za usporedni
pristup, vidi: Ozaki i dr. (1992.)
47 Quinn (1988.); Bushnell (1994.)
271
USPON N O G D R ~
tegralnu automatizaciju jest rutina, ponavljajuei zadaci koji se mogu pre-
kodirati i programirati da hi ih se prepustilo strojevima. Tayloristicka
pokretna traka postaje povijesna relikvija (iako je jos uvijek gruha stvar-
nost za milijune radnika u industrijalizirajucem svijetu). Ne hi trehalo hi-
ti iznenadujuce sto informacijske tehnologije rade upravo to: zamjenjuju
rad koji se moze kodirati u programirani slijed i povecavaju rad koji zah-
tijeva analizu, odluku i sposohnosti reprogramiranja u stvarnom vreme-
nu na stupnju kojim moze ovladati samo ljudski mozak. Svaka druga
radnja, zhog izvanrednog stupnja napredovanja u informacijskoj tehnolo-
giji i stalnog snizavanja njezine cijene po informacijskoj jedinici, potenci-
jalno je podlozna automatizaciji. Zhog toga je i radna snaga ukljucena u
takve radnje potrosna (iako radnici kao takvi nisu, ovisno o njihovoj drus-
tvenoj organizaciji i politickoj sposohnosti).
Informacijski radni proces odreden je ohiljezjima informacijskoga
proizvodnog procesa. Imajuei na umu u prethodnim poglavljima prikaza-
ne analize informacijske/glohalne ekonomije, te umrezeno poduzece kao
njezin organizacijski ohlik, taj se proces moze sazeti u sljedece tocke:
(1) Dodana vrijednost uglavnom se stvara inovacijom, kako procesa,
tako i proizvoda. Novi nacrti cipova, novi softverski programi uve-
like uvjetuju sudhinu industrije elektronike. lzumljivanje novih fi-
nancijskih proizvoda (na primjer, stvaranje "trzista derivatima" na
hurzama tijekom 1980-ih) izvor je porasta (iako rizicnog) financij-
skih usluga, te napretka (ili propasti) financijskih poduzeca i njiho-
vih klijenata.
(2) Sarna je inovacija ovisna o dva uvjeta: istrazivackom potencijalu i
sposohnosti specifikacije. Odnosno, novo se znanje mora otkriti, a
zatim primijeniti u specificne svrhe u danom organizacij-
skom/institucionalnom kontekstu. Prilagodeni dizajn kljucan je za
mikroelektroniku 1990-ih; strelovita reakcija na makroekonomske
promjene od temeljne je vaznosti u upravljanju promjenljivim fi-
nancijskim ishodima na glohalnom trzistu.
(3) lzvrsni su zadaci uCinkovitiji kad upute viseg stupnja mogu prila-
goditi za specificnu primjenu, te kada mogu proizvesti uCinke pov-
ratne informacije za sustav. Optimalna kombinacija radnik/stroj u
izvrsnim zadacima moze automatizirati sve standardne postupke,
te ocuvati ljudski potencijal za prilagodhu i povratne uCinke.
(4) Najveei dio proizvodnih radnji dogada se u organizacijama. Buduei
da su dvije glavne osohine prevladavajuceg organizacijskog ohlika
(umrezenog poduzeca) unutarnja prilagodljivost i vanjska fleksihil-
nost, dvije ce kljucne odlike za radni proces hiti: sposobnost stvara-
272
nja fleksibilnoga strateskog odluCivanja te sposobnost organizacij-
ske integracije izmedu svih elemenata proizvodnog procesa.
(5) Informacijska tehnologija postaje kljucni sastojak procesa rada, ka-
ko je opisano, zato sto:
uvelike odreduje inovacijsku sposobnost
omogucuje ispravljanje pogresaka i stvaranje povratnih uci-
naka na razini izvrsenja
stvara infrastrukturu za fleksibilnost i prilagodljivost kroz
menedzment proizvodnog procesa.
Taj jedinstveni proces proizvodnje uvodi novu podjelu rada koja obiljeza-
va nastajanje informacijskog obrasca. Nova se podjela rada moze bolje ra-
zumjeti prikazivanjem tipologije s tri dimenzije. Prva se dimenzija od-
nosi na same zadatke koji se izvode u danomu radnom procesu.
Druga se dimenzija tice veze izmedu dane organizacije i njezine
okoline, ukljucujuci druge organizacije. Treca se dimenzija odno-
si na vezu izmedu menedzera i zaposlenih u danoj organizaciji ili
mrezi. Prvu dimenziju zovem stvaranje vrijednosti, drugu stva-
ranje odnosa, a trecu donosenje odluka.
Glede stvaranja vrijednosti, u proizvodnom procesu organiziranom oko
informacijske tehnologije (bilo proizvodnje dobara ili dostave usluga), mo-
gu se razlikovati sljedeCi temeljni zadaci i za njih odgovarajuCi radnici:
donosenje strateskih odluka i planiranje od strane zapoujednika
inovacija u proizvodu i procesu od strane istrazivaca
prilagodba, pakiranje i usmjeravanje inovacije od strane dizajnera
menedzment veza izmedu odluke, inovacije, dizajna i izvrsenja, uzi-
majuci u obzir raspoloziva sredstva za organizaciju kako bi se pos-
tigli ustanovljeni ciljevi, od strane integratora
izvrsavanje zadataka na osnovi vlastite inicijative i razumijevanja,
od strane operatora
izvrsavanje pomocnih, pretprogramiranih zadataka koji nisu ili ne
mogu biti automatizirani, od strane onih koje nazivam "operirani-
ma" (ili ljudskim robotima).
Ta se tipologija mora kombinirati s drugom koja se odnosi na potrebu i
kapacitet svakog zadatka (i njegova izvrsitelja) da se poveze s ostalim
radnicima u stvarnom vremenu, bilo unutar iste orgnaizacije ili u sveu-
kupnom sustavu umrezenog poduzeca. Prema toj sposobnosti poveziva-
nja mozemo razlikovati tri osnovna polozaja:
umreziuaCi, koji postavljaju uvjete svoje poduzetnosti (na primjer,
zajednicki inzenjering s drugim odjelima poduzeca) te plove ruta-
ma umrezenog poduzeca
273
umrezeni, radnici koji se nalaze na on-line vezi aline mogu odluci-
vati kada, kako, zasto ili s kime
iskljuceni radnici, vezani uz vlastite specificne zadatke, odredene
neinteraktivnim, jednosmjernim uputama.
Konacno, glede sposohnosti unosa procesa donosenja odluka mozemo raz-
likovati:
donositelje odluka, koji u konacnici donose odluku
sudionike, koji su ukljuceni u donosenje odluka
izvrsitelje, koji samo primjenjuju odluke.
Tri se tipologije ne poklapaju, a maze se dogoditi i razlika u dimenziji po-
vezanosti ili u procesu donosenja odluka, a to se u praksi doista i dogada,
na razinama strukture stvaranja vrijednosti.
Ta konstrukcija nije idealan tip organizacije ili neki futuristicki sce-
narij. To je sinteticki prikaz onaga sto hi trehalo nastati kao glavni polo-
zaji u izvrsavanju zadataka u informacijskom radnom procesu, prema
empirijskim studijama promjene rada i organizacije pod utjecajem infor-
macijskih tehnologija.
48
Medutim, doista ne tvrdim da su svi ili veCina
radnih procesa i radnika u nasem drustvu svedivi na te tipologije. Ar-
haicni ohlici sociotehnicke organizacije prezivljavaju, i jos dugo, dugo ce
se zadrzati u velikom hroju zemalja na isti naCin na koji su se predindus-
trijski, ohrtnicki ohlici proizvodnje dugo u povijesti komhinirali s meha-
nizacijom industrijske proizvodnje. Ali u nasem je razmatranju kljucno
razlikovati slozene i raznolike ohlike rada i radnika iz nastajucih mode-
la proizvodnje i menedzmenta koji ce, huduCi da su ukorijenjeni u dina-
micni sociotehnicki sustav, prevladati u dinamici konkurencije i demon-
stracijskim ucincima. Moja je pretpostavka da organizacija rada prikaza-
na u ovoj analitickoj shemi predstavlja nastajucu paradigmu informacij-
skog rada. Prikazat cu tu paradigmu ukratko se pozivajuci na neke stu-
dije o utjecajima kompjutorski potpomognute industrijske proizvodnje i
automatizacije uredskih poslova na rad, kako hi se analiza koju sam
predlozio mogla uCiniti donekle konkretnom.
Dakle, Harley Shaiken je 1994. proucio primjenu takozvane "radne or-
ganizacije visoke izvedhe" u dvije suvremene americke tvornice automo-
hila: GM-Saturn kompleksu u predgradu Nashvillea, u drzavi Tennessee,
te u pogonu Chrysler Jefferson North istocno od Detroita.
49
Oha slucaja
48 Vidi, medu ostalima, Mowery i Henderson (ur.) (1989.); Wood (ur.) (1989.); Hyman i
Streeck (ur.) (1988.); ILO (1988.); Carnoy (1989.); Wall i dr. (1987.); Rees (1992.); Hart-
mann (ur.) (1987); Buitelaar (ur.) (1988); Dean i dr. (1992.)
49 Shaiken, osobni razgovori, 1994., 1995.; Shaiken (1995.)
274
su primjeri uspjesnih, visokoproduktivnih organizacija koje su u svoj rad
ugradile najnaprednije strojeve zasnovane na racunalima, te su istodob-
no promijenile organizaciju rada i menedzmenta. PriznavajuCi da posto-
je razlike izmedu ta dva pogona, Shaiken istice kljucne faktore koji omo-
gucavaju visoka postignuca u oba pogona, na osnovi novih tehnoloskih
oruda. Prvo je visoki stupanj kvalificiranosti iskusne industrijske radne
snage, Cije je poznavanje proizvodnje i proizvoda bilo kljucno za oblikova-
nje slozenoga procesa kad je to bilo potrebno. Kako bi se razvile te vjesti-
ne, u srcu sustava mreze nalazi se redovito obucavanje za rad putem po-
sebnih tecajeva izvan tvornickog pogona ina poslu. Radnici Saturna pot-
rosili su 5% svojega godisnjeg radnog vremena na obucavanje, veCina u
Centru za razvoj rada, ustanovi u blizini tvornice.
Drugi faktor u poticanju visokih postignuca hila je povecana autono-
mija radnika u usporedbi s drugim poduzeCima. To omogucuje suradnju
na razini radionice, krugove kvalitete, te povratne informacije od radni-
ka u stvarnom vremenu tijekom proizvodnog procesa. Obje tvornice orga-
niziraju proizvodnju u radnim ekipama, s jednostavnim sustavom klasi-
fikacije zanimanja. Saturn je uklonio polozaj nadzornika prve linije, a
Chrysler se kretao u istom smjeru. Radnici su sposobni raditi sa znatnom
slobodom, te ih se ohrabruje da povecaju formalnu interakciju u provedbi
svojih zadataka.
Uk.ljucenje radnika u uznapredovali proces ovisi o dva uvjeta koji su
ispunjeni u obje tvornice: sigurnost poslova i sudjelovanje radnickog sin-
dikata u pregovaranju i provodenju reorganizacije rada. Izgradnji novo-
ga Chryslerova pogona prethodio je "Sporazum o modernoj proizvodnji",
koji je isticao menedzersku fleksibilnost i doprinose radnika. N aravno,
ova nije idealan svijet, posteden drustvenih sukoba. Shaiken je uoCio pos-
tojanje napetosti i potencijalne izvore radnih sporova, izmedu radne sna-
ge i menedzmenta, kao i izmedu lokalnog sindikata (koji se sve vise po-
nasa kao tvornicki sindikat, u primjeru Saturna), te vodstva Ujedinjenih
radnika u automobilskoj industriji. Medutim, priroda informacijskoga
radnog procesa zahtijeva suradnju, ekipni rad, samostalnost radnika i
odgovornost, bez kojih sene moze iskoristiti potpuni potencijal novih teh-
nologija. Mrezno obiljezje informacijske proizvodnje siri se kroz cijelu tvr-
tku te zahtijeva stalno djelovanje i obradu informacija medu radnicima,
izmedu radnika i menedzmenta te izmedu ljudi i strojeva.
Automatizacijaje, pak, prosla kroz tri razlicite faze kojeje uvelike odre-
dila raspoloziva tehnologija.
50
U prvoj fazi, karakteristicnoj za sezdesete i
50 Zuboff (1988.); Dy (ur.) (1990.)
275
sedamdesete, rahilo se mainframe racunala za gruhu ohradu podataka;
centralizirano racunalstvo od strane strucnjaka u centrima za ohradu po-
dataka Cinilo je osnovu za sustav ohiljezen strogoscu i hijerarhijskim nad-
zorom optjecaja informacija; operacije unosa podataka zahtijevale su zna-
cajne napore huduCi da je cilj tog sustava hio akumulacija velikih koliCina
informacija u sredisnjoj memoriji; rad je hio standardiziran, rutiniran i, u
hiti, dekvalificiran za veCinu uredskih radnika, u procesu koji je Braver-
man analizirao i prikazao u svojoj klasicnoj studiji. Medutim, sljedeci stup-
njevi automatizacije hili su znatno razliCiti. Drugu fazu, u ranim 1980-im,
ohiljezila je uporaha mikrokracunala od strane zaposlenih koji su hili za-
duzeni za sam radni proces; iako ih je podrzavala centralizirana haza po-
dataka, imali su izravnu interakciju u procesu stvaranja informacija, mada
cesto zahtijevajuCi podrsku kompjutorskih strucnjaka. Do sredine 1980-ih
komhinacija napretka u telekomunikacijama te razvoj mikroracunala do-
veli su do stvaranja mreza radnih stanica i doslovno su revolucionirali
uredski posao, iako su organizacijske promjene potrehne za punu upotrebu
nove tehnologije odgodile sirenje nove automatizacije u velikim razmjeri-
ma do 1990-ih. U ovoj trecoj fazi automatizacije uredski sustavi su ugrade-
ni i umrezeni, s visestrukom interakcijom mikroracunala medu sohom i s
mainframe racunalima, stvarajuCi na taj nacin interaktivnu mrezu koja je
sposohna ohraditi informaciju, komunicirati i donositi odluke u stvarnom
vremenu.
51
Interaktivni informacijski sustavi, ne samo racunala, osnova su
automatiziranog ureda i takozvanog "alternativnog uredovanja" ili ''vir-
tualnih ureda", gdje se zadaci umrezivanja izvode na udaljenim mjestima.
Mogla hi postojati cetvrta faza automatizacije ureda koja vrije u tehnolos-
kim kotlovima posljednjih godina ovog stoljeca: pokretni ured, kakav ima-
ju pojedini radnici koji posjeduju prenosive, mocne uredaje za ohradu i sla-
nje podataka.
52
Ako se to razvije, a vjerojatno i hoce, pojacat ce organizacij-
sku logiku koju sam opisao pod pojmom umrezenog poduzeca, te ce produ-
hiti proces promjene rada i radnika kako je prikazano u ovom poglavlju.
UCinci navedenih tehnoloskih promjena na uredski radjos nisu potpu-
no utvrdeni, huduci da empirijske studije i njihova tumacenja zaostaju za
hrzim procesom tehnoloske promjene. Medutim, tijekom 1980-ih hrojni
doktorandi na Sveucilistu Berkeley, Ciji sam rad pratio i nadgledao, mog-
li su naciniti hrojne detaljne monografije koje hiljeze trendove promjena
na koje, izgleda, upucuje razvoj u 1990-ima.
53
Osohit uvid dalaje doktor-
51 Strassman (1985.)
52 Thach i Woodman (1994.)
53 Osobito sam se oslonio na rad Barbare Baran (1989.), Carol Parsons (1989.), Penny
Gurstein (1990.), Lise Bornstein (1993.) i Lionela Nicola (1985.) i njihovih doktorskih
disertacija na Berkeleyju.
276
ska disertacija Barbare Baran o utjecaju automatizacije ureda na radni
proces nekih velikih osiguravajuCih drustava u SAD-u.
54
Njezin rad, kao
i ostali izvori, pokazao je sklonost tvrtki automatiziranju nizih uredskih
poslova, onih rutinskih zadataka koji se mogu programirati, buduCi da se
mogu svesti na odredeni broj standardnih radnji. Takoder, unos podata-
ka bio je decentraliziran, skupljajuCi informacije i unoseCi ih u sustav sto
je moguce blize izvoru. Na primjer, racunovodstvo prodaje sadaje poveza-
no s pregledavanjem i skladistenjem na blagajnickoj prodaji. ATM (auto-
matski govorni strojevi) stalno daju najnovije izvjestaje o bankovnim ra-
cunima. Zalbe osiguranja izravno su pohranjene u memoriju, uzevsi u ob-
zir sve elemente koji ne zahtijevaju poslovnu prosudbu, i tako dalje. Pro-
bitak tih trendovaje mogucnost uklanjanja veCine mehanickih, rutinskih
uredskih poslova. S druge strane, operacije vise razine koncentrirane su
u rukama kvalificiranih uredskih radnika i strucnjaka, koji donose odlu-
ke na osnovi informacija koje su pohranili u svoje kompjutorske datote-
ke. Dakle, dok je na dnu procesa rutina sve veca (pa prema tome i auto-
matizacija), na srednjoj razini dolazi do reintegracije nekoliko zadataka
u informiranu operaciju donosenja odluka, koje uglavnom obraduje, proc-
jenjuje i izvrsava ekipa uredskih radnika sa sve vise samostalnosti u do-
nosenju odluka. U naprednijem stadiju tog procesa reintegracije zadata-
ka, takoder nestaje nadzor srednjih menedzera, a provjere i sigurnosni
postupci standardizirani su u racunalu. Kljucna veza tada postaje ona iz-
medu strucnjaka koji procjenjuju i donose odluke o vaznim pitanjima, i
informiranih sluzbenika koji donose odluke o svakodenvnim operacijama
na osnovi svojih kompjutorskih datoteka i njihove sposobnosti umreziva-
nja. Stoga treca faza automatizacije ureda, umjesto same racionalizacije
zadataka (kao sto je to bio slucaj u automatizaciji grubom obradom), ra-
cionalizira proces, buduCi da tehnologija omogucuje ugradnju informaci-
je iz razlicitih izvora i njezinu preraspodjelu, nakon obrade, u razliCite,
decentralizirane jedinice izvrsenja. Dakle, umjesto automatizacije pojedi-
nih zadataka (kao tipkanje, obracunavanje), novi sustav racionalizira Ci-
tav postupak (na primjer, novo poslovno osiguranje, obrada zalbi, potpi-
sivanje), te tada ugraduje razliCite postupke po proizvodnim linijama ili
segmentiranim trzistima. Radnici su tada funkcionalno reintegrirani
umjesto organizacijski rasporedeni.
Hirschhorn je zapazio slican trend u analizi americkih banaka, a Cas-
tano u svojoj studiji spanjolskog bankarstva.
55
Iako su rutinske operacije
bile automatizirane CATM, usluge telefonskih informacija, elektronicko
54 Baran (1989.)
55 Hirschhorn (1985.); Castano (1991.)
277
bankarstvo), preostali bankovni Cinovnici sve vise rade kao trgovacko
osoblje, prodajuCi financijske usluge musterijama, te kao kontrolori nap-
late novca koji prodaju. U SAD-u savezna vlada planira automatizirati
placanje poreza i socijalnog osiguranja do kraja stoljeca, na taj nacin pro-
sirujuci slicnu promjenu radnog procesa na agencije javnog sektora.
Medutim, nastanak informacijske paradigme u radnom procesu ne
sadrzi Citavu pricu o radu i radnicima u nasim drustvima. Drustveni kon-
tekst, a osobito veza izmedu kapitala i rada u skladu sa specificnim od-
lukama menedzmenta tvrtki, drasticno utjece na stvarni oblik radnog
procesa i posljedica promjena za radnike. To je osobito bilo tako tijekom
1980-ih kada je ubrzanje tehnoloske promjene islo ruku pod ruku s pro-
cesom kapitalistickog restrukturiranja, kao sto sam vee pokazao. Dakle,
klasicna studija Watanabea
56
o posljedicama uvodenja robota u automo-
bilsku industriju u Japanu, SAD-u, Francuskoj i ltaliji pokazala je znat-
no razliCite utjecaje slicne tehnologije u istoj industriji: u SAD-u i ltaliji
radnici su bili otpusteni, buduCi da je glavni cilj uvodenja nove tehnolo-
gije bio smanjiti troskove radne snage; u Francuskoj je gubitak posla bio
manji nego u prethodne dvije zemlje, zbog vladinih mjera koje su ublazi-
le drustvene posljedice modernizacije; a u Japanu, gdje su poduzeca hila
obvezana na zaposlenost koja traje dozivotno, zaposlenost je ustvari po-
rasla, a produktivnost naglo skocila, kao rezultat preobucavanja i veceg
napora ekipnog rada koji je povecao konkurentnost poduzeca i preuzeo
udio na trzistu od svojih americkih suparnika.
Studije o interakciji tehnoloske promjene i kapitalisticke restruktura-
cije tijekom 1980-ih takoder su pokazale da se tehnologije vrlo cesto uvo-
dilo, kao prvo, u svrhu ustede na radnoj ~ > n a z i radi savladavanja sindika-
ta, rezanja troskova, vise nego u svrhu poboljsanja kvalitete iii povecanja
produktivnosti drugim sredstvima. Jos jedna moja bivsa studentica, Ca-
rol Parsons, u svojoj je doktorskoj disertaciji na Berkeleyju proucila drus-
tveno-tehnolosko restrukturiranje u americkoj industriji metalurgije i
odjece.
57
U metalurskom sektoru, medu tvrtkama koje je Parsonsova is-
pitala, najcesca svrha uvodenja tehnologije bilo je smanjenje izravnog ra-
da. Osim toga, umjesto ponovnog opremanja tvornica, tvrtke su cesto zat-
varale pogone koji su imali sindikate i otvarale nove, uglavnom bez sin-
dikata, cak i ako nisu pri tome mijenjale regiju lokacije. Kao ishod proce-
sa restrukturiranja, zaposlenost je znatno opala u svim metalurskim in-
dustrijama, izuzevsi uredsku opremu. Osim toga, proizvodni radnici uo-
cili su da je njihova relativna brojnost smanjena u odnosu prema mene-
56 Watanabe (1986.)
57 Parsons (1987.)
278
dzerima i strucnjacima. Unutar sku pine proizvodnih radnika postojala je
polarizacija izmedu obrtnickih i nekvalificiranih radnika, gdje je radnike
na pokretnoj traci u znacajnoj mjeri istisnula automatizacija. Slican je
razvoj Parsonsova primijetila u odjevnoj industriji u vezi s tehnologijom
zasnovanom na mikroelektronici. Radna snaga u izravnoj proizvodnji ve-
likom je brzinom istisnuta, a industrija je postala srediste za opremu ko-
je je povezivalo potraznju americkog trzista s proizvodnim dobavljacima
po cijelom svijetu. Ishod je bila bipolarna radna snaga sastavljena od vi-
sokokvalificiranih dizajnera i telekomunicirajuCih menedzera prodaje s
jedne strane, te niskokvalificiranih, niskoplacenih radnika u proizvodnji,
smjestenih iii u americkim ili inozemnim, cesto ilegalnim, tvornicama ko-
je eksploatiraju radnike. To je model vrlo slican onome koji sam opisao u
prethodnom poglavlju u slucaju Benettona, svjetski umrezene trikotazne
tvrtke, koja se smatra fleksibilnom proizvodnjom u malom.
Eileen Appelbaum 5
8
uocila je slicne trendove u osiguravajuCim drustvi-
ma, cije sam dramaticne tehnoloske promjene opisao prije, na osnovi rada
Barbare Baran. Doista, prica koja se odnosi na tehnolosku inovaciju, orga-
nizacijsku promjenu i reintegraciju rada u osiguravajuCim drustvima
mora se dopuniti razmatranjem masovnih otkaza i potplacenosti kvalifi-
ciranih poslova u istoj industriji. Appelbaumova povezuje proces brze teh-
noloske promjene u osiguravajuCim drustvima s utjecajem deregulacije i
globalne konkurencije na financijskim tdistima. Kao rezultat, postalo je
najvaznije osigurati mobilnost kapitala i svestranost radne sange. Radna
snaga je bila smanjena i prekvalificirana. Gotovo su svi nekvalificirani
poslovi unosa podataka, na kojima su uglavnom radile pripadnice etnic-
kih manjina, bili predvideni za ukidanje zbog zamjene automatizacijom do
kraja ovog stoljeca. S druge strane, preostali su uredski poslovi prekvali-
ficirani, prebacivanjem zadataka u visenamjenske poslove s vise kvalifi-
kacija, podlozne vecoj fleksibilnosti i prilagodbi promjenljivim potrebama
sve raznolikije industrije. Strucni poslovi su takoder polarizirani izmedu
manje kvalificiranih zadataka, koje preuzimaju visi uredski radnici, te vi-
sokospecijaliziranih zadataka koji uglavnom zahtijevaju fakultetsko obra-
zovanje. Te su promjene u zanimanjima specificirane po spolu, klasi i ra-
si: iako su strojevi uglavnom zamijenili etnicku manjinu, neobrazovane
zene na dnu ljestvice, obrazovane zene, uglavnom bjelkinje, zamijenile su
muskarce na nizim strucnim polozajima, ali za nizu placu i smanjene iz-
glede za napredovanje u karijeri od onih koje su imali muskarci. Visekva-
lificirani posloyi i individualizacija odgovornosti cesto su popraceni ideo-
58 Appelbaum (1984.).
279
USPON DRU1lTVA
loski skrojenim novim naslovima (na primjer, "pomocnica upravitelja" um-
jesto "tajnica"), na taj naCin povecavajuCi potencijal odanosti uredskih
radnika, a da im pri tome ne povecaju nagrade za strucnost.
Dakle, nova informacijska tehnologija preusmjerava radne procese i
radnike, pa time i strukturu zaposlenosti i zanimanja. Dok je znacajan
broj poslova unaprijeden u vjestinama, a ponekad i placama i uvjetima
rada u najdinamicnijim sektorima, velikje broj poslova istisnut automa-
tizacijom, kako u proizvodnji, tako i u uslugama. To su uglavnom poslovi
koji nisu dovoljno kvalificirani da hi izbjegli automatizaciju, ali su dovolj-
no skupi da budu vrijedni ulaganja u tehnologiju kako bi ih se zamijeni-
lo. Povecane kvalifikacije, bilo opce ili specijalizirane, potrebne za prek-
valifikaciju u strukturi zanimanja, jos su vise podijelile radnu snagu na
osnovi obrazovanja, koje je po sebi visoko segregiran sustav buduCi da ot-
prilike institucionalno odgovara segregiranoj strukturi po mjestu stano-
vanja. Dekvalificirana radna snaga, osobito na ulaznim mjestima za no-
vu generaciju radnika sastavljenih od zena, etnickih manjina, imigrana-
ta i mladih, koncentriranaje u niskokvalificiranim, niskoplacenim djelat-
nostima, kao i privremenom radu ilili mjesovitim uslugama. Proizlazece
razdvajanje rada i polarizacija radne snage nisu nuzan rezultat tehnolos-
kog napretka ili neumoljivih razvojnih trendova (na primjer, uspona "pos-
tindustrijskog drustva" ili "usluzne ekonomije"). To je drustveno odreden
i menedzerski oblikovan proces kapitalistickog restrukturiranja koje se
dogada na razini radionice te unutar i uz pomoc procesa tehnoloske
promjene ukorijenjene u informacijskoj paradigmi. U tim se uvjetima
rad, zaposlenost i zanimanja mijenjaju, a sam pojam rada i radnog vre-
mena mozda ce se zauvijek promijeniti.
Ucinci informacijske tehnologije na zaposlenost:
pre rna drustvu bez posla?
Difuzija informacijske tehnologije u tvornicama, uredima i uslugama po-
takla je stoljetni strah radnika da ce ih zamijeniti strojevi, te da ce time
postati nevazni za produktivisticku logiku koja jos uvijek prevladava u
nasoj drustvenoj organizaciji. Iako se jos nije pojavila verzija pokreta lu-
dita informacijskog doba kojaje 1811. terorizirala engleske industrijalis-
te, sve veca nezaposlenost u Zapadnoj Europi 1980-ih i 1990-ih potaklaje
pitanja o mogueem raskolu trzista rada, pa stoga i cjelokupne drustvene
strukture, pod snaznim utjecajem tehnologija koje su stedljive glede rad-
ne snage.
280
U posljednjem se desetljecu vodila zestoka rasprava o tom pitanju, a
jos smo uvijek daleko od dobivanja jasnog odgovora.
59
S jedne strane,
tvrdi se da povijesno iskustvo pokazuje stoljetan prijelaz s jedne vrste
djelatnosti na drugu, kako tehnoloski napredak zamjenjuje radnu sna-
gu s uCinkovitijim sredstvima za proizvodnju.
60
Dakle, u Velikoj Britani-
ji izmedu 1780. i 1988. poljoprivredna je radna snaga hila prepolovljena
u apsolutnim brojkama, te je pala s 50% na 2,2% ukupne radne snage;
ipak je produktivnost po glavi stanovnika porasla za faktor 68, a porast
produktivnosti omoguCio je ulaganje kapitala i radne snage u proizvod-
nju, a zatim u usluge, pa se na taj naCin zaposljavalo sve brojnije stanov-
nistvo. Izvanredna stopa tehnoloske promjene u americkom gospodar-
stvu tijekom dvadesetog stoljeca takoder je masovno istisnula radnu
snagu iz poljoprivrede, ali se broj ukupnih radnih mjesta koje je stvori-
lo gospodarstvo SAD-a popeo s oko 27 milijuna 1900. na 124,5 milijuna
1994. u tom pogledu, najtradicionalniji industrijski poslovi dozivjet ce
istu sudbinu kao poljoprivredni poslovi, ali se stvaraju novi poslovi, a
stvarat ce se i dalje, u proizvodnji visoke tehnologije i, znacajnije, u "us-
lugama".61 Kao dokaz kontinuiteta toga tehnoloskog trenda, lako cemo
istaknuti iskustvo tehnoloski najrazvijenih gospodarstava, Japana i
SAD-a: upravo su ona stvorila veCinu poslova tijekom 1980-ih i 1990-
ih.62 Prema Bijeloj povelji Europske komisije, Rast, konkurenost i zapos-
lenost, izmedu 1970. i 1992. americko je gospodarstvo poraslo u stvarnim
pokazateljima za 70%, a zaposlenost za 49%. Japansko gospodarstvo je
poraslo za 173%, a njegova zaposlenost za 25%. Dok je gospodarstvo Eu-
ropske zajednice poraslo za 81%, ali s porastom zaposlenosti od samo 9%
(Komisija Europske unije 1994.:141). Ali Komisija ne govori da je goto-
vo svu novu zaposlenost stvorio javni sektor: stvaranje privatne zapos-
lenosti u Europskoj zajednici ostalo je nepromijenjeno tijekom 1980-ih.
U 1990-ima se povecao jaz u stvaranju zaposlenosti izmedu Europe s
jedne strane, te SAD-a, Japana i Jugoisticne Azije s druge strane (vidi
sliku 4.4.). Nadalje, izmedu 1993. i 1996., kada je veCi dio Europe dozi-
vio visoku nezaposlenost, gospodarstvo SAD-a stvorilo je preko osam mi-
lijuna novih zaposlenja, ito sve veCim sirenjem tehnologije u uredima i
tvornicama. A profil vjestina novih poslova bio je u prosjeku na visem
stupnju nego onaj prosjecnih vjestina ukupne radne snage.
59 Za skladnu i temeljitu analizu trendova nezaposlenosti u posljednja dva desetljeca, vi-
di: Freeman i Soete (1994.).
60 Lawrence (1984.); Komisija Europske zajednice (1994.); Cyert i Mowery (ur.) (1987.);
OECD (1994.b); Jones (1982.); Hinrichs i dr. (ur.) (1991); Bosch i dr. (1994)
61 OECD (1994.b)
62 OECD, Employment Outlook, nekoliko godina.
281
170
6
0
150
II,
Ll'l
"

0
130
c:
Q)
Vi
0
c..

110 N

c:
"0

90
1975.
USPON
Jugoistocna Azija
1980. 1985.
god ina
1990.
5/ika 4.4. lndeks rasta zaposlenosti, po regiji, 1975.-94.
tzvori: fLO, OECD
1994.
Zapravo, ono sto odlikuje novo trziste rada u posljednja dva desetljeca je-
st masovno ukljuCivanje zena u placeni posao: stopa sudjelovanja zena u
dobi od 15 do 64 godine u radnoj snazi porasla je od 1970. do 1990. s
48,9% na 69,1% u SAD-u; s 55,4% na 61,8% u Japanu; s 48,1% na 61,3%
u Njemackoj; s 50,8% na 65,3% u Velikoj Britaniji; s 47,5% na 59% u
Francuskoj; s 33,5% na 43,3% u Italiji; te s 29,2% na 42,8% u Spanjolskoj
(izvor: OECD, Glavni gospodarski pokazatelji, 1995.). Medutim, pritisak
toga znacajnog porasta u ponudi radne snage nije stvorio visoku nezapos-
lenost u SAD-u i Japanu kao sto je uzrokovao u Zapadnoj Europi.
U sirem kontekstu, iako broj proizvodnih poslova opada u zemljama
OECD-a, brzo raste u zemljama u razvoju, vise nego nadoknadujuCi gu-
bitke na svjetskoj razini (vidi slike 4.5(a) i 4.5(b), te sliku 2.5. u 2. poglav-
lju). Svi dokazi upucuju na Cinjenicu da je visoka nezaposlenost uglav-
nom europski problem, uzrokovan pogresnim makroekonomskim politi-
kama i institucionalnim okruzenjem koji obeshrabruju pokretanje pri-
vatnih poslova. Dakle, dugorocno gledano, od 1960. do 1995. zaposlenost
je porasla za 1,8% na godinu u Sjevernoj Americi, 1,7% u Oceaniji, 1,2%
u Japanu, 0,6% u zemljama skupine EFTA, a samo 0,3% u Europskoj uni-
ji.63 U razdoblju .od 1993. do 1994. na podrucju su Europske unije zemlje
63 OECD (1994.b: 13)
282
c:
CIJ
tii
59.000 (a)
58.000
57.000
56.000
55.000
g_ 54.000
53.000
CIJ
'U
:l
"'
;:;
..c:
c:
CIJ
tii
0
0.
Ill
N
CIJ
'U
:l
V'l
;:;
52.000
51.000
50.000
49.000 ..J.-..---
12.000 (b)
10.000
8.000
6.000
4.000
2.000
0
Stika 4.5. Godisnji napredak zaposlenosti u proizvodnji (!SIC 3), 1971.- 89.
(a) u devet industrijaliziranih zemalja
(b) u dvanaest zemalja u razvoju
lzvor: Medunarodna organizacija rada: baza podataka STAT; obradio Wieczorek (1995.)
283
s najveCim sirenjem elektronickih tehnologija (Austrija, Svedska, Nje-
macka) bile one s najnizom stopom nezaposlenosti, dok je Spanjolska,
tehnoloski neodlucna, pokazivala najvisu stopu nezaposlenosti. Medu-
tim, nikakvo se pravilo ne moze primijeniti u suprotnom smjeru: Portu-
gal s niskom tehnologijom imao je razmjerno nisku nezaposlenost, dok je
Finska s visokom tehnologijom imala drugu po velicini stopu nezaposle-
nosti. Kako pokazuje tablica 4.23. (u Dodatku A), institucionalna varija-
cija odgovara razinama nezaposlenosti, dok uCinci tehnoloskih razina ne
slijede cvrst obrazac. Ako bi se ikoji obrazac pojavio na osnovi meduna-
rodnih podataka, imao bi smjer suprotan od luditskih projekcija: visoki
tehnoloski stupanj uglavnom je povezan s nizom stopom nezaposlenosti.
Medutim, proroci masovne nezaposlenosti, predvodeni casnim Rim-
skim klubom, tvrde da su navedeni proracuni zasnovani na razliCitu po-
vijesnom iskustvu koje podcjenjuje radikalno nove utjecaje tehnologija,
Cije su posljedice jedinstvene i prozimajuce buduCi da se odnose na obra-
du informacija. Dakle, ako industrijski poslovi krenu istim putem kao i
poljoprivredni, nece biti dovoljno poslova u uslugama koji bi ih zamijeni-
li buduCi da se sami usluzni poslovi automatiziraju i ukidaju, a taj se pok-
ret ubrzava u 1990-ima.
64
Ocita posljedica ove analize jest da ce nasa
drustva morati birati izmedu masovne nezaposlenosti, s njezinom prirod-
nom posljedicom, ostrom podjelom drustva na zaposlene i nezaposle-
ne/povremene radnike, ili redefinicije rada i zaposlenosti, otvarajuCi put
punom restrukturiranju drustvene organizacije i kulturnih vrijednosti.
Nakon sto su uvidjeli vaznost toga pitanja, medunarodne ustanove,
vlade i istrazivaci uCinili su izvanredne napore kako bi odredili utjecaj
novih tehnologija. U posljednjih 15 godina provedeni su deseci tehnicki
slozenih studija, osobito tijekom 1980-ih, kada je jos uvijek bilo nade da
ce podaci moCi dati odgovor. Citanje tih studija otkriva koliko je teska
potraga za odgovorom. OCito je da uvodenje robota na pokretnu traku
smanjuje ljudsko radno vrijeme za danu razinu outputa, ali iz toga ne
64 King (1991.); Rifkin (1995.); Aznar (1993.); Aronowitz i Di Fazio (1994). Ono ohiljezje
koje se najvise istice u svim ovim radovima koji najavljuju drustvo hez posla, jest da
oni ne daju nikakve dosljedne, rigorozne dokaze kako hi potkrijepili svoje tvrdnje, vee
se oslanjaju na novinske isjecke izvadene iz konteksta, rijetke primjere tvrtki u nekim
zemljama i sektorima i "logicne" zakljucke o "oCitim" utjecajima racunala na poslove.
Ne postoji ozhiljna analiza kojom hi ohjasnili, na primjer visoku stopu otvaranja rad-
nih mjesta u SAD-u i Japanu, u usporedhi sa Zapadnom Europom; te nema gotovo ni-
kakvih zapisa o eksploziji porasta zaposlenosti, osohito u proizvodnji, u Istocnoj i Ju-
goistocnoj Aziji. Buduci da vedna ovih autora smatra sehe same kao pripadnike "poli-
ticke ljevice", njihova vjerodostojnost mora se ispitati prije no sto njihove neutemelje-
ne postavke odvedu radnu snagu i politicku ljevicu na novi slijepi put, u najholjoj tra-
diciji ideoloske sklonosti k samounistenju.
284
TRANSFORMACIJA RADA I ZAPOl:!LENOSTI
proizlazi smanjenje zaposlenosti za tvrtku iii cak za industriju. Ako veca
kvaliteta i produktivnost postignute uvode:njem elektronickih strojeva
povecavaju konkurentnost, i tvrtka i industrija morat ce povecati zapos-
lenost kako bi proizveli vecu potraznju sto ptoizlazi iz veceg udjela u tr-
zistu. Dakle, pitanje je uzdignuto na razinu nacije: nova strategija rasta
zahtijevala bi povecanu konkurentnost, pri cemu bi uporabila na taj na-
Cin stvoren visak za ulaganje i stvaranje poslova u drugim sektorima, kao
sto su poslovne usluge i1i industrije tehnologije za zastitu okolisa. Na
kraju, krajnji rezultati zaposlenosti ovisit ce o konkurenciji medu nacija-
ma. Teoreticari trgovine tada bi tvrdili dane postoji igra nultog zbroja,
buduCi da ce sirenje globalne trgovine koristiti veCini njezinih partnera
povecanjem ukupne potraznje. U skladu s takvim argumentom, trebalo
bi doCi do potencijalnog smanjenja zaposlenosti kao posljedica sirenja no-
vih informacijskih tehnologija, i to samo u ovim slucajevima:
aka pavecanje patraznje ne smanji parast u produktivnosti rada i
ako ne postoji institucionalna reakcija na takvo pogresno prilago-
davanje smanjenjem radnog vremena, a ne poslova.
Drugije uvjet osobito vazan. Napokon, povijf!st industrijalizacije pokaza-
la je dugorocan porast nezaposlenosti, proizvodnje, produktivnosti, stvar-
nih placa, profita i potraznje, dok se znacajno smanjilo radno vrijeme na
osnovi napretka u tehnologiji i menedzmentu.
65
Zasto tone bi bio slucaj
na sadasnjem stupnju tehno-ekonomske pr()mjene? Zasto bi informacij-
ske tehnologije bile destruktivnije za ukupnu zaposlenost nego sto su to
bile mehanizacija ili automatizacija tijekom ranijih desetljeca dvadese-
tog stoljeca? Provjerimo empirijske zapise.
Suocavajuci se s brojnim studijama razUcitih zemalja i industrija u
1980-ima, Medunarodni ured za rad naruCio je neke prikaze literature
koji bi pokazali stanje poznavanja veze izrnedu elektronike i zaposle-
nosti u razliCitim kontekstima. Medu tim prikazima dva se isticu po
analiticnosti i po dokumentiranosti, ito autora: Raphaela Kaplinskyja
66
i Johna Bessanta.
67
Kaplinsky je naglasava<> potrebu razlikovanja nala-
za na osam razlicitih razina: razina procesa, razina tvornice, razina po-
duzeca, razina industrije, razina sektora, razina nacije i metarazina
(koja oznacava raspravu o razliCitim uCincima alternativnih socioteh-
nickih paradigmi). Nakon pregledavanja dokaza za svaku od tih razina,
zakljuCio je:
65 OECD (1994.c)
66 Kaplinsky (1986.)
67 Bessant (1989.)
285
Ako pojedinacne studije nude bilo kakvu cistu tvrdnju 0 OVOID pita-
nju, cinilo hi se da su kvantitativne mikrostudije i makrostudije
dosle do temeljno razliCitih zakljucaka. Istrazivanja razine procesa
i tvornice uglavnom upucuju na znacajno smanjenje radne snage. S
druge strane, simulacije nacionalne razine cesto dolaze do zakljuc-
ka dane postoji znacajan problem zaposlenosti.
68
Bessant odbacuje kao pretjerano ono sto on naziva "ponovljeni strahovi o
automatizaciji i zaposlenosti" koji su ustanovljeni od 1950-ih. Zatim, na-
kon poblizeg ispitivanja nalaza studije, pise kako ''je postalo sve jasnije
dace obrazac ucinaka zaposlenosti uslijed mikroelektronike biti uvelike
promjenljiv." Prema dokazima koje je pregledao Bessant, s jedne strane
mikroelektronika premjesta neke poslove u nekim industrijama. Ali, s
druge strane, ona ce takoder pridonijeti stvaranju poslova te ce i obliko-
vati njihova obiljezja. Ukupna jednadzba mora uzimati u obzir istodobno
nekoliko elemenata:
Novu zaposlenost koju stvaraju nove industrije proizvoda zasnova-
nih na mikroelektronici; novu zaposlenost u naprednim tehnologi-
jama stvorenu u postojeCim industrijama; zaposlenost ugrozenu
promjenama u procesu proizvodnje u postojeCim industrijama; za-
poslenost ugrozenu u industrijama Ciji su proizvodi zamijenjeni
onima zasnovanim na mikroelektronici, kao sto je telekomunikacij-
ska oprema; zaposlenost izgubljenu zbog nedostatka ukupne kon-
kurentnosti uzrokovane neprihvacanjem mikroelektronike. Uzevsi
sve to u obzir, u cijelom je spektru jedan obrazac i za gubitak i za
dobitak, s razmjerno malom ukupnom promjenom u zaposlenosti.
69
RazmatrajuCi studije pojedinih zemalja tijekom 1980-ih, otkrica su do-
nekle protu:rjecna, iako se sveukupno cini da nastaje isti obrazac neodre-
denosti. U Japanu, studija Japanskog instituta za rad iz 1985., glede uci-
naka na zaposlenost i rad novih elektronickih industrija tako razlicitih
kao sto su industrija, novinstvo, elektricni strojevi i softver, zakljuCila je
da "u bilo kojem od slucajeva, uvodenje novih tehnologija niti je ciljalo na
smanjenje veliCine radne snage u praksi, a niti ju je poslije smanjilo."
70
U Njemackoj je tijekom 1980-ih Ministarstvo istrazivanja i tehnologi-
je naruCilo veliki istrazivacki pothvat, takozvanu Metastudiju koja je tre-
bala voditi i ekonometrijsko i istrazivanje slucajeva (case-study) ucinaka
68 Kaplinsky (1986.: 153)
69 Bessant (1989.: 27, 28, 30)
70 Japanski institut za rad (1985.: 27)
286
TRANSFORMACTJA RADA I ZAPOSLENOSTI
tehnoloske promjene na zaposlenost. lako raznolikost studija ukljucenih
u istrazivacki program ne omogucuje cvrst zakljucak, njezini autori sin-
teticki zakljucuju daje "kontekst" taj kojije bitan za promjenu u razmot-
renim uCincima. U svakom slucaju, tehnoloska se inovacija smatrala fak-
torom ubrzanja postojecih trendova na trzistu rada, vise nego njezinim
uzrokom. Studija je prognozirala da ce u kratkom roku nekvalificirani
poslovi biti smanjeni, iako ce povecana produktivnost vjerojatno imati is-
hod dugorocno u vecem stvaranju poslova.
71
U SAD-u, Flynnje analizirao 200 studija slucajeva (case study) uCina-
ka inovacija u proizvodnom procesu na zaposlenost izmedu 1940. i 1982.
ZakljuCio je da iako su inovacije u procesu proizvodnje uklonile visoko-
kvalificirana radna mjesta i potpomogle stvaranje poslova niskih kvalifi-
kacija, suprotno se dogodilo u slucaju obrade podataka u uredima, gdje je
tehnoloska inovacija potisnula niskokvalificirane poslove i stvorila viso-
kokvalificirane. Dakle, prema Flynnu, uCinci procesa inovacije hili su
promjenljivi, ovisno o posebnim situacijama industrija i poduzeca. Na ra-
zini industrije, opet u SAD-u, analiza pet industrija koju su proveli Levy
i dr. pokazalaje drukCije uCinke tehnoloske inovacije: u proizvodnji zelje-
za, ugljena i aluminija, tehnoloske promjene su povecale prihode i rezul-
tirale u visim razinama zaposlenosti; u celiku i automobilima, s druge
strane, porast potraznje nije odgovarao smanjenju rada po jedinici proiz-
voda te je doslo do gubitka poslova. Takoder u SAD-u, Millerova analiza
dostupnih dokaza za osamdesete godine o utjecaju industrijske robotike,
zakljucila je dace veCina otpustenih radnika biti ponovno zaposlena.
72
U Velikoj Britaniji, studija koju je izradio Daniel o utjecajima tehnologi-
je u uredima i tvornicama na zaposlenost zakljucila je da su oni zanemari-
vi. Druga studija, londonskog Instituta za studij politika, na uzorku od
1200 tvrtki u Francuskoj, Njemackoj i Velikoj Britaniji procijenila je da u
prosjeku za te tri zemlje utjecaj mikroelektronike rezultira gubitkom pos-
lova od 0,5%, 0,6% i 0,8% godisnjeg opadanja zaposlenosti u proizvodnji.7
3
U sintezi studija pod vodstvom Watanabea o utjecajima robotizacije u
automobilskoj industriji u Japanu, SAD-u, Francuskoj i Italiji, ukupan
gubitak poslova bio je procijenjen izmedu 2% i 3,5%, ali s dodatnim napo-
menama o razlicitim ucincima koje sam prije spomenuo, odnosno poveca-
nju zaposlenosti u japanskim tvornicama zbog njihove uporabe mikroe-
lektronike za preobucavanje radnika i povecanje konkurentnosti.7
4
U slu-
71 Schettkat i Wagner (ur.) (1990.)
72 Miller (1989.: 80); Flynn (1985.); Levy i dr. (1984.); OTA (1984.,1986.)
73 Daniel (1987); Northcott (1986.)
74 Watanabe (ur.) (1987)
287
caju Brazila, Silva nije nasao nikakve ucinke tehnologije na zaposlenost
u automobilskoj industriji, iako se zaposlenost znacajno mijenjala ovisno
o razinama proizvodnje.
75
U studiji koju sam sam proveo o ucincima novih tehnologija na spa-
njolsko gospodarstvo u ranim 1980-im nismo pronasli nikakvu statistic-
ku povezanost izmedu promjene u zaposlenosti i tehnoloske razine u
proizvodnim i usluznim sektorima. Osim toga, studija unutar istog prog-
rama istrazivanja koju je provela Cecilia Castano o automobilskoj i ban-
karskoj industriji u Spanjolskoj, pronasla je trend k pozitivnoj vezi izme-
du zaposlenosti i uvodenja informacijske tehnologije. Saezova ekonomet-
ricka studija razvoja zaposlenosti u Spanjolskoj po sektorima u 1980-
ima, takoder je pronasla pozitivnu statisticku povezanost izmedu tehno-
loske modernizacije i porasta zaposlenosti, zbog povecane produktivnos-
ti i konkurentnosti.7
6
Studije Velike Britanije i skupine OECD kao cjeline te Juzne Koreje,
koje je naruCila Medunarodna organizacija za rad (ILO), takoder upucu-
ju na nedostatak sustavnih veza izmedu informacijske tehnologije i za-
poslenosti.77 Druge varijable u jednadzbi (kao industrijska pozadina od-
redene zemlje, institucionalni konteksti, mjesto u medunarodnoj podjeli
rada, konkurentnost, politike menedzmenta itd.) posvuda nadjacavaju
specifican utjecaj tehnologije.
Medutim, argument je cesto iznosen u tom smislu da najuocljiviji tren-
dovi tijekom 1980-ih nisu potpuno prikazivali opseg utjecaja informacij-
ske tehnologije na zaposlenost buduCi da se njihovo sirenje u cijelom gos-
podarstvu i drustvu tek trebalo dogoditi.
78
To nas tjera na hod po drhta-
vu tlu projekcija koje barataju dvjema nesigurnim varijablama (novom
informacijskom tehnologijom i zaposlenosti), i njihovom jos nesigurnijom
povezanoscu. Usprkos tome, bilo je podosta prilicno slozenih modelskih
simulacija koje su bacile nesto svjetla na predmet ove rasprave. Jedan od
njih je model koji su izradili Blazejczak, Eber i Horn kako bi procijenili
75 Navedeno u: Watanabe (1987.)
76 Castells i dr. (1986.); Castano (1994.b); Saez i dr. (1991.)
77 Swann (1986.); Ebel i Ulrich (1987.); Pyo (1986)
78 Vidi, na primjer, apokalipticna prorocanstva Adama Schaffa (1992.). U najmanju je ru-
ku iznenadujuce vidjeti koju paznju su mediji dali knjigama kao sto je Rifkinova (1995.),
koja najavljuje "kraj rada", objavljenoj u SAD-u, zemlji u kojoj je izmedu 1993. i 1996.
otvoreno 8 milijuna novih radnih mjesta. Drukcije pitanje je kvaliteta i placa za ove pos-
love (iako je profil vjestina bio viSi od ukupne strukture zaposlenosti). Rad i zaposlenost
su se doista promijenili, kako ta knjiga pokusava ustvrditi. Ali broj placenih poslova u
svijetu, usprkos slabosti Zapadne Europe, povezanoj s institucionalnim faktorima, na-
lazi se na svom vrhuncu i nastavlja put prema gore. A stope sudjelovanja radne snage
u odraslom stanovnistvu svuda su u porastu, zbog besprimjernog ukljucenja zena na tr-
ziste rada. Zanemariti te osnovne podatke znaci zanemariti nase drustvo.
288
makroekonomske posljedice ulaganja u istrativanje i razvoj u zapadno-
njemackom gospodarstvu izmedu 1987. i 2000. Napravili su tri scenarija.
Sarno u najpovoljnijim okolnostima tehnoloska promjena povecava za-
poslenost na taj naCin da povecava konkurentnost. Doista, oni zakljucu-
ju da su guhici u zaposlenosti neizhjezni samo ako se ne dode do ucinaka
kompenzacijske potraznje, a do. nje se moze dod samo holjim postignu-
cem u medunarodnoj trgovini. No, prema projekcijama njihova modela,
"na agregatskoj razini ucinci potraznje ustvari nadoknaduju vazan dio
predvidenog opadanja zaposlenosti."
79
Dakle, vjerojatno je da ce tehnolos-
ka inovacija negativno utjecati na zaposlenost u Njemackoj, ali u prilic-
no umjerenom stupnju. Medutim, izgleda da su drugi elementi kao mak-
roekonomske politike, konkurentnost i industrijski odnosi, kudikamo
vazniji kao faktori koji odreduju razvoj zaposlenosti.
U SAD-u, najvise navodena studija simulacije hilaje ona koju su 1984.
izveli Leontieff i Duchin kako hi procijenili utjecaj racunala na zaposle-
nost za razdoblje od 1963. do 2000., koristeCi se dinamicnom matricom
prihoda i rashoda americkoga gospodarstva.
80
UsredotocujuCi se na svoj
intermedijarni scenarij, otkrili su dace se traziti 20 milijuna radnika ma-
nje od broja radnika koji hi se morali zaposliti kako hi se ostvario isti pri-
hod, uz istu razinu tehnologije. Ta brojka, prema njihovim proracunima,
oznacava pad od 11,7% u potrehnoj radnoj snazi. Medutim, utjecaj je vr-
lo razlicit medu industrijama i zanimanjima. Predvida se da ce usluge, a
osobito uredske djelatnosti, dozivjeti vece gubitke radnih mjesta od proiz-
vodnje, zbog masovnog sirenja automatizacije ureda. Uredski radnici i
menedzeri vidjet ce da su njihovi izgledi za zaposljavanje znacajno sma-
njeni, dok ce za strucnjake znacajno porasti, a ohrtnici i operativci zadr-
zat ce svoj relativan polozaj u radnoj snazi. Metodologija studije Leontief-
fa i Duchina hila je, ipak, ostro kritizirana, hudud da se oslanja na hroj-
ne pretpostavke koje, na osnovi ogranicenih studija slucajeva, naglasava-
ju potencijalan utjecaj kompjutorske automatizacije, pri cemu tehnolos-
ku promjenu ogranicuju na racunala. Osim toga, kako je pokazao
Lawrence, temeljna omaska u ovome i u drugim modelima jest da su
pretpostavili cvrstu razinu konacne potraznje i prihoda.
81
To je upravo
ono sto proslo iskustvo tehnoloske inovacije cini se da odbija kao najvje-
79 Jedan od najsustavnijih napora u prognoziranju posljedica novih tehnologija na gospo-
darstvo i zaposlenost bilaje "Metastudija" provedena u Njemackoj u kasnim 1980-ima.
Glavna otkrica prikazana su u Matzner i Wagner (ur.) (1990.). Posebno vidi poglavlje
"Sektorski i makroekonomski uCinci istrazivanja i razvoja na zaposlenost", u: Blazej-
czak i dr. (1990.: 231).
80 Leontieff i Duchin (1985.)
81 Vidi Cyert i Mowery (ur.) (1987.); Lawrence (1984.)
289
USPON
rojatniju hipotezu.
82
Ako gospodarstvo ne raste, oCito je dace tehnologije
koje stede na radu smanjiti kolicinu potrebnog radnog vremena (cak i u
toj pretpostavci za donekle ogranicenu koliCinu- 11,7%). Ali u proslosti
je brza tehnoloska promjena uglavnom hila povezivana sa sirecim tren-
dom koji je povecavanjem potraznje i prihoda stvorio potrebu za vise rad-
nog vremena u apsolutnim brojkama, cak i ako to Cini manje radnog vre-
mena po jedinici prihoda. Medutim, kljucna tocka u novome povijesnom
razdoblju jest dace u medunarodno integriranomu gospodarskom susta-
vu sirenje potraznje i prihoda ovisiti o konkurentnosti svake gospodarske
jedinice te o njezinu polozaju u danoj institucionalnoj pozadini (takoder
zvanoj nacija). Buduci da ce kvaliteta i proizvodni troskovi, odrednice
konkurentnosti, uvelike ovisiti o inovaciji proizvoda i procesa, vrlo ce vje-
rojatno brza tehnoloska promjena za danu tvrtku, industriju ili nacional-
no gospodarstvo imati kao posljedicu visu, a ne nizu razinu zaposlenosti.
To je u skladu s nalazima studije Younga i Lawsona o uCinku tehnologije
na zaposlenost i prihod u SAD-u izmedu 1972. i 1984.
83
U 44 od 79 indus-
trija koje su ispitali, ucinci ustede u radu s novim tehnologijama vise su
nego nadoknadeni vecom konacnom potraznjom, pa je, konacno gledano,
porasla i zaposlenost. Na razini nacionalnih gospodarstava, studije no-
voindustrijaliziranih zemalja azijskog Pacifika takoder su pokazale dra-
matican porast u zaposlenosti, osobito u proizvodnji, slijedeCi tehnolosko
napredovanje industrija koje su povecale njihovu medunarodnu konku-
rentnost.84
Na vise analiticki naCin, razmisljajuCi o empirijskim nalazima u raz-
liCitim europskim zemljama, intelektualni voda "skole regulacije", Robert
Boyer, sazima svoje tvrdnje o tom pitanju u nekoliko kljucnih tocaka:
85
(1) Ako su sve ostale varijable konstantne, tehnoloska promjena (mje-
rena gustocom razvojnih istrazivanja) poboljsava produktivnost i
jasno smanjuje razinu zaposlenosti za bilo koju danu potraznju.
(2) Medutim, dobici na produktivnosti mogu se koristiti za smanjenje
relativnih cijena, na taj nacin stimulirajuCi potraznju za dani proiz-
vod. Ako je elasticnost cijena veca od jedan, opadanje u cijeni uspo-
redno s usponom u proizvodnji zapravo ce povecati zaposlenost.
(3) Ako su cijene konstantne, povecanje produktivnosti moze se pret-
voriti u stvarnu placu iii povecanje profita. Potrosnja ilili ulaganje
bit ce veCi s naprednom tehnoloskom promjenom. Ako je elasticnost
82 Vidi: Laadau i Rosenberg (ur.) (1986.); OECD (1994.b); Lawrence (1984.)
83 Young i Lawson (1984.)
84 Rodgers (ur.) (1994.)
85 Boyer (1990.)
290
cijena visoka, gubitak zaposlenosti bit ce nadoknaden dodatnom
potraznjom iz starih i novih sektora.
(4) No, kljucanje problem prava kombinacija izmedu inovacije procesa
i inovacije proizvoda. Napreduje li inovacija procesa brze, dogodit
ce se opadanje u proizvodnji, ako su svi drugi faktori jednaki. Ak.o
inovacija proizvoda drzi tempo, novo uvedena potraznja mogla hi
imati kao posljedicu vecu zaposlenost.
Problem s tim elegantnim gospodarskim analizama uvijek je u pretpos-
tavkama: svi drugi faktori nikad nisujednaki. .. Boyer sam priznaje tu Ci-
njenicu, a zatim ispituje empirijsku odrzivost svoga modela, opet razmat-
rajuci sirok raspon promjene u razlicitim industrijama i zemljama. lako
su Boyer i Mistral pronasli negativnu povezanost izmedu produktivnosti
i zaposlenosti za OECD kao cjelinu u razdoblju od 1980. do 1986., uspo-
redna Boyerova analiza zemalja OECD-a prepoznala je tri razliCita mo-
dela zaposlenosti u podrucjima sa slicnim razinama gustoce razvojnih is-
trazivanja.
86
(1) U Japanu ucinkovit model masovne proizvodnje i potrosnje mogao
je zaddati porast produktivnosti i zaposlenosti, na osnovi poveca-
ne konkurentnosti.
(2) U SAD-u je postojala dojmljiva stopa otvaranja poslova, ali koncen-
triranjem ili stvaranjem velikog broja nisko placenih poslova niske
produktivnosti u tradicionalnim usluznim djelatnostima.
(3) U Zapadnoj je Europi vecina gospodarstava usla u zacarani krug:
kako hi savladale povecanu medunarodnu konkurenciju, tvrtke su
uvele tehnologije koje stede rad, na taj naCin povecavajuCi prihod,
ali smanjujuci sposobnost stvaranja poslova, osobito u proizvodnji.
Tehnoloska promjena ne povecava zaposlenost. Nakon sto smo uo-
Cili europska obiljezja onoga sto Boyer naziva "naCinom regulacije"
(na primjer, vladine gospodarske politike i poslovne strategije rada
i tehnologije), inovacija ce vjerojatno unistiti zaposlenost u europ-
skom kontekstu. Pa ipak, konkurencija stalno zahtijeva inovaciju.
Studija zaposlenosti kojuje izradio Sekretarijat OECD-a 1994., nakon is-
pitivanja povijesnih i suvremenih dokaza o povezanosti izmedu tehnolo-
gije i zaposlenosti, zakljucila je sljedece:
Iscrpne informacije, uglavnom iz proizvodnog sektora, daju dokaze
da tehnologija stvara poslove. Od 1970. prosirila se zaposlenost u
86 Boyer i Mistral (1988.); Boyer (1988.b)
291
USPON DRUSTVA
proizvodnji visoke tehnologije, u ostroj opreci sa stagnacijom sekto-
ra srednje i niske tehnologije i gubitkom poslova u niskokvalificira-
noj proizvodnji - za oko 1% na godinu. Zemlje koje su najbolje pri-
lagodile nove tehnologije i prebacile proizvodnju i izvoz na brzoras-
tuca trzista visoke tehnologije, tezile su stvaranju veceg broja pos-
lova ... Japan je ostvario porast od 4% u zaposlenosti u proizvodnji
u 1970-ima i 1980-ima u usporedbi s porastom od 1,5% u SAD-u. U
istom razdoblju Europska zajednica, u kojoj je izvoz bio sve specija-
liziraniji u industrijama razmjerno niskih placa i niske tehnologi-
je, dozivjela je pad od 20% u zaposlenosti u proizvodnji.
87
Ukratko, Cini se da kao opCi trend ne postoji sustavno strukturalna
veza izmedu sirenja informacijskih tehnologija i razvoja razina
zaposlenosti u gospodarstvu kao cjelini. Poslovi se ukidaju, a novi se
otvaraju, ali kvantitativna veza izmedu gubitaka i dobitaka varira medu
tvrtkama, industrijama, sektorima, regijama i zemljama, ovisno o konku-
rentnosti, strategiji poduzeca, politikama vlada, institucionalnim okruze-
njima i relativnom polozaju u globalnoj ekonomiji. Specifican ishod djelo-
vanja izmedu informacijske tehnologije i zaposlenosti uvelike je ovisan o
makroekonomskim faktorima, gospodarskim strategijama i sociopolitic-
kim kontekstima. Sveukupno, projekcije zaposlenosti za zemlje OECD-a
u ranom dvadeset prvom stoljecu predvidaju znacajan porast poslova u
SAD-u i umjeren porast u Japanu i Europskoj zajednici (12 zemalja): za
razdoblje od 1992. do 2005. predviden neto porast poslova trebao bi izno-
siti 24 milijuna (ukupan porast od 19% u tom razdoblju) u SAD-u; za Ja-
pan 4 milijuna (porast od 6%); te za Europsku uniju oko 10 milijuna (po-
rast izmedu 6% i 7%).
88
Medutim, te su prognoze vrlo osjetljive na prom-
jenljivost pretpostavki na kojima su zasnovane (kao sto su migracije i sto-
pe participacije radnika). Upravotoje moja tvrdnja. Razvoj razine zapos-
lenosti nije odreden kako bi proizlazilo iz kombinacije evrstih demograf-
skih podataka i predvidene stope sirenja informacijske tehnologije. Uve-
like ce ovisiti o drustveno odredenim odlukama o uporabi tehnologije, po-
litici imigracije, o razvoju obitelji, o institucionalnoj raspodjeli radnog
vremena u zivotnom ciklusu, te o novom sustavu industrijskih odnosa.
Dakle, informacijska tehnologija kao takva ne uzrokuje nezaposle-
nost, cak i ako jasno smanjuje radno vrijeme po jedinici proizvoda. Ali, u
informacijskom obrascu mijenjaju se vrste poslova, u kvantiteti, u kvali-
teti, te u prirodi rada koji se obavlja. Dakle, novi proizvodni sustav zah-
87 OECD (1994.b: 32)
88 OECD (1994.b). Za siru raspravu o tim podacima i problemima politke povezane s bu-
ducnoscu rada i zaposlenosti, vidi Stevens i Michalski (1994.).
292
tijeva novu radnu snagu; oni pojedinci i skupine koji nisu sposohni steCi
informacijske vjestine mogli hi se iskljuCiti iz rada iii spustiti na ljestvi-
ci kao radnici. Takoder, huduCi da je informacijska ekonomija i glohalna,
rasprostranjena nezaposlenost koncentrirana u nekim dijelovima sta-
novnistva (na primjer, francuska mladez) te u nekim regijama (kao sto je
Asturias u Spanjolskoj), mogla hi doista postati prijetnja u podrucju
OECD-a ako se glohalna konkurencija ne ogranici, te ako se ne promijeni
"naein regulacije" odnosa izmedu kapitala i radne snage.
UcvrsCivanje kapitalisticke logike od 1980-ih potaknulo je drustvenu
polarizaciju usprkos napredovanju zanimanja. Ta tendencija nije neiz-
mjenljiva: moze se ispraviti namjernim politikama usmjerenim na urav-
notezenje drustvene strukture. Ali prepustene same sehi, snage neobuz-
dane konkurencije u informacijskoj paradigmi potaknut ce zaposlenost i
drustvenu strukturu k dualizaciji. Konacno, fleksibilnost radnih procesa
i tdista rada koje je uvelo umrezeno poduzece, a omoguCile informacijske
tehnologije, ostavlja duboke posljedice na drustvene odnose proizvodnje
naslijedene od industrijalizma, uvodeCi novi model fleksibilnoga rada i
novi tip radnika: povremeno zaposleni.
Rad i informacijska podjela: povremeno zaposleni
Lindin novi radni iivot nije bez zapreka. Glavna medu njima je
stalna tjeskoba koju izaziva nalaienje sljedeceg posla. Na neki na-
cin Linda se osjeca izoliranom i ranjivom. Strahujuci da ce biti ot-
pustena, ne ieli da se njezino ime pojavi u ovom clanku.
Ali time sto je sama svoj gospodar, nadoknaduje nesigurnost. Ras-
pored obveza Linda odreduje prema svome sinu. Sama bira svoja
zaduienja. I pionir je nove radne snage.
(Newsweek, 14.lipnja 1993.: 17)
Novi hauk progoni Europu (ne toliko Ameriku i Japan): nastanak drustva
hez posla kao posljedica informacijskih tehnologija u tvornicama, uredima
i uslugama. Medutim, kako se ohicno dogada s baucima u elektronickom
dohu, izhliza izgledaju vise kao tvorevina specijalnih efekata nego zastra-
sujuca stvarnost. Povijesne pouke, trenutni empirijski dokazi, prognoze za
zaposlenost u zemljama OECD-a, te ekonomska teorija ne daju podrsku
ovim strahovima usprkos holnim prilagodbama u procesu prijelaza na in-
formacijsku paradigmu. Institucije i drustvene organizacije rada Cini se
da igraju vecu ulogu u poticanju otvaranja poslova iii njihova unistenja
293
USPON UMRE:lENOG DRUSTVA
nego sto ima tehnologija. Medutim, iako tehnologija po sebi ne stvara ili
ne unistava zaposlenost, ona duboko mijenja prirodu rada i organizaciju
proizvodnje. Restrukturiranje poduzeca i organizacija, koje omogucuje in-
formacijska tehnologija, a stimulira globalna konkurencija, najavljuje te-
meljnu preobrazbu rada: individualizaciju radne snage i radnog procesa.
Svjedoci smo preusmjeravanja povijesnog trenda placanja rada i socijali-
zacije proizvodnje koja je hila prevladavajuca osobina industrijskog doba.
Nova drustvena i gospodarska organizacija zasnovana na informacijskim
tehnologijama usmjerena je na decentralizirano upravljanje, individuali-
zaciju rada te prilagodivanje trzista, na taj naCin segmentirajuCi rad i
fragmentirajuci drustva. Nove informacijske tehnologije istodobno omogu-
cavaju decentralizaciju radnih zadataka i njihova uskladivanje u interak-
tivnoj mrezi komunikacije u stvarnom vremenu, bilo medu kontinentima
ili izmedu katova iste zgrade. N astanak metoda proizvodnje bez zaliha ide
ruku pod ruku s rasirenim poslovnim praksama podugovaranja, prebaci-
vanja dijela poslova na druge tvrtke, prebacivanja poslova u inozemstvo,
konzultiranjima, smanjivanjima i prilagodivanjima.
Trendovi potaknuti konkurencijom i vodeni tehnologijom u smjeru flek-
sibilnosti, nalaze se u pozadini trenutne preobrazbe radnih odnosa. Najbr-
ze rastuce kategorije rada jesu privremeni i povremeni rad. U nekim zem-
ljama, kao sto su Italija i Velika Britanija, samozaposljavanje postaje po-
novno znacajna sastavnica radne snage. Dakle, u Velikoj Britaniji, kolijev-
ci industrijske revolucije koja je predvodila povijesni proces stalnoga pla-
canja i standardizacije rada, Izvjestaj o radnoj snazi iz 1993. pokazao je da
38% zaposlenog stanovnistva nije stalno zaposleno: velik dio te skupine
tvorili su povremeno zaposleni radnici (85% od kojih su bile zene), koji su
Cinili 23,9% zaposlenog stanovnistva.
89
I OECD i ILO izvjestavaju da je
povremeni rad porastao tijekom 1980-ih u gotovo svim industrijaliziranim
zemljama, penjuCi se za oko 30% po desetljecu kako bi dostigao 50 miliju-
na radnika, od kojih se 40% nalazilo u Sjevernoj Americi.
90
Izmedu 1979. i
1990. povremenije rad porastao sa 16,4% na 21,8% ukupne zaposlenosti u
Velikoj Britaniji; s 8,2% na 12% u Francuskoj; s 11,4% na 13,2% u Njemac-
koj; s 15,4% na 17,6% u Japanu; te sa 16,4% na 16,9% u SAD-u.
91
Kako je pokazano u tablici 4.24. (u Dodatku A), samozaposlenost kao
postotak ukupne zaposlenosti uvelike se mijenja u industrijaliziranim
zemljama, u rasponu koji se krece izmedu 9,4% (Kanada) i 29,1% (!tali-
89 "Pregled nestandardnih poslova", lzvjestaj o industrijskim odnosima i pregledu, br.
565, kolovoz 1994.: 5-14.
90 Robinson (1993.)
91 OECD (1994.b); takoder vidi: Bosch i dr. (ur.) (1994. esp.ll-20).
294
25
20
15
.8
<fl
g_ 10
5
0
Francuska N jemacka I tal ija UK SAD Kanada Japan
.1980 .1993
Stika 4.6. Zemlje OECD-a: povremena zaposlenost, 1980.-93. (% u ukupnoj
zaposlenosti)
lzvor: OECD, Pregled zaposlenosti, 7994.; obradili Freeman i Soete (1994.)
ja) u 1990.; privremeni rad je u usponu u Francuskoj i Njemackoj, zem-
ljama s nizim povremenim radom (vidi sliku 4.6.). Ali privremeni rad je
u padu u Velikoj Britaniji (zemlji s velikim brojem povremenih radnika)
te u Italiji (zemlji s velikim brojem samozaposlenih). Ova bi primjedba
mogla navesti na misljenje da sira kategorija "fleksibilnog rada" poprima
razlicite oblike (samozaposlenost, povremeni rad, privremeni rad) ovisno
o fiskalnom i radnom zakonodavstvu odredene zemlje. Dakle, ako u Fran-
cuskoj dodamo 1990. samozaposlene (15,0%), povremene radnike (12,0%)
i privremene radnike (najmanje 9,2%), dobivamo postotak nestandar-
dnog oblika zaposlenosti blizu britanske brojke (36,2%)- sto cak i odgo-
vara nekom preklapanju izmedu tih kategorija. Doista, u razdoblju
1983.-1988., dok je stalna zaposlenost varirala u Francuskoj za -1,6%,
povremena je porasla za 36,6%. Slicni podaci za Japan, Njemacku, Itali-
ju i Veliku Britaniju pokazani su u tablici 4.24.
Sto se tice SAD-a, u 1990. statusu samozaposlenih odgovarala je broj-
ka od 10,8% radne snage, povremenih 16,9%, a "ugovornih" ili privreme-
nih oko 2%, sto je ukupno Cinilo 27,9% radne snage, iako se, opet, katego-
rije u odredertoj mjeri preklapaju. Prema razlieitim procjenama, kontin-
gentna radna snaga bez ikakvih povlastica, i bez sigurnosti posla i kari-
jere, iznosila je 1992. u SAD-u oko 25% radne snage, dok je 1982. taj udio
295
USPON DRUfflA
bio 20%. Projekcije za tu vrstu radne snage pokazivale su porast do 35%
americke radne snage u 2000. godini.
92
Prebacivanje dijela poslova na
druge tvrtke, koje su omoguCile on-line transakcije, ne odnosi se samo na
proizvodnju nego sve vise i na usluge. U istrazivanju 1994. godine koje je
obuhvatilo 392 americka poduzeca koja su najbrze rasla, 68% ih je radi-
lo prema podugovoru za usluge isplate, 48% za usluge placanja poreza,
46% za administrativne povlastice, i slicno.
93
Pokretljivost radne snage tice se i nekvalificiranih i kvalificiranih rad-
nika. Iako je sredisnja radna snaga jos uvijek norma u veCini poduzeca,
podugovori i konzultiranje rastuci su oblik dobivanja strucnog posla. Tvr-
tka nije jedina koja ima korist od fleksibilnosti. Velik broj strucnjaka do-
daje svojemu glavnom poslu (stalnom ili povremenom) mogucnosti kon-
zultiranja, sto pomaze i njihovu prihodu i mogucnosti pogadanja. Logika
toga vrlo dinamicnoga radnog sustava djeluje skupa s institucijama rada
svake zemlje: sto su veca ogranicenja ove fleksibilnosti, te sto je veca pre-
govaracka moe radnickih sindikata, manji ce biti utjecaj na place i pov-
lastice, a tezi ce biti ulazak pridoslica u sredisnju radnu snagu, ogranica-
vajuCi na taj naCin otvaranje radnih mjesta.
Iako drustveni troskovi fleksibilnosti mogu biti visoki, sve brojnija is-
trazivanja isticu preobrazajnu vrijednost novih aranzmana rada za drus-
tveni zivot, a osobito za poboljsane odnose u obitelji, te vecu jednakost iz-
medu spolova.
94
Britanski istrazivac P. Hewitt
95
izvjestava o rastucoj raz-
liCitosti formula i rasporeda rada te o potencijalu koji nudi podjela rada
izmedu onih koji su trenutno stalno zaposleni i onih koji se jedva mogu
smatrati zaposlenima, a zive u istom kucanstvu. Konacno, tradicional-
ni oblik rada, zasnovan na stalnoj zaposlenosti, jasno odredenim
zadacima zanimanja i obrascu karijere u zivotnom ciklusu, pola-
ko ali sigurno blijedi.
Japanje drukCiji, iako ne onoliko koliko promatraci obicno misle. Bilo
koji analiticki okvir koji je usmjeren na objasnjavanje novih povijesnih
trendova u organizaciji rada, te njihov utjecaj na strukturu zaposlenosti,
mora odgovarati ''japanskoj iznimnosti": to je previse vazna iznimka da
hi se ostavila po strani kao neobicnost za komparativnu teoriju. Stoga
razmotrimo to pitanje u nekoliko pojedinosti.
U svibnju 1995., usprkos toboznjoj stagnaciji nakon produzene recesije
koja je zapocela 1991., japanska stopa nezaposlenosti, iako je u posljednja
92 Jost (1993.)
93 Marshall (1994.,
94 Bielenski (ur.) (1994.); za drustvene probleme povezane s povremenim radom, vidi:
Warme i dr. (ur.) (1992.)
95 Hewitt (1993.). Ovu zanimljivu studiju osobito su navodili Freeman i Soete (1994.)
296
dva desetljeca dostigla rekordno visoku razinu, nalazila se jo uvijek na
niskih 3,2%. Doista, glavna brigajapanskih planera radajest potencijalan
manjakjapanskih radnika u buducnosti, zbog starenja demografskog sas-
tava stanovnistva i japanskog opiranja stranoj imigraciji.
96
Osim toga, sus-
tav Chuki Kayo, koji jamci dugorocnu zaposlenost sredisnjoj radnoj snazi
velikih poduzeca, iako se nalazi pod pritiskom, nije u opasnosti da bi mo-
gao biti unisten u kratkom roku. Dakle, cini se da japanska iznimnost ne
odgovara opcem trendu prema fleksibilnosti tdista radne snage i indivi-
dualizaciji rada koji obiljezavaju druga informacijska, kapitalisticka drus-
tva.97 Ustvari, tvrdim da, iako je Japan uistinu stvorio vrlo originalan sus-
tav industrijskih odnosa i postupaka zaposljavanja, u posljednjaje dva de-
setljeca strukturalni trend toga sustava fleksibilnost, te ona raste uz
preobrazbu tehnoloske osnove i strukture zanimanja.
98
Japanska struktura zaposlenosti obiljezena je izvanrednom unutar-
njom raznolikoscu, kao i slozenim modelom tekuCih situacija koje se opi-
ru. uopcavanju i standardizaciji. Sarna definicija Chuki Kayo sustava tre-
bala bi se precizirati.
99
Za veCi dio radnika pod tim sustavom to jednos-
tavno znaCi da mogu raditi do mirovine u istom poduzecu, u normalnim
okolnostima, kao stvar obicaja, a ne prava. Ta praksa zaposlenosti ustva-
ri je ogranicena na velika poduzeca (ona s vise od 1000 zaposlenih), te se
u veeini slucajeva tice samo sredisnje radne snage koja se uglavnom sas-
toji od muskaraca. Osim svojih redovitih radnika, poduzeca takoder za-
posljavaju najmanje tri razlicite vrste radnika: povremene radnike, priv-
remene radnike, te radnike koje je tom poduzecu poslalo drugo poduzece,
ili agent koji se bavi novacenjem ("dopremljeni radnici"). Nijedna od tih
kategorija nema siguran posao, mirovinske povlastice niti pravo na pri-
manje uobicajenih godisnjih bonusa koji nagraduju produktivnost i oda-
nost poduzecu. Osim toga, vrlo cesto radnici, osobito stariji muskarci, bi-
vaju premjesteni na druge poslove u drugim poduzeCima unutar iste kor-
poracijske skupine (Shukko). To ukljucuje praksu razdvajanja ozenjenih
muskaraca od njihovih obitelji (Tashin-Funin) zbog teskoca pronalazenja
smjestaja i, u vecini slucajeva, zbog opiranja obitelji da premjesta djecu
u druge skole usred skolovanja. Tashin-Funin navodno odgovara udjelu
oko 30% zaposlenih u menedzmentu.
100
Nomura procjenjuje da se sigur-
nost dugorocnih poslova u istom poduzecu odnosi samo na treCinu japan-
96 NIKKEIREN (1993.)
97 Kumazawa i Yamada (1989.)
98 Kuwahara (1989.)
99 lnoki i Higuchi (ur.) (1995.)
100 Skupina autora (1994.)
297
skoga zaposlenog stanovnistva, ukljucujuCi zaposlene u javrrom sekto-
ru.101 Joussaud daje slicnu procjenu.
102
Osim toga, trajnost i sigurnost
namjestenja vrlo je promjenljiva, cak i za muskarce, ovisno o starosti,
stupnju kvalificiranosti, te veliCini poduzeca. Tablica 4.25. (u Dodatku A)
daje sliku profila Chuki Kayo 1991.-2.
Kljucna tocka u ovoj strukturi trzista rada odnosi se na definiciju pov-
remenog. Prema vladinoj definiciji radnog statusa, "povremeni" radnici
su oni koje poduzece takvima smatra.
103
U stvari, oni rade gotovo puno
radno vrijeme (6 sati dnevno, u usporedbi sa 7,5 sati za redovite radni-
ke), iako je njihov broj radnih dana u mjesecu tek nesto manji nego za re-
dovite radnike. No, oni primaju u prosjeku oko 60% place redovitih rad-
nika, te oko 15% godisnjeg bonusa. Sto je jos vaznije, nemaju sigurnost
posla, pa bivaju otpustani i primani kako poduzecu odgovara. Povremeni
i privremeni radnici omogucuju onu potrebnu fleksibilnost radne snage.
Njihova ulogaje znatno povecana od 1970-ih kadaje naftni sok potaknuo
veliko gospodarsko restrukturiranje u Japanu. U razdoblju od 1975. do
1990. broj povremenih radnika porastao je 42,6% za muskarce te 253%
za zene.
Doista, zene cine dvije treeine povremenih radnika. Zene su kvalifici-
rani, prolagodljivi radnici koji daju fleksibilnost japanskoj praksi uprav-
ljanja radom. Ovo je ustvari stara praksa u japanskoj industrijalizaciji.
Godine 1872. Meijijeva vlada je novaCila zene za rad u tekstilnoj indus-
triji u nastajanju. Pionir u tome bila je Wada Ei, kCi samuraja iz Matsu-
hira, koja je otisla raditi u predionicu svile u Tomioki, nauCila tehnologi-
ju i pomagala u obucavanju zena u ostalim predionicama. Godine 1899.
zene su saCinjavale 70% radnika u valjaonicama, te su brojno nadjacale
muskarce u zeljezarama. Medutim, u vrijeme krize, obicno bi se otpusta-
le zene, dok bi se muskarci zadrzavali sto je duze moguce, naglasavajuCi
njihovu ulogu kao hranitelja obitelji. U posljednja tri desetljeca taj se po-
vijesni model podjele rada prema spolu nije bas promijenio, iako je Zakon
o jednakim mogucnostima iz 1986. ispravio neke od vrlo izrazitih zakon-
skih diskriminacija. Zensko sudjelovanje u radnoj snazi 1990. sa 61,8%
(u usporedbi s 90,2% za muskarce), nizeje od onog u SAD-u, ali slicno Za-
padnoj Europi. No, njihov se radni status mijenja s dobi i bracnim sta-
njem. Dakle, 70% zena zaposlenih u uvjetima otprilike slicnima za mus-
karce (sogoshoku) ima manje od 29 godina, dokje 85% povremeno zapos-
lenih udano. Zene masovno ulaze u radnu snagu u ranim dvadesetima,
101 Nomura (1994.)
102 Joussaud (1994.)
103 Shinotsuka (1994.); Skupina autora (1994.)
298
1'RA.NSFORMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI
prestaju raditi nakon sto se udaju kako bi mogle podizati djecu, a poslije
se vracaju u radnu snagu kao povremeno zaposlene. Tu strukturu zen-
skog ciklusa zaposlenosti potice japanski porezni zakon, koji zenama ci-
ni pogodnijim da obiteljskom prihodu pridonose razmjerno malim dijelom
nego da zaraduju drugu placu. Stahilnost japanske patrijarhalne ohitelji,
s niskom stopom rastava i razvoda te snaznom medugeneracijskom soli-
darnoscu,104 drzi zene i muskarce na okupu u istom kucanstvu, izhjega-
vajuCi polarizaciju drustvene strukture kao rezultat toga ocitog modela
dvojnog trzista rada. Neohrazovana omladina i stariji radnici malih i
srednjih poduzeca Cine drugu skupinu koja odgovara ovom segmentu ne-
sigurnih zaposlenika, Cije je granice tesko odrediti zhog nejasnoce radnog
statusa u japanskim mrezama poduzeca.
105
Slika 4.7. pokusava shemat-
ski prikazati slozenost japanske strukture trzista rada.
Cini se da je Japan neko vrijeme primjenjivao dvojnu logiku trzista
radne snage koja se siri i u gospodarstvima Zapada. Takvim naCinom
komhinirale su se povlastice pripadnosti sredisnjoj radnoj snazi s fleksi-
hilnoscu tdista periferne radne snage. Prva je hila osnovna jer je jamci-
la drustveni mir kroz suradnju izmedu menedzmenta i sindikata poduze-
ca, buduCi da je povecala produktivnost gomilanjem znanja u poduzecu, i
hrzo se prilagodivala novim tehnologijama. Druga je omoguCila hrzu
reakciju na promjene u potraznji radne snage, kao ina prijetnje konku-
rencije iz inozemne proizvodnje u 1980-ima. U 1990-ima, brojke za stra-
nu imigraciju i dnevne radnike pocele su rasti, sto je na taj nacin uvelo
dodatan izhor i fleksihilnost u nize kvalificirane slojeve radne snage.
Sveukupno, cinilo se da su japanske tvrtke stekle sposohnost savladava-
nja konkurencijskog pritiska preohucavanjem sredisnje radne snage i do-
davanjem tehnologije, pri cemu su uvecale brojnost fleksibilne radne sna-
ge, kako u Japanu, tako i u njihovim glohaliziranim mrezama proizvod-
nje. Medutim, huduci da seta praksa rada u osnovi oslanja na podrede-
nost visokoobrazovanih japanskih zena, koja nece dovijeka trajati, moja
je pretpostavka da je samo pitanje vremena kada ce se skrivena fleksihil-
nost japanskog trzista radne snage prosiriti i na sredisnju radnu snagu,
stavljajuCi u pitanje ono sto su hili najcvrsCi i najproduktivniji odnosi u
sustavu radne snage kasnoga industrijskog doha.l
06
Dakle, na kraju mozemo zakljuciti da doista postoji temeljna preoh-
razha rada, radnika i radnih organizacija u nasim drustvima, ali se ona
ne moze obuhvatiti tradicionalnim kategorijama zastaijelih rasprava o
104 Gelb i LiefPalley (1995.)
105 Takenori i Higuchi (1995.)
106 Kuwahara (1989.); Whitaker (1990.)
299

0
0
StuP.anj
kvalificiranost1 Keiretsu triiste rada
Unutarnje trziste rada Vanjsko trziste rada
t
V1sok
radn1c1 s
posebmm
VJe5tu1ama
l
SrednJI
obucem/
kvalif1c1ranl
radn1c1
l
N1zak
radn1c1 s
malo
obuke

Stalno zaposleni Nestalni, strucnjaci
profes1onalna/
(s povlasbcama): (bez povlastica):
menedzerska
Profesionalni menedieri:
radnJCI kOJI
stalna radna snaga
trazen1 strucnJaCI/
strucnpCI pod ugov
miJenJaJu poslove
1z podruzmca
menedzen nekad um1r 1zvr d1r
,._ radniCI kOje sa!JU
(trapn/
u tvrtk1 obucen1 1 struc
agenc11e
pnvremen1
promaknut1 radniCI
ag nc za pnv zapos stram strucnpc1
premJe5taJ)

(promaknuce)
kvahf<wana stalna _jj.
I
radna snaga 1z
Kvalificirana radna snaga:
podruzn1ca (trapn/ u tvrtk1 obucem 1 t
pnvremem
promaknut1 ,
premJestaJ)
radmc
1
(promaknuce)
I
Nekvalificirana radna snaga: Nestaln\ nekvalificirana
domaCJce
I
rad. sn. ( ez povlastica): student1 (kol traze
radniCI kOJI
povremene pn-
n1su promak
povremem radmc1
vremene poslove)
d1plomant1 bez
nov1
pnvremem radn1c1
stanJI radn1c1
d1plomant1 ,.

mog,ucnost1
kojl se trebaJU dopremiJenl radmc1
(nakon m1rovme)
obucavanJa
obuc.atl radn1c1 nakon
stranc1 (kval1f1c1-
+
m1rovme
ran1, polukvalifJCI-
ran1, nekvalif1c)
I nov1 d1plomant1 I
S!lka 4 7 Japansko trz1ste radne snage u posi!Jeratnom razdoblju
/zvor Obradro Yuko Aoyama, zasnovano na rnformaciJama Japanske AgencrJe za gospodarsko planrranje,
Ca1koku;m rodosha to shaka1 no shmro, 1989, str 99 slrka 4 1
g
>tl
0
z

z
0
0
0
g

"kraju rada" ili "dekvalificiranju radne snage". PrevladavajuCi model ra-
da u novoj ekonomiji, zasnovanoj na informatici, jest onaj sredisnje rad-
ne snage, koju Cine informaticki menedzeri i oni koje Reich naziva "sim-
bolicki analiticari", te raspoloiiva radna snaga koja se moze automatizi-
rati ilili zaposlitilotpustitilprebaciti u inozemstvo, ovisno o trzisnoj pot-
raznji i troskovima rada. Osim toga, umrezen oblik poslovne organizaci-
je omogucuje prebacivanje poslova na druge tvrtke i podugovaranje kao
oblike vanjske radne snage u fleksibilnoj prilagodbi trzisnim uvjetima.
Analiticari su ispravno razlikovali razliCite oblike fleksibilnosti u placa-
ma, geografskoj pokretljivosti, statusu zaposlenosti, ugovornoj sigurnosti
i obavljanju zadataka, medu ostalima.
107
Cesto su svi ti oblici zajedno iz-
mijesani u strategiji koja je sama sebi svrha, kako hi se prikazalo kao
neizbjezno ono sto je ustvari poslovna iii politicka odluka. No, is tina je da
sadasnji tehnoloski trendovi poticu sve oblike fleksibilnosti, pa ce se izos-
tankom specificnih sporazuma o stabiliziranju jedne ili nekoliko razlici-
tih dimenzija rada, sustav razviti u uopcenu fleksibilnost s vise aspeka-
ta za radnike i uvjete rada. Ta je preobrazba potresla nase institucije na
taj naCin da je unijela krizu u odnose izmedu rada i drustva.
Informacijska tehnologija i restrukturiranje odnosa
izmedu kapitala i rada: drustveni dualizam ili
fragmentirana drustva?
Sirenje informacijske tehnologije u gospodarstvu ne potice izravno neza-
poslenost i dugorocno bi moglo otvoriti dodatne poslove. Preobrazba me-
nedzmenta i rada u vecoj mjeri unapreduje strukturu zanimanja u kojoj
povecava broj niskokvalificiranih poslova. Rastuca globalna trgovina i
ulaganje sami po sebi nisu faktori koji uzrokuju uklanjanje poslova i po-
gorsanje uvjeta rada na Sjeveru, pri cemu pridonose stvaranju milijuna
poslova u novoindustrijalizirajucim zemljama. A ipak je proces povijes-
nog prijelaza na informacijsko drustvo i globalnu ekonomiju obiljezen ra-
sirenim pogorsanjem uvjeta zivota i rada za radnu snagu.
108
To pogor8a-
nje poprima razlicite oblike u razliCitim kontekstima: uspon struktural-
ne nezaposlenosti u Europi; opadanje stvarnih placa, porast nejednakos-
ti, nesigurnost poslova u SAD-u; premala zaposlenost i sve veca segmen-
107 Freeman i Soete (1994.)
108 Harrison (1994.); ILO (1994.)
301
USPON
tacija radne snage u Japanu; informatizacija i smanjivanje novoukljuce-
ne urbane radne snage u industrijalizirajuCim zemljama, te sve veca
marginalizacija poljoprivredne radne snage u stagnirajuCim, nerazvije-
nim gospodarstvima. Kako je vee pokazano, ti trendovi ne proizlaze iz
strukturalne logike informacijskog obrasca, ali su posljedica sadasnje
restrukturacije odnosa izmedu kapitala i rada, potpomognute novim or-
ganizacijskim oblikom, umrezenim poduzecem. Osim toga, iako je poten-
cijal informacijskih tehnologija istodobno mogao omoguCiti vecu produk-
tivnost, visi zivotni standard i vecu zaposlenost, kada se odredeni tehno-
loski izbori jednom naCine, tada su tehnoloske putanje "zakljucane",
109
a
informaticko drustvo hi moglo istodobno postati dvojno drustvo (bez teh-
noloske ili povijesne potrebe da to bude).
Alternativni pogledi koji prevladavaju u OECD-u i MMF-u i vladinim
krugovima u velikim zemljama Zapada pokazivali su da su uoceni tren-
dovi povecane nezaposlenosti, premale zaposlenosti, nejednakosti priho-
da, siromastva i drustvene polarizacije u cjelini posljedica neodgovaraju-
Cih kvalifikacija, koju je pogorsao nedostatak fleksibilnosti na tr:listima
radne snage.11 Prema tim pogledima, iako je struktura zapos-
lenostilzanimanja napredovala u smislu obrazovnog sadrzaja kvalifikaci-
ja potrebnih za informacijske poslove, radna snaga nije sposobna za nove
zadatke ili zbog niske kvalitete obrazovnog sustava ili zbog neprimjere-
nosti tog sustava da proizvodi potrebne nove kvalifikacije za strukturu
zanimanja u nastajanju.
111
U svom izvjestaju istrazivackom institutu ILO-a, Carnoy i Fluitman
izlozili su taj siroko prihvacen pogled razornoj kritici. N akon opseznog
pregledavanja literature i dokaza o povezanosti izmedu kvalifikacija, za-
poslenosti i placa u zemljama OECD-a, oni zakljucuju:
Usprkos oCiglednu slaganju o predmetu sto se tice ponude i neod-
govarajuCih kvalifikacija, pruzeni dokazi posve su nesigurni, osobi-
to glede poboljsanog obrazovanja i boljeg i veceg obucavanja koji hi
dali Ijesenje ili za problem otvorene nezaposlenosti (Europa) ili za
problem raspodjele placa (SAD). Znatno je uvjerljivije, tvrdimo, da
hi bolje obrazovanje i vise obucavanja dugorocno pridonijelo vecoj
produktivnosti i visim stopama gospodarskoga rasta.
112
109 Arthur (1989.)
110 Ovo je pogled kojije obicno svojstven Alanu Greenspanu, predsjedniku Americkog od-
bora za federalne rezerve, te MMF -u i drugim strucnim medunarodnim krugovima.
Za gospodarsku raspravu koja razraduje ovu postavku, vidi: Krugman (1994.); te
Krugman i Lawrence (1994.)
111 Cappelli i Rogovsky (1994.)
112 Carnoy i Fluitman (1994.)
302

....
0
....
V>
0
0..
4
3
2
0,4
0
-1
-2
-1,8
-3
1947.-67. 1967.-73. 1973.-9. 1979.-89. 1989.-93.
Stika 4.8. SAD: godisnji porast prosjecnoga obiteljskog prihoda 1947.-1993.
Podaci za 1989. i 1993. revidirani su na osnovi vrijednosti popisa
stanovnistva iz 1990.
lzvor: Ured za statistiku SAD-a (1994.); obradili Mishel i Bernstein (1994.)
U istom smislu, David Howell je pokazao za SAD da, iako je postojala po-
vecana potraznja za visim kvalifikacijama, ona nije uzrok znacajnog opa-
danja u prosjecnim placama za americke radnike izmedu 1973. i 1990.
(pad s tjedne place od 327 US$ na 265 US$ 1990., mjereno u dolarima iz
1982.). Niti je mjesavina kvalifikacija izvor povecanja nejednakosti pri-
hoda. Howell u svojoj studiji, koju je izradio u suradnji s Wolffom, poka-
zuje da, iako je udio niskokvalificiranih radnika u SAD-u u padu po in-
dustrijama, porastao je u njima udio niskoplacenih radnika. Nekoliko
studija takoder pokazuje da se visoke kvalifikacije traze, iako ih ne ne-
dostaje, ali visoke kvalifikacije nuzno ne znace vece place.
113
Dakle, u
SAD-u, iako je uoceno opadanje stvarnih placa za one s najnizim obrazo-
vanjem, place fakultetski obrazovanih takoder su stagnirale izmedu
1987. i 1993.114
Izravna posljedica gospodarske restrukturacije u SAD-u jest da je u
1980-ima i 1990-ima obiteljski prihod opao (vidi sliku 4.8.). Place i uvje-
113 Howell (1994.); Howell i Wolff (1991.); Mishel i Teixeira (1991.)
114 Centar za budzetske i politicke priori tete, Washington D.C., naveo New York Times, 7.
listopada 1994: 9; takoder vidi: Murphy i Welch (1993.); Bernstein i Adler (1994.)
303
ti zivota nastavili su opadati u 1990-ima usprkos jakom gospodarskom
oporavku 1993.
115
Studija americkog Biroa za popis stanovnistva iz
1994.
116
pokazala je da je - usprkos znacajnom gospodarskom rastu za
gospodarstvo kao cjelinu (3%), te prosjecnom porastu prihoda po stanov-
niku od 1,8%- prihod prosjecnog kucanstva 1993. opao za 1% u uspored-
bi s 1992. Od 1989. do 1993. tipicno americko kucanstvo izgubilo je 7% go-
disnjeg prihoda. Postotak Amerikanaca is pod granice siromastva takoder
je porastao 1993. na 15,1% (s 13,1% 1989.), a nejednakost prihoda nasta-
vila je rasti na rekordne razine: 1993. gornja petina americkih kucansta-
va zaradila je 48,2% ukupnog prihoda, dok je donja petina zaradila 3,6%,
naglasavajuci model nejednakosti u placama uspostavljen u 1980-ima.
Prema Thurowu (1995.: 78), prosjecna placa za muskarce sa stalnim pas-
lorn pocelaje opadati 1973., au 20 je godina opala s 34.048 US$ na 30.407
US$. U istom razdoblju, 1973.-93., zarade gornjih 20% stabilno su rasle,
a stvaran ukupan domaCi proizvod po glavi stanovnika porastao je za
29%. Istodobno, place zena odrzavale su obiteljski prihod, ali su do kas-
nih 1980-ih i one pocele padati u stvarnim brojkama, sto je dovelo do pa-
da prihoda kucanstva. Do ranih 1990-ih gornjih 1% stanovnistva posje-
dovalo je 40% ukupne efektive, sto je dvostruka vrijednost u usporedbi sa
1970-ima, te negdje na istoj razini kasnih 1920-ih, prije progresivnog opo-
rezivanja. Prikaz iznenadujuce progresije nejednakosti prihoda u SAD-u
daje slika 4.9. Osim toga, pola stoljeca nakon sto je Gunnar Myrdal
ukazao na "americku dilemu", Martin Carnoy je u snaznoj najnovijoj
knjizi zabiljezio da rasna diskriminacija i dalje povecava drustvenu ne-
jednakost, sto pridonosi marginalizaciji velikoga dijela americkih etnic-
kih manjina.m
Iako je Amerika ekstreman primjer nejednakosti prihoda i opadanja
stvarnih placa medu industrijaliziranim nacijama, njezin razvoj je zna-
cajan buduCi da predstavlja model fleksibilnog trzista radne snage na ko-
ji cilja veCina europskih nacija, a pogotovo europska poduzeca.
118
A drus-
tvene posljedice toga trenda slicne su u Europi. Tako je u siroj okolici
Londona izmedu 1979. i 1991. stvarno raspolozivi prihod kucanstava u
najnizoj desetini raspodjele prihoda opao za 14%, a omjer stvarnog priho-
da najbogatije desetine u odnosu prema najsiromasnijoj gotovo se udvos-
trucio u posljednjem desetljecu, s 5,6 na 10,2.
119
115 Mishel i Bemstein (1994.)
116 Naveo New York Times, 7. listopada 1994. Takoder vidi: Newman (1993.)
117 Camoy (1994.)
118 Sayer i Walker (1992.)
119 Lee i Townsend (1993.: 18-20)
304
80
62,9
-4,6 -4,1
-0,8
-20
"'
"' "' "' "' "' "' "'
~ ~ ~ ~
...r:::
~
...r:::
~
~ c
ooc ~ c
t: c
~ u
0
~ u
0
c - ::l .;:::; c -
.c
.;:::;
'U 0
~ L1")
'<:!"
..--
0 Q)
.....
'"0
.....
~ . . - -
Q) Q)
Q) Q) Q)
'"0
0.
"t:l
0.
Q)
0.
Q)
0.
"t:l "t:l "t:l
.....
>U Q) Q) Q) Q)
\1\
~ ~
Vl Vl V\ Vi
Stika 4.9. SAD: porast prihoda, u gornjoj petini i po petinama, 1980.-89.
lzvor: Americki ured za kongresni budzet (1991.), sakupili Mishel i
Bernstein (1994.).
Nova ranjivost radne snage u uvjetima neogranicene fleksibilnosti ne
odnosi se samo na nekvalificiranu radnu snagu. Sredisnja radna snaga,
iako bolje placena i stabilnija, podlozna je mobilnosti skraCivanjem raz-
doblja radnog staza u kojemu su strucnjaci primani u srediste svijeta po-
duzetnistva. U americkom biznisu, donja crta u 1990-ima jest pravilo
50/50: oni koji su stariji od 50 godina i zaraduju preko 50.000 US$ imaju
poslove koji su prvi na redu za bilo kakvo potencijalno smanjivanje.
120
Logika toga modela vrlo dinamicnog trzista radne snage djeluje sku-
pa sa specificnostima institucija za rad u svakoj zemlji. Tako, studija nje-
mackih radnih odnosa pokazuje da je smanjenje radne snage kao poslje-
dica uvodenja kompjutorizirane opreme u 1980-ima bilo obrnuto propor-
cionalno s razinom radnicke zastite koju su ostvarili sindikati u odrede-
noj industriji. S druge strane, tvrtke s visokim razinama zastite takoder
su bile one s najvecom promjenom u inovaciji. Ta studija pokazuje da ne
postoji nuzno sukob izmedu napredovanja tehnoloske osnove tvrtke i
zadrzavanja veCine radnika, uglavnom putem preobucavanja. Te su tvr-
120 Byrne (1994.)
305
tke takoder one s najvisim stupnjem udruzivanja u sindikate.
121
Studija
koju je proveo Harley Shaiken o japanskim automobilskim poduzeCima u
SAD-u, te pogonu automobilske tvrtke Saturn u Tennesseeju, dolazi do
slicnih zakljucaka, koji pokazuju uCinkovitost radnickog utjecaja i sudje-
lovanja sindikata u uspjesnom uvodenju tehnoloskih inovacija, pri cemu
su ogranicili gubitak radne snage.
122
Razlika koju smo pokazali izmedu SAD-a i Europske unije objasnjena
je institucionalnom raznolikoscu. U SAD-u drustvena restrukturacija
poprima oblik pritiska na placu i uvjete rada. U Europskoj uniji, gdje in-
stitucije rada bolje brane svoje povijesno osvojene polozaje, konacni re-
zultat je povecana nezaposlenost, zbog ogranicenog ulaza mladih radni-
ka i zbog ranog odlaska radne snage najstarijih ili onih koji su uhvaceni
u nekonkurentnim sektorima i tvrtkama.
123
Industrijalizirajuce zemlje, pak, u najmanje tri desetljeca imale su
model rasclanjen izmedu formalnoga i neformalnog trzista radne snage,
sto odgovara fleksibilnim oblicima koje siri nova tehnoloska/organizacij-
ska paradigma u zrelim gospodarstvima.
124
Zasto i kako se ta restrukturacija odnosa izmedu kapitala i rada dogo-
dila u osvit informacijskog doba? Proizaslaje iz povijesnih okolnosti, teh-
noloskih mogucnosti i gospodarskih imperativa. Kako bi se preusmjerila
nestasica profita, ada sene potakne inflacija, nacionalna gospodarstva i
privatne tvrtke djelovale su na troskove radne snage od ranih 1980-ih ili
povecanjem produktivnosti bez stvaranja poslova (Europa) ili snizava-
njem troskova mnostva novih poslova (SAD). Radnicki sindikati, glavna
prepreka jednostrane strategije restrukturacije, bili su oslabljeni zato sto
se nisu znali prilagoditi kako bi zastupali nove vrste radnika (zene, mla-
dez, imigrante), djelovali na novim radnim mjestima (uredima privatnog
sektora, industrijama visoke tehnologije), te u novim oblicima organiza-
cije (umrezeno poduzece u globalnim razmjerima).
125
Kada je to bilo pot-
rebno, politicki uvedene ofenzivne strategije potpomogle su povijes-
ne/strukturalne trendove koji su radili protiv sindikata (na primjer, Rea-
gan u nadzoru zracnog prometa, Thatcher u odnosu prema rudarima u
ugljenokopima). Ali cak su i socijalisticke vlade u Francuskoj i Spanjol-
skoj pocele mijenjati uvjete trzista rada, tako da su oslabljivale sindika-
121 Warnken i Ronning (1990.)
122 Shaiken (1993., 1995.)
123 Bosch (1995.)
124 Partes i dr. (1989.); Gereffi (1993.)
125 Za procjene opadanja tradicionalnih sindikata u novim
uvjetima, vidi: Carnoy i dr. (1993.a); takoder vidi: Gourevitch (ur.) (1984.); Adler i Sua-
rez (1993.).
306
te, kada su im pritisci konkurencije otezali da ostro krenu od novih pra-
vila menedzmenta globalne ekonomije.
Ono sto je omoguCilo povijesno preokretanje odnosa izmedu kapitala i
rada bilaje upotreba mocnih informacijskih tehnologija i organizacijskih
oblika koje je proizveo novi tehnoloski medij. Sposobnost okupljanja i ras-
prsenja rada na specificnim projektima i zadacima bilo gdje u svijetu, u
bilo koje vrijeme, stvorila je mogucnost oblikovanja virtualnog poduzeca
kao funkcionalne cjeline. Otada je bilo pitanje kako nadjacati institucio-
nalni otpor razvoju takve logike i/ili dobivanje dozvole od radne snage i
sindikata pod potencijalnom prijetnjom virtualizacije. Izvanredan porast
u fleksibilnosti i prilagodljivosti koji su omogucile nove telfnologije sup-
rotstavio je krutost radne snage mobilnosti kapitala. Slijedio je nemilos-
rdan pritisak na stvaranje sto fleksibilnijeg doprinosa radne snage. Pro-
duktivnost i profitabilnost su povecane, ali je radna snaga izgubila insti-
tucionalnu zastitu i postala sve ovisnija o pojedinacnim uvjetima pogada-
nja u stalno promjenljivu tdistu rada.
Drustvo se podijelilo, kako se to obicno i dogada u ljudskoj povijesti,
na pobjednike i gubitnike beskrajnog procesa pojedinacnoga, nejednakog
pogadanja. Ali ovaj put bilo je malo pravila o tome kako pobijediti i kako
izgubiti. Kvalifikacije nisu bile dovoljne, buduCi da je proces tehnoloske
promjene ubrzao tempo, stalno mijenjanjuCi definiciju prikladnih vjesti-
na. Biti pripadnikom korporacije, ili cak pojedinih zemalja, nije vise pov-
lastica, zato sto je uznapredovala globalna konkurencija nastavila preu-
redivati promjenljivu geometriju rada i trzista. Nikada rad nije bio vise
u sredistu procesa ostvarivanja vrijednosti. Ali nikada do sada nisu ni
radnici (bez obzira na njihove vjestine) hili ranjiviji na organizaciju, bu-
duCi da su postali slabi pojedinci, dani u zakup fleksibilnoj mrezi, kojihje
polozaj nepoznat i samoj mrezi.
Dakle, na povrsini, drustva su postala/postaju dualizirana, sa znacaj-
nim vrhom i znacajnim dnom na oba kraja strukture zanimanja, pa je na
taj naCin smanjena sredina, na tempo i veliCinu koji ovise o polozaju sva-
ke zemlje u medunarodnoj podjeli rada i njezinoj politickoj klimi. Ali u
dubini drustvene strukture u nastajanju, informacijski rad je potaknuo
jos temeljniji proces: dezagregaciju radne snage, koja najavljuje umreze-
no drustvo.
307
DODATAKA:
Statisticke tablice za cetvrto poglavlje
309
c.:>
Tablica 4.1. Sjedinjene Americke Drzave: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini
(a) 1920.-70. (b) 1970.-1991.
lndustrija 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1970. 1970. 1980. 1985. 7990. 1991.
I. Ekstraktivl')a 28,9 25,4 21,3 14,4 8,1 4,5 4,6 4,5 4,0 3,5 3,5
26,3 22,9 19,2 12,7 7,0 3,7 3,7 3,6 3,1 2,8 2,9
ru arstvo 2,6 2,5 2,1 1,7 1,1 0,8 0,8 1,0 0,9 0,6 0,6
II. Preradivacka 32,9 31,6 29,8 33,9 35,9 33,1 33,0 29,6 27,2 25,6 24,7
gradevinska
1\
6,5 4,7 6,2 6,2 5,8 6,0 6,2 6,5 6,5 6,1
potrosnja
1\
0,6 1,2 1,4 1,4 1,4 1,1 1,2 1,2 1,1 1,1
proizvodnja
1\
24,5 23,9 26,2 28,3 25,9 25,9 22,2 19,5 18,0 17,5
prehrana
1\
2,3 2,7 2,7 3,1 2,0 1,9 1,9 1,7 1,6 1,5
teksti I
1\
4,2 2,0 2,2 3,3 3,0 1,3 0,8 0,7 0,6 0,6
metal
1\
7,7 2,9 3,6 3,9 3,3 3,1 2,7 2,0 1,8 1,7
strojevi
1\ 1\
2,4 3,7 7,5 8,3 5,1 5,2 4,5 3,8 3,7
kemijska
1\
1,3 1,5 1,7 1,8 1,6 1,5 1,6 1,3 1,3 1,3
mjesovita proizvodnja
1\
9,0 11,8 12,3 8,7 7,7 12,9 10,0 9,4 8,9 8,6
Ill. usluge 18,7 19,6 20,4 22,4 21,9 22,3 22,4 21,0 20,9 20,6 20,6
eljVOZ
7,6 6,0 4,9 5,3 4,4 3,9 3,9 3,7 3,5 3,5 3,6
omunikacije
1\
1,0 0,9 1,2 1,3 1,5 1,5 1,5 1,5 1,3 1,4
trgovina na veliko 11,1 12,6 2,7 3,5 3,6 4,1 4,0 3,9 4,1 3,9 4,0
trgovina na malo
1\ 1\
11,8 12,3 12,5 12,8 12,9 11,9 11,9 11,8 11,7
IV. Proizvodne usluge 2,8 3,2 4,6 4,8 6,6 8,5 8,2 10,5 12,7 14,0 14,0
bankarstvo
1\
1,3 1,1 1,1 1,6 2,6 2,2 2,6 2,9 2,9 2,8
osiguranje
1\
1,1 1,2 1,4 1,7 1,8 1,8 1,9 1,9 2,1 2,1
nel<retnine
1\
0,6 1,1 1,0 1,0 1,0 1,0 1,6 1,7 1,8 1,8
inzenjerin&
1\
- 1,3 0,2 0,3 0,4 0,4 0,6 0,7 0,7 0,7
racunovo stvo
1\
- 1\
0,2 0,3 0,4 0,4 0,5 0,5 0,5 0,6
mjesovite poslovne usluge
1\
0,1
1\
0,6 1,2 1,8 1,8 2,6 4,0 4,9 5,0
pravne usluge
1\
-
1\
0,4 0,5 0,5 0,5 0,8 0,9 1,0 1,1
c..:l

V. Drustvene usl1re 8,7 9,2 10,0 12,4 16,3 21,9 22,0 23,7 23,6 24,9 25,5
medicinske, z ravstvene usluge
1\
- 2,3 1,1 1,4 2,2 2,4 2,3 3,6 4,3 4,5
bolnicke usluge
1\
.
-
1\
1,8 2,7 3,7 3,7 5,3 4,0 4,0 4,1

1\
- 3,5 3,8 5,4 8,6 8,5 8,3 7,8 7,9 8,0
socijalna s rb, vjerske usluge
1\
- 0,9 0,7 1,0 1,2 1,2 1,6 2,2 2,6 2,7
neprofitne orftanizacije
1\
-
1\
0,3 0,4 0,4 0,4 0,5 0,4 0,4 0,4
postanske us uge
1\
0,6 0,7 0,8 0,9 1,0 1,0 0,7 0,7 0,7 0,7
vlada
1\
2,2 2,6 3,7 4,3 4,6 4,5 4,7 4,7 4,8 4,8
mjesovite drustvene usluge
1\
6,3 - 0,1 0,2 0,3 0,3 0,4 0,2 0,2 0,2
VI. Osobne usluge 8,2 11,2 14,0 12,1 11,3 10,0 10,0 10,5 11,7 11,5 11,7
domace usluge
1\
'6,5 5,3 3,2 3,1 1,7 1,7 1,3 1,2 0,9 0,9
hotelijerstvo
1\
2,9 1,3 1,0 1,0 1,0 1,0 1,1 1,4 1,5 1,6
ugostiteljstvo
1\ 1\
2,5 3,0 2,9 3,3 3,2 4,4 4,9 4,8 4,9
usluge popravaka
1\
- 1,5 1,7 1,4 1,3 1,4 1,3 1,5 1,4 1,4
braonica
1\
- 1,0 1,2 1,0 0,8 0,8 0,4 0,4 0,5 0,4
saloni za uljepsavanje
1\
0,9
- - 0,8 0,9 0,9 0,7 0,8 0,7 0,7
za ava
1\
0,9 0,9 1,0 0,8 0,8 0,8 1,0 1,2 1,3 1,3
mjesovite osobne usluge
1\
- 1,6 1,2 0,4 0,3 0,3 0,3 0,4 0,4 0,4
Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100
1\ znaCi da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije
Brojevi se ne mogu zbrajati zbog zaokru.Zivanja.
fzvori: (a) Singe! mann (1978.); (b) 1970.: Popis stanovnistva; 1980.-1991.: Teku6 izvjestaj o stanovnistvu, Ured za statistiku rada; Statistika rada:
Zaposlenost i zarada, razliCita izdanja.
CAJ

Tablica 4.2. Japan: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini t>:)
(a) 1920.-70. (b) 1970.-90.
lndustrija 1920. 1930. 1940. 1950. 1960. 1970. 1970. 1980. 1985. 1990.
--
I. Ekstraktivna 56,4 50,9 46,3 50,3 34,1 19,6 19,8 11,2 9,5 7,2
54,9 49,9 44,0 48,6 32,9 19,4 19,4 11,0 9,3 7,1
ru arstvo 1,5 1,0 2,2 1,7 1,2 0,3 0,4 0,2 0,2 0,1
II. Preradivacka 19,6 19,8 24,9 21,0 28,5 34,2 34,1 33,7 33,4 33,7
gradevinska 2,7 3,3 3,0 4,3 6,2 7,6 7,6 9,7 9,1 9,6
potrosnja 0,3 0,4 0,4 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6 0,6
proizvodnja 16,6 16,1 21,6 16,1 21,7 26,0 26,0 23,4 23,7 23,6
prehrana 2,0 1,8 1,4 2,2 2,1 2,1 2,1 2,1 2,2 2,3
tekstil 5,0 4,8 3,9 3,1 3,2 2,7 2,7 1,7 1,5 1,2
metal 1,0 0,8 1,4 1,6 2,9 1,5 4,0 3,6 3,2 3,2
strojevi 0,4 0,7 2,9 1,6 3,1 4,9 5,0 4,6 5,9 5,9
kemijska 0,4 0,6
1 '1
1,2 1,2 1,3 1,3 1,1 1,0 1, 1
mjesovita proizvodnja 7,8 7,4 10,9 6,4 9,2 13,5 10,9 10,3 10,0 10,0
Ill. usluge 12,4 15,6 15,2 14,6 18,6 22,5 22,4 25,1 24,8 24,3
eljevoz
3,5 3,2 3,4 3,5 4,0 5,1 5,1 5,1 5,0 5,0
omunikacije 0,4 0,7 0,9 1,0 1,1 1,2 1,1 1,2 1,1 1,0
trgovina na veliko 8,5 11,6 10,9 2,3 4,7 6,1 6,1 6,9 7,2 7,1
trgovina na malo
1\ 1\ 1\
7,8 8,9 10,2 10,2 11,9 11,5 11,2
IV. Proizvodne usluge 0,8 0,9 1,2 1,5 2,9 5,1 4,8 7,5 8,6 9,6
bankarstvo 0,4 0,5 0,6 0,7 1,2 1,4 1,4 2,8 3,0 1,9
osiguranje 0,1 0,2 0,3 0,2 0,5 0,7 0,7
1\ 1\
1,3
nel<retnine - - 0,1 0,0 0,2 0,5 0,5 0,8 0,8 1,1
in.Zenjeril 0,0 - 0,3 0,3 1,0 0,5 0,5 - - 0,8
racunovo stvo - -
1\ 1\ 1\
0,2 0,2 -
- 0,3
mjesovite poslovne usluge 0,2 0,2
1\ 1\ 1\
1,7 1,4 3,9 4,8 4,0
pravne usluge 0,1 0,0 0,0 0,2 0,1 0,1 0,1 - - 0,1
<:.:1

<:.:1
V. Drustvene usl1re
4,9 5,5 6,0
medicinske, z ravstvene usluge 0,4 0,3 0,4
bolnicke usluge 0,3 0,5 0,7

0,9 1,3 1,5
socijalna s rb, vjerske usluge 0,6 0,6 0,6
neprofitne
0,1 - 0,7
postanske us uge 2,2 2,5 1,9
vi ada
1\ 1\ 1\
mjesovite drustvene usluge 0,3 0,3 0,3
VI. Osobne usluge 5,7 7,3 6,3
domace usluge 2,5 2,7 2,2
hotel ij erstvo 0,5 0,5 0,5
ugostiteljstvo 1,4 2,4 1,8
usluge popravaka 0,0 0,1 -
braonica
0,1 0,2 0,2
saloni za uljepsavanje 0,5 0,7 0,6
za ava 0,4 0,3 0,8
mjesovite osobne usluge 0,2 0,3 0,3
ostalo - - -
Ukupno 100 100 100
1\ znaci da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije
Brojevi se ne mogu zbrajati zbog zaokruzivanja.
lzvori: (a) Singelmann (1 978.); (b) Popis stanovnistva, Ured za statistiku.
7,2
1,1
1\
2,2
0,3
0,2
3,3
1\
0,1
5,3
0,8
0,5
1,1
0,9
0,2
0,6
0,5
0,7
-
100
8,3 10,1 10,3 12,9 13,5 14,3
0,3 0,2 0,4 2,9 3,4 1,5
1,3 1,8 1,8
1\ 1\
2,2
2,4 2,7 2,9 3,6 3,7 4,5
0,6 0,7 0,7 1,3 1,3 1,4
0,2 0,5 1,0 1,1 1,1 1,1
3,1 3,3 -
- - -
1\ 1\
3,4 3,6 3,6 3,4
0,6 0,9 0,0 0,5 0,4 0,4
7,6 8,5 8,5 9,6 10,1 10,2
0,7 0,3 0,3 0,1
0,1 0,1
0,8 0,9 0,9 1,0
1,1 1,1
2,2 3,1 3,0 4,1 4,3 4,1
0,7 0,9 0,9 1,1 0,9 1,0
0,4 0,5 0,5 1,6 1,7 0,6
1,1 1,1 1,1
1\ 1\
1 , 1
0,7 0,7 0,8 0,9 1,0 1,3
1,0 1,0 1,0 0,9 0,9 0,9
- - -
-
- 0,6
100 100 100 100 100 100
c..:l

Tablica 4.3. Njemacka: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini ,j:>.
(a) 1925.-70. (b) 1970.-87.
lndustrija 1925. 1933. 1950. 1961. 1970. 1970. 1987.
-
I. Ekstraktivna 33,5 31,5 16,1 9,0 5,1 8,7 4,1
30,9 29,1 12,9 6,8 3,8 7,5 3,2
ru arstvo 2,6 2,4 3,2 2,2 1,3 1,2 0,9
II. Preradivacka 38,9 36,3 47,3 51,3 49,0 47,1 40,3
gradevinska 5,3 6,1 9,3 8,5 8,0 7,7 7,1
potrosnja 0,6 0,6 0,8 1,2 0,8 0,8 1,0
proizvodnja 33,0 31,6 37,1 41,6 40,2 38,6 32,2
prehrana 4,3 5,1 4,6 3,1 3,8 3,6 2,9
tekstil 3,7 3,5 3,5 5,1 2,2 2,4 1,1
metal 3,7 4,5 2,3 3,7 3,7 4,7 4,3
strojevi 2,9 3,4 3,0 5,0 4,8 9,5 4,9
kemijska 1 I 1 1,1 1,7 2,4 2,7 2,4 2,7
mjesovita proizvodnja 17,3 14,0 22,0 22,3 23,0 16,0 16,2
Ill. usluge 11,9 12,8 15,7 16,4 16,4 17,9 17,7
eljeVOZ
4,0 4,2 5,1 4,5 3,9 5,4 5,9
omunikacije - - - 0,5 -
A A
trgovina na veliko 7,9 8,6 10,6 3,9 4,4 4,2 3,2
trgovina na malo
A A A
7,5 8,6 8,2 8,6
IV. Proizvodne usluge 2,1 2,7 2,5 4,2 5,1 4,5 7,3
bankarstvo 0,7 0,6 0,7 1,2 1,7 1,7 2,4
osiguranje 0,4 0,6 0,8 0,7 1,0 0,9 1,0
nel<retnine 0,0 0,6 0,1 0,3 0,4 0,3 0,4
0,1 0,1 0,2 0,4 0,6 0,6 0,7
racunovo stvo 0,5 0,3 0,3 1,0 0,7
A A A A A
0,9 2,8
pravne usluge 0,3 0,6 0,5 0,6 0,8
C.:!
t--4
01
V. Drustvene usl1re 6,0 6,8
11 '1
medicinske, z ravstvene usluge 0,4 1,3 2,4
bolnicke usluge 0,6
" "
obrazovanLe
1,1 1,2 1,5
socijalna s rb, vjerske usluge 0,5 0,8 1,0
neprofitne orftanizacije - - -
postanske us uge 1,1 1,1 1,5
vi ada 2,1 2,2 4,1
mjesovite drustvene usluge 0,1 0,2 0,6
VI. Osobne usluge 7,7 7,8 6,9
domace usluge 4,4 4,0 3,2
hotelijerstvo 2,1 2,4 2,2
ugostiteljstvo
" " "
usluge popravaka
-
- -
braonica
0,2 - -
r ~ a c saloni za uljepsavanje 0,4 0,7 0,8
za ava 0,4 0,5 0,1
mjesovite osobne usluge 0,1 0,2 0,6
Ukupno 100 100 100
" znaci da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije
Brojevi sene mogu zbrajati zbog zaokruzivanja.
lzvori: (a) Singelmann (1978.); (b) Statistisches Bundesamt, Volkszahlung.
12,5 17,4 15,7 24,3
2,5 3,2 3,1 5,4
" "
2,1 3,0 3,0 4,9
0,9 0,4 0,9 1,5
- 0,4 0,4 0,2
1,7 1,8
5,3 8,6 7,7 9,5
- - 0,5 2,8
6,4 7,4 6,1 6,3
1,5 0,5 0,4 0,2
2,6 2,9 2,8 2,7
" " " "
-
1 '1
1,0 1,1
0,6 0,5 0,5 0,2
0,9 0,9 0,9 1,0
- 0,4 0,4 0,9
0,8 0,4 0,1 0,1
100 100 100 100
""
1--'
Tablica 4.4. Francuska: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini 0)
(a) 1921.-68. (b) 1968.-89.
tndustrija 1921. 1931. 7946. 1954. 1962. 1968. 1968. 1970. 1975. 1980. 1985. 1989.p
I. Ekstraktivna 43,6 38,3 40,2 30,9 23,0 17,0 15,6 13,5 10,3
8,7 7,6 6,4
42,4 36,6 38,8 28,6 20,6 15,9 14,8 12,9 9,9 8,4 7,4 6,3
ru arstvo 1,2 1,7 1,4 2,3 2,4 1,1 0,2 0,6 0,4 0,3 0,2 0,1
11. Preradivacka 29,7 32,8 29,6 35,2 37,7 39,3 39,4 38,0 37,3
34,8 30,9 29,5
gradevi nska 3,0 4,2 5,1 7,4 8,7 10,3 9,5 9,5 8,9
8,5 7,1 7,2
potrosnja 0,2 0,0 0,6 0,7 0,8 0,8 0,8 0,8 0,8 0,9 1,0 1,0
proizvodnja 26,4 28,5 23,8 27,2 28,0 26,0 27,0 27,7 27,6 25,5 22,9 21,3
prehrana 2,3 2,6 2,2 3,2 3,1 3,0 3,0 3,0 2,9
2,9 2,9 2,8
tekstil 9,4 4,4 2,5 6,0 4,9 2,3 3,8 3,6 3,1
2,5 2,1 1,7
metal 0,6 2,1 7,3 0,9 1,1 1,5 5,0 5,1 5,0
4,3 3,6 3,5
strojevi - -
1\
0,9 1,2 1,3 4,9 5,3 5,6
5,2 4,8 4,5
kemijska 0,9 1,1 1,1 1,3 1,4 1,5 1,8 1,9 1,9 1,8 1,7 1,6
mjesovita proizvodnja 13,2 18,3 10,7 14,9 16,3 18,5 8,4 8,8 9,1
8,7 7,7 7,3
Ill. Distribucijske usluge 14,4 13,6 15,1 14,2 16,4 15,5 18,8 18,7 19,2
19,9 20,2 20,5
kriJeVOZ
5,6 5,1 6,1 4,2 4,3 4,3 4,2 4,1 4,1 4,1 4,2 4,3
omunikacije 0,7
1\ 1\
1,3 1,7 0,1 1,8 1,8 2,0
2,1 2,3 2,2
trgovina na veliko 8,1 8,5 9,1 2,3 3,2 3,6 3,7 3,8 4,0
4,4 4,4 4,5
trgovina na malo
1\ . 1\ 1\
6,5 7,3 7,5 9,1 9,0 9,2 9,3 9,3 9,5
IV. Proizvodne usluge 1,6 2,1 1,9 2,6 3,2 5,5 5,0 5,5 6,5
7,8 8,5 10,0
bankarstvo 0,6 0,9 1,2 0,8 1,1 2,0 1,3 1,4 1,8 2,0 2,8 2,0
osiguranje 0,2 0,3 0,4 0,5 0,7 0,8 0,5 0,5 0,6
0,7 0,7 0,8
nel<retnine 0,0 0,0 0,0 0,4 0,2 0,4 0,1 0,2 0,3 0,3 0,3 0,3
inzenjerin& 0,5 0,7 - 0,9 1,1 0,3
racunovo stvo
1\ 1\
-
1\ 1\
1,6
mjesovite pos!ovne us!uge
1\ 1\
-
1\ 1\ 1\
3,1 3,4 3,8
4,9 5,3 6,9
pravne usluge 0,3 0,3 0,3 - - 0,4
w
f-'
-:I
V. Drustvene
5,3 6,1 6,8 9,4 12,3 14,5 15,1
medicinske, z ravstvene usluge 0,9 1,1 1,2 2,2 2,9 1,0
bolnicke usluge
1\ 1\ 1\ 1\ 1\
2,2
obrazovanie
1,3 1,4 1,5 2,4 3,5 4,4
socijalna s rb, vjerske usluge 0,5 0,5 0,7 0,6 1,1 1,1
neprofitne
- - - - 1,0 0,7
postanske us uge 2,3 2,8 3,2 4,0 3,4 1,8
vi ada
1\ 1\ 1\ 1\ 1\
3,3
mjesovite drustvene usluge 0,2 0,2 0,1 0,2 0,4 0,0
VI. Osobne usluge 5,6 7,2 6,4 7,4 7,4 7,9 8,2
domace usluge 3,7 3,8 1,3 3,1 3,0 2,7
hotel ijerstvo 1,5 2,8 1,4 1,5 1,6 0,9 2,7
ugostiteljstvo
1\ 1\ 1\
1,4 1,2 1,8
1\
usluge popravaka - -
- - 0,3 1,1 -
braonica
- - 0,2 1,0 1,2 0,5
saloni za uljepsavanje 0,3 -
-
1\ 1\
0,7
za ava 0,1 0,2 0,3 0,4 0,2 0,2
mjesovite osobne usluge 0,0 0,5 0,5 - 0,0 0,0 5,6
Ukupno 100 100 100 100 100 100 100
1\ znaci da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije
lznosi za 1989. su preliminarni. Komunikacije ukljucuju poslovne usluge.
Mjesovite usluge ukljucuju sve neprofitne usluge u razdoblju od 1968.-89.
/zvori: (a) Singelmann (1978.); (b) INSEE, Annuaire statistique de Ia France (Statisticki godisnjak Francuske).
15,6 16,4 17,1 19,8 19,5
8,7 10,2 11,6 13,1 14,1
2,7 2,7 2,8 3,1 3,5
1\ 1\ 1\ 1\ 1\
- - -
6,0 7,4 8,8 10,0 10,6
100 100 100 100 100
CA:I
,_.
Tablica 4.5. ltalija: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini
CXl
(a) 1921.-61. (b) 1961.-90.
tndustrija 1921. 1931. 1951. 1961. 1961. 1971. 7981. 1990.
--
I. Ekstraktivna 57,1 48,1 42,9 29,8 29,8 17,2 11,7 9,5
56,7 47,7 42,5 29,1 29,1 17) 11,4 9,5
ru arstvo 0,4 0,4 0,4 0,7 0,7 - 0,3
II. Preradivacka 24,3 29,0 31,8 40,0 39,9 44,3 40,5 29,7
gradevinska 4,1 6,0 7,6 12,0 12,0 10,8 9,4 7,0
potrosnja 0,3 0,6 0,5 0,6 0,6 0,9 0,9 0,8
proizvodnja 19,9 22,4 23,7 27,4 27,3 32,7 30,2 21,8
prehrana 1,2 1,5 2,4 2,4 - - 1,8 1,6
tekstil 3,2 4,2 3,7 3,4 - - 6,3 5,0
metal 1,8 4,4 1,2 1,5 - - 7,0 4,7
strojevi 1,5
1\
1,4 1,8 - - 4,8 3,3
kemijska 0,4 1,0 1,1 1,4 - -
1,4 1,3
mjesovita proizvodnja 11,8 11,3 13,9 16,9 - - 8,8 5,9
Ill. usluge 8,6 10,1 10,6 13,0 15,3 18,7 16,2 25,8
krljeVOZ
3,9 4,2 3,4 4,1 4,9 5,3 4,9 5,2
omunikacije 0,4 0,5 0,6 0,8
1\ 1\
1,5 1,3
trgovina na veliko 4,3 5,4 1,2 1,4 10,3 13,4 3,6 17,3
trgovina na malo
1\ 1\
5,4 6,7
1\ 1\
6,1
1\
IV. Proizvodne usluge 1,2 1,8 1,9 2,0 - - 4,6
bankarstvo 0,2 0,5 0,8 0,9 1,1 1,5 1,7 1,8
osiguranje
1\
0,1 0,1 0,2
1\ 1\
0,5
1\
nel<retnine
1\ 1\ 1\
0,0 - - 0,0
0,8
1\ 1\
0,3 - - 1,4
racunovo stvo
1\
1,0 0,7
1\
- - 0,4
1\ 1\ 1\
0,2 - - 0,1
pravne usluge 0,2 0,2 0,3 0,4 - - 0,4
"'

V. Drustvene 4,1 5,1 7,9 9,3 - - 19,1
medicinske, z ravstvene usluge 0,6 0,8 1,1 0,7 - - 1,7
bolnicke usluge
1\ 1\ 1\
0,9 - - 2,6
obrazovante
1,0 1,1 2,0 2,7 - - 7,4
socijafna s rb, vjerske usluge 0,6 0,7 1,2 0,2 -
-
0,2
neprofitne - 0,1 0,1 - - - 0,3
postanske us uge 1,3 2,1 3,4 4,8
vi ada
1\ 1\ 1\ 1\
6,9 6,5 6,5 15,5
mjesovite drustvene usluge 0,6 0,3 0,1 - - - 0,4
VI. Osobne us I uge 4,6 5,6 4,7 5,9 - - 7,9
domace usluge 2,4 3,2 2,2 2,2 - - 1,2
hotelijerstvo 0,2 0,6 1,4 0,7 - - 0,9 4,1
ugost1teljstvo 0,8 0,7
1\
1,4 - - 2,0
1\
us I popravaka
- - - - -
-
2,0
braomca
0,3 0,2 0,1 0,2 - - 0,3
saloni za uljepsavanje 0,4 0,7 0,6 0,9 - - 1,0
za ava 0,0 0,1 0,3 0,3 - - 0,5
mjesovite osobne usluge 0,5 0,1 0,1 0,2 - - 0,1
sve ostale usluge 7,0 11,8 15,6
Ukupno 100 100 100 100 100 100 100 100
1\ znaci da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije.
Brojevi sene mogu zbrajati zbog zaokru.Zivanja.
lznosi iz 1990. ne mogu se usporediti s iznosima iz prethodnih godina zbog razlicitosti izvora.
/zvori: (a) Singelmann (1978.); (b) 1961.-1981.: lstituto Centrale di statistica (Sredisnji institut za statistiku), Censimento generate della popolazione
(Generalni popis stanovnistva); 1990.: lstituto nazionale di statistica, Annuario Statistico Italiano, 1991. (Nacionalni institut za statistiku, Statisticki
godisnjak ltalije, 1991.).
Tablica 4.6. Ujedinjeno Kraljevstvo: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini
0
(a) Engleska i Wales (b) Ujedinjeno Kraljevstvo (c) Velika Britanija (d) Velika
(namjestenici) (namjestenici) Britanija
(zaposleni)
1921.-71. 1970.-90. 1970.-92. 1971.-81.
Jndustrija 1921. 1931. 1951. 1961. 1971. 1970. 1975. 1980. 1985. 1990. 1970. 1971. 1980. 1981. 1990. 1992. 1971. 1981.
--
I. Ekstraktivna 14,2 11,8 8.9 6,6 4,3 3,6 3,3 4,7 4,4 3,3 3,6 3,4 4,3 4,9 3,2 1,8 4,3 3,9
7,1 6,1 5.0 3,5 2,6 1,7 1,8 1,6 1,6 1,3 1,7 1,6 1,6 1,6 1,2 1,2 2,7 2,3
ru arstvo 7,1 5,7 3.9 3,1 1,7 1,9 1,6 3,2 2,8 2,0 1,9 1,9 3,2 3,3 2,0 0,5 1,6 1,6
II. Preradivacka 42,2 39,3 45.4 46,0 43,8 46,7 40,3 35,7 29,8 27,3 46,6 45,9 35,7 33,7 27,3 26,3 42,8 35,6
gradevinska 4,4 5,2 6.5 6,9 7,1 6,3 5,8 5,5 4,8 4,8 6,2 6,0 5,4 5,2 4,8 4,0 7,0 7,0
potrosnja 1,0 1,3 1.7 1,7 1,6 1,7 1,6- - - 1,7 1,7 - - - 1,2 1,5 1,5
proizvodnja 36,8 32,9 37.2 37,4 34,9 38,7 33,0 30,2 25,0 22,5 38,8 38,2 30,3 28,5 22,5 21,1 34,2 27,1
prehrana 3,3 3,4 3.0 3,0 3,0 3,9 3,2 3,2 2,8 2,4 3,8 3,8 3,1 3,1 2,9 2,9 3,1 3,0
tekstil 5,9 5,9 4.5 3,4 2,4 3,1 2,1 1,5 1,1 0,9 3,0 2,8 1,5 1,5 0,9 0,8 2,5 1,3
metal 2,8 2,1 2.7 2,7 2,3 5,4 4,6 6,8 3,6 3,1 5,5 5,3 6,9 6,2 3,2 2,7 4,8 4,1
strojevi 1,6 1,4 3.0 3,2 4,8 9,2 7,7 7,9 6,8 6,1 9,3 9,1 8,0 7,6 6,2 5,8 8,3 7,1
kemijska 1,1 1,1 2.1 2,3 2,0 2,3 2,1 - 1,6 1,4 2,4 2,4 - - 1,5 1,4 2,2 1,7
mjesovita proizvodnja 22,1 19,0 21.9 22,8 20,4 14,8 13,1 10,8 9,2 8,6 14,8 14,8 10,8 1 0,2 8,5 8,0 13,4 10,0
Ill. usluge 19,3 21,6 19.2 19,7 17,9 18,7 18,9 19,9 20,4 20,6 18,8 18,7 20,2 20,4 20,4 20,7 19,3 20,3
eljeVOZ 7,3 7,0 6.4 5,7 4,8 4,9 4,7 6,5 4,2 4,1 4,9 5,0 6,5 6,6 4,2 4,3 4,8 4,6
omunikacije - - - - - 2,0 2,0
1\
2,0 1,9 2,0 2,1
1\ 1\
1,9 1,9 1,8 1,9
trgovina na veliko 12,0 14,6 12.8 14,0 3,4 2,3 3,7 4,0 4,5 4,5 2,3 2,4 4,1 4,2 4,3 4,5 2,1 3,9
trgovina na malo
1\ 1\ 1\ 1\
9,6 9,5 8,4 9,5 9,7 10,1 9,5 9,3 9,5 9,6 10,1 10,0 10,7 9,8
IV. Proizvodne usluge 2,6 3,1 3.2 4,5 5,6 5,0 5,7 7,5 9,7 12,0 5,1 5,2 7,5 8,0 12,1 12,3 5,6 7,9
bankarstvo 0,8 0,8 0.9 1,2 1,6 1,6 1,9 2,0 2,4 2,8 1,6 1,7 2,0 2,2 2,8 2,8 1,6 2,1
osiguranje 0,7 0,9 0.9 1,1 1,2 1,3 1,2 0,9
1 '1
1,2 1,3 1,3 1,0 1,0 1,2 1,2 1,2 1,1
nek:retnine - 0,3 0.3 0,3 0,4 0,3 0,4- 0,6 0,6 0,3 0,3 - - 0,6 0,7 0,4 0,4
inzenjerin& 0,2 0,2 0.2- 0,4 - - - - - - - - - - - 0,5-
racunovo stvo 0,0 0,3 0.3 0,4 0,4 0,4 0,4- - - 0,4 0,4 - - - 0,8 0,4-
mjesovite poslovne usluge 0,4 0,2 0.1
1 '1
1,0 1,0 1,4 4,5 5,6 7,4 1,1 1,1 4,5 4,8 7,5 5,9
1 '1
4,3
pravne usluge 0,4 0,4 0.4 0,4 0,5 0,5 0,5- - - 0,5 0,5- - - 1,0 0,5-
CJj
t-:)
t-'
V. Drustvene ush1re 8, 9 9,7 12,1 14,1 19,4 17,7 22,1 24,2 26,8 27,2 17,7 18,3 23,9 24,9 27,2 28,9 18,9 22,8
medicinske, z ravstvene us luge 1,0 1,1 2,9 3,4 0,8 4,5 5,5 6,8 7,8 8,1 4,4 4,6 6,8 7,1 8,1 8,7
bolnicke usluge "
1\ 1\ 1\
3,1 - -
1\ 1\ 1\ 1\ 1\ 1\ 1\ 1\ 1\
obrazovanle 2,1 2,2 2,4 3,9 5,8 6,4 8,5 7,6 8,1 8,3 6,4 6,7 7,5 7,8 8,2 8,7
socijalna s rb, vjerske usluge 0,6 0,6 0,6 0,7 1,0 0,1 0,1 2,5 3,5 3,9 0,1 0,1 2,4 2,6 3,2 3,4
neprofitne 0,1 0,1 - 0,0 0,2 - - - - - - - - - - -
postanske us uge 1,1 1,2 1,6 1,6 1,8 - - - - - - -
vlada 3,8 4,3 4,2 4,0 6,0 6,2 7,3 7,3 7,4 6,8 6,2 6,4 7,2 7,4 7,0 7,4
mjesovite drustvene usluge 0,2 0,2 0,4 0,6 0,6 0,6 0,6- - - 0,6 0,5 - - 0,6 0,7
VI. Osobne usluge 12,9 14,5 11,3 9,0 9,0 8,1 9,7 8,1 9,0 9,7 8,1 8,1 7,9 8,1 9,8 9,7
domace usluge 7,5 8,2 2,4 1,6 1,0 0,4- - - - 0,4 0,4 - - - -
hotelijerstvo 2,4 2,2 4,2 2,7 1,6 1,2 1,1 4,3 4,9 5,6 1,2 1,2 4,3 4,4 1,2 1,3
ugostiteljstvo 0,8 1,3
1\ 1\
1,0 1,3 2,5
1\ 1\ 1\
1,3 1,3
1\ 1\
4,4 4,0
uslug.:: popravaka - - 1,4 1,8 2,1 1,8 1,9 0,9 1,0 1,0 1,8 1,9 0,9 0,9 1,0 1,1
braon1ca
0,8 0,9 0,8 0,7 0,4 0,5 0,4- - - 0,5 0,5 - - - -
saloni za uljepsavanje 0,3 0,5 0,4 0,7 1,1 1,4 0,4- - - 0,4 0,4 - - - -
za ava 0,7 0,9 1,1 1,0 1,1 1,1 1,3 1,9 2,3 2,3 1,1 1,1 1,9 2,0 2,3 2,3
mjesovite osobne usluge 0,5 0,3 1,0 0,5 0,8 1,3 2,1 1,0 0,9 0,9 1,3 1,4 0,8 0,8 0,9 0,9
ostalo - - - - - 0,2 0,0 0,0- - 0,2 0,3 - - 0,0 0,3
Ukupno 1 00 1 00 1 00 1 00 1 00 1 00 1 00 100 1 00 100 100 100 1 00 1 00 1 00 1 00
1\ znaci da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije.
Podaci za Veliku Britaniju su za zaposlene, a za Ujedinjeno Kraljevstvo su za namjestenike u zaposlenosti.
Postanske usluge su ukljucene u kategoriju komunikacija.
U brojkama za Ujedinjeno Kraljevstvo za 1980. potrosnja je ukljucena u rudarstvo. Kemijska industrija je ukljucena u metalnu u 1980.
1,0 6,3
3,2.-
6,2 6,7
1,1 -
0,1-
6,8 7,2
0,4 2,6
8,4 8,9
1,0 0,4
1,0 4,1
1,9 1\
2,1 1,5
0,4-
0,6-
1,1 1,9
0,2 1,1
0,7 0,6
100 100
lzvori: (a) Singelmann (1978.); (b)- (d) 1970.-92: Godisnji izvadak iz statistika, te List za zaposlenost (Employment Gazzette); 1971.-81.: Ured za popis i
istrazivanje stanovnistva, lzvjestaji popisa.
"'
t-.:1
Tablica 4.7. Kanada: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini t-.:1
Ca21921.-71. (b27971.-92.
lndustrija 1921. 1931. 1941. 1951. 1961. 1971. 1977. 7981. 1992.
--
I. Ekstraktivna 36,9 34,4 31,7 21,6 14,7 9,1 8,3 7,1 5,7
35,2 32,5 29,5 19,7 12,8 7,4 6,6 5,3 4,4
ru arstvo 1,6 1,9 2,2 1,9 1,9 1,7 1,6 1,8 1,3
II. Preradivacka 26,1 24,7 28,2 33,7 31 '1
30,0 27,1 26,8 22,3
gradevi nska 9,0 6,8 5,3 6,9 7,0 6,9 6,3 6,5 6,3
potrosnja - l ,5 0,6 1,2 1,1 1,1 1,0 1,1 1,2
proizvodnja 17,0 16,4 22,3 25,6 23,0 22,0 19,7 19,2 14,9
prehrana 1,2 2,2 3,4 3,1 3,7 3,2 2,9 2,7
tekstil 2,7 2,6 3,7 1,6 1,3 0,9 1,0 0,7
metal 2,9 1,9 2,3 3,9 3,2 1,5 3,0 3,4
strojevi
1\
0,7 0,9
1\
0,8 1,0 2,3 2,2
kemijska 0,2 0,4 0,8 1,3 1,4 1,0 1,2 1,1
mjesovita proizvodnja 10,0 8,6 11,2 15,7 12,6 14,4 9,3 9,0 14,9
Ill. Distribucijske usluge 19,2 18,4 17,7 21,8 23,9 23,0 20,8 22,9 24,0
krijevoz 8,5 7,2 5,8 6,8 6,6 5,4 5,0 4,8 4,1
omunikacije - 0,9 0,7 1,1 2,1 2,1 1,9 2,1 2,1
trgovina na veliko 10,7 1,6 2,4 3,8 4,7 4,5 4,1 4,8 4,5
trgovina na malo
1\
8,7 8,8 1 0,1 10,5 11,0 9,8 11,1 13,2
IV Proizvodne usluge 3,7 3,3 2,7 3,9 5,3 7,3 6,6 9,7 11,3
bankarstvo 1,2 1,2 0,9 1,3 1,8 2,4 2,2 2,7 3,7
osiguranje
1\
1,0 0,9 1,1 1,9 2,2 2,0 0,9
1\
nel<retnine 1\
0,2 0,3 0,4
1\ 1\ 1\
1,7 2,2
inzenjerin& 2,3 - - 0,2 0,4 0,7 0,6 0,9
racunovo stvo 1\
0,1 0,1 0,2 0,3 0,4 0,4 0,5
1\
0,4 0,2 0,4 0,5 1,1 1,0 2,3 5,4
pravne usluge 0,2 0,4 0,3 0,3 0,4 0,5 0,4 0,6
C.:>

C.:>
V. Drustvene usl1re 715 819 914 1113 15,4 2111
medicinske
1
z ravstvene usluge 111 118 212 311 019 110
bolnicke usluge
1\ 1\ 1\ 1\
317 417
210 217 217 219 414 713
socijalna s rb
1
vjerske usluge 019 110 017 111 113 114
neprofitne - - - -
-
012
postanske us uge 310 015 015 016 511 514
vi ada
1\
216 218 3,4
1\ 1\
mjesovite drustvene usluge 015 013 015 012 - -
VI. Osobne usluge 617 1012 1012 718 915 916
domace us I uge - 412 415 116 116 017
hotelijerstvo -
218 116 115 319 117
ugostiteljstvo -
1\
113 116
1\
216
popravaka - 015 1 11 111 111 019
braomca - 015 015 017 016 015

saloni za uljepsavanje - 016 016 015 017 017
za ava - 0,4 014 015 016 110
mjesovite osobne usluge - 112 012 013 110 115
ostalo - -
- - - -
Ukupno 100 100 100 100 100 100
1\ znaCi da je brojka ukljucena u iznos prethodne kategorije.
lznosi iz 1992. ne mogu se uspored1ti s prethodnim godinama zbog razlike u izvorima.
lzvori: (a) Singelmann (1978.); (b) 1971.-81.: Popis stanovnistva; 1992: Statistike za Kanadu (Radna snaga)
1
svibanj.
2210 2410 2216
118 210 911
411 410
1\
610 616 710
113 119
012 012
7,4 716 615
111 116
715 915 1315
016 014
115 517 615
212 -
1\
110 1 I 1
015 013
016 015
019 112
013 013 710
713 - 017
100 100 100

Tablica 4.8. Sjedinjene Americke Drzave: statistika zaposlenosti po industriji
1920. 1930.
industrija 48,0% 43,3%
usluge ' 52,0% 56,7%
rukovanje dobrima 73,3% 69,0%
rukovanje informacijama 26,7% 31,0%
usluge: industriha 1,1 1,3
informacije: do ra 0,4 0,5
industrija = rudarstvo, graaevinarstvo, proizvodnja
usluge = preostale kategorije
(al1920. -70.
1940. 1950. 1960. 1970.
37,9% 39,2% 38,2% 33,6%
62,1% 60,8% 61,8% 66,4%
67,4% 69,3% 65,8% 61,1%
32,5% 30,6% 34,0% 38,9%
1,6 1,6 1,6 2,0
0,5 0,4 0,5 0,6
rukovanje dobrima = rudarstvo, graaevinarstvo, proizvodnja, prijevoz, trgovina na veliko/malo
rukovanje informacijama = komunikacije; financije, osiguranje i nekretnine (FIRE); usluge; vlada
usluge: industrija = omjer izmeau zaposlenosti u uslugama i u industriji
informacije: dobra = omjer izmeau zaposlenosti u rukovanju informacijama i rukovanju dobrima
/zvor:Vidi tablicu 4.1.
(.b)1970.-91.
1970. 1980. 1985. 1990. 1991.
34,0% 30,5% 27,7% 25,8% 24,9%
66,0% 69,5% 72,3% 74,2% 75,1%
61,2% 57,3% 54,7% 52,6% 51,7%
39,0% 42,7% 45,3% 47,4% 48,3%
1,9 2,3 2,6 2,9 3,0
0,6 0,7 0,8 0,9 0,9

'-"
01
Tablica 4.9. Japan: statistika zaposlenosti po industriji
1920. 1930.
usluge 53,7% 59,3%
usluge: 1,2 1,5
industrija = rudarstvo, gradevinarstvo, proizvodnja
(.aU920.-70.
1940. 1950.
47,8% 43,1%
52,2% 56,9%
77,3% 72,9%
22,5% 27,1%
1,1 1,3
0,3 0,4
1960. 1970.
43,4% 42,1%
56,6% 57,9%
73,8% 73,2%
26,4% 27,0%
1,3 1,4
0,4 0,4
rukovanje dobrima = rudarstvo, gradevinarstvo, proizvodnja, prijevoz, trgovina na veliko/malo
usluge: industrija = omjer izmedu zaposlenosti u uslugama i u industriji
informacije: dobra = omjer izmedu zaposlenosti u rukovanju informacijama i rukovanju dobrima
lzvor:Vidi tablicu 4.2.
(b2J970.-90.
1970. 1980. 1985. 1990.
42,1% 37,4% 36,3% 35,8%
57,9% 62,6% 63,7% 64,2%
73,0% 69,6% 67,9% 65,9%
26,9% 30,4% 31,9% 33,4%
1,4 1,7 1,8 1,8
0,4 0,4 0,5 0,5
1:.\j
t-.j
m
Tablica 4. 10. Njemacka: statistikiJ. zaposlenosti po industriji
1925.
1933.-
usluge 40,9% 43,3%
usluge: 0,7 0,8
(a)1925.-70.
7950. 7961.
57,3% 56,2%
42,7% 43,8%
78,1% 76,5%
21,9% 23,5%
0,7 0,8
0,3 0,3
Cbil270 -B.Z
1970. 1970. 1987.
51,2% 51,4% 41,5%
48,8% 48,6% 58,5%
71,4% 71,6% 60,8%
29,1% 28,4% 39,2%
1,0 0,9 1,4
0,4 0,4 0,6
Clj
t-.:l
-1
Tablica 4.11. Francuska: statistika zaposlenosti po industriji
1921. 1931.
usluge 46,9% 45,7%
usluge: industriba 0,9 0,8
(aU 9.2 1. -6.{1,
1946. 1954. 7962. 1968.
49,7% 51,8% 49,5% 47,3%
50,3% 48,2% 50,5% 52,7%
77,8% 73,1% 71,2% 67,7%
22,4% 27,0% 29,0% 32,3%
1,0 0,9 1,0 1,1
0,3 0,4 0,4 0,5
1968.
43,8%
56,2%
67,8%
32,2%
1,3
0,5
mformacije: dobra= omjer izmedu zaposlenosti u rukovanju informacijama i rukovanju dobrima
lzvor: Vidi tab lieu 4.4.
(bi 19.6.8. -89..
1970. 7975. 1980. 1985. 1989.
43,4% 41,0% 37,4% 32,5% 30,6%
56,6% 59,0% 62,6% 67,5% 69,4%
66,8% 64,1% 60,8% 56,3% 54,9%
33,2% 35,9% 39,2% 43,7% 45,1%
1,3 1,4 1,7 2,1 2,3
0,5 0,6 0,6 0,8 0,8
CJ:)
~ : > :
00
Tablica 4.12. ltalija: statistika zaposlenosti po industriji
(al1221 -61
1921. 1937.
usluge
43,5% 44,6%
usluge: industriba 0,8 0,8
1951.
55,3%
44,7%
76,1%
23,9%
0,8
0,3
7961.
56,6%
43,4%
75,6%
24,4%
0,8
0,3
1961.
56,4%
43,6%
78,8%
21,2%
0,8
0,3
Vrijednosti iz 1990. ne mogu se usporedivati s onima iz prijasnjih godina zbog razlika u izvorima.
(1211261 -2Q -
1971. 1981. 1990.
52,5% 45,0% 31,9%
47,5% 55,0% 68,1%
76,1% 63,6% 62,2%
23,9% 36,4% 37,8%
0,9 1,2 2,1
0,3 0,6 0,6
Cl.'

Tablica 4.13. Ujedinjeno Kraljevstvo: statistika zaposlenosti po industriji
(al Eng.leska i Wales, 1921.-71.
1921. 1931. 1951. 1961.
us luge 47,0% 52,1%
usluge:
0,9 1,1
51,8% 50,9%
48,2% 49,1%
76,4% 74,2%
23,6% 25,8%
0,9 1,0
0,3 0,3
1971.
46,7%
53,3%
66,6%
33,3%
1,1
0,5
informacije: dobra= omjer izmedu zaposlenosti u rukovanju informacijama i rukovanju dobrima
(bl Uiedinieno Kralievstvo, 1970.-90.
1970. 1980. 1985. 1990.
49,4% 42,6% 39,4% 33,1% 29,6%
50,6% 57,4% 60,6% 66,9% 70,4%
67,6% 61,0% 64,0% 56,7% 54,2%
32,2% 39,0% 36,0% 43,3% 45,8%
1,0 1,3 1,5 2,0 2,4
0,5 0,6 0,6 0,8 0,8
c.:>
c.:>
0 Tablica 4.14. Kanada: statistika zaposlenosti po industriji
1921. 1931.
usluge . 57,3% 62,8%
usluge: 1,3 1,7
(al1921.-71.
1941. 1951.
42,3% 42,8%
57,7% 57,2%
69,6% 71,9%
30,4% 28,1%
1,4 1,3
0,4 0,4
1961. 1971.
36,6% 33,0%
63,4% 67,0%
67,4% 58,6%
32,6% 41,4%
1,7 2,0
0,5 0,7
Vrijednosti iz 1992. ne mogu se usporedivati s prethodnim godinama zbog razlike u izvorima.
(aU971.-92.
1971. 1981. 1992.
29,8% 29,0% 23,5%
70,2% 71,0% 76,5%
52,8% 58,1% 54,3%
47,2% 41,9% 45,7%
2,4 2,4 3,3
0,9 0,7 0,8
<:..:>
<:..:>
1-'
Tablica 4.15. Struktura zanimanja izabranih zemalja (%)
SAD Kanada Ujedinjeno Kraljevstvo
Kategorije 1991. 1992. 1990.
m e n e z e r ~ 12,8 13,0 11,0
strucnjaci 13,7 17,6 21,8
tehnicari 3,2
1\ 1\
ukupno 29,7 30,6 32,8
trgovci 11,9 9,9 6,6
Cinovnici 15,7 16,0 17,3
ukupno 27,6 25,9 23,9
obrtnici i operateri 21,8 21,1 22,4
polukvalificirani radnici u uslugama 13,7 13,7 12,8
polukvalificiarani radnici u prijevozu 4,2 3,5 5,6
ukupno 17,9 17,2 18,4
poljoprivredni radnici i upravitelji 3,0 5,1 1,6
ostalo - - 1,0
sveukupno 100 100 100
1 lznosi se ne mogu zbrajati zbog zaokruzivanja.
2 1\ znaci da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad te kategorije.
lzvor: autorska razrada; vidi Dodatak B.
Francuska Njemacka japan
1989. 1987. 1990.
7,5 4,1 3,8
6,0 13,9 11 11
12,4 8,7
1\
25,9 26,7 14,9
3,8 7,8 15,1
24,2 13,7 18,6
28,0 21,5 33,7
28,1 27,9 31,8
7,2 12,3 8,6
4,2 5,5 3,7
11,4 17,3 12,3
6,6 3,1 7,2
- 3,0
100 100 100
<:.:>
<:.:>
Tablica 4.16. Sjedinjene Americke Drzave: zaposlenost po zanimanju 1960.-91. (%)
t-:1
Kategorija zanimanja 1960. 1970. 1980. 1985. 1990. 1991.
menedzeri
11 '1
10,5 11,2 11,4 12,6 12,8
strucnjaci 11,8 14,2 16,1 12,7 13,4 13,7
tehnicari
1\ 1\ 1\
3,0 3,3 3,2
t;_rgovci .. 7,3 6,2 6,3 11,8 12,0 11,9
ClnOVniCI 14,8 17,4 18,6 16,2 15,8 15,7
obrtnici i operateri 30,2 32,2 28,1 23,9 22,5 21,8
polukvalificirani radnici u uslugama 13,0 12,4 13,3 13,5 13,4 13,7
polukvalificirani radnici u prijevozu 4,9 3,2 3,6 4,2 4,1 4,2
poljoprivredni radnici i upravitelji 7,0 4,0 2,8 3,2 2,9 3,0
ukupno 100, 100, 100, 100, 100, 100,
--
" znaci da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad.
lznosi su sezonski prilagodeni godisnji podaci osim podataka za 1960., koji su od prosinca.
lzvor: Statistika rada: Zaposlenost i zarada, razlicita izdanja.
(Aj
(Aj
(Aj
Tablica 4.17. Japan: zaposlenost po zanimanju 1955.-90. (%)
Kategorija zanimanja 1955. 1960. 1965. 1970. 1975. 1980.
menedzeri 2,2 2,1 2,8 2,6 4,0 4,0
strucnjaci 4,6 5,0 5,0 5,8 7,0 7,9
tehnicari
"
" " " " "
g o v i .. 13,3 13,4 13,0 13,0 14,2 14,4
ClnOVniCI 9,0 11,2 13,4 14,8 15,7 16,7
obrtnici i operateri 27,0 29,5 31,4 34,2 33,3 33,1
polukvalificirani radnici u uslugama 5,4 6,7 7,5 7,6 8,8 9,1
polukvalificirani radnici u prijevozu 1,7 2,3 3,7 4,6 4,5 4,5
poljoprivredni radnici i upravitelji 36,7 29,8 23,1 17,3 12,5 10,3
ukupno 100 100 100 100 100 100
" znaci da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad.
CistaCi i smetlari ukljuceni su izmedu 1970. i 1980. u kategoriju polukvalificiranih radnika u uslugama; od 1985. ukljuceni su
u kategoriju obrtnika i operatera.
/zvor: Statisticki godisnjak Japan a, 1991.
1985.
3,6
9,3
"
14,9
17,7
33,2
8,7
3,9
8,7
100
1990.
3,8
11 11
"
15,1
18,6
31,8
8,6
3,7
7,2
100
1
'1
Tablica 4.18. Njemacka: zaposlenost po zanimanju 1976.-89. (%)
Kategorija zanimanja 1976. 7980. 1985. 1989.
menedzeri 318 312 319 411
strucnjaci 1110 11 11 12,6
1319
tehnicari 710 712 718 817
trgovci 716 716 715 718
cinovnici 1311 1412 1215 1317
obrtnici i operateri 3118 3210 2813 2719
polukvalificirani radnici u uslugama 1215 1215 1518 1213
polukvalificirani radnici u prijevozu 613 611 515 515
poljoprivredni radnici i upravitelji 518 418 319 311
ostali 1 I 1 112 211 310
ukupno 100 100 100 100
1\ znaCi da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad.
lzvor: 1976.-89.: Statistisches Bundesamt, Statistisches }ahrbuch
1
razlicita izdanja.
Tablica 4.19. Francuska: zaposlenost po zanimanju 1982.-89. (%)
Kategorija zanimanja 1982. 1989.
menedzeri 711 715
strucnjaci 418 610
tehnicari 1213 1214
trgovci 313 318
cinovnici 2218 2412
obrtnici i operateri 3019 2811
polukvalificirani radnici u uslugama 612 712
polukvalificirani radnici u prijevozu 416 412
poljoprivredni radnici i upravitelji 810 616
ostali
ukupno 100 100
1\ znaci da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad.
lzvor: 1982.: Enquete sur /'emploi de mars 1982; 1989.: Enquete sur /'emploi de mars 1989.
334
TRANSFORMAClJA RADA I ZAPOSLEN'OSTT
Tablica 4.20. Velika Britanija: zaposlenost po zanimanju 1961.-90. (%)
Kategorija zanimanja 7967. 1971. 1981. 1990.
menedzeri 2,7 3,7 5,3 11 ,0
strucnjaci 8,7 8,6 11,8 21,8
tehnicari
A
2,4 2,0
A
t_rgovci ..
9,7 8,9 8,8 6,6
ClnOVniCI 13,3 14,1 14,8 17,3
obrtnici i operateri 43,1 34,2 27,9 22,4
polukvalificirani radnici u uslugama 11,9 12,7 14,0 12,8
polukvalificirani radnici u prijevozu 6,5 10,0 9,1 5,6
poljoprivredni radnici i upravitelji 4,0 2,9 2,4 1,6
ostali 2,6 3,8 1,0
ukupno 100 100 100 100
A znaci da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad.
lzvor: Popis, 1961 ., 1971 ., 1981.; 1990: (proljece) lzvjestaj o radnoj snazi 1991.
Tablica 4.21. Kanada: zaposlenost po zanimanju 1950.-92. (%)
Kategorija zanimanja 1950. 7970. 1980. 1985. 1992.
menedzeri 8,4 10,0 7,7 11,4 13,0
strucnjaci 7,0 13,6 15,6 17,1 17,6
tehnicari 1,5
A A A A
t_r_govci ..
6,9 7,1 10,8 9,6 9,9
ClnOVniCI
10,6 14,8 17,5 17,3 16,0
obrtnici i operateri 28,2 29,6 26,0 22,3
21 '1
polukvalificirani radnici u uslugama 8,8 12,3 13,1 13,7 13,7
polukvalificirani radnici u prijevozu 6,9 5,3 4,1 3,8 3,5
poljoprivredni radnici i upravitelji 21,7 7,4 5,3 4,7 5,1
ukupno
100 100 100 100 100
1\ znaci da je podatak ukljucen u kategoriju koja se nalazi neposredno iznad.
Podaci za 1950. godinu uzeti su 4. ozujka 1950.; za 1980. i 1985. su iz sijecnja. Podaci
za 1992. su iz mjeseca srpnja.
lzvor: Statistika za Kanadu, Radna snaga, razlicita izdanja.
335
c..:>
c..:>
Tablica 4.22. Strano stanovnistvo s prebivalistem u Zapadnoj Europi, 1950.-90. (u tisucama te kao % u ukupnom stanovnistvu) C1)
Zemlja 1950. 1970. 1982! 1990.
Br. % Br. % Br. % Br. %
Austrija 323 4,7 212 2,8 303 4,0 512 6,6
selgir
368 4,3 696 7,2 886 9,0 905 9,1
Dans a - - - - 102 2,0 161 3,1
Finska 11 0,3 6 0,1 12 0,3 35 0,9
Francuska 1765 4,1 2621 5,3 3680 6,8 3608 6,4
Njemacka, SR 568 1,1 2977 4,9 4667 7,6 5242 8,2
Grcka 31 0,4 93 1,1 60 0,7 70 0,9
lrska - -
- - 69 2,0 90 2,5
ltalija 47 0,1 - - 312 0,5 781 1,4
Lihtenstajn 3 19,6 7 36,0 9 36,1
Luksemburg 29 9,9 63 18,4 96 26,4 109 28,0
Nizozemska 104 1,1 255 2,0 547 3,9 692 4,6
Norveska 16 0,5 - - 91 2,2 143 3,4
Portugal 21 0,3
- - 64 0,6 108 1,0
Spanjolska 93 0,3 291 0,9 418 1,1 415 1,1
Svedska 124 1,8 411 1,8 406 4,9 484 5,6
Svicarska 285 6,1 1080 17,2 926 14,7 1100 16,3
Ujedinjeno Kraljevstvo - - - - 2137 3,9 1875 3,3
ukupnob 5100 1,3 10200 2,2 15000 3,1 16600 4,5
odnosi se na 1982. umjesto na 1980. buduci da su podaci za 1982. bolji.
b ukljucuje umetnute brojke za podatke koji nedostaju (-).
lzvor. Fassman i Mi.inz (1992.)
Tab fica 4.23. Nezaposlenost u razlicitim zemljama, 1933.-93.
(kao % radne snage)
Zemlja 1933. 1959.-67. 1982.-92. 1992. 1993.
prosjek prosjek
selgir
10,6 2,4 11,3 10,3
12,1
Dans a 14,5 1,4 9,1 11,1 12,1
Francuska 4,5 0,7 9,5 10,4 11,7
Njemacka 14,8
1,2b 7,4 7,7 8,9
lrska n,a, 4,6 15,5 17,2 17,6
lta!ija 5,9 6,2 10,9 10,7 10,2
Nizozemska 9,7 0,9 9,8 6,8 8,3
Spanjolska n,a, 2,3 19,0 18,4 22,7
Ujedinjeno Kraljevstvo 13,9 1,8 9,7 10,1 10,3
Austrija 16,3 1,7 3,5 3,7 4,2
Finska 6,2 1,7 4,8 13,1 18,2
Norveska 9,7 2,1 3,2 5,9 6,0
Svedska 7,3 1,3 2,3 5,3 8,2
Svicarska 3,5 0,2 0,7 2,5 4,5
SAD 24,7 5,3 7,1 7,4 6,9
Kanada 19,3 4,9 9,6 11,3 11,2
Japan n,a, 1,5 2,5 2,2 2,5
Australija 17,4 2,2 7,8 10,7 10,9
1936.
b Savezna Republika za razdoblje 1959.-92.
n.a. = nije dostupno
lzvori: Freeman i Soete (1994.); OECD Pregled zaposlenosti, 1993.
Tablica 4.24. Pokazatelji samozaposlenosti i povremene zaposlenosti, 1990. (%)
Udio samozaposlenosti
u ukupnoj zaposlenosti
Cjelokupno
gospodarstvo
Kanada
Francuska
Njemacka
ltalija
Japan
Ujedinjeno Kraljevstvo
Sjedinjene Americke Drzave
9,4
15,0
11,0
29,1
23,6
14,1
10,8
Neagrarni
sektor
7,5
9,1
8,0
22,2
11,6
12,4
7,7
lzvor: OECD Studija poslova (1994.:77, tablica 6.8.)
Udio povremene
u ukupnoj zaposlenosti
15,1
12,0
13,4
5,7
17,6
21,7
17,0
337
C.;)
C.;)
00
Tablica 4.25. Postotak standardnih radnika ukljucenih u Chuki Kayo sustav japanskih poduzeca prema velicini tvrtke, dobi radnika i stupnju
obrazovanja
A. VeliCina tvrtke, obrazovanje radnika i clanstvo u Chuki Kayo sustavu
(% izracunat na ukupnom broju radnika u svakoj skupini)
Broj namjestenika
>1.000 100-999 10-99
osnovna/visi razredi osmogodisnje skole, tzv. junior high
prije junior high skola/sadasnja srednja skola
visoka strucna/2-godisnji koledz
fakultetsko obrazovanje
8,4
24,3
14,1
53,2
4,9
11,7
7,2
35,0
B. Postotak radnika u tvrtkama s preko 1.000 namjestenika, ukljucenih u Chuki Kayo sustav,
prema dobi i obrazovanju
3,9
4,8
2,8
15,7
Obrazovanje
Dob (godine)
osnovna/visi razredi osmogodisnje skole, tzv. junior high
prije junior high skola/sadasnja srednja skola
visoka strucna/2-godisnji koledZ
fakultetsko obrazovanje
lzvor: Nomura (1994.)
20-24
13,1
53,4
50,8
88,9
25-29
13,1
50,3
34,1
59,5
30-34 35-39 40-44
27,9 32,5 25,6
42,9 52,6 41,4
31,3 37,2 30,9
57,1 49,9 58,9
45-49 50-54 55-59
17,1 8,4 6,2
39,1 24,3 14,3
15,8 14,1 8,6
53,4 53,2 31,7
DODATAKB:
Metodoloske napomene i statisticki
izvori za analizu strukture zaposlenosti i
zanimanja zemalja skupine
G-7, 1920.-2005.
Sakupljeno je tri niza statistika kako bi se prikazao razvoj usluznih i in-
formatickih sektora. Podaci su sakupljeni za sedam zemalja (Kanadu,
Francusku, Njemacku, Italiju, Japan, Veliku Britanija i Sjedinjene Ame-
ricke Drzave) s polaznom tockom od 1920-ih do najkasnijega dostupnog
datuma. U nastavku se opisuje svaki niz statistika sakupljenih za ovu
raspravu.
Postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i prijelaznoj
industrijskoj skupini
Sakupljena je statistika zaposlenosti po industriji za sedam zemalja. In-
dustrije su podijeljene u 6 sektora i 37 industrijskih podskupina, u skla-
du s podjelom koju je razvio i njome se koristio Singelmann (1978.). Sest
industrijskih sektora jesu:
I.
II.
III.
IV.
v.
VI.
ekstraktivni
preradivacki
distribucijske usluge
proizvodne usluge
drustvene usluge
osobne usluge.
339
Podjela industrijskih sektora i prijelaznih industrijskih skupina
I. Ekstraktivna industrija
poljoprivreda
rudarstvo
II. Preradivacka industrija
gradevinarstvo
potrosnja
proizvodnja
prehrana
tekstil
metal
strojevi
kemijska ind.
mjesovita proizvodnja
III. Distribucijske usluge
prijevoz
komunikacije
trgovina na veliko
trgovina na malo
IV. Proizvodne usluge
bankarstvo
osiguranje
nekretnine
inzenjering
racunovodstvo
pravne usluge
Izvor: Singelmann (1978.)
V. Drustvene usluge
medicinske, zdravstvene usluge
bolnicke
obrazovanje
socijalna skrb, vjerske usluge
neprofitne organizacije
postanske usluge
vlada
mjesovite drustvene usluge
VI. Osobne usluge
domace usluge
hotelijerstvo
ugostiteljstvo
usluge popravaka
praonica
brijac, saloni za uljepsavanje
zabava
mjesovite osobne usluge
U svaki su sektor ukljucene dvije do osam prijelaznih industrijskih
skupina, kako je pokazano u tahlici A 4.1. Statistike zaposlenosti s iscr-
pnom industrijskom analizom iz popisa stanovnistva ili statistickih izva-
daka skupljene sui ponovno podijeljene u ove kategorije.*
Umjesto rekonstruiranja haze podataka iz 1920-ih, nadogradili smo
Singelmannov rad prosirujuCi njegovu hazu podataka nakon 1970. Ulozi-
li smo najveCi moguCi napor u stvaranje nase podjele industrija istovjet-
ne onoj kojom se koristio Singelmann, kako hi haza podataka hila uspo-
rediva u vremenskim nizovima.
* Ovaj dodatak su napisali Manuel Castells i Yuko Aoyama.
340
U svrhu razjasnjavanja, tablica A 4.2. pokazuje industrijsku analizu
kojom sam se koristio u osuvremenjivanju raspodjele zaposlenosti po in-
dustriji. Tablica iscrpno popisuje sve industrijske kategorije ukljucene u
svaku prijelaznu industrijsku skupinu za sedam navedenih zemalja. 0
svakom vecem otklonu od drugih zemalja glede podjele dana je napome-
na u svakoj izradenoj statistickoj tablici. Za sve zemlje, brojke uporablje-
ne u ovoj analizi prikazuju godisnje prosjeke broja zaposlenih osoba po
industriji (ukljucujuCi samozaposlene, povremene zaposlenike).
Upozoravam na cinjenicu da sektorske kategorije (kategorije od I. do
VI.) ne uzimaju u obzir pojedinacne industrije koje se mogu ukljuCiti u dru-
gi sektor. N a primjer, kada statistika odredene zemlje ukljucuje ugostitelj-
stvo u kategoriju trgovine na malo, a ono se ne moze izvuCi zbog nedostat-
ka iscrpnog pregleda, postotak distribucijskih usluga (III.) postaje precije-
njen, a postotak osobnih usluga podcijenjen (VI.). Kao posljedica, omjeri za
odredene industrijske sektore mogu biti umjetno povecani ili smanjeni.
Takoder je dano prvenstvo usporedivosti po zemljama umjesto stroge
iscrpne podjele industrija po nasoj klasifikaciji. To smo uCinili kako bi se
izbjegla podjela industrija po razlicitim kategorijama po zemlji, sto bi
omelo usporedivost udjela u zaposlenosti u velikim kategorijama (1. do
VI.). To je posljedica cinjenice da su podaci iz nekih zemalja kombinirali
razliCite sektore te ih nisu mogli razdvojiti. Na primjer, velik broj zemalja
je smatralo papir, tiskarstvo i izdavastvo kao poseban sektor, a mi smo ih
smjestili u mjesovitu proizvodnju, iako je bilo teoretski povoljnije smatra-
ti izdavastvo poslovnim uslugama. Stoga smo statistiku za izdavastvo sta-
vili pod kategoriju mjesovitih usluga za sve zemlje, cak i one koje daju od-
vojene podatke za njega, kako bi podaci za sve zemlje hili usporedivi.
Iz istih su razloga odredene industrije dodijeljene sljedeCim pojedinac-
nim kategorijama:
proizvodi koji se izraduju od tekstila i tkanina, ukljucujuci odjecu i
obucu smjesteni su u kategoriju "mjesovite proizvodnje"
prijevozna oprema (ukljucujuCi automobilsku industriju, brodo-
gradnju i industrijske proizvode za zracni promet) smjestena je u
kategoriju "mjesovite proizvodnje"
znanstvena oprema, ukljucujuCi opticke, fotografske i precizne in-
strumente, ukljucena je u kategoriju "mjesovite proizvodnje"
tisak i izdavastvo nalaze se u kategoriji "mjesovite proizvodnje"
ovisno o dostupnoj podjeli u svakoj zemlji, emitiranje (radio, TV)
nalazi se ili u "komunikacijama" ili u "zabavi"
mjesovite strucne i srodne usluge mogu se smjestiti u bilo koje mje-
sovite usluge, ovisno o zemlji. Nakon pazljivog analiziranja podata-
ka i pronalazenja dodatno dezagregiranih podataka, "ostale struc-
341
C.:>
Podjela industnja po zemljama
,p..
1:-.:l
Kanada Francuska NJemacka ltalija japan Vel. Bntantja SAO
Poljopnvreda poiJOdjelstvo,
sumarstvo, nbolov,
poljOdjelstvo,
sumarstvo, nbolov
poiJOdjelstvo,
sumarstvo, nbolov,
poiJOdjelstvo,
sumarstvo, nbolov
poiJOdjelstvo,
sumarstvo, nbolov
poiJOdjelstvo,
sumarstvo, nbolov
poljodjelstvo,
sumarstvo, nbolov
zamkaren1e vrtlarstvo
Rudarstvo rudarstvo, vadenje/prerada rudarstvo ugljena, vadenh krut1h 1 rudarstvo vadenJe ugiJena, rudarstvo 1
kamenolom1, krut1h mmerala zlata, vadenJe tekuCI gonva krut1h metala, va enJe
1zvonsta nafte plma/nafte strujalp m krute nafte 1
pmodnog pima
Gradevmarstvo gradev1 narstvo 1zgradnja/ gradevmarstvo gradevmarstvo gradevmarstvo gradevmarstvo gradevmarstvo
gradevmarstvo
Prehrana hranalpu:a duhan hrana, meso/ hrana!p1ca duhan hrana/pu:a duhan hrana/p1ca duhan, hrana/pu:a duhan prehrambem/
miiJeko stocna hrana srodm pr01zvod1,
duhansk1 pro1zvod1
Tekstd tekstd, tnkotaza, tekstd, odjeca tekst1l tekstd tekstd tekstd tekstlfm prOIZVOOI
pred1omca
Metal pnmarm metal, zeljezm metail, crna metalurglja, nezeiJezm metal, nezeljezm metal, metalm 1 nemetalm pnmarm metal,
prerada metala gradevm matenpl, metal, ceilk preraden1 metal, preradem metal, proiZVOdl IZ prerada metala
crna metalurglja crna metalurg1Ja zel Jezo/ceil k mmerala
Strojevl stro1ev1, elektncm stroJeVI elektncm/ stroJeVI, elektncna 1 stroJev1, elektncm/ stroJeVI elektncm/ oprema za meha- stro1ev1, elektncm
pro1zvod1 elektromck1 u redska oprema elektromi'k1 strojevl elektromck1 mck1 mzedenng 1 strojevl
pro1zvod1, kucansk1 pr01zvod1 obradu po ataka,
aparat1 elektncm/elektro-
mck1 mzenJermg
KemiJSka kemiJSkl, naftm 1 bazne kem1kailje/ kem1kailje/ vlakna kem1kai1Je bazne kem1kal1/e, kemiJSkl/srodm
proiZVOdl IZ umjetna vlakna, pro1zvod1 1z nate 1 1zrada v a kana (JrOIZVOdl, prOIZVO-
ugiJena farmaceut1ka ugljena i:J1 1z nafte 1 ugljena
MJe5ovlta pro1zvodn1a automobd1, kamen/glma, guma, koza, pnjevozna od/evn1 1 drug1 tek- motorna vozda/ priJevozna oprema,
oza, odJeca, drvo, bro?ogradnp, pnJevozna ;}[;rema, obrema, odJeca/ Stl n1 prOIZVOOI, pn- diJelovl, druga pn- od/eca, profes1o-
namJestaj/pokuc- zracna 1 vd na av1ogradd' rodo- o uca, pap1r/t1sakl 1evozna oprema, 1evozna oprema, na na fotografska
stvo, pap1r, t1sak! oprema, o Jeca, gradnJa, rvo, plas- 1zdavastvo, guma/ preCizna mdustnja, mzenJermg mstru- oprema/satov1,
1zdavastvo, pnje- mJeSOVIta pro1zvod- t1ka, t1sak11zdavas- plast1ka, mJesovlta m1es pro1z, trupCI/ menata, o uca/ 1gracke/sportska
vozna oprema, np, drvo, plast1ka, tvo, koza, muz1i'k1 pr01zvodn1a drvo/namJestaj/ odJeca, trupc1/drvo oprema, trupc1/
nemetalm mmeral- staklo, pap1r, t1sak, mstrument1, odjeca pulpa!pap1r/t1sakl namJe5taj/pap1r/ drvo, namJe5taj/
m pr01zvod1, mJe- 1zdavastvo, obuca 1 1zdavastvolkoza/ t1sak/izdavastvo, pokucstvo, kamen/
sov1ta pr01zvodnja kozm pro1zvod1 krzno, keram1ka/ guma/plast1ka, glma/staklo, pap1r
kamen/glmem OStafl prOIZVOdl 1zdavastvo/t1sal<,
proiZVOOI
oia, mJesov1t1
pr01zvod1
Potro5nJa elektncna struja, pro1zvodnjald1S- o"skrba struJom, struja, phn, voda d1stnbuC1Ja struje, plm/strujalvoda potrosn jalsamtarne
plm, voda tnbuciJa d1s- p mom, vodom o"skrba vodorn/ us luge
tnbuc1Ja vo e/plma p mom 1 gnJanJem
PnJevoz pnjeVOZ, prljeVOZ zeiJezmca, vodem zeljezmca, zracm zel Jezmca, zeljeZniCa, drug1 zeljezmca, auto-
sklad1stenje pnjevoz pnjevoz putmi'kl/teretm kopnen1 promet, busn1/gradsk1 pn-
promet, vodem/ morsk1 I zraCnl jeVOZ, takSI pn-
zrai'n1, druge promet 1 pomocne jeVOZ, kam10n1,
usluge, automoblis- usluge vodem/zrai'm
k1 parkmg pro met,
sklad1stenJe
komun1kac1Je telekomumkaclje, komumkaCIJe, komumkaCIJe komumkaCIJe komun1kac1je/ komumkaCIJe,
postanske usluge postanske usluge postanske usluge em1t1ran1e
Trgovma na vehko trgovma na veilko trgovma hranom na trgovma na vel1ko trgovma na vehko na vehko, trgovma na veilko trgovma na veilko
veilko, neprehram- ad1stenJe
bena trgovma na
veilko
Trgovma na malo trgovma na malo trgovma hranom na trgovma na malo trgovma na malo trgovma na malo trgovma na malo trgovma na malo
malo, neprehram-
bena trgovma na
malo
Bankarstvo banke, kred1tne fmanCIJske fmanCIJSke fmanCijske bankarstvo/ bankarstvo, S&L
aleOCije,_ zalaro- orgamzaCIJe lnStltUCije mstltUCIJe, Jamstvo os1guranje fmanCIJe (pmstvo 1 zaJmOVI),
n 1ce, mesetan I<red 1tne agenCIJe,
zastupn1c1 mesetarenJe
Os1guranJe OSiil:UravajUCa os1guran1e os1guran1e os1guran1e os1guranJe os1guranje, os1m os1guran1e
drustva!agenCije/ soCIJalnog
nekretnme os1guran1a
Nekretmne niJe dostupno nekretmne/ nekretnme/ nekretnme nekretmne vlasmstvo/posred- nekretnme, zakon-
fmanCIJe lznaJmiJivanJe mstvo nekretmna sk1 ured1 za os1gu-
ranJe nekretnma
lnzenJenng mzen 1erske/
znanstvene usluge
n11e dostupno teh mckl konzaltmg tehmi'ke usluge graclev1 narstvo,
arh1tektura
nlje dostupno mzenjenng/arhl-
tektura! 15p1t1vanJe
Racu novodstvo racunovodstvo m 1e dostupno OIJe dostupno rai'unovod stvo rai'unovodstvo racunovodstvo racunovodstvo/
kn)1govodstvo
Mjesovlte poslovne usluge usluge za poslovn1 usluge zakonske/ druge poslovne 1znaJmlj1Van1e poslovne usluge, oglasavanJe, komer-
menedzment rai'unovodstvene/ usluge, lznaJmljl- dobara, leasmg, lznaJmljivanJe CIJalno 1straz1vanJe 1
druge poslovne vanJe mformaCIJSke pokretnma razvo1 usluga
usluge usluge, 1straz1vanJe, nabave oso lja,
oglasavanJe,

strui'ne usluge nog mene zmenta,
komckjutorske uslu-
C.:! ge, etekt1vske uslu-
ge, poslovne usluge
~
Kanada Francuska N;emacka /tali; a Japan Vel. Bntam;a SAD .....
.....
Zakonske usluge odvJetmckllbiiJez-
mck1 ured
n<Je dostupno n<Je dostupno zakonske usluge zakonske usluge zakonske usluge zakonske usluge
Med1cmske, zdravstvene ordtnaCIJa nt}e dostupno zdravstvo/vetenna zdravstvene usluge, med1ctnske/ medlctnske/ druge zdravstvene usluge,
usluge hJecmka k 1 r u ~ a vetenna zdravstvene usluge, zdravstvene usluge, os1m bolmck1h
pomocno mediCtn- 1avne zdravstvene samtarne usluge
sko osobiJe, zubart, usluge
ltd
Bolmcke usluge bolmce n11e dostupno nt}e dostupno bolmce bolmce m 1e dostupno bolmce
Obrazovan1e obrazovne 1 srodne n11e dostupno obrazovanJe, obrazovanJe, obrazovanJe, tnstl- obrazovanJe, skole, knpznlce,
us luge znanstvene/1straz1- 1straz1van Je, tUCIJe za 1straz1vanJe 1 razvo1 srednJe strucne
vacke ustanove muzep, botamck1/ znanastveno 1straz1- skole, obrazovne
zoolosk1 vrtov1 van1e us luge
SOCIJalna skrb, VJerske us luge VJerske 1 orgam- n11e dostupno drustvene sluzbe/ v1erske SOCIJalna skrb 1 ostale usluge VJerske
zac11e za SOCIJalnu ured1 za zaposiJa- organ1zac1Je os1guran}e, VJera ukiJUCUJUCI orgamzac11e
skrb van1e SOCIJalnu skrb
Neprof1tne organ1zac1Je radmcke orgam- nt}e dostupno neprof1tne orgam- gospodarske orga- ruhtlcke, poslovne, m 1e dostupno clanske
zaCIJe, trgovtnska zac11e n1zaoJe, strucna ulturne 1 orgam- orgamzaCIJe
udruzen1a udruzen1a zac11e za suradnJU
Postanske usluge n<Je dostupno nt}e dostupno nt}e dostupno postanske usluge niJe dostupno m Je dostupno postanske usluge
Vi ada 1avna adm1mstrac1- nt}e dostupno 1avna 1avna adm1mstrac1- naoonalne vladtne 1avna adm1mstrac1- 1avna admtn1strac1-
Ja, obrana admtnlstraCIJa Ja, oruzane snage, sluzbe, sluzbe 1a 1 obrana 1a obrana pravo-
medunarodne orga- lokalne uprave sude, 1avm red
n1zac1Je orgamzac11e stramh
vlada 1 medunarod-
ne organ1zac1Je
MJesovlte drustvene usluge mJesov1te usluge nt}e dostupno uklanJanJe smeea, ostale drustvene uklan1an\e otpada, ostale strucne/ mJesovlte strucne 1
stambene ustanove us luge ostale us uge znanstvene usluge srodne usluge
Domace usluge pnvatna kucanstva n11e dostupno pnvatna kucanstva domace usluge domace usluge n<Je dostupno pnvatna kucanstva
HotehJerstvo hotelsk1/motelsk1 hotel1/ kaf1c1/ hotel1/restaurac1Je hoteh (s restaurao- hoteh 1 pans10nsk1 hotel1/ugost1tel JStvo hoteh/moteh, pan-
SmJeStaJ, restauraciJe }Om 1h bez nJe) smJe5ta} (restauraCIJe kaf1c1, s1onsk1 smJeStaJ
pans10nsk1 klubov1/gost1omce
smJestaJ, kampov1
UgostlteljS'tiiO restauract)eldobav-
IJaCI/gostlomce
1\\)e dostupno 1\\je dostupno restaU!aCije,
kamp1ran1e
ugost1tel1stvo restauraCIJelkafiCI/
snack barov1
ugostlteljstvo

.p.
0.
Usluge popravaka
Praonice
BrijaC/salon} za uljep5avanje
Zabava
Mjesovite osobne usluge
popravak cipela,
automobila, nakita
i elektricnih
aparata
eraonicelkemijske
cistionicelfllacaon-
1ce, praomce-
samousluzne
brijaC/saloni za
uljepsavanje
usluge za zabavu i
rekreaciju
pogrebne usluge,
mjesovite osotine
us luge
n i je dostupno popravak bicikla/
automobila
nije dostupno
CIS!IOOICe
nije dostupno brijac, saloni za
njegu tijela
nije dostupno kultura/sportl za-
bava
sve profitne osobne
usluge
ostale poslovne
usluge
popravak usluge popravaka popravak automo-
potrosackih a, elektricni i
dobara/pnjevoznih mjesoviti popravci
sredstava
praonice praonice praonice/cistionice
CIS!IOOICe
brijac/saloni za brijac/saloni za frizerski saloni/sa- brijacnice/saloni za
uljepsavanje uljepsavanje loni za manikiranje uljepsavanje
zabava, kinemato- filmovi, rekreacija, rekreacijskelku ltur- zabava, kazaliste/
grafija, emitiranje, emitiranje, zabava ne usluge kino, kuglane/sobe
sport za biljar
pogrebna adminis- mjesovite osobne osobne us I uge
tracija usluge ematonJI
USPON DRUSTVA
ne usluge" klasificirane su kao "poslovne usluge" u Japanu, a u
SAD-u kao "mjesovite drustvene usluge."
Dodatno, sljedece bi se specificnosti trebale uzeti u obzir za analizirane
zemlje.
Kanada
VeliCine za 1971. zasnovane su na podacima popisa za osobe u dobi od 15
i vise godina koje su radile 1970.; za 1981. zasnovane su na 20% podata-
ka uzorka iz popisa 1981. za radnu snagu u dobi od 15 godina i stariju.
Zbog nedostupnosti analize radne snage u pojedinim industrijama iz re-
zultata popisa 1991. izdanog u studenom 1993., rabili smo posljednje dos-
tupne podatke (1992.) iz Statistike za Kanadu, koji su izdani u mjesec-
nom izvjestaju Radna snaga. Podaci su izvedeni iz uzorka od oko 62.000
reprezentativnih kucanstava u cijeloj zemlji (osim saveznih teritorija Yu-
kon i Northwest Territories). Izvjestaj je imao namjeru prikazati sve oso-
be u stanovnistvu u dobi od 15 godina i starije, s boravistem u Kanadi,
izuzevsi sljedece: osobe koje zive u indijanskim rezervatima; stalne cia-
nove oruzanih snaga; osobe koje zive u ustanovama (odnosno kaznjenici
u kazneno-popravnim ustanovama i pacijenti u bolnicama i domovima
koji u njima prebivaju duze od sest mjeseci). Podaci iz 1992. odrazavaju
radnu snagu u svibnju 1992., te su od 1984. bili zasnovani na Standar-
dnoj industrijskoj podjeli iz 1980. (Statistike za Kanadu, 1992.).
Francuska
Podaci su odnose na zaposleno stanovnistvo 31. prosinca svake godine;
objavljuju se u godisnjem statistickom izvatku; za 1989. godinu su preli-
minarni. Naisli smo na odredene probleme zbog opceg nedostatka iscrpne
analize statistike zaposlenosti u usluznom sektoru. Kad god nije dostup-
na iscrpna analiza usluznih industrija, kategorija "neprofitnih organiza-
cija" svrstava se u mjesovite drustvene usluge, a "profitne organizacije"
kao mjesovite osobne usluge. Medutim, koristili smo se podacima iz go-
disnjega statistickog izvatka umjesto podacima iz popisa buduCi da su
najnoviji rezultati trenutno dostupni oni iz popisa 1982.
Njemacka
U ovoj analizi uteli smo kao jedinicu analize Saveznu Republiku Njemac-
ku prije ujedinjenja. Podaci se temelje na popisu zaposlenih za 1970. i
1987. Izmedu tih godina nije u Njemackoj proveden nitijedan popis.
346
Italija
Osnovica prikaza su podaci popisa radne snage 1971. i 1981.; brojke iz
1991. ne mogu se izravno usporediti s podacima iz prethodnih godina
zbog razlicitosti izvora. BuduCi da brojke iz popisa 1991. nisu bile dostup-
ne u vrijeme pisanja ove knjige, brojke iz 1990. upotrijebljene su kao ap-
roksimativni pokazatelj najnovijih trendova.
Japan
Brojke se temelje na podacima popisa iz listopada 1970., 1980. i 1990. o
zaposlenim osobama u dobi od 15 i vise godina. Iznosi iz 1970. i 1980. su
oni iz 20% tablicnih prikazivanja uzorka, a brojke iz 1990. iznose 1% tab-
licnih prikaza uzorka.
Podaci za Englesku i Wales uzeti su za godine izmedu 1921. i 1971. Od
1971. naovamo brojke se odnose na namjestenike u zaposlenosti za cijelo
Ujedinjeno Kraljevstvo iz lipnja svake godine. Ti su podaci izabrani radi-
je nego oni iz popisa zaposlenih osoba zbog nedostupnosti rezultata popi-
sa iz 1991. u vrijeme pisanja ovog rada, a podaci iz 1971. i 1981. koji su
dostupni, ne ukljucuju cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo. Osim toga, pazljive
usporedbe podataka popisa i podataka Odjela za zaposlenost o namjeste-
nicima u zaposlenosti za Veliku Britaniju pokazali su da se radio manjim
razlikama glede raspodjele zaposlenosti.
126
Stoga smo odlucili da brojke
namjestenika u zaposlenosti sluze kao gruba procjena trendova u Ujedi-
njenom Kraljevstvu izmedu 1970. i 1990.; te brojke iskljucuju privatne
domace sluzbenike i mali broj zaposlenih kod ugovaraca poljoprivrednih
strojeva, ali ukljucuju sezonske i povremene radnike. Obiteljski radnici
ukljuceni su u brojke za Veliku Britaniju, aline i za Sjevernu Irsku. Broj-
ke za namjestenike u zaposlenosti takoder iskljucuju samozaposlene. Iz-
nosi su dobiveni iz popisa zaposlenosti koji je proveo Odjel za zaposlenost
u Velikoj Britaniji, a za Ujedinjeno Kraljevstvo ukljucuju informacije iz
slicnih popisa koje je u Sjevernoj Irskoj proveo Odjel za usluge radne
snage.
126 Medutim, postoji sklonost da udio u poljoprivrednoj zaposlenosti bude procijenjen is-
pod one za cijelo zaposleno stanovnistvo, kao sto je prikazano u tablici 4.16.
847
USPON DRUSTVA
Sjedinjene Americke Driave
Iscrpna analiza zaposlenosti iz trenutnog ispitivanja stanovnistva za
1970. nije objavljena u izdanjima Zaposlenost i zarada. Stoga smo za-
mijenili podatke za 1970. s onima iz popisa, buduci da su medupopisne
statistike koje je dao tekuCi izvjestaj o stanovnistvu, opcenito, naprav-
ljene tako da bi se mogle usporediti sa statistikama za desetljeca (vidi
dio VII. popisa iz 1970., svezak 2: 7B, Izvjestaji: Industrijska obiljezja).
Brojke za SAD odnose se na sve na gradane koji su, tijekom tjedna is-
pitivanja, obavljali bilo kakav rad kao placeni zaposlenici, u vlastitim
poslovima, struci ili na vlastitoj farmi, ili koji su radili 15 ili vise sati
kao neplaceni radnici u poduzecu koje je vodio clan obitelji; te svi oni
koji nisu radili, ali su imali poslove ili poduzeca iz kojih su bili privre-
meno odsutni zbog bolesti, loseg vremena, godisnjeg odmora, rasprava
izmedu radne snage i menedzmenta ili iz osobnih razloga, bilo da su
placeni za vrijeme provedeno izvan posla ili su radili na drugim poslo-
vima. Clanovi oruzanih snaga smjesteni u SAD-u takoder su ukljuceni
u ukupan broj zaposlenih. Svaka se zaposlena osoba broji samo jedan-
put. Oni koji su imali vise od jednog posla uracunati su u posao na ko-
jemu rade najveci broj sati tijekom tjedna ispitivanja. U ukupan broj
ukljuceni su i ddavljani stranih zemalja na privremenom boravku u
SAD-u, ali ne kao clanovi ambasade. Iskljucene su one osobe Cija se je-
dina djelatnost sastojala u radu oko kuce (bojenje, popravljanje ili ku-
canski poslovi u vlastitom kucanstvu) ili u dobrovoljnom radu za vjer-
ske, dobrotvorne i slicne organizacije (Odjel za statistiku rada, 1992.).
Zbog preraspodjele SIC kodova za popis iz 1980., brojke prije i nakon to-
ga datuma nisu strogo usporedive.
Statistika zaposlenosti po industriji
Hall predlaze dva nacina podjele sektora zaposlenosti: industrije nasup-
rot uslugama, te upravljanje dobrima nasuprot upravljanju informacija-
ma (Hall, 1988.). "Industrija" ukljucuje sve sektore rudarstva, gradevi-
narstva i proizvodnje, a "usluga" ukljucuje sve preostale kategorije. Sek-
tor "upravljanja dobrima" ukljucuje rudarstvo, gradevinarstvo, proizvod-
nju, prijevoz, trgovinu na veliko/malo, a sektor "upravljanja informacija-
ma" ukljucuje komunikacije, financije, osiguranje i nekretnine (FIRE), te
sve preostale usluge i vladu.
U nasoj analizi statistika zaposlenosti sa Singelmannovom podjelom
bila je agregirana i reorganizirana kako bi odgovarala Hallovoj podje-
348
li.
127
N adalje, omjer izmedu zaposlenosti u uslugama i industriji, kao i
omjer izmedu upravljanja informacijama i upravljanja dobrima izvede-
ni su iz podataka upotrijebljenih u tablicama 4.10. do 4.17.
Zaposlenost po zanimanjima
Standardna podjela zanimanja veCine zemalja obicno mijesa sektorske
djelatnosti sa stupnjem kvalifikacija pa je stoga neprikladna za nasu
uporabu. Medutim, nakon pazljivog razmatranja dostupnih podataka iz
pojedinih zemalja, postalo je jasno dace preoblikovanje podjele zanima-
nja biti zaseban projekt. BuduCi da nasa prvenstvena svrha u ovom do-
datku iskljucuje takvu analizu, odlucili smo koristiti se postojecom pod-
jelom kao aproksimativnim pokazateljem analize zanimanja pojedinih
zemalja. Kao rezultat, utvrdena je sljedeca gruba podjela zanimanja:
menedzeri
strucnjaci
tehnicari
trgovci
cinovnici
obrtnici i operateri
polukvalificirani radnici u uslugama
polukvalificirani radnici u prijevozu
radnici i upravitelji u poljoprivredi.
Za vecinu zemalja bilo je nemoguce razdvojiti kategoriju strucnjaka i
tehnicara. Takoder, u nekim su zemljama obrtnici i operateri izmijesani,
pa smo stoga skupili te kategorije u jednu kako bismo izbjegli pogresne
zakljucke iz podataka. Isto se primjenjuje na spajanje kategorija poljop-
rivrednih radnika i upravitelja u jednu kategoriju. Kategorija "obrtnici i
operateri" takoder ukljucuje nekvalificirane radnike, manualne radnike i
rudare. Oni koji su kategorizirani kao radnici u uslugama ukljuceni su u
polukvalificirane radnike u uslugama.
Pojedinosti za svaku zemlju opisujemo u nastavku.
Kanada
Brojke se temelje na podjeli zanimanja zaposlenih. Kategorije strucnjaka
i tehnicara takoder ukljucuju one Cija je struka u prirodnim znanostima,
127 Kako bi analiza odgovarala standardnoj podjeli usluga, ugostiteljstvo je ukljul!eno u
trgovinu na malo.
349
drustvenim znanostima, nastavi, medicini/zdravstvu te umjetnos-
tilrekreaciji. Kategorija obrtnika i radnika takoder je ukljuCivala rudar-
stvolkamenolome, strojeve, obradu, gradevinarska zanimanja, obradu
materijala te ostale obrte/uporabe opreme. Poljoprivredni radnici i upra-
vitelji takoder ukljucuju poljoprivredu, ribolov/lov/zamkarenje te sumar-
stvo/rusenje stabala.
Francuska
Brojke se temelje na podjeli zanimanja stanovnistva u dobi od 15 godina
i starijeg, iskljucujuci nezaposlene, umirovljene, studente i druge koji ni-
kad nisu radili, prema ispitivanju zaposlenosti Ciji su rezultati ukljuceni
u statisticki izvadak. Kategorija menedzera takoder ukljucuje visoke jav-
ne sluzbenike te visoko rangirane administrativne/trgovinske radnike u
poslovnim poduzeCima. Kategorija strucnjaka ukljucuje profesorska/-
znanstvena zanimanja, inzenjere i tehnicare te radnike u informaticil-
umjetnosti. Kategorija tehnicara ukljucuje srednja zvanja, radnike u
vjerskim zanimanjima, te radnike srednjeg ranga u zdravstvenim/drus-
tvenim uslugama. Kategorija cinovnika ukljucuje gradanske sluzbenike i
administrativne radnike. Kategorija obrtnika i radnika ukljucuje kvalifi-
cirane i nekvalificirane radnike u industriji.
Njemacka
Brojke se temelje na podjeli zanimanja zaposlenih osoba, u skladu sa sta-
tistickim izvatkom. Kategorija menedzera ukljucuje racunovode, javne
sluzbenike i poduzetnike. Kategorija strucnjaka ukljucuje inzenjere,
znanstvenike, umjetnike i radnike u zdravstvenim uslugama. Obrtnici i
operateri ukljucuju veCinu radnika u industriji. Tehnicari ukljucuju drus-
tvene radnike. Radnici i upravitelji u poljoprivredi ukljucuju radnike u
sumarstvu i ribogojstvu.
Japan
Brojke se temelje na podjeli zanimanja zaposlenih osoba prema Anketi
radne snage, ciji su rezultati ukljuceni u izvadak iz statistike.
redni radnici i upravitelji ukljucuju radnike u sumarstvu i ribolovu. Ka-
tegorija polukvalificiranih radnika u uslugama takoder ukljucuje radni-
ke u uslugama zastite. Kategorija polukvalificiranih radnika u prijevozu
ukljucuje zanimanja u komunikacijama.
350
TRANSFottMACIJA RADA I ZAPOSLENOSTI
Brojke se temelje na 10% uzorka Velike Britanije, koji je dobiven iz popi-
sa. Kategorija strucnjaka ukljucuje suce, ekonomiste, sluzbenike za zas-
titu okolisa itd. Tehnicari ukljucuju procjenitelje, zanimanja u socijalnoj
skrbi, medicinske tehnicare, sastavljace nacrta, poslovode, istrazitelje,
nadgledatelje istrazitelja i tehnicke inzenjere. Obrtnici i operateri uklju-
cuju veCinu radnika u industriji. Polukvalificirani radnici u prijevozu uk-
ljucuju skladistare, vlasnike ducana, one koji se bave pakiranjem, amba-
lazere. Polukvalificirani radnici u uslugama ukljucuju radnike u sport-
skoj rekreaciji i uslugama zastite. Brojke iz 1990. temelje se na Anketi
radne snage (1990. i 1991.) koju je proveo Ured za popise i ankete. Poda-
ci iz 1990. nisu izravno usporedivi s prethodnim godinama zbog razliCite
metodologije anketiranja i kategorije zaposlenih. Medutim, buduCi da po-
daci popisa iz 1991. nisu bili dostupni u vrijeme pisanja ovog rada, broj-
ke iz 1990. daju grubu procjenu trenutne strukture zaposlenosti u Veli-
koj Britaniji.
Brojke se temelje na godisnjem prosjeku zaposlenih osoba prema ispiti-
vanju kucanstava, koje je provedeno kao dio Ankete trenutnog stanovnis-
tva, Ureda za popise pri Odjelu za rad. Kategorija menedzera ukljucuje
izvrsna i administrativna zanimanja. Kategorija cinovnika ukljucuje ad-
ministrativnu podrsku. Polukvalificirani radnici u uslugama ukljucuju
privatna kucanstva i usluge zastite. Kategorija obrtnika i radnika uklju-
cuje preciznu proizvodnju, operatere na strojevima/montazere/inspekto-
re, manualne radnike, cistace opreme, pomagace i nekvalificirane radni-
ke. Polukvalificirani radnici u prijevozu ukljucuju i zanimanja premjes-
tanja materijala. Poljoprivredni radnici i upravitelji ukljucuju sumarstvo
i ribolov.
Distribucija statusa zaposlenosti
Zaposlene su osobe uglavnom kategorizirane kao namjestenici, samoza-
posleni i obiteljski radnici. Kada brojke za obiteljske radnike nisu dostup-
ne, mogu se ukljuCiti u kategorije samozaposlenih. Samozaposleni obicno
ukljucuju poslodavce, osim ako nije drukCije napomenuto.
U nastavku slijede osobitosti za svaku zemlju.
351
USPON DRUSTVA
Kanada
Oni poslodavci koji su placeni radnici (umjesto samozaposleni) ukljuceni
su u kategoriju namjestenika.
Francuska
Brojke se temelje na civilnoj zaposlenosti, prema Statistici radne snage
OECD-a.
Njemacka
Brojke se temelje na godisnjem statistickom izvatku.
Italija
OECD-a.
Japan
Brojke se temelje na Anketi radne snage za zaposlene osobe, ukljucenoj
u godisnji statisticki izvadak.
OECD-a.
Sjedinjene Americke Driave
Brojke se temelje na godisnjem prosjeku zaposlenih civila u poljoprivred-
nim i nepoljoprivrednim industrijama.
Statisticki izvori
Kanada
Statistike za Kanadu.1971 Census of Canada, vol. 3: Economic Characte-
ristics, 1973.
352
- 1981 Census of Canada: Population, Labor Force- Industry by demog-
raphic and educational characteristics; Canada, provinces, urban, ru-
ral, nonfarm and rural farm, January 1984.
-The Labour Force, razliCita izdanja.
-Labour Force: Annual Averages, 1975- 1983, January 1984
Francuska
Institut national de la statistique et des etudes economiques (INSEE).
Annuaire statistique de la France 1979: resultats de 1978, Ministere de
l'economie, des finances et du budget, Paris: INSEE, 1985.
- Recensement general de la population de 1982; resultats definitifs, par
Pierre-Alain Audirac, no. 483 des Collections de l'INSEE, serie D,
no.103. Ministere de l'economie, des finances et du budget, Paris: IN-
SEE, 1985
- Enquetes sur l'emploi de 1982 et 1983: resultats redresses, no. 120, ve-
ljaca 1985.
- Enquetes sur l'emploi de mars 1989: resultats detailles, br. 28-29, lis-
topad 1989.
- Annuaire statistique de la France 1990: resultats de 1989, vol. 95, nou-
velle serie no. 37, Ministere de l'economie, des finances et du budget,
Paris: INSEE, 1990.
Njemacka
Statistisches Bundesamt. Statistisches Jahrbuch 1977: fiir die Bundesre-
publik Deutschland, Metzler- Poeschel Verlag Stuttgart, 1977
- Statistisches Jahrbuch 1991: fiir die Bundesrepublik Deutschland,
Metzler- Poeschel Verlag Stuttgart, 1991.
- Bevolkerung und Kultur: Volksziihlung vom 27. Mai 1970, Heft 17,
Erwerbstatige in wirtschaftlicher Gliederung nach Wochenarbeitszeit
und weiterer Tatigkeit; Fachserie A., Stuttgart und Mainz: Verlag W.
Kohlhammer.
- Volkszahlung vom 25 Mai 1987, Bevolkerung und Erwerbstatigkeit,
Stuttgart: Metzler- Poeschel, 1989.
Italija
Istituto Centrale di Statistica. 10 Censimento Generale della Popolazio-
ne, 15 Ottobre 1961, Vol. IX: Dati Generali Riassuntivi, Rim, 1969.
- 11 Censimento Generale della Popolazione, 24 Ottobre 1971, vol VI:
353
Professioni e attivita Economiche, Torno 1: Attivita Economiche, Rim,
1975.
- J2o Censimento Generale della Popolazione, 25 Ottobre 1981, vol II: Da-
ti sulle caratteristiche strutturali della popolazione e delle abitazioni;
Torno 3: Italia; Rim, 1985.
Istituto Nazionale di Statistica (ISTAT). Annuario Statistico Italiano,
edizione 1991.
Japan
Biro za statistiku, Agencija za menedzment i koordinaciju (1977.), Statis-
ticki godisnjak Japana, Tokyo.
- (1983.) Statisticki godisnjak Japana, Tokyo.
- (1991.) Statisticki godisnjak Japana, Tokyo.
Biro za statistiku, Ured premijera, Saietak rezultata popisa stanovnistva
Japana 1977., Tokyo: Biro za statistiku, 1975.
- 1980. Popis stanovnistva Japana, Tokyo: Biro za statistiku, 1980.
- 1990. Popis stanovniStva Japana, Promptni izvjestaj (rezultati 1%
uzorka u tablicnom prikazu), Tokyo: Biro za statistiku, 1990.
Office of Population Censuses and Surveys, General Registrar Office.
Census 1971: Great Britain, Economic Activity, Part IV (10% uzorak),
London: HMSO, 197 4.
- Census 1981: Economic Activity, Great Britain, London: HMSO, 1984.
-Labour Force Survey 1990 and 1991:A survey conducted by OPCS and
the Department of Economic Development in Northern Ireland on be-
half of the Employment Department and the European Community,
Series LFS no. 9, London: HMSO, 1992.
Central Statistical Office, Annual Abstract of Statistics: 1977, London:
HMSO, 1977.
-Annual Abstract of Statistics: 1985, London: HMSO, 1985.
-Annual Abstract of Statistics: 1992, no.128, London: HMSO, 1992.
Department of Employment. Employment Gazzette vol.100, no. 8 (August
1992).
United States Department of Labor. Handbook of Labor Statistics; Bulle-
tin 2175, Bureau of Labor Statistics, December.
354
- Labor Force Statistics: Derived from the current population survey,
1948-87, Bureau of Labor Statistics, August 1988.
-Handbook of Labor Statistics, Bulletin 2340, March 1990.
- Employment and Earnings, various issues.
Ostali izuori
Eurostat. Labour Force Sample Survey, Luxembourg: Eurostat, various
issues.
- Labour Force Survey, Theme 3, Series C, Population and Social Statis-
tics, Accounts, Surveys and Statistics, Luxembourg: Eurostat, various
issues.
Hall, Peter (1988) "Regions in the Transition to the Information Econo-
my" ("Regije u prijelazu na informaticku ekonomiju"), u G. Sternlieb i
J. W. Hughes (ur.), America's New Market Geography: Nation, region
and metropolis; Rutgers, N.J.: State University of New Jersey; Center
for Urban Policy Research, New Brunswick, str. 137-59.
Mori, K. (1989) Hai-teku shakai to rodo: naniga okite iruka, Iwanami
Shinsho no. 70, Tokyo: Iwanami Shoten.
Organization for Economic Cooperation and Development (OECD) (1991)
OECD Labour Force Statistics: 1969- 1989, Paris: OECD.
- (1992a) OECD Economic Outlook: Historical Statistics: 1960 - 90,
Pariz: OECD.
- (1992b) OECD Economic Outlook, no. 51, June.
355
5
KULTURA STVARNE VIRTUALNOSTI:
INTEGRACIJA ELEKTRONICKE
KOMUNIKACIJE, KRAJ MASOVNE PUBLIKE I
USPON INTERAKTIVNIH MREZA
Uvod
U Grckoj, oko 700. g. pr. n. e. dogodilo se vazno otkrice: abeceda. Ta kon-
ceptualna tehnologija, kako tvrdi znanstveni klasik Havelock, Cini osno-
vu za razvoj zapadne filozofije i znanosti kakvu danas poznajemo. Abece-
da je odvajanjem izgovorenog od govornika omoguCila premosCivanje ja-
za izmedu govornoga i pisanog jezika, omogucujuCi pojmovni diskurs. Tu
povijesnu prekretnicu omoguCio je gotovo 3000-godisnji razvoj govorne
tradicije i neabecedne komunikacije, dok grcko drustvo nije doseglo ono
sto Havelock naziva novim stanjem uma - "alfabetski urn" koji je nadah-
nuo kvalitativnu preobrazbu ljudske komunikacije.
1
Tek mnogo stoljeca
poslije, nakon sirenja tiskarskog stroja i proizvodnje papira, pismenost je
siroko rasprostranjena. Abeceda je Zapadu omoguCila mentalnu infra-
strukturu za kumulativnu komunikaciju zasnovanu na znanju.
Dokje novi abecedni poredak omogucavao racionalni diskurs, istodob-
no je odvajao pisanu komunikaciju od audiovizualnog sustava simbola i
opazanja, tako znacajnih za potpuno izrazavanje ljudskog uma. Kako se
drustvena hijerarhija izravno i neizravno uspostavila izmedu pisane kul-
ture i audiovizualnog izrazavanja, cijena zasnivanja ljudske prakse u pi-
sanome diskursu placena je izgonom svijeta zvukova i slika u pozadinu
1 Havelock (1982.: esp. 6-7)
356
KULTURA STVARNE VIRTUALNOSTI
umjetnosti, koja se bavi privatnim podrucjem osjecaja i javnim svijetom
obreda. Naravno, u 20. stoljecu audiovizualna kultura povijesno se osve-
tila- najprije filmom i radiom, pa televizijom, i nadjacala utjecaj pisane
komunikacije u srcima i dusama veeine ljudi. U drustvenoj kritici masov-
nih medija
2
jos uvijek prevladava nelagoda intelektualaca prema utjeca-
ju televizije u cijoj osnovi lezi napetost izmedu plemenite pisane i osjetil-
ne, nerefleksivne komunikacije.
Tehnoloska preobrazba slicnih povijesnih razmjera dogodila se 2700
godina poslije, ukljucivanjem razliCitih oblika komunikacije u interaktiv-
nu mrezu. Ili, drugim rijecima, stvaranjem superteksta i metajezika koji
prvi put u povijesti u isti sustav ujedinjuju sve pisane, govorne i audiovi-
zualne oblike ljudske komunikacije. U novoj interakciji dviju strana moz-
ga, strojeva i drustvenog konteksta, ponovno se ujedinjuju dimenzije
ljudskog duha. Usprkos znanstveno fantasticnoj ideologiji i komercijal-
nom pretjerivanju koji okruzuju pojavu tzv. informaticke superautoceste,
ne podcjenjujemo njezino znacenje.
3
Moguee povezivanje teksta, slika i
zvukova u isti sustav, interakcija iz vise razliCitih tocaka, odabrano
(stvarno ili odgodeno) vrijeme u globalnoj mrezi, uvjeti otvorenoga i jefti-
nog pristupa, zaista temeljito mijenjaju prirodu komunikacije. A komuni-
kacija odlucno oblikuje kulturu jer, kao sto Postman pise, "mi ne vidimo
stvarnost ... kakva 'ona' jest, vee u ovisnosti o nasim jezicima. I nasi jezi-
ci su nasi mediji. Nasi mediji su nase metafore. Nase metafore stvaraju
sadrzaj nase kulture."
4
BuduCi daje kultura posredovana komunikacijom
i zbiva se kroz nju, same kulture, tj. nasi povijesno proizvedeni sustavi
vjerovanja i pravila, temeljito se mijenjaju i sve ce se vise mijenjati, pod
utjecajem novoga tehnoloskog sustava. Dok ovo pisem, takav novi sustav
jos nije potpuno uspostavljen. Njegov ee razvoj sljedeCih godina ted u
nepravilnom ritmu i u nepravilnu prostornom rasporedu. Sigurno je da
ee zahvatiti i obuhvatiti u najmanju ruku prevladavajuce aktivnosti i sre-
disnje dijelove stanovnistva Citavog planeta. Nadalje, on vee sada djelo-
mice postoji - u novomu medijskom sustavu, u brzo promjenljivim susta-
vima telekomunikacija, u mrezama interakcije sto su se vee oblikovale
oko Interneta, u masti ljudi, u politici vlada ina crtaCim plocama u ure-
dima korporacija. Pojava novoga sustava elektronicke komunikacije, od-
2 Za kriticko predstavljanje ovih ideja, vidi: Postman (1985.).
3 Za dokumentirano izlaganje podataka o informatickoj superautocesti do kraja 1994.
godine vidi Sullivan-Trainor (1994.). Za pregled drustvenih i ekonomskih trendova u
novim medijima i racunalno posredovanoj komunikaciji na medunarodnoj razini, vidi
dobro obavijesteni, posebni dodatak spanjolskih novina El pais I World media, "Habla
el Futuro", 9. ozujka 1995.
4 Postman (1985.: 15)
357
USPON UMRE:ZENOG DRUSTVA
redenoga njegovim globalnim dosegom, integracijom svih sredstava ko-
munikacije i njegovom mogucom interaktivnoscu, vee mijenja i zauvijek
ce promijenitii nasu kulturu. Medutim, postavlja se pitanje o stvarnim
uvjetima, znacajkama i posljedicama takve promjene. Kako mozemo pro-
cijeniti njegov moguCi utjecaj a da ne prijedemo u futurolosko pretjeriva-
nje- sto ova knjiga zeli svakako izbjeCi- ako nam je poznat jos uvijek
embrionalni razvoj inace jasno identificiranoga trenda? S druge strane,
bez analize preobrazbe kultura pod novim elektronickim komunikacij-
skim sustavom, cjelokupna analiza informatickog drustva hila bi u osno-
vi promasena. Na srecu, u povijesti uz tehnoloski diskontinuitet postoji i
dobar dio drustvenoga kontinuiteta koji omogucava analizu tendencija
na osnovi promatranja trendova koji su tijekom protekla dva desetljeca
pripremali stvaranje novoga sustava.
Vazniji dijelovi sustava novih komunikacija, masovna sredstva komu-
nikacije, oblikovana oko televizije, prouceni su do najmanjih detalja.
5
Nji-
hov razvoj u smjeru globalizacije i decentralizacije predvidio je sezdese-
tih godina McLuhan- veliki vizionar koji je, usprkos neobuzdanoj upora-
bi hiperbola, revolucionirao razmisljanje o komunikacijama.
6
U ovome cu
poglavlju najprije govoriti o stvaranju masovnih medija i njihovu djelova-
nju na kulturu i drustveno ponasanje. N adalje cu razmotriti njihovu
preobrazbu tijekom osamdesetih godina - pojavu decentraliziranih i raz-
nolikih "novih medija" koji su pripremili stvaranje mulitimedijalnog sus-
tava devedesetih. Potom cu posvetiti paznju drukCijem sustavu komuni-
kacija, organiziranom oko racunalnog umrezavanja uz pojavu Interneta i
uz zacudujuCi, spontani razvoj novih vrsta virtualnih zajednica. Iako je to
relativno nova pojava, raspolazemo dovoljnim brojem empirijskih pro-
matranja iz Francuske i Sjedinjenih Drzava da bismo na razboritim os-
novama oblikovali neke hipoteze. Na kraju, pokusat cu povezati ono sto
znamo o dva sustava da bih mogao razmotriti drustvene dimenzije njiho-
va udruzivanja i utjecaj takva udruzivanja na procese komunikacije i
kulturno izrazavanje. Tvrdim da se kroz snazan utjecaj novoga komuni-
kacijskog sustava, posredovanog preko drustvenih in teresa, drzavnih po-
litika i poslovnih strategija, pojavljuje nova kultura: kultura stvarne vir-
tualnosti. Na sljedeCim stranicama izlozit cui analizirati njezin sadrzaj,
dinamiku i znacenje.
5 Vidi istrazivanje razvoja medija sakupljeno u: Williams i dr. (1988.)
6 Retrospektivu McLuhanovih teorija vidi u postumno izdanoj knjizi: McLuhan i Powers
(1989.).
358
Od Gutenbergove do McLuhanove galaktike: uspon
kulture masovnih medija
Dopustite mi uporabu McLuhanova pojmovnika:
7
sirenje televizije tije-
kom tri desetljeca nakon Drugoga svjetskog rata (u razliCito doba is raz-
licitom snagom, ovisno o zemlji) stvorilo je novu komunikacijsku galakti-
ku. Drugi mediji nisu nestali. Preoblikovani su i preuredeni u sustav ci-
je je srce vakuumska cijev, dok je njegovo privlacno lice televizijski
ekran.
8
Radio je, izgubivsi sredisnje mjesto, pobijedio u prodornosti i flek-
sibilnosti, prilagodujuci svoj pristup i teme ritmu svakodnevna zivota.
Filmovi su preoblikovani za televizijsku publiku, s iznimkom filmske um-
jetnosti koju podupire drzava, te programa s posebnim efektima za veli-
ke ekrane. Novine i magazini, specijalizirani su za produbljivanje teme iii
ciljaju tocno odredenu publiku, te prevladavajuCi televizijski medij pazlji-
vo opskrbljuju strateskim informacijama.
9
Sto se tice knjiga, one su osta-
le knjige, iako iza mnogih od njih stoji podsvijesna zelja da postanu TV
scenariji; top-liste najprodavanijih knjiga brzo su se napunile naslovima
koji se odnose na TV likove ili na teme koje je TV popularizirala.
Pitanje zasto je televizija postala vladajuCi medij jos uvijek je predmet
zestoke rasprave znanstvenika i kriticara medija.
10
Izgleda da je hipote-
za W. Russella Neumana, koju cu izreCi drugim rijeeima, kao da se radio
posljedici osnovnog instinkta lijene publike, s obzirom na dostupne doka-
ze, uvjerljiva. Njegovim rijeCima: "Kljucno otkrice u podrucju istrazivanja
obrazovnih i marketinskih ueinaka, s kojim trebamo biti naeistu zelimo
li razumjeti prirodu tesko primjetnog ucenja glede politike i kulture, jest
cinjenica da ljude privlaci linija manjeg otpora."
11
On svoje objasnjenje
zasniva na sirim psiholoskim teorijama Herberta Simona i Anthonyja
Downsa, naglasavajuCi psiholosku cijenu dobivanja i obrade informacija.
Ja bih bio skloniji korijene takve logike traziti u kucnim uvjetima nakon
dugackoga, napornog radnog dana i nedostatku alternativa za osob-
no/kulturno ukljueivanje nego u ljudskoj prirodi.1
2
Usprkos tome, u drust-
venim uvjetima kakvi postoje, sindrom najmanjega moguceg napora koji
se, izgleda, povezuje s televizijski posredovanom komunikacijom, moze
objasniti brzinu i prodornost njezine dominacije kao sredstva komunika-
7 McLuhan (1964.)
8 Ball-Rokeach i Cantor (ur.) (1986.)
9 Postman (1985.j
10 Ferguson (ur.) (1986.); Withey and Abeles (ur.) (1980.)
11 Neuman (1991.: 103)
12 Mattelart i Stourdze (1982.); Trejo Delarbre (1992.)
359
USPON DRUSTVA
cije od same njezine pojave na povijesnoj sceni. Na primjer, prema prou-
cavanjima medija,
13
samo mali broj ljudi unaprijed odabire program koji
ce gledati. Odluka dace se gledati televizija uglavnomje na prvome mjes-
tu. N aknadno se pregledavaju programi dok se ne odabere najprivlacniji
ili, najcesce, onaj najmanje dosadan.
Sustav kojim prevladava TV mozemo lako oznaCiti kao masovne me-
dije.14 Publici koju Cine milijuni gledatelja centralizirani posiljatelji isto-
dobno salju slicne poruke. Prema tome, sadrzaj i oblik poruke skrojen je
prema najnizemu zajednickom nazivniku. U slucaju privatne televizije,
koja prevladava u izvornoj zemlji televizije - Sjedinjenim Ddavama -
najnizi zajednicki nazivnik publike procjenjuju marketinski strucnjaci.
Za ostatak svijeta, u kojemu najmanje do 1980-ih prevladava drzavna te-
levizija, standard je najnizi zajednicki nazivnik prema umovima Cinovni-
ka koji kontroliraju emitiranje, iako se sve vise paznje pocelo poklanjati
gledanosti. U oba slucaja, publika se smatrala uglavnom homogenom iii
podloznom homogenizaciji.
15
Pojam masovne kulture sto izrasta iz ma-
sovnog drustva izravan je izraz medijskog sustava koji proizlazi iz drzav-
ne i korporacijske kontrole nove tehnologije elektronicke komunikacije.
16
Sto je kod televizije bilo potpuno novo? Novost nije hila njezina cen-
tralizirajuca moe niti njezina mogucnost da sluzi kao instrument propa-
gande. Uostalom, Hitler je pokazao kako radio moze biti sjajan instru-
ment odasiljanja jednosmjernih poruka. Televizija, ponajprije, oznacava
kraj Gutenbergove galaktike, kraj sustava komunikacije kojim prevlada-
va tipografski urn i fonetski abecedni poredak.
17
Marshall McLuhan svim
je kriticarima (koje je uglavnom odbijala nejasnoca njegova mozaicnog je-
zika) pogodio zajednicku zicu kada je, sasvim jednostavno, proglasio da
"je medij poruka":
TV slika daje neverbalni gestalt ili polozaj oblika, te nema nista za-
jednicko s filmom ili fotografijom. Kod televizije, gledatelj je ekran.
On je bombardiran svjetlosnim impulsima koje je James Joyce naz-
vao 'naboj svjetlosne brigade' ... TV slika nije mirna snimka. Ona ni
u kojem smislu nije fotografija, nego neprestano stvaranje obrisa
predmeta opisanih ultrazvucnim prstom. N as tali plasticni obris po-
javljuje se prolaskom svjetla, a ne osvjetljavanjem i zato tako dobi-
vena slika ima kakvocu skulpture ili ikone, a ne slike. Televizijska
13 Neuman (1991.)
14 Blumler i Katz {ur.) (1974.)
15 Botein i Rice (ur.) (1980.)
16 Neuman (1991.)
17 McLuhan (1962.)
360
slika primatelju nudi tri milijuna tockica u sekundi. U svakome
trenu primatelj od njih prima samo nekoliko tuceta od kojih pravi
sliku.
18
Zbog nedefiniranosti prisutne na TV-u, tvrdi McLuhan, gledatelji moraju
popuniti jazove u slici i na taj naCin postaju vise emocionalno ukljuceni u
gledanje (onoga sto je paradoksalno oznaCio kao "hladan medij"). Takva
ukljucenost ne proturjeCi hipotezi linije manjeg otpora, jer se TV svida
asocijativnom/lirskom umu i ne ukljucuje psiholoski napor prisjecanja in-
formacija i analiziranja na koje se odnosi teorija Herberta Simona. Zato
vodeCi medijski znanstvenik Neil Postman smatra da televizija oznacava
povijesni prekid s tipografskim umom. Dok tiskanju pogoduje sustavna
izlozenost, televizija bolje odgovara za neredoviti razgovor. Datu razliku
uCinimo jasnijom, donosimo njegove rijeCi:
Tipografija ima najjacu mogucu sklonost izlaganju: sofisticirana
sposobnost konceptualnog, deduktivnog i sekvencijalnog misljenja;
visoko vrednovanje razuma i reda; gnusanje prema proturjecju; ve-
lika sposobnost odvajanja i objektivnosti; i snosljivost za usporeni
odgovor.
19
Za televiziju vrijedi da "je zabava prevladavajuca ideologija u svim ras-
pravama o njoj. Bez obzira nato sto se ili iz kojega gledista opisuje, prev-
ladava pretpostavka da je ona tu zbog nase zabave i uzitka."
20
Bez obzira
na protuslovlja drustvenihlpolitickih implikacija ove analize- od McLu-
hanova uvjerenja o univerzalnomu komunitarnom potencijalu televizije,
do ludistickog pristupa Jerryja Mandera
21
i drugih kriticara masovne
kulture
22
- dijagnoze se stjecu u dvije osnovne tocke: nekoliko godina na-
kon pojave, televizija je postala kulturni epicentar nasih drustava;
23
tele-
vizijski oblik komunikacije temeljnoje novi medij, koji oznacava zavodlji-
vost, osjetilna simulacija stvarnosti i laka komunikativnost na crti naj-
manjega psiholoskog napora.
Posljedna tri desetljeca sirom svijeta vladala je komunikacijska ek-
splozija, koju je predvodila televizija.
24
U Sjedinjenim Drzavama, zemlji
u kojoj je televizija kao medij najrazvijenija, krajem osamdesetih televi-
zija je na jednome kanalu emitirala 3600 slika u min uti. Prema Nielse-
18 McLuhan (1964.: 313)
19 Postman (1985.: 87)
20 Ibid.
21 Mander (1978.)
22 Mankiewicz i Swerdlow (ur.) (1979.)
23 Vidi: Williams (1974.); i Martini Chaudhary (ur.) (1983.)
24 Williams (1982.)
361
USPON UMREZE:NOG D R U ~ T V
novu izvjestaju, u prosjecnome americkom domu televizor je dnevno bio
ukljucen po sedam sati, dok su odrasli televiz:iju gledali 4,5 sata dnevno.
Ovome trebamo dodati radio koji je donosio 100 rijeCi u minuti i kojega
se, uglavnom u automobilu, slusalo prosjecnih dva sata dnevno. Prosjec-
ne dnevne novine nudile su 150 000 rijeci i procjenjuje se da ih se cita iz-
medu 18 i 49 minuta na dan, dok su se magazini prelistavali od 6 do 30
minuta, a citanje knjiga, ukljucujuci skolske, odnosilo je 18 minuta na
dan.
25
Izlaganje medijima je kumulativno. Prema nekim istrazivanjima,
kucanstva u Sjedinjenim Drzavama koja imaju kabelsku televiziju gleda-
ju TV vise nego ona bez kabelske TV. Sve u svemu, prosjecni Amerikanac
posvecuje 6,43 sata medijima.
26
Tu brojku mozemo suprotstaviti (iako ih,
strogo gledajuci, ne mozemo usporediti) drugim podacima koji daju broj-
ku od 14 minuta meduljudske interakcije u obitelji po osobi na dan.
27
U
Japanu 1992. godine tjedni prosjek gledanja televizije u kucanstvu izno-
sio je 8 sati i 17 min uta, dok je 1980. bio 25 minuta.
28
Druge zemlje izgle-
da manje konzumiraju medije: na primjer, krajem osamdesetih odrasli
Francuzi gledali su televiziju samo tri sata na dan.
29
Izgleda da je vlada-
juCi obrazac ponasanja u urbanim drustvima sirom svijeta ovakav: kon-
zumacija medija je, nakon rada, sljedeca kategorija aktivnosti i sigurno
prevladavajuca aktivnost kod kuce.
30
Za pravo razumijevanje uloge medi-
ja u nasoj kulturi to je zapazanje nepotpuno: gledanje/slusanje medija ni-
kako nije iskljucujuca aktivnost. Ona se uglavnom mijesa s obavljanjem
kucnih poslova, zajednickim obrocima i drustvenom interakcijom. Oni su
gotovo neprestano prisutni u pozadini i tkanje su nasih zivota. Zivimo s
medijima i po njima. McLuhanje izraz tehnoloski mediji rabio kao nasus-
nu potrebu iii prirodni resurs.
31
Zapravo su mediji, osobito televizija i ra-
dio, postali audiovizualni okolis s kojim beskonacno i automatski opcimo.
Televizija je vrlo cesto najvaznija pojava u kuci. Dragocjena pojava u
drustvu u kojemu su sve brojniji ljudi koji zive sami: 25% americkih ku-
canstava devedesetih ima samo jednog clana. Iako situacija nije tako
drasticna u drugim drustvima, i u Europi postoji slican trend smanjiva-
nja broja ukucana.
Moze se pretpostaviti da takva prodorna, snazna prisutnost podsvijes-
no izazivajuCih zvucnih i slikovnih poruka ima dramatican utjecaj na
25 Podaci iz razlicitih izvora, iznio ihje Neuman (1991.)
26 Podaci: Sabbah (1985.); Neuman (1991.)
27 Sabbah (1985.)
28 Dentsu institut za humanisticke nauke /DataFlow Intemational (1994.: 67)
29 Neuman (1991.); za Japan vidi: Sato i dr. (1995.)
30 Sorlin (1994.)
31 McLuhan (1964.: 21)
362
drustveno ponasanje. lpak najdostupnija istrazivanja upucuju na supra-
tan zakljucak. Nakon obrade literature W. Russell Neuman zakljucuje:
N alazi prikupljeni tijekom pet desetljeca sustavnog istrazivanja
drustvenih znanosti otkrivaju da mlada i1i stara publika masovnih
medija nije bespomocna, ada masovni mediji nisu svemocni. Teori-
ja koja se razvija o skromnim i uvjetnim utjecajima medija pomaze
nam da razmotrimo povijesni ciklus moraine panike u odnosu na
nove medije.
32
Nadalje, izgleda da paljba reklamnih poruka koju primamo preko medi-
ja ima ogranicen uCinak. Prema Draperu,
33
prosjecna osoba u Sjedinje-
nim Drzavama izlozena je dnevno broju od 1 600 reklamnih poruka. Lju-
di (ne obvezno pozitivno) odgovaraju samo na 12 poruka. McGuire
34
je na-
kon provjere prikupljenih podataka o uCincima medijskog oglasavanja,
zakljucio da nema stvarnih dokaza za osobit utjecaj medijskoga oglasa-
vanja na ponasanje, sto je ironican zakljucak s obzirom nato da je indus-
trija u to doba trosila 50 milijardi dolara na godinu. Zasto onda tvrtke is-
trajavaju na oglasavanju? Prije svega, troskove za oglasavanje tvrtke
prebacuju na gledatelje: prema casopisu The Economist iz 1993. godine,
"besplatna televizija" je u SAD-u svako americko kucanstvo stajala 30 $
mjesecno. Stvarni odgovor na tako vazno pitanje zahtijeva da najprije
analiziramo mehanizme preko kojih televizija i drugi mediji utjecu na po-
nasanje.
Kljucno je da su masovni mediji jednostrani komunikacijski sustav,
sto stvarni proces komunikacije nije. On ovisi o interakciji razumijevanja
poruke izmedu posiljatelja i primatelja. Umberto Eco dao je pronicljivo
videnje interpretacije medijskih ueinaka u radu iz 1977., pod naslovom
"Utjece li publika lose na televiziju?". Eco je napisao:
Ovisno o drustveno-kulturnim uvjetima postoje razliCiti kodovi ili
pravila kompetencije i interpretacije. Poruka ima oznaeiteljski ob-
lik koji se moze ispuniti razlicitim znacenjima ... Naraslaje sumnja
da posiljatelj organizira televizijsku sliku na osnovi svojih vlastitih
kodova, sto se poklapa s onima dominantne ideologije, dok ih pri-
matelji ispunjaju "iskrivljenim" znacenjem prema njihovim osobi-
tim kulturnim kodovima.
35
32 Neuman (1991.: 87)
33 Roger Draper, The Faithless Shepard, New York Review of Books, June 26, prema Neu-
manu (1991.)
34 McGuire (1986.)
35 Eco (1977.: 90)
363
lz te analize proizlazi:
Jedna stvar koju znamo jest da masovna kultura, u onom smislu
kakvom ju zamisljaju apokalipticni kriticari masovnih komunika-
cija, ne postoji - jer se ovaj model natjece s drugima (koje cine po-
vijesni tragovi, klasna kultura, vidovi visoke kulture koja se preno-
si obrazovanjem itd).
36
Povjesnicari i empirijski istrazivaCi medija tu tvrdnju mogu pripisati
zdravu razumu; no, uzmemo li ju ozbiljno, kao sto ja Cinim, ona odlucno
podcjenjuje temeljne oblike kriticke drustvene teorije, od Marcusea do
Habermasa. Ironija intelektualne povijesti jest da upravo mislitelji koji
se zalazu za drustvenu promjenu cesto ljude smatraju pasivnim promat-
raCima ideoloske manipulacije, zapravo ne dopustajuCi pojmove drustve-
nih pokreta i drustvene promjene - osim kao iznimnih, jedinstvenih do-
gadaja koji se stvaraju izvan drustvenoga sustava. Ako ljudi imaju neku
razinu autonomije u organizaciji i odluCivanju o svojemu ponasanju, po-
ruka koju salju preko medija mora djelovati na njihove primatelje i tako
se pojam masovnih medija odnosi na tehnoloski sustav, a ne na oblik kul-
ture- masovnu kulturu. Neki eksperimenti u psihologiji pokazali su da
iako televizija pokazuje 3600 slika u minuti po kanalu, na milijun posla-
nih podrazaja mozak svjesno odgovara samo na jedan.
37
Naglasavanje autonomije ljudskog uma i pojedinacnih kulturnih sus-
tava koji ispunjavaju stvarno znacenje primljenih poruka ne znaci da su
mediji neutralne institucije ili da su njihovi uCinci zanemarivi. Empirij-
ska istrazivanja pokazuju da mediji nisu nezavisne varijable u poticanju
ponasanja. Njihove izravne ili podsvijesne poruke razraduju se. Obradu-
ju ih pojedinci stavljeni u posebne drustvene kontekste koji na taj nacin
oblikuju namjeravani uCinak poruke. No, mediji, a osobito audiovizualni
mediji iz nase kulture zaista su temeljni materijal komunikacijskih pro-
cesa. Zivimo u medijskom okolisu i veCina nasih simbolickih podrazaja
stize iz medija. Nadalje, kako je Cecilia Tichi pokazala u svojoj sjajnoj
knjizi Elektronicko srce,
38
sirenje televizije odvijalo se u televizijskom
okolisu, to jest kulturi u kojoj se predmeti i simboli odnose prema televi-
ziji- od oblika namjestaja do glumackih stilova i tema razgovora. Stvar-
na moe televizije, sto su tvrdili Eco i Postman, jest da je on a pozornica za
sve procese koji se trebaju komunicirati u cijelom drustvu, od politike do
biznisa, ukljucujuCi sport i umjetnost. Televizija uokviruje jezik drustve-
36 Eco (1977.: 90)
37 Neuman (1991.: 91)
38 Tichi (1991.)
364
ne komunikacije. Ako oglasivaci i dalje trose milijarde bez obzira na op-
ravdane sumnje o stvarnom izravnom uCinku oglasavanja na njihovu
prodaju, mozda to rade jer odsutnost s televizije obicno znaCi suparnici-
ma koji oglasavaju ustupiti prepoznavanje imena na masovnome trzistu.
Dok su utjecaji televizije na politicke izbore vrlo razliCiti, politika i poli-
ticari koji u razvijenim drustvima nisu na televiziji, jednostavno nemaju
ni najmanju mogucnost pridobivanja podrske ljudi. Jer ljudski se umovi
informiraju preko medija, medu kojima je televizija na prvome mjestu.
39
Drustveni utjecaj televizije radi u binarnom obliku: biti ili ne biti. Jed-
nom kad je poruka na televiziji, moze se mijenjati, preobrazavati ili pot-
kopavati. No u drustvu organiziranu oko masovnih medija, postojanje po-
ruka koje su izvan medija ograniceno je na mreze izmedu pojedinaca, i
dakle na nestajanje iz kolektivnog uma. Medutim, cijena koja se placa za
poruku na televiziji nije samo novae ili moe. Ona je prihvacanje da se bu-
de umijesan u mnogoznacni tekst Cija je sintaksa krajnje klimava. U te-
levizijskome jeziku mijesaju se informacija i zabava, obrazovanje i propa-
ganda, opustanje i hipnoza. BuduCi da se kontekst gledanja moze kontro-
lirati i blizak je primatelju, sve se poruke primaju u razoruzavajucem ob-
liku doma iii kvazidomace situacije (na primjer, sportski barovi su jedni
od rijetkih prosirenih obitelji koje jos postoje ... ).
Ta normalizacija poruka, gdje slike sukoba iz stvarnoga rata mogu bi-
ti primljene kao dio akcijskih filmova, ima temeljni utjecaj: izravnavanje
svih sadrzaja u okvir slika svake osobe. Stoga, jer Cine simbolicko tkanje
nasega zivota, mediji teze raditi na svijesti i ponasanju kao sto stvarno
ponasanje radi na snovima, dajuci sirovi materijal kojim se koristi nas
mozak. To je kao kad bi svijet vizualnih snova (informacijalzabava koju
daje televizija) vracao nasoj svijesti mogucnost odabira, preslagivanja i
objasnjenja slika i zvukova koje stvaramo preko nasih kolektivnih prak-
si iii osobnih odabira. To je sustav feedbacka izmedu iskrivljenih ogleda-
la: mediji su izraz nase kulture, a nasa kultura primarno djeluje preko
materijala sto ga daju mediji. U tome osnovnome smislu, sustav masov-
nih medija ispunio je veCinu znacajki sto ih je pocetkom sezdesetih pred-
lozio McLuhan: to je McLuhanova galaktika.
4
Cinjenica da publika nije
pasivni objekt nego interaktivni subjekt, otvorila je put diferencijaciji i
daljnjoj transformaciji medija od masovne komunikacije do segmentaci-
39 Lichtenberg (ur.) (1990.)
40 Ja komunikacijski sustav masovnih elektronickih medija nazivam McLuhanovom ga-
laktikom u znak sjecanja na revolucionarnog mislioca koji je njezinu pojavu predvidio
kao razlikovni oblik kognitivnog izrazavanja. Medutim, treba naglasiti da ulazimo u
novi komunikacijski sustav koji sejasno razlikuje od onoga kojije predvidio McLuhan,
kao sto zelim pokazati u ovome poglavlju.
365
USPON DRUSTVA
je, ogranicavanja i individualizacije, od trenutka kada su tehnologija,
korporacije i institucije dopustile takve poteze.
Novi mediji i diverzifikacija masovne publike
Tijekom osamdesetih nove tehnologije izmijenile su svijet medijaY Novi-
ne se pisu, ureduju i tiskaju s udaljenosti, sto omogucuje istodobno izda-
vanje istih novina prilagodenih veCim regijama (na primjer, Le Figaro u
nekoliko francuskih gradova; New York Times u usporednim izdanjima
za Istocnu/Zapadnu obalu; International Herald Tribune svakodnevno se
tiska na nekoliko mjesta na tri kontinenta i tako dalje). Glazba za walk-
man koju osobno odaberemo cini zvucni okolis koji, osobito tinejdzerima,
omogucuje stvaranje zidova prema vanjskome svijetu. Radio je postao iz-
razito specijaliziran, s tematskim i podtematskim stanicama (poput one
koja 24 sata emitira laganu glazbu ili se nekoliko mjeseci, do pojave no-
voga hita, posvecuje iskljuCivo jednome pjevacu ili pop-grupi). Radijski
razgovori ispunjavaju vrijeme ljudima koji putuju na posao i radnicima
koji imaju pomicno radno vrijeme. Videorekorderi dozivljavaju eksploziju
sirom svijeta i u mnogim zemljama u razvoju postaju glavna alternativa
dosadnoj, sluzbenoj televiziji.
42
Iako zbog nedostatka potrosacevih tehno-
loskih vjestina i brze komercijalizacije njegove upotrebe preko videoteka,
visestrukost moguce upotrebe VCR-a nije potpuno iskoristena, ipak je
njegovo sirenje omogucilo veliku fleksibilnost upotrebe vizualnih medija.
Film je prezivio u obliku videokaseta. Muzicki video, koji cini 25% ukup-
ne videoproizvodnje, postao je novi kulturni oblik koji oblikuje slike cije-
le generacije mladih i stvarno je promijenio muzicku industriju. Moguc-
nost presnimavanja TV programa i njegovo naknadno gledanje u zeljeno
vrijeme promijenilo je navike televizijske publike i osnazilo selektivno
gledanje, djelujuci protiv obrasca linije najmanjeg otpora o kojemu sam
govorio. Uz pomoc VCR-a svaka daljnja diverzifikacija televizijske ponu-
de imala je pojacani uCinak zbog publike koja je snimanjem mogla ucini-
ti drugi korak - provodeCi njezinu daljnju segmentaciju.
41 U ovom poglavlju djelomicno se sluzim informacijama i idejama o novom razvoju me-
dija sirom svijeta koje mi je dao vodeCi spanjolski i latinskoamericki televizijski novi-
nar Manuel Campo Vidal, potpredsjednik televizije Antena 3, vidi: Campo Vidal (1996.).
Za projekcije ovih trendova pomno obradene u akademskim krugovima tijekom 80-ih,
vidi takoder: Rogers (1986.). Za vizionarsku analizu medijske divezifikacije u povijes-
noj perspektivi, pozivam se na De Sola Poola (1983.).
42 Alvarado (ur.) (1988.)
366
Ljudi su poceli snimati svoja dogadanja, od odmora do obiteljskih sve-
canosti, i tako proizvoditi vlastite slike, nadilazeci fotoalbum. Usprkos
ogranicenjima, to samostalno proizvodenje slika zapravo je promijenilo
jednosmjerni tijek slika i povezalo zivo iskustvo i ekran. U mnogim zem-
ljama, od Andaluzije do juzne Indije, videotehnologija lokalne zajednice
omoguCilaje, cesto na rubu propisa o komunikacijama, cvjetanje nerazvi-
jenoga lokalnog emitiranja koje je mijesalo filmove s lokalnim dogadanji-
ma i najavama.
Medutim, povecanje broja televizijskih kanala bilo je odlucni korak
kojije vodio njihovoj povecanoj diverzifikaciji.
43
Razvoj tehnologije kabel-
ske televizije, koji je 1990-ih godina potpomognut razvojem optickih via-
kana, dramaticno je promijenio spektar emitiranja i natjerao vlasti da
promijene zakone o komunikacijama uopce, pogotovo o televiziji. Slijedi-
la je eksplozija programa kabelske televizije u Sjedinjenim Drzavama i
ona satelitske televizije u Europi, Aziji i Latinskoj Americi. Uskoro su no-
vostvorene mreze izazvale one vee utemeljene pa su europske vlade izgu-
bile kontrolu nad veeim dijelom televizije. Tijekom 1980-ih u Sjedinjenim
Drzavama broj nezavisnih TV stanica narastao je sa 60 na 330. Kabelski
sustavi u veCim gradskim podrucjima imaju do 60 kanala na kojima su
televizijska i kabelska mreza, nezavisne stanice od kojih je veCina speci-
jaliz;irana, te placena televizija. U zemljama Europske unije broj TV mre-
za narastao je s 40 iz 1980. na 150 sredinom devedesetih godina. Trecina
tih stanica emitira se preko satelita. U Japanu, javna mreza NHK ima
dvije zemaljske mreze i dva specijalizirana satelitska servisa, uz jos pet
komercijalnih mreza. Od 1980. kada ih uopce nije bilo, do sredine deve-
desetih, broj satelitskih stanica narastao je na 300.
Prema podacima UNESCO-a, 1992. godine u svijetu je bilo preko mi-
lijardu TV prijamnika (od toga 35% u Europi, 32% u Aziji, 20% u Sjever-
noj Americi, 8% u Latinskoj Americi, 4% na Srednjem istoku, a 1% u M-
rici). Ocekuje se dace do 2000. godine vlasnistvo TV prijamnika rasti pre-
rna stopi od 5% na godinu, osobito u Aziji. Utjecaj umnozavanja televizij-
skih ponuda na publiku bio je u svakom pogledu dubok. U Sjedinjenim
Drzavama 1980. godine tri su glavna kanala kontrolirala 90% premijer-
ne publike, dok se 1990. njihov udio smanjio na 65%; nakon toga, trend
se ubrzao: 1995. neznatno je iznad 60%. CNN se etablirao kao vodeci
svjetski proizvodac vijesti- dote mjere da u kriznim situacijama u zem-
ljama sirom svijeta i politicari i novinari ne iskljucuju CNN. Konzorcij
spanjolskih, hispanoamerickih i latinskoamerickih televizijskih tvrtki
43 Doyle (1992.); Dentsu institut za humanisticke znanosti!DataFlow International (1994.)
367
USPON UMREZENOG DRlfflTVA
pokrenuo je 1995. slican svjetski kanal- Telenoticias. Izravna satelitska
televizija, emitirajuCi od Hong Konga do azijskog Pacifika, uvelike prodi-
re na azijsko trziste. Hubbard Communications i Hughes Corporation
pokrenule su 1995. dva izravna suparnicka satelitska sustava koji po na-
rudzbi prodaju gotovo svaki program s bilo kojega kanala bilo gdje u Sje-
dinjenim Drzavama, azijskom Pacifiku ili Latinskoj Americi. Kineske za-
jednice u SAD-u mogu svakodnevno gledati vijesti iz Hong Konga dok Ki-
nezi u Kini imaju pristup americkim sapunicama (u Kini je Falcon Crest
gledalo 450 milijuna gledatelja). Kao sto je 1985. godine, u jednoj od naj-
boljih i najranijih procjena novih medijskih trendova, napisala Francoise
Sabbah:
Ukratko, novi mediji odreduju segmentiranu, diferenciranu publi-
ku koja, iako je brojcano velika, po istodobnosti i uniformnosti po-
ruke koju prima, vise nije masovna. Novi mediji vise nisu masovni
u tradicionalnom smislu odasiljanja organicenoga broja poruka ho-
mogenoj masovnoj publici. Zbog visestrukosti poruka i izvora, sama
publika postala je izbirljivija. Ciljana publika odabire svoje poruke
i tako produbljuje svoju segmentaciju, pojacavajuCi osobni odnos iz-
medu posiljatelja i primatelja.
44
AnalizirajuCi razvoj medija u Japanu, Youichi Ito je takoder zakljueio da
postoji razvoj od masovnog prema "segmentiranom drustvu" (Bunshu
Shakai). Ono je rezultat novih komunikacijskih tehnologija koje se usre-
dotocuju na divezificiranu, specijaliziranu informaciju, pa tako publika
postaje sve vise segmentirana ideologijama, vrijednostima, ukusima i zi-
votnim stilovima.4
5
Dakle, zbog razlieitosti medija i mogucnosti ciljanja publike, mozemo
red da je u novome medijskom sustavu poruka medij. To znaei dace
znacajke poruka oblikovati znacajke medija. Na primjer, ako je ispunja-
vanje glazbenog okolisa tinejdzera (vrlo izravna) poruka, MTV ce se pri-
lagoditi ritualu i jeziku te publike, i to ne samo sadrzajno nego i oblikom
organizacije cijele stanice, tehnologijom i oblikovanjem imidza produkci-
je/emitiranja. Ili, proizvodnja 24-satnog servisa svjetskih vijesti zahtije-
va razliCito postavljanje, oblikovanje programa i emitiranje, poput svjet-
skoga i kontinentalnog prikaza vremenske prognoze. Sadasnjost i buduc-
nost televizije zaista je takva: decentralizacija, diverzifikacija i prilagodi-
vanje za potrebe pojedinacnih korisnika. Unutar sirih parametara McLu-
44 Sabbah (1985.: 219)
45 Ito (1991.b)
368
hanova jezika, poruka medija (jos djelujuCi kao takva) oblikuje razlicite
medije za razliCite poruke.
Pa ipak, diverzifikacija poruka i medijskih izraza ne podrazumijeva
da glavne tvrtke i drzave gube kotrolu nad televizijom. Tijekom posljed-
njeg desetljeca primijecen je upravo suprotan trend.
46
Kako su se obliko-
vale megagrupe i uspostavili strateski savezi za osvajanje dionica na tr-
zistu koje se u potpunosti mijenjalo, u podrucje komunikacija slijevale su
se investicije. U razdoblju od 1980. do 1985. tri glavne americke TV mre-
ze promijenile su vlasnike- dvije od njih dva puta: povezivanje Disneyja
i ABS-a 1995. godine bilo je prekretnica u ukljuCivanju televizije u mul-
timedijski posao koji se poceo stvarati. Privatiziran je TF1, vodeCi fran-
cuski kana!. Kontrolu nad svim privatnim TV stanicama u Italiji preuzeo
je Berlusconi i organizirao ih u tri privatne mreze. S razvojem triju pri-
vatnih mreza u Spanjolskoj, ukljucujuCi Antenu-3, koja je znacajno prodr-
la u Veliku Britaniju i Njemacku, procvjetala je privatna televizija pod
utjecajem mocnih nacionalnih i medunarodnih financijskih grupa. Ruska
televizija se diverzificirala i ukljucuje privatne, nezavisne televizijske ka-
nale. Latinskoamericka televizija prosla je kroz proces centralizacije oko
nekoliko veCih igraca. Podrucje azijskog Pacifika postalo je teren za vru-
ce natjecanje novih televizijskih poduzetnika, poput Murdockova kanala
Star te "iskusnih televizijskih veterana" poput novoga, svjetskog BBC-ja
ranjenog suparnistvom s CNN-om. U Japanu se drzavna mreza NHK
nadmece s privatnim mrezama: Fuji TV-om, NTV-om, TBS-om, TV Asahi-
jem i TV Tokijem, te kabelskim i izravnim satelitskim emitiranjem. Izme-
du 1993. i 1995. godine za televizijske programe sirom svijeta ulozeno je
80 milijardi dolara, a potrosnja se svake godine penje za 10%. Ocekuje se
da ce se izmedu 1994. i 1997. godine pokrenuti oko 70 novih komunika-
cijskih satelita od kojih ce vecina biti za televizijsko emitiranje.
Cisti rezultat takva poslovnog nadmetanja jest da je publika segmen-
tirana i diverzificirana, dokje televizija komercijalizirana vise nego ikada
i na svjetskoj razini sve vise oligopolisticka. Ako razmatramo cjelinu se-
manticke formule koja je u pozadini veCine popularnih programa, stvarni
saddaj veceg dijela programa razlicitih stanica bitno sene razlikuje. Us-
prkos tome, Cinjenica da nitko u isto doba ne gleda istu stvar i da svaka
kultura i drustvena grupa ima osobit odnos prema medijskom sustavu, Ci-
ni temeljnu razliku u odnosu prema starom sustavu standardiziranih ma-
sovnih medija. Dodajmo i to da rasireni obicaj "surfinga" (istodobnog gle-
danja nekoliko programa) dovodi do toga da publika stvara vlastiti vir-
46 Vidi, na primjer, podatke navedene u The Economistu (1994.a); takoder: Doyle (1992.);
Trejo Delarbre (ur.) (1988.); Campo Vidal (1996.).
369
USPON
tualni mozaik. Mediji su postali doista globalno povezani, jer programi i
poruke teku svjetskom mrezom i mi ne zivimo u globalnom selu, ne-
go u prilagodenim kolibama koje se proizvode globalno, a distri-
buiraju lokalno.
Medutim, diverzifikacija medija zbog uvjeta njihove korporacijske i in-
stitucionalne kontrole nije preobrazila jednosmjernu logiku njihove poru-
ke niti je stvarno dopustila feedback pub like - osim na najprimitivniji na-
Cin, kroz tdisnu reakciju. Publika je dobivala sve razliCitiji sirovi materi-
jal iz kojegje pojedinac stvarao svoju sliku svijeta, paje McLuhanova ga-
laktika bila svijet jednosmjerne komunikacije, a ne interakcije. Ona je bi-
la i jos uvijek jest nastavak masovne proizvodnje- industrijska logika u
podrucju znakova i, usprkos McLuhanovu geniju, nije uspjela izraziti kul-
turu informatickoga doba. To zato sto obrada informacija ide znatno dalje
od jednosmjerne komunikacije. Televizija je trebala racunalo da se oslobo-
di ekrana. No njihovo spajanje, s velikim moguCim posljedicama na cjelo-
kupno drustvo, dogodilo se nakon sto su racunala prosla velik zaobilazni
put. Da bi mogla razgovarati s televizijom, najprije su morala nauCiti raz-
govarati medusobno. Tek nakon toga mogla je progovoriti i publika.
Racunalno posredovana kom unikacij a,
institucionalna kontrola, drustvene mreze i
virtualne zajednice
Povijest ce zabiljeziti da su prva dva velika eksperimenta, sto ih je Ithiel
de Sola Pool nazvao "tehnologijama slobode", potaknule drzave: francus-
ki MINITEL - kao sredstvo koje ce uvesti Francusku u informaticko
drustvo; americki ARPANET, prethodnik Interneta- kao vojnu strategi-
ju koja je trebala omoguCiti da komunikacijske mreze nadzive nuklearni
napad. Mreze su bile vrlo razliCite, obje ukorijenjene u kulturu i institu-
cije svojih drustava. Leo Scheer istaknuo je njihovu suprotstavljenu logi-
ku zajednickim prikazom obiljezja svakoga sustava:
Oba sustava najavila su informaticke superautoceste i njihove raz-
like su veoma poucne. Prvo, Internet povezuje racunala, dok Mini-
tel preko Transpacka povezuje posluziteljske (serverske) centre na
koje se moze pristupiti preko terminala s niskim kapacitetom me-
morije. Internet je americka inicijativa svjetskoga znacenja koju
su, uz podrsku vojske, potaknule racunalne tvrtke. Novcano ju po-
drzava americka vlada da bi stvorila svjetski klub korisnika racu-
370
nala i banke podataka. Minitel je francuski sustav koji do sada
[1994.], zbog ogranicenih propisa, nikada nije mogao prekoraCiti
nacionalne granice. Proizvela ga je drska masta visokih drzavnih
tehnokrata koji su nastojali izlijeCiti slabosti francuske elek-
tronicke industrije. 0 lnternetu: slucajna topologija lokalnih mreza
racunalnih fanatika. 0 Minitelu: uredan raspored telefonskog ime-
nika. Internet: anarhican tarifni sustav usluga koji sene moze kon-
trolirati. Minitel: kiosk-sustav koji omogucuje homogene tarife i
transparentnu podjelu prihoda. S jedne strane iskorijenjenost i ut-
vara o opcoj povezanosti s onu stranu granica i kultura; s druge
strane elektronicka inacica korijena u zajednici.
47
U sporedna analiza ovih dvaju sustava i njihova odnosa prema drustve-
noj i institucionalnoj okolini pomaze nam da osvijetlimo znacajke inte-
raktivnoga komunikacijskog sustava u nastajanju.
48
Prica o Minitelu: l'etat et l'amour
Mreza koja hrani Minitelove terminale, Teletel, sustav je videoteksta sto
ga je 1978. godine oblikovao francuski Telecom i 1984. godine, nakon ne-
koliko godina lokaliziranih eksperimenata, uveo na trziste. Taj prvi i naj-
veCi takav sustav u svijetu 15 se godina gotovo nije mijenjao. Prihvatila
su ga francuska kucanstva i narastao je do izvanrednih razmjera. Sredi-
nom 1990-ih nudio je 23 000 usluga preko 6,5 milijuna terminala, kojima
se koristila cetvrtina francuskih kucanstava i treCina odraslog stanovnis-
tva, a naplaCivao je 7 milijardi francuskih franaka.
49
Ovakav uspjeh osobito iznenaduje ako ga usporedimo s opcom propas-
ti sustava videoteksta poput Prestela u Britaniji i Njemackoj te japan-
skog Kapetana, i s ogranicenim prihvacanjem Minitela ili drugih susta-
va videoteksta u Sjedinjenim Ddavama.
50
Usprkos vrlo ogranicenoj vi-
deotehnologiji i prijenosnoj tehnologiji taj je sustav bio uspjesan: do po-
cetka 1990-ih brzina prijenosa iznosila je 1200 bauda, dok tipicni racu-
nalni informacijski servis u SAD-u radi s 9600 bauda.
51
Uspjeh Minitela
zasniva se na dva temeljna razloga: eksperiment je, kao dio izazova iz iz-
vjestaja o "informatizaciji drustva", sto su ga na zahtjev premijera 1978.
47 Scheer (1994.: 97-8), moj prijevod.
48 Case (1994.)
49 Thery (1994.); Myers (1981.); Lehman (1994.)
50 McGowan i Compaine (1998.)
51 Thery (1994.); Preston (1994.); Rosenbaum (1992.)
371
USPON DRUS'I'VA
godine pripremili Nora iMine, hio ohveza francuske Vlade.
52
Drugi razlog
hila je jednostavnost uporahe i izravnost kiosk-naplatnog sustava koji je
hio pristupacan prosjecnomu gradaninu i u koji je imao povjerenja.
53
Lju-
di su svejedno trehali i dodatni poticaj za njegovu uporahu, i to je najvid-
ljiviji dio price o Minitelu.
54
Pri pokretanju programa Vladaje na spektakularan naCin, preko fran-
cuskog Telecoma, pokazala svoju dohru volju: umjesto uohicajenoga tele-
fonskog imenika svako je kucanstvo moglo hesplatno dohiti Minitelov ter-
minal. Nadalje, telefonska tvrtka novcano je pomagala sustav do 1995.,
kada je prvi put dosla na nulu. Na taj nacin poticana je uporaha teleko-
munikacija, osvajalo se trziste za problematicnu francusku industriju a
iznad svega, pobudivala se, kako kod tvrtki, tako i kod ljudi, prisnost s
novim medijem.
55
Medutim, najpametnija strategija francuskog Teleco-
ma hila je velika otvorenost sustava prema privatnim davateljima uslu-
ga, a najvise francuskim novinama koje su ubrzo hranile i popularizirale
Minitel.S
6
No postojao je i drugi vazan razlog siroke upotrebe Minitela: Francu-
zi su prihvatili medij za osobno izrazavanje. Prve usluge koje je Minitel
nudio bile su dostupne i preko tradicionalne telefonske komunikacije: te-
lefonski imenik, vremenska prognoza, informacije o prijevozu i rezervaci-
je, predbiljezba karata za zabavne iii kultume dogadaje i tako dalje. Sus-
tav i ljudi postajali su sofisticiraniji, pa su se sustavu izravno pridruzile
tisuce davatelja usluga - preko Minitela nudilo se oglasavanje, telekup-
nja, telebankarstvo i drugi poslovni servisi. Usprkos tome, drustveni ut-
jecaj Minitela, na pocetku njegova razvoja, bio je ogranicen.
57
Govorimo li
o koliCini, 40% ukupnih poziva bilo je za telefonski imenik; sto se tice vri-
jednosti, 1988. godine 36% prihoda Minitela dolazilo je od 2% poslovnih
korisnika.
58
Sustav je buknuo uvodenjem linija za razgovor ili message-
ries koje su se brzo veCinom specijalizirale za seksualne ponude ili razgo-
vore o seksu (les messageries roses), a 1990. godine iznosile su vise od po-
la poziva.
59
Neke od tih usluga bile su komercijalni pomo-elektronicki
razgovori, istovjetni seks-telefonima toliko prosirenima u drugim
drustvima. Glavna razlika bila je dostupnost takvih usluga preko mreze
52 Nora iMine (1978.)
53 McGowan (1988.)
54 Mehta (1993.)
55 Za opseznu analizu politike kojaje dovela do razvoja Minitela vidi Cats-Baril i Jelassi
(1994.).
56 Preston (1994.)
57 Mehta (1993.)
58 Honigsbaum (1988.)
59 Maital (1991.); Rheingold (1993.)
372
videoteksta i u njihovu masovnom oglasavanju na javnim mjestima. No
veei dio uporabe Minitela u erotske svrhe potaknuli su sami Ijudi preko
linija za razgovore opce namjene. Pa ipak, to nije bio opei seksualni ha-
zar, nego demokratizirana seksualna fantazija. Izravne razmjene cesce
su bile zasnovane na glumljenju odredene starosti, spola i fizickih znacaj-
ki (izvor: autorovo vlastito opazanje), pa je Minitel postao sredstvo za
seksualne i osobne snove, a ne nadomjestak za pick-up barove. Ta zalu-
denost intimnom upotrebom Minitela bilaje kljucna za osiguravanje nje-
gova brzog sirenja medu Francuzima, usprkos ozbiljnim protestima kre-
posnih Cistunaca. Pocetkom 1990-ih smanjila se erotska uporaba Minite-
la - moda je prosla a nerazvijeni karakter tehnologije ograniCio je sek-
sualnu privlacnost: linije za razgovor sada su iznosile manje od 10% pro-
meta.60 Nakon sto je sustav bio u potpunosti razraden, tijekom 1990-ih,
najbrze rastuce usluge razvili su razliciti poslovi za svoju internu upotre-
bu, a najveCi rast zabiljezen je kod usluga s visokom dodanom vrijednos-
ti, poput pravnih, koje su iznosile preko 30% prometa.
61
Ipak, prikljuciva-
nje znacajnog broja Francuza u sustav nuzno je ostavilo traga na njiho-
voj psihi i djelomicno zadovoljilo njihove komunikacijske potrebe, harem
za neko vrijeme.
Minitelje devedesetih naglasio svoju ulogu davatelja usluga, i tada su
postala vidljiva njegova ogranicenja kao sredstva komunikacije.
62
Sustav
se oslanjao na prastaru videotehnologiju i tehnologiju prijenosa Cije je
popravljanje skoncalo njegovu osnovnu privlacnost kao besplatne elek-
tronicke naprave. Nadalje, nije bio zasnovan na osobnim racunalima
nego na glupim terminalima koji su znatno ogranicavali nezavisnu spo-
sobnost obrade informacija. lnstitucionalno je njegova arhitektura, orga-
nizirana oko hijerarhije posluziteljskih mreza, is malo sposobnosti za vo-
doravnu komunikaciju, hila previse kruta za tako kulturno sofisticirano
drustvo poput francuskog, osobito otkad su izvan Minitela hili dostupni
novi oblici komunikacije. Ocito rjesenje kojeje prihvatio francuski sustav
biloje ponuditi i naplatiti povezivanje s Internetom. Na taj naCin Minitel
se iznutra podijelio na birokratski informacijski servis, umrezeni sustav
poslovnih servisa i na pomocni izlaz u golemi komunikacijski sustav saz-
vijeZda Interneta.
60 Wilson (1991.)
61 Ibid.
62 Dalloz i Portnoff (1994.)
373
USPON
Sazvijezde Interneta
Mreza Interneta kicma je svjetske racunalno posredovane komunikacije
(RPK) 1990-ih godina, jer postupno povezuje veCinu mreza. Sredinom de-
vedesetih brzo se sirila (vidi sliku 5.1.) i povezivala 40 000 racunalnih
mreza i oko 3,2 milijuna host racunala sirom svijeta, s oko 25 milijuna
korisnika. Prema istrazivanju Nielsen Media Research iz kolovoza 1995.,
u Sjedinjenim se Drzavama 24 milijuna ljudi sluzilo Internetom, a 36 mi-
lijuna je imalo pristup Internetu. Medutim, drugo istrazivanje, koje je
provela Emerging Tehnologies Research Group u studenom-prosincu
1995., procjenjuje da se samo 9,5 milijuna Amerikanaca redovito koristi
Internetom, od cega njih dvije trecine samo jednom tjedno.
Predvida se dace se broj korisnika udvostrucavati svake godine.
63
Pos-
toji veliko neslaganje o broju trenutacnih korisnika lnterneta, no oba is-
trazivanja govore da Internet pocetkom dvadeset i prvoga stoljeca maze
eksplodirati do nekoliko stotina milijuna korisnika. Strucnjaci predvida-
ju da, tehnicki, Internet jednoga dana moze povezati do 600 milijuna ra-
cunalnih mreza. To mozemo usporediti s njegovom veliCinom u pocetnim
stupnjevima razvoja: 1973. godine u mrezi je bilo samo 25 racunala; tije-
kom 1970-ih mogao je primiti samo 256 racunala; pocetkom 1980-ih, na-
kon znacajnih poboljsanja, bio je ogranicen na 25 mreza sa samo nekoli-
ko stotina primarnih racunala i nekoliko tisuca korisnika.
64
Povijest raz-
voja Interneta i uvrstavanje drugih komunikacijskih mreza u Net daje
vazan materijal za razumijevanje tehnickih, organizacijskih i kultural-
nih znacajki takvoga Neta, otvarajuCi put za procjenu njegova drustve-
nog utjecaja.
65
Internet je zaista jedinstvena sinteza vojne strategije, velike suradnje
znanosti i kontrakulturnih inovacija.
66
Na zacetku Interneta radjejedne
od najinovativnijih istrazivackih institucija na svijetu: US Defence De-
partment's Advanced Research Projects Agency (DARPA) [Agencija za
napredne istrazivacke projekte Minis tars tva obrane SAD-a]. Kada je
krajem 1950-ih lansiranje prvoga Sputnjika uznemirilo americki vojni
high-tech establisment, DARPAje poduzela odredeni broj smjelih inicija-
63 McLeod (1996.)
64 Sullivan-Trainor (1994.); Business Week (1994.a); Hafner i Markoff (1991.); El
Pais/World Media (1995.); McLeod (1996.)
65 Za dokumentiranu i inteligentnu analizu podrijetla, razvoja i znacajki Interneta i dru-
gih RPK mreza, vidi Hart i drugi (1992.); Rheingold (1993.). Za empirijsku studiju ras-
ta Interneta, vidi Batty i Barr (1994.). Za raspravu o buducnosti lnterneta, vidi studi-
ju korporacije Rand koja je u vrijeme pisanja ove knjige dostupna samo on-line: Rand
Corporation (1995.).
66 Hafner i Markoff (1991.)
374
0
..
~
~ .....
Q)
..t
~
E 0"1
~
0"1
c
s
'
,_
0
Q)
~
.
"2 co
Q)
,_
>Vl
;>..
(I
~
.....:
r:l
n
co
Lri
'-.:
~
~
Vi
..!:::!
:::. :::.
(:l
~ ~
c;:;
:::. :::.
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
t1l
0 0 0 0 0 0 0
~
0 0 0 0 0 0
0 0 0
..,.,
N
0 0
0
..,.,
..c 0 0 0 0 0 0 0
a
-o -o -o -o -o -o -a
0 0 0
0
0 0
as
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0
,....:
0 0 0 0 0
0 0
..,.,
N
O"l
0 O"l
1 1 ~ 1 1 1 ~ E J D
c:
t1l
e-
Vl
375
...

"'
2
"' 0
..<:
e
c:o
376
-
s
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
"'
0 0
"0 "0
0 0
0 0
0 0
0 0
0 0
0
\!.\
~
5
0
0
0
0
0
0
"0
0
0
0
0
"'
~ ~
"'
<0
s s
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0 0
0 0 0
"'
N
0 0 0 0
-o "0 "0 "0
8
0 0
0 0
0 0 0
0
N
0
~ 9 ~ [ ]
<"i
"'
"'
c:
"'
e-
Vl
..
p
:::. :::.
0 0 0 0
8
0 0
0 0 0 0 0 0
"'
0 0 0 0 0 0 0
>
0 0 0 0 0 0
.9
0 0 0
"'
N
0 0
~
"' .s::
0 0 .o 0 0 0 0
e
"0 "0 "0 "0 "0 -o -o
0 0 0 0
0 0
a:l
0 0 0 0 0 0
....;
0 0 0 0
0 0
0 0 0 0
0
0">
0 0
"'
N
0">
0
~ ~ ~ ~ ~ ~ D O
r:
"'
>u
. ~
Vi
"
:::; :::; !C)
0 0 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0 0 0
"'
0 0 0 0 0 0 0
>
0 0 0 0 0 0
%l
0 0 0 U")
N
0 0
0
U"l
.<::
0 0 0 0 0 0 0
e
"'0 "'0 "'0 "'0 "'0 "'0 "'0
0 0 0 0 0 0
c:c
0 0 0 0 0 0
0 0 0 0
0 0
0 0 0 0 0
,..,
0 0 U"l N cr-.
0
cr-.
l l i i i ~ I I ~
c
"'
0...
~
378
.,:,(.
~
>
~
.....,
Vl
~
c
....:
Lri
~
~
~
0 0 0 0 0 0
0 0 0
8
0 0
"'
0 0 0 0 0
9
0 0 0 0 0 0
0 0 0
"'
N
0 0
c;
"'
..c
0 0 0 0 0 0 0
"2
"0 "0 "0 "0 "0 -o "0
0 0 0 0 0 0
cc
0 0 0 0 0
8 -<i 0 0 0 0 0
0 0 0 0 0
C"l
0 0
"'
N
C"l
0
~ ~ ~ ~ ~ ~ D O
c:
"'
; ~
<J)
379
USPON DRUSTVA
tiva od kojih su neke promijenile povijest tehnologije i najavile informa-
ticko doba. Jedna od tih strategija, razvijajuCi ideju Paula Barana iz kor-
poracije Rand, oblikovala je komunikacijski sustav koji bi bio otporan na
nuklearni napad. Temeljen na komunikacijskoj tehnologiji prebacivanja
paketa, sustav je omogucavao da mreza bude neovisna o upravnim ikon-
trolnim centrima, tako dajedinice poruke mogu pronaci svoje vlastite pu-
tove po mrezi ina bilo kojoj tocki unutar mreze ponovno se sastaviti zadr-
zavajuCi svoju koherentnost.
Poslije je digitalna tehnologija omoguCila pakiranje svih vrsta poruka,
ukljucujuci zvuk, slike i podatke, te je oblikovana mreza koja je mogla
prenositi sve vrste simbola bez uporabe kontrolnih centara. Univerzal-
nost digitalnog jezika i Cista logika umrezavanja sustava stvorila je teh-
noloske uvjete za vodoravnu, globalnu komunikaciju. Nadalje, arhitektu-
ra te mrezne tehnologije tesko se maze cenzurirati ili kontrolirati. Jedina
mogucnost kontrole hila bi ne biti u njoj, sto je prevelika cijena za bilo ko-
ju instituciju ili organizaciju, osobito kad je mreza postala prevladavaju-
ca i njome sirom svijeta kolaju sve vrste informacija.
Prva takva mreza, nazvana prema svojemu mocnom sponzoru ARPA-
NET, pokrenuta je 1969. godine. Bila je otvorena za istrazivacke centre
koji su radili s Ministarstvom ohrane, no znanstvenici su se njome koris-
tili za razliCite vrste komunikacijskih ciljeva. U jednome trenu bilo je tes-
ko razdvojiti vojno usmjerena istrazivanja od znanstvene komunikacije i
osobnih razgovora. Dakle, znanstvenicima razliCitih disciplina dopusten
je pristup mrezi, a 1983. razdvojili su se ARPANET, za znanstvene svrhe
i MILNET, izravno usmjeren vojnoj primjeni. National Science Founda-
tion (Nacionalna zaklada za znanost) stvorilaje 1980-ih znanstvenu mre-
zu CSNET i - u suradnji s IBM-om- jos jednu mrezu za neznanstveni-
ke, BITNET. Pa ipak su sve mreze rabile ARPANET kao svoj komunika-
cijski sustav. Mreza svih mreza koja je oblikovana 1980-ih nazvana je
ARPA-INTERNET, poslije INTERNET, a jos uvijek ju je poddavalo Mi-
nistarstvo obrane dokje njome upravljala National Science Foundation.
Da hi mreza mogla podnijeti fantastican razvoj u obujmu komunikaci-
je, trebalo je poboljsati tehnologiju prijenosa. ARPANET je 1970-ih koris-
tio vezu od 56 000 bita u sekundi, dok je NSFNET, uporisna mreza Inter-
neta, 1992. godine radila s hrzinama prijenosa od 45 milijuna bita pose-
kundi: kapacitet dovoljan za slanje 5000 stranica u sekundi. Gigabitna
tehnologija prijenosa hila je 1995. na stupnju prototipa, s kapacitetom
prijenosa Citave US Library of Congress (Biblioteka americkog Kongre-
sa) u jednoj min uti.
Medutim, prijenosni kapacitet nije bio dovoljan za postavljanje svjet-
ske komunikacijske mreze. Racunala su morala razgovorati jedno s dru-
380
gim. Prepreku je premostilo stvaranje UNIX-a, operativnog sustava ko-
ji je omogucavao pristup racunala racunalu. Sustav je izumljen u Bello-
vim laboratorijima 1969., no tek nakon 1983. poceo se siroko upotre-
bljavati. Tada su istrazivaCi iz Berkeleyja (ponovno placeni od ARPA-e)
prilagodili UNIX za TCP/IP protokol, sto je omogucilo da racunala ne sa-
mo komuniciraju nego kodiraju i dekodiraju pakete podataka koji veli-
kom brzinom putuju po Internetu. Kada je nova inaCica Unixa potpomog-
nutajavnim sredstvima, softver je postao dostupan samo za cijenu distri-
bucije. Kako su se lokalne i regionalne mreze povezivale jedna s drugom
i pocele siriti svuda gdje su postojale telefonske linije, a racunala imala
jeftini dio opreme - modeme, rodilo se umrezavanje velikih razmjera.
Internet su razvile znanstvene, institucionalne i osobne mreze u Mi-
nistarstvu obrane, National Science Foundation, vaznija istrazivacka
sveucilista i specijalizirani tehnoloski trustovi mozgova, poput MIT-ova
Lincolnovog laboratorija, SRI (prije Stanford Research Institute), Palo
Alto Research Corporation (koju financira Xerox), ATT-ovih Bellovih la-
boratorija, korporacije Rand, BBN-a (Bolt, Beranek i Newman), istrazi-
vacke tvrtke u kojoj je izumljen TCP/IP protokol, i tako dalje. Kljucni teh-
noloski igraci u razdoblju izmedu 1950-ih i 1970-ih poput J. C. R Lickli-
dera, Douglasa Engelbarta, Roberta Taylora, Ivana Sutherlanda,
Lawrencea Robertsa, Roberta Kahna, Alana Kaya, Roberta Thomasa i os-
talih, ulazili su i izlazili iz navedenih institucija, stvarajuCi umrezenu
inovacijsku sredinu Cija su dinamika i ciljevi postali u velikoj mjeri neo-
visni o specificnim zahtjevima vojne strategije ili superracunalnih linko-
va. Oni su bili tehnoloski krizari uvjereni da mijenjaju svijet, sto su ko-
nacno i uspjeli.
No, to je samo jedna strana price; jer usporedno s naporima Pentago-
na i Velike znanosti u ustanovljavanju univerzalne,javno dostupne racu-
nalne mreze unutar mjerila "prihvatljive upotrebe", u Sjedinjenim se Dr-
zavama pojavila brzorastuca racunalna kontrakultura koja se mentalno
cesto povezivala s odjecima pokreta iz 1960-ih i njihovim liberter-
skim/utopijskim inacicama. Vazan dio sustava, modem, bio je jedan od
tehnoloskih proboja koji su stvorili pioniri te kontrakulture, izvorno se
nazivajuci ''hakerima"- prije nego sto je taj pojam poprimio zlocudne ko-
notacije. Modem su 1978. godine izmislila dva chicaska studenta: Ward
Christensen i Randy Suess, kada su pokusavali pronaCi telefonski sustav
prijenosa mikroracunalnih programa jer su zeljeli izbjeCi dugacka puto-
vanja po chicaskoj zimi. Tijekom 1979. rasprostranili su XModem proto-
kol koji je racunalima omogucavao izravno prenosenje dokumenata - bez
uporabe host sustava. Tehnologiju su davali besplatno, jer su do najvece
moguce mjere zeljeli prosiriti komunikacijske mogucnosti. Racunalne
381
USPON DRU!lTVA
mreze iskljucene iz ARPANET A (koji je u pocetku bio rezerviran iskljuCi-
vo za elitna znanstvena sveuCilista) same su pronasle oblik medusobne
komunikacije. Tri studenta sveucilista Duke i Sjeverne Karoline koja ni-
su bila ukljucena u ARPANET, stvorila su modificiranu inaCicu Unix pro-
tokola koji je omogucavao povezivanje racunala preko obicne telefonske
linije. Koristili su se njime da pokrenu racunalni on-line forum za raspra-
vu, Usenet, koji je ubrzo postao jedan od prvih velikih elektronickih sus-
tava za razgovore. Izumitelji Usenet novosti takoder su besplatno dijelili
svoj softver na lecima koje su dijelili po konferencijama korisnika Unixa.
Ironicno, taj kontrakulturni pristup tehnologiji imao je slican uCinak
na vojno inspiriranu strategiju vodoravnog umrezavanja: omoguCio je
dostupnost tehnoloskih sredstava svakome tko je imao tehnicko znanje i
racunalnu opremu - osobno racunalo, koje ce uskoro poceti spektakular-
no napredovati u povecanju snage uz istodobno snizenje cijene. Izum
osobnog racunala i komunikabilnost mreza potaknuo je razvoj Bulletin
Board Systema (BBS), najprije u Sjedinjenim Drzavama, a onda sirom
svijeta: elektronicki prosvjedi u vezi s dogadajima na Tian An Menu u Ki-
ni 1989., preko racunalnih mreza kojima su upravljali kineski studenti
izvan zemlje, hili su najpoznatija manifestacija mogucnosti novih komu-
nikacijskih naprava. Bulletin Board sustavi nisu trebali sofisticirane ra-
cunalne mreze, samo osobna racunala, modeme i telefonske linije. Dakle,
postali su elektronicke oglasne ploce svih vrsta zanimanja i afiniteta,
stvarajuCi ono sto Howard Rheingold naziva ''virtualnim zajednicama".
67
Danas sirom svijeta postoji na tisuce takvih mikromreza koje pokriva-
ju cijeli spektar ljudske komunikacije- od politike i religije, do seksa i is-
trazivanja. Sredinom 1990-ih veCina je njih hila prikljucena na Internet,
no cuvala je svoj identitet i provodila svoja pravila ponasanja. Jedno od
najvaznijih pravila bilo je (i jos uvijek jest) odbijanje upletanja nenajav-
ljenih komercijalnih interesa. Smatralo se legitimnim stvoriti komerci-
jalne BBS-ove ili poslovno orijentirane mreze, no nije legitimno upadati
u cyberprostore namijenjene za druge stvari. Kazne za uljeze su strasne:
tisuce neprijateljskih poruka "pr:Zit ce" neposlusnog elektronickoga gra-
danina. Kad je pogreska osobito ozbiljna, na sustav krivca bacaju se go-
leme datoteke, koje ga zaustavljaju i obicno izazivaju izbacivanje njegova
host racunala s mreze. Ta elektronicka grass-roots kultura zauvijek je
obiljezila razvoj i uporabu mreze. Kako se u svjetskim razmjerima doga-
da globalizacija medija, tako slabi vecina herojskih tonova i njihova kon-
trakulturna ideologija, no tehnoloska obiljezja i drustvena pravila koja
67 Rheingold (1993.)
382
su se razvila iz njihove izvorne slobodne uporabe uokviruju njihovu ko-
risnost.
Kadaje 1990-ih National Science Foundation odlucila prodati neke od
vaznijih operacija na mrezi uobicajenim velikim korporativnim konzorci-
jima (ATT-u, MCI-IBM-u i drugima), poslovni sustavi shvatili su izvan-
redne mogucnosti Interneta. Komercijalizacija Interneta sirila se vrlo br-
zo: 1991. godine bilo je 9000 komercijalnih domena (ili podmreza), a do
kraja 1994. njihov broj je narastao na 21 700.
68
Stvoreno je nekoliko ko-
mercijalnih kompjutorskih servisa, koji su pruzali usluge na osnovi orga-
nizirane mreze, s prilagodenim cijenama. Usprkos tome kapacitetje mre-
ze takav daje glavnina komunikacijskih procesa hila, ijos uvijekjest, ug-
lavnom spontana, neorganizirana i razlikuje se po svrsi i clanstvu. Zap-
ravo se komercijalni i ddavni interesi u poddavanju sve sire upotrebe
mreze poklapaju: sto je veca raznolikost poruka i sudionika, veca je kri-
ticna masa u mrezi, pa je i njezina vrijednost veca. Miroljubiva koegzi-
stencija razliCitih interesa i kultura u mrezi vidljiva je i u obliku World
Wide Weba (WWW) (Svesvjetske mreze), fleksibilne mreze mreza unutar
Interneta u kojoj institucije, poslovni sustavi, udruzenja i pojedinci stva-
raju svoje "siteove" na temelju mogucnosti da svatko tko ima pristup mo-
ze od razliCitih kolaza teksta i slike proizvesti vlastitu "home page". Uz
pomoc softverske tehnologije koju je najprije razvio Mosaic (softverski
program za pretrazivanje Weba, koji su izmislili studenti iz Illinoisa, u
National Center for Supercomputing Applications [Nacionalni centar za
superracunalne aplikacije]), Web je omogucavao grupiranje interesa i
projekta na Netu ina taj naCin se prevladalo dugotrajno kaoticno pretra-
zivanje lnterneta prije WWW-a. Na temelju tih grupiranja pojedinci i or-
ganizacije mogli su smisleno suradivati preko onoga sto je doslovce pos-
talo Svesvjetska mreza (World Wide Web) individualizirane, interaktivne
komunikacije.
69
Cijena koju je trebalo platiti za tako raznoliko i ras-
prostranjeno sudjelovanje jest procvat spontane, neformalne komunika-
cije. Komercijalizacija cyberprostora bit ce slicnija povijesnom iskustvu
trgovackih ulica koje klijaju iz zive urbane kulture nego shopping centri-
ma koji se sire u dosadnim anonimnim predgradima.
Dva izvora Neta, vojnilznanstveni establisment i kontrakultura poje-
dinaca kompjutorasa, imala su zajednicko podrucje: sveucilisni svijet. Pr-
vi ARPANET cvor postavljen je 1969. na UCLA-i, a daljnja cetiri dodana
su 1970.-71. na UC Santa Barbara, SRI-ju, SveuCilistu Utah, BBN-u, MI-
T-u i Harvardu. Odatle su se sirili najprije u akademskoj zajednici s iz-
68 Business Week (1994.)
69 Markoff (1995.)
383
USPON UMRE:tENOG DRUS'rvA
nimkom unutarnjih mreza velikih elektronickih korporacija. Sveucilisno
podrijetlo Neta bilo je, i jos jest, odlucno za razvoj i sirenje elektronicke
komunikacije sirom svijeta. Medu zavrsenim studentima ina fakulteti-
ma sveuCilista u Sjedinjenim Drzavama pocetkom 1990-ih odvijala se
RPK velikih razmjera. Slican se proces odigrao u ostalom dijelu svijeta
nekoliko godina poslije. U Spanjolskoj je, sredinom devedesetih, najveCi
dio "internetasa" dolazio iz racunalnih mreza oko Universidad Complu-
tense de Madrid i Universitat Politecnica de Catalunya. lzgleda daje pri-
ca slicna svuda u svijetu. Taj proces sirenja preko sveuCilista znacajan je
jer ima najvisi potencijal sirenja know-howa i navika RPK. Zapravo, sup-
rotno od pretpostavke drustvene izolacije izlozene u slici kule bjelokosne,
sveuCilista su glavna sredstva sirenja drustvenih inovacija jer svake go-
dine kroz njih prode nova generacija mladih ljudi koji postaju svjesni i
navikavaju se na nove oblike misljenja, poduzimanja, djelovanja i komu-
nikacije. Kako tijekom 1990-ih u sveuCilisnome sustavu sirom svijeta
prevladava RPK, diplomci koji pocetkom dvadeset i prvog stoljeca preu-
zimaju tvrtke i institucije, u glavne tokove drustva donose poruku novo-
ga medija.
Proces stvaranja i sirenja Interneta i povezanih RPK mreza u posljed-
njoj cetvrtini stoljeca zauvijek oblikuje strukturu novoga medija - arhi-
tekturu mreze, kulturu umrezenih i stvarne obrasce komunikacije. Arhi-
tektura mreze je tehnoloski otvorena, i takva ce ostati, omogucavajuCi si-
roki javni pristup i ozbiljno ogranicavajuCi drzavna ili komercijana ogra-
nicenja takvu pristupu, iako ce se drustvena nejednakost snazno mani-
festirati u podrucju elektronike, o cemu cu govoriti poslije. Otvorenost je
8 jedne strane posljedica izvornog oblikovanja sto su ju dijelom zaceli vee
spomenuti vojno-strateski razlozi; dijelom stoga sto su znanstvenici koji
su se bavili istrazivanjima za vojne svrhe zeljeli postaviti takav novi sus-
tav- da bi pokazali tehnolosku hrabrost i kao utopijski pothvat. S druge
strane, otvorenost sustava proizlazi iz neprekidnog procesa inovacija i
slobodnoga pristupa koji su potaknuli rani racunalni hakeri i hobisti ko-
jih jos uvijek na mrezi ima na tisuce.
Taj neprestani, visestrani napor za poboljsanjem komunikabilnosti
mreze izvanredan je primjer kako je tehnoloska produktivnost suradnje
preko mreze rezultirala njezinim poboljsanjem. Nadalje, otvorena arhi-
tektura mreze nezasticena je od najezde sofisticiranih uljeza. U sijecnju
1995. Tsutomu Shimomura, strucnjak za sigurnost racunala u tvrtki San
Diego Supercomputer Center, otkrio je da su njegovi zasticeni dokumen-
ti otvoreni i pretoceni u racunala na Sveucilistu Rochester i da su drugi
dobro cuvani dokumenti na nekoliko mjesta pretrpjeli slicne napade, sto
je pruzilo snazne dokaze da su Internetovi sigurnosni zasloni beskorisni
384
u srazu s naprednom softverskom najezdom. Shimomura se osvetio za tu
profesionalnu uvredu. Pokusao je iCi za tragovima hakera i koristeCi se
strogo elektronickim sredstvima, nekoliko tjedana poslije naveo je FBI da
obidu blok zgrada gdje su uhapsili Kevina Mitnicka, cuvenoga "mreznog
otpadnika". Taj javno objavljen dogadaj naglasio je teskocu zastite
informacija na mrezi. Pojavilo se pitanje izbora izmedu zatvaranja Inter-
neta kakav je bio ili pronalazenja drugih komunikacijskih mreza za ko-
mercijalne svrhe koje zahtijevaju zasticeni prijenos informacija. Uzmemo
li u obzir da bi Internet u svojemu danasnjem obliku bilo gotovo nemogu-
ce zatvoriti (zbog genija istrazivaca s DARPA-e), moja pretpostavka je da
ce polako, ali sigurno, komercijalna uporaba koja zahtijeva kreditnu kar-
ticu i brojeve bankovnih racuna potaknuti stvaranje odvojene mreze, dok
ce se Internet siriti kao globalna eletronicka agora, uz neizbjeznu dozu
psiholoskog zastranjenja.
Kultura prve generacije korisnika sa svojim utopijskim, komunalnim
i liberterskim podzemnim tokovima oblikovala je Mrezu u dva suprotna
smjera. S jedne strane naginjalo se ogranicenju pristupa manjini racu-
nalnih hobista, jedinim ljudima koji su bili spremni uloziti vrijeme i ener-
giju ziveCi u cyberprostoru. lz toga doba ostaje pionirski duh koji s nepov-
jerenjem gleda na komercijalizaciju mreze is razumijevanjem prati kako
ostvarenje sna sveopce komunikacije donosi ogranicenja i jad covjecan-
stvu kakvo jest. No herojstvo ranih racunalnih plemena povlaCi se pod
nepopustljivim tokom "newbiesa" (novih korisnika mreze), i ono sto od
kontrakulturnih zacetaka ostaje na mrezi jest neformalnost i samous-
mjerenost komunikacije - ideja da mnogi pridonose mnogima, a ipak
svatko ima svoj glas i ocekuje individualizirani odgovor. Multipersonali-
zacija RPK-a u odredenoj mjeri izrazava istu napetost koja se 1960-ih go-
dina pojavila izmedu ')a kulture" i komunarskih snova svakoga pojedin-
ca.70 Zapravo, izmedu kontrakulturnih zacetaka RPK i srednje struje in-
ternetera u devedesetima ima vise mostova nego sto ih komunikolozi
priznaju, sto se vidi u dobroj prihvacenosti magazina Wired u poslovnim
krugovima. Wired je oblikovan kao kontrakulturalan, a postao je naj-
snazniji izraz kulture Interneta sredine 1990-ih, nudeCi i savjete kako
nesto napraviti.
Dakle, usprkos naporima usmjerenima prema regulaciji, privatizaciji
i komercijalizaciji Interneta i njemu podloznih sustava, RPK mreze, unu-
tar Interneta i izvan njega, oznacava njihova prodornost, visestruka de-
centralizacija i fleksibilnost. Recimo to Rheingoldovom bioloskom slikom:
70 Gitlin (1987.); Rand Corporation (1995.)
385
one poput kolonija mikroorganizama rastu na sve strane. One ce sigurno
odrazavati komercijalne interese i prosirit ce kontrolirajucu logiku glav-
nine javnosti i privatnih organizacija u cijelo podrucje komunikacija. Me-
dutim, suprotno masovnim medijima McLuhanove galaktike, one imaju
tehnoloski i kulturalno usadene osohine interaktivnosti i individualizaci-
je. No, prenose lise te mogucnosti u nove ohrasce komunikacije? Koje se
kulturne osohine pojavljuju iz procesa elektronicke interakcije? Krenimo
na ispitivanje oskudnih empirijskih podataka o toj temi.
Interaktivno drustvo
Racunalno posredovana komunikacija pojavaje novijega datuma i u vri-
jeme pisanja ove knjige (1995.) nije hila dovoljno iskusana da hi mogla
hiti ohjekt strogoga i pouzdanog istrazivanja. VeCi dio najcesce citiranih
podataka anegdotalan je i neki od najtocnijih podataka zapravo su dio
novinarskih izvjestaja. Nadalje, promjena tehnologije i sirenje RPK toli-
ko je hrzo da je vecina dostupnih istrazivanja iz 1980-ih tesko primjen-
ljiva na drustvene trendove 1990-ih, tocni povijesni trenutak u kojemu
se ohlikuje nova komunikacijska kultura. lz metodoloskih razloga koris-
no je raspraviti drustvene implikacije novih komunikacijskih procesa i
unutar ogranicenih podataka koji su nam dostupni, iako se pojavljuje
ohrazac pomalo proturjecnih zakljucaka. Oslanjat cu se na neiscrpni
pregled literature drustvenih znanosti o RPK-u- i predloziti neke pocet-
ne ohrise interpretacije odnosa izmedu komunikacije i drustva u uvjeti-
ma interaktivne tehnologije zasnovane na racunalima.
71
Prvo, RPK nije
opCi medij za komunikaciju i u doglednoj huducnosti nece to ni hiti.
Upotreha RPK siri se izvanrednom hrzinom, ali ipak, za razliku od tele-
vizije i drugih masovnih medija, dugo vremena nece ohuhvacati veci dio
covjecanstva. Da potvrdimo, 1994. godine vise od jedne treCine americ-
kih kucanstava imalo je osohna racunala, a iste godine kupnja PC-a pr-
vi je put premasila kupnju televizora. U Zapadnoj Europi sredinom de-
vedesetih takoder se zhivala velika kupnja racunala, no stopa prodora u
kucanstva zadrzala se na nizoj razini (ako iskljuCimo videotekst termi-
nale- manje od 20%). Japan znacajno zaostaje u racunalnoj opremlje-
71 U velikoj sam mjeri rabio izvrstan pregled literature o racunalno posredovanoj komu-
nikaciji koju je priredio zavrseni student UC Berkeleyja, Rod Benson (1994.). Za neke
empirijske podatke o Japanu, temeljene na analizi istrazivanja iz 1993., vidi: Sato i
drugi (1995.). Za intelektualno razmisljanje o kulturi Intemeta vidi pronicljivu Tur-
kleovu knjigu (1995.).
386
nosti kucanstava i uporabi racunala izvan radnoga mjesta.
72
Usprkos vi-
sokim stopama rasta prodora racunala (izuzevsi Afriku) i neumoljive
zvonjave beepera i pagera diljem azijskog Pacifika, ostatak svijeta (osim
Singapura) nalazi se u drugome komunikacijskom dobu. To ce se, ne-
sumnjivo, promijeniti, no stopa sirenja interaktivne RPK jos dugo povi-
jesno razdoblje nece sustici televiziju.
73
Druga stvar koju zelim analizirati jest primjena interaktivne komu-
nikacije u upravljanju multimedijskim sustavima koji ce, u vrlo pojed-
nostavnjenim oblicima, vjerojatno biti dostupni vecem dijelu stanovnis-
tva u mnogim zemljama. No, RPK kao takva ostat ce podrucje obrazova-
nog dijela stanovnistva iz najrazvijenijih zemalja, kojih ima desetak mi-
lijuna i jos uvijek su svjetska elita. Strucnjaci su osporavali cak i broj
korisnika Interneta, kako smo vee naveli, jer pristup Internetu ne znaci
njegovu stvarnu upotrebu- pa se pri procjeni ukupnoga broja uzima cak
manje od deset korisnika po jednome linku (vezi), sto je do sada bilo uo-
bicajeno.74 Medu onima koji rabe Internet, samo je manji dio korisnika
stvarno aktivan. Istrazivanje americkih korisnika BBS-a, objavljeno
1993., pokazuje da se samo njih 18% svakoga tjedna sluzilo Internetom;
tjedno je po BBS-u bilo prosjecno 50 poziva; 38% transakcija su uploadi
na sustav; a 66% sadrzaja BBS-a zapravo se odnosi na pitanja u vezi s
racunalima.
75
Prema ocekivanjima, istrazivanja vlasnika osobnih racu-
nala pokazuju da su oni natprosjecno imucni, stalno zaposleni, samci, a
manji broj je u mirovini.7
6
NajveCi su dio korisnika osohnih racunala,
kao i korisnika BBS-a, muskarci. Sto se tice korisnika Interneta, istra-
zivanje provedeno na nacionalnome uzorku u Sjedinjenim Drzavama po-
kazalo je da je od ukupnog hroja ljudi s pristupom Internetu 67% mus-
karaca, a preko pola njih je u dobi izmedu 18 i 34 godine. Prosjecni pri-
hod njihova kucanstva iznosio je izmedu 50 000 i 75 000 dolara, a naj-
cesca zanimanja hila su u ohrazovanju, trgovini i inzenjerstvu.
77
Drugo
istrazivanje, takoder iz Sjedinjenih Drzava 1995. godine, ponovno je po-
kazalo da je 65% korisnika hilo muskoga spola i imucno (prosjecni pri-
hod kucanstva 62 000 dolara), no hili su stariji (prosjecna doh 36 godi-
72 Vidi Business Week (1994.a); Business Week (1994.e, f, g); El pais !World media (1995.).
Za podatke o sirenju elektronicke komunikacije u Japanu, vidi Soumu-cho Toukei-kyo-
ku (Zavod za statistiku, Agencija za upravljanje i koordinaciju) (1995.), Ministarstvo
paste i telekomunikacija (1994.a); Japanski centar za obradu informacija (1994.).
73 Hamelink (1990.)
74 Ispravljene procjene Johna Quartermana, University of Texas u Austinu, prema New
York 10. kolovoza 1994.
75 Rafaeli i LaRose (1993.)
76 Schweitzer (1995.); Sato i dr. (1995.)
77 Lohr (1995.)
387
USPON DRUSTVA
na) nego prema drugim istrazivanjima.
78
Dakle, RPK zapocinje kao me-
dij komunikacije za najobrazovaniji i imucniji dio stanovnistva najobra-
zovanijih i najbogatijih zemalja, i najcesce u najsofisticiranijim grad-
skim podrucjima.
Jasno, u bliskoj buducnosti upotreba RPK ce se, poglavito putem
obrazovnog sustava, siriti i dostiCi znacajan udio medu stanovnistvom
industrijaliziranoga svijeta: ona nece biti samo elitna pojava, iako ne-
ce prodirati poput masovnih medija. Cinjenica je dace se siriti sukce-
sivnim valovima, pocevsi od kulturne elite, sto znaCi dace se navike
komunikacije oblikovati prema prvom valu korisnika. RPK ce biti sve
znacajnija u oblikovanju buduce kulture, a elite koje su je stvarale
imat ce strukturalnu prednost u nastajucem drustvu. Dakle, RPK
zaista revolucionira proces komunikacije ina taj naCin kulturu u cje-
lini. Ta se revolucija razvija u koncentricnim krugovima, koji poCinju
na visim razinama obrazovanja i bogatstva te vjerojatno nece doseg-
nuti veci dio neobrazovanih masa i siromasnih zemalja.
S druge strane, medu dijelom redovitih korisnika RPK, pokazuje se da
mediju odgovara neogranicena komunikacija ida u mrezama tvrtki poti-
ce sudjelovanje radnika nizega ranga.
79
Nadalje, izgleda da se zene i dru-
ge diskriminirane skupine u drustvu lakse i otvorenije izrazavaju uz po-
moc zasticenoga elektronickoga medija, iako moramo imati na umu da ga
zene u cjelini jos uvijek rabe u manjoj mjeri.
80
Izgleda da simbolizam mo-
Ci utjelovljen u komunikaciji licem-u-lice jos nije pronasao svoj jezik uno-
voj RPK. Zbog povijesne novosti medija i relativnog poboljsanja relativ-
nog statusa moCi tradicionalno podredenih skupina, kao sto su zene, RPK
moze ponuditi mogucnost obrtanja tradicionalnih igara moci u procesu
komunikacije.
Prijedemo lis analize korisnika na analizu koristenja moramo nagla-
siti da se prevladavajuci dio RPK zbiva na poslu ili u situacijama pove-
zanima s poslom. U 3. i 4. poglavlju razmotrio sam odlucnu vaznost racu-
nalnoga medija za novi oblik umrezene organizacije i za posebne uvjete
rada umrezenih. U kontekstu sadasnje analize kulturnih utjecaja treba
razmotriti simbolicki izomorfizam u novoj strukturi komunikacije - u
procesima rada, uslugama u kucanstvu i zabave. Je li odnos prema racu-
nalu dovoljno specifican pa rad, dom i zabavu povezuje u isti sustav ab-
rade simbola? Ili, naprotiv, kontekst odreduje percepciju i upotrebu me-
dija? Nemamo pouzdano istrazivanje o tome pitanju, no neka uvodna za-
78 McLeod (1996.)
79 Sproull i Kiesler (1991.); Rand Corporation (1995.)
80 Hiltz i Turoff (1993.); Sa to i dr. (1995.)
388
pazanja iz disertacije Penny Gurstein,
81
izgleda, pokazuju da ljudi, koris-
teCi se racunalom kod kuce, uzivaju u nezavisnu raspolaganju vremenom
i prostorom, a nedostaje im jasna odvojenost izmedu posla i slobodnog
vremena, obitelji i biznisa, osobnosti i funkcije. Mozemo kazati, sto kao
hipotezu trebamo imati na umu, da poklapanje iskustava u istome medi-
ju donekle zamagljuje institucionalnu odvojenost podrucja aktivnosti i
zamrsuje pravila ponasanja.
Osim profesionalnih zadataka, uporaba RPK-a vee dotice cijeli niz
drustvenih aktivnosti. Prosjecni covjek nikada nije volio telebanking (dok
u tone bude gurnut protiv svoje volje, kao sto ce se dogoditi), teleshop-
ping ovisi o nadolazecem procvatu multimedijske virtualne stvarnosti, ali
zato na e-mailu prsti osobna komunikacija koja je najcesca RPK aktiv-
nost izvan radnog mjesta.
82
Zapravo, siroko rasprostranjena upotreba
elektronicke poste ne zamjenjuje osobnu nego telefonsku komunikaciju,
jer su automatske sekretarice i usluge govornoga telefona stvorile komu-
nikacijsku prepreku zbog koje je e-posta najbolja mogucnost za izravnu
komunikaciju u odabrano vrijeme. Vrlo brzo se razvija kompjutorski se-
ks, koji Cini daljnji vazniji oblik uporabe RPK. Iako se poslovno trziste
kompjutorizirane seksualne stimulacije povecava, te se sve vise povezuje
s tehnologijom virtualne stvarnosti,
83
veCi dio kompjutorskoga seksa zbi-
va se na linijama za razgovor- na posebnim BBS-ovima ili kao spontani
proizvod osobne interakcije. Interaktivna snaga novih mreza u Kaliforni-
ji 1990-ih u ovoj vrsti aktivnosti nadmasuje francuski Minitel osamdese-
tih.84 Ljudi se sve vise boje zaraze ili osobnog napada, pa traze alternati-
ve za izrazavanje svoje seksualnosti. U nasoj kulturi pretjerane simbolic-
ke stimulacije, RPK svakako nudi prilaz seksualnoj masti, osobito dok in-
terakcija nije vizualna i dok se moze sakriti identitet.
Politika je takoder sve vece podrucje upotrebe RPK.
85
S jedne strane
e-posta, koja nudi mogucnost interakcije, koristi se za masovno sirenje ci-
ljane politicke propagande. U uporabi te politicke tehnologije predvode
krscanske fundamentalisticke grupe, Americka milicija u Sjedinjenim
Ddavama i zapatisti u Meksiku.
86
S druge strane, eksperimentima elek-
tronickog ukljuCivanja gradana, poput PEN programa sto ga organizira
grad Santa Monika u Kaliforniji,
87
unapreduje se lokalna demokracija.
81 Gurstein (1990.)
82 Lanham (1993.); Rand Corporation (1995.)
83 Specter (1994.)
84 Armstrong (1994.)
85 Abramson i drugi (1988.); Epstein (1995.)
86 Castells, Yazawa i Kiselyova (1996.)
87 Varley (1991.); Ganley (1991.)
389
Uz pomoc toga programa gradani raspravljaju o javnim pitanjima te
gradskoj vladi iznose svoje osjecaje: zivahna rasprava o beskucnicima po-
cetkom 90-ih (s elektronickim sudjelovanjem samih beskucnika) spada u
najcesce objavljivane rezultate toga eksperimenta.
Osim uobicajene drustvene interakcije i instrumentalne uprabe RPK,
promatraCi su otkrili pojavu stvaranja virtualnih zajednica. One, u skla-
du s Rheingoldovom tvrdnjom,
88
uglavnom podrazumijevaju samodefini-
rane elektronicke mreze interaktivne komunikacije organizirane oko za-
jednickog interesa ili svrhe, iako je ponekad cilj sama komunikacija. Tak-
ve zajednice mogu biti relativno formalizirane, u slucaju administriranih
konferencija ili bulletin board sustava, ili ih spontano stvaraju drustvene
mreze koje se ukljucuju u mrezu da posalju i pronadu poruke u izabranom
vremenskom obrascu (naknadno ili u stvarnom vremenu). Sredinom deve-
desetih sirom svijeta postoje deseci tisuca takvih "zajednica", od toga ihje
najvise u SAD-u, odakle se sire svijetom. Jos uvijek je nejasno koliko se
drustvenosti zbiva u takvim elektronickim mrezama i koje su kulturalne
posljedice takva novog oblika drustvenosti. Mozemo naglasiti jednu zna-
cajku: sa stajalista sudionika takve su mreze prolazne. Iako neka konfe-
rencija ili BBS moze dugo trajatijer je u nju ukljucenajezgra predanih ko-
risnika racunala, veCina je doprinosa interakciji povremena, jer se vecina
ljudi krece unutar mreze i izvan nje, mijenjajuCi interese ili ostajuCi neis-
punjenih ocekivanja. Hipotezu bih nadopunio cinjenicom da u takvim vir-
tualnim zajednicama "zive" dvije vrste stanovnika: sicusna manjina zite-
lja elektronickih sela "koji imaju posjed na elektronickom predzidu"
89
i
prolazna gomila za koju povremeno upadanje u razlicite mreze zapravo
znaci povrsno istrazivanje nekoliko (virtualnih) postojanja.
90
Je lijezik RPK-a, kao novoga medija, osobit? Za neke analiticare RPK,
a osobito e-posta, predstavlja osvetu pisanoga medija, povratak tipograf-
skom umu i povratak konstruiranoga, racionalnoga govora. Za druge
pak, sasvim suprotno - neformalnost, spontanost i anonimnost medija
potice novi oblik "usmenosti", koja se izrazava elektronickim tekstom.
91
Ako takvo ponasanje mozemo smatrati neformalnim, nekonstruiranim
pisanjem koje se zbiva u interakciji u stvarnome vremenu, i u obliku is-
todobnoga razgovora (pisani telefon ... ), mozda mozemo predvidjeti poja-
vu novoga medija koji ce povezivati oblike komunikacije koji su prethod-
no bili odvojeni i nalazili se u razlicitim podrucjima ljudskoga uma.
89 Isto
90 Turkle (1995.)
91 John December, "Znacajke usmene kulture u razgovoru na Mrezi", 1993. neobjavljeni
rad, spomenuo ga je i sazeo Benson (1994.).
390
KULTtJRA STVARNE VIRTUALNOSTI
Kada razmatramo drustvene i kulturne utjecaje RPK-a moramo imati
na umu prikupljena socioloska istrazivanja o drustvenoj upotrebi tehnolo-
gije. Majstorska radnja Claudea Fishera koja se bavi drustvenom povijes-
cu telefona u Americi do 1940. godine, dokazuje visoku drustvenu rastez-
ljivost bilo koje tehnologije.
92
Nairne, zajednice sjeverne Kalifornije koje je
Fischer proucavao prihvatile su telefon za poboljsanje vee postojeee drus-
tvene mreze komunikacije, i jacanje svojih duboko ukorijenjenih drustve-
nih navika; telefon nisu samo prisvojile, one su ga prilagodile. Kao sto sam
prethodno pokazao, govoreCi o osobnoj i konceptualnoj recepciji televizij-
skih poruka od strane publike, i sto je jasno vidljivo iz masovnoga prihva-
canja Minitela, kojije Francuzima ispunjavao potrebu za seksualnom fan-
tazijom, ljudi oblikuju tehnologiju tako da odgovara njihovim potrebama.
Elektronicki komunikacijski oblik mnogi-s-mnogima koji predstavlja RPK
rabi se na razlicite naCine i u razliCite svrhe, a njih ima onoliko koliki je
raspon drustvenih i kontekstualnih varijacija medu njegovim korisnici-
ma. Ono sto je zajednicko RPK-ujest to da, prema nekoliko postojeCih stu-
dija o toj temi, ona ne zamjenjuje druge oblike komunikacije niti stvara
nove mreze: ona jaca vee postojeee drustvene obrasce. Doprinosi telefon-
skoj komunikaciji i prijevozu, siri doseg drustvene mreze i omogueava im
aktivniju interakciju u odabranim vremenskim obrascima. Kako je pris-
tup RPK-u kulturno, obrazovno i ekonomski ogranicen, i takav ee biti jos
dugo vremena, najvazniji kulturni utjecaj RPK moglo bi potencijalno biti
jacanje kulturno dominantnih mreza i prosirivanje njihova kozmopolitiz-
ma i globalizacije. To nije zbog toga sto bi RPK po sebi bila vise kozmopo-
litska: Fischer je pokazao da su rane telefonske mreze bile sklonije lokal-
nim nego udaljenim komunikacijama. U nekim virtualnim zajednicama,
na primjer SFNET-u u podrucju zaljeva San Francisca, veCina "redovitih"
korisnika su lokalni stanovnici, od kojih neki, da bi produbili elektronicku
bliskost, povremeno organiziraju intimne zabave.
93
Opeenito za elektro-
nicke mreze vrijedi da naginju osnazivanju kozmopolitizma novih profe-
sionalnih i menedzerskih klasa koje, za razliku od veeeg dijela stanovnis-
tva bilo koje zemlje, simbolicki zive u svjetskim okvirima. Dakle, RPK mo-
ze biti snazan medij za ojacavanje drustvene povezanosti kozmopolitske
elite, dajuei materijalnu potporu znacenju svjetske kulture, od chica e-
mail adrese do brzoga protoka pomodnih poruka.
Nasuprot tome, za veCinu stanovnistva u svim zemljama, iskustvo i
uporaba RPK izvan radnoga mjesta bit ee sve vise isprepletena s novim
svijetom komunikacija povezanim s pojavom multimedija.
92 Fisher (1992.)
391
Veliko stapanje: multimediji kao simbolicki okolis
U drugoj polovini 1990-ih godina, spajanjem glohaliziranih, promijenje-
nih masovnih medija i racunalno posredovane komunikacije (RPK), po-
ceo se ohlikovati sustav nove elektronicke komunikacije. Kako sam vee
rekao, novi sustav oznacava interakcija razliCitih medija i njihov interak-
tivni potencijal. Multimediji, kako je nepromisljeno nazvan novi sustav,
sire elektronicke komunikacije u Citavo podrucje zivljenja - od kuce do
radnoga mjesta, od skola do bolnica, od zabave do putovanja. Sredinom
devedesetih godina vlade i tvrtke sirom svijeta u suludoj trci zele osigu-
rati svoje mjesto pri postavljanju toga sustava, smatrajuCi ga polugom
moCi, moguCim izvorom goleme zarade i simbolom hipermodernosti. Da hi
osigurao americku prednost u dvadeset i prvome stoljecu, potpredsjednik
Sjedinjenih Drzava Albert Gore pokrenuo je projekt N acionalne informa-
cijske infrastrukture.
94
Japansko Vijece za telekomunikacije predlozilo je
neophodnu "Promjenu prema intelektualno stvaralackom drustvu dvade-
set i prvoga stoljeca" i obvezalo Ministarstvo posta i telekomunikacija da
stvori japanski multimedijski sustav, kojim hi se prevladalo zaostajanje
u odnosu prema Sjedinjenim Drzavama.
95
Francuski premijer podnio je
1994. godine izvjestaj o autoroutes de ['information sa zakljuckom da
francuska nadmocnost na tome polju, koja se temelji na iskustvu s Mini-
telom te na francuskoj naprednoj tehnologiji, moze ostvariti sljedeCi stu-
panj multimedija, naglasivsi stvaranje medijskog sadrzaja koji nece toli-
ko ovisiti o Hollywoodu.
96
Europski tehnoloski programi, osobito Esprit i
Eureka, pristupili su razvoju europskih standarda televizije visoke raz-
luCivosti i telekomunikacijskih protokola koji hi mogli integrirati razliCi-
te komunikacijske sustave preko drzavnih granica.
97
U veljaCi 1997. kluh
G-7 odrzao je posehan sastanak u Bruxellesu da hi zajednicki ohradio pi-
tanja vezana za prelazak na "informaticko drustvo". Novi brazilski pred-
sjednik, istaknuti sociolog Fernando Henrique Cardoso, odluCio je pocet-
kom 1995., kao jednu od kljucnih mjera svoje nove administracije, popra-
viti hrazilski komunikacijski sustav, da hi se mogao prikljuciti novoj
svjetskoj superautocesti koja se pocela stvarati.
Usprkos tome, novi multimedijski sustav nisu ohlikovale vlade, to je
ucinio hiznis.
98
Visina ulaganja u infrastrukturu sprijeCila je vlade da sa-
94 Sullivan-Trainor (1994.)
95 Vijece telekomunikacija (1994.)
96 Thery (1994.)
97 Banegas (ur.) (1993.)
98 Vidi, u moru poslovnih izvora o toj temi, Bunker (1994.); Herther (1994.); Dalloz i Port-
noff (1994.); Bird (1994.).
392
me djeluju: procjena troskova za pocetnu fazu tzv. informaticke superau-
toceste samo u Sjedinjenim Drzavama iznosila je 400 milijardi dolara.
Tvrtke iz citavog svijeta pokusavale su osigurati svoje mjesto za ulazak
na trziste koje ce pocetkom dvadeset i prvog stoljeca imati isto znacenje
koje u prvoj polovini dvadesetog stoljeca imao automobilsko-naftno-gu-
marsko-gradevinski industrijski kompleks. Nadalje, zato sto se ne zna
stvarni tehnoloski oblik sustava, onaj tko kontrolira njegove pocetne
stupnjeve moze odlucno utjecati na njegov buduCi razvoj i na taj nacin
postiCi strukturalnu prednost. Zbog tehnoloske konvergencije racunala,
telekomunikacija i masovnih medija u svim njihovim oblicima, stvarani
su i razvrgavani svjetski/regionalni konzorciji golemih razmjera.
99
Tele-
fonske tvrtke, operateri kabelske televizije i satelitske televizije istodob-
no su se i natjecali i povezivali da se osiguraju od gubitaka koje donose
rizici novoga trzista. Racunalne tvrtke zurile su da stvore "kutiju", ma-
gicnu spravu koja ce utjeloviti mogucnost prikopcavanja elektronickoga
doma u novu komunikacijsku galaktiku i ljudima omogucavati sposob-
nost navigacije i samoprogramiranja na "korisniku prijateljski" naCin, po
mogucnosti tako da ''joj" se treba samo obratiti glasom.
100
Softverske tvr-
tke, od Microsofta do kreatorajapanskih videoigrica poput Nintenda i Sa-
ge, stvarale su novi interaktivni know-how koji ce potaknuti mastovitost
stapanja s virtualnom stvarnoscu elektronickoga okolisa.
101
Televizijske
mreze, glazbene tvrtke i filmski studiji maksimizirali su svoju proizvod-
nju kako bi, navodno, gladni svijet nahranili informativno-zabavnim i au-
diovizualnim proizvodnim linijama.1o2
Kontrola prvih stupnjeva razvoja multimedijskih sustava koju provo-
di biznis ostavlja trajne posljedice na znacajke nove elektronicke kultu-
re. Usprkos ideologiji o mogucnostima uporabe novih komunikacijskih
tehnologija u obrazovanju, zdravstvu i za kulturni napredak, prevladava-
juca strategija zeli stvoriti golem elektronicki zabavljacki sustav koji se,
s poslovne strane, smatra najsigurnijim ulaganjem. Zaista, u zemlji koja
prednjaCi, Sjedinjenim Drzavama, svi oblici zabave spadaju u industriju
koja se najbrze razvija- ima preko 350 milijardi USD prometa na godi-
nu i oko 5 milijuna radnika, s time da se zaposljavanje svake godine po-
vecava po stopi od 12%.
103
Japansko nacionalno istrazivanje trzista ora-
sirenosti multimedijskoga softvera prema kategoriji proizvoda iz 1992.
godine pokazuje da zabava zauzima 85,7% vrijednosti, dok je obrazova-
99 The Economist (1994.a)
100 Business Week (1994.h)
101 Poirier (1993.); Business Week (1994.d); Elmer-Dewwit (1993.)
102 New Media Markets (1993.)
103 Business Week (1994.f)
393
USPON
nje zastupljeno samo s 0,8%.
104
Dakle, dok vlade i futurolozi pricaju o op-
remanju uCionica, medicinskim operacijama s udaljenosti i prelistavanju
Encyclopedije Britannike na daljinu, veCi dio novoga sustava usredotocu-
je se na "video-na-zahtjev", kockanje i tematske parkove virtualne stvar-
nosti. Zbog analiticke naravi ove knjige ne suprotstavljam plemenite ci-
ljeve novih tehnologija njihovim osrednjim ostvarenjima. Jednostavno
pokazujem da ce njihova stvarna upotreba u ranim stupnjevima novoga
sustava znacajno oblikovati upotrebu, percepciju i, konacno, drustvene
posljedice mulitmedija.
Proces stvaranja novoga sustava, medutim, najvjerojatnije ce biti spo-
riji i kontradiktorniji nego sto se ocekivalo. Godine 1994. provedeno je ne-
koliko eksperimenata s multimedijskim interaktivnim sustavima na ne-
koliko mjesta: u znanstvenom gradu Kanzai u Japanu; u osam europskih
telekomunikacijskih mreza izveden je koordinirani program - ispitivanje
Asymetrical Digital Subscriber Loopa (ASDL);
105
u nekoliko dijelova Sje-
dinjenih Drzava, od Orlanda do Vermonta, te Brooklyna do Denvera.
106
Rezultati se nisu poklapali s ocekivanjima. Glavni tehnoloski problemi
jos nisu hili rijeseni, osobito da softverski sustav omoguCi interakciju ve-
likoga opsega - za tisuce kucanstava i stotine komunikacijskih izvora.
Dok tvrtke "videa-na-zahtjev" reklamiraju neogranicene mogucnosti, teh-
noloska sposobnost njihova odgovora na zahtjeve jos uvijek ne premasu-
je ono sto omogucuju postojeCi kabelski i satelitski sustavi iii on-line pos-
luzitelji minitelovskog tipa. Prikladna tehnologija sigurno ce se razviti,
no ulaganja koja su potrebna da se ubrza njezino stvaranje ovise o posto-
janju masovnog trzista, koje pak ne moze nastati dok ne bude dostupna
ucinkovita tehnologija. Ponovimo, nije problem hoce li se razviti multime-
dijski sustav (jer hoce) nego: kada, kako i pod kojim uvjetima- u razlici-
tim zemljama, buduci da ce se kulturno znacenje sustava tijekom vreme-
na, ovisno o obliku tehnoloske putanje, duboko promijeniti.
N adalje, ocekivanja neogranicenih zahtjeva za zabavom izgledaju
pretjerana i pod jakim utjecajem ideologije "drustva dokolice". Iako tro-
senje za zabavu izgleda ne podlijeze recesiji, cijena cijeloga niza moguc-
nosti koje se nude on-line sigurno premasuje ocekivano povecanje priho-
da kucanstava u bliskoj buducnosti. Vremena takoder nema dovoljno.
Postoje upozorenja da se izmedu 1973. i 1994. godine slobodno vrijeme u
Sjedinjenim Drzavama smanjilo za 37%. Takoder, u drugoj polovini 1980-
104 Dentsu institui) za drustvene studije (1994.: 117)
105 Ministarstvo posta i telekomunikacija (1994.b); New Media Markets (1994.)
106 Wexler (1994.); Lizzio (1994.).; Sellers (1993.); Kaplan (1992.).; Booker (1994.); Busi-
ness Week (1994e)
394
KULTURA STVARNE VlRTUALNOSTI
ih skratilo se vrijeme uporabe medija: izmedu 1985. i 1990. ukupno vrije-
me koje se provodi citajuCi i gledajuCi TV i filmove skratilo se za 45 sati
na godinu; vrijeme gledanja televizije smanjilo se za 4%; gledanje mrez-
ne TV smanjilo se za 20%.
107
Iako izgleda da je smanjenje izlozenosti me-
dijima vise povezano s drustvom pretjeranog rada (obitelji s dva zaposle-
nja) nego manjkom interesa, multimedijski biznis nudi drugo objasnje-
nje: manjak dovoljno privlacnih sadrzaja. Zaista, veCina strucnjaka iz
medijske industrije smatra da je pravo usko grlo sirenja multimedija Ci-
njenica da sadrzaj ne prati tehnolosku transformaciju sustava: poruka
usporava medij.
108
Dramaticno poboljsanje mogucnosti emitiranja pove-
zano s interaktivnim izborom nece u potpunosti dosegnuti svoj potencijal
ako ne postoji stvaran izbor sadrzaja: Cinjenica daje on-line dostupno pe-
deset "razlicitih-ali-slicnih" filmova iz zanra seks/nasilje ne opravdava
dramaticno sirenje prijenosnih mogucnosti. Zato je pridobivanje hol-
lywoodskih studija, filmskih kompanija i TV dokumentarnih arhiva ob-
veza svakoga svjetskog multimedijskog konzorcija. Mastoviti poduzetni-
ci, poput Stevena Spielberga, shvatili su, izgleda, da je u novom susta-
vu, zbog mogucnosti raznolikih saddaja, poruka ipak poruka:
sposobnost razlucivanja proizvoda koji nosi najveCi natjecateljski poten-
cijal. Prema tome, multimedijskoj tehnologiji mogao bi pristupiti bilo ko-
ji konglomerat poslovnih tvrtki s dovoljno novcanih sredstava te na taj
naCin uza sve manju formalnu kontrolu uCi na gotovo svako trziste. No,
onaj tko kontrolira Bogartove filmove ili moze stvoriti novu elektronicku
Marilyn ili sljedeCi nastavak Jurassic Parka, moCi ce tom vrlo trazenom
robom opskrbiti bilo koji kanal komunikacije.
Nije sigurno da ljudi, cak i da imaju viSe vremena i novca, zele sofisti-
ciranije oblike zabave- sadisticke videoigre i beskonacne sportske doga-
daje. Iako postoje ograniceni podaci o toj temi, neki pokazatelji govore o
slozenijem obrascu zahtjeva. Jedno od najcjelovitijih istrazivanja o pot-
raznji multimedija, koje je 1994. godine na nacionalnom uzorku od 600
odraslih ispitanika u Sjedinjenim Drzavama proveo Charles Piller,
109
ot-
krilo je mnogo dublji in teres za uporabu multimedija. Oni bi se primjenji-
vali za pristup informacijama, za pitanja zajednice, politicku aktivnost i
obrazovanje, a ne za puko povecanje broja televizijskih programa i bolji
izbor filmova. Sarno 28% potrosaca smatralo je video-na-zahtjev vrlo po-
zeljnim, a manjak interesa za zabavu pokazali su i korisnici Interneta. S
druge strane, ispitanici su visoko vrednovali upotrebu u politicke svrhe:
107 Martin (1994.)
108 Bunker (1994.).; Cuneo (1994.).; The Economist (1994.a); Business Week (1994.0
109 Piller (1994.)
395
USPON UMRE:ZENOG DRUS'l'VA
57% ispitanika zeljelo je sudjelovati u elektronickim sastancima grad-
skih vijeca; 46% zeljelo je slati e-mail poruke svojim predstavnicima; oko
50% visoko je cijenilo mogucnost elektronickoga glasovanja. Takoder su
bile vrlo pozeljne i druge usluge: obrazovni/poucni tecajevi; interaktivni
izvjestaji 0 lokalnim skolama; pristup izvorimll informacija; pristup infor-
macijama o drzavnim sluzbama. Ispitanici su hili spremni svoje stavove
podrzati ulaganjem novca: 34% ispitanika bilo je spremno platiti dodat-
nih 10 $ mjesecno za ucenje na daljinu, dokje samo 19% ispitanika zelje-
lo tu svotu platiti za dodatni izbor zabave. Takoder, eksperimenti koje su
multimedijske tvrtke koje nude video-na-zahtjev provele na lokalnim tr-
zistima, pokazali su da ljudi nisu spremni za znacajno povecanje koliCine
zabave. Dakle, 18-mjesecni eksperiment sto su ga proveli US West/ATT
video u Littletonu, Colorado, 1993.-4. godine, pokazao je da su se kucan-
stva prebacila sa standardnoga gledanja videa na prilagodenu videopo-
nudu, ali se broj filmova nije povecao: i dalje je to 2,5 filma mjesecno, sva-
ki po 3 $.
110
Uzevsi u obzir veliki uspjeh francuskog Minitela, kojije nudio usluge,
a ne zabavu, i brzo sirenje osobnih komunik11cija na Internetu, promat-
ranja pokazuju kako masovno proizvedena, razliCita zabava po izboru ne
mora biti ocigledan izbor korisnika multimedija, nego je to strateski iz-
bor poslovnih tvrtki. To moze povecati napetost izmedu proizvoda info-za-
bave sto se oblikuju prema ideologiji 0 tome sto ljudi jesu, koju smisljaju
marketinski trustovi mozgova, a takoder i potrebe za unaprjedenjem
osobne komunikacije i informacije koja se velikom odlucnoscu izrazava u
mrezama RPK. Moze se jednako tako dogoditi da seta napetost razblazi
kroz drustvenu stratifikaciju razlicitih multimedijskih izraza, cemu cu
se, kao vaznoj temi, poslije vratiti.
Zbog novosti multimedija tesko je pretpostaviti njihove implikacije na
buducnost drustva, osim sto valja priznati da se temeljne promjene vee
dogadaju. Usprkos tome, rastrkani empirijski dokazi i znalacki komenta-
ri o razliCitim sastavnim dijelovima novoga komunikacijskog sustava da-
ju nam osnovu za postavljanje nekih hipoteza o drustvenim i kulturnim
trendovima na pomolu. Tako "pregledni izvjestaj" Europske fondacije za
poboljsanje zivotnih i radnih uvjeta, u vezi s razvojem "elektronickoga do-
rna" naglasava dva kljucna svojstva novoga zivotnog stila: "usredotoce-
nost na dom" te individualizam.
111
S jedne strane, povecanje koliCine elek-
tronicke opreme u europskim domovima povecalo je udobnost i ubrzalo
samodostatnost, omogucavajuCi povezivanje s Citavim svijetom iz sigur-
110 Tobenkin (1993.).; Martin (1994.)
111 Moran (1993.)
396
KULTURA STVAltNE VIRTUALNOSTI
nosti doma. Povecanje velicine stambenog prostora i smanjenje veliCine
kucanstva daje vise prostora po osobi - sto dom Cini ugodnijim mjestom.
Pocetkom 1990-ih produZilo se vrijeme koje se provodi kod kuce. S druge
strane, novi elektronicki dom i pokretne naprave za komunikaciju pove-
cale su mogucnost da clanovi obitelji samostalno organiziraju svoje vrije-
me i prostor. Na primjer, mikrovalne pecnice omogucavaju individualnu
potrosnju prethodno pripremljene hrane, sto je smanjilo zajednicke obi-
teljske vecere. Prodaja pojedinacnih TV obroka raste. Videorekorderi i
walkmani, te snizene cijene televizora, radioprijamnika i CD-playera
omogucavaju velikom dijelu stanovnistva pojedinacno prikljuCivanje na
izabrane audiovizualne svjetove. Elektronika je olaksala/promijenila i
obiteljsku skrb: djeca se cuvaju na daljinu - preko daljinskog upravljaca;
istrazivanja pokazuju da televizor sve vise sluzi kao baby-sitter, dok rodi-
telji obavljaju kucne poslove; starije osobe koje zive same imaju alarmne
sustave za situacije u kojima imje potrebna hitna pomoc. No neka drus-
tvena obiljezja, izgleda, istrajavaju i u tehnoloskoj revoluciji: podjela kuc-
noga posla medu spolovima (ili, prije, nedostatak podjele) nedirnuta je
elektronickim spravama; uporaba videorekordera ili daljinskog upravlja-
ca odrazava strukturu moCi u obitelji; uporaba elektronickih naprava
razlikuje se prema spolu i dobi - muskarci se vise sluze racunalima, a ze-
ne elektronickim napravama za odrzavanje doma i telematskim usluga-
ma, dok su djeca opsjednuta videoigrama.
Novi elektronicki mediji ne udaljavaju se od tradicionalnih kultura:
oni ih apsorbiraju. Zanimljiv je slucaj japanskog izuma karaoka koji se
1990-ih brzo sirio Azijom i koji ce se, najvjerojatnije, brzo prosiriti i po os-
talim dijelovima svijeta. Zaraza karaokama u Japanu 1991. godine do-
segla je 100% hotela i svratista, te oko 90% barova i klubova, cemu treba
dodati eksploziju posebnih karaoka soba: 1989. bilo ih je manje od 2000,
a 1992. godine preko 107 000. Oko 52% Japanaca sudjelovalo je 1992. go-
dine u karaokama, a od ukupnog broja djevojaka tinejdzerske dobi sudje-
lovaloje njih 79%.
112
Karaoke na prvi pogled nastavljaju i pojacavaju tra-
dicionalni obicaj zajednickog pjevanja u barovima omiljen u Japanu, kao
sto je bio (i jos je uvijek) u Spanjolskoj ili Velikoj Britaniji, dakle, izmicu
svijetu elektronicke komunikacije. No stvarno se dogada integriranje tog
obicaja u prethodno programirani stroj, Ciji ritam i repertoar pjevac tre-
ba slijediti, recitirajuCi rijeci koje se pojavljuju na ekranu. Nadmetanje
medu prijateljima u postizanju najboljeg rezultata ovisi o ocjeni koju
stroj daje onome tko najbolje slijedi njegov ritam. Karaoke stroj nije glaz-
112 Dentsu institut za drustvene studije (1994.: 140-3)
397
beni instrument: stroj "guta" pjevaca koji dopunjuje njegove zvukove i sli-
ke. U karaoka sobama postajemo dio glazbenog hyperteksta, fizicki ulazi-
mo u multimedijski sustav i pjevamo odvojeno od svojih prijatelja koji ce-
kaju na red kako bi bucan zbor tradicionalnog pjevanja po pubovima za-
mijenili linijskim slijedom izvodenja.
Opeenito, izgleda kako u Europi, Americi ili Aziji multimediji, cak i u
pocetnim stupnjevima, podrzavaju drustvenilkulturni obrazac koji ozna-
cavaju sljedeea svojstva: prvo, siroka drustvena i kulturalna diferencija-
cija, koja vodi segmentaciji korisnika/gledatelja/Citatelja/slusatelja. Ne
samo da trzisno segmentirane poruke slijede strategije posiljatelja nego
se takoder sve vise razlikuju prema korisnicima medija i njihovim inte-
resima, koristeei se interaktivnim moguenostima. Kako kazu neki struc-
njaci, u novom sustavu vrijedi udarno vrijeme je moje vrijeme.U
3
Stvara-
nje virtualnih zajednica samo je jedan od izraza takve diferencijacije.
Drugo, povecana druStvena stratifikacija medu korisnicima. Izbor
multimedija neee biti ogranicen samo na one koji imaju vremena i novca
za pristup, i na zemlje i podrucja s dovoljno trzisnih moguenosti, nego ee
kulturne/obrazovne razlike biti odlucne pri upotrebi interakcije, na sto
veeu korist svakoga korisnika. Za stvarno iskusavanje sustava razlicitog
od standardnih, korisniku prilagodenih medija, bit ee vazna informacija
o tome sto traziti te znanje o upotrebi poruka. Dakle, svijet multime-
dije nastavat ce dvije vrste stanovnika: oni koji upravljaju i oni
kojima se upravlja, sto znaCi oni koji mogu odabrati svoje krugove ko-
munikacije u vise smjerova i oni koji ee imati ogranicen, prethodno prip-
remljen izbor. A tko je tko, u velikoj ee mjeri odrediti klasa, rasa, spol i
zemlja obitavanja. Ujedinjujuea kulturna moe masovne televizije (od ko-
je je u proslosti uspjela pobjeei samo malena kulturna elita) zamijenjena
je drustveno stratificiranom diferencijacijom, koja vodi prema koegzis-
tenciji izmedu kulture prilagodene masovnim medijima i mreze interak-
tivnih elektronickih komunikacija medu samouvrstenim zajednicama.
Treee, komunikacija svih vrsta poruka u istome sustavu cak i ako je
sustav interaktivan i selektivan (zapravo, tocnije: zbog toga), potice integ-
raciju svih poruka u zajednicki kognitivni obrazac. Primanje audiovizual-
nih vijesti, obrazovnih sadrzaja i showa preko istoga medija, cak i iz raz-
licitih izvora, za jos jedan stupanj zamagljuje razlike izmedu sadrzaja,
sto se vee dogadalo s masovnom televizijom. S gledista medija, razliCiti
oblici komunikacije skloni su posudivanju pravila: interaktivni obrazov-
ni programi izgledaju kao videoigre; vijesti se konstruiraju kao audiovi-
113 Negroponte (1995.)
398
zualni show, sudski slucajevi prenose se u obliku sapunice; pop-tnuzika
sklada se za MTV; sportske igre koreografiraju se za svoje udaljene gle-
datelje i tako se poruka sve manje razlikuje od akcijskih i slicnih filmo-
va. S gledista korisnika (i primatelja i posiljatelja u interaktivnu susta-
vu) izbor razliCitih poruka u is tome komunikacijskom obliku, s jednostav-
nim prebacivanjem s jedne na drugu, smanjuje mentalnu udaljenost iz-
medu razlicitih izvora kognitivne i osjetilne ukljucenosti. Nije problem u
tome daje medij poruka: poruke su poruke. Poruke zadrzavaju svoju raz-
likovnost i dok su umijesane u komunikacijski proces, no njihova se pra-
vila u tom procesu zamucuju, stvarajuCi visestrani semanticki kontekst
od nasumicne mjesavine razlicitih znacenja.
Konacno, mozda najvaznija osobina multimedijajest da oni obuhvaca-
ju veci dio kulturnog izrazaja, u svoj njegovoj razlicitosti. Njihov nadola-
zak ravan je koncu odvajanja pa i razlikovanja izmedu audiovizualnih
medija i tiskanih medija, popularne kulture i ucene kulture, zabave i in-
formacija, obrazovanja i uvjeravanja. Sve vrste kulturnog izrazavanja, od
najgorega do najboljeg, od najelitnijega do najpopularnijeg, stoje zajedno
u ovome digitalnom svemiru i povezuju se s proslim, sadasnjim i budu-
dm manifestacijama komunikativnoga uma u golemi povijesni super-
tekst. N a taj naCin oblikuju novi simbolicki okolis. One virtualnost cine
nasom stvarnoscu.
Kultura stvarne virtualnosti
Kulture se sastoje od komunikacijskih procesa. I svi oblici komunikacije,
kako su nas prije mnogo godina ucili Roland Barthes i Jean Baudrillard,
temelje se na proizvodnji i konzumaciji znakova.
114
Dakle, nema odvaja-
nja izmedu "stvarnosti" i simbolickog predstavljanja. U svim drustvima
covjecanstvo je postojalo i djelovalo kroz simbolicki okolis. Stoga, ono sto
je povijesno specificno za novi komunikacijski sustav, organiziran oko
elektronicke integracije svih naCina komuniciranja oblika, od tipograf-
skog do multisenzornog, nije njegovo poticanje virtualne stvarnosti nego
stvaranje stvarne virtualnosti. Uz pomoc rjecnika objasnit cu znacenje ri-
jeCi: "virtualan: takav je u praksi iako ne striktno ili imenom" i "stva-
ran: realno postojeCi".
115
Prema tome, stvarnost kakvu poznajemo uvijek
je hila virtualnajer je opazamo kroz simbole koji uokviruju praksu nekim
114 Barthes (1978.); Baudrillard (1972.)
115 Oxford Dictionary of Current English (1992.)
399
USPON tl'MREZENOG DRUSTVA
znacenjem koje izmice njihovoj strogoj semantickoj definiciji. Upravo je
sposobnost svih oblika jezika da kodiraju dvoznacnost i otvaraju razlici-
tost interpretacija ono sto kulturalne izraze razlikuje od formal-
nog/logickog/matematickog zakljucivanja. Kroz polisemicki karakter na-
sih diskursa iskazuje se slozenost pa i kontradiktorna kvaliteta poruka
iz ljudskoga mozga. Ovaj raspon kulturno razliCitih znacenja poruka jest
ono sto nam omogucava da medusobno djelujemo u visestrukim dimenzi-
jama, od kojih su neke eksplicitne, neke implicitne. Dakle, kada kriticari
elektronickih medija tvrde da novi simbolicki okolis ne predstavlja
"stvarnost", implicitno se pozivaju na apsurdno primitivan pojam "neko-
diranoga" stvarnog iskustva koje kao takvo nikada nije postojalo. Sve
stvarnosti komuniciraju se kroz simbole. A u ljudskoj, interaktivnoj ko-
munikaciji, bez obzira na medij, svi simboli su donekle izmjesteni u od-
nosu prema semantickom znacenju koje im je dodijeljeno. Na odredeni
naCin, sva stvarnost opaza se virtualno.
Sto je onda komunikacijski sustav koji, suprotno prijasnjim povijes-
nim iskustvima, proizvodi stvarnu virtualnost? To je sustav u kojem je
sama stvarnost (to jest ljudsko materijalno/simbolicko postoja-
nje) u potpunosti obuhvacena, posve uronjena u virtualnu posta-
vu slika, u izmisljeni svijet, u kojemu pojave ne postoje samo na
ekranu pomocu kojeg se iskustvo komunicira, vee same postaju
iskustvo. U medij su ukljucene sve vrste poruka, jer medij je postao ta-
ko obuhvatan, raznovrstan i prilagodljiv da u isti multimedijski tekst ap-
sorbira Citavo proslo, sadasnje i buduce ljudsko iskustvo - kao u jedin-
stvenoj tocki svemira koju je Jorge Luis Borges nazvao "Aleph". Evo jed-
nog primjera.
U americkoj predsjednickoj kampanji 1992. godine, tadasnji potpred-
sjednik Dan Quayle zelio je obraniti tradicionalne obiteljske vrijednosti.
Naoruzan svojim moralnim uvjerenjima potaknuo je neuobicajenu ras-
pravu s Murphy Brown. Dobra glumica, Candice Bergen, igrala je Mur-
phy Brown, glavni lik popularne televizijske serije koja (re)prezentira
vrijednosti i probleme nove vrste zene: neudate, zaposlene strucnjakinje
koja ima vlastite kriterije o zivotu. Negdje u vrijeme predsjednicke kam-
panje Murphy Brown (ne Candice Bergen) odlucila je imati izvanbracno
dijete. Potpredsjednik Dan Quayle ubrzo je osudio njezino ponasanje kao
nedolicno, sto je izazvalo nacionalno zgrazanje, osobito medu zaposlenim
zenama. Murphy Brown (ne samo Candice Bergen) osvetila se. U sljede-
coj epizodi pojavila se gledajuCi televizijski intervju u kojemjuje potpred-
sjednik Quayle kritizirao, i progovorila ostro napadajuCi politicarsko mi-
jesanje u zenski zivot, braneCi svoje pravo na novi moral. Konacno, pub-
lika Murphy Brown se povecala, a staromodni konzervativizam Dana
400
Quaylea pomogao je izbornom porazu predsjednika Busha. Oba dogada-
ja bila su stvarna i u odredenoj mjeri drustveno relevantna. Kroz razgo-
vor se stvorio novi tekst stvarnoga i imaginarnog. Nezeljena prisutnost
imaginarnog svijeta Murphy Brown u stvarnom zivotu predsjednicke
kampanje potakla je Quayleovu transformaciju (ili prije, transformaciju
njegove "stvarne" televizijske slike) u lik iz izmisljenog zivota Murphy
Brown: stvoren je supertekst, koji je u isti diskurs pomijesao strastveno
izlozene poruke obje razine iskustva. U ovome slucaju virtualnost je pos-
tala stvarna (to jest, Murphy Brown je zapravo bila ono sto mnoge zene
jesu, iako to nije Cinila uime bilo koje od njih), u smislu da je doista, i to
sa znacajnim utjecajem, sudjelovala u procesu izbora najmocnijega poli-
tickog polozaja na svijetu. Recimo da je primjer ekstreman i neuobicajen,
no vjerujem da dobro ilustrira moju analizu i pomaze da se smanji nejas-
noca prilikom njezina apstraktnog iznosenja. NadajuCi se da je tako, ze-
lio bih biti jos precizniji.
Novi sustav komunikacija, zasnovan na digitaliziranoj, umrezenoj in-
tegraciji visestrukih nacina komunikacije odlikuje njegovo ukljucivanje i
obuhvacanje svih kulturalnih izraza. Zbog njegova postojanja, sve vrste
poruka u novom tipu drustva rade u binarnome kljucu: prisutnostiodsut-
nost u multimedijskome komunikacijskom sustavu. Sarno prisutnost u
ovome integriranom sustavu omogucava komunikabiinost i socijalizaciju
poruke. Sve druge poruke ogranicene su na osobnu imaginaciju iii na sve
vise marginalizirane supkulture licem-u-lice. S drustvenoga gledista ko-
munikacija zasnovana na elektronici (tipografska, audiovizualna ili ra-
cunalna) jest komunikacija. No, iz toga ne proizlazi da postoji homogeni-
zacija kulturnih izraza i potpuna dominacija pravila koja bi nametnulo
nekoliko sredisnjih posiljatelja. To je upravo zbog diverzifikacije, velike
prilagodljivosti i raznolikosti novoga komunikacijskog sustava koji je u
stanju prigrliti i integrirati sve oblike izrazavanja i razliCitosti interesa,
vrijednosti i imaginacija, ukljucujuCi izrazavanje drustvenih konflikata.
Cijena koju placamo za ukljuCivanje u sustav jest priiagodba njegovoj lo-
gici, njegovu jeziku, njegovim tockama ulaza, njegovu kodiranju i dekodi-
ranju. Zato za razliCite vrste drustvenih ucinaka treba razviti vodoravne
mreze komunikacije s visestrukim centrima, dakle internetovskog tipa,
umjesto multimedijalnog sustava pod centraliziranom kontrolom, kao u
konfiguraciji videa-na-zahtjev. Postavljanje ogranicenja za ulazak u taj
komunikacijski sustav i postavljanje lozinki za odasiljanje iii sirenje po-
ruka kroz sustav, odlucne su kulturalne bitke za novo drustvo, Ciji ce re-
zultat odrediti sudbinu simbolicki posredovanih sukoba koji ce se odvija-
ti u ovoj novoj povijesnoj sredini. Upotrijebimo pojmove koje sam vee
predlozio. Cinjenice tko ce u novome sustavu biti oni koji upravljaju, a
401
USPON DRUSTVA
tko oni kojima se upravlja u velikoj mjeri odreduju sustav dominacije i
proces oslobodenja informatickoga drustva.
UkljuCivanje veeeg dijela kulturalnih izraza u integrirani komunika-
cijski sustav temeljen na digitaliziranoj elektronickoj proizvodnji, distri-
buciji i razmjeni signala ostavlja velike posljedice na drustvene oblike i
procese. S jedne strane, to znacajno oslabljuje simbolicku moe tradicio-
nalnih posiljatelja koji su izvan sustava, koji se prenose kroz povijesno
kodirane drustvene navike: religiju, moral, autoritet, tradicionalne vri-
jednosti, politicku ideologiju. Oni ne nestaju, ali ee oslabiti aka se ne pre-
kodiraju u novi sustav, gdje se njihova moe duhovno prenosenih navika
umnozava elektronickim putem: elektronicki propovjednici i interaktiv-
ne fundamentalisticke mreze uCinkovitiji su i prodorniji oblici indoktri-
nacije nego sto je to licem-u-lice prenosenje udaljenog, karizmaticnog au-
toriteta. No kako u istome sustavu moraju dopustiti zemaljsku koegzis-
tenciju transcendentalnih poruka, pornografije po izboru, sapunica i lini-
ja za cavrljanje, superiorne duhovne sile i dalje osvajaju duse, ali gube
svoj nadljudski status. Slijedi posljednji korak u sekularizaciji drustva,
iako on ponekad poprima paradoksalni oblik upadljive potrosnje religije,
noseei razliCite vrste generickih i zastieenih imena. Drustva su konacno
i potpuno odcaranajer su on-line dostupna sva cuda koja samostalno mo-
zemo kombinirati u vlastite slike svjetova.
S druge strane, novi komunikacijski sustav radikalno transformira
prostor i vrijeme, temeljne dimenzije ljudskoga zivota. Mjesta su izvuce-
na iz svojih kulturalnih, povijesnih, geografskih znacenja i bivaju rein-
tegrirana u funkcionalne mreze ili u kolaze slika, stvarajuci prostor toko-
va koji zamjenjuje prostor mjesta. U novome komunikacijskom sustavu
izbrisano je vrijeme, jer se proslost, sadasnjost i buduenost mogu progra-
mirati taka da istom porukom stupaju u medusobnu interakciju. Prostor
tokova i bezvremensko vrijeme materijalne su osnove nove kulture koja
transcendira i ukljucuje raznolikost povijesno prenosenih sustava prika-
zivanja: kultura stvarne virtualnosti u kojoj je ono sto se priCinja postalo
uvjerenje s kojim se nesto Cini.
402
6
PROSTOR TOKOVA
Uvod
Prostor i vrijeme su osnovne, materijalne dimenzije ljudskog zivota. Fizi-
cari su iza njihove zavaravajuce, intuitivne jednostavnosti otkrili sloze-
nost. Skolska djeca znaju da su prostor i vrijeme povezani. A superstring
teorija, koja je posljednji krik mode u fizici, iznosi hipotezu o hyperpros-
toru koji spaja deset dimenzija, ukljucujuCi vrijeme.
1
Naravno, za raspravu o tim pitanjima ovdje nema mjesta. Moj ogled
strogo se odnosi na drustveno znacenje prostora i vremena. No, slozenost
tih pojmova ne spominjem zbog retoricke pedanterije. Ona nas zapravo po-
tice da razmotrimo drustvene oblike prostora i vremena koji se ne mogu sa-
zeti na nasa dosadasnja opazanja, nego se temelje na drustveno-tehnolos-
kim strukturama koje nadomjestaju nase sadasnje povijesno iskustvo.
Prostor i vrijeme su u prirodi i u drustvu isprepleteni. Tako ce biti i u
mojem izlaganju, iako cu se, zbog jasnoce, u ovome poglavlju najprije us-
redotoCiti na prostor, a u sljedecem cu se baviti vremenom. Slijed izlaga-
nja nije slucajan: za razliku od mnogih klasicnih drustvenih teorija koje
pretpostavljaju dominaciju vremena nad prostorom,ja nudim sljedecu hi-
potezu: u umrezenome drustvu prostor organizira vrijeme. Nadam se da
ce ta tvrdnja imati vise smisla na kraju intelektualnoga putovanja na ko-
je cu, u ova dva poglavlja, povesti Citatelja.
U ovoj knjizi pokazujem kako se pod zajednickim utjecajem paradig-
me informaticke tehnologije te drustvenih oblika i procesa koje poticu sa-
dasnji procesi povijesnih promjena, mijenjaju i vrijeme i prostor. Medu-
1 Kaku (1994.)
403
USPON DRUSTVA
tim, stvarni oblik takvih promjena vrlo se razlikuje od uobicajenih ek-
strapolacija tehnoloskog determinizma. Na primjer, izgleda ocigledno da
ce razvijene telekomunikacije omoguciti smjestanje ureda na bilo koje
mjesto, i da tako upravna sredista korporacija mogu napustiti skupa,
zakrcena i neugodna poslovna sredista i preseliti se udobnije polozaje li-
jepih mjesta sirom svijeta. No, empirijska analiza Mitchella Mossa out-
jecaju telekomunikacija na manhattanski biznis 1980-ih, otkrila je da su
upravo razvijene telekomunikacijske mogucnosti bile vazni cinitelji koji
su usporavali preseljenja poslovnih ureda iz New Yorka. Razloge za to iz-
nijet cu poslije. Ili, navedimo jos jedan primjer iz drugoga drustvenog
podrucja. Mogucnost elektronicke komunikacije iz kuce trebala je potak-
nuti opadanje gustoce urbanih oblika i smanjiti prostorno ogranicenu
drustvenu interakciju. No, prvi masovni sustav racunalno posredovane
komunikacije iz osamdesetih, francuski Minitel, opisan u prethodnom
poglavlju, pokrenut je u vrlo urbanom okolisu. Novi medij nije potisnuo
zivost interakcije licem-u-lice. Zapravo, francuski studenti iskoristili su
Minitel za uspjesno organiziranje ulicnih protesta protiv vlade. Pocetkom
devedesetih, telecommuting, tj. rad kod kuce preko racunala nije upotreb-
ljavalo vise od 1-2% radne snage u Sjedinjenim Dr:lavama, Europi i Ja-
panu. Tu trebamo izuzeti stari obicaj strucnjaka da rade kod kuce ili svoj
posao organiziraju u fleksibilnom vremenu i prostoru, kada za njega
imaju slobodnog vremena.
2
Kao sto sam istaknuo u prethodnim poglav-
ljima, rad kod kuce izvan punoga radnog vremena pojavljuje se, izgleda,
kao oblik profesionalne aktivnosti i razvija se zajedno s usponom umre-
zenih poduzeca i fleksibilnoga radnog procesa, a ne kao izravna posljedi-
ca dostupne tehnologije. Vazne su teoretske i prakticne posljedice takvih
pomnih razmatranja. Na sljedecim stranicama bavit cu se upravo tak-
vom slozenoscu interakcije izmedu tehnologije, drustva i prostora.
Nastavit cu u tome smjeru i razmotriti empirijske podatke o preobraz-
bi obrazaca smjestanja sredisnjih gospodarskih djelatnosti u novome teh-
noloskom sustavu- kako razvijenih usluga, tako i proizvodnje. Nakon to-
ga, pokusat cu procijeniti rijetke uvide o interakciji izmedu razvoja
elektronickoga doma i razvitka gradate razraditi skorasnji razvoj urba-
nih oblika u razlicitim kontekstima. Nadalje cu sintetizirati tendencije
koje se javljaju u novoj prostornoj logici koju nazivam prostorom tokova.
Takvoj logici suprotstavit cu povijesno ukorijenjenu organizaciju nasega
2 Za sjajan pregted interakcije izmedu telekomunikacija i prostornih procesa, vidi: Gra-
ham i Marvin (1996.). Za podatke o utjecaju telekomunikacija na poslovne cetvrti, vi-
di: Moss (1987., 1991., 1992: 147-58). Za sazetak uvida o radu na racunalima i telecom-
mutingu u razvijenim drustvima, vidi: Qvortup (1992.).; Korte i drugi (1988.).
404
PROSTOR TOKOVA
uobicajenog iskustva: prostor mjesta. I osvrnut cu se na odraze dijalektic-
ke suprotnosti izmedu prostora tokova i prostora mjesta kako se pojav-
ljuju u sadasnjim raspravama u arhitekturi i oblikovanju gradova. Tim
intelektualnim itinererom zelim iscrtati obrise novih prostornih procesa
- prostora tokova koji je dominantni prostorni izraz moCi i funkcije u na-
sim drustvima. Usprkos zelji da novu prostornu logiku usidrim u empi-
rijskim podacima, bojim se da cu na kraju poglavlja citatelja morati suo-
Citi s nekim osnovama drustvene teorije prostora. N a taj naCin omoguCit
cu laksi prilaz sadasnjoj promjeni materijalne osnove nase kulture. Na-
dam se da cu kratkim pregledom podataka o recentnim prostornim ob-
rascima pretezitih ekonomskih funkcija i drustvene prakse dopuniti svo-
je izlaganje prilicno apstraktne teorije novih prostornih oblika i procesa.
3
Razvijene usluge, protok informacija i
globalni grad
lnformaticka/globalna ekonomija organizirana je oko upravljackih i kon-
trolnih sredista koja su u stanju koordinirati, unap:rjedivati i upravljati is-
prepletenim aktivnostima mreza tvrtki.
4
Razvijene usluge: racunovod-
stvo, osiguranje, nekretnine, savjetovanje, pravne usluge, oglasavanje, ob-
likovanje, marketing, odnosi s javnoscu, sigurnost, prikupljanje informaci-
ja i upravljanje informatickim sustavima, ali i razvojna istrazivanja i
znanstvena otkrica, srediste su svih ekonomskih procesa u proizvodnji,
poljoprivredi, energetici ili uslugama razlicitih vrsta.
5
Sve se one mogu re-
ducirati na stvaranje znanja i protok informacija.
6
Dakle, razvijeni teleko-
munikacijski sustavi omogucavaju njihovo smjestanje diljem svijeta. No,
istrazivanja provedena tijekom vise od 10 godina ustanovila su drukciji
prostorni obrazac, koji oznacava istodobno rasprsenje i koncentraciju raz-
3 Empirijska osnova i analiticka zasnovanost ovoga poglavlja oslanjanja se u velikoj mje-
ri na istrazivanju koje sam proveo 80-ih, a sazeto je razradeno u mojoj knjizi lnforma-
ticki grad: informaticka tehnologija, gospodarsko restrukturiranje i urbano-regionalni
procesi (Castells 1989.). Ovo poglavlje saddava nove dodatne informacije iz razliCitih
zemalja, te dalju teoretsku razradu, no citatelja podsjecam na spomenutu knjigu u ko-
joj je izlozena detaljnija analiza i njezina empirijska podrska. Prema tome, necu ponav-
ljati empirijske izvore koje sam rabio i citirao u to} knjizi. Ovu biljesku bi trebalo smat-
rati opcom referencom za izvore i materijal koji sadrzava lnformaticki grad. Za najno-
viju raspravu o tim pitanjima, vidi takoder: Graham i Marvin (1996.).
4 Za odlican pregled sadasnjih transformacija prostornih oblika i procesa na svjetskoj ra-
zini, vidi: Hall (1995.: 3-32).
5 Daniels (1993.)
6 Norman (1993.)
405
vijenih usluga.
7
S jedne strane, udio razvijenih usluga u ukupnoj zaposle-
nosti i BNP veCine zemalja znacajno se povecao. One takoder najbrze ras-
tu, i u vodeCim metropolskim podrucjima u svijetu imaju najvisu razinu
ulaganja.
8
Taje djelatnost prodorna i nalazi se na razlicitim zemljopisnim
mjestima ovoga planeta, s iznimkom "crnih rupa" marginalnosti. S druge
strane, u nekoliko cvornih sredista nekoliko zemalja dolazi do prostorne
koncentracije gornjega ranga tih aktivnosti.
9
Ta koncentracija slijedi pore-
dak rangova u urbanim sredistima, gdje su funkcije vise razine, i po moCi
i po vjestini, koncentrirane u nekim glavnim metropolskim podrucjima.
10
Klasicno istrazivanje Saskije Sassen o svjetskome gradu pokazuje da New
York, Tokyo i London zajednicki dominiraju medunarodnim financijama
te u vecini savjetodavnih i poslovnih usluga na medunarodnoj razini.U Ta
tri sredista pokrivaju raspon vremenskih zona u svrhu trgovanja financi-
jama i uglavnom rade zajedno kao dio istoga sustava beskonacnih tran-
sakcija. No vazna sui druga srediSta, neka od njih su cak vaznija u nekim
posebnim segmentima trgovine: na primjer, Chicago i Singapur u ugovori-
ma za pruzanje posebnih usluga u buducnosti (koji su se najprije obavlja-
li u Chicagu 1972.). Hong Kong, Osaka, Frankfurt, Zurich, Pariz, Los An-
geles, San Francisco, Amsterdam i Milano takoder su vaznija financijska
sredista i prednjace u medunarodnim poslovnim uslugama.
12
Kako se "no-
vonastala trzista" razvijaju sirom svijeta, mrezi se ubrzano pridruzuju od-
redena "regionalna sredista": izmedu ostalih Madrid, Sao Paolo, Buenos
Aires, Meksiko, Taipei, Moskva i Budimpesta.
Kako se globalna ekonomija siri i ukljucuje nova trzista, takoder or-
ganizira proizvodnju razvijenih usluga potrebnih za vodenje novih jedi-
nica i uvjete njihovih stalno mijenjajuCih veza.
13
Takav proces dobro
ilustrira slucaj Madrida, koji je do 1986. godine bio u mrtvome rukavcu
svjetske ekonomije. Tada je Spanjolska primljena u Europsku zajedni-
cu, potpuno se otvorila za ulaganja stranoga kapitala u tr:lista dionica,
bankarske operacije i dokapitalizacijupoduzeca te nekretnine. Kao sto
se vidi iz nase rasprave,
14
u razdoblju izmedu 1986. i 1990. izravno stra-
no ulaganje u Madrid i madridsku burzu potaklo je razdoblje brzoga re-
gionalnoga gospodarskog rasta, "boom" u trgovini nekretninama, te br-
7 Graham (1994.)
8 Enderwick (ur.) (1989.)
9 Daniels (1993.)
10 Thrift (1986.); Thrift i Leyshon (1992.)
11 Sassen (1991.)
12 Daniels (1993.)
13 Borja i drugi. (ured.) (1991.)
14 Za sazetak izvjestaja istrazivanja, vidi: Castells (1991.).
406
PROSTOR TOKOVA
zi razvoj zaposljavanja u podrucju poslovnih usluga. Ulaganja stranih
investitora u dionice u Madridu izmedu 1982. i 1988. godine skoCila su
s 4494 na 623 445 milijuna pezeta. Izravna strana ulaganja u Madridu
skoCila su s 8000 milijuna 1985. do gotovo 400 000 milijuna pezeta
1988. godine. Prema tome, gradnja ureda i rezidencijalnih nekretnina u
centru Madrida krajem osamdesetih, prosla je istu vrstu ludila koje su
iskusili New York i London. Grad se stubokom promijenio i kroz zasice-
nje vrijednih prostora u sredistu grada i kroz proces goleme suburbani-
zacije koja je do tada, na odredeni naCin, u Madridu bila ogranicena po-
java.
U tome smislu, Cappelinova studija o uslugama umrezavanja u europ-
skim gradovima pokazuje povecanu meduovisnost i komplementarnost
izmedu srednje velikih gradskih sredista u Europskoj uniji.1
5
On zakljuc-
juje:
Relativna vaznost odnosa grad-regija smanjuje se s obzirom na vaz-
nost odnosa koji povezuje razliCite gradove raznih regija i zemalja ...
Nove aktivnosti koncentriraju se na odredene polove sto implicira
povecanje dispariteta izmedu gradskih polova i njihovih zaleda.
16
Dakle, pojava svjetskih gradova ne maze se ograniciti na nekoliko grad-
skih sredista koja su na vrhu poretka. Toje proces koji razliCitomjaCinom
i u razliCitoj mjeri u globalnu mrezu povezuje razvijene usluge, sredista
proizvodaca i trzista, sto ovisi o relativnoj vaznosti aktivnosti svakoga
podrucja u odnosu prema svjetskoj mrezi. Unutar svake zemlje arhitek-
tura umrezavanja reproducira se u lokalnim i regionalnim sredistima, pa
je cijeli sustav povezan na svjetskoj razini. Podrucja koja okruzuju sredis-
ta imaju podredenu ulogu i ponekad postaju beznacajna ili disfunkcional-
na, na primjer, colonias populares Mexico Cityja (izvorno naseljene squat-
terima) Cine oko dvije treCine stanovnistva te metropole i nemaju vaznu
ulogu u funkcioniranju Mexico Cityja kao medunarodnoga poslovnog cen-
traY Nadalje, globalizacija potice regionalizaciju. Proucavajuci europske
regije u 1990-ima, Philip Cooke je, na osnovi dostupnih podataka, poka-
zao kako je rastuca internacionalizacija ekonomskih aktivnosti sirom
Europe uCinila regije ovisnima o tim aktivnostima. Prema tome, da bi se
mogle natjecati u svjetskomu gospodarstvu, na poticaj vlada i poslovnih
elita, regije su se restrukturirale i ustanovile mreze suradnje izmedu re-
gionalnih institucija i tvrtki koje djeluju u regiji. Dakle, regije i lokalite-
15 Cappelin (1991.)
16 Ibid.: 237
17 Davis (1994.)
407
lzvor
New York
Los Angeles
New York
Washington
Los Angeles
New York
New York
Boston
New York
Philadelphia
Atlanta
San Francisco
New York
Dallas
Chicago
USPON DRUfflA
4.523
4.391
2.768
2.249
2.182
2.161
2.077
1.947
1.691
1.684
1.654
1.632
1.628
1.609
1.555
Odrediste
Los Angeles
New York
Washington
New York
San Francisco
Boston
Philadelphia
New York
Miami
New York
New York
New York
Atlanta
Los Angeles
Los Angeles
5/ika 6.1. Najveci apsolutni rast protoka informacija, 1982. i 1990.
lzvor: Podaci Federal Expressa; obradili Michelson i Wheeler (1994.).
ti ne nestaju, nego se ukljucuju u medunarodne mreze koje povezuju nji-
hove najdinamicnije sektore.
18
Na osnovi analize podataka prometajednoga od vodeCih poslovnih ku-
rira, Federal Express Corporation, Michelson i Wheeler dosli su do proc-
jene razvoja arhitekture protoka informacija u svjetskome gospodar-
stvu.19 Oni su devedesetih proucavali kretanje pisama, paketa i kutija iz-
medu metropolskih podrucja u Sjedinjenim Drzavama, te izmedu vazni-
jih posiljateljskih sredista u SAD-u i medunarodnih odredista. Rezultati
njihove analize koje vidimo na slikama 6.1. i 6.2. pokazuju dva osnovna
18 Cooke (1994.).; Cooke i Morgan (1993.)
19 Michelson i Wheeler (1994.)
408
,;:...
0
(.0
/!>
= 135 paketa
5/ika 6.2. lzvoz informacija iz Sjedinjenih Drzava u vaznija svjetska podrucja i sredista
lzvor: Podaci Federal Expresa, 1990.; obradili Michelson i Wheeler (1994.).
;g

trenda: (a) dominacija nekih cvorova, osobito New Yorka, povecavala se s
vremenom; slijedi ga Los Angeles; (b) odabrane nacionalne i medunarod-
ne krugove povezanosti. Michelson i Wheeler zakljucuju:
Svi pokazatelji govore o jacanju hijerarhijske strukture upravnih i
kontrolnih funkcija i razmjeni informacija ... Prostorna koncentra-
cija informacija proizlazi iz visoke razine neizvjesnosti koju pokre-
cu tehnoloske promjene, demasifikacija, deregulacija i globalizacija
tdista ... (Medutim) sudeCi prema sadasnjem razdoblju i nadalje ce,
kao istaknute lokacijske snage, vrijediti vaznost fleksibilnosti kao
osnovnog mehanizma prezivljavanja, te 31glomeracija gospodarsta-
va. Takoder nece nestati vaznost grada kao sredista gravitacije gos-
podarskih transakcija. No, uza sve veCi nadzor medunarodnih tdis-
ta ... s manje nesigurnosti o pravilima i igracima gospodarske igre,
koncentracija informaticke industrije usporit ce se, a odredeni as-
pekti proizvodnje i distribucije filtrirat ce se na nize razine medu-
narodne urbane hijerarhije.
20
Poredak u mrezi ni u kojem slucaju nije siguran ni stalan: podlozan je
strahovitom natjecanju medu gradovima te trgovackim pothvatima viso-
korizicnih ulaganja u financije i nekretnine. U jednom od najopseznijih
radova na tu temu P. W. Daniels objasnjava djelomicnu propast velikog
projekta preuredenja Kanarskog mola u londonskom pristanistu. Pozna-
ta kanadska tvrtka Olympia & York koja je namjeravala poduzeti taj pro-
jekt, zbog presiroke strategije nije mogla podnijeti pretjeranu izgradnju
ureda pocetkom 1990-ih, u osvit stednje na zaposljavanju u financijskim
uslugama u Londonu i New Yorku. On zakljucuje:
Sirenje usluga na medunarodnome trzistu u svjetski sustav grado-
va donosi veCi stupanj fleksibilnosti i natjecanja nego sto je to prije
bio slucaj. Iskustvo s Kanarskim molom pokazalo je da je rezultat
velikog planiranja i izgradnje u gradovima talac vanjskih me-
dunarodnih Cimbenika koji se mogu samo djelomicno kontrolirati.
21
Pocetkom 1990-ih Bangkok, Taipei, Shangai, Meksiko ili Bogota imali su
eksploziju gradskoga razvoja koju je potaknuo biznis, dok su, s druge
strane, Madrid, New York, London, Pariz prosli kroz iznenadni pad cije-
na kojije izazvao i pad cijena nekretnina te zaustavio novu izgradnju. Taj
gradski vrtuljak u razliCitim razdobljima i u raznim krajevima svijeta po-
20 Isto: 102-3
21 Daniels (1993.: 166)
410
PROSTOR TOKOVA
kazuje kako sva mjesta, pa i veci gradovi ovise o promjenama svjetskih
tokova i na njih su osjetljiva.
No zasto ti sustavi razvijenih usluga moraju ovisiti o aglomeraciji u
nekoliko velikih metropolskih cvorova? Saskia Sassen ponovno daje uv-
jerljive odgovore proizasle iz vlastita dugogodisnjeg istrazivanja i onoga
drugih istrazivaca u razlicitim kontekstima. Ona tvrdi da je:
... nova strateska uloga veeih grad ova stvorena kombinacijom pros-
tornog rasprsivanja i svjetske integracije. Uz dugu povijest sredista
medunarodne trgovine i bankarstva, ti gradovi sada funkcioniraju
na cetiri nova naCina: prvo, kao visoko koncentrirane komandne toc-
ke u organizaciji svjetskoga gospodarstva; drugo, kao kljucna mjesta
za financijske poslove te za tvrtke koje nude specijalizirane usluge ... ;
trece, kao mjesta proizvodnje, koja ukljucuju i proizvodnju inovacija
u vodeCim industrijama; cetvrto, kao trzista proizvoda i inovacija.
22
Ovi gradovi ili, bolje receno, njihovi poslovni dijelovi, kompleksi su koji
proizvode vrijednost zasnovanu na informacijama, mjesta na kojima sredis-
ta korporacija i razvijenih novcarskih tvrtki mogu naCi potrebne dobavljace
i dobro obucenu specijaliziranu radnu snagu. Oni cine fleksibilne mreze
proizvodnje i upravljanja koje ne trebaju usvojiti radnike i dobavljace, nego
ih u svakom pojedinom slucaju mogu pribaviti, kada im odgovara, u potreb-
nim kolicinama. Takva kombinacija aglomeracije sredisnjih mreza i svjet-
skog umrezavanja tih sredista te njihovih rasutih pomocnih mreza koja se
odvija preko telekomunikacija i zracnoga prometa, omogucuje fleksibilnost
i prilagodljivost. Izgleda da povecanju koncentracije djelatnosti visega stup-
nja u nekoliko cvorista pridonose i drugi Cinitelji: korporacije se nevoljko
preseljavaju iz vrijednih nekretnina u koje su ulozile visoka sredstva, jer bi
takav korak obezvrijedio njihove fiksne stavke; takoder, u vremenima sve-
prisutnog prisluskivanja,jos uvijek su za vazne odluke potrebni kontakti li-
cem-u-lice; kao sto Saskia Sassen izvjestava, jedan joj je menedzer u inter-
vjuu priznao da su poslovni dogovori gotovo ilegalni.2
3
I, konacno, glavna
metropolska sredista jos uvijek nude najvece mogucnosti za osobno napre-
dovanje, drustveni status i osobno zadovoljstvo toliko nuzno visokim struc-
njacima - od dobrih skola za njihovu djecu do simbolickog clanstva na uz-
visinama upadljive potrosnje, ukljucujuCi umjetnost i zabavu.
24
22 Sassen (1991.: 3-4)
23 Osobne biljeske koje je Sassen iznijela uz l!asu argentinskog vina u Harvard Innu, 22.
travnja 1994.
24 Za procjenu diferencijacije drustvenih svjetova u svjetskim gradovima, s New Yorkom
kao ilustracijom, vidi razliCite eseje sabrane u: Mollenkopf i Castells (ur.) (1991.).; i:
Mollenkopf (ur.) (1989.); takoder: Zukin (1992.).
411
Razvijene usluge i, zapravo jos vise, ostale usluge, ipak se sire i decen.:.
traliziraju na predgrada metropolskih podrucja, na manja metropolska
podrucja, slabije razvijene regije i neke manje razvijene zemlje.
25
Pojavi-
li su se novi regionalni centri koji obavljaju djelatnosti vezane uz usluge
u Sjedinjenim Drzavama (na primjer, Atlanta u Georgiji ili Omaha u
Nebraski), te u Europi (na primjer, Barcelona, Nica, Stuttgart, Bristol) ili
u Aziji (na primjer, Bombaj, Bangkok, Sangaj). U predgradima vaznijih
metropolskih podrucja grade se novi uredi - u Walnut Creeku u San
Franciscu ili u Readingu kraj Londona. I u nekim slucajevima na rubovi-
ma povijesnih gradova niknuli su novi glavni usluzni centri. Jedan od
takvih najuspjesnijih poznatih primjera pariski je La Defense. U gotovo
svim primjerima decentralizacija uredskoga posla pogada "urede za podr-
sku", sto znaci masovno obavljanje transakcija koje provode strategije
smisljene i oblikovane u sredistima korporacija visokih financija i razvi-
jenih usluga.
26
To su bas djelatnosti koje zaposljavaju glavninu polukva-
lificiranih uredskih radnika, uglavnom zena iz predgrada, koje su zam-
jenljive i mogu se reciklirati kako se razvija tehnologija i okrece gospo-
darski vrtuljak.
Za ovaj prostorni sustav razvijenih usluga nije znacajna niti centrali-
zacija niti decentralizacija- oba se procesa istodobno odvijaju u razlici-
tim zemljama i kontinentima. Nije vazan niti njihov geografski raspored
jer je to zapravo podlozno varijabilnoj geometriji novca i protoka informa-
cija. Osim toga, tko bi pocetkom 1980-ih mogao pretpostaviti dace Taipei,
Madrid ili Buenos Aires postati vazna medunarodna i poslovna sredista?
Vjerujem da ce megalopolis Hong Kong-Shenzhen-Guangzhou-Zhuhai-
Macao postati jedan od vaznijih financijskih i poslovnih sredista na po-
cetku dvadeset i prvog stoljeca i potaknuti vazno pregrupiranje u svjet-
skoj geografiji razvijenih usluga.
27
No zbog prostorne analize koju ovdje
predlazem, od drugorazrednog je znacenja ako promasim u predvidanju.
Jer dok je stvarni smjestaj visokih sredista vazan za raspodjelu bogat-
stva i moci u .svijetu, s gledista prostorne logike novoga sustava vazna je
raznolikost njegovih mreza. Globalni grad nije mjesto, nego proces; i to
proces u kojemu su sredista proizvodnje i potrosnje razvijenih usluga i
njihova pomocna lokalna drustva povezana u svjetsku mrezu, uz istodob-
no smanjivanje povezanosti sa svojom unutrasnjoscu, na temelju tokova
informacija.
25 Za podatke o prostornoj decentralizaciji usluga vidi: Castells (1989.: gl. 3); Daniels (1993.:
gl. 3); Marshall i dr. (1988.).
26 Vidi: Castells (1989.b: gl. 3); i Dunford i Kafkalas (ur.) (1992.).
27 Vidi: Kwok i So (1992.); Henderson (1991.).; Kwok i So (ur.) (1995.).
412
PROSTOR TOKOVA
Novi industrijski prostor
Otkrice visoke proizvodne tehnologije, tj. proizvodnje temeljene na mik-
roelektronici i racunalima, uvelo je novu logiku u smjestanje industrije.
Elektronicke tvrtke, proizvodaci novih informatickih naprava, prve su
provodile lokacijsku strategiju koju je omogucavao i zahtijevao proizvod-
ni proces zasnovan na informacijama. Profesori i postdiplomski studen-
ti na Institutu za urbani i regionalni razvoj Sveucilista Berkeley u Kali-
forniji, proveli su brojna empirijska istrazivanja koja su omogucila solid-
no razumijevanje profila "novoga industrijskog prostora".
28
Njega ozna-
cava tehnoloska i organizacijska mogucnost razdvajanja proizvodnog
procesa na razlicita mjesta, dok se povezivanje ostvaruje uz pomoc tele-
komunikacije te preciznosti i fleksibilnosti proizvodnje mikroelektronic-
kih komponenata. Nadalje, geografska odijeljenost svake faze proizvod-
nje pozeljna je zbog osobina radne snage koje zahtijeva svaka faza. Ti vr-
lo razliCiti segmenti radne snage jako se razlikuju prema drustvenim i
ekoloskim obiljezjima svojih zivotnih uvjeta. Proizvodnja visoke tehno-
logije po strukturi zanimanja vrlo se razlikuje od tradicionalne proizvod-
nje: organizirana je u bipolarnoj strukturi oko dvije prevladavajuce gru-
pe otprilike iste veliCine; s jedne strane, tu je visokoobrazovana radna
snaga sa znanstvenom i tehnoloskom osnovom, a s druge masa nisko-
kvalificiranih radnika ukljucenih u rutinsko sklapanje i pomocne opera-
cije. Automatizacija je omoguCila da tvrtke sve vise iskljucuju najnizu
razinu radnika. Zbog zapanjujuceg povecanja opsega proizvodnje, jos
uvijek je zaposlen, i jos ce neko vrijeme biti, znacajan broj nekvalificira-
nih i polukvalificiranih radnika ciji smjestaj u istim podrucjima sa znan-
stvenicima i inzenjerima u veCini slucajeva nije niti gospodarski moguc
niti drustveno prikladan. Izmedu se nalaze kvalificirani operateri koji
takoder Cine grupu koja se moze odvojiti od visih stupnjeva proizvodnje
visoke tehnologije. Zbog male tezine gotovog proizvoda, i zbog lakih ko-
munikacijskih veza koje su tvrtke razvile sirom svijeta, elektronicke tvr-
tke, i to osobito americke, od samih zacetaka (Fairchildova smjestanja
tvornice u Hong Kongu 1962. g.) rabe smjestajni obrazac medunarodne
prostorne podjele rada.
29
Grubo govoreCi, i za mikroelektroniku i za ra-
cunala traze se cetiri lokacije za svaku od cetiri razliCite operacije u
proizvodnome procesu:
28 Za analiti&i sazetak podataka prikupljenih ovim istrazivanjima o novim obrascima
smjestanja proizvodnje vidi: Castells (1988. a). Vidi i Scott (1988.); Henderson (1989.).
29 Cooper (ur.) (1994.)
413
a) istrazivanje i razvoj (R&D), inovacija i proizvodnja prototipa kon-
centriraju se u visokoinovativnim industrijskim centrima u sredis-
njim podrucjima, uglavnom s dobrom kvalitetom zivljenja prije ne-
go sto je njihov razvojni proces do odredene mjere ugrozio okolis;
b) kvalificirana proizvodnja u podruznicama, uglavnom u novim in-
dustrijskim podrucjima u zemlji, sto u slucaju SAD-a uglavnom
znaci u gradovima srednje velicine u drzavama na zapadu;
c) polukvalificirana masovna proizvodnja na tekucoj vrpci i testiranje
proizvoda koji su od pocetka u znacajnoj mjeri bili smjesteni u ino-
zemstvu, osobito ujugoistocnoj Aziji gdje su Singapur i Malezija pr-
vaci pokreta privlacenja tvornica americkih elektronickih tvrtki;
d) prilagodivanje naprava korisniku i odrzavanje nakon prodaje, te
tehnicka podrska koja se organizira u regionalnim centrima sirom
svijeta, uglavnom u podrucju vaznijih elektronickih trzista, izvorno
u Americi i Zapadnoj Europi, iako su se tijekom 1990-ih azijska tr-
zista izborila za isti status.
Trzista su se otvarala, a europske tvrtke, naucene na ugodan smjestaj na
svojim domaCim, zasticenim poljima, pocele su se neugodno osjecati nad-
mecuci se s djelatnostima u Aziji te s americkim i japanskim tehnoloskim
napretkom, pa su svoje proizvodne sustave decentralizirale u slican svjet-
ski lanac.
30
Japanske tvrtke dugo su zbog nacionalizma (na zahtjev svoje
vlade), i zbog ovisnosti o mrezama dobavljaca "tocno na vrijeme", pokusa-
vale odoljeti i ne napustiti ''japansku tvrdavu". Medutim, nepodnosljiva
pretrpanost i rastuce cijene poslovanja u podrucju Tokija-Yokohame pri-
silile su ih na prvu regionalnu decentralizaciju (kojuje podrzao MITI-jev
program Tehnopolis) u manje razvijene dijelove Japana, osobito na Kyu-
shu;31 a poslije, od kraja osamdesetih, japanske tvrtke slijedile su smjes-
tajni obrazac koji su potaknuli njihovi americki suparnici dvadeset godi-
na prije: inozemni proizvodni kapaciteti u jugoistocnoj Aziji, koji imaju
nizu cijenu radne snage i manja ogranicenja vezana uz okolis, smjestanje
tvornica sirom glavnih trzista u Americi, Europi i Aziji shvaceno je kao
zaposjedanje prostora koje bi moglo nadvladati buduCi protekcionizam.
32
Dakle, okoncanje japanske iskljuCivosti potvrdilo je tocnost smjestajnoga
modela koji smo, zajedno s drugim kolegama, predlozili u svrhu razumi-
jevanja nove prostorne logike industrije visoke tehnologije. Slika 6.3. she-
matski prikazuje prostornu logiku toga modela i izradena je na osnovi
30 Chesnais (1994.)
32 Aoyama (1995.)
414
I PROIZVODNJA ZASNOV NA INFORMAC I I PROIZVOD USMJEREN NA PROCES 1
~ ~ - ~ ' - - - - - - ~
Potreba za Ostra tehnoloska lnovat1vn1
rad kao
glavm
Clmben1k
pro1zvodnje
Funkc10nalna - ~
sloboda I
I
lnovat1vna
okolma kao
glavn1 uvjet
pro1zvodnje
kOJI movat1vn1
rad cm1
prOIZVOdnom
snagom
pnstupom 1 drustvena
tehnolos podjela rada u
znanJU mdustrljl
,
I
SegmentaCIJa I
pro1zvodnJe
ll
lnovaciJska l
sredma
L...,.---r-----1" ------,
4Samos1rec1 1 :
: samoobnavljaJUCI:
: proces :
L------------..J
Prostorna
podjela rada
Uporaba naprava za
obradu mformac1Ja
omogucava prostor-
n u razdvo Jenost pro-
lzvodnog procesa
,
I
H IJerarh IJSka
decentral1zac1 Ja
sekundarne
movaCIJSke
sredme
Segment1rana
decentral1zac1Ja
...------+ razi1C1t1h
pr01zvodn1h
funkCIJa
Standard1z1rana
pro1zvodnJa ~
Bl1sk1 odnos
1zmeau
pro1zvoda
mdustnJe 1
procesa
n]egov1h
konsmka
Ned1ferenwano Spec1f1cno
: ~ ~ ; ; , , ; ~ : :;_---""" "''"!
konsn1ku ~ I l
Prostorno Prostorna
s1ren1e koncentraCIJa
r--Sv-J""'e-ts-ko-5-lr-en_J_e ___ ..., ,
segment1ranog obrasca f!--......1---lt....,
mdustnjskog smje5tanJa !4---l Fleks1bil
koje prat1 tehnolosk1 - smJestaJ
poredak pro1zvodmh obrazac
funkCIJa
Sitka 6 3 Sustav odnosa 1zmeau znacaJkl pro1zvodnJe mformat1cke tehnologlje 1
mdustnJSkoga prostornog obrasca
lzvor Razrad1o Castells (1989 a)
415
USPON DRUSTVA
empirijskih podataka koje su razliCiti istrazivaci prikupili u razlicitim
kontekstima.
33
Kljucni element u tome smjestajnom obrascu Cini odlucna vaznost
kompleksa proizvodnje tehnoloskih inovacija za cijeli sustav. Njega smo
Peter Hall i ja, te Philippe Aydalot, zacetnik istrazivanja toga podrucja,
nazvali "inovacijska sredina."
34
Pod inovacijskom sredinom razumijem
poseban skup odnosa proizvodnje i upravljanja koji se temelji na drustve-
noj organizaciji koja ima zajednicku radnu kulturu i instrumentalne ci-
ljeve namijenjene stvaranju novoga znanja, novih procesa i novih proiz-
voda.
Iako koncept sredine ne ukljucuje obvezno prostornu dimenziju, tvr-
dim da je u slucaju industrije informaticke tehnologije, zbog prirode in-
terakcije u inovativnome procesu, barem u ovome stoljecu, prostorna bli-
zina nuzan materijalni uvjet za postojanje takvih sredina. Osobitost ino-
vacijske sredine odreduje sposobnost stvaranja sinergije, tj. dodane vri-
jednosti koja ne proizlazi iz kumulativnog ucinka elemenata nego iz nji-
hove interakcije. U procesu industrijske proizvodnje u informatickome
dobu, inovacijske su sredine temeljni izvori inovacija i stvaranja dodane
vrijednosti. Peter Hall i ja smo nekoliko godina proucavali stvaranje,
strukturu i dinamiku glavnih tehnoloskih inovacijskih sredina diljem
svijeta, ito stvarnih i pretpostavljenih. Rezultati naseg ispitivanja nekim
su elementima obogatili razumijevanje smjestajnog obrasca industrije
informaticke tehnologije.
35
N ajprije, inovacijske sredine koje vodi industrijska visoka tehnologija,
a nazivamo ih "tehnopolovi" pojavljuju se u razliCitim urbanim oblicima.
Najznacajnijaje cinjenica da u veCini zemalja, izuzevsi Sjedinjene Drza-
ve i u odredenoj mjeri Njemacku, vodeCi tehnopolovi zapravo postoje unu-
tar vodeCih metropolskih podrucja: Tokio, juzni Pariz, londonski koridor
M4, Milano, Seoul-Inchon, Moskva-Zelenograd, ina znacajnoj udaljenos-
ti Nica-Sofija Antipolis, Taipei-Hsinchu, Singapur, Sangaj, Sao Paulo,
Barcelona i tako dalje. Djelomicno izuzece Njemacke (na koncu, Mii.nchen
33 Castells (1989.b: pogl. 1.2)
34 Koncept inovacijske sredine primijenjen na tehnoloski/industrijski razvoj pojavio se
pocetkom 80-ih u nizu razmjena izmedu Petera Halla, pokojnog Philippa Aydalota i
mene. Na nas su u isto vrijeme utjecali i neki radovi B. Arthura i A. E. Andersona iz
podrucja ekonomije. Peter Hall ija smo 1984. i sljedecih godina, u drugim zasebnim ra-
dovima pokusali formulirati koncept; u Europi je Philippe Aydalot organizirao istrazi-
vacku mrezu, Groupe de Recherche sur les Milieux Innovateurs (GREMI) kojaje podu-
zela sustavna istrazivanja o toj temi, objavljena 1986. i sljedecih godina. Medu istrazi-
vacima iz GREMI-ja, po mome misljenju, Roberto Camagnije dao najprecizniju anali-
zu te teme.
416
PROSTOR TOKOVA
je najvece metropolsko podrucje) izravno se odnosi na politicku povijest:
razaranje Berlina, najznacajnijega europskoga industrijskog centra zas-
novanog na znanosti i preseljenje Siemensa iz Berlina u Mi.inchen pos-
ljednjih mjeseci Trecega Reicha, zhog ocekivane zastite americkih okupa-
cijskih snaga i daljnje potpore havarskoga CSU-a. Dakle, nasuprot pret-
jeranoj zamisli o naglom usponu tehnopolova, postoji stvarni kontinuitet
prostorne povijesti tehnologije i industrijalizacije informatickoga doha:
glavna metropolska sredista u svijetu nastavljaju kumulirati Cinitelje ko-
ji poticu inovacije i stvaraju sinergiju kako u proizvodnji, tako i u razvi-
jenim uslugama.
Medutim, neka su najvaznija inovacijska sredista proizvodnje informa-
ticke tehnologije nova, osohito u zemlji koja je svjetski predvodnik - Sje-
dinjenim Drzavama. Silikonska dolina, hostonski put 128 (koji pomladuje
staru, tradicionalnu proizvodnu strukturu), tehnopol juzne Kalifornije, is-
trazivacki trokut sjeverne Karoline, Seattle i Austin, izmedu ostalih hili
su u cijelosti povezani s posljednjim valom industrijalizacije temeljene na
informatickoj tehnologiji. Pokazali smo daje njihov razvoj proizasao iz zhi-
janja posehnih ohlika uohicajenih Cinitelja proizvodnje: kapitala, radne
snage, sirovine, koje je povezala neka vrsta institucionalnog poduzetnika
i koja je Cinila osohit ohlik drustvene organizacije. Njihovu sirovinu cinilo
je novo znanje, koje se odnosilo na strateski vazna podrucja primjene, pro-
izvodila su ga glavna sredista inovacija, poput SveuCilista Stanford, Cal-
Techa ili istrazivackih timova MIT-ovih inzenjerskih skola i mreza koje su
nastale oko njih. Njihov rad, koji se razlikuje od Cinitelja znanja, zahtije-
vao je koncentraciju velikog hroja visokoohrazovanih znanstvenika i inze-
njera iz razliCitih lokalnih skola, ukljucujuCi prethodno navedene, ali i
druge, kao sto su Berkeley, San Jose State ili Santa Clara, u slucaju Sili-
konske doline. I njihov kapital je hio osohit, spreman podnijeti visoki rizik
ulaganja u pocetnu visoku tehnologiju: hilo zhog vojnog zahtjeva za pos-
tizanjem odredenih ciljeva (trosak vezan za ohranu) ili zhog visokih uloga
poduzetnickoga kapitala, racuna na izvanrednu dohit poradi rizicnog ula-
ganja. Artikulacija tih proizvodnih Cinitelja na pocetku procesa uglavnom
je hila Cinjenica institucionalnog aktera, poput Sveucilista Stanford koje
je osnovalo Stanfordski industrijski park koji je pokrenuo Silikonsku do-
linu; ili zapovjednika Americkih zracnih snaga koji su, oslanjajuci se na lo-
sangeleski procvat, uspjeli zajuznu Kaliforniju osvojiti ugovore koji su no-
vi zapadni megalopolis uCinili najveCim ohramhenim kompleksom visoke
tehnologije u svijetu. Konacno, drustvene mreze razliCitih vrsta snazno su
pridonijele kako uspostavi inovacijskih sredina, tako i njihovu dinamiz-
mu, osiguravajuCi razmjenu ideja, protok radne snage i uzajamno oplodi-
vanje tehnoloskih inovacija i poslovnoga poduzetnistva.
417
Nase istrazivanje novih inovacijskih sredina, u SAD-u i drugdje, poka-
zuje da doista postoji prostorni kontinuitet dominacije metropole, koji se
pod odredenim uvjetima moze obrnuti. Odredeni uvjeti odnose se na
prostornu koncentraciju pravih sastojaka koji poticu sinergiju. Ako je slu-
caj takav, a nasi podaci to podupiru, tada imamo novi industrijski pros-
tor koji oznacava temeljni diskontinuitet: inovacijske sredine, nove i sta-
re, saCinjene na osnovi svoje unutrasnje strukture i dinamike poslije
privlace tvrtke, kapital i radnu snagu u svoj rasadnik inovacija. Jednom
kad su ustanovljene, inovacijske sredine natjecu se i suraduju u razliCi-
tim podrucjima, stvarajuci mrezu interakcije koja ih povezuje u zajednic-
ku industrijsku strukturu bez obzira na njihov geografski diskontinuitet.
lstrazivanja Camagnija i istrazivackih timova oko mreze GREMP
6
poka-
zuju rastucu ovisnost tih inovacijskih sredina po cijelom svijetu, istodob-
no naglasavajuCi kako je za njihovu sudbinu odlucna sposobnost svake
sredine da pojaca svoju sinergiju. Konacno, inovacijske sredine upravlja-
ju svjetskim mrezama proizvodnje i distribucije koje njihov doseg prosi-
ruju na cijeli svijet. Zato neki istrazivaci, kao Amin i Robins, tvrde da no-
vi industrijski sustav nije niti svjetski niti lokalan, nego "novi izraz svjet-
ske i lokalne dinamike."3
7
Medutim, da bismo imali jasnu predodzbu novoga industrijskog pros-
tara informatickoga doba, moramo biti precizniji. Analiza vrlo cesto nag-
lasava hijerarhijsku prostornu podjelu rada na razliCite funkcije smjeste-
ne na razliCitim mjestima. U novoj prostornoj logici to jest vazno, ali nije
presudno. Kako se industrija siri svijetom, a nadmetanje jaca ili oslablju-
je Citave aglomeracije, ukljucujuCi i same inovacijske sredine, teritorijal-
ni poredak moze se zamutiti i cak obrnuti. Takoder, ponekad se stvaraju
i drugorazredne inovacijske sredine, jer se iz primarnih sredista s t v r ~
ju decentralizirani sustavi. No one cesto pronalaze svoje nise u nadmeta-
nju s izvornim sustavima, za koje su primjeri Seattle nasuprot Silikon-
skoj dolini i Bostonu u softveru, ili Austin, Teksas, nasuprot New Yorku
ili Minneapolisu u racunalima. N adalje, kako pokazuju analize Cohen a i
Borrusa te one Dietera Ernsta,
38
razvoj elektronicke industrije u Aziji
1990-ih godina uglavnom pod utjecajem americko-japanskog suparnis-
tva, iznimno je zamrsio geografiju industrije u njezinoj zreloj fazi. S jed-
ne strane, postojalo je znacajno podizanje tehnoloskog potencijala pod-
ruznica americkih multinacionalnih kompanija, osobito u Singapuru,
Maleziji i Tajvanu, i ono je kapalo u njihove lokalne podruznice. S druge
36 Camagni (1991.)
37 Amin i Robins (1991.)
38 Cohen i Borrus (1995.a); Ernst (1994.c)
418
PROSTOR TOKOVA
strane, japanske elektronicke tvrtke, kao sto je vee spomenuto, jako su
decentralizirale svoju proizvodnju u Aziji- zbog izvoza na svjetsko trzis-
te i zbog opskrbe svojih roditeljskih tvornica. U oba slucaja u Aziji je iz-
gradena znacajna baza za opskrbu, sto je vratilo istrosenu, staru prostor-
nu podjelu rada u kojoj su podruznice u jugoistocnoj i istocnoj Aziji zau-
zimale najnizu razinu u toj hijerarhiji.
Nadalje, na osnovi pregleda podataka prikupljenih do 1994. godine, uk-
ljucujuCi istrazivanja svoje tvrtke, Richard Gordon uvjerljivo govori u pri-
log pojavi nove prostorne podjele rada oznacene varijabilnom geometrijom
i vezama izmedu tvrtki koje su smjestene u razlicitim prostornim kom-
pleksima, ukljucujuCi vodece inovacijske sredine. Njegova detaljna anali-
~ razvoja u Silikonskoj dolini devedesetih pokazuje vaznost izvanregio-
nalnih odnosa za vecinu tehnoloski usavrsenih i transakcijama ispunjenih
interakcija regionalnih tvrtki visoke tehnologije. On uvjerava da
u ovomu novom svjetskom kontekstu, lokalizirana aglomeracija,
daleko od toga da uspostavi alternativu prostornom rasprsivanju,
postaje glavna osnova za sudjelovanje u globalnoj mrezi regional-
nih gospodarstava ... Regije i mreze zapravo stvaraju meduovisne
polove unutar novoga prostornog mozaika globalnih inovacija. Glo-
balizacija u tome kontekstu ne znaci sveprozimajuei utjecaj univer-
zalnih procesa nego, naprotiv, proracunatu sintezu kulturalne raz-
novrsnosti u obliku diferencirane logike i mogucnosti regionalnih
inovacija.
39
Novi industrijski prostor ne oznacava propadanje starih, utvrdenih met-
ropolskih podrucja ni zoru novih podrucja visoke tehnologije. Niti se mo-
ze shvatiti kao pojednostavnjena suprotnost izmedu automatizacije u
sredistu i jeftine proizvodnje na periferiji. Organiziran je u poretku ino-
vacija i proizvodnje rasporedenima u svjetskim mrezama. No smjer i ar-
hitektura tih mreza podvrgnuti su beskrajnim promjenama pokreta su-
radnje i nadmetanja medu tvrtkama i izmedu poprista, ponekad povijes-
no kumulativnih, ponekad obrcuCi utemeljeni obrazac kroz promisljeno
institucionalno poduzetnistvo. Ono sto ostaje kao karakteristicna logika
novoga industrijskog smjestanja jest njegov geografski diskontinuitet,
paradoksalno napravljen od teritorijalnih proizvodnih kompleksa. Novi
industrijski prostor organiziran je oko protoka informacija koje u isto do-
ba spajaju i razdvajaju svoje teritorijalne dijelove - ovisno o ciklusima ili
tvrtkama. Kao sto logika proizvodnje informaticke tehnologije tece od
39 Gordon (1994.: 46)
419
USPON DRUSTVA
proizvodaca naprava informaticke tehnologije prema korisnicima u cije-
lom rasponu proizvodnje, tako se siri nova prostorna logika, stvarajuCi vi-
sestrukost svjetskih industrijskih mreza cija presijecanja i iskljucenja
preobrazavaju sam pojam industrijskoga smjestanja, i to od mjesta na
kojima se nalaze tvornice do proizvodnih tokova.
Svakodnevni zivot u elektronickoj kolibi:
kraj grad ova?
Razvoj elektronicke komunikacije i informacijskih sustava omogucava
povecanu disocijaciju izmedu prostorne blizine i obavljanja svakodnevnih
funkcija: rada, kupnje, zabave, zdravstvene njege, obrazovanja, javnih
sluzbi, uprave i drugoga. U skladu s tim futuristi cesto predvidaju smrt
grada ili gradova kakve smo do sad a poznavali, jednom kad su ispraznje-
ni od svoje funkcionalne nuznosti. Kao sto povijest pokazuje, procesi pros-
tome transformacije su, naravno, kudikamo slozeniji. Stoga vrijedi raz-
motriti rijetke empirijske podatke vezane uz tu temu.
40
Najcesca pretpostavka utjecaja informaticke tehnologije na gradove
koja je ujedno i posljednja nada za planere gradskoga prijevoza, prije ne-
go se predaju neizbjeznom megazastoju, dramaticanje porast rada na da-
ljinu. Vodeci europski istrazivac takve vrste rada mogao je 1988. godine
bez trunke sale napisati da "postoji vise ljudi koji istrazuju rad na dalji-
nu nego sto ima ljudi doista tako rade."
41
Zapravo, kako istice Qvortup, Ci-
tavu raspravu odreduje nedostatak preciznosti u definiranju rada na da-
ljinu, sto pri mjerenju pojave dovodi do znacajne neizvjesnosti.
42
Nakon
abrade dostupnih podataka, on primjereno razlikuje tri kategorije: (a)
"Zamjenjivaci, osobe koje poslom obavljenim kod kuce zamjenjuju onaj
koji se obavlja u tradicionalnom okruzenju." Oni zaista rade na daljinu,
u strogome smislu; (b) samozaposleni djelatnici, rade kod kuce racuna-
lom on-line; (c) osobe koje obavljaju dodatni posao "donoseci ga kuCi iz
konvencionalnog ureda." N adalje, u nekim slucajevima taj "dodatni rad"
zaprema veci dio radnog vremena; na primjer, prema Krautu,
43
u slucaju
sveuCilisnih profesora. Prema najpouzdanijim izvjestajima, prva katego-
rija radnika na daljinu stricto sensu redovito je zaposlena da radi on-line
40 Za izvore o temi koju razmatramo u ovome poglavlju, vidi: Graham i Marvin (1996.).
41 Steinle (1988.: 8)
42 Qvortup (1992.: 8)
43 Kraut (1989.)
420
PROSTOR TOKOVA
kod kuce, nije brojna i ne ocekuje se da ce se u predvidljivoj buducnosti
znacajno povecavati.
44
Najvise procjene u Sjedinjenim Drzavama 1991.
godine iznosile su 5,5 milijuna radnika koji rade kod kuce, no od toga je
samo 16% tako radilo 35 ili vise sati na tjedan, a 25% manje od jedan dan
na tjedan, dok je najcesei obrazac bio dva dana u tjednu. Dakle, postotak
radnika koji bilo kojega dana rade na daljinu krece se, ovisno o procjena-
ma, izmedu 1% i 2% ukupne radne snage, a najveci postotak javlja se u
glavnim metropolskim podrucjima Kalifornije.
45
S druge strane, izgleda
da se pojavljuje rad na daljinu, ito iz telesredista, zapravo umrezenih ra-
cunalnih objekata rasutih po predgradima metropolskih podrucja u koji-
ma se radi on-line sa svojim tvrtkama.
46
Ako se ti trendovi potvrde, kuce
nece postati radna mjesta, nego ce se radna aktivnost moei znacajno pro-
siriti po metropolskom podrucju, i tako povecati decentralizaciju grado-
va. Povecanje obavljanja rada kod kuce moze takoder rezultirati oblikom
elektronickoga kucnog rada koji obavljaju povremeni radnici, placeni po
broju obradenih informacija prema dogovoru koji je odreden individuali-
ziranim podugovorom.
47
Zanimljivo je da je u Sjedinjenim Drzavama na-
cionalno anketiranje iz 1991. pokazalo da se manje od polovine radnika
na daljinu sluzi racunalima: ostali su radili telefonom, olovkom i papi-
rom.48 Primjeri takvih aktivnosti su socijalni radnici i osobe koje istrazu-
ju prijevare sa socijalnom pomoei u okrugu Los Angelesa.
49
Kao sto je
naznaceno u prethodnim poglavljima, znacajan je i sve vise raste razvoj
samozaposljavanja i dodatnog posla s punim i djelomicnim radnim vre-
menom, sto cini dio sirega trenda dezagregacije rada i stvaranja virtual-
nih poslovnih mreza. To ne podrazumijeva kraj ureda, nego za velik dio
stanovnistva, a osobito za njegov dinamicni, profesionalni dio, znaci di-
verzifikaciju sjedista rada. Pokretna racunalna oprema za komunikaciju
na udaljenost pojacat ce taj trend koji ide prema pokretnom uredu u naj-
doslovnijem smislu rijeci. so
Kako te tendencije utjecu na gradove? Izgleda da podaci pokazuju ka-
ko problemi prijevoza postaju tezi, a ne lakSi, jer se povecana aktivnost i
vremenska stiska koju omogucuje nova umrezena organizacija pretvara
u vecu koncentraciju trzista u nekim podrucjima, te vecu fizicku pokret-
44 Rijn i Williams (ur.) (1988.); Nilles (1988.); Huws i dr. (1990.)
45 Mokhtarian (199l.a,199l.b); Handy i Mokhtarian (1995.).
46 Mokhtarian (199l.b)
47 Vidi Lozano (1989.); Gurstein (1990.)
48 "Podaci o radu na daljinu od Link Resources Corporation" navedeni prema: Mokhtarian
(199l.b)
49 Mohktarian (1992.: 12)
50 "Novo lice biznisa", u: Business Week (1994. a: 99fl)
421
USPON DRUSTVA
ljivost radne snage prije vezane za svoja radna mjesta za trajanja radno-
ga vremena.
51
U metropolskim podrucjima SAD-a vrijeme putovanja na
posao odrzava se na stalnoj razini, ito ne zbog unaprijedene tehnologije
nego zbog decentraliziranijega smjestajnog obrasca radnoga i stambenog
prostora koji olaksavaju tokove prometa od predgrada do predgrada. U
gradovima, osobito u Europi (kao sto su Pariz, Madrid ili Milano), gdje ra-
diocentrican obrazac jos uvijek prevladava u svakodnevnim putovanjima
na posao, vrijeme putovanja na posao jako se povecava, osobito za tvrdog-
lave ovisnike o automobilima.
52
Za nove, nabujale metropole Azije, od
Bankoka do Sangaja, ulazak u informaticko doba zbiva se usporedno s ot-
kricem najgorih prometnih cepova u povijesti.
Teleprodaja takoder ne ispunjava svoja obecanja. Iako se u vecini ze-
malja povecava, zapravo uglavnom vise zamjenjuje tradicionalne katalo-
ge za slanje robe postom nego prisutnost u trgovackim centrima ili ulica-
ma. Poput drugih on-line aktivnosti u svakodnevnu zivotu, vise dopunja-
va nego nadomjesta komercijalna podrucja.
53
Slicnu pricu mozete cuti od
veCine on-line usluga. Na primjer, telebankingM se brzo siri, uglavnom na
poticaj banaka koje su zainteresirane da ugase podruznice i zamijene ih
on-line uslugama ili bankomatima. Medutim, ucvrscene bankovne pod-
ruznice i nadalje rade kao usluzna sredista te svojim potrosaCima proda-
ju novcarske proizvode, koristeCi se osobnim pristupom. Cak i kad su on-
line, kulturalne osobine odredenog podrucja mogu biti vazni cinitelji
smjestanja transakcija vezanih za informaciju. First Direct, ogranak
Midland banke u Britaniji, koji se bavi telebankingom, smjesten je u
Leedsu jer je njihovo istrazivanje "pokazalo da je otvoreni akcent zapad-
nog Yorkshirea sa svojim niskim zvukom samoglasnika ali jasnom dikci-
jom i ociglednom besklasnoscu, najrazumljiviji i najprihvatljiviji u Citavoj
Velikoj Britaniji- sto je zivotni element bilo kojega posla vezanog za te-
lefon."55 Dakle, novu bankarsku industriju cini sustav sastavljen od pro-
davaca u podruznim uredima, bankomata, telefonskih potrosackih uslu-
ga i on-line transakcija.
Zdravstvene usluge jos su zanimljiviji primjer dijalektike koncentra-
cije i centralizacije usluga vezanih za ljude. S jedne strane, ekspertni sus-
tavi, on-line komunikacije i videoprijenos visoke kvalitete omogucavaju
medusobnu povezanost zdravstva na daljinu. Na primjer, 1995. godine
51 Pouzdao sam se u procjenu utjecaja koju je napravio Vessali (1995.).
52 Cervero (1989., 1991.); Bendixon (1991.)
53 Miles (1988.); Schoonmaker (1993.); Menotti (1995.)
54 Silverstone (1991.); Castano (1991.)
55 Fazy (1995.)
422
PROSTOR TOKOVA
postalo je uobicajeno, iako jos ne i rutinski, da visokoobrazovani kirurzi
putem videokonferencije nadgledaju operaciju koja se obavlja u drugom
dijelu zemlje ili svijeta, doslovce vodeci ruku manje iskusnoga kirurga u
ljudsko tijelo. Preko racunala i telefona, na osnovi pacijentove kompjuto-
rizirane, svjeze informacije takoder se obavljaju redovite provjere zdrav-
stvenog stanja. Sredista za zdravstvenu skrb u naseljima podrzavaju in-
formaticki sustavi koji povecavaju kvalitetu i ucinkovitost primarne
skrbi. Iako, s druge strane, u mnogim zemljama glavni medicinski kom-
pleksi nastaju na posebnim mjestima, uglavnom u velikim metropolskim
podrucjima. Obicno su organizirani oko velikih bolnica, povezani sa sko-
lama za medicinske sestre i lijecnike, ukljucuju i obliznje privatne klini-
ke koje vode istaknuti bolnicki lijecnici, radioloska sredista, laboratorije
za ispitivanja, specijalizirane ljekarne i nerijetko trgovine za poklone te
mrtvacnice, i tako pokrivaju cijeli niz mogucnosti. Takvi medicinski kom-
pleksi glavna su gospodarska i kulturalna snaga u podrucjima i gradovi-
ma gdje su smjesteni i s vremenom naginju sirenju u blisku okolicu. Ka-
da se mora preseliti, cijeli kompleks seli zajedno.
56
Skole i sveucilista su, paradoksalno, institucije koje su najmanje do-
taknute virtualnom logikom informaticke tehnologije, usprkos predvid-
ljivoj, gotovo univerzalnoj, upotrebi racunala u uCionicama razvijenih
zemalja. No one se nece izgubiti u virtualnom prostoru. U slucaju os-
novnih i srednjih skola tome je tako jer su one i sredista za brigu o dje-
ci i obrazovne institucije. U slucaju sveucilista je tako jer je kvaliteta
obrazovanja vezana uz snagu interakcije licem-u-lice, a tako ce biti jos
dugo. Dakle, velika iskustva "dopisnih sveucilista", bez obzira na njiho-
vu kvalitetu (slabiju u Spanjolskoj, bolju u Engleskoj), izgleda pokazu-
ju da su to oblici obrazovanja koji se pojavljuju kao drugorazredna op-
cija i da ce igrati znacajnu ulogu u buducemu, poboljsanu sustavu obra-
zovanja odraslih, no tesko mogu zamijeniti sadasnje visokoskolske in-
stitucije.
S druge strane, komunikacija posredovana racunalima siri se diljem
svijeta iako ima krajnje neuravnotezenu geografiju, kao sto sam vee spo-
menuo u 5. poglavlju. Dakle, neki segmenti drustava sirom svijeta, uvi-
jek jednako koncentrirani u visim profesionalnim slojevima, medusobno
opce, osnazujuCi drustvenu dimenziju prostora tokova.
57
Nema smisla davati iscrpan popis empirijskih ilustracija stvarnog ut-
jecaja informaticke tehnologije na prostorne dimenzije svakodnevnog zi-
vota. Iz razliCitih promatranja proizlazi slicna slika istodobne prostorne
56 Lincoln i dr. (1993.); Moran (1990.); Miller i Swensson (1995.)
57 Batty i Barr (1994.); Graham i Marvin (1996.)
423
disperzije i koncentracije putem informatickih tehnologija. Kako je poka-
zalo istrazivanje Europske fondacije za poboljsanje zivotnih uvjeta,
58
lju-
di sve vise rade i upravljaju uslugama iz svojih domova. U novome drus-
tvu vazan je trend "usredotocenosti na dom". No on ne znaci kraj grado-
va. Jer radna mjesta, skole, medicinski kompleksi, potrosacke usluge,
rekreativna podrucja, trgovacke ulice, trgovacki centri, sportski stadioni
i parkovi jos uvijek postoje i postojat ce, i ljudi ce putovati izmedu tih
mjesta s povecanom pokretljivoscu upravo zbog novopostignutih opuste-
nijih radnih aranzmana i drustvenog umrezavanja: kako vrijeme postaje
fleksibilnije, mjesta postaju jedinstvenija te ljudi medu njima kruze na
sve pokretljiviji nacin.
Medutim, interakcija izmedu nove informaticke tehnologije i tekucih
procesa drustvenih promjena znacajno utjece na gradove i prostor. S dru-
ge strane, tlocrt gradskog oblika znacajno se mijenja. No njegova trans-
formacija ne slijedi jedinstveni, univerzalni obrazac: ona pokazuje zna-
cajne varijacije ovisne o obiljezjima teritorijalnih i institucionalnih povi-
jesnih konteksta. S druge strane, naglasak na interaktivnost izmedu
mjesta rastvara prostorne obrasce ponasanja u fluidnu mrezu razmjena
koja se nalazi u pozadini pojave nove vrste prostora, prostora tokova. Ra-
cunajuCi na obje stvari, moram suziti analizu i podiCi ju na vise teorijsku
razinu.
Transformacija urbanog oblika:
informaticki grad
Informaticko doba uvodi novi gradski oblik, informaticki grad. Kao sto
industrijski grad nije bio svjetska replika Manchestera, informaticki
grad nece kopirati Silikonsku dolinu, niti Los Angeles. S druge strane,
kao u industrijskom razdoblju, usprkos iznimnoj razlicitosti kulturnih
i fizickih konteksta, postoje neke temeljne osobine u transkulturalnom
razvoju informatickoga grada. Tvrdim da, zbog prirode novoga drus-
tva, zasnovanog na znanju, organiziranog oko mreza i djelomicno nap-
ravljenog od tokova, informaticki grad nije oblik nego proces koji ozna-
cava strukturalna dominacija prostora tokova. Prije nego sto razradim
tu ideju, zeleCi se suprotstaviti primitivnoj tehnoloskoj viziji koja svi-
jet promatra kroz pojednostavnjene Ieee beskonacnih autocesta i mre-
58 Moran (1993.)
424
PROSTOR TOKOVA
za optickih vlakana, mislim da je najprije potrebno uvesti raznovr-
snost novonastajuCih urbanih oblika koji se javljaju u novome povijes-
nom razdoblju.
Posljednja americka granica u predgradu
Los Angeles, ciju je kontradiktomu slozenost otkrio sjajni Grad kvarca
(City of Quartz)
59
Mikea Davisa, nevoljki je model i porice sliku homoge-
noga, beskrajnog predgradalizvangradskog prostora sto se pojavljuje kao
grad buducnosti. Davis se prisjeca snaznoga trenda s kraja tisucljeca,
neprekidnih valova razvoja predgrada u americkim metropolama zapada
i istoka, sjevera i juga. Joel Garreau zahvatio je slicnosti toga prostornog
modela diljem Amerike u novinarskom zapisu o usponu Rubnoga grada,
srca novoga procesa urbanizacije; empirijski ga definira kombinacijom
pet kriterija:
Rubni grad je svako mjesto koje: a) ima pet milijuna iii vise cetvor-
nih stopa uredskog prostora za iznajmljivanje- radno mjesto za in-
formaticko doba ... , b) ima 600 000 ili vise cetvornih stopa iznajmlji-
voga prodajnog prostora ... , c) ima vise poslova nego spavaCih soba,
d) stanovnistvo ga smatra jednim mjestom ... , e) prije trideset godi-
na nije nalikovalo 'gradu'.
On izvjestava o nicanju takvih mjesta oko Bostona, New Jerseyja, Detroi-
ta, Atlante, Phoenixa, Texasa, u juznoj Kaliforniji, podrucju zaljeva San
Francisca, i Washingtona D.C. To su i radna podrucja i usluzna sredista
oko kojih se javljaju vrlo gusto postavljene rezidencijalne jedinice za sta-
novanje jedne obitelji, organizirajuCi "usredotocenost na dom" privatnog
zivota. On napominje da te izvangradske konstelacije
nisu povezane lokomotivama ili podzemnim zeljeznicama, nego au-
tocestama, aviocestama i krovnim satelitskim antenama s druge
strane ceste. Njihov karakteristicni spomenik nije heroj na konju,
nego natkriti atriji koji hvataju sunce i zastitno, uvijek zeleno dr-
vece u sredistima tvrtki, fitnes centrima i trgovackim centrima. Ta
nova gradska podrucja ne oznacavaju trijemovi starih gradskih bo-
gatasa niti najamne zgradurine za stare gradske siromahe. Umjes-
to toga, struktura koja oznacava njihovo podrucje proslavljeno je
samostojece prebivaliste jedne obitelji- dom u predgradu s travom
59 Davis (1990.)
425
USPON UMRE:lENOG
oko njega, koji je Ameriku u6nio civilizacijom s najboljim stambe-
nim prostorima koje je svijet ikada poznavao.
60
Prirodno, tamo gdje Garreau vidi ustrajan kulture s njezi-
nih granica, duh koji uvijek stvara nove oblike zivota i prostora, James
Howard Kunstler vidi zalosnu dominaciju "geografije nigdine"
61
i na taj
nacin ponovno raspiruje dugotrajnu raspravu izmedu pristasa i omalova-
zatelja americkoga ostrog odvajanja od njezina europskog nasljeda. Zbog
potrebe analize, zadrzat cu se samo na dvije glavne tocke te rasprave.
Prvo, razvoj tih slabo povezanih izvangradskih konstelacija naglasava
funkcionalnu meduovisnost razlieitih jedinica i procesa u danom urba-
nom sustavu na vrlo velike udaljenosti, sto minimalizira ulogu teritori-
jalnih granica i maksimalizira komunikacijske mreze u svim njihovim di-
menzijama. Tokovi razmjene srediste su americkoga rubnoga grada.
62
Drugo, oblik prostora doista je vrlo osobit za americko iskustvo. Jer,
kao sto govori Garreau, ugraden je u klasicni obrazac americke povijesti,
koji uvijek stremi prema beskonacnoj potrazi za obecanom zemljom u no-
vim naseljima. Dokje iznimni dinamizam koji predstavlja doista izgradio
jednu od najvitalnijih nacija u povijesti, to je uspio tijekom vremena pod
cijenu stvaranja zastrasujuCih drustvenih problema te problema okolisa.
Svaki val drustvenoga i fizickog eskapizma (na primjer, napustanje sre-
dista gradova, ostavljanje nizih drustvenih klasa i etnickih manjina za-
robljenih u rusevinama) produbio je krizu americkih gradova
63
i otezao
upravljanje drustvom pretjerano prosirene infrastrukture i pod preveli-
kim stresom. Osim ako se razvoj "zatvora-za-iznajmljivanje" u zapadno-
me Teksasu ne smatra dobrodoslim procesom nadopune drustvenoga i fi-
zickog siromasenja americkih gradova u unutrasnjosti, "fuite en avant"
americke kulture i prostora doseglo je, Cini se, granice odbijanja suocava-
nja s neugodnom stvarnoscu. Dakle, profil americkoga informatickoga
grada nije u potpunosti predstavljen pojavom "rubnoga grada", nego od-
nosom izmedu brzoga izvangradskog razvoja, propasti unutarnjih grado-
va i zastarjelosti suburbano izgradenog okolisa.
64
Europski gradovi zakoracili su u informaticko doba drukCije se pros-
torno restrukturirajuCi u vezi s vlastitom povijesnom bastinom, premda
pronalaze i nove teme koje nisu uvijek razlicite od onih sto se pojavljuju
u americkom kontekstu.
60 Garreau (1991.)
61 Kunstler (1993.)
62 Vidi zbirku radova koju je prikupio Caves (1994.).
63 Goldsmith i Blakely (1992.)
64 Fainstein i dr. (ur.) (1992.); Gottdiener (1985.)
426
PROSTOR TOKOVA
lzblijedjeli sarm europskih gradova
Novu urbanu dinamiku glavnih europskih metropolskih u 1990-
ima65 vise trendova.
Poslovno srediste je, kao i u Americi, gospodarski grada, um-
rezenoga u globalno gospodarstvo. Poslovno srediste sastoji se od infras-
trukture telekomunikacija, komunikacija, razvijenih usluga i uredskog
prostora koji se temelje na sredistima proizvodnje tehnologije i obrazov-
nih institucija. Ono zivi od abrade informacija i funkcija kontrole. Obicno
se nadopunjuje turizmom i prometnim vezama. To je cvor mreze unutar
metro pole.
66
Dakle, poslovno srediste ne postoji po sebi nego po svojoj ve-
zanosti na druga ekvivalentna mjesta organizirana u mrezi koja obliku-
je stvarnu jedinicu inovacija i rada.
67
Nova menedzersko-tehnokratsko-politicka elita stvara ekskluzivna
mjesta koja su odvojena i izmaknuta od grada kao sto su to bile burzuj-
ske cetvrti industrijskoga drustva, ali, buduCi da je klasa strucnjaka ve-
ca, na siroj osnovi. U vecini europskih gradova (Parizu, Rimu, Madridu,
Amsterdamu), za razliku od Amerike- ako iskljucimo New York, najma-
nje americki grad u Americi - uistinu ekskluzivna rezidencijalna podruc-
ja teze prisvajanju gradske kulture i povijesti, smjestajuci se u obnovlje-
na ili dobro ocuvana podrucja sredista grada. Na taj naCin naglasavaju
sljedecu Cinjenicu: kada je dominacija jasno uspostavljena i osnazena (za
razliku od nouveau-riche Amerike), elita ne bjezi u predgrade da bi iz-
bjegla prosti puk. Medutim, taj je trend ogranicen na Veliku Britaniju,
gdje se nostalgija za zivotom plemstva u prirodi pretvara u naseljavanje
u odabrana predgrada metropolskog podrucja, sto se ponekad oCituje ur-
baniziranjem sarmantnih povijesnih sela u blizini vaznijih gradova.
Svijet predgrada europskih gradova drustveno je diverzificirani pros-
tor koji je segmentiran na razliCite periferije oko sredisnjega grada. Pos-
toje tradicionalna predgrada radnicke klase, cesto organizirana oko jav-
nih stambenih posjeda, u posljednje doba sve vise u privatnom vlasnis-
tvu. Postoje novi francuski, britanski ili svedski gradovi u kojima zivi
mlade stanovnistvo srednjih klasa, jer im njihova dob otezava ulaz na tr-
ziste stanova u sredisnjem gradu. I postoje, takoder, periferna geta stari-
jih javnih stambenih posjeda, na primjer pariski La Courneuve, gdje no-
vo imigrantsko stanovnistvo i siromasne radnicke obitelji dozivljavaju is-
65 0 razvoju europskih gradova vidi: Hall (1995.); Martinotti (1993.); Borja i dr. (1991.);
Siino (1994.); Deben i dr. (ur.) (1993.).
66 Dunford i Kafkalas (ur.) (1992.); Robson (1992.)
67 Tarr i Dupuy (ur.) (1988.)
427
USPON
kljucenje iz svojega "prava na grad". U europskim su gradovima predgra-
da takoder mjesta tvornicke proizvodnje, kako tradicionalne proizvodnje,
tako i nove industrije visoke tehnologije koja je smjestena u najnovija i
glede okolisa najpozeljnija predgrada metropolskih podrucja - dovoljno
blizu komunikacijskih centara, ali daleko od starih industrijskih okruga.
Sredisnje gradove jos uvijek oblikuje njihova povijest. Dakle, tradicio-
nalna susjedstva radnicke klase sve vise nastanjuju usluzni radnici i
stvaraju odredeni prostor, prostor koji zbog svoje velike ranjivosti posta-
je bojno polje izmedu pokusaja obnove koju provodi biznis i visa srednja
klasa te osvajackih pokusaja kontrakultura (Amsterdam, Kopenhagen,
Berlin) koje nastoje ponovno prisvojiti upotrebnu vrijednost grada. Dak-
le, oni cesto postaju obrambeni prostor za radnike koji imaju samo svoj
dom za koji se mogu boriti, tako da su u isto doba smislena pucka susjed-
stva i privlacni bastioni ksenofobije i lokalizma.
Nova profesionalna srednja klasa u Europi rascijepljena je izmedu
privlacnosti prema mirnoj udobnosti dosadnih predgrada i uzbudenja
uzurbanoga, i cesto skupoga, gradskog zivota. Usporedbe koristi izmedu
diferencijalnih prostornih obrazaca rada obitelji s dva zaposlenja cesto
odreduju smjestaj njihova kucanstva.
Sredisnji grad i u Europi je takoder zariSte za geta useljenika. Medu-
tim, za razliku od americkih geta, glavnina tih podrucja nije gospodarski
toliko prikracena jer su useljenici uglavnom radnici s cvrstim obiteljskim
vezama i racunaju na vrlo jaku strukturu podrske, sto europska geta ci-
ni obiteljski orijentiranim zajednicama kojima nece zavladati ulicni kri-
minal. Izgleda da je Engleska iznimka i u tome smislu jer su neka sus-
jedstva etnickih manjina u Londonu (na primjer, Tower Hamlets ili Hack-
ney) bliza americkom iskustvu nego pariskom La Goutte d'Or. Paradok-
salno, u jezgrama administrativnih i zabavljackih okruga europskih gra-
dova, na primjer u Frankfurtu ili Barceloni, pokazuje se gradska margi-
nalnost. Njezino prodiruce osvajanje najprometnijih ulica i cvornih toca-
ka javnoga prometa strategija je prezivljavanja kojoj je sudeno da bude
prisutna tako da moze zadobiti javnu paznju ili privatni biznis, bilo da se
radi o obliku socijalne pomoCi, prodaji droge, prostituciji ili uobicajenoj
policijskoj paznji.
Glavna europska metropolska sredista neka su varijacija urbane
strukture koju sam izlozio, ovisna o njihovoj razlikovnoj ulozi u europskoj
mrezi gradova. Sto je njihovo mjesto u novoj informatickoj mrezi nize, to
ce biti tezi njihov prelazak s industrijskog stupnja, a njihova gradska
struktura bit ce tradicionalnija, sa starim ustanovljenim susjedstvima i
komercijalnim cetvrtima koje ce igrati odredujucu ulogu u dinamici gra-
da. S druge strane, sto je njihovo mjesto u natjecateljskoj strukturi novo-
428
PROSTOR TOKOVA
ga europskoga gospodarstva vise, te vaznija njihova uloga u razvijenim
uslugama u poslovnim cetvrtima, restrukturiranje gradskoga prostora
bit ce intenzivnije.
Kriticni cimbenik novih gradskih procesa u Europi i drugdje jest Cinje-
nica da se gradski prostor povecano diferencira u drustvenom smislu dok
se funkcionalno medusobno povezuje i mimo fizickog dodira. On slijedi
odvojenost izmedu simbolickog znacenja, smjestaja funkcija, i drustvenog
prisvajanja prostora u metropolskom podrucju. Taj trend je u pozadini
najvaznijih promjena urbanih oblika sirom svijeta, s osobitom snagom u
novoindustrijaliziranim podrucjima: usponu megagradova.
Urbanizacija trecega tisucljeca: megagradovi
Novo svjetsko gospodarstvo i informaticko drustvo koje se stvara doista
ima novi prostorni oblik koji se razvija u razliCitim drustvenim i geograf-
skim kontekstima: megagradove.
68
Megagradovi su, svakako, vrlo velike
aglomeracije ljudskih bica; svaki je u 1992. godini (prema klasifikaciji
Ujedinjenih naroda ima ih 13) imao vise od 10 milijuna stanovnika (vidi
tablicu 6.1. i sliku 6.4.). Za cetiri grada predvida se da ce 2010. godine
imati vise od 20 milijuna stanovnika. Medutim, velicina nije njihova od-
redujuca kategorija. Oni su cvorovi svjetskoga gospodarstva, okupljaju
vise upravljacke, proizvodne i menedzerske funkcije diljem planeta; kon-
trolu medija; realnu politiku moCi i simbolicku sposobnost stvaranja i si-
renja poruka. Oni imaju imena, od kojih je vecina strana jos uvijek prev-
ladavajucoj europsko-sjevernoamerickoj kulturalnoj matrici: Tokio, Sao
Paolo, New York, Ciudad de Mexico, Sangaj, Bombaj, Los Angeles, Buenos
Aires, Seul, Peking, Rio de Janeiro, Kalkuta, Osaka. Nadalje, Moskva,
Dzakarta, Kairo, New Delhi, London, Pariz, Lagos, Daka, Karaci, Tianjin
i mazda drugi, zapravo su clanovi kluba.
69
Svi medu njima nisu (na prim-
jer, Daka ili Lagos) vladajuca sredista svjetskoga gospodarstva, nego to-
me svjetskomu sustavu dodaju goleme segmente stanovnistva. Oni tako-
der funkcioniraju kao magneti za svoje zalede, to jest citavu zemlju iii
podrucje u kojemu su smjesteni. Megagradove se ne maze promatrati sa-
mo u pojmovima njihove veliCine, nego i kao funkciju gravitacijske snage
68 Pojam megagradova u medunarodnoj areni populariziralo je nekoliko strucnjaka koji
se have gradovima, najvise Janice Perlman, osnivaCica i direktorica "Projekta mega-
gradova" u New Yorku. Za novinarski prikaz njezina videnja, vidi Time (1993.) koji ta-
koder daje osnovne podatke o toj temi.
69 Vidi: Bm:ja i Castells (1996.).
429
USPON UMRE2ENOG DRUSTVA
Tablica 6. 1. Najvece svjetske aglomeracije, 1992.
Rang
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
Aglomeracija
Tokio
Sao Paulo
New York
Mexico City
Sangaj
Bombaj
Los Angeles
Buenos Aires
Seul
Peking
Rio de Janeiro
Kalkuta
lsaka
lzvor: Ujedinjeni narodi (1992.)
Zemlja
japan
Brazil
Sjedinjene AmerickeDrzave
Meksiko
Kina
lndija
Sjedinjene Americke Dr:Zave
Argentina
Koreja
Kina
Brazil
lndija
japan
Stanovnistvo
(mifijuni)
25,772
19,235
16,158
15,276
14,053
13,322
11,853
11,753
11,589
11,433
11,257
11 '1 06
10,535
prema vaznijim podrucjima svijeta. Dakle, Hong Kong nije samo njego-
vih sest milijuna ljudi, i Guangzhou nije samo njegovih sest i pol miliju-
na ljudi: spajanjem Hong Konga, Shenzhena, Guangzhoua, Zhuhaia, Ma-
kaa i malih gradova u delti Biserne rijeke, pojavljuje se megagrad od 40
do 50 milijuna ljudi, o cemu cu govoriti poslije.
Megagradovi artikuliraju svjetsko gospodarstvo, povezuju informatic-
ke mreze i koncentriraju svjetsku moe. No oni su takoder spremista svih
segmenata stanovnistva koji se bore za prezivljavanje te onih grupa koje
svoje zanemarivanje zele uciniti vidljivim, tako da nece umrijeti ignori-
rani u podrucjima koja zaobilaze komunikacijske mreze. Megagradovi
koncentriraju najbolje i najgore, od inovatora i vlasti do njihovih struktu-
ralno nevaznih ljudi, spremnih da prodaju svoju nevaznost ili prisile
"druge" da za to plate. No, ono sto je najznacajnije za megagradove jest
cinjenica da su izvana povezani sa svjetskim mrezama i segmentima svo-
jih vlastitih zemalja, dok iznutra razdvajaju lokalno stanovnistvo koje je
ili funkcionalno nepotrebno iii stvara drustveni razdor. Tvrdim da to vri-
jedi kako za New York, tako i za Mexico City ili Dzakartu. Ono sto me-
gagradove cini novim urbanim oblikom njihova je znacajna oso-
bina da su na globalnoj razini povezani, a lokalno, fizicki i drus-
tveno, iskopcani. Oni su oblik koji odlikuju funkcionalne veze koje se
ustanovljuju preko siroko rasprostranjenih podrucja, s velikom neuskla-
denoscu u nacinima uporabe prostora. Funkcionalne i drustvene hijerar-
hije megagradova prostorno su zamucene i pomijesane, organizirane u
ogranicene tabore i neravnomjerno zakrpane neocekivanim dzepovima
430
c:i
,.....
0
E>jESQ
N
D
N Eln>(IE)I
0'>
0'>

OJ!<wer ap
N
0">
c:i
0">
I'-.
rc
0'>

c

>
0
c
rc
...
V'l
rc
1nas
c

E
0
N
CT>
S;)J!V souans
,....
CT>
.6s
Q) -
"0
- 0
u ....
so1
rc
"'
....
c
Q)
E c
..2 .9:!..,
co c
rc :.0
feqwog
Q)
Q)
c
5
rc
-e
;.:
:::l

Q)
.!::l

V'l
.
.....
Q)
">
V'l
Q)
Al!J O::J!X;}V\f
'U
Q)
>
;o
z
>(JOAMaN
-.t
..0

Olnt?d OES
0!>(01
0 ll"l 0 ll"l 0 ll"l 0
M N N
(EW!Unf!I!W n) !=>!Ui\OUElS
431
432
Doumen
0
0
0
glavni grad
srednji grad
glavni manji grad
cestovna povezanost u km
-------- cesta koju treba dovrsiti
Stika 6.5. Dijagramski prikaz glavnih cvorova i veza u
urbanom podrucju delte Biserne rijeke
lzvor: Razradio Woo (1994.)
PROSTOR TOKOVA
nepozeljnih uporaba. Megagradovi su diskontinuirane konstelacije pros-
tornih fragmenata, funkcionalnih komada i drustvenih segmenata.
70
Da bih ilustrirao svoju raspravu, pozvat cu se na megagrad koji nas-
taje i jos nije na zemljovidima, ali koji ce, po mojemu misljenju, biti jed-
no od vaznijih industrijskih, poslovnih i kulturnih sredista dvadeset i pr-
vog stoljeca: regionalni sustav Hong Kong-Shenzhen-Canton-delta Bi-
serne rijeke-Makao-Zhuhai.
71
Pogledajmo megaurbanu buducnost s po-
voljne tocke (vidi sliku 6.5.). Taj jos uvijek bezimeni prostorni sustav, ko-
ji se 1995. godine proteze na preko 50 000 km
2
, ima ukupno stanovnistvo
izmedu 40 i 50 milijuna, ovisno o tome gdje se postave granice. Njegove
jedinice, rasute u prevladavajucemu seoskom krajoliku, svakodnevno su
funkcionalno povezane i komuniciraju kroz raznoliki sustav prijevoza
koji ukljucuje zeljeznicu, autoceste, seoske ceste, letjelice, camce i zrakop-
love. Grade se nove superautoceste, zeljeznica se elektrificira i dobiva
dvostruke tracnice. Sustav optickih telekomunikacija proces je poveziva-
nja cijeloga podrucja kako iznutra, tako i sa svijetom, uglavnom preko ze-
maljskih stanica i mobitela. U Hong Kongu, Makau, Shenzhenu, Zhuhai-
ju i Guangzhou gradi se pet novih zrakoplovnih luka s ocekivanim pro-
metom od 150 milijuna putnika na godinu. U sjevernom Lantau (Hong
Kong), Yiantianu (Shzenzhen), Gaolanu (Zhuhai), Hangpou (Guangzhou)
i Makau grade se nove luke za teret koje pridonose najvecemu svjetskom
luckom kapacitetu. U srcu tvakvih zapanjujuCih metropolskih razvoja tri
su medusobno povezane pojave:
1. Gospodarska transformacija Kine i njezino povezivanje sa svjet-
skim gospodarstvom, u cemu Hong Kong Cini jednu od cvorisnih to-
caka povezanosti. Dakle, u razdoblju 1981.-1991. BNP okruga
Guandong rastao je za 12,8% na godinu u stvarnim brojkama. Ula-
gaci smjesteni u Hong Kongu na kraju 1993. godine izbrojili su 40
milijardi dolara ulozenih u Kinu, sto Cini dvije trecine ukupnoga iz-
ravnog stranog ulaganja. U isto doba Kina je takoder hila najveci
strani ulagac u Hong Kongu- s oko 25 milijardi dolara na godinu
(u usporedbi sjapanskih 12,7 milijardi). Menedzment toga takaka-
pitala ovisio je o poslovnim transakcijama koje su se zbivale unu-
tar razlicitih jedinica ovoga metropolskog sustava i izmedu njih.
70 Mollenkopfi Castells (ur.) (1991.)
71 Moja analiza metropolisa koji se pojavljuje u juznoj Kini temelji se, s jedne strane, na
mojem osobnom poznavanju podrucja, osobito Hong Konga i Shenzhena, gdje sam 80-
ih proveo istrazivanje; as druge strane, osobito za razvoj u 90-ima, oslanjam se na broj-
ne izvore medu kojima su najrelevantniji: Sit (1991.); Hsing (1995.); Lo (1994.); Leung
(1993.); Ling (1995.); Kwok i So (ur.) (1995.).
433
Dakle, Guanghzou je bio stvarna povezujuca tocka izmedu hon-
gkonskog biznisa te vlada i poduzeca ne samo u okrugu Guanghzou
nego i u unutrasnjoj Kini.
2. Restrukturiranje gospodarske osnove Hong Konga 1990-ih dovelo je
do dramaticnog smanjivanja hongkonske tradicionalne proizvodne
osnove koju zamjenjuje zaposljavanje u razvijenim uslugama. Dak-
le, broj proizvodnih radnika u Hong Kongu smanjio se s 837 000 u
1988. godini na 484 000 u 1993. U istome razdoblju povecao se broj
zaposlenih u trgovini i poslovnim sektorima - s 94 7 000 na 1,3 mi-
lijuna. Hong Kong je razvio svoje funkcije kao svjetsko poslovno
srediste.
3. Medutim, hongkonska izvozna proizvodna sposobnost nije nestala:
jednostavno je modificirala svoju industrijsku organizaciju i pros-
torni smjestaj. Za oko deset godina, izmedu sredine osamdesetih i
devedesetih, hongkonski industrijalci pokrenuli su u malim grado-
vima u delti Biserne rijeke jedan od najveCih procesa industrijali-
zacije u povijesti ljudskoga roda. Do kraja 1994. godine hongkonski
ulagaci su, cesto se koristeCi obiteljskim i seoskim vezama, u delti
Biserne rijeke ustanovili 10 000 zajednickih ulaganja i 20 000
proizvodnih tvornica u kojima je radilo oko 6 milijuna radnika,
ovisno o razliCitim procjenama. VeCi dio toga stanovnistva dolazio
je iz obliznjih okruga izvan granica Guandonga i zivio je u tvrtki-
nim spavaonicama u poluseoskim mjestima. Tim gigantskim indus-
trijskim sustavom svakodnevno je upravljala slojevita menedzer-
ska struktura iz Hong Konga koja je redovito putovala u Guang-
zhou, a proizvodni tijek nadzirali su lokalni nadglednici sirom seos-
koga podrucja. Materijali, tehnologija i menedzeri slani su iz Hong
Konga i Shenzhena, a proizvedena dobra uglavnom su se izvozila iz
Hong Konga (zapravo, premasujuCi vrijednost izvoza proizvedenog
u Hong Kongu), iako je gradnja novih teretnih luka u Yiantianu i
Gaolanu ciljala na razlikovanje izvoznih sjedista.
Taj ubrzani proces industrijalizacije usmjerene na izvoz te poslovne veze
izmedu Kine i globalnoga gospodarstva vode prema necuvenoj urbanoj
eksploziji. Osobito je gospodarsko podrucje Shenzhen- na granici Hong
Konga, naraslo izmedu 1982. i 1995. godine od nistice do 1,5 milijuna sta-
novnika. Lokalne vlasti u Citavome podrucju, pune novca od prekomor-
skih kineskih ulagaca, zakoraCile su u izgradnju vaznih infrastrukturnih
projekata. Jedna od najvise iznenadujuCih odluka, koja je u vrijeme dok
ovo pisem jos uvijek hila na razini plana, bila je ideja vlasti u Zhuhaiju
da izgrade 60-kilometarski most preko Juznoga kineskog mora koji bi
spojio Zhuhai i Hong Kong.
434' .
PROSTOn TOKOVA
Metropolis juzne Kine, koji se jos uvijek stvara ali je sigurna stvar-
nost, Cini novi prostorni oblik. On nije tradicionalni megalopolis koji je
sezdesetih godina u sjeveroistocnome obalnom podrucju Sjedinjenih Dr-
zava identificirao Gottman. Za razliku od klasicnoga slucaja, metropol-
sko podrucje Hong Kong-Guandong nije stvoreno od fizicke konurbacije
uzastopnih gradskih/prigradskih jedinica s relativnom funkcionalnom
autonomijom. On ubrzano postaje meduovisna jedinica - gospodarski,
funkcionalno i drustveno - i takva ce biti jos vise nakon sto 1997. godine
Hong Kong formalno postane dio Kine, a Makao se pridruzi 1999. godine.
No postoji znacajan prostorni diskontinuitet unutar toga podrucja, sa
seoskim naseljima, poljoprivrednim zemljistem i nerazvijenim podrucji-
ma odvojenih gradskih sredista i industrijskim tvornicama razbacanima
posvuda. Unutrasnje veze podrucja i nuzna povezanost cijeloga sustava
sa svjetskim gospodarstvom uz pomoc visestrukih komunikacijskih veza
Cine stvarnu kraljeznicu te nove prostorne jedinice. Tokovi odreduju pros-
torni oblik i procese. U svakome gradu, u svakome podrucju teku procesi
segregacije i segmentacije u beskonacnim varijacijama. No takva seg-
mentirana raznovrsnost ovisi o funkcionalnomu jedinstvu koje odlikuju
divovske, tehnoloski intenzivne infrastrukture koje, izgleda, znaju da je
njihovo jedino ogranicenje koliCina svjeze vode koju podrucje jos uvijek
maze dobiti iz podrucja Istocne rijeke. Metropolis juzne Kine, koji je da-
nas u vecem dijelu svijeta nedovoljno zapazen, vjerojatno ce postati naj-
reprezentativnije urbano lice dvadeset i prvog stoljeca.
Sadasnji trendovi upucuju na drugi azijski megagrad koji ce nastati
jos u vecoj mjeri pocetkom dvadeset i prvog stoljeca, kada se koridor To-
kio-Yokohama-Nagoya (koji vee Cine funkcionalnujedinicu) poveze s pod-
rucjem Osaka-Kobe-Kyoto, stvarajuCi najvecu metropolsku aglomeraciju
u ljudskoj povijesti, ito ne samo po stanovnistvu, nego po gospodarskoj i
tehnoloskoj moCi.
Dakle, usprkos svim drustvenim i urbanim problemima, te problemi-
ma okolisa, i po velicini i po privlacnosti za smjestanje visokih funkcija
po izboru stanovnika, megagradovi ce nastaviti rasti. Povijesni val razvo-
ja megagradova odgurnut ce na kontrakulturnu marginu ekoloski san o
malim, kvaziseoskim zajednicama. To je zato sto su megagradovi:
a) sredista gospodarskoga, tehnoloskog i drustvenog dinamizma - u
svojim zemljama i na svjetskoj razini; oni su stvarni strojevi razvo-
ja; gospodarska sudbina njihovih zemalja bez obzira jesu li to Sjedi-
njene Drzave iii Kina, ovisi o dostignuCima megagradova, usprkos
ideologiji malih gradova koja jos uvijek prevladava u obje zemlje;
b) oni su sredista kulturne i politicke inovacije;
'435 \
USPON DRUSTVA
c) oni su spojnice na svjetske mreze svih vrsta. Internet ne moze zao-
biCi megagradove: on ovisi o telekomunikacijama i "telekomunika-
torima" smjestenima u tim centrima.
Neki Cinitelji sigurno ce usporiti ritam njihova razvoja, ovisno o toc-
nosti i uCinkovitosti politika koje su oblikovane da bi ograniCile rast me-
gagradova. Planiranje obitelji djeluje usprkos Vatikanu, pa mozemo oce-
kivati da se vee nastavlja snizenje broja rodenja. Politike regionalnoga
razvitka mogu diverzificirati koncentraciju poslova i stanovnistva na
druga podrucja. Aja predvidam epidemiju velikih razmjera i dezintegra-
ciju drustvene kontrole koja ce megagradove uCiniti manje privlacnima.
Medutim, sve u svemu, megagradovi ce rasti u veliCini i dominaciji,jer se
nastavljaju hraniti stanovnistvom, bogatstvom, moCi i inovatorima iz
svojega prosirenog zaleda. N adalje, oni su cvorisne tocke koje se spajaju
na svjetske mreze. Dakle, u temeljnome smislu, buducnost covjecanstva i
svake zemlje u kojoj postoje megagradovi zbiva se s razvitkom i menedz-
mentom tih podrucja. Megagradovi su cvorisne tocke i sredista moCi no-
voga prostornog oblika/procesa informatickoga doba: prostora tokova.
Sada kad smo postavili empirijski krajolik novih teritorijalnih poja-
va, trebamo se uhvatiti u kostac s razumijevanjem takve nove prostorne
stvarnosti. To zahtijeva neizbjezni izlet neizvjesnim putovima teorije
pros tor a.
Drustvena teorija prostora i teorija
prostora tokova
Prostor je izraz drustva. Kako nasa drustva prolaze kroz strukturalnu
transformaciju, razlozno je pretpostaviti da se upravo sada pojavljuju no-
vi prostorni oblici i procesi. Svrha analize koju ovdje zelim provesti jest
prepoznati novu logiku koja je u pozadini tih oblika i procesa.
Ta zadaca nije laka, jer naoko jednostavno poznavanje smislenog od-
nosa izmedu drustva i prostora skriva temeljnu slozenost. To je tako za-
to sto prostor nije odraz drustva, on je njegov izraz. Drugim rijeCima:
prostor nije fotokopija drustva, on jest drustvo. Prostorni oblici i procesi
oblikuju se dinamikom cjelokupne drustvene strukture. To ukljucuje pro-
turjecne trendove koji se izvode iz sukoba i strategija izmedu drustvenih
aktera koji imaju suprotstavljene interese i vrijednosti. Nadalje, drustve-
ni procesi utjecu na prostor djelujuCi na izgradeni okolis naslijeden od
prethodnih drustveno-prostornih struktura. Doista, prostor je kristali-
436
PROSTOR TOKOVA
zirano vrijeme. Da bismo se na najjednostavniji moguCi na6n priblizi-
li tomu slozenom pitanju, krenimo postupno.
Sto je prostor? U fizici se on ne moze definirati izvan dinamike mate-
rije. U drustvenoj teoriji ne moze se definirati bez odnosa prema drustve-
nim praksama. Kako je ovo podrucje teorije jedno od mojih starih in tere-
sa, jos uvijek tome pitanju prilazim s pretpostavkom da je "pros tor mate-
rijalni proizvod, u odnosu s drugim materijalnim proizvodima- ukljucu-
juCi ljude- koji su ukljuceni u [povijesno] determinirane drustvene odno-
se koji prostoru daju oblik, funkciju i drustveno znacenje."
72
U konvergen-
tnoj i jasnijoj formulaciji David Harvey, u svojoj nedavno izdanoj knjizi
Stanje postmodernosti, iznosi da
s materijalistickoga gledista mozemo tvrditi da su objektivne kon-
cepcije prostora i vremena nuzno stvorene kroz materijalne prakse
i procese koji sluze reprodukciji drustvenog zivota ... Temeljni ak-
siom mojega istrazivanja jest da se vrijeme i prostor ne mogu ra-
zumjeti neovisno o drustvenoj akciji.
73
Dakle, na opcenitoj razini, s gledista drustvenih praksi, moramo defi-
nirati sto je prostor; nadalje, moramo identificirati povijesnu osobitost
drustvenih praksi, na primjer onih u informatickom drustvu koje su u po-
zadini pojavljivanja i ucvrscenja novih prostornih oblika i procesa.
S gledista drustvene teorije, prostor je materijalna podrska drus-
tvenih praksi koje di)ele zajednicko vrijeme. Odmah dodajem da
svaka materijalna podrska uvijek nosi simbolicko znacenje. Govoreci o
podjeli zajednickog vremena, upucujem na cinjenicu da prostor sa sobom
donosi prakse koje su istodobne. Materijalna artikulacija te istodobnosti
daje smisao prostoru, u odnosu prema drustvu. Tradicionalno se taj po-
jam sravnjivao s kontigvitetom. No temeljno je da osnovni pojam materi-
jalne podrske simultanog djelovanja odvojimo od ideje kontigviteta, da
bismo mogli objasniti moguce postojanje materijalne podrske istodobnos-
ti koja se ne oslanja na fizicki kontigvitet, buduci da je upravo to slucaj s
dominantnim drustvenim praksama u informatickom dobu.
U prethodnim poglavljima govorio sam da je nase drustvo konstruira-
no oko tokova: tokova kapitala, tokova informacija, tokova tehnologije, to-
kava organizacijske interakcije, tokova slika, zvukova i simbola. Tokovi
nisu samo jedan element drustvene organizacije: oni su izraz procesa ko-
ji dominiraju nasim gospodarskim, politickim i simbolickim zivotom. Ako
je tako, materijalna podrska dominantnim procesima u nasim drustvima
72 Castells (1972.: 152) (moj prijevod)
73 Harvey (1990.: 204)
437
USPON UMREmNOG DRUSTVA
bit ce kolaz elemenata koji podrzavaju takve tokove i materijalno omogu-
cavaju njihovo izrazavanje u istome vremenu. Dakle, nudim ideju da pos-
toji novi prostorni oblik karakteristican za drustvene prakse koje prevla-
davaju i oblikuju mrezno drustvo: prostor tokova. Prostor tokova je
materijalna organizacija drustvenih praksi koje se zbivaju isto-
dobno i djeluju kroz tokove. Pod tokovima podrazumijevam smisle-
ne, repetitivne, programirane sekvence razmjene i interakcije izmedu fi-
zicki razdvojenih mjesta koja dde drustveni akteri u gospodarskim, po-
litickim i simbolickim strukturama drustva. Dominantne drustvene
prakse jesu one koje su ugradene u dominantne drustvene strukture. Pod
dominantnim strukturama razumijevam one aranzmane organizacija i
institucija cija unutrasnja logika igra stratesku ulogu u oblikovanju
drustvenih praksi i drustvene svijesti za drustvo u cjelini.
Apstrakcija koncepta prostora tokova moze se bolje razumjeti ako po-
jasnimo njegov sadrzaj. Prostor tokova, kao materijalni oblik podrske do-
minantnim procesima i funkcijama u informatickome drustvu, moze se
opisati (prije nego definirati) kombinacijom najmanje tri sloja materijal-
nih podrski koje zajedno Cine prostor tokova. Prvi sloj, prvu materijal-
nu podrsku prostoru tokova cine zapravo krugovi elektronickih
impulsa (mikroelektronika, telekomunikacije, racunalna obrada, susta-
vi emitiranja, i vrlo brzi prijevoz- takoder utemeljen na informatickim
tehnologijama). Oni zajedno oblikuju materijalnu osnovu procesa za koje
smo utvrdili da su od strateskog znacenja u mrezi drustva. To je doista
materijalna podrska simultanim praksama. Dakle, to je prostorni oblik
bas kao sto u organizaciji trgovackoga ili industrijskog drustva moze bi-
ti "grad" ili "podrucje". Prostorno rasclanjivanje dominantnih funkcija u
nasim se drustvima zbiva u mrezi interakcija koje omogucuju naprave in-
formaticke tehnologije. U toj mrezi niti jedno mjesto ne postoji po sebi, jer
su mjesta odredena tokovima. Dakle, temeljna prostorna konfiguracija
jest mreza komunikacija: mjesta ne iscezavaju, no njihova logika i njiho-
vo znacenje bivaju apsorbirani u mrezu. Tehnoloska infrastruktura koja
gradi mrezu definira novi prostor, slicno kao sto su u industrijskome gos-
podarstvu zeljeznice definirale "gospodarske regije" i "nacionalna tdis-
ta"; ili institucionalna pravila gradanstva (i njihove tehnoloski napredne
vojske) koja su osobita zbog granica, definirala su "gradove" u doba trgo-
vackih pocetaka kapitalizma i demokracije. Ta tehnoloska infrastruktu-
ra sam je izraz mreze tokova ciju arhitekturu i s d r z ~ j u nasemu svijetu
odreduju vlasti.
Drugi sloj prostora tokova cine njegovi cvorovi i sredista. Pros-
tor tokova nije lisen mjesta iako njegova strukturalna logika jest. Zasno-
van je na elektronickoj mrezi, no ta mreza povezuje osobita mjesta s vrlo
438
PROSTOR TOKOVA
jasno odredenim drustvenim, kulturnim, fizickim i funkcionalnim znacaj-
kama. Neka mjesta su izmjenjivaCi, komunikacijska sredista koja igraju
ulogu koordinacije za nesmetanu interakciju svih elemenata ukljucenih u
mrezu. Druga mjesta su cvorovi mreze gdje su smjestene strateski vazne
funkcije koje oko kljucnih funkcija mreze grade nizovi lokalno smjestenih
aktivnosti i organizacija. Smjestaj u cvoru povezuje to mjesto s cijelom
mrezom. I cvorovi i sredista hijerarhijski su organizirani prema svojoj re-
lativnoj vaznosti u mrezi. Nota se hijerarhija moze promijeniti ovisno o
evoluciji aktivnosti koje se odvijaju u mrezi. Doista, u nekim slucajevima
odredena mjesta mogu biti iskljucena iz mreze, a njihova iskljucenost mo-
ze uzrokovati nagli pad te gospodarsko, drustveno i fizicko propadanje.
Znacajke cvorova ovise o tipu funkcija koje se obavljaju u danoj mrezi.
Neki primjeri mreza i njihovih odgovarajuCih cvorova pomoCi ce nam
da pojasnimo koncept. Tip mreze koji se najlakse moze predoCiti kao
predstavnik mreze tokova jest mreza koju Cine sustavi odluCivanja u
globalnome gospodarstvu, osobito oni vezani za financijski sustav. To se
odnosi na analizu globalnoga grada kao procesa, a ne mjesta, kako ga u
ovome poglavlju prikazujemo. Analiza "globalnoga grada" kao proizvod-
nog sjedista informatickoga, globalnoga gospodarstva pokazala je kritic-
nu ulogu ovih globalnih gradova u nasim drustvima i ovisnost lokalnih
drustava i gospodarstava o upravljackim funkcijama smjestenima u tim
gradovima. No osim glavnih globalnih gradova, druga kontinentalna, na-
cionalna i regionalna gospodarstva imaju svoje cvorove koji se spajaju u
globalnu mrezu. Svaki od tih cvorova zahtijeva prikladnu tehnolosku in-
frastrukturu, sustav pridruzenih tvrtki koje pruzaju usluge podrske, spe-
cijalizirano trziste radne snage i sustav usluga koje zahtijeva profesio-
nalna radna snaga.
Kako sam gore pokazao, ono sto vrijedi za najvise menedzerske fun-
kcije i financijska trzista, moze se primijeniti na proizvodnju visoke teh-
nologije (ina industrije koje proizvode visoku tehnologiju i na one koje se
njome koriste, sto je jos uvijek razvijena proizvodnja). Prostorna podjela
rada koja oznacava proizvodnju na osnovi visoke tehnologije pretvara
mjesta kvalificiranoga proizvodnog rada, tekuce vrpce i trzisno orijenti-
rane tvornice - koje su na razliCitim mjestima u proizvodnome lancu,
unutar tvrtki povezane razlicitim operacijama - u svjetsku povezanost
medu inovacijskim sredinama; a drugi niz veza postoji unutar tvrtki, me-
du slicnim funkcijama proizvodnje smjestenima na posebnim mjestima
koja postaju proizvodni kompleksi. Upravljacki evorovi, proizvodna mjes-
ta i komunikacijska sredista definirana su u mrezama i oblikuju se za-
jednickom logikom putem komunikacijske tehnologije i programirane,
fleksibilno integrirane proizvodnje utemeljene na elektronici.
439
USPON UMREZENOG DRUiTVA
Funkcije koje svaka mreza treha ispuniti odreduju znacajke mjesta
koja postaju njihovi privilegirani cvorovi. U nekim slucajevima, najmanje
vjerojatna mjesta postaju sredisnji cvorovi - jer je povijesna osohitost
zavrsila stvaranjem sredista mreze oko posehnoga mjesta. N a primjer, ni-
je bilo vjerojatno dace Rochester u Minnesoti ili parisko predgrade Ville-
juif postati sredisnji i usko povezani cvorovi svjetske mreze naprednih
medicinskih postupaka lijecenja i zdravstvenih istrazivanja. No smjestaj
klinike Mayo u Rochesteru i jednoga od glavnih sredista za lijecenje kar-
cinoma pri francuskoj zdravstvenoj upravi u Villejuifu, u oha slucaja iz
slucajnih, povijesnih razloga, ohlikovao je kompleks stvaranja znanja i
naprednih medicinskih postupaka oko ta dva neohicna mjesta. Od ute-
meljenja privlacili su istrazivace, lijecnike i pacijente sirom svijeta:
postali su sredista u svjetskoj medicinskoj mrezi.
Svaka mreza odreduje svoja mjesta prema funkciji i hijerarhiji svakoga
mjesta i znacajkama proizvoda ili usluge koji trehaju hiti ohradena u mre-
zi. Jedna od najmocnijih mreza u nasemu drustvu, proizvodnja i distrihu-
cija narkotika (ukljucujuCi komponentu pranja novca), stvorila je osohitu
geografiju koja je redefinirala znacenje, strukturu i kulturu drustava, pod-
rucja i gradova prikljucenih na mrezu.
74
Dakle, proizvodnja i trgovina ko-
kainom, mjesta proizvodnje koke u Chapareu ili Alto Beniju u Boliviji ili
Alto Huallanga u Peruu povezana sus rafinerijama i sredistima menedz-
menta u Kolumhiji koji su do 1995. godine hili podruznice sredista Medel-
lin ili Cali; ta su potonja mjesta hila povezana s novcarskim sredistima po-
put Miamija, Paname, Kajmanskih otoka i Luxemhourga, te s prometnim
centrima kao sto su mreze prometa droge Tamaulipas ili Tijuana u Meksi-
ku i, konacno, s glavnim distributivnim tockama u glavnim metropolskim
podrucjima Amerike i zapadne Europe. Niti jedno od tih mjesta ne hi mog-
lo samostalno postojati u tim mrezama. Karteli Medellina i Calija i njiho-
vi hliski americki i talijanski saveznici hez sirovina proizvedenih u Bolivi-
ji ili Peruu, hez kemikalija (preteca) koje osiguravaju svicarski i njemacki
lahoratoriji, hez poluzakonskih novcarskih mreza rajeva slohodnoga han-
karstva i hez distrihucije koja poCinje u Miamiju, Los Angelesu, New Yor-
ku, Amsterdamu ili La Coruiii, uhrzo hi ostali hez posla.
Stoga, dok analiza svjetskih gradova pruza najizravniju ilustraciju
orijentacije zasnovane na mjestu, kada je rijec o prostoru tokova u cvoro-
vima i sredistima, ta logika nije ni u kojem slucaju ogranicena na tokove
kapitala. Glavni dominantni procesi u nasemu drustvu artikulirani su u
mreze koje povezuju razliCita mjesta i svakome od njih daju ulogu i tezi-
74 Arrieta i dr. (1991.); Laserna (1995.)
440
PROSTOR TOKOVA
nu u hijerarhiji pravljenja bogatstva, obrade informacija i stvaranja mo-
Ci koji neizostavno uvjetuju sudbinu svakoga mjesta.
Treci vazan sloj prostora tokova odnosi se na prostornu orga-
nizaciju dominantnih, menedzerskih elita (a ne klasa) koje obav-
ljaju upravljacke funkcije oko kojih se oblikuje takav prostor. Teorija
prostora tokova poCinje od implicitne pretpostavke da su drustva asimet-
ricno ogranizirana oko dominantnih interesa osobitih za svaku drustve-
nu strukturu. A pros tor tokova nije jedina pros to rna logika u nasim drus-
tvima. Ona je, medutim, dominantna prostorna logika jer je to prostorna
logika dominantnih interesa/funkcija u nasemu drustvu. No takva domi-
nacija nije cisto strukturalna. Nju provode, zapravo zacinju, odlucuju i
primjenjuju drustveni akteri. Dakle, tehnokratsko-financijsko-menedzer-
ske elite koje zauzimaju vodeca mjesta u nasim drustvima imat ce tako-
der osobite prostorne zahtjeve ovisne o materijalnoj/prostornoj podrsci
njihovih interesa i praksi. Prostorna pojava informaticke elite cini drugu
temeljnu dimenziju prostora tokova. Kakva je ta prostorna pojava?
Temeljni oblik dominacije u nasemu drustvu zasniva se na organiza-
cijskoj sposobnosti dominantne elite koja ide ruku uz ruku s njezinom
sposobnoscu dezorganizacije onih grupa u drustvu koje, dok Cine brojca-
nu veeinu, svoje interese vide djelomicno (ili nikako) izrazene samo unu-
tar okvira ispunjavanja dominantnih interesa. Oblikovanje elite te seg-
mentacija i dezorganizacija masa izgledaju kao blizanacki mehanizmi
drustvene dominacije u nasim drustvima.
75
Prostor igra temeljnu ulogu
u tome mehanizmu. Ukratko: elite su kozmopolitske, narod je lokalan.
Prostor mod i bogatstva projicira se sirom svijeta, dok su zivot i iskustvo
naroda ukorijenjeni u mjestimaa, u njihovoj kulturi i povijesti. Dakle, sto
je vise drustvena organizacija utemeljena na bespovijesnim tokovima,
nadmasujuCi logiku bilo kojega posebnog mjesta, to logika globalne mod
vise izbjegava drustveno-politicku kontrolu povijesno specificnih lokal-
nihlnacionalnih drustava.
S druge strane, ako zele sacuvati svoju drustvenu koheziju, razviti set
pravila i kulturnih kodova preko kojih se mogu medusobno razumjeti i
vladati drugima te tako ustanoviti "unutrasnje" i ''vanjske" granice svoje
kulturalne/politicke zajednice, elite ne zele i ne mogu same postati tokovi.
Sto je drustvo demokratskije po svojim institucijama, to se elite moraju
jasnije razlikovati od pucanstva, i na taj naCin izbjegavati pretjeranu pe-
netraciju politickih predstavnika u unutrasnji svijet strateskog odluCiva-
nja. Medutim, moja analiza ne dijeli hipotezu o toboznjem postojanju "eli-
75 Zukin (1992.)
441
te moCi" ala Wright Mills. Naprotiv, prava drustvena dominacija proizla-
zi iz Cinjenice da su kulturalni kodovi ugradeni u drustvenu strukturu na
takav nacin da posjedovanje tih kodova otvara pristup strukturi moci ada
elita ne treba kovati zavjeru kako bi zaprijeCila pristup svojim mrezama.
U prostoru tokova prostorna manifestacija takve logike dominacije
ima dva oblika. S jedne strane, elite stvaraju svoje vlastito drustvo, i Ci-
ne simbolicki izdvojene zajednice koje su usancene iza vrlo materijalne
granice cijena nekretnina. One svoju zajednicu definiraju kao prostorno
ogranicenu supkulturu medusobno umrezenih osoba. Postavljam hipote-
zu da se prostor tokova sastoji od osobnih mikromreza koje svoje intere-
se projiciraju u funkcionalne makromreze kroz globalni set interakcija u
prostoru tokova. To je vrlo poznata pojava u financijskim mrezama: glav-
ne strateske odluke donose se na poslovnim ruckovima u ekskluzivnim
restauracijama ili preko vikenda u kucama za odmor u prirodi za vrije-
me partije golfa, kao u dobra stara vremena. No takve ce se odluke za
tren izvrsiti u procesima donosenja odluka preko telekomuniciranih ra-
cunala koja mogu pokrenuti svoje vlastite odluke kao reakciju na trzisne
trendove. Dakle, cvorovi prostora tokova ukljucuju rezidencijalne prosto-
re i one orijentirane na dokolicu, a oni zajedno sa smjestajem glavne pos-
lovnice i njihovih pridruzenih sluzbi naginju zbijanju dominantnih fun-
kcija u pazljivo segregiranim prostorima odakle je lako zaCi u kozmopo-
litske komplekse umjetnosti, kulture i zabave. Segregacija se dogada ka-
ko smjestanjem na razliCitim mjestima, tako i sigurnosnom kontrolom
odredenih prostora otvorenih samo za elitu. S vrhunaca moci i njihovih
kulturnih sredista organiziraju se nizovi simbolickih drustveno-prostor-
nih poredaka, tako da nize razine menedzmenta mogu odrazavati simbo-
le moCi i prisvojiti te simbole konstruiranjem drugorazrednih prostornih
zajednica koje ce takoder teziti vlastitu odvajanju od ostatka drustva
preuzimajuCi hijerarhijske procese segregacije koji imaju jednake vrijed-
nosti kao i drustveno-prostorna fragmentacija.
Drugi vazan trend kulturalnog razlikovanja elita u informatickom drus-
tvu jest stvaranje zivotnoga stila i oblikovanje prostornih formi Ciji cilj jest
unificiranje simbolickog okolisa elite sirom svijeta, sto ukida povijesnu ulo-
gu svakoga mjesta. Dakle, sirom svijeta postoji konstrukcija (relativno) od-
vojenoga prostora na spojnicama prostora tokova: internacionalni hoteli Ci-
je su dekoracije, od uredenja soba do boja rucnika, slicne svuda u svijetu-
da bi se stvorio osjecaj bliskosti s unutrasnjim svijetom i da bi se poticalo
odvajanje iz svijeta koji ih okruzuje; VIP saloni u zracnim lukama, obliko-
vani tako da odrzavaju udaljenost prema drustvu na autocestama prosto-
ra tokova; pokretni, osobni on-line pristup telekomunikacijskim mrezama,
tako da putnik nikada nije izgubljen; i sustav putnih aranzmana, sekretar-
442
PROSTOR TOKOVA
skih usluga i uzajamnog ugoscivanja koji zajednistvo zatvorenoga kruga
korporativne elite odrzava obozavanjem istih obreda u svim zemljama. Na-
dalje, medu informatickom se elitom u sve vecoj mjeri javlja homogeni zi-
votni stil koji transcendira kulturalne granice svih drustava: redovita upo-
raba SPA instalacija (cak ina putu) i trcanje (jogging); obvezni obrok od lo-
sosa na zaru i zelene salate, gdje udon i sashimi (udon je slana japanska
tjestenina od psenicnog brasna, a sashimi je sirova riba- tradicionalno ja-
pansko jelo- op. preu.) Cine japanski funkcionalni ekvivalent; "blijedi cha-
moix"- boja zida kojom se zeli napraviti ugodna atmosfera unutrasnjeg
prostora; sveprisutno prijenosno (laptop) racunalo; kombinacija odijela i
sportske odjece; uniseks stil odijevanja i tako dalje. Sve to su simboli me-
dunarodne kulture Ciji identitet nije povezan s bilo kojim posebnim drus-
tvom nego s clanstvom u menedzerskim krugovima informatickoga gospo-
darstva sirom globalnoga kulturnog spektra.
Poziv na kulturalnu povezanost prostora tokova izmedu njegovih raz-
liCitih cvorova odrazava se u tendenciji prema arhitektonskoj unifor-
mnosti novih upravnih sredista u razliCitim drustvima. Paradoksalno,
pokusaj postmoderne arhitekture da razbije kalupe i obrasce arhitekton-
ske discipline proizveo je pretjeranu postmodernu monumentalnost koja
tijekom 1980-ih postaje opce pravilo novih korporacijskih upravnih sre-
dista od New Yorka do Kaoshiunga. Dakle, prostor tokova ukljucuje sim-
bolicku povezanost homogene arhitekture na mjestima koja Cine cvorove
svake mreze po svijetu, tako da arhitektura bjezi od povijesti i kulture
svakoga drustva i postaje zarobljena u novome imaginarnom svijetu zem-
lje cuda neogranicenih mogucnosti, koji je u pozadini logike sto ju preno-
se multimediji: kultura elektronickog surfanja, kao da mozemo ponovno
izmisliti sve oblike na svakome mjestu- uz jedini uvjet uskakanja u kul-
turalnu neodredenost tokova moCi. Zatvaranje arhitekture u povijesnu
apstrakciju formalna je granica prostora tokova.
Arhitektura kraja povijesti
Nomada, sigo siendo un nomada. Ricardo Bofill
76
Ako je prostor tokova uistinu dominantni prostorni oblik umrezenoga
drustva, arhitektura i dizajn vjerojatno ce sljedeCih godina redefinirati
76 Uvodna tvrdnja arhitektonske biografije Ricarda Bofilla, Espacio y Vida (Bofill1990.).
443
svoj oblik, funkciju, proces i vrijednost. Doista, tvrdim da je tijekom Cije-
le povijesti arhitektura bila "promaseno djelo" drustva, posredovani izraz
dubljih tendencija drustva, onih koje se nisu mogle otvoreno iskazivati,
ali su bile dovoljno jake da budu uklesane u kamenu, betonu, celiku,
staklu i vizualnoj percepciji ljudskih bica koja su u tim oblicima morala
boraviti, trgovati ili se moliti.
Kada Panofsky govori o gotickim katedralama, Tafuri o americkim ne-
boderima, Venturi o iznenadujuce kicastomu americkom gradu, Lynch o
gradskim slikama, Harvey o postmodernizmu kao izrazu vremen-
sko/prostornog zbijanja sto ga provodi kapitalizam, ti iskazi su medu naj-
boljim ilustracijama intelektualne tradicije koja upotrebljava oblike
izgradenog okolisa kao jedan od najznacajnijih kodova iz kojih se oCita-
vaju osnovne strukture dominantnih drustvenih vrijednosti.
77
Dakako,
ne postoji jednostavna izravna interpretacija formalnoga izraza drustve-
nih vrijednosti. No kako su otkrila istrazivanja znanstvenika i analitica-
ra, te pokazali radovi arhitekata, uvijekje postojalajaka, polusvjesna ve-
za izmedu onoga sto drustvo (u svojoj razlicitosti) govori i onoga sto su ar-
hitekti zeljeli reCi.
7
s
Vise nije tako. Moja je hipoteza da nastanak prostora tokova pomucu-
je smisaoni odnos izmedu arhitekture i drustva. Kako se prostorno pojav-
ljivanje dominantnih interesa zbiva sirom svijeta i kroz kulture, iskorje-
njivanje iskustva, povijesti i specificne kulture kao pozadine znacenja vo-
di prema stvaranju ahistorijske, akulturalne arhitekture.
Neke tendencije "postmoderne arhitekture" koje su, na primjer, pred-
stavljene radovima Philipa Johnsona ili Charlesa Moorea, pod izgovorom
razbijanja tiranije kodova, poput modernizma, pokusavaju presjeCi sve
veze s posebnim drustvenim sredinama. Tako je u svoje doba Cinio moder-
nizam, no kao izraz povijesno ukorijenjene kulture koja je branila vjeru
u napredak, tehnologiju i racionalnost. Nasuprot tome, postmoderna ar-
hitektura poziva se na nestanak svih sustava znacenja. Ona stvara mje-
savinu elemenata koja od transhistorijske, stilisticke provokacije trazi
formalni sklad. Ironija postaje najomiljeniji oblik izrazavanja. No, post-
modernizam uglavnom izrazava, na gotovo izravan naCin, novu dominan-
tnu ideologiju: kraj povijesti i svrgnuce mjesta u prostoru tokova.
79
Jer,
samo ako smo na kraju povijesti, mozemo mijesati sve sto smo dosad zna-
77 Panofsky (1957.); Tafuri (1971.); Venturi i dr. (1977.); Lynch (1960.); Harvey (1990.)
78 Vidi Burien (1972.)
79 Moje je razumijevanje postmodemizma i postmodeme arhitektura vrlo blisko analizi
Davida Harveya. None preuzimam odgovomost za upotrebu njegova rada kao podrsku
mojem stanovistu.
444
PROSTOR TOKOVA
Stika 6.6. Centar Kaoshiunga (fotografija: profesor Hsia Chu-Joe)
li (vidi sliku 6.6. Centar Kaoshiunga). Kako vise ne pripadamo niti jed-
nom mjestu ni kulturi, ekstremna verzija postmodernizma namece svoju
kodificiranu logiku razbijanja kodova svuda gdje se nesto gradi. Oslobo-
denje od kulturalnih kodova zapravo skriva bijeg od povijesno utemelje-
nih drustava. U tome bi se smislu postmodernizam mogao smatrati arhi-
tekturom prostora tokova.
80
Sto drustva vise pokusavaju obraniti svoj identitet s onu stranu glo-
balne logike nekontrolirane moci tokova, to vise trebaju arhitekturu ko-
ja ce izrazavati njihovu stvarnost, bez imitiranja ljepote iz transhistorij-
skoga prostornog repertoara. No, u isto vrijeme, pretjerano oznacena ar-
hitektura, koja pokusava dati vrlo izravnu poruku ili izravno izraziti ko-
dove dane kulture, ima previse primitivan oblik da bi mogla prodrijeti u
nasu zasicenu vizualnu mastu. Znacenje njezinih poruka zagubit ce se u
kulturi "surfanja" koja karakterizira nase simbolicko ponasanje. Zato je,
paradoksalno, arhitektura koja izgleda najvise nabijena znacenjima, u
80 Za uravnotezenu, inteligentnu raspravu o drustvenom zna<::enju postmoderne arhitek-
ture, v1di Kolb (1990.); za siru raspravu o mterakciji izmedu procesa globalizaci-
je/informacioanhzacije i arhitekture, v1di: Saunders (ur.) (1996.).
445
USPON DRUtlTVA
5/ika 6.7. Ulaz u zracnu luku Barcelone
lzvor: originalni crtez Ricarda Bofilla; prenosimo gas ljubaznim dopustenjem autora.
drustvima koje oblikuje logika prostora tokova, ono sto nazivam "arhitek-
turom golotinje". To je arhitektura Ciji su oblici tako neutralni, tako cisti,
tako prozirni da nemaju namjeru bilo sto izreCi. A ne govoreCi nista, oni
sukobljavaju iskustvo s usamljenoscu prostora tokova. Njihova poruka je
tisina.
Radi bolje komunikacije koristit cu se dvama primjerima iz spanjolske
arhitekture, arhitektonske sredine koja se danas naveliko smatra nap-
rednim dizajnom. Oba se ticu, i to ne slucajno, dizajna glavnih komuni-
kacijskih sredista, gdje se prostor tokova kratkotrajno materijalizira.
Spanjolske svecanosti 1992. godine bile su prilika za gradnju glavnih
funkcionalnih zgrada koje su oblikovali neki od najboljih arhitekata. Ta-
ko nova zracna luka Barcelone jednostavno kombinira lijepi mramorni
pod, fasadu od tamnog stakla i oplatu od prozirnog stakla koja dijeli go-
lem otvoreni prostor (vidi sliku 6.7.). Nema prikrivanja straha i napetos-
ti koju ljudi osjecaju u zrakoplovnim lukama. Nema tepiha, niti ugodnih
prostora ni neizravnog osvjetljenja. U sredini hladne ljepote te zracne lu-
ke putnici se moraju suoCiti sa svojom strasnom istinom: oni su sami, u
sredini prostora tokova, mogu izgubiti vezu, te su zadrzani u praznini
prijelaza. Oni su, doslovno, u rukama Iberia Airlinesa. I nemaju izlaza.
Uzmimo drugi primjer: novu madridsku AVE stanicu (superbrze ze-
ljeznice) koju je oblikovao Rafael Moneo. To je jednostavno stara stanica,
446
PROSTOR TOKOVA
sjajno obnovljena i pretvorena u natkriveni park palmi prepun ptica ko-
je pjevaju i lete u zatvorenom prostoru stanice. U obliznjoj strukturi, do-
danoj na taj prekrasni, monumentalni prostor, postoji stvarna stanica su-
perbrze zeljeznice. Dakle, ljudi idu na laznu stanicu, razgledaju je, hoda-
ju kroz njezine razlicite razine i putove, kao da su u parku ili u muzeju.
Poruka da smo u parku, a ne na stanici, previse je oCigledna; na staroj
stanici raste drvece, ptice svijaju gnijezda i stvaraju metamorfozu. Dak-
le, superbrzi vlakovi u tome prostoru postaju neobicnost. I to je zapravo
pitanje koje postavlja svatko u svijetu: sto ovdje radi superbrzi vlak- sa-
roo putuje izmedu Madrida i Seville i nije uopce povezan s europskom
mrezom superbrze zeljeznice, a stajao je 4 milijarde US dolara? Razbije-
no zrcalo jednoga segmenta prostora tokova biva izlozeno, a upotrebna
vrijednost stanice vracena je kroz jednostavan, elegantni dizajn koji ne
govori mnogo, ali sve Cini oCiglednim.
Neki istaknuti arhitekti, poput Rema Koolhasa, dizajnera Lille Grand
Palais Convention Centera, teoretiziraju o potrebi prilagodbe arhitektu-
re procesu delokalizacije i vaznosti komunikacijskih cvorova u ljudskome
iskustvu: Koolhas svoj projekt zapravo vidi kao izraz "prostora tokova".
Ili, drugi primjer rastuce samosvijesti arhitekata o strukturalnoj trans-
formaciji prostora, dizajn ureda tvrtke D. E. Shaw & Company koji je u
newyorskoj 45. zapadnoj ulici napravio Steven Holl, a nagradio ga je
americki Institut arhitekata,
nudi - prema rijeCima Herberta Muschampa- poetsku interpreta-
ciju ... prostora tokova ... dizajn g. Holla uvodi Shawove urede kao
novinu u prostoru, slicnu informatickoj tehnologiji koja mu je pla-
tila da ih napravi. Kada udemo kroz vrata D. E. Shawa [vidi sliku
6.8.] znamo da nismo na Manhattanu 1960-ih iii u kolonijalnoj No-
voj Engleskoj. Zapravo smo veCi dio sadasnjeg New Yorka ostavili
duboko ispod zemlje. Dok stojimo u Hollovu atriju, glava nam je u
oblacima a stopala cvrsto usadena na tvrdo tlo.
81
Doduse, mozda Bofilla, Monea pa cak i Holla tjeramo u diskurs koji nije
njihov.
82
No jednostavna Cinjenica da njihova arhitektura omogucava me-
81 Muschamp (1992.)
82 Za Bofillovu interpretaciju barcelonske zracne luke (Ciji je formalni prethodnik, vjeru-
jem, dizajn pariskog Marche St Honore), vidi njegovu knjigu (Bofill 1990.). Medutim, u
dugom osobnom razgovoru, nakon sto je procitao rukopis moje analize, nije se suprot-
stavio mojoj interpretaciji projekta "arhitekture golotinje" iako ju je radije smatrao ino-
vativnim pokusajem povezivanja high-tech i klasicnog dizajna. Obojica smo se slozili
da ce se novi arhitektonski spomenici nase epohe vjerojatno izgraditi kao "razmjenji-
vaCi koPlunikacije" (zracne luke, zeljeznicke stanice, intermodalna podrucja transfera,
telekomunikacijske infrastrukture, luke i kompjutorizirana trgovacka sredista).
447
Stika 6.8. Cekaonica u D. E. Shaw & Company: nema fikusa, niti sklopivih sofa, niti
korporacijskih umjetnickih slika na zidovima
lzvor: Muschamp (1992.)
ni, ili Herbertu Muschampu, povezivanje oblika sa simbolima, s funkcija-
ma, drustvenim situacijama, znaei da je njihova stroga, suzdrzana arhi-
tektura (formalno vrlo razlieitih stilova) zapravo puna znacenja. Doista,
arhitektura i dizajn opiruCi se ili interpretirajuCi svojim oblikom apstrak-
tnu materijalnost dominantnog prostora tokova, mogli bi, koristeCi se
dvama glavnim naeinima, postati vazna sredstva kulturnih inovacija i
intelektualne autonomije u informatickom drustvu. Ili ce nova arhitektu-
ra izgraditi palace novih gazda i tako izloziti njihovu izopacenost koja je
sakrivena iza apstrakcije prostora tokova; ili ce se ukorijeniti u mjesta,
pa tako u kulturu i ljude.
83
U oba slucaja u razlieitim oblicima arhitektu-
ra i dizajn kopaju rovove otpora radi ocuvanja znacenja u stvaranju zna-
nja. Ili, sto je isto, radi obnove pomirenja izmedu kulture i tehnologije.
83 Za korisnu raspravu toga pitanja, vidi: Lillyman i dr. (ur.) (1994.).
448
PROSTOR TOKOVA
Prostor tokova i prostor mjesta
Prostor tokova ne prozima cijeli raspon ljudskoga iskustva u umrezenu
drustvu. Doista, prevladavajuca veCina ljudi, kako u razvijenim, tako i u
tradicionalnim drustvima, zivi na mjestima i svoj prostor dozivljava kao
zasnovan na mjestu. Mjesto je prostor ciji su oblik, funkcija i zna-
cenje u njemu sadr:lani, unutar granica fizickoga kontigviteta.
Da ilustriram svoju tvrdnju: Pariski quartier Belleville je mjesto.
Belleville je za mene, 1962. godine, kao i za brojne doseljenike tijekom
njegove povijesti, bio tocka ulaza u Pariz. Kao 20-godisnjem politickom
azilantu koji, osim svojih revolucionarnih ideja, nije imao mnogo izgubiti,
smjestaj mi je ponudio spanjolski gradevinski radnik, voda anarhisticke
zajednice, koji me je uveo u tradiciju mjesta. Devet godina poslije, kao so-
ciolog, jos uvijek sam hodao po Bellevilleu, radio s radnickim useljenickim
komitetima i proucavao drustvene pokrete protiv urbane obnove: borbe
koju sam nazvao "La Cite du Peuple", o cemu sam pisao u svojoj prvoj knji-
zi.84 Trideset godina nakon nasega prvog susreta, promijenili smo se i ja i
Belleville. No, Belleville je jos uvijek mjesto, a bojim se da ja vise naliku-
jem toku. Novi useljenici (Azijati, Jugoslaveni) pridruzili su se odavno us-
postavljenoj struji tuniskih Zidova, magrebskih Muslimana i juznih Eu-
ropljana. Oni su nasljednici medugradskih azilanata koje je hausmanov-
ski dizajn burzujskog Pariza u devetnaestom stoljecu gurnuo u Belleville.
Sam Belleville pretrpio je nekoliko valova urbane obnove, koji su se poja-
cali 1970-ih.
85
Njegov tradicionalni fizicki krajolik siromasnog, ali sklad-
noga povijesnog faubourga pomijesan je s plasticnim postmodernizmom,
jeftinim modernizmom i urednim vrtovima na vrhu pomalo rusevnih ku-
ca. A svejedno, 1995. godine, Belleville se moze iznutra i izvana jasno iden-
tificirati. Etnicke zajednice koje cesto degeneriraju u medusobno neprija-
teljstvo, u Bellevilleu miroljubivo koegzistiraju, iako se drze svoje ledine i
sigurno nisu bez napetosti. Nova kucanstva srednje klase, opcenito mladi,
doselila su u kvart zbog njegove vitalnosti i snazno pridonose njegovu pre-
zivljavanju dok sami kontoliraju utjecaje dzentrifikacije. Kulture i povijes-
ti u stvarnome pluralnom urbanitetu medusobno opce u prostoru, dajuci
mu znacenje i povezujuci ga s "gradom kolektivnoga pamcenja" a la Chris-
tine Boyer.
86
Obrazac krajolika guta i probavlja odredene fizicke promje-
ne, integrirajuCi ih u mjesovitu upotrebu i aktivan ulicni zivot. No Belle-
84 Castells (1972.: 496ft)
85 Za suvremenu drustvenu i prostomu, ilustriranu povijest Bellevillea, vidi sjajnu knjigu:
Morier (ur.) (1994.); o urbanoj obnovi Pariza sedamdesetih, vidi: Godard i dr. (1973.).
86 Boyer (1994.)
449
Stika 6. 9. Urbano mJesto Rambla de les Flors, Barcelona, 1996.
Fotograflja. Olga Torres
ville nikako nije idealizirana inaCica izgubljene zajednice koja vjerojatno
nikada nije ni postojala, kako je Oscar Lewis pokazao svojim ponovnim
posjetom Tepoztlanu. Mjesta nisu nuzno zajednice, iako mogu pridonijeti
izgradnji zajednice. No zivot njegovih stanovnika oznacen je njegovim ka-
rakteristikama pa su ona zato dobra ili losa mjesta, ovisno o vrijednosno-
me sudu o tome sto znaCi dobar zivot. Stanovnici Bellevillea, koji se medu-
sobno ne vole, a njih, svakako, ne voli policija, kroz povijest su stvorili zna-
cajno mjesto interakcije, s razlicitim upotrebama i sirokim rasponom fun-
kcija i izraza. Oni aktivno saobracaju sa svojom svakodnevnom fizickom
sredinom. Izmedu kuce i svijeta postoji mjesto koje zovu Belleville.
Nisu sva mjesta drustveno interaktivna i prostorno bogata. To je up-
ravo zato sto ih njihove fizicke/simbolicke kvalitete Cine drukCijima od
ostalih mjesta. Tako Allan Jacobs, u svojoj sjajnoj knjizi o "velikim ulica-
ma,"87 istrazuje razliku u urbanoj kvaliteti izmedu Barcelone i lrvina
(predstavnika suburbane juzne Kalifornije) na osnovi broja i ucestalosti
presijecanja u ulicnome obrascu: njegova otkrica idu mnogo dalje nego
87 Jacobs (1994.)
450
PROSTOR TOKOVA
---
0
1 milja
0 1000
2000 3000 4000 5280 stopa
0 500 1000
1609 metara
Slika 6.1 0. Barcelona: Paseo de Gracia
lzvor: Jacobs (1993.)
sto bi informirani urbanist mogao zamisliti (vidi slike 6.10. i 6.11.). Paje
taka Irvine mjesto, iako vrlo posebno, gdje se prostor iskustva suzava
unutra, prema kuCi, kako tokovi zauzimaju sve vise vremena i prostora.
Odnosom izmedu prostora tokova i prostora mjesta, izmedu istodobne
globalizacije i lokalizacije nije unaprijed odreden njihov ishod. Na prim-
451
0
1 milja
0
.1000
2000 3000
4000 5280 stopa
0
500
1000
1609 metara
Stika 6.11. Irvine, Kalifornija: poslovni kompleks
lzvor: jacobs (1993.)
jer, da bi uhvatio korak sa svojom ulogom "globalnoga grada", Tokio je
prosao kroz znacajan proces urbane obnove tijekom 1980-ih; taj je proces
u potpunosti dokumentirao Machimura. Gradska vlast, senzibilna za du-
boko ukorijenjeni japanski strah o gubitku identiteta, na svoju je poslov-
no orijentiranu politiku obnove dodala politiku kojaje gradila imidz iska-
452
PROSTOR TOKOVA
zivanjem vrijednosti starog Edoa, Tokija prije Meiji epohe. Povijesni mu-
zej (Edo- Tokyo Hakubutsakan) otvoren je 1993. godine, tis kana je brosu-
ra za javnost, a izlozbe se odrzavaju redovito. Kako pise Machimura:
Iako ovi stavovi izgleda idu u potpuno razliCitim pravcima, oba tra-
ze redefiniranje pozapadnjacenog imidza grada na vise domaCi na-
Cin. Sada 'japanizacija' pozapadnjacenih gradova pruza vazan kon-
tekst za raspravu o 'globalnomu gradu' Tokiju nakon modernizma.
88
Gradani Tokija nisu se zalili samo na gubitak povijesne biti, nego na
smanjenje prostora svojega svakodnevnog zivota koje se dogodilo u srazu
s instrumentaliziranom logikom globalnoga grada. Projekt koji je simbo-
lizirao tu logiku hila je proslava sajma Svjetskoga grada 1997. godine,
dobra prilika za izgradnju drugoga vaznog poslovnog kompleksa na vra-
cenom zemljistu u tokijskoj luci. Velike gradevinske tvrtke sa zadovolj-
stvom su ispunile obvezu i 1995. godine obavljen je veCi dio posla.
Na gradskim izborima 1995. godine nezavisni kandidat Aoshima, tele-
vizijski komicar bez podrske politickih stranaka iii financijskih krugova,
neocekivano je poveo kampanju s programom u kojemu je hila samo jed-
na tema: otkazivanje sajma Svjetskoga grada. Pobijedio je na izborima s
velikom razlikom i postao gradonacelnik Tokyja. Nekoliko tjedana posli-
je odrzao je svoje obecanje i otkazao sajam, uz nevjericu korporacijske eli-
te. Mjesna logika civilnoga drustva sustizala je i proturjecila svjetskoj lo-
gici medunarodnog biznisa.
Dakle, Ijudi jos uvijek zive u mjestima. No kako su funkcije i moCi u
nasim drustvima organizirane u prostoru tokova, strukturalna domina-
cija njihove logike znacajno mijenja znacenje i dinamiku mjesta. Iskustvo
se odnosi prema mjestima, postaje apstrahirano od moCi, a smisao sve vi-
se odvojen od znanja. On slijedi strukturalnu shizofreniju izmedu dvije
prostorne logike koje prijete razbijanju komunikacijskih kanala u drus-
tvima. Vladajuca tendencija ide prema horizontu umrezenoga, bespovi-
jesnog prostora tokova, nastojeCi nametnuti svoju logiku naspram rastr-
kanih, segmentiranih mjesta, sve vise medusobno nepovezanih i sve ma-
nje sposobnih za diobu zajednickih kulturalnih kodova. Osim ako se iz-
medu ta dva oblika prostora namjerno ne izgrade kulturalni i fizicki mos-
tovi, mozda idemo ususret zivotu u paralelnim svjetovima cija se vreme-
na ne mogu susresti - jer su zakrivljena u razliCitim dimenzijama drus-
tvenog hyperprostora.
88 Machimura (1995.:16). 0 drustvenim i politickim snagama koje su u pozadini obnove
Tokija, vidi knjigu: Machimura (1994.).
453
7
RUB VJECNOSTI: BEZVREMENO VRIJEME
Uvod
Mi smo utjelovljeno vrijeme, a takva su i nasa drustva, nacinjena od po-
vijesti. No jednostavnost te tvrdnje skriva slozenost pojma vremena, jed-
ne od najkontroverznijih kategorija u prirodnim i drustvenim znanosti-
ma, Cije sredisnje znacenje naglasavaju sadasnje rasprave u drustvenoj
teoriji.l Doista, transformacija vremena, pod paradigmom informaticke
tehnologije, koju su oblikovale drustvene prakse, jedan je od temelja no-
voga drustva u koje smo usli, neraskidivo povezan s pojavom prostora to-
kova. Osim toga, prema poucnom eseju Barbare Adam o vremenu i drus-
tvenoj teoriji, nedavna istrazivanja u fizici i biologiji se, izgleda, poduda-
raju s drustvenim znanostima, prihvacajuci kontekstualno shvacanje
ljudskoga vremena.
2
Sve vrijeme, i u prirodi i u drustvu, cini se specific-
nim u danome kontekstu: vrijeme je lokalno. UsredotocujuCi se na novo-
nastajucu drustvenu strukturu, tvrdim, u tradiciji Harolda Innisa, da je
"moderan urn onaj koji negira vrijeme"
3
i da je taj novi "vremenski rezim"
povezan s razvojem komunikacijskih tehnologija. Dakle, da bi se procije-
1 Analiza vremena igra sredisnju ulogu u djelu Anthonyja Giddensa, vodeceg socioloskog
teoreticara nase intelektualne generacije. Vidi, osobito, Giddens (1981., 1984.). Izuzetno
zanimljiva rasprava o odnosu vremena, prostora i drustva radje Lasha i Urryja (1994.);
vidi i Younga (1988.). Tradicionalniji, empirijski pristup drustvenoj analizi vremena, vi-
di u: Kirsch i dr. (ur.) (1988.). Recentne rasprave vidi u: Friedland i Boden (ur.) (1994.).
Naravno, za sociologe, klasicni izvor o drustvenome vremenu i nadalje su radovi Durk-
heima (1912.) te Sorokina i Mertona (1937.). Vidi, takoder, pionirski rad Innisa (1950.,
1951., 1952.) o rezimima vremena i prostora koji definiraju povijesna razdoblja.
2 Adam (1990.: 82, 87-90)
3 Innis (1951.: 89ffl; vidi takoder: Innis (1950.).
454
nila transformacija ljudskoga vremena u novome drustveno-tehnickom
kontekstu, moglo hi hiti korisno ukratko prikazati povijest promjenljivog
odnosa izmedu vremena i drustva.
Vrijeme, povijest i drustvo
U svojoj klasicnoj knjizi Whitrow je pokazao kako se vrijeme mijenjalo
kroz povijest: od odredivanja ljudske sudhine po hahilonskim horoskopi-
ma, do newtonovske revolucije apsolutnog vremena kao organizirajucega
nacela prirode.
4
I Nigel Thrift nas je podsjetio na Cinjenicu da je vrijeme u
srednjovjekovnim drustvima bilo rastezljiva ideja, gdje su neki vazniji do-
gadaji (vjerske svecanosti, trgovacki sajmovi, dolazak godisnjih doha) hili
oznaCitelji vremena oko kojih je tekao veci dio svakodnevnog zivota, hez
tocnog odredivanja vremena.
5
Za ilustraciju sirokih kontekstualnih vari-
jacija takve naoko jednostavne zivotne Cinjenice, prisjetimo se, u nekoliko
odlomaka, shvacanja vremena u ruskoj kulturi u dva odlucna povijesna
razdoblja: u reformi Petra Velikoga i usponu i padu Sovjetskog Saveza.
6
Ruska narodna kultura vrijeme je tradicionalno smatrala vjecnim-
hez pocetka i kraja. Andrej Platonov je, pisuci 1920-ih godina, naglasavao
to duhoko ukorijenjeno shvacanje Rusije kao hezvremenog drustva. No,
ipakje Rusija povremeno hila uzdrmana etatistickim pokusajima moder-
nizacije s namjerom organizacije zivota oko vremena. Prvi namjerni po-
kusaj uvodenja vremena u ruski zivot hio je onaj Petra Velikoga. Nakon
povratka s dugoga puta po inozemstvu, gdje je upoznao ohicaje razvijeni-
jih zemalja, odluCio je Rusiju dovesti do, doslovce, novoga pocetka prelas-
kom na zapadnoeuropski (julijanski) kalendar, ito s pocetkom nove godi-
ne u sijecnju umjesto u rujnu, kakoje bilo do tada. Takoje 19. i 20. prosin-
ca 1699. izdao dva dekreta prema kojima ce osamnaesto stoljece u Rusiji
zapoceti nekoliko dana poslije. Propisao je detaljne naputke o proslavi
4 Whitrow (1988.) Dobar primjer kultumo/povijesnih varijacija vremena i njegova mje-
renja, vidi u fascinantnoj knjizi: Zerubavela (1985.).
5 Thrift (1990.)
6 Visestruki izvor ove analize evolucije vremena u ruskoj kulturi niz je neobjavljenih ra-
dova i rasprava na Konferenciji o vremenu i novcu u ruskoj kulturi, oddanoj na Ber-
keleyju 17. ozujka 1995., u organizaciji Centra za slavisticke i istocno-europske studi-
je Kalifomijskog sveucilista u Berkeleyju i Stanfordskog sveucilisnog centra za ruske
i istocno-europske studije (osobne biljeske i sazetak Emme G. Kiselyove). Od razlicitih
znacajnih doprinosa toj konferenciji, koristio sam: Zhivovljev (1995.). Jos, za vremen-
ske implikacije reformi Petra Velikoga, vidi: Waliszewski (1990.); Kara-Murza i Polya-
kov (1994.); Anisimov (1993.).
455
Nove godine, ukljucujuci usvajanje bozicnoga drvca i dodavanje novoga
blagdana, sto je trebalo zavesti tradicionaliste. Dok su se neki divili care-
voj moCi promjene Sunceve putanje, mnogi su hili zabrinuti zbog vrijeda-
nja Boga: nije li 1. rujna 5508. g. pr. n. e. bio dan Stvaranja? I zar nije tre-
balo tako biti jer se drski Cin Stvaranja trebao dogoditi za toploga vreme-
na, pojave koja je vrlo nevjerojatna za ruski sijecanj? Petar Veliki osobno
se, na svoj uobicajeni pedagoski nacin, svadao sa svojim kriticarima, i po-
ducavao ih o geografiji globalnoga vremena. Njegova tvrdoglavost hila je
ukorijenjena u njegovoj reformistickoj motivaciji povezivanja Rusije s
Europom i naglasavanja vremenski mjerenih obveza ljudi prema drzavi.
Iako su se ti dekreti usredotocili iskljucivo na promjene kalendara, refor-
me Petra Velikog u sirem su smislu uvele razlikovanje izmedu vremena
religioznih obveza i sekularnog vremena koje je trebalo posvetiti drzavi.
Petar Veliki uveo je visestoljetnu tradiciju povezivanja sluzenja zemlji,
podloznosti drzavi i vremenskog rasporedivanja zivota tako sto je ljudi-
ma mjerio i oporezivao vrijeme i davao im osobni primjer intenzivnoga i
vremenski organiziranog rada.
N a pocetku postojanja Sovjetskoga Saveza, Lenjin je s Henryjem For-
dom dijelio postovanje za taylorizam i "znanstvenu organizaciju rada" te-
meljenu na mjerenju radnog vremena prema najmanjemu pokretu na te-
kucoj vrpci. No sazimanje vremena u komunizmu pojavilo se s odlucnim
ideoloskim zaokretom.
7
Dokje pod fordizmom ubrzanje rada bilo povezano
s novcem i povecanjem place, pod staljinizmom ne samo sto je novae, pre-
rna ruskoj tradiciji, bio zlo, nego se vrijeme trebalo ubrzati ideoloskom mo-
tivacijom. Dakle, stahanovstina je znacila vise rada po jedinici vremena u
sluzbi drzave, a petogodisnji planovi provodili su se u cetiri godine - kao
dokaz sposobnosti novoga drustva u revolucioniranju vremena. U svibnju
1929., na Petom kongresu Saveza sovjeta, kojije oznacavao Staljinov triju-
mf, pokusalo se postiCi jos ekstremnije ubrzanje vremena: neprekinuti
(nepreryvka) radni tjedan. Iako je eksplicitni cilj reforme bilo povecanje
proizvodnje, unistiti tjedni ritam vjerskoga crkvenog obicaja hila je jos ve-
ca motivacija, u tradiciji Francuske revolucije. U studenom 1931. uvedenje
dan odmora svakih sest dana, ali je jos uvijek porican tradicionalni sed-
modnevni ciklus. Nakon protesta obitelji koje su bile razdvojene razlikama
u rasporedu svojih clanova, 1940. godine vracen je sedmodnevni tjedan,
osobito nakon sto se shvatilo da su gradovi zivjeli u sestodnevnom obras-
cu, a veci dio sela jos uvijek je postovao tradicionalni tjedan, te je to dovo-
7 0 analizi vremena u Sovjetskom Savezu vidi u: Hanson (1991.); Castillo (1994.).; o raz-
voju povezanom s "neprekinutim radnim tjednom" pod Staljinom, vidi: Zerubavel (1985.:
35-43).
456
dilo do opasnoga kulturnog raskola izmedu seljaka i industrijskih radnika.
Doista, prisilna kolektivizacija poljoprivrede ciljala je na ukidanje komu-
nalnoga shvacanja usporenoga vremenskog ritma, ukorijenjenog u prirodi,
obitelji, i povijesti. Drustveni i kulturni otpor takvu grubom nametanju bio
je siroko rasprostranjen i pokazivao je dubinu vremenskog odredenja drus-
tvenoga zivota. No, dok se vrijeme na radnome mjestu sazimalo, vremen-
ski horizont komunizma bio je uvijek rastegnut i do odredene mjere vjecan,
sto je izrazeno u Lenjinovoj utjelovljenoj besmrtnosti i Staljinovu pokusa-
ju da od sebe,jos za zivota, napravi idola. Prema tome, propast komunizma
1990-ih je Ruse, a osobito nove profesionalne klase, prebacila s dugorocno-
ga horizonta povijesnog vremena na kratkorocno unovceno vrijeme karak-
teristicno za kapitalizam i tako okoncala staro, drzavno podvajanje vreme-
na i prostora. Na taj nacin Rusija se prikljucila Zapadu u trenutku kadaje
razvijeni kapitalizam revolucionirao svoj vlastiti vremenski okvir.
U suvremenim drustvima u velikoj mjeri prevladava poimanje vreme-
na sata, mehanicko/kategorijalnog otkrica koje E. P. Thompson,
8
izmedu
ostalog, smatra odlucnim za stvaranje industrijskoga kapitalizma. Mo-
dernost se u materijalnome smislu moze pojmiti kao vladavina vremena
sata nad prostorom i drustvom, sto je tema koju su razvili Giddens, Lash
i Urry i Harvey. Vrijeme kao ponavljanje dnevne rutine, kako predlaze
Giddens,
9
ili kao ''vjestina ovladavanja prirodom, te sve vrste pojava,
praksi i mjesta, postaju podlozne razgradujucem, centralizirajucem i uni-
verzalizirajucem toku vremena", prema rijeCima Lasha i Urryja,
10
u sre-
distu je industrijskoga kapitalizma i etatizma. Industrijski masinizam je
na pokretne trake fordistickih i lenjinistickih tvornica gotovo u isto doba
donio kronometar.n Putovanja na velike udaljenosti na Zapadu pocela su
se organizirati krajem devetnaestog stoljeca oko grinickog vremena, sto
je bilo ostvarenje hegemonije britanskog imperija. A pola stoljeca poslije,
stvaranje Sovjetskog Saveza oznaceno je organizacijom golema teritorija
oko moskovskog vremena, s vremenskim zonama koje su odredene proiz-
voljno, kako je odgovaralo Cinovnicima, nesrazmjerno zemljopisnoj uda-
ljenosti. Znakovito je da je prvi cin prkosa baltickih republika za vrijeme
Gorbacovljeve perestrojke bilo glasovanje za prihvacanje finske vremen-
ske zone kao sluzbenog vremena na svojim teritorijima.
To linearno, nepovratno, mjerljivo, predvidivo vrijeme unisteno je u
umrezenom drustvu, u pokretu izvanrednoga povijesnog znacenja. No mi
8 Thompson (1967.)
9 Giddens (1984.)
10 Lash i Urry (1994.: 229)
11 Castillo (1994.)
457
ne svjedoCimo samo relativizaciji vremena prema drustvenim konteksti-
ma ili alternativno, povratku na reverzibilnost vremena, kao da bi se
stvarnost mogla u potpunosti zahvatiti ciklickim mitovima. Transforma-
cija je dublja: to je mijesanje vremena da bi se stvorio vjecni svemir, koji
nije samosireCi, nego samoodrzavajuCi, nije kruzni nego slucajan, ne vra-
ca se nego provaljuje: bezvremeno vrijeme koje upotrebljava tehnologiju
da bi izbjeglo kontekst svojega postojanja i selektivno prihvatilo bilo ko-
ju vrijednost koju je svaki kontekst mogao ponuditi sveprisutnome. Tvr-
dim da se to sada ne dogada samo zato sto kapitalizam tezi oslobodenju
od svih ogranicenja, jer je to cijelo vrijeme hila njegova tendencija, koju
nije bio u stanju u potpunosti ostvariti.
12
Nije dovoljno pozivati se na kul-
turne i drustvene otpore vremenu sata, jer oni karakteriziraju povijest
posljednjeg stoljeca ada nisu stvarno preokrenuli njegovu vladavinu, ne-
go su zapravo, ukljuCivanjem zivotnoga rasporeda prema vremenu sata u
drustveni ugovor, nastavljali njegovu logikuY Nove informaticke tehno-
logije odlucno potpomazu oslobodenje kapitala od vremena i bijeg kultu-
re od sata, sto je ugradeno u strukturu umrezenoga drustva.
Rekavsi to, nastavit cu s odredivanjem njihova znacenja, tako dana
kraju ovoga poglavlja socioloska analiza moze zamijeniti metaforicke
sudove. Da bih to ucinio bez dosadna ponavljanja, pozvat cu se na em-
pirijska promatranja transformacija razlicitih podrucja drustvene
strukture koja su iznesena u drugim poglavljima ove knjige, uz ilu-
stracije ili analize koje ce, kada bude potrebno, nadopuniti nase razumi-
jevanje. Dakle, redom cu istraziti uCinke transformacija vremena koje
se zbivaju u gospodarskom, politickom, kulturnom i drustvenom pod-
rucju i zavrsiti pokusajem reintegriranja vremena i prostora u njihovu
novom, kontradiktornom odnosu. U tome istrazivanju tekuCih promje-
na vremena u vrlo razliCitim drustvenim sferama, moje ce tvrdnje biti
donekle shematicne, jer je fizicki nemoguce na nekoliko stranica u pot-
punosti razviti analizu slozenih i razliCitih podrucja poput svjetskih fi-
nancija, radnoga vremena, zivotnog ciklusa, smrti, ratovanja i medija.
Medutim, baveCi se s toliko mnogo razlicitih stvari, pokusat cu izluciti,
s onu stranu takve razliCitosti, zajednicku logiku nove temporalnosti
koja se pojavljuje u sirokom spektru ljudskih aktivnosti. Dakle, smisao
ovoga poglavlja nije davanje sazetog prikaza transformacije drustvenog
zivota u svim njegovim dimenzijama nego, prije, prikazivanje konzis-
tencije obrazaca pojavljivanja novoga koncepta temporalnosti, koji na-
zivam bezvremeno vrijeme.
12 Kao sto pokazuje Harvey (1990.).
13 Hinrichs i dr. (ur.) (1991.); vidi i: Rifkin (1987.).
458
Trebamo dodatijos nekoliko rijeci opreza. Transformacija vremena ko-
ju promatramo u ovome poglavlju ne odnosi se na sve procese, drustvena
grupiranja i teritorije nasih drustava, iako utjece na citav planet. Ono sto
nazivam bezvremenim vremenom samo je nastajuCi, dominantni oblik
drustvenoga vremena u umrezenom drustvu, jer prostor tokova ne pori-
ce postojanje mjesta. Moja je tvrdnja upravo sljedeca: drustvena domina-
cija zbiva se putem selektivnog ukljuCivanja i iskljucivanja funkcija i !ju-
di u razliCitim drustvenim i prostornim okvirima. Na tu cu se temu vra-
titi na kraju poglavlja, nakon sto istrazim profil vremena u njegovu no-
vom, dominantnom obliku.
Vrijeme kao izvor vrijednosti: globalni casino
David Harvey sadasnje transformacije u kapitalizmu primjereno prika-
zuje formulom "sazimanje vremena-prostora".
14
Ta logika nigdje nije toli-
ko ocigledna koliko u protoku kapitala na globalnoj razini. Kao sto smo
rekli u 2. poglavlju, tijekom 1980-ih godina konvergencija globalne dere-
gulacije financija i dostupnost novih informatickih tehnologija i novih up-
ravljackih tehnika transformirala je prirodu trzista kapitala. Prvi put u
povijesti pojavilo se zajednicko, globalno trziste kapitala, koje djeluje u
stvarnom vremenu.
15
Objasnjenje i stvarno pitanje fenomenalne kolicine
prekogranicnih financijskih tokova, sto smo pokazali u 2. poglavlju, jest
u brzini transakcija.
16
Isti kapital leti izmedu gospodarstava u roku sa-
ta, minuta a ponekad i sekundiY Iskoristivsi smanjenje razine kontrole
i posredovanja i otvaranje domaCih financijskih trzista, vjesti financijski
analiticarifracunalni carobnjaci s mocnim racunalnim programima sjede
na svjetskim cvoristima selektivne telekomunikacijske mreze i igraju se,
doslovno, milijardama dolara.
18
Glavna kartaska prostorija toga elek-
tronickoga casina trziste je valutama koje je posljednjeg desetljeca ek-
splodiralo, koristeCi se plutajucim tecajem promjene novca. Godine 1995.
svakoga se dana na trzistu valuta mijenjalo 1,2 bilijuna US$ (vidi sliku
7.1.).19
14 Vidi: Harvey (1990.: 284-5)
15 Chesnais (1994.); 0' Brien (1992.)
16 Reynolds (1992.), Javetski i Glasgall (1994.)
17 Shirref (1994.); Breeden (1993.)
18 Time (1994.); Jones (1993.). Uzivajte CitajuCi razotkrivajucu alegoriju "financijske fan-
tastike": Kimsey (1994.).
19 Economist (1995.b)
459
USPON UMRE:ZENOG DRUSTVA
1 200
D 1986 .
1 000 1990.
800
.1992.
600
400
200
0
UjedinJeno SjedlnJene Japan ukupno
Kraljevstvo Drzave
5/ika 7.1. Prosjecne dnevne transakcije na burzama dionica, 1986.-92. (US$mlrd)
lzvor: Chesnais i Serfati (1994.), navedeno u Chesnais (1994.); na temelju trogodisnjeg
izvjestaja Banke za meaunarodne naknade
Ovi globalni kockari nisu mracni spekulanti, nego glavne investicijske
banke, umirovljenicki fondovi, multinacionalne korporacije (naravno, uk-
ljuCivo i industrijske proizvodne korporacije) i zajednicki fondovi koji su
organizirani upravo zbog financijskih manipulacija.
2
Chesnais
identificirao je oko 50 glavnih igraca na svjetskim financijskim trzisti-
ma.21 No, kako smo gore utvrdili, jednom kad se na trzistu pojave nesta-
bilnosti, tokovi preuzimaju vlast, sto su, na svoju veliku stetu, sredisnje
banke ponovno naucile. Za postizanje profita u cijelom sustavu odlucno je
vrijeme. Brzina transakcije, koja je ponekad automatski preprogramira-
na u racunalu da bi se "donosile" trenutacne odluke, proizvodi dobitak -
ili gubitak. No sustav takoder odreduje i vrijeme kruzenja procesa- ne-
milosrdni slijed kupovanja i prodaje. Arhitektura svjetskih financija dois-
taje izgradena oko vremenskih zona. London, New York i Tokio ukotvlje-
ni su u tri smjene kapitala, a brojna novcarska spekulantska sredista ra-
de na neznatnoj razlici izmedu triisnih vrijednosti u vrijeme otvaranja i
zatvaranja trzista.
22
Nadalje, znacajan i rastuCi broj financijskih transak-
cija temelji se na stvaranju vrijednosti zahvacanjem u buduce vrijeme
kroz sadasnje kalkulacije, kao u poslovima s rokom, premijskim poslovi-
20 Heavey (1994.)
21 Chesnais (1994.)
22 Lee i Schmidt-Marwede (1993.)
460
rna i drugirn izvedenirn trzistirna kapitala.
23
Ti novi financijski proizvodi
uzeti zajedno drarnaticno povecavaju rnasu norninalnoga kapitala u od-
nosu prerna bankarskirn depozitirna i efektivi, tako da se tocno rnoze re-
Ci da vrijerne stvara novae jer se svatko kladi na buduCi novae i s budu-
Cirn novcern koji ocekuje prerna racunalnirn projekcijarna.
24
Sarno odvija-
nje rnarketinga buduceg razvoja utjece na taj razvoj, pa se vrernenski ok-
vir kapitala stalno razgraduje u svojoj sadasnjoj rnanipulaciji, nakon sto
je zbog pretvorbe u novae dobio fiktivnu vrijednost. Dakle, kapital ne sa-
rno sto sazirna vrijerne: on ga apsorbira i zivi od njega (sto znaCi stvara
rentu), probavljajuCi njegove sekunde i godine.
Materijalne posljedice ove naoko apstraktne digresije o vrernenu i ka-
pitalu sve vise se osjecaju u gospodarstvirna i svakodnevnorn zivotu di-
ljern svijeta: ceste rnonetarne krize, ulazak u eru strukturalne gospodar-
ske nestabilnosti i stvarnog ugrozavanja europske integracije; ulagacki
kapital nije sposoban predvidjeti buducnost i tako srnanjiti poticaje za
produktivno ulaganje; tvrtke i njihovi poslovi bez obzira na poslovanje
propadaju zbog naglih, nepredvidenih prornjena u financijskorn okolisu u
kojernu djeluju; povecan je jaz izrnedu profita u proizvodnji dobara i us-
luga i renti koje se stvaraju u podrucju protoka, sto sve veCi udio svjetske
stednje okrece prerna financijskorn kockanju; raste rizik za umirovljenic-
ke fondove i privatne police osiguranja, koje na taj naCin dovode u pita-
nje tesko kupljenu sigurnost radnog naroda sirorn svijeta; cijela gospo-
darstava, a osobito ona u zernljarna u razvoju, ovise o pokretirna kapita-
la koji su velikoj rnjeri odredeni subjektivnorn percepcijorn i rnesetarskirn
potresirna; u korist zajednicke ideologije "brzog novca" koja naglasava
osobno kockanje zivotorn i gospodarstvorn, unistava se kolektivno iskus-
tvo drustava s obrascern ponasanja "odgodenog zadovoljstva"; i nanosi se
terneljna steta drustvenoj predodzbi 0 povezanosti izrnedu proizvodnje i
nagrade, rada i srnisla, etike i bogatstva. Puritanizarn je, izgleda, poko-
pan u Singapuru 1995. godine, zajedno s Barings bankorn.
25
A konfucija-
nizarn ce u novorne gospodarstvu trajati sarno onoliko koliko "krv nije vo-
da,"26 sto znaCi dok obiteljske veze osiguravaju drustvenu koheziju izvan
dosega ciste spekulacije vrloga novog svijeta kockarskih financija. Ponis-
tavanje i rnanipulacija vrernenorn elektronicki upravljanoga svjetskog tr-
zista kapitala izvor je novih oblika razarajuCih ekonornskih kriza koje se
ocrtavaju i u dvadeset prvorn stoljecu.
23 Lee i dr. (1994.); Asian Money, Asian Issuers & Capital Markets Supplement (1993.-4.);
Fager (1994.)
24 Chesnais (1994.)
25 Economist (1995.a)
461
USPON DRUSTVA
Fleksibilno vrijeme i umrezena
poduzetnicka tvrtka
U sredistu novih organizacijskih oblika gospodarske aktivnosti, koje sam
identificirao kao umrezenu poduzetnicku tvrtku, takoder je istisnuce vre-
mena Fleksibilni oblici upravljanja, nemilosrdno koristenje fiksnog kapi-
tala, pojacana ucinkovitost radne snage, strateski savezi i unu-
tarorganizacijska povezanost, dovode do skraCivanja vremena po operaci-
ji i ubrzavanja obrtanja sredstava. Doista, procedura inventarskog uprav-
ljanja "tocno na vrijeme" bila je simbol proizvodnje bez zaliha, pa makar,
kao sto sam prethodno napomenuo, pripada predelektronickom dobu in-
dustrijske tehnologije. No, u informatickom gospodarstvu takvo sazimanje
vremena ne oslanja se prvenstveno na istiskivanje vise vremena od radne
snage ili vise rada u jedinici vremena pod imperativom sata. Zbog moguc-
nosti stvaranja vrijednosti, radna snaga i organizacije u velikoj mjeri ovi-
se o mogucnosti autonomije informirane radne snage u donosenju odluka
u stvarnom vremenu- tradicionalno disciplinirano upravljanje radnom
snagom vise ne odgovara novome proizvodnom sustavu.
27
Doista, strucna
radna snaga treba upravljati svojim vremenom na fleksibilan nacin, pone-
kad produzujuCi radno vrijeme, u drugom trenu prilagodavajuCi se fleksi-
bilnome rasporedu, ponekad smanjujuCi radne sate, pa i placu. Takvo no-
vo, vremenski orijentirano upravljanje radnom snagom moze se, kako
predlaze John Urry, nazvati "radna snaga tocno na vrijeme".
U korijenima konkurentnosti umrezene tvrtke nalazi se vremenski
okvir njezine prilagodljivosti trzisnim zahtjevima i promjenama tehnolo-
gije. Tako je talijansku multinacionalnu tvrtku za odjecu Benetton, koja
je primjer umrezene proizvodnje, 1995. godine americki suparnik Gap
nadmasio uglavnom zato sto Benetton nije mogao slijediti ritam kojim je
Gap uvodio nove modele, ravnajuCi se prema promjenljivu ukusu potro-
saca: svaka dva mjeseca, dok je Benetton to radio dva puta na godinu.
28
Drugi primjer: u industriji softvera sredinom 1990-ih tvrtke su svoje
proizvode pocele davati besplatno, zeleCi brze privuCi kupce.
29
Opravda-
nje te konacne dematerijalizacije softverskih proizvoda jest da se profiti
trebaju ostvariti na duzi rok, uglavnom prilagodavanjem odnosa s koris-
nicima kroz razvoj i poboljsanje danog programa. No pocetno usvajanje
26 Hsing (1994.)
27 Vidi raspravu o tome pitanju kod Freemana (ur.) (1994.).
28 Business Week (1995.d)
29 Business Week (1995.c)
462
takva programa ovisi o prednostima rjesenja koja nudi usporedimo li ga
s drugim proizvodima na tdistu. Dakle, premija se odnosi na brzu dos-
tupnost novih dostignuca- sto prije od trenutka kad su ga tvrtka ili po-
jedinac ostvarili. Fleksibilni menedzerski sustav umrezene proizvodnje
pociva na fleksibilnoj temporalnosti, na mogucnosti ubrzanja ili uspore-
nja proizvoda i profitnih ciklusa, na vremenskoj podjeli opreme i osoblja,
te na kontroli zaostajanja dostupne tehnologije suparnika. Vremenom se
upravlja kao sredstvom, i to ne prema linearnom, kronoloskom naCinu
masovne proizvodnje, nego kao s diferencijalnim ciniteljem u odnosu
prema temporalnosti drugih tvrtki, mreza, procesa ili proizvoda. Samo
umrezeni oblik organizacije i sve mocniji i pokretniji strojevi za obradu
informacija mogu osigurati fleksibilno upravljanje vremenom koje je no-
vo dostignuce tvrtki koje odlicno posluju.
30
Pod tim uvjetima vrijeme se
ne sazima, ono se obraduje.
Smanjivanje i obrtanje zivotnoga radnog vijeka
Rad jest i u predvidljivoj ce buducnosti biti nukleus ljudskoga zivota.
Osobito u modernim drustvima, placeno radno vrijeme strukturira drus-
tveno vrijeme. Radno vrijeme u industrijaliziranim zemljama smanjilo se
u posljednjih 100 godina, mjereno radnim satima po osobi u godini, kao
sto pokazuje Maddisonov rad
31
(vidi tablicu 7.1.). Podsjetit cu Citatelja da
to smanjenje radnoga vremena zapravo prikriva Cinjenicu znacajnog po-
vecanja ukupnoga rada, sto je rezultat povecanja broja poslova, kao sto
sam pokazao u 4. poglavlju. Gomilanje zaposlenosti manje je funkcija
tehnologije a vise ekspanzije ulaganja i potraznje ovisnih o drustvenoj i
institucionalnoj organizaciji. Proracuni o mogucnostima zivotnih radnih
sati po osobi takoder pokazuju znacajno smanjenje tijekom posljednja ce-
tiri desetljeca, iako s vaznim varijacijama broja sati medu zemljama
32
(vi-
di tablicu 7.2.).
Broj radnih sati i njihova distribucija u zivotnome ciklusu i u godis-
njim, mjesecnim i tjednim ciklusima ljudskih zivota sredisnje su obiljezje
njihova osjecanja, uzivanja i patnje. Njihov diferencijalni razvitak u razli-
Citim zemljama i povijesnim razdobljima odrazava ekonomsku organizaci-
30 Benveniste (1994.)
31 Maddison (1982.)
32 K. Schuldt, Soziale und okonomische Gestaltung der Elemente der Lebensarbeitszeit der
Werktiitigen, Dissertation, Berlin (SRNJ), 1990.; navedeno u: Bosch i dr. (ur.) (1994.: 15).
463
II>-
Tablica 7.1. GodiSnji broj sati rada po osobi, 1870.-1979.
Q')
.....
1870. 1880. 1890. 1900. 1913. 1929. 1938. 1950. 1960. 1970. 1979.
Kanada 2.964 2.871 2.789 2.707 2.605 2.399 2.240 1.967 1.877 1.805 1.730
Francuska 2.945 2.852 2.770 2.688 2.588 2.297 1.848 1.989 1.983 1.888 1.727
Njemacka. 2.941 2.848 2.765 2.684 2.584 2.284 2.316 2.316 2.083 2.907 1.719
ltalija 2.886 2.795 2.714 2.634 2.534 2.228 1.927 1.997 2.059 2.768 1.556
japan 2.945 2.852 2.770 2.688 2.588 2.364 2.391 2.272 2.432 2.252 2.129
Velika Britanija 2.984 2.890 2.807 2.725 2.624 2.286 2.267 1.958 1.913 1.735 1.617
Sjedinjene Drzave 2.964 2.871 2.789 2.707 2.605 2.342 2.062 1.867 1.794 1.707 1.607
ltalija, vrijednost 1978. koristi se za 1979. godinu
Jzvor: Maddison (1982.); Bosch i dr. (ur.) (1994.:8, tablica 1)
Tablica 7.2. Moguci radni sati tijekom zivota, 1950.- 85.
1950. 7960. 1979. 1980. 1985.
Francuska 113.729 107.849 1 01.871 92.708 77.748
Zapadna Njemacka 114.170 104.076 93.051 87.367 85.015
lstocna Njemacka 108.252 n.a. 97.046 93.698 93.372
Madarska 97.940 96.695 92.918 85.946 78.642
ltalija n.a. n.a. n.a. n.a. 82.584
japan 109.694 109.647 100.068 95.418 93.976
Velika Britanija n.a. n.a. n.a. n.a. 82.677
SAD n.a. n.a. n.a. n.a. 93.688
SSSR n.a. n.a. n.a. n.a. 77.148
n.d. = nisu dostupni
lzvor: Schuldt (1990.:43)
RVB VJECNOSTI: BEZVREMENO VRIJEME
ju, stanje tehnologije, snagu drustvenih borbi i rezultate drustvenih ugo-
vora i institucionalnih reformi.
33
Francuski radnici prvi su u Europi osvo-
jili 40-satni radni tjedan i pravo na placeni odmor, nakon gorkih drustve-
nih borbi i izbora vlade Narodnoga fronta 1936. godine. Velika Britanija,
SAD i Japan hili su tvrdave stahanovstine koju je postavio biznis- radni-
ci su imali polovinu iii treCinu manje godisnjeg odmora nego radnici u Nje-
mackoj, Francuskoj ili Spanjolskoj, sto nije vidljivo djelovalo na produktiv-
nost (zapravo, sto se tice rasta proizvodnje u posljednjih 30 godina, ako is-
kljuCimo Japan, godisnji odmor izgleda pozitivno korelira s rastom pro-
duktivnosti radne snage). No, sve u svemu, duze odjednog stoljeca, izme-
du 1870. i 1980. g., u industrijaliziranim gospodarstvima mozemo promat-
rati dva povezana trenda: trend prema smanjivanju radnoga vremena po
osobi i po radniku, i drugi, prema povecavanju homogenizacije i regulaci-
je radnoga vremena sto je dio drustvenog ugovora u temeljima drzave bla-
gostanja. Medutim, nedavno se ti trendovi mijenjaju prema sve slozenije-
mu i promjenljivijem obrascu
34
(vidi tablicu 7.3.).
lzgleda da je povecana diverzifikacija radnoga vremena i radnog ras-
poreda kljucna pojava koja odrazava trend razdvajanja radne snage u
radnom procesu koji sam razmotrio u 4. poglavlju. Dakle, studija Medu-
narodne organizacije rada iz 1994. godine o razvoju radnoga vremena u
14 industrijaliziranih zemalja sintetizira sljedeca zapazanja:
Smanjenje radnoga vremena je, oCigledno, dugorocno dominantan
trend. Takoder, u posljednjih 20 godina broj je radnih sati u veCini
zemalja smanjen, no postoje vrlo razlieite kombinacije povecanja
rada kroz djelomicno radno vrijeme, te smanjenja dogovorenih i
stvarnih tjednih i godisnjih radnih sati i sati radnog vremena u zi-
votu. Medutim, analizirajuci ovaj glavni trend, mogu se lako pre-
vidjeti neke manifestne tendencije prema produzenju sati, u naj-
manju ruku u nekim zemljama i za neke skupine radnika u razli-
citim zemljama. Te tendencije mogu ukazivati na povecanje diferen-
cijacije trajanja radnog vremena izmedu i unutar zemalja nakon
dugoga razdoblja standardizacije i harmonizacije radnih sati.
35
Koji su izvori takve razlicitosti? S jedne strane, institucionalne razlike u
regulaciji trzista radne snage, jer SAD, Japan i Europska unija imaju iz-
razito suprotstavljenu logiku. S druge strane, unutar zemalja, veCi broj
radnih sati koncentriran je u dvije sku pine: visoki strucnjaci i nestrucni
.
33 Hinrichs i dr. (ur.) (1991.)
34 Bosch i dr. (ur.) (1994.)
35 Ibid.: 19 (dodan moj kurziv)
465
""'"
m
m
Tablica 7.3. Trajanje i smanjenje radnog vremena, 1970.-87. godina
Dogovoreni Smanjenje Stvarni radni Promjena Radni sati po Promjena Radni sati
radni sati dogovorenih sati (%) sati po zaposleniku (%) osobi, radna dob (%) po osobi
55-64 godina
1970.-80. 1980.-7. 1980. 1987. 1980.-7. 1980. 1987. 1980.-7.
Svedska 1.796 (9) -8,2(3) 0 (8) 1.438 (1) 1.482 (1) +3,1 (10) 1.133 (7) 1 .1 88 ( 6) +4,9 (8) 770 (6)
Norveska 1 .714 (2) -6,2(4) -6,6(3) 1.563 (2) 1.537 (2) -1,7 (7) 1.131 (6) 1.210 (7) +7,0 (9) 788 (7)
Danska 1.733 (4) -2,6(6) -6,0(4) 1.720 (4) 1.596 (4) -7,2 (2) 1.246 (8) 1.211 (8) -2,8 (4) 812 (8)
Finska 1.720 (3) 0 (8) -7,5(1) 1.81 8 (8) 1 .782 (8) -2,0 (6) 1.299 (9) 1.305 (1 0) +0,5 (6) 890 (1 0)
Njemacka 1.712 (1) -5,9(5) -4,7(6) 1.736 (7) 1.672 (7) -3,7 (4) 1.090 (3) 1.020 (4) -6,4 (2) 712 (4)
Nizozemska 1.744 (5) -9,1 (2) -7,0(2) 1.720 (4) 1.645 (4) -4,5 (3) 881 (1) 864 (1) -1,9 (5) 603 (2)
Belgija 1.759 (6) -9,2(1) -5,0(5) 1.590 (3) 1.550 (3) -3,1 (5) 925 (2) 875 (2) -5,4 (3) 601 (1)
Francuska 1.767 (7) 0 (8) -4,6(7) 1.850 (9) 1.696 (9) -3,3 (1) 1.122 (5) 1.001 (3) -10,8 (1) 672 (5)
Velika Britanija1.782 (8) -2,1 (7) -4,6(7) - 1.730 (8) - - 1 .183 (5) - 765 (5)
SAD 1.916 (1 0) 0 (8) 0 (8) 1.735 (6) 1.770 (9) +2,0 (9) 1.1 06 (4) 1.231 (9) + 11 ,3 (1 0) 832 (9)
Japan 2.121 (11) -5,9(5) 0 (5) 2.113{10) 2.085(10) -1,3 (8) 1.446 (1 0) 1.469 (11) +1,6 (7) 1.020 (11)
Tablica se temelji na podacima Eurostata. Pretpostavlja se da su sati zaposlenika s nepunim radnim vremenom 25% nizi od sati
zaposlenika s punim radnim vremenom i da je broj sati izvan industrije 2,5 % veci nego u industriji.
Brojevi u zagradama oznacavaju poredak.
lzvor: Pettersson (1989.)
usluzni radnici. Prvi su tu zbog svojeg doprinosa stvaranja vrijednosti, a
drugi zbog svoje slabe pregovaracke snage, cesto povezane s useljenickim
statusom iii neformalnim radnim Krace radno vrijeme i ne-
tipicni rasporedi povezani su s nepotpunim radnim vremenom i povreme-
nim radom, a odnose se uglavnom na zene i slabo obrazovane mlade. Ma-
sovan ulazak zena u radnu snagu je, do odredene mjere, povezan s diver-
zifikacijom radnog statusa i radnih rasporeda. To rezultira Cinjenicom,
koju smo pokazali u 4. poglavlju, da izmedu jedne cetvrtine i jedne treCi-
ne zaposlenog stanovnistva veCih industrijskih zemalja (ukljucujuci sa-
mozaposljavanje) nema klasicni obrazac punog radnog vremena s redovi-
tim radnim rasporedom. Broj radnika s visestrukim radnim zaduzenjima
posvuda se ubrzano povecava. Osim toga, znacajan dio radnika s punim
radnim vremenom (vjerojatno veCina profesionalne radne snage) ide pre-
rna fleksibilnim radnim rasporedima, sto opcenito povecava njihov radni
teret. Stalnu varijaciju stvarnog vremena rada potice tehnoloska moguc-
nost ponovnog uklapanja u mrezu uskladistenih informacijskih doprino-
sa razlieitih radnika u razlieito vrijeme, sto smanjuje sposobnost struk-
turiranja radnog vremena s obzirom na svakodnevni zivot. Tako se u svo-
joj pronicljivoj analizi transformacije rada i tvrtki, u Francuskoj, Frede-
ric de Conninck usredotocuje na Cinjenicu da "na tvrtku utjece mnogo
razlicitih vremenskih okvira," "u gospodarstvu sve vise prevladava potra-
ga za fleksibilnoscu ili se ono organizira oko kraceg vremena" sto rezulti-
ra Cinjenicom da "pojedinca danas zasipaju razlieiti vremenski okviri s
kojima se treba suoCiti;" stoga, dok rad ostaje integriran, drustvo tezi pre-
rna naprsnucu, zbog nemogucnosti upravljanja razvojem kontradiktornih
vremenskih okvira unutar iste strukture.
36
Stoga, pravo pitanje nasih drustava nije Cinjenica da nam tehnologija
omogucava manje rada po istoj jedinici proizvedene kolieine. Ona to Cini,
no utjecaj te tehnoloske cinjenice na stvarno radno vrijeme i rasporede
neodreden je. Radi se o necemu sto izgleda prevladavajuCi trend u vecem
broju razvijenih sektora mnogih razvijenih zemalja: opcenita diverzifika-
cija radnoga vremena, ovisna o tvrtkama, mrezama, poslovima, zanima-
njima i karakteristikama radnika. Takav diverzitet na kraju se, zapravo,
mjeri razlicitim sposobnostima upravljanja vremenom koje ima svaki
radnik i svaki posao. Ne bih zelio anticipirati analizu razvoja obitelji (ko-
ja se nalazi u II. dijelu knjige), no izgleda da heterogenost radnih raspo-
reda u drustvu Cija radna snaga ima podjednak udio obaju spolova, zah-
tijeva dramaticno prilagodivanje kucanstava. Ne nuzno na losije, jer Ci-
36 De Conninck (1995.); navodi su, po redu, sa stranice 200, 193, i 193 (prijevod moj).
467
USPON DRUTVA
njenica dodatne fleksihilnosti radnog vremena moze osigurati osnovu za
podjelu vremena u kucanstvu. Nova partnerstva u kucanstvu mogla hi se
izgraditi na rusevinama pravila patrijarhalnih ohitelji.
37
Kako je zhog
zenskoga rada fleksihilno i djelomicno radno vrijeme prodrlo u ugovorne
strukture radnoga vremena, u najvecoj mjeri da.bi zadovoljilo zenske pot-
rehe kombiniranja pothvata adgoja djece i radnog zivota, protezanje te lo-
gike na muskarce i druga padrucja drustvenog zivata koja nisu odgoj dje-
ce, zapravo moze uvesti (i zapravo na mnogim mjestima i uvodi)3
8
novo
ohlikovanje zivotnoga i radnoga vremena pod razlicitim uvjetima, i za ze-
ne i za muskarce razlicite dabi. Dakle, u takvim novim uvjetima radno
vrijeme moze izgubiti svaje tradicianalno sredisnje mjesto u zivotnome
ciklusu.
Konvergentni trend koji vadi u istame smjeru proizlazi iz dramaticno-
ga skracenja stvarnih radnih godina u glavnim industrijskim zemljama,
sto se dogada tocno u trenutku znacajnog povecanja ocekivanoga zivot-
nog vijeka. To je, s jedne strane, zato sto je doh ulaska u radnu snagu i za
muskarce i za zene sve visa, jer veCi dio stanovnistva pohada sveucilista:
to je trend koji proizlazi iz kulturnih ocekivanja, suzavanja trzista radne
snage i povecanog zahtjeva za visokoskalskim obrazovanjem radne sna-
ge ad strane pasladavca.
39
S druge strane, Anne Marie Guillemard prave-
la je komparativna praucavanja kaja su pokazala dramatican pad stvar-
nag zapasljavanja radne snage iznad 50 gadina, a osohito iznad 55 godi-
na.40 Kao sto pokazuje slika 7 .2., stupanj aktivnosti muskaraca izmedu
55. i 65. godine u glavnim industrijskim gospodarstvima naglo je opao u
pasljednjih 20 godina, pa je 1991. godine pao na 65% u SAD-u, 64% u Ve-
likoj Britaniji, 54% u Njemackaj, i 43% u Francuskoj. U tim zemljama
zhog ranog umirovljenja, nesposobnosti, trajne nezapaslenasti, slabosti ili
oheshrabrenosti, izmedu jedne treCine i preko jedne polavine muske rad-
ne snage u ranim pedesetima trajno napusta trziste radne snage. Guille-
mard iznosi cvrsti argument u smislu data tendencija nije privremena
nega ukorijenjena zhag kratkavidnasti vlade i poslavne palitike te zhog
uvjerenja da se stari radnik ne maze prilagaditi sadasnjaj brzini tehna-
laskih i organizacijskih inavacija.
41
U tim uvjetima stvarni radni vijek
maze se skratiti na 30 godina (od 24 do 54) u ukupnoj duljini zivatnag vi-
jeka ad ako 75-80 gadina. Tada, ne sama sta radna vrijeme gubi svaje sre-
37 Martin Carnoy i ja smo zajednicki obradili ovu temu u: Carnoy i Castells (1996.).
38 Hewitt (1993.)
39 Camoy i Levin (1985.)
40 Guillemard (1993.)
41 Guillemard i Rein (1993.)
468
.;...
O'l
tO
..c
c
(!)
"Vi
0
c...
<1l
N
..::,(.
<1l
.....
B
"' 0
c...
90
85
80
75 1 ........
70
65
60
55
50
................. :
.... .:::--.. ..
............... , .... , .........
,.... . ..................
' . .... . . .
~ . - - - -'-' ...... . _. ;;; ,;:-....... Sj.edmJene Drzava
... "' . ...... ""*=:;;._'"-< I.
............ \ - - , . evstvo
................ . . . . . . . . . ' ~ UjedmJeno Kra J ' ~ . : . .... ........... . ..........
"' , - ~ . ~ _,,' - lrska
' \._ "-...... -- .
\
~ - . . ...... ..- v
~ . . . ._.......................... SpanJolska
\.
..
\ ....... . ................ .
., \ .......................... .
. '
' '
.._ __________ Svedska
Njemacka
45
'\. .... _
'\. --
., '----- Nizozemska
'-- ,"'- - -- - .......
'-../ .. Francuska
40
1970. 1975. 1980. 1985. 1990.
god ina
Slika 7.2. Razina sudjelovanja u radnoj snazi (%), za muskarce u dobi 55-64 godine u devet zemalja, 1970.-91. godine
lzvor: Guillemard (1993.)
USPON UMREZENOG DRUtlTVA
disnje mjesto u odnosu na zivot uopce, nego to vrijedi i za obracunski sus-
tav u kojemu su mirovine i zdravstvena skrb proracunati gubici. Oni ni-
su takvi zato sto ima previse starijih osoba, nego zato sto omjer izmedu
radnika koji pridonose i neradnih primatelja postaje nepodnosljiv, osim u
slucaju dramaticnoga porasta produktivnosti i drustvenog prihvacanja
masovne medugeneracijske preraspodjele.
42
Dakle, stvarni izazov novoga odnosa izmedu rada i tehnologije ne od-
nosi se na masovnu nezaposlenost, sto sam pokusao raspraviti u 4. pog-
lavlju, nego na sveopce skracenje zivotnoga radnog vijeka za znacajan dio
stanovnistva. Ako se osnova za proracun socijalnih povlastica ne promi-
jeni novim drustvenim ugovorom, smanjenje korisnoga radnog vremena
i ubrzano starenje radne snage privest ce kraju institucije drustvene so-
lidarnosti i dovesti do ratova izmedu generacija.
Zamagljivanje zivotnog ciklusa:
prema drustvenoj aritmiji?
lzgleda da su sva ziva bica, ukljucujuCi i nas, bioloski satovi.
43
U ljudsko-
me zivotu bitni su bioloski ritmovi, bilo da su osobni, povezani s ljudskim
rodom ili cak kozmicki. Ljudi i drustva ih zanemaruju na svoju stetu.
44
Ljudski se ritam tisuc1jeCima gradio u bliskoj povezanosti s ritmovima pri-
rode, uglavnom bez puno mogucnosti cjenkanja s neprijateljskim prirod-
nim silama. lzgledalo je razumno pratiti tok i oblikovati zivotni ciklus u
skladu s drustvom u kojemu je veCina djece umirala kao dojencad, zenska
se reproduktivna snaga trebala iskoristiti rano, mladost je bila beznacaj-
na (Ronsard), a starenje bilo povlastica koja je donosila postovanje jedin-
stvenog izvora iskustva i mudrosti, dok je kuga povremeno brisala znaca-
jan dio stanovnistva.
45
Tijekom posljednja dva stoljeca, u razvijenom svi-
jetu taj je obrazac promijenjen utjecajem industrijske revolucije, usposta-
vom medicinske znanosti, trijumfom Razuma i afirmacijom socijalnih pra-
va; to je produzavalo zivot, prevladavalo bolest, reguliralo rodenja, olaksa-
lo smrt, dovodilo u pitanje biolosko odredenje uloga u drustvu i gradilo zi-
votni ciklus oko drustvenih kategorija medu kojima su glavne postale ob-
razovanje, radno vrijeme, obrasci karijere i pravo na umirovljenje. Medu-
42 Lenoir (1994.)
43 Berger (1984.), citirao Adam (1990.)
44 Schor (1991.)
45 McNeill (1977.)
470
tim, iako se nacelo zivotnog slijeda prebacilo s bio-socijalnog na socio-bio-
losko, postojao je (doista, jos uvijek postoji) obrazac zivotnog ciklusa pre-
rna kojemu se razvijena drustva pokusavaju ravnati, a zemlje u razvoju ga
zele dostici. Sada organizacijski, tehnoloski i kulturni razvoj, karakteris-
tican za novo drustvo koje upravo nastaje, odlucno narusava ovaj uredni
zivotni ciklus, a ne zamjenjuje ga nekim alternativnim slijedom. Predla-
zem hipotezu da umrezeno drustvo obiljezava razbijanje bioloske
iii drustvene ritmicnosti povezane s pojmom zivotnog ciklusa.
Vee sam preispitao jedan od uzroka toga novog trenda, tj. varijabilnu
kronologiju radnoga vremena. No cakje vaznija povecana sposobnost kon-
trole, s oCiglednim ogranicenjima, reprodukcije nase vrste i prosjecno tra-
janje zivota njegovih pojedinaca (vidi 1. poglavlje). Iako gornja granica du-
govjecnosti ima svoju biolosku granicu, produzenje prosjecnog trajanja zi-
vota do kasnih sedamdesetih (kod zena ranih osamdesetih) i povecani
udio stanovnistva koje prekoracuje prosjecnu doh i spada u grupu osam-
desetogodisnjaka, ima znacajne posljedice za nasa drustva i za naCine na
koje razmisljamo o sebi. Nekada se starost smatrala homogenim posljed-
njim stupnjem zivota, kojim je prevladavala "drustvena smrt", kao sto je
pokazala francuska studija koju je prije mnogo godina provela Anne Ma-
rie Guillemard uz moju pomoc;
46
no, ona je danas vrlo raznoliki univer-
zum, koji cine mladi umirovljenici, prosjecni umirovljenici, stariji ljudi u
snazi, i stariji s razliCitim stupnjevima i oblicima nemoci. Tako je, odjed-
nom, "trece doba" protegnuto prema mladim i starijim skupinama, sto
znacajno redefinira zivotni ciklus na sljedeca tri naCina: izlazak s trzista
radne snage vise nije kriterij definicije, jer se za znacajan dio stanovnis-
tva jedna treCina njihova zivota moze odvijati nakon toga dogadaja; stari-
je ljude u osnovi razlikuje prema njihovu stupnju onemocalosti, sto nije
uvijek povezano s dobi, tako se, do odredene mjere, njihovo stanje onemo-
calosti pridruzuje drugim, mladim skupinama onemocalih, i na taj naCin
stvara novu drustvenu kategoriju; prisiljava na razlikovanje izmedu ne-
koliko dobnih skupina Cija ce stvarna diferencijacija u velikoj mjeri ovisi-
ti o drustvenom, kulturalnom i relacijskom kapitalu koji su stekli za zivo-
ta.47 Ovisno o svakoj od tih varijabli, drustvena obiljezja razliCitih starijih
dobi znacajno ce se razlikovati i tako ce narusavati odnos izmedu drustve-
nih uvjeta i bioloskog stupnja koji je u srzi zivotnog ciklusa.
Istodobno se ovaj odnos postavlja u pitanje s druge strane: u svijetu je
ljudska reprodukcija pod sve vecom kontrolom. U razvijenim drustvima
kontrola radanja je pravilo, iako se na rubovima drustva i prema vjer-
46 Guillemard (1972.).; Castells i Guillemard (1971.)
47 Guillemard (1988.)
471
skim uvjerenjima stvaraju podrucja otpora planiranome majCinstvu. U
uskome medudjelovanju s kulturalnom i profesionalnom emancipacijom
zene, razvoj reproduktivnih prava u samo dva desetljeca (vidi tablicu
7 .4.) promijenio je demografsku strukturu i bioloske ritmove nasih drus-
tava. Ukupno uzevsi, najvise industrijalizir2v.e zeml_ie usle su u razdob-
lje niskog broja poroda (ispod razine reprodukcije za domace stanovnis-
tvo), odgodene udaje i reprodukcije te razliCitih razdoblja zivotnog ciklu-
sa u kojemu zene imaju djecu, jer nastoje kombinirati obrazovanje, rad,
osobni zivot i djecu koristeCi se sve individualiziranijim obrascem dono-
senja odluka (vidi tablicu 7.5.). Uz transformaciju obitelji i povecanu di-
verzifikaciju zivotnih stilova (vidi II. knjigu) vidimo i znacajnu promjenu
vremena i oblika majcinstva i oCinstva unutar zivotnog ciklusa, gdje sve
vise vrijedi novo pravilo da postoji vise pravila. Nadalje, nove reproduk-
tivne tehnologije i novi kulturalni modeli omogucavaju, u velikoj mjeri,
odvajanje dobi i bioloskoga stanja od reprodukcije i roditeljstva. U strogo
tehnickim terminima danas je moguce razlikovati zakonskog(e) rodite-
lja(e) djeteta; cija je sperma; Cije je jajasce; gdje je i kako provedena op-
lodnja- u stvarnom ili odgodenom vremenu, cak i nakon smrti oca; i Cija
je maternica koja rada dijete. Sue su kombinacije moguce i sue su drus-
tueno odredene. Naseje drustvo vee dostiglo tehnolosku mogucnost odva-
janja drustvene reprodukcije i bioloske reprodukcije vrste. Ja se oCigled-
no pozivam na iznimke od pravila, ali to su deseci tisuca iznimaka sirom
svijeta. Neki od njih su primjeri koji govore o mogucnosti da starije zene
( u kasnim pedesetima ili ranim sezdesetima) stvarno rode. Drugo su do-
gadanja slicna sapunicama koje govore o mrtvom ljubavniku oko Cije se
smrznute sperme bore ljuti nasljednic:. Veci dio cine skrivena zbivanja o
kojima se sapuce za vrijeme vecere u high-tech Kaliforniji ili u tracer-
skarn Madridu. Kako su ti dogadaji vezani uz vrlo jednostavne reproduk-
tivne tehnologije koje ne ukljucuju genetski inzenjering, uvjerljivo je za-
misliti mnogo siri raspon moguce manipulacije reproduktivne dobi i rep-
roduktivnih uvjeta, kada ljudski geneticki inzenjering konacno pronade
zakonsko i eticko mjesto u drustvu, kao sto se u duzem vremenskom raz-
doblju dogada sa svim ostalim tehnologijama.
Kako ne razmatram buduce planove nego razradujem dobro poznate
cinjenice nasega svakodnevnog zivota, vjerujem da je legitimno razmis-
ljati o sadasnjim posljedicama toga razvoja na ljudski zivot, a osobito na
zivotni ciklus. Vrlo jednostavno: one vode prema konacnu zamagljivanju
bioloske osnove koncepta zivotnog ciklusa. Sezdesetogodisnjaci su rodite-
lji male djece; djeca iz razlicitih brakova imaju 30 godina stariju bracu i
sestre, bez posrednih dobnih skupina; muskarci i zene bilo koje dobi od-
lucuju se produziti vrstu splonim odnosom i bez takva odnosa; bake ra-
472
,;:..
-J
CJ.:)
Tablica 7.4(a) Osnovne demografske znacajke u glavnim podrucjima svijeta, 1970.-95.a
Ukupna stopa fertiliteta Ocekivani iivotni vijek pri porodu Mortalitet djece
1970.-5. 1980.-5. 1990.-5. 1970.-5. 7980.-5. 1990.-5. 1970.-5. 1980.-5. 1990.-5.
Svijet 4,4 3,5 3,3 57 60 65 93 78 62
vise razvijena podrucja 2,2 2,0 1,9 71 73 75 22 16 12
manje razvijena podrucja 5,4 4,1 3,6 54 57 62 104 88 69
Afrika 6,5 6,3 6,0 46 49 53 142 112 95
Azija 5,1 3,5 3,2 56 59 65 97 83 62
Europa 2,2 1,9 1,7 71 73 75 24 15 10
Amerike
3,6 3,1 - 64 67 68 64 49
Latinska -
-
3,1 - - - -
-
47
Sjeverna
- - 2,0 - - - -
-
8
Oceanija 3,2 2,7 2,5 66
68 .
73 39 31 22
SSSR 2,4 2,4 2,3 70 71 70 26 25 21
--
a Svi podaci za 1990.-5. su projekcije
lzvori: Ujedinjeni narodi, Pregledi svjetskog stanovnistva. Procjene i pretpostavke iz 1984.; Ujedinjeni narodi, Svjetsko stanovnistvo na kraju
stoljeca, 1989., str. 9, tablica 3.; Fond za stanovnistvo pri Ujedinjenim narodima, Stanje svjetskog stanovnistva: izbori i odgovornosti, 1994.
,j::o.
-.::1
,j::o.
Tablica 7.4(b) Ukupni fertilitet u nekim industrijaliziranim zemljama, 1901.-85.
Danska Finska Francuska Njemackaa ltalija Nizozemska Portugal Svedska Svicarska Velika Sjedinjene
Britanija Driave
1901.-05 . 4,04 4,22 2,78 4,74 - 4,48
- 3,91 3,82 3,40
1906.-10. 3,83 4,15 2,59 4,25 - 4,15
-
3,76 3,56 3,14
1911.-15. 3,44 3,68 2,26 3,19 - 3,79 - 3,31 3,02 2,84
1916.-20. 3,15 3,49 1,66 2,13 - 3,58
-
2,94 2,46 2,40 3,22
1921.-25. 2,85 3,33 2,43 2,49 - 3,47
-
2,58 2,43 2,39 3,08
1926.-30. 2,41 2,88 2,29 2,05 - 3,08
- 2,08 2,10 2,01 2,65
1931.-35. 2,15 2,41 2,18 1,86 3,06 2,73 3,88 1,77 1,91 1,79 2,21
1936.-40. 2,17 2,38 2,07 2,43 3,00 2,58 3,45 1,82 1,80 1,80 2,14
1941.-45.' 2,64 2,60 2,11 2,05 2,56 2,85 3,43, 2,35 2,38 2,00 2,45
1946.-50. 2,75 2,86 2,99 2,05 2,78 3,48 3,29 2,45 2,52 2,38 2,97
1951.-55. 2,55 2,99 2,73 2,09 2,30 3,05 3,05 2,23 2,30 2,19 3,27
1956.-60. 2,54 2,78 2,70 2,34 2,32 3,11 3,02 2,24 2,40 2,52 3,53
1961.-65. 2,59 2,58 2,83 2,50 2,56 3,15 3,10 2,33 2,61 2,83 3,16
1966.-70. 2,20 2,06 2,60 2,33 2,50 2,74 2,91 2,12 2,29 2,56 2,41
1971.-75. 1,96 1,62 2,26 1,62 2,31 1,99 2,64 1,89 1,82 2,06 1,84
1976.-80. 1,65 1,67 1,88 1,41 1,88 1,59 2,32 1,66 1,51 1,76 1,69
1981.-85. 1,38 1,74 1,82 1,32 1,53 1,47 1,97 1,61 1,50 1,75 1,66
Biljeska: aNjemacki podaci ukljucuju SRNJ i DDR.
lzvori: J. Bourgeois-Pichat, Usporedni trendovi fertiliteta u Europi, u Uzroci i posljedice nenadomjestanja fertiliteta (lnstitucija Hoover, 1985.);
Ujedinjeni narodi, Svjetsko stanovnistvo na kraju stoljeca, 1989., str. 90, tablica 21.
Tablica 7.5. Prvo zivorodeno dijete na 1 000 zena u SAD-u, prema dobnoj skupini
majke (30-49 godina) i prema rasi, 1960. i 1990.
Dobna skupina
30-34 godine 35-39 godina 40-44 godine 45-49 godina
Ukupno
1960. 8,6 3,2 0,8 0,0
1990. 21,2 6,7 1,0 0,0
Bjelkinje
1960. 8,9 3,3 0,8 0,0
1990.
21,6 6,8 1,0 0,0
Sve druge
1960. 6,9 2,9 0,7 0,1
1990.
19,1 6,3 1,1 0,1
Crnkinje
1960. 5,4 2,2 0,6 0,0
1990.
12,9 4,0 0,7 0,0
Obratite pozornost na dramatican porast stope prvog zivog poroda izmedu 1960.
i 1990.: povecanje ad 146,5 % za dobnu skupinu 30-34 i za 109% za dobnu
skupinu 35-39 godina.
lzvori: Ured za popis stanovnistva SAD-a, Povijesna statistika Sjedinjenih Oriava: Od
kolonijalnih vremena do 1970., 1. tom, str. 50, serija B 1119, 1975.; US odjel za
zdravstvo i humanitarne usluge. Vita/na statistika Sjedinjenih Driava: 1990., 1. tom,
odjeljak 1, tablica 1.9, 1994.
daju djecu zacetu iz jajasaca svojih kceri (slucajevi iz stvarnog zivota);
pastumne hebe; i sve veCijaz izmedu drustvenih institucija i reproduktiv-
nih praksi (izvanbracna djeca cine 25% svih poroda u Svedskaj, i oko 50%
paroda Mroamerikanaca). Kljucno je da u ova pramatranje ne ukljuCimo
vrijednosni sud. Ono sto je za tradicionaliste ravna izazivanju bozansko-
ga gnjeva, za kulturne je revolucionare trijumf individualne zelje i dais-
ta konacna afirmacija zenskaga prava na svoje tijelo i zivat. Bitno je da
se ne nalazima na krajnjem rubu drustva, pa cak i ako je tocno da su ta
dogadanja tek zaceci novoga odnosa izmedu nasih drustvenih i bioloskih
uvjeta. To su rastuci drustveni trendovi cije tehnolosko i kulturalno sire-
nje izgleda nezaustavljivo, osim pod uvjetima nove teokracije. A njihova
izravna implikacija je drugi oblik panistavanja vremena, ljudskaga bio-
loskog vremena, vremenskoga ritma kojim se ljudska vrsta ravna od svo-
jih pocetaka. Bez obzira na nase misljenje, marat cemo zivjeti bez sata ka-
ji je nasim roditeljima govorio kada nas trebaju stvoriti i koji je nama go-
varia kada, kako i hocema li dati zivot nasaj djeci. Stoljetni bioloski ritam
zamijenjen je trenutkam egzistencijalne adluke.
475
USPON DRU!iTVA
Poricanje smrti
Vjerovanje u mogucnost dostojanstvene smrti nas je, i drustveni, po-
kusaj ovladavanja stvarnoscu koja se precesto sastoji od niza des-
truktivnih dogadaja koji, po svojoj prirodi, ukljucuju dezintegraci-
ju ljudskosti umiruce osobe. U procesu umiranja nisam cesto vidio
previse dostojanstva. Potraga za postizanjem pravoga dostojanstva
propada u trenutku u kojemu propada i nase tijelo ... Najvece dosto-
janstvo koje se maze pronaci u smrti jest dostojanstvo zivota koji joj
je prethodio. Sherwin B. Nuland
48
Vrijeme u drustvu se kao i zivot, mjeri smrcu. Smrt je hila i jest sredis-
nja tema kultura kroz povijest, obozavala se kao Bozja volja iii joj se opi-
ralo kao posljednjemu ljudskom izazovu.
49
Istjeruje se obredima Cijije cilj
smirivanje zivih, prihvaca se kroz rezignaciju smirenih, obuzdava se kar-
nevalima obicnih, s njom se bori ocajem romantika, ali se nikada ne po-
rice.50 Osobita znacajka nase nove kulture jest pokusaj izbacivanja smrti
iz nasih zivota. Iako matrica toga pokusaja lezi u racionalistickom vjero-
vanju u svemocni napredak, izvanredni proboji medicinske tehnologije i
bioloskog istrazivanja u posljednja dva desetljeca daju osnovu za najtraj-
niju teznju covjecanstva: zivjeti kao da smrt ne postoji, usprkos tome sto
je jedino ona sigurna. Na taj nacin postize se krajnja subverzija zivotno-
ga ciklusa a zivot postaje ravni krajolik koji naglasavaju odabrani trenu-
ci dobrih i losih iskustava u beskrajnom butiku posebno prilagodenih os-
jecaja. Tako da je smrt, kad se dogodi, rastresenim gledateljima, jednos-
tavno, dodatna tockica na ekranu. Ako je tocno da je, kako je rekao I ones-
co, "svatko od nas prvi na redu za umiranje,"
51
drustveni mehanizmi osi-
guravaju da smo i zadnji, tj. da su mrtvi stvarno sami i ne oduzimaju zi-
votnu energiju zivima. Ta stara i zdrava teznja za prezivljavanjem, za ko-
ju je Philippe Aries dokazao da u zapadnoj kulturi postoji od srednjega
vijeka,
52
u bioloskoj revoluciji uzima novi smjer. BuduCi da smo tako bli-
zu razotkrivanja tajni zivota, iz medicinskih znanosti prema ostalom
drustvu sire se dva glavna trenda: opsesivna prevencija i borba do kraja.
Prema prvome trendu, svako se biolosko proucavanje, svako medicin-
sko istrazivanje povezano s ljudskim zdravljem i okolisem brzo prevodi u
48 Nuland (1994.: xvii, 242)
49 Morin (1970.)
50 Thomas (1988., 1985.)
51 Navedeno prema Thomasu (1988.: 17)
52 Aries (1977., 1983.)
476
RUB VJECNOSTf: BEZVREMENO VRIJEME
higijenske savjete iii administrativne propise (na primjer, antipusacki
krizarski rat u SAD-u, zemlji u kojoj se automatske puske mogu kupiti
pouzecem) koji, uz punu podrsku medija, drustvo sve vise pretvaraju u
simbolicki lijecenu sredinu. Doista, televizijski su voditelji u zdravstve-
nim krizarskim ratovima pronasli neiscrpni izvor javne paznje, tim vise
sto se rezultati proucavanja povremeno pobijaju i zamjenjuju novim po-
sebnim savjetima. Cijela industrija "zdravog zivljenja" izravno je poveza-
na s tim pohodima, od higijenske hrane do moderne sportske odjece i ug-
lavnom nevaznih vitaminskih tableta. To izopaceno iskoristavanje medi-
cinskog istrazivanja osobito je pateticno kad se usporedi s cinjenicom da
su tvrtke za zdravstveno osiguranje i glavni poslovni tokovi nezaintere-
sirani za primarnu zastitu i sigurnost pri obavljanju poslova.
53
Dakle, sve
veCi dio stanovnistva razvijenih zemalja te profesionalne klase sirom svi-
jeta tijekom zivota trose znacajnu kolicinu vremena, novca i psiholoske
energije na provodenje zdravstvene modena nacine is rezultatima koji
se vrlo malo razlikuju od tradicionalnih samanskih obreda. N a primjer,
nedavna proucavanja pokazuju daje tezina u velikoj mjeri povezana s ge-
netski programiranim metabolizmom i da ljudi osciliraju izmedu 10 i
15% oko prosjeka svoje dobi ili veliCine, bez obzira na trud.
54
Dijeta je
drustvena opsesija, bilo stvarna ili manipulirana. Tocno je da su osobna
estetika i odnos prema tijelu takoder povezani s kulturom individualiz-
ma ili narcizma, no higijenizirano stajaliste nasih drustava pridruzuje joj
odlucan instrumentalni zaokret (koji se, doista, cesto povezuje s odbija-
njem poimanja zenskog tijela kao objekta). Cilj je odgadanje smrti, bor-
ba s njom i sa starenjem u svakom trenutku zivota, uz podrsku medicin-
ske znanosti, zdravstvene industrije i medijskih informacija.
No, pravi je napad na smrt dobronamjerna, snazna medicinska borba
da se neminovnost odgurne koliko god je to ljudski moguce. Kirurg i pov-
jesnicar medicine Sherwin B. Nuland u svojoj potresnoj knjizi Kako umi-
remo pise:
Svaki medicinski specijalist mora priznati daje povremeno uvjeravao
pacijente da obave dijagnosticke ili terapeutske mjere u trenutku u
kojemu je bolest toliko odmakla da to nema svrhe i kada bi bilo bolje
da Zagonetka ostane nerijesena. Kada bi doktor mogao pogledati du-
boko u sebe, vrlo cesto bi blizu kraja mogao prepoznati da njegove od-
luke i savjete potice nemogucnost odustajanja od Zagonetke i prizna-
nja poraza, ako jos postoji ikakva mogucnost rjesenja. Iako ce biti lju-
53 Navarro (1994.)
54 Kolata (1995.)
477
USPON DRUS'rVA
100
90
80
70
60

1'0
.....
50 0
.....
Vl
0
c..
40
30
20
10
0
1947. 1952. 1957. 1962. 1967. 1972. 1977. 1982. 1987.
god ina
Slika 7.3. Odnos smrti u bolnici i ukupnog broja smrti (%), po godini, 1947.-87.
lzvor: Koichiri Kuroda, Medikafizacija smrti: promjene mjesta smrti u )apanu nakon
Drugoga svjetskog rata, Hyogo: Kobe College, odjel za interkulturalne studije, 1990.,
neobjavljeni istrazivacki rad
bazan i pun razumijevanja za bolesnika kojim se bavi, on sebi dopus-
ta da svoju ljubaznost stavi na stranu, jer je zavodljivost Zagonetke
tako jaka, a cinjenica da ju nije uspio rijesiti cini ga tako slabim.
55
Ovaj medicinski impuls odbijanja smrti nema veze s kapitalizmom. Zap-
ravo, neke hi osiguravajuce tvrtke pozdravile eutanaziju i zeljele pacijen-
te poslati kuCi sto je moguce prije- s tim cinicnim pristupom doktori se
svakodnevno bore. Da nema te neumorne snage odbijanja neizbjeznog, ne
bismo naucili vrijedne pouke, a nasa sposobnost prezivljavanja i prev-
ladavanja patnje hila hi poremecena. No, drustveni utjecaj takvih pothva-
ta, te manje plemenito iskoristenje terminalnih pacijenata kao subjeka-
ta eksperimenata, ravno je poricanju smrti do zadnjega casa. Vremenska
i prostorna zaokupljenost smrcu tako je jaka da se prevladavajuCi broj
smrti dogada u bolnicama (80% u SAD-u i rastuCi broj u svim zemljama:
vidi sliku 7.3. za Japan, drustvo s jakom obiteljskom kulturom), i to vrlo
55 Nuland (1994.: 249)
478
cesto u jedinicama posebne intenzivne njege gdje su tijela vee izdvojena
iz svojih drustvenih i emocionalnih sredina. Iako postoje ne.ki ograniceni
pomaci obrane humanoga smjestaja terminalnih bolesnika, te jos ograni-
cenije tendencije vracanja umiruCih kuCi, nasa posljednja epizoda sve se
vise sanira, a nasi voljeni nemaju hrabrosti prigovoriti: previse je guzve,
prljavstine, boli, neljudskosti i degradacije. Zivot se prekida prije posljed-
njega moguceg osmijeha, a smrtje vidljiva samo nakratko, u ceremonijal-
nom trenutku, nakon sto specijalizirani dekorateri postave svoj smiruju-
Ci mise-en-scene. U nasim drustvima oplakivanje nije u modi, dijelom kao
rezultat suprotstavljanja tradicionalnom drustvenom licemjerju, a dije-
lom kao prizemljena filozofija prezivljavanja. Psihoanaliticari i antropo-
lozi ukazali su na drustvenu i osobnu korisnost kako obrednog, tako i
osobnog zalovanja.
56
Izgubljeno u zalovanju je cijena koju trebamo plati-
ti zato sto poricanjem smrti dosizemo vjecnost za zivota.
Brisanje smrti iz zivota prevladavajuci je trend u nasim drustvima; iz-
raz je nase tehnoloske ambicije i u skladu s nasim slavljenjem efemernog.
Smrt se kroz cesta predstavljanja u medijima prikazuje beznacajnom-
uvijek kao smrt nekoga drugoga- tako da svoju vlastitu smrt docekuje-
mo s iznenadenjem neocekivanog. Odvajanjem smrti od zivota i stvara-
njem tehnoloskog sustava koji to uvjerenje cini dugotrajnim, za vrijeme
zivota gradimo vjecnost. Tako, kao vjecni, iskljuceni smo iz onoga kratkog
trenutka u kojemu nas grli svjetlost.
Instant ratovi
Smrt, rat i vrijeme vjekovni su povijesni suradnici. Jedna od najvise zapa-
njujuCih znacajki nastajuce tehnoloske paradigme jest da se ta povezanost
bitno mijenja, harem u odlucujucem ratovanju vladajuCih sila. Doista, otkri-
vanje nuklearne tehnologije i mogucnost planetarnog holokausta imali su
paradoksalan uCinak: otkazivanje velikoga, svjetskog rata izmedu glavnih
sila. To otkazivanje dokida stanje koje je prvu polovinu dvadesetog stoljeca
ucinilo najrazornijim, smrtonosnim razdobljem u povijesti.
57
Medutim, geo-
politicki interesi i drustveni sukobi i dalje poticu medunarodna, meduetnic-
ka i ideoloska neprijateljstva do granica koje ciljaju na fizicko razaranje:
58
56 Thomas (1975.)
57 Van Creveld (1989.); Tilly (1995.)
58 Za neke korisne informacije cija je o konceptualizacija upitna, vidi: Donji dom Americ-
kog kongresa, Komitet o vojnoj sluzbi, Potkomitet spremnosti (1990.). Vidi i: Gurr
(1993.); Harff (1986.).
479
USPON DRUSTVA
korijeni rata, moramo priznati, u ljudskoj su prirodi, harem je takvo povi-
jesno iskustvo.
59
No u posljednja dva desetljeca, demokratska, tehnoloski
napredna drustva u Sjevernoj Americi, Zapadnoj Europi, Japanu i Oceaniji
odbacuju ratovanje is izvanrednim otporom suprotstavljaju se pozivima ko-
jima vlada trazi krajnju zrtvu od svojih gradana. Alzirski rat u Francuskoj,
Vijetnamski rat u Sjedinjenim Drzavama i Mganistanski rat u Rusiji
60
uci-
nili su preokret u naCinu na koji drzave svoja drustva obvezuju na razara-
nje iz ne bas uvjerljivih razloga. Buduci da je ratovanje i njegova moguca
prijetnja jos uvijek u sredistu drzavne moCi, od kraja Vijetnamskog rata
stratezi traze naCin na koji se jos moze voditi rat. Sarno pod tim uvjetom
gospodarska, tehnoloska i demografska moe moze se prevesti u prevlast nad
drugim zemljama, sto je najstarija igra ljudskoga roda. U razvijenim, de-
mokratskim zemljama brzo se doslo do tri zakljucka povezana s uvjetima
nuznima da rat bude u odredenoj mjeri prihvatljiv za drustvo:
61
59 Moram priznati daje na moje razumijevanje rata i drustvenog konteksta ratovanja ut-
jecala vjerojatno najstarija vojna rasprava o strategiji: Sun Tzuovo Umijece ratovanja
(505.- 469. pr.n.e.). Ako citatelj sumnja da se upustam u egzotiku, pozivam nju ili nje-
ga na citanje, pod uvjetom da imaju strpljenja izlueiti logiku koju analiticar duguje
svojem povijesnom kontekstu. ProCitajte odlomak:
Umijece ratovanja od zivotne je vaznosti za Drzavu. To je pitanje zivota i smr-
ti, put prema sigurnosti ili propasti. Stoga je predmet proucavanja koji ni u
kojem slucaju ne treba zanemariti. Umijecem ratovanja, dakle, upravlja pet
stalnih Cimbenika, koje treba uzeti u obzir pri promisljanju kada zelimo odre-
diti uvjete koji postoje na tom podrucju. Oni su: (1) Moralni zakon, (2) Nebo,
(3) Zemlja, (4) Zapovjednik, (5) Metoda i Disciplina. Moralni zakon potice lju-
de da budu u potpunome skladu sa svojim vladarom, da ga slijede bez obzira
na svoj zivot. Nebo oznacava noc i dan, hladnocu i vrucinu, vrijeme i godisnja
doba. Zemlja se odnosi na udaljenosti, velike i male; opasnost i sigurnost; ot-
voreni prostor i uske prolaze; mogucnosti prezivljavanja ili umiranja. Zapov-
jednik stoji za vrline mudrosti, iskrenosti, dobrohotnosti, hrabrosti i tocnosti.
Pod Metodom i Disciplinom podrazumijeva se svrstavanje vojske u pravilne
podvrste, stupnjevanje cinova medu casnicima, oddavanje putova kojima
opskrba moze doCi do vojske te kontrola vojnih troskova. (str. 1-3; kurziv moj)
60 Javno misljenje u Rusiji, uz japansko i njemacko, vjerojatno je jedno od najvise pacifis-
tickih na svijetu, jer je ruski narod u dvadesetom stoljecu stradao u ratu vise nego bi-
lo koji drugi narod u svijetu. Ovaj se pacifizam nije do 1980-ih godina mogao otvoreno
izraziti iz poznatih razloga, no siroko nezadovoljstvo ratom u Afganistanu bilo je va-
zan cimbenik u poticanju Gorbacovljeve perestrojke. Nadalje, iako je izgledalo da rat u
Ceceniji 1994. negira tu tvrdnju, zapravo je pokrenuo neslaganje velikog dijela stanov-
nika s Jeljcinovom politikom i ubrzao raskol izmedu ruskog predsjednika i mnogih de-
mokrata koji su ga u proslosti poddavali. N a osnovi mojeg osobnog poznavanja Rusije
te podataka nekih istrazivanja, predlozio bih, priznajem, optimisticku hipotezu da ce
se u buduenosti ruski vojni lobby suociti s ozbiljnim narodnim protivljenjem vodenju
rata, kao u zapadnim zemljama, i potaknuti prelazak na tehnoloski naglasak u rato-
vanju.
61 Vidi ponovnu procjenu americke vojne strategije, zapravo pokrenute krajem 70-ih, vazan
izvjestaj Komisije plave vrpce americkog Ministarstva obrane: Ike i Wohlsletter (1988.).
Vidi moju razradu utjecaja tehnologije na vojnu strategiju, u: Castells i Skinner (1988.).
480
1 Ne smiju se ukljuCivati obicni gradani nego rat treba obaviti profe-
sionalna vojska, pa da se mjera privremene mobilizacije moze cuva-
ti za stvarno iznimne okolnosti, koje se ne smatraju vjerojatnima.
2 Rat treba biti kratak, cak trenutacan, tako da posljedice ne traju
dugo, i ne iscrpljuju ljudske i gospodarske resurse i ne omogucuju
postavljanje pitanja opravdanosti vojne akcije.
3 Treba biti cist, kirurski, u kojemu ce razaranje, pa i neprijatelja, bi-
ti u razumnim granicama i po mogucnosti sto skrivenije od javnos-
ti, sto kao posljedicu ima povezivanje baratanja informacijama,
stvaranja imidza i ratovanja.
Dramaticni proboji u vojnoj tehnologiji u posljednja dva desetljeca osigu-
rali su orude kojim se ta drustveno-vojna strategija moze primijeniti.
Dobro uvjezbane, dobro opremljene profesionalne vojne snage s punim
radnim vremenom ne zahtijevaju ukljucivanje cijeloga stanovnistva u
ratne pothvate. Ono moze biti samo gledatelj i iz dnevne sobe naglaseno
dubokim patriotskim osjecajima podrzavati osobito uzbudljivi show.
62
Profesionalno upravljanje izvjestavanjem, u inteligentnu obliku, koji ra-
zumije potrebe medija dok ih nadzire, moze ljudima u kucu donijeti rat s
ogranicenim, ublazenim opazanjem ubijanja i patnje, teme koju je Baud-
rillard temeljito obradio.
63
Najvaznije je sto komunikacije i tehnologija
elektronickog oruzja omogucavaju razarajuce napade na neprijatelja u
ekstremno kratkim vremenskim razdobljima. Zaljevski rat je, naravno,
bio generalni pokus za novu vrstu rata. Njegov 100-satni rasplet uperen
protiv velike, dobro opremljene iracke vojske, bio je demonstracija odluc-
nosti novih vojnih snaga ako se radio vaznim pitanjima (u ovome sluca-
ju radilo se o izvoru nafte za Zapad).
64
Naravno, ova analiza i sam Zaljev-
ski rat zahtijevali hi duzu obradu. SAD i njegovi saveznici poslali su po-
la milijuna vojnika na nekoliko mjeseci da pokrenu kopneni napad, iako
mnogi strucnjaci sumnjaju da je to uCinjeno zbog unutrasnje politike Mi-
nistarstva obrane, koje nije bilo spremno priznati Zracnim snagama da
se ratovi mogu dobiti iz zraka i s mora. Tako je stvarno bilo, jer se kopne-
62 Sredinom 90-ih godina veci broj zapadnoeuropskih zemalja jos uvijek nema strogo pro-
fesionalne oruzane snage. Iako se jos uvijek provodi vremenski ograniceno vojacenje
(uglavnom krace od godine dana), stvarne vojne operacije u rukama sujezgre profesio-
nalnih vojnika koji su prikladno tehnoloski uvjezbani i spremni za borbu. S obzirom na
rasireno protivljenje riskiranju zivota za dobrobit zemlje, sto se vojska vise oslanja na
novacenja, to je manje vjerojatno da ce te trupe biti ukljucene u borbu. OpCi trend jas-
no ukazuje na simbolicno sluzenje vojske koje obavlja veCina stanovnistva u razvije-
nim, demokratskim drustvima.
63 Baudrillard (1991.)
64 Vidi, na primjer, Marrocco (1991.).
481
USPON
ne snage nisu suoCile s velikim otporom nakon kaznjavanja s udaljenos-
ti, kojemu je Iran bio izlozen. Is tina je da saveznici nisu poticali svoj ula-
zak u Bagdad, iako ta odluka nije donesena zbog ozbiljnih vojnih prepre-
ka, nego zbog politicke procjene prema kojoj bi Irak trebao ostati vojna si-
la u tome podrucju, i nadgledati Irani Siriju. Iracani su bili osobito ranji-
vi zbog nedostatka podrske neke vaznije zemlje (Rusije ili Kine). Drugi
vazniji ratovi nisu bili potencijalno tako jednostavni za koaliciju zapad-
nih snaga. Tehnoloski ravnopravne sile imale bi vise teskoca u slucaju
medusobnog sukoba. Medutim, zbog uzajamnog otkazivanja nuklearnih
napada izmedu glavnih vojnih sila, njihovi moguci ratovi i ratovi izmedu
njihovih drzava-vazala vjerojatno ce ovisiti o brzim razmjenama vatre
koje uspostavljaju stvarno stanje tehnoloske neravnoteze izmedu zarace-
nih strana. Masovno razaranje iii brza demonstracija njegove mogucnos-
ti u najmanjemu mogucem vremenu izgleda da su prihvaceni i kao stra-
tegija borbe u razvijenim ratovima informatickoga doba.
Medutim, takvu vojnu strategiju mogu provesti samo vladajuce tehno-
loske sile i ona je u velikoj suprotnosti s brojnim, beskonacnim unutras-
njim i medunarodnim nasilnim sukobima koji od 1945. godine
65
haraju
svijetom. Ta vremenska razlika u ratovanju jedan je od najvise zapanju-
juCih oCitovanja razlike u vremenskim okvirima koju karakteritira nas
segmentirani globalni sustav, sto je tema koju cu u nastavku razmotriti.
U vladajuCim drustvima novo doba ratovanja znacajno utjece na vrije-
me i shvacanje vremena, kao sto smo iskusili u povijesti. Osobito inten-
zivni trenuci donosenja vojnih odluka pojavljivat ce se kao trenuci koji se
dogadaju tijekom dugih razdoblja mira ili prigusene napetosti. Na prim-
jer, prema povijesnom kvantitativnom proucavanju oruzanih sukoba, ko-
je je provelo kanadsko Ministarstvo obrane, u prvoj polovini 1980-ih go-
dina trajanje sukoba skraceno je u prosjeku za vise od polovine u uspo-
redbi sa sedamdesetima, i vise za dvije trecine u odnosu prema sezdese-
tima.66 OslanjajuCi se na isti izvor, slika 7.4. pokazuje smanjenje na ska-
li umiranja od posljedica rata posljednjih godina, osobito kada se uspore-
di s veliCinom svjetskoga stanovnistva. Medutim, promatranje iste slike
pokazuje stupanj do kojeg je rat kroz povijest bio naCin zivota, i to osobi-
to u prvoj polovini dvadesetog stoljeca. Drugi izvori pokazuju da je broj
smrtnih slucajeva per capita u Zapadnoj Europi, Sjevernoj Americi, Japa-
nu i Latinskoj Americi bio mnogo nizi u razdoblju izmedu 1945. i 1989.
nego izmedu 1815. i 1913.
67
Pod utjecajem novoga vremenskog okvira ra-
65 Tilly (1995.); Carver (1980.); Holsti (1991.)
66 Kaye i dr. (1985.)
67 Tilly (1995.)., navodi Derriennic (1990.)
482
RUB BEZVREMENO \TRIJEME
.....
60
<'d
6
,....._
....
.E
:..Q
Vl
.....
Q)
<'d
">
E

50
Vl
5
Q)
-;::;

Q) -o
V'>
....
Q)
40
.....
4
l
<'d
-c ....
0
::J
:52
0
0.
co V'>
>
c:
.....
.....
::J
Q) )\ll
....
30
0..
">
<'d
3
c:
....

V'>
>
::J
0
..c:
::J
c:
<'d
.....
Iii
Vl
-o
20 2
0
<'d
....
Vl
.....
svjetsko
.....
V'>
Q)
0
stanovnistvo
">
c: Vl
1::'
10
E
Vl
0
smrti
-c
::J
0 0
1720. 1750. 1800. 1850. 1900. 1950. 2000.
Slika 7.4. Udio smrtno stradalih u ratu u svjetskom stanovnistvu, po desetljeCima,
1729.-2000.
lzvor: Kaye i dr. (1985.)
tovanja koji potice podudarnost izmedu tehnologije i pritiska civilnih
drustava u razvijenim zemljama, izgleda vjerojatno dace rat pasti u po-
zadinu tih vladajuCih drustava, kako hi se povremeno razbuktao kao iz-
nenadni podsjetnik na ljudsku prirodu.
U nekim je drustvima izostanak rata iz zivotnoga ciklusa veCine ljudi
vee odlucno utjecao na kulturu i ponasanje. U industrijaliziranim, de-
mokratskim zemljama, ako iskljuCimo manji dio stanovnistva Francuske,
Portugala i Sjedinjenih Drzava tijekom kratkoga vremenskog razdoblja,
generacije rodene nakon Drugoga svjetskog rata prve su u povijesti koje
u svojem zivotu nisu iskusile rat, bez ubrajanja sretnih Svedana i Svica-
raca. To je temeljni diskontinuitet u ljudskome iskustvu. Doista, ta cinje-
nica, na primjer, bitno utjece na muskost i kulturu muskosti. U vrijeme
prije tih generacija smatralo se da ce se u jednome trenutku, u zivotu
svakog muskarca dogoditi nesto strasno: bit ce poslan da bude ubijen ida
ubija, da zivi sa smrcu i razaranjem tijela, da dozivi dehumanizaciju u si-
rokom smislu i bude na nju ponosan jer u suprotnome nece biti postovan
u svojem drustvu i, cesto, u obitelji. Bez poznavanja tog trenutka istine,
483
USPON UMREZENOG DRUI!lTVA
ove uzasne muske sudbine, prema kojoj su majke, zene i kceri iskazivale
svoje postovanje, sto je cesta tema knjizevnosti svih zemalja, nemoguce
je razumjeti izvanredno zensko strpljenje u tradicionalnim, patrijarhal-
nim obiteljima.
68
Svatko tko je, kao u mojem slucaju, odrastao u prvoj ge-
neraciji koja nije iskusila rat, zna kako je iskustvo rata bilo odlucujuce za
nase oceve, kako su djetinjstvo i zivot obitelji ispunjeni ranama i rekon-
struiranim sjecanjima nate godine, ponekad samo mjesece. To iskustvo
zauvijek oblikuje musku osobnost i zajedno s njom osobnost njegove obi-
telji u zivotnome ciklusu. To ubrzanje vremena u suzivotu sa smrcu, koje
su generacije u vecemu dijelu ljudske povijesti redovito iskusavale, sada
je u nekim drustvima prestalo.
69
I to nas doista uvodi u novo doba naseg
iskustva.
Medutim, moramo se dobro podsjetiti da su brzi, kirurski, ograniceni
ratovi koje pokrece tehnologija povlastica tehnoloski dominantnih nacija.
Sirom svijeta godinama traju napola zanemareni, okrutni ratovi u kojima
se bori primitivnim sredstvima, iako i na ta trzista polako stize svjetski
rasireno high-tech oruzje. Sarno u razdoblju izmedu 1989. i 1992. Ujedinje-
ni narodi nabrojili su 82 oruzana sukoba u svijetu od kojihje 79 bilo unut-
rasnjih.70 Indijanska gerila u Gvatemali, beskonacne revolucionarne bor-
be u Kolumbiji i Peruu, krscanska pobuna u juznome Sudanu, borbe za os-
lobodenje kurdskog naroda, muslimanska pobuna na Mindanau, mjesavi-
na trgovine drogom i nacionalnih borbi u Myanmaru i Tajlandu, plemen-
skilideoloski ratovi u Angoli, sukobi gospodara rata u Somaliji ili Liberiji,
etnicki gradanski ratovi u Ruandi i Burundiju, saharski otpor Maroku,
gradanski rat u Alziru, gradanski rat u Mganistanu, gradanski rat na Sri
Lanki, gradanski rat u Bosni, desetljeCima stari arapsko-izraelski ratovi i
borbe, ratovi na Kavkazu i toliko drugih oruzanih sukoba i ratova koji tra-
ju godinama i desetljeCima ijasno pokazuju da su polagani, iscrpljujuCi ra-
tovi jos uvijek, i u predvidljivoj ce buducnosti biti, strasan znak nase spo-
sobnosti razaranja.
71
Upravo asimetrija razliCitih zemalja u njihovu odno-
su prema moCi, bogatstvu i tehnologiji odreduje razliCite vremenske okvi-
re, a osobito vrijeme njihova ratovanja. Nadalje, ista zemlja moze se pre-
baciti sa sporog ratovanja na brzo, ovisno o njezinu odnosu prema global-
68 Tu temu razradila je francuska feministkinja Annie Leclerc. Iako sam tu ideju otkrio
kroz osobne razgovore, postoji i u nekima od njezinih eseja; vidi osobito: Leclerc (1975.).
69 U svojoj kulturnoj studiji o poslijeratnoj japanskoj omladini Inoue Syun otkrio je da se
"ne-ratna" generacija ostro razlikuje od svojih oceva- razmislja o zivotu koji je daleko
od smrti. On pise: "Ratnu generaciju bismo mogli vrlo slobodno oznaCiti kao onu koja
prihvaca smrt, a ne-ratnu generaciju kao onu koja se opire smrti" (Syun 1975.). Za si-
re razmatranje ove teme, vidi: Freud (1947.).
70 Economist (1993.)
71 Tillema (1991.)
484
nom sustavu i interesima vladajuCih snaga. Iran i Irak borili su se sedam
godina u okrutnome ratu koji su pazljivo hranile zapadne zemlje podrza-
vajuCi obje strane u krvoprolicu (SAD i Francuska su pomagale Irak, Iz-
rael je pomagao Iran, a Spanjolska je kemijsko oruzje prodavala i jednima
i drugima), tako da njihovo uzajamno razaranje smanji mogucnost ugro-
zavanja opskrbe naftom. Kadaje Irak, s dobro opskrbljenom vojskom ocvr-
snulom u borbama, pokusao potvrditi svoje vodstvo u tom podrucju (dois-
ta, racunajuCi na pristanak zapadnih sila), nasao se suocen s instant rat-
nom tehnologijom u demonstraciji sile koja je imala namjeru upozoriti na
buduci svjetski nered. Ili dugotrajan, zestoki rat u Bosni, sramota za Eu-
ropsku uniju, u kolovozu 1995. u nekoliko se dana promijenio, te je u
Daytonu, Ohio, nametnut mirovni proces. I to u trenutku kada su zemlje
NATO-a izgladile svoje razlike i napravile tehnoloski pomak u nekoliko
dana selektivnih, razarajuCih napada koji su obogaljili borbenu sposobno-
st bosanskih Srba. Kada i ako sukob postaje dio prioritetnih planova svjet-
skih sila, on mijenja ritam.
Dakako, cak i za vladajuca drustva vrijedi da kraj rata ne znaCi kraj
nasilja i nasilnog sukoba s politickim aparatima razliCitih vrsta. Promje-
na rata uvodi nove oblike nasilnog sukoba, medu kojima je najistaknuti-
ji terorizam. MoguCi nuklearni, kemijski i bakterioloski terorizam, uz po-
kolje koji ne biraju zrtve, te otimanje talaca, s medijima u zaristu akcije,
vjerojatno ce biti oblici ratovanja u razvijenim zemljama. Cak i ti nasilni
Cinovi, koji mogu dodirnuti svaCiju dusu, dozivljavaju se kao diskontinui-
rani trenuci u toku mime normalnosti. To je u ostroj suprotnosti s posve-
masnjim nasiljem koje ddave poticu na vecem dijelu ovoga planeta.
12
Instant ratovi i njihov tehnoloski odreden vremenski okvir znacajka
su informatickih drustava, no, kao i druge dimenzije nove temporalnosti,
karakteriziraju oblike dominacije novoga sustava sve do iskljucivanja ze-
malja i dogadaja koji nisu od sredisnje vaznosti za vladajucu logiku u
nastajanju.
Virtualno vrijeme
Kultura stvarne virtualnosti povezana s elektronicki integriranim multi-
medijskim sustavom, kao sto sam iznio u 5. poglavlju, na dva razliCita na-
Cina pridonosi transformaciji vremena u nasemu drustvu: kroz istodob-
nost i bezvremenost.
72 Tilly (1995.)
485
USPON DRUeTVA
S jedne strane, instant informacija iz svijeta, zajedno s izvjestavanjem
uzivo iz susjedstva, omogucava vremensku trenutacnost drustvenih do-
gadanja i kulturnog izrazaja kakvu prije nismo imali.
73
Mogucnost prace-
nja raspada sovjetske drzave u kolovozu 1991., iz minute u minutu, u
stvarnome vremenu, sa simultanim prijevodom ruskih politickih raspra-
va, uvela nas je u novo doba komunikacije u kojemu mozemo izravno
svjedoCiti dogadanju povijesti, pod uvjetom da ju kontrolori informacija
smatraju dovoljno zanimljivom. Takoder, racunalno posredovana komu-
nikacija omogucuje razgovor u stvarnom vremenu, povezujuci ljude oko
njihovih interesa, u interaktivnome, multilateralnom pisanom razgovo-
ru. Vremensko odgadanje odgovora lako se prevladava, jer nove tehnolo-
gije komunikacije daju osjecaj trenutacnosti koji rusi sve vremenske gra-
nice, kao sto je to radiotelefon, ali s vecom fleksibilnoscu od njega. Stra-
ne u komunikaciji mogu zastati nekoliko sekundi ili minuta da bi priba-
vile drugu informaciju, kojom mogu prosiriti opseg komunikacije, bez pri-
tiska telefona koji nije prikladan za duga razdoblja tisine.
S druge strane, mijesanje vremena u medijima, unutar istoga komu-
nikacijskog kanala i po izboru gledatelja/sudionika u interakciji, stvara
vremenski kolaz u kojemu se ne mijesaju samo zanrovi, nego je njihovo
vremensko zbivanje istodobno- u ravnome vidokrugu- bez pocetka, kra-
ja ili slijeda. Bezvremenost multimedijskoga hyperteksta znacajnaje oso-
bina nase kulture, koja oblikuje urn i pamcenje djece obrazovane u novo-
me kulturnom kontekstu. Povijest se organizira najprije prema dostup-
nosti vizualnoga materijala, onda se pokorava mogucnosti racunalnog
odabira sekundi kako bi se kadrovi mogli spojiti iii rastaviti prema oso-
bitim diskursima. Skolsko obrazovanje, medijska zabava, posebne vijesti
ili reklame organiziraju vremenski okvir prema svojim potrebama, pa je
njihov sveukupni ucinak nesekvencijalno vrijeme kulturalnih proizvoda
iz cijelog raspona ljudskog iskustva. Ako su enciklopedije ljudsko znanje
organizirale prema abecednom redu, elektronicki mediji daju pristup in-
formacijama, izrazima i percepciji prema impulsima potrosaca ili prema
odlukama proizvodaca. Na taj nacin Citavo redanje smislenih dogadaja
gubi svoj unutrasnji, kronoloski ritam i slaze se u vremenskom slijedu
koji ovisi o drustvenom kontekstu njegove koristi. Dakle, to je istodob-
no kultura vjecnoga i efemernoga. Ona je vjecna zato sto unatrag i
unaprijed zahvaca Citav slijed kulturalnih izraza. Efemerna je zato sto
svaki aranzman, svako osobito slaganje slijeda ovisi o kontekstu i svrsi
koju zahtijeva dani kulturni konstrukt. Mi nismo u kulturi cirkularnos-
ti, nego u univerzumu nediferencirane temporalnosti kulturalnih izraza.
73 Wark (1994.); Campo Vidal (1996.)
486
Govorio sam o odnosu izmedu ideologije kraja povijesti, materijalnim
uvjetima koji se stvaraju unutar logike prostora tokova te pojavi postmo-
derne arhitekture, gdje se bez slijeda ili poretka mogu pomijesati svi kul-
turalni kodovi, buduCi da se nalazimo u svijetu konacnih kulturalnih iz-
raza. Vjecno/efemerno vrijeme takoder odgovara upravo tome kultural-
nom obliku,jer transcendira bilo kakav odredeni slijed. David Harvey na
slicanje nacin briljantno pokazao interakciju unutar postmoderne kultu-
re- arhitekture, filma, umjetnosti ili filozofije i onoga sto naziva "postmo-
dernim stanjem" koje je nastalo sazimanjem prostora-vremena. Iako
smatram da kapitalistickoj logici pridaje vise odgovornosti za tekuce pro-
cese kulturalne transformacije nego sto ih ona zasluzuje, njegova analiza
razotkriva koji su drustveni izvori cinjenice da se kulturalni izrazi izne-
nada priblizavaju poricanju smisla i afirmaciji ironije kao vrhunske vri-
jednosti.74 Kao primitivna kopija brzog preokreta u proizvodnji, potrosnji,
ideologiji i politici na kojima se temelji nase drustvo, vrijeme se sazima i,
konacno, porice u kulturi. Brzinu su omoguCile samo nove komunikacij-
ske tehnologije.
No kultura u svim svojim pojavnostimajednostavno ne reproducira lo-
giku gospodarskoga sustava. Historijska podudarnost izmedu politicke
ekonomije znakova i znakova politicke ekonomije nije dovoljan argument
za karakterizaciju pojave bezvremenog vremena u postmodernizmu.
Smatram da moramo dodati nesto drugo: osobitost novih kulturnih izra-
za, njihovu ideolosku i tehnolosku slobodu skeniranja planeta i Citave po-
vijesti ljudskog roda, te ukljuCivanje i mijesanje u supertekstu bilo kojeg
znaka koji dolazi s bilo kojega mjesta: od rap kulture americkih geta, ko-
ju nekoliko mjeseci poslije imitiraju pop-grupe iz Taipeia ili Tokija, do bu-
disticke duhovnosti transformirane u elektronicku glazbu. Vjecno/efe-
merno vrijeme nove kulture uklapa se u logiku fleksibilnoga kapitalizma
i dinamiku umrezenoga drustva, dodajuCi svoj vlastiti, mocni sloj postav-
ljanjem osobnih snova i kolektivnih predstava u bezvremeni mentalni
krajolik.
Mozda je new age glazba, karakteristicna za ukus danasnjih strucnja-
ka sirom svijeta, predstavnica bezvremene dimenzije kulture koja se po-
javljuje jer povezuje obnovljenu budisticku meditaciju, elektronicku proiz-
vodnju zvukova i sofisticirano kalifornijsko skladanje. Elektricna harfa
Hillary Staggs, koja modulira raspon osnovnih nota u beskrajnim varija-
cijama jednostavne melodije ili duge stanke i iznenadne promjene jacine
bolne mirnoce Raya Lyncha, u isti glazbeni tekst kombiniraju osjecaj uda-
74 Harvey (1990.: 284ft)
487
ljenosti i ponavljanja te iznenadno bujanje prigusenih osjecaja, kao tocki-
ce zivota u oceanu vjecnosti, osjecaj koji u mnogim new age kompozicija-
ma cesto podcrtava pozadinski zvuk valova oceana ili pustinjskog vjetra.
Pretpostavimo, kao sto ja cinim, da je new age klasicna glazba nasega do-
ba. RazmatrajuCi njezin utjecaj u toliko mnogo razliCitih konteksta, ali
uvijek u istim drustvenim grupama, moglo bi se reCi da je manipulacija
vremenom cesta tema novih kulturnih izraza. Manipulacija opsjednuta
binarnim odnosom prema trenutacnosti i vjecnosti: ja i univerzum, seb-
stvo i mreza. Takvo pomirenje, zapravo spajanje bioloskog pojedinca s koz-
moloskom cjelinom, moze se postiCi samo pod uvjetom stapanja svih vre-
mena, od naseg nastanka do kraja univerzuma. Bezvremenost je cesta te-
ma kulturalnih izraza nasega doba, koja se pojavljuje u iznenadnim bljes-
kovima videospotova ili u vjecnoj jeci elektronicke duhovnosti.
Vrijeme, prostor i drustvo: rub vjecnosti
Na kraju, sto je vrijeme, taj neuhvatljiv pojam koji je zbunjivao svetoga
Augustina, zaveo Newtona, poticao Einsteina, opsjedao Haideggera? I ka-
ko se u nasem drustvu mijenja?
Smatram korisnim, zbog istrazivanja, pozvati se na Leibniza, za kojeg
je vrijeme poredak slijeda "stvari", tako da bez "stvari" ne bi bilo vreme-
na.75 Sadasnje znanje o pojmu vremena u fizici, biologiji, povijesti i socio-
logiji izgleda ne proturjeci takvoj jasnoj, sintetickoj konceptualizaciji. Na-
dalje, pozivajuCi se na Leibnizovo shvacanje vremena, mozemo bolje ra-
zumjeti sadasnju promjenu temporalnosti. Predlazem ideju da se bez-
vremeno vrijeme, kako oznacavam vladajucu temporalnost u nasemu
drustvu, pojavljuje kada karakteristike danoga konteksta, to jest
informaticka paradigma i umrezeno drustvo, potaknu sustavnu
pometnju u slijedu pojava koje se odvijaju u tome kontekstu. Ta
75 Iako je analiza prostora i vremena ugradena u cijelu Leibnizovu filozofsku viziju, slje-
deci odlomak izdvojen iz njegove prepiske s Clarkom jedna je od najjasnijih formulaci-
ja njegova misljenja (1715.-1716.):
488
Vise nego jednom utvrdio sam da prostor smatram potpuno relativnim, po-
put vremena; vrijeme koje je poredak koegzistencije kao sto je vrijeme pore-
dak slijedova. Jer vrijeme u smislu mogucnosti oznacava poredak stvari ko-
je postoje u isto vrijeme, ako one postoje zajedno, i nisu zainteresirane za
svoj posebni naCin postojanja: i kada vidimo nekoliko stvari zajedno mi taj
poredak stvari opazamo medu njima ... .Isto vrijedi i za vrijeme .. . Trenuci od-
vojeni od stvari nisu nista i ani se sastoje samo od poretka slijeda stvari.
(Navedeno prema Parkinson (ur.) 1973.: 211-12, dodan moj kurziv.)
pometnja moze imati oblik sazimanja ucestalosti pojave, ciljajuCi na tre-
nutacnost iii uvodeCi slucajan diskontinuitet u slijed. Iskljucivanje slije-
da stvara nediferencirano vrijeme sto je jednako vjecnosti.
Posebna analiza koju sam prikazao u ovome poglavlju ilustrira bitna
pitanja obuhvacena takvim apstraktnim obiljezavanjem. Transakcije ka-
pitala u djelicu sekunde, poduzeca s fleksibiinim radnim vremenom, va-
rijabilno radno vrijeme tijekom zivota, zamagljivanje zivotnoga ciklusa,
potraga za vjecnoscu kroz poricanje smrti, instant ratovi i kultura vir-
tualnoga vremena temeljne su pojave, karakteristicne za umrezeno drus-
tvo, koje u svojem pojavljivanju sustavno mijesaju vremena.
Medutim, to obiijezavanje ne odnosi se na sve vrijeme u ljudskome is-
kustvu. Zapravo, u nasemu svijetu, veCina ljudi i veCina prostora zive u
drugome vremenskom okviru. Spomenuo sam dramaticni kontrast izme-
du instant ratova i iskljuCivanja rata iz zivotnog horizonta vecine ljudi u
vladajuCim zemljama, s jedne strane, i beskonacnog, svakodnevnog vode-
nja rata na mjestima sirom planeta, s druge strane. Slicna tvrdnja moze
se protegnuti na svaki primjer povezan s novim vremenskim okvirom.
Stupanj smrtnosti dojencadi u Urugvaju i bivsem SSSR-u vise je nego
dvostruko veCi od prosjeka u SAD-u, no takav je i stupanj smrtnosti u
Washingtonu D.C. (vidi tablicu 7.6.). Iako su smrt i bolest odgurnuti si-
rom svijeta, jos uvijek se, 1990. godine, ocekivalo da ce ljudi iz najmanje
razvijenih zemalja dozivjeti 25 godina manje nego ljudi u najrazvijenijim
podrucjima. Fleksibiino radno vrijeme, umrezena proizvodnja i samoup-
ravljanje vremenom u sjevernoj Italiji ili Silikonskoj dolini vrlo malo zna-
ce milijunima radnika u Kini iii Jugoistocnoj Aziji koji su dovedeni nate-
kuce vrpce kojima upravlja sat. Vecemu dijelu svjetskoga gradskog sta-
novnistva fleksibilni rasporedi jos uvijek znace prezivljavanje u nepred-
vidljivim radnim obrascima neformalne ekonomije, gdje je sustavu u ko-
jemu ili radis ili umires, stran pojam nezaposlenosti. Na primjer, pokret-
ni telefoni dopunjuju vremensku/prostornu fleksibilnost osobnih i profe-
sionalnih veza, nona ulicama Lime 1995. godine potaknuli su novi oblik
neformalnog biznisa s nadimkom cholular.
76
Prodavaci ulicne komunika-
cije setali su uokolo noseCi mobitele, nudeci prolaznicima unajmljivanje
poziva: maksimalna fleksibilnost u beskonacnim radnim danima nepred-
vidljive buducnosti. Ili, ponovno, velik dio ljudi virtualnu kulturu jos uvi-
jek povezuje s pasivnim gledanjem TV-a na kraju iscrpljujuceg dana, dok
su im umovi obuzeti slikama iz sapunica o teksaskim milijunasima, koje
76 "Cholo" je naziv iz svakodnevnoga govora koji dobivaju ljudi s obale Perna. Rijet! "cho-
lular" igra je rijeci koja povezuje pokretni telefon i identitet Lime.
489
Tablica 7.6. Usporedbe stupnja smrtnosti dojencadi, odabrane zemlje, procjene za
1990.-95.
Sjedinjene Drtave ukupno
bijelci
drugi
crnci
Okruzi i gradovi
grad Norfolk, VA
grad Portsmouth, VA
grad Suffolk, VA
grad New York, NY
Bronx
Orleans, LA
okrug Los Angeles, CA
okrug Wayne (Detroit), Ml
Washington, DC
Afrika
Alzir
Egipat
Kenija
Maroko
Nigerija
Juzna Afrika
Tanzanija
Zair
Azija
Europa
Latinska Amerika
Sjeverna Amerika
Oceanija
SSSR (bivsi)
Druge zemlje
Bugarska
Kanada
Lile
Kina
Kostarika
Francuska
Njemacka
Hong Kong
Jamajka
Japan
Koreja
Malezija
Poljska
Singapur
Tajland
Ukrajina
Urugvaj
Velika Britanija
Smrtnost na 1000 iivorodenih
9
8
16
18
20
19
25
12
13
17
8
16
21
95
61
57
66
68
96
53
102
93
62
10
47
8
22
21
14
7
17
27
14
7
7
6
14
5
21
14
15
8
26
14
20
7
lzvori: United Nations Population Fund, Stanje svjetskog stanovniStva, 1994.; US
Dept of Health and Human Services (Ministarstvo zdravstva i skrbi SAD-a), Vitalna
statistika Sjedinjenih Driava: 1990., tom II. odjeljak 2, tablica 21, 1994.
490
su, zacudo, jednako bliske mladima u Marakesu i kucanicama u Barcelo-
ni koje ih, prirodno ponosne na svoj identitet, gledaju na katalonskom.
Bezvremeno vrijeme pripada prostoru tokova, dok vrijeme
discipline, biolosko vrijeme i drustveno determininirani slijed
karakteriziraju mjesta sirom svijeta, materijalno strukturirajuci
i destrukturirajuci nasa segmentirana drustva. U nasem drustvu
prostor oblikuje vrijeme i tako preokrece povijesni trend: tokovi poticu
bezvremeno vrijeme, mjesta su ogranicena vremenom.
77
Ideja napretka,
koja se u posljednja dva stoljeca nalazi u korijenima nase kulture i drus-
tva, temeljila se na povijesnom kretanju, zapravo na predodredenu slije-
du povijesti pod vodstvom razuma i uz poticaj proizvodnih snaga, izbje-
gavajuCi prepreke prostorno ogranicenih drustava i kultura.
Ovladavanje vremenom, kontrolom ritmicnosti, koloniziralo je terito-
rije i preobrazilo prostor u sirokom pokretu industrijalizacije i urbaniza-
cije, sto je postignuto putem dvaju bliskih povijesnih procesa: nastankom
kapitalizma i etatizma. Kako vrijeme postaje strukturirano bivanje, ono
pokorava prostor.
Dominantan trend u nasemu drustvu pokazuje povijesnu osvetu pros-
tara, koji strukturira temporalnost prema razliCitim, cak suprotstavlje-
nim logikama, ovisnima o prostornoj dinamici. Prostor tokova, koji sam
analizirao u prethodnom poglavlju, rastace vrijeme brkanjem slijeda do-
gadaja te ih Cini istodobnima i tako postavlja drustvo u vjecnu efemer-
nost. Visestruki prostor rasutih, fragmentiranih i nepovezanih mjesta po-
kazuje razlicite vremenske okvire, od najprimitivnije vladavine prirodnih
ritmova do najstroze tiranije vremena sata. Odabrane funkcije i pojedin-
ci transcendiraju vrijeme,
78
dok podcijenjene aktivnosti i podredeni ljudi
istrajavaju u zivotu kako vrijeme prolazi. Dok logika koja se pojavljuje u
novoj drustvenoj strukturi nastoji nemilosrdno potisnuti vrijeme kao sli-
jed dogadaja, veci dio drustva u globalno meduovisnu sustavu ostaje na
rubu novoga univerzuma. Bezvremenost jedri u oceanu okruzenu vre-
menski ogranicenim obalama odakle se jos mogu cuti jadikovke stvorova
okovanih vremenom.
77 Ova konceptualizacija sliena je konstrukciji prostomolvremenskih poredaka koje pred-
laze Innis (1950., 1951.). Medutim, ne pozivam se na intelektualnu povezanost s njego-
vom teorijom, jer vjerujem da se on vjerojatno ne bi slozio s mojom cjelokupnom anali-
zom vremena.
78 Izgledalo bi suprotno intuiciji tvrditi da profesionalne elite u nasim drustvima trans-
cendiraju vrijeme. Zar oni (mi) neprestano ne jure prema satu? Tvrdim da je taj obra-
zac ponasanja upravo posljedica nemilosrdnog potiskivanja vremena i ritmicnosti zi-
votnoga ciklusa (starenje, napredak u karijeri), koji su uzrokovani nasom kulturom/or-
ganizacijom i oCigledno potpomognuti novim tehnoloskim sredstvima. Sto moze biti
vremenski stresnije od svakodnevne borbe s vremenom?
491
USPON UMREZENOG DRU.!3TVA
N adalje, logika bezvremenosti ne pojavljuje se u drustvu bez otpora.
Kako mjesta i lokaliteti ciljaju na preuzimanje kontrole nad drustvenim
interesima ugradenima u prostor tokova, tako vremenski svjesni drus-
tveni akteri pokusavaju kontrolirati ahistorijsku vladavinu bezvreme-
nosti. Upravo zato sto nase drustvo dosize razumijevanje materijalne in-
terakcije za cijelu okolinu, znanost i tehnologija omogucuju nam predvi-
danje nove vrste temporalnosti kojaje takoder smjestena u okvir vjecnos-
ti, no uzima u obzir povijesni slijed. To je ono sto Lash i Urry nazivaju "le-
denim vremenom", pojam u kojemu ')e odnos izmedu ljudi i prirode vrlo
dugorocan i evolucijski. On se krece unatrag izvan neposredne ljudske
povijesti i naprijed u potpuno neodredivu buducnost."
79
Zapravo, suprot-
nost izmedu upravljanja ledenim vremenom i potrage za bezvremenoscu
Cini da se pokret zastite okolisa i vlast u nasemu drustvu usidruju u kon-
tradiktorne polozaje unutar drustvene strukture, sto cu razraditi u dru-
gom dijelu knjige. Na ovome mjestu treba podcrtati konfliktnu diferenci-
jaciju vremena, shvacenu kao uCinak suprotstavljenih drustvenih intere-
sa na redoslijed pojava. Takva diferencijacija odnosi se, s jedne strane, na
suprotstavljenu logiku bezvremenosti, koju odreduje prostor tokova, i
onu visestruke podredene temporalnosti, povezane s prostorima mjesta.
S druge strane, kontradiktorna dinamika drustva suprotstavlja se potra-
zi za ljudskom besmrtnoscu, ponistavanjem vremena u zivotu, do ostva-
renja kozmoloske vjecnosti, uvazavanjem ledenog vremena. Umrezeno
drustvo pojavljuje se na rubu vjecnosti izmedu podjarmljenog vremena i
evolucijske prirode.
79 Lash i Urry (1994.: 243)
492
ZAKLJUCAK:
UMREZENO DRUSTVO
N ase istrazivanje nastajuCih drustvenih struktura u razliCitim podrucji-
ma ljudske aktivnosti i iskustva vodi prema nadsvodujucem zakljucku:
kao povijesni trend, dominantne funkcije i procesi u informatickom dobu
sve se vise organiziraju oko mreza. Mreze stvaraju novu drustvenu mor-
fologiju u nasim drustvima, a sirenje logike umrezavanja znacajno mije-
nja postupak i rezultate u procesima proizvodnje, iskustva, moci i kultu-
re. Umrezeni oblik drustvene organizacije postojao je u drugim vremeni-
ma i prostorima, no nova paradigma informaticke tehnologije daje mate-
rijalnu osnovu za njezino prodorno sirenje kroz cijelu drustvenu struktu-
ru. Nadalje, tvrdim da logika umrezavanja potice drustveno odredenje vi-
sega stupnja od onog koji posebni drustveni interesi izrazavaju kroz mre-
ze: moe tokova nadvladava tokove mod. Prisutnost ili odsutnost iz mreze
i dinamika svake mreze nasuprot drugih presudni su izvori dominacije i
promjene u nasemu drustvu: drustvu koje stoga mozemo prikladno naz-
vati umrezenim drustvom koje oznacava nadmocnost drustvene morfolo-
gije nad drustvenom akcijom.
Da pojasnim tu tvrdnju, zelio bih glavne crte analize koju sam iznio u
ovome dijelu knjige povezati sa sirom teoretskom perspektivom iznese-
nom u predgovoru. Medutim, trebamo imati na umu da ne mogu odgovo-
riti na cijeli spektar teoretskih pitanja koja su uvedena na pocetku ovog
istrazivanja dok ne razmotrim (u II. i III. dijelu) temeljne probleme po-
put odnosa spolova, gradenja identiteta, drustvenih pokreta, transforma-
cije politickih procesa i krize ddave u informatickom dobu. Tek nakon
razrade tih problema i promatranja njihova stvarnog izraza u makropro-
cesima koji preoblikuju drustva na kraju ovog tisuc1jeca, mogu pokusati
493
USPON UMREZENOG DRUtlTVA
predloziti neke istrazivacke hipoteze kojima bih pojasnio novo drustvo
koje se stvara. Ipak, u ovome je dijelu Citateljevoj paznji ponudeno toliko
informacija i ideja da se mogu donijeti privremeni zakljucci o novoj struk-
turi dominantnih funkcija i procesa, kao nuznoj pocetnoj tocki za razu-
mijevanje ukupne dinamike drustva.
Najprije cu definirati koncept mreze jer ona igra vrlo vaznu ulogu u
mojemu opisu drustva informatickoga doba.l Mreza je skup medusobno
povezanih cvorova. Cvor je tocka u kojoj se krivulja sijece. Sto je cvor ovi-
si, zapravo, o vrsti konkretne mreze o kojoj govorimo. U mrezi svjetskih
financijskih tokova, evorovi su trzista burzi i njihova pomocna sredista
razvijenih usluga. U politickim mrezama koje vladaju Europskom unijom
cvorovi su nacionalna vijeca ministara i europskih povjerenika. U mrezi
prometa drogom koja prodire u gospodarstva, drustva i drzave sirom svi-
jeta cvorovi su polja koke i polja maka, skriveni laboratoriji, tajne zrakop-
lovne piste, ulicni gangovi i financijske institucije za pranje novca. U
svjetskoj mrezi novih medija koji su u srzi kulturnih izraza i javnog mni-
jenja u informatickom dobu, cvorovi su televizijski sustavi, produkcijski
studiji, sredine racunalne grafike, ekipe vijesti te pokretne naprave koje
stvaraju, prenose i primaju signale. Topologija koju definiraju mreze od-
reduje da je udaljenost (iii intenzitet i ucestalost interakcije) izmedu dvi-
ju tocaka (iii drustvenih polozaja) kraca (iii cesca iii intenzivnija) ako su
obje tocke cvorovi u mrezi, nego ako ne pripadaju istoj mrezi. S druge
strane, unutar dane mreze tokovi nemaju udaljenost iii nemaju istu uda-
ljenost izmedu cvorova. Dakle, udaljenost (fizicka, drustvena, gospodar-
ska, politicka, kulturna) za danu tocku ili polozaj varira izmedu nule (za
bilo koji cvor u istoj mrezi) i beskonacno (za bilo koju tocku izvan mreze).
Ukljucenje/iskljucenje u mreze i arhitektura odnosa izmedu mreza koje
se radom informaticke tehnologije zbiva brzinom svjetlosti, oblikuju do-
minantne procese i funkcije u nasim drustvima.
Mreze su otvorene strukture koje se mogu bezgranicno siriti i ukljuci-
vati nove evorove sve dok oni mogu komunicirati unutar mreze, to jest
dok dijele iste komunikacijske kodove (na primjer, vrijednosti iii ciijeve
izvedbe). Drustvena struktura koja se zasniva na mrezi visoko je dina-
micki, otvoreni sustav Cija se ravnoteza ne narusava inovacijama. Mreze
su prikladni instrumenti za kapitalisticko gospodarstvo koje se zasniva
na inovaciji, globalizaciji i decentraliziranoj koncentraciji; za rad, radni-
ke i tvrtke zasnovane na fleksibiinosti i prilagodljivosti; za kulturu bes-
krajne dekonstrukcije i rekonstrukcije; za politicku organizaciju uprav-
1 Konceptualizaciju mreza dugujem mojim stalnim intelektualnim razgovorima s Fran-
~ o s Bar.
494

ljanu prema trenutacnoj obradi novih vrijednosti i javnog raspolozenja;
za drustvenu organizaciju kojoj je cilj istisnuce prostora i ponistenje vre-
mena. Morfologija mreze je takoder izvor dramaticne reorganizacije od-
nosa moCi. PrekidaCi koji povezuju mreze (na primjer, novcani tokovi ko-
ji preuzimaju kontrolu nad medijskim imperijima koji utjecu na politicke
procese) povlasteni su instrumenti moCi. Dakle, prekidaCi drze moe. Sob-
zirom na to da su mreze visestruke, meduoperativni kodovi i prekidaci iz-
medu mreza postaju temeljni izvori oblikovanja, vodenja i pogresnog vo-
denja drustava. Medusobno priblizavanje drustvenog razvoja i informa-
tickih tehnologija stvorilo je novu materijalnu osnovu za obavljanje ak-
tivnosti u cijeloj drustvenoj strukturi. Ta materijalna osnova, ugradena u
mreze, oznacava dominantne drustvene procese, dakle oblikuje samu
drustvenu strukturu.
Razmatranja i analize ponudene u ovome dijelu knjige pokazuju, izgle-
da, da se novo gospodarstvo organizira oko svjetskih mreza kapitala, up-
ravljanja i informacija Ciji je pristup tehnoloskom know-howu u sr:Zi pro-
duktivnosti i natjecanja. Poslovne tvrtke, a sve vise organizacije i institu-
cije, organizirane su u mreze varijabilne geometrije Cije isprepletanje
zamjenjuje tradicionalnu razliku izmedu korporacija i malih poslovnih
tvrtki unakrsno presijecajuCi sektore i sireCi se uzduz razliCitih geograf-
skih skupova gospodarskih jedinica. Prema tome, radni se proces sve vise
individualizira, rad u svojoj izvedbi dezagregira, a kroz visestruke medu-
sobno povezane zadatke na razliCitim mjestima reintegrira kao rezultat
rada, sto uvodi novu podjelu rada koja se temelji na atributima/spo-
sobnostima svakoga radnika umjesto na organizaciji zadatka.
Medutim, ta evolucija prema umrezavanju oblika menedzmenta i pro-
izvodnje ne znaCi smrt kapitalizma. Umrezeno drustvo u svojim razlici-
tim institucionalnim izrazima je, zasad, kapitalisticko drustvo. Nadalje,
prvi put u povijesti kapitalisticki oblik proizvodnje oblikuje drustvene ad-
nose na Citavome planetu. No taj oblik kapitalizma bitno je drukCiji od
svojih povijesnih prethodnika. Ima dvije razlikovne osobine: globalan je i
u velikoj mjeri strukturiran oko mreze financijskih tokova. Kapital na
globalnoj razini djeluje kao jedinica u stvarnome vremenu; i on se ostva-
ruje, ulaze i akumulira uglavnom u sferi cirkulacije, tj. financijskoga ka-
pitala. Dokje financijski kapital uglavnom bio medu vladajuCim frakcija-
ma kapitala, sada svjedocimo pojavi necega drukCijeg: akumulacija kapi-
tala se nastavlja, a njegova se proizvodnja vrijednosti na globalnim finan-
cijskim tr:Zistima sve vise stvara kroz informaticke mreze i bezvremeni
prostor financijskih tokova. Iz tih mreza kapital se, na globalnoj razini,
ulaze u sva podrucja aktivnosti: informaticku industriju, medijski biznis,
razvijene usluge, poljoprivrednu proizvodnju, zdravstvo, obrazovanje,
495
USPON DRUSTVA
tehnologiju, staru i novu proizvodnju, prijevoznistvo, trgovinu, turizam,
kulturu, upravljanje okolisem, nekretnine, ratovanje i prodavanje mira,
religiju, zabavu i sport. U prolazu kroz cikluse, trzisne uspone i padove te
segmentirano svjetsko natjecanje, neke su aktivnosti profitabilnije od
drugih. Sve sto se izvuce kao profit (od proizvodaca, potrosaca, tehnologi-
je, prirode i institucija) vraca se u metamrezu financijskih tokova gdje je
sav kapital izjednacen u robnoj demokraciji za stvaranje profita. U tim
elektronickim svjetskim kasinima neki kapitali cvjetaju ili propadaju, ob-
likujuCi sudbinu korporacija, ustedevine kucanstava, nacionalnih valuta
i regionalnih gospodarstava. Ukupni rezultat ravan je nistici: gubitnici
placaju za dobitnike. No tko su dobitnici i gubitnici, mijenja se svake go-
dine, mjeseca, dana, sekunde i prodire u svijet tvrtki, zaposlenja, placa,
poreza i javnih sluzbi. Do svijeta koji se ponekad naziva "realnom ekono-
mijom", a koji bih rado nazvao "nestvarnom ekonomijom" jer je u doba
umrezenoga kapitalizma temeljna stvarnost u kojoj se novae zaraduje ili
gubi, ulaze ili stedi, financijska sfera. Sve druge aktivnosti (osim onih iz
javnog sektora koji nestaje) prvenstveno su osnova za stvaranje viska
potrebnog za ulaganje u svjetske tokove, ili rezultat ulaganja stvorenog u
tim financij skim mrezama.
Financijski kapital, medutim, za svoje djelovanje i natjecanje treba
znanje i informacije koje stvara i unapreduje informaticka tehnologija. To
je stvarno znacenje spoja izmedu kapitalistickoga naCina proizvodnje i
informatickoga naCina razvoja. Dakle, kapital koji ce ostati Cisto spekula-
tivan, izlozen je pretjeranu riziku i konacno je jednostavnom statistickom
vjerojatnoscu izbacen u nasumicna gibanja financijskih trzista. Proces
akumulacije lezi u interakciji izmedu ulaganja u profitabilne tvrtke i
upotrebe akumuliranog profita koji ih moze oploditi u svjetskim finacij-
skim mrezama; stoga ovisi o produktivnosti, natjecanju i prikladnoj in-
formaciji o ulaganju i dugorocnom planiranju u svakom sektoru. Da bi
nastavile s beskonacnom voznjom prema inovacijama, produktivnosti i
natjecanju, tvrtke visoke tehnologije ovise o financijskim izvorima. Fi-
nancijski kapital koji djeluje izravno kroz financijske institucije ili neiz-
ravno kroz dinamiku tdista dionica, uvjetuje sudbinu industrija visoke
tehnologije. S druge strane, tehnologija i informacije odlucujuce su orude
u stvaranju profita i pridobivanju dionica na trzistu. Dakle, financijski
kapital i kapital industrije visoke tehnologije sve su vise medusobno ovis-
ni iako su oblici njihova djelovanja za svaku industriju specificni. I Hil-
ferding i Schumpeter imali su pravo, no njihovo historijsko zdruzivanje
trebalo je pricekati dok se ne odsanja u Palo Altu i konzumira u Ginzi.
Dakle, kapital je ili globalan ili postaje globalan da bi usao u proces
akumulacije u elektronicki umrezenu gospodarstvu. Tvrtke se, kao sto
496
ZAKLJUCAK: UMREmNO R U ~ T V O
sam pokusao pokazati u 3. poglavlju, sve vise organiziraju u mreze- i
unutar sebe i medusobno. Tako se tokovi kapitala i njima potaknute ak-
tivnosti proizvodnje/upravljanja/distribucije sire u medusobno povezane
mreze varijabilne geometrije. Tko su kapitalisti u tim novim tehnolos-
kim, organizacijskim i gospodarskim uvjetima? Oni sigurno nisu zakon-
ski vlasnici sredstava proizvodnje, koji se krecu od tvojega/mojega miro-
vinskog fonda do prolaznika pored singapurskog bankomata koji iznena-
da odlucuju kupiti dionice na trzistu koje se stvara u Buenos Airesu. No
to je do odredene mjere bilo tocno do 1930-ih godina, kao sto je pokazao
klasicni rad Berlea i Meansa o kontroli i vlasnistvu u korporacijama Sje-
dinjenih Ddava. Vlasnici nisu ni korporacijski menedzeri, kao sto oni
predlazu u svome radu a nakon njih i drugi analiticari. Ti menedzeri kon-
troliraju specificne korporacije i specificne dijelove svjetskoga gospodar-
stva, ali ne nadgledaju, niti ista znaju o stvarnim, sustavnim pomacima
kapitala u mrezama financijskih tokova, niti imaju znanje o informatic-
kim mrezama, te strategijama visestranih oblika umrezenih poduzeca.
Neki akteri na vrhu toga svjetskoga kapitalistickog sustava stvarno su
menedzeri, kao u slucaju japanskih korporacija. Drugi se jos uvijek mo-
gu svrstati u tradicionalnu kategoriju buduja, kao u prekomorskim ki-
neskim poslovnim mrezama, koje su cesto obiteljski ili osobno kulturalno
povezane, i dijele vrijednosti i, ponekad, politicke veze. U Sjedinjenim Dr-
zavama mjesavina povijesnih slojeva daje kapitalisti znacenje sarene iz-
lozbe tradicionalnih bankara, nouveau riche mesetara, self-made genija-
koji-su-postali-poduzetnici, svjetskih tajkuna i multinacionalnih mene-
dzera. U drugim slucajevima kapitalisticki su akteri javne korporacije
(kao u francuskom gospodarstvu ili elektronickim tvrtkama). U Rusiji se
ljudi koji su prezivjeli komunisticku nomenklaturu natjecu s divljim mla-
dim kapitalistima u recikliranju drzavnoga vlasnistva na stvaranju naj-
novijega kapitalistickog podrucja. Sirom svijeta oprani novae iz razliCitih
kriminalnih poslova ulijeva se u majku svih akumulacija to jest- svjet-
sku financijsku mrezu.
Sve su to kapitalisti koji upravljaju svim vrstama gospodarstava i
ljudskim zivotima. A kapitalisticka klasa? U socioloskom ili gospodar-
skom smislu ne postoji globalna kapitalisticka klasa. Ali postoji poveza-
na, globalna mreza kapitala Ciji pomaci ili varijabilna logika konacno od-
reduju gospodarstva i utjecu na drustva. Dakle, osim kapitalista od krvi
i mesa te kapitalistickih skupina, razlikujemo bezlicnoga kolektivnog ka-
pitalista, kojeg Cine financijski tokovi kojima upravljaju elektronicke
mreze. On nijejednostavno izraz apstraktne logike trzista, jer stvarno ne
slijedi zakon ponude i potraznje: on odgovara na turbulencije i nepredvid-
ljive pomake, neizracunljive pretpostavke, koje poticu psihologija i drus-
497
tvo te ekonomski procesi. Ta mreza umrezenoga kapitala ujedinjuje i up-
ravlja specificnim sredistima kapitalisticke akumulacije, odredujuei po-
nasanje kapitalista prema njihovu podcinjavanju globalnoj mrezi. Oni
svoje suprotstavljene ili sukladne strategije provode uz pomoc krugova te
svjetske mreze i kroz njih, pa konacno ovise o neljudskoj kapitalistickoj
logici elektronicki upravljane slucajne obrade informacija. To je zaista
kapitalizam- u svom cistom izrazu beskonacne potrage za novcem uz po-
moc novca, kroz proizvodnju robe robom. Novae je postao gotovo potpuno
neovisan o proizvodnji, a takvo je i davanje usluga, jer je pobjegao u mre-
ze elektronickih interakcija vise razine koje jedva razumiju njezini me-
nedzeri. Dok kapitalizam jos uvijek vlada, kapitalisti se slucajno stvara-
ju, a kapitalisticke klase ogranicene su na specificna podrucja svijeta u
kojima napreduju kao privjesci mocnim zracnim vihorima koji izrazava-
ju svoju volju na mnogim tockama i budueim poslovnim mogucnostima u
bljeskovima racunalnih zaslona, sirom globusa.
Sto se dogada s radom i drustvenim odnosima proizvodnje u tome vr-
lom novom svijetu informatickoga, globalnog kapitalizma? Radnici ne nes-
taju iz prostora tokova a, budimo objektivni, posla ima mnogo. Doista, po-
ricemo apokalipticna prorocanstva pojednostavnjenih analiza- ima vise
posla i zaposlenje veei postotak radno sposobnih ljudi nego u bilo koje vri-
jeme u povijesti. Razlog tome je uglavnom masovno ukljuCivanje zena u
placeni rad u svim industrijskim drustvima, sto je u velikoj mjeri potak-
nulo trziste radne snage i bez veCih lomova uglavnom apsorbiralo. Iako je
sirenje informatickih tehnologija zacijelo izbacivalo radnike i ukidalo rad-
na mjesta, nije i, izgleda, u doglednoj buducnosti, nece uzrokovati masov-
nu nezaposlenost. To je, usprkos porastu nezaposlenosti u europskim gos-
podarstvima, trend kojije vise povezan s drustvenim institucijama nego s
novim proizvodnim sustavom. Ali, ako rad, radnici i radnicke klase posto-
je i cak se sire diljem svijeta, drustveni odnosi izmedu kapitala i radne
snage temeljito se mijenjaju. U svojoj srzi, kapital je globalan. Po pravilu
je radna snaga lokalna. Informaticnost u svojoj povijesnoj stvarnosti up-
ravo upotrebom decentralizirane snage mreza vodi prema koncentraciji i
globalizaciji kapitala. Rad je dezagregiran u svojoj izvedbi, fragmentiran
u organizaciji, diferenciran u postojanju, podijeljen u svojemu kolektiv-
nom djelovanju. Mreze konvergiraju metamrezi kapitala koja integrira
kapitalisticke interese na globalnoj razini i preko sektora i podrucja aktiv-
nosti: to sene dogada bez sukoba, ali se zbiva prema istoj, nadsvodujucoj
logici. Radna snaga gubi svoj kolektivni identitet, sve vise se individuali-
zira prema svojim sposobnostima, radnim uvjetima te interesima i projek-
tima. U proizvodnom sustavu varijabilne geometrije, timskoga rada, um-
rezavanja, upotrebe vanjskih usluga i potpisivanja podugovora, sve vise je
498
ZAKLJUCAK: UMRErnNO R ~ O
zamagljeno tko su vlasnici, tko proizvodaCi, tko menedzeri, a tko sluge.
Mozemo li reCi da su proizvodaCi vrijednosti racunalni streberi koji izmis-
ljaju nove financijske instrumente koje korporacijski brokeri uklanjaju iz
svojeg posla? Tko pridonosi stvaranju vrijednosti u elektronickoj industri-
ji: dizajner cipova u Silikonskoj dolini ili mlada zena na tekucoj vrpci u
tvornici u Jugoistocnoj Aziji? Sigurno oboje, iako u znacajno razliCitim pro-
porcijama. Dakle,jesu li oni zajedno radnicka klasa? Zasto u nju ne bismo
ukljucili i bombajskoga racunalnog savjetnika koji je podugovorom vezan
za programiranje upravo toga dizajna? Ili letecega menedzera koji putuje
na posao izmedu Kalifornije i Singapura ili ga obavlja preko racunala, te
prilagoduje proizvodnju Cipova i potrosnju elektronike? Postoji jedinstvo
radnog procesa sirom slozene, globalne mreze interakcije. No, u isto doba
postoji diferencijacija rada, segmentacija radnika i dezagregacija radne
snage u globalnim razmjerima. Dakle, dok kapitalisticki odnosi proizvod-
nje jos uvijek traju (doista, u mnogim gospodarstvima dominantna logika
stroze je kapitalisticka nego ikada prije), kapital i radna snaga sve vise
postoje u razliCitim prostorima i vremenima: u prostoru tokova i prostoru
mjesta, u trenutacnom vremenu racunalnih mreza nasuprot vremenu sa-
ta svakodnevnog zivota. Dakle, oni zive jedni kraj drugih, ali nisu poveza-
ni, kao sto zivot globalnoga kapitala sve manje i manje ovisi o odredenom
radu, a sve vise o akumuliranom, opcem radu kojim upravlja mali trust
mozgova s prebivalistem u virtualnim palacama svjetskih mreza. S onu
stranu te temeljne dihotomije jos uvijek postoji velik dio drustvene razli-
Citosti koju cine ponude ulagaca, radnicki trud, ljudska domisljatost, ljud-
ska patnja, unajmljivanja i iznajmljivanja, unapijedenja i unazadenja, su-
kobi i pregovori, suparnistvo i savezi: radni zivot tece. No, na dubljoj razi-
ni nove drustvene stvarnosti, drustveni odnosi proizvodnje nisu vise pove-
zani sa svojim stvarnim postojanjem. Kapital bjezi u svoj hyperprostor cis-
tog toka, dok radna snaga rastace svoje kolektivno bice u beskonacnim va-
rijacijama individualnih postojanja. U uvjetima umrezenoga drustva ka-
pital se koordinira na globalnoj razini, a radna je snaga individualizirana.
Bitka izmedu razliCitih kapitalista i raznih radnickih klasa podvodi se u
temeljnije razlikovanje izmedu gole logike tokova kapitala i kulturnih vri-
jednosti ljudskog iskustva.
Procesi drustvene transformacije sazeti u ideal, tip umrezenog drus-
tva idu izvan podrucja drustvenih i tehnickih odnosa proizvodnje: oni du-
boko utjecu i na kulturu i na moe. Kulturni izrazi iskljucuju se iz povijes-
ti i geografije i najvise se posreduju kroz mreze elektronicke komunika-
cije koje imaju razmjenu s publikom i uz njezinu pomoc kroz raznolike
kodove i vrijednosti konacno su obuhvacene u digitalizirani audiovi-
zualni hypertekst. Buduci da informacija i komunikacija kruzi prven-
499
USPON
stveno kroz raznolik, ali obuhvatan medijski sustav, politika u prostoru
medija sve vise postaje zastarjela. Vodstvo se personalizira a stvaranje
imidzajest stvaranje moCi. Ne znaci da se sva politika moze svesti name-
dijske uCinke iii na Cinjenicu da su vrijednosti i interesi nevazni za poli-
ticke ishode. Tko god politicki akteri jesu i kakve god su njihove orijenta-
cije, oni postoje unutar igre moCi uz pomoc medija i kroz medije te cijelo-
ga raspona sve razlicitijega medijskog sustava koji ukljucuje racunalno
posredovane komunikacijske mreze. Cinjenica da politika mora biti uok-
virena ujezik elektronickih medija ima duboke posljedice na obiljezja, or-
ganizaciju i ciljeve politickih procesa, politickih aktera i politickih insti-
tucija. Konacno, snage koje su u medijskim mrezama zauzimaju drugo-
razredno mjesto u odnosu prema tokovima moci utjelovljenih u struktu-
ri i jeziku tih mreza.
N a dubljoj razini, mijenjaju se materijalne osnove drustva, pros tor i
vrijeme, te se organiziraju oko prostora tokova i bezvremenoga vremena.
S onu stranu metaforicke vrijednosti tih izraza, a sto podrzavaju brojne
analize i ilustracije iznesene u prethodnim poglavljima, isticemo glavnu
hipotezu: dominantne funkcije organizirane su u mreze koje pripadaju
prostoru tokova koji ih povezuje sirom svijeta, dok su u visestrukom pros-
toru mjesta sacinjenom od sve razdvojenijih lokaliteta fragmentirane
podredene funkcije i ljudi. Bezvremeno vrijeme izgleda kao rezultat pori-
canja prosloga i buduceg vremena u mrezama prostora tokova. U meduv-
remenu, vrijeme sata koje se za svaki proces, prema njegovu mjestu u
mrezi, mjeri i vrednuje drukcije, i nadalje oznacava podredene funkcije i
specificna mjesta.
Kraj povijesti zbiva se kroz kruzni tok kompjutoriziranih financijskih
tokova iii kroz trenutacnost kirurskih ratova, te nadvladava biolosko vri-
jeme siromastva iii mehanicko vrijeme industrijskoga rada. Drustvena
konstrukcija novih dominantnih oblika prostora i vremena razvija me-
tamrezu koja iskljucuje nebitne funkcije, podredene drustvene skupine i
obezvrijedene teritorije. N a taj nacin stvara se beskonacna drustvena
udaljenost izmedu metamreze i veCine pojedinaca, aktivnosti i mjesta si-
rom svijeta. Ljudi, mjesta iii aktivnosti ne nestaju. Ali nestaje njihovo
strukturno znacenje podvedeno pod nevidenu logiku metamreze gdje se
proizvodi vrijednost, stvaraju kulturni kodovi i odlucuje o moCi. Novi
drustveni poredak, umrezeno drustvo, veCini ljudi sve vise izgleda kao
metadrustveni nered. To jest, kao automatizirani, slucajni slijed dogada-
ja, izvedenih iz neobuzdane logike trzista, tehnologije, geopolitickoga po-
retka iii bioloske odredenosti.
U siroj povijesnoj perspektivi umrezeno drustvo oznacava kvalitativ-
nu promjenu u ljudskome iskustvu. Ako se pozivamo na staru sociolosku
500
ZAKL.ro<":AK:
tradiciju prema kojoj se drustveno djelovanje na najtemeljnijoj razini mo-
ze razumjeti kao promjenljivi obrazac odnosa izmedu Prirode i Kulture,
mi smo doista u novomu razdoblju.
Prvi model odnosa izmedu tih dvaju temeljnih polova ljudskoga posto-
janja tisudjeCima je oznacavala vladavina Prirode nad Kulturom. Kodo-
vi drustvene organizacije gotovo su izravno izrazavali borbu za prezivlja-
vanjem pod neobuzdanom nesmiljenoscu Prirode, kao sto nas je, prace-
njem kodova drustvenoga zivota unatrag, prema srzi nasega bioloskog bi-
ca, naucila antropologija.
Drugi obrazac odnosa koji se uspostavlja na izvorima modernoga doba
i povezuje s industrijskom revolucijom i trijumfom Razuma, vidio je vla-
davinu Kulture nad Prirodom, izgradujuCi drustvo kroz proces rada, uz
Ciju pomoc je Covjecanstvo otkrilo svoje oslobodenje od prirodnih sila i
svoje podredivanje vlastitim ponorima tlacenja i izrabljivanja.
Upravo ulazimo u novi stupanj u kojemu se Kultura odnosi prema
Kulturi, i zamijenila je Prirodu do stupnja u kojemu se Priroda umjetno
ozivljava ("cuva") kao kulturni oblik: to je zapravo znacenje ekoloskoga
pokreta - rekonstrukcija Prirode kao idealnoga kulturnog oblika. Zbog
konvergencije povijesne evolucije i tehnoloske promjene, usli smo u Cisti
kulturalni obrazac drustvene interakcije i drustvene organizacije. Zato je
informacija kljucni sastojak nase drustvene organizacije i zato tokovi po-
ruka i slika izmedu mreza stvaraju osnovnu nit nase drustvene struktu-
re. Ne bismo htjeli reCi da je povijest skoncala u sretnoj pomirbi Covje-
canstva sa samim sobom. Zapravo je potpuno suprotno: povijest upravo
pocinje, ako pod povijescu podrazumijevamo trenutak u kojemu je, nakon
tisucljeca prapovijesne borbe s Prirodom, najprije za prezivljavanje, a on-
da za ovladavanje, nasa vrsta dosegla razinu znanja i drustvene organi-
zacije koja ce nam omoguCiti da zivimo u prevladavajuce drustvenom svi-
jetu. To je pocetak novoga postojanja i doista pocetak novoga doba, infor-
matickoga doba koje oznacava autonomija kulture nasuprot materijal-
nim osnovama nasega postojanja. Ali to nije nuzno veseli trenutak. Jer,
konacno sami, u nasemu ljudskom svijetu moramo gledati sebe u ogleda-
lu povijesne stvarnosti. I mozda nam se nece svidjeti ono sto budemo vid-
jeli.
Nastavlja se.
501
Sazetak sadrzaja II. i III. sveska knjige
U ovom dijelu knjige pozivao sam se na teme koje cu prikazati u sljede-
Cim dijelovima ovoga rada (kojega ce izdavac Blackwell Publishers izda-
ti 1997.). Navodim pregled njihova sadrzaja.
II. dio: Moe identiteta
Uvod: Nas zivot, nas svijet
1. Raj zajednice: identitet i znacenje u umrezenom drustvu
2. Kraj patrijarhata: transformacija roda, obitelji, seksualnosti i osobnosti
3. Drustveni pokreti i drustvene promjene u svijetu tokova
4. Nemocna drzava
5. lnformaticka politika i kriza demokracije
Zakljucak: subjekti drustvene promjene u umrezenom drustvu
502
SAZETAK SADRZAJ.A ll. I m. DIJELA KNJIGE
III. dio: Kraj tisuCljeca
Uvod: drustvena teorija i procesi povijesne transformacije
1. Kriza industrijskog etatizma i kraj komunizma: raspad Sovjetskog Sa-
veza
2. Crne rupe informatickog kapitalizma: drustvena iskljucenost i uspon
cetvrtog svijeta
3. Izopacena veza: svjetsko kriminalno gospodarstvo i novi svjetski nered
4. Naprijed u proslost: ponovno ujedinjenje Europe
5. Prema pacifickome dobu? Multikulturno utemeljenje tehnolosko-gos-
podarske meduovisnosti
Opci zakljucak: veze: razumijevanje nasega svijeta
503
Bibliografija
Abegglen, J. C. i Stalk, G. (1985) Kaisha: The Japanese Corporation, New York:
Basic Books.
Abolaffia, Michael Y. i Biggart, Nicole W. (1991) "Competition and markets: an
institutional perspective." U: Amitai Etizioni i Paul R. Lawrence (ur.),
Socio-economics: Towards a New Synthesis, Armonk, NY: M. E. Sharpe, str.
211-31.
Adam, Barbara (1990) Time and Social Theory, Cambridge: Polity Press.
Adler, Glenn i Suarez, Doris (1993) Union Voices: Labor's Responses to Crisis,
Albany, NY: State University of New York Press.
Adler, PaulS. (1992) Technology and the Future of Work, New York: Oxford
University Press.
Mrican Development Bank (1990) The Social Dimensions of Adjustment in
Africa: A Policy Agenda, Washington D. C.: World Bank.
Agence de l'Informatique (1986) EEtat d'informatisation de la France, Pariz:
Economica.
Aglietta, Michel (1976) Regulation et crise du capitalisme: l'experience des
Etats-Unis, Pariz: Calmann-Levy.
Allen, G. C. (1981a) The Japanese Economy, New York: StMartin's Press
-- (1981b) A Short Economic Hi.story of Modern Japan, London: Macmil-
lan.
Allen, Jane E. (1995) "New computers may use DNA instead of chips." San
Francisco Chronicle, 13. svibnja: B2.
Alvarado, Manuel (ur.) (1988) Video World-wide, London i Pariz: John Lib-
bey.
Amin, Ash i Robins, Kevin (1991) "These are not Marshallian times." U: Ro-
berto Camagni (ur.) Innovation Networks: Spatial Perspectives, London:
Belhaven Press. str. 105-20.
Amsdem, Alice (1979) "Taiwan's economic history: a case of etatisme and a
challenge to dependency theory". Modern China, 5(3): 341-80.
--(1985) "The state and Taiwan's economic development." U: Peter B. Evans,
504
BffiLIOGRAFIJA
Dietrich Rueschemeyer i Theda Skocpol (ur.), Bringing the State Back in,
Cambridge: Cambridge University Press.
--(1989) Asia's Next Giant: South Korea and Late Industrialization, New
York: Oxford University Press.
--(1992) "A theory of government intervention in late industrialization."
U: Louis Putterman i Dietrich Rueschemeyer (ur.) State and Market in
Development: Synergy or Rivalry?, Boulder, CO: Lynne Rienner.
Anderson, A. E. (1985) Creativity and Regional Development, Laxenburg: In-
ternational Institute for Applied Systems Analysis, Working Paper 85/14.
Andrieu, Michel, Michalsky, Wolfgang i Stevens, Barrie (ur.) (1992) Longterm
Prospects for the World Economy, Pariz: OECD.
Anisimov, Evgenij (1993) The Reforms of Peter the Great: Progress Through
Coercion in Russia, Armonk, NY: M. E. Sharpe.
Aoki, Masahiko (1988) Information, incentives, and bargaining in the Japa-
nese economy, Cambridge: Cambridge University Press.
Aoyama, Yuko (1995. u rukopisu) "Locational strategies of Japanese multina-
tional corporations in electronics," University of California, doktorska dis-
ertacija o gradu i regionalnom planiranju.
Appelbaum, Eileen (1984) Technology and the Redesign of Work in the Insu-
rance Industry, Research Report, Stanford, CA: Stanford University Insti-
tute of Research on Educational Finance and Governance.
--i Schettkat, Ronald (ur.) (1990) Labor Markets, Adjustments to Structu-
ral Change and Technological Progress, New York: Praeger.
Appelbaum, Richard P. i Henderson, Jeffrey (ur.) (1992) States and Develop-
ment in the Asian Pacific Rim, London: Sage.
Arancibia, Sergio (1988) Dependencia y deuda externa, Lima: Taller Popular.
Aries, Philippe (1977) Ehomme devant la mort, Pariz: Seuil.
--(1983) Images de l'homme devant la mort, Pariz: Seuil.
Armstrong, David (1994) "Computer sex: log on; talk dirty; get off." San Fran-
cisco Examiner, 10. travnja.
Aron, Raymond (1963) Dix-huit leryons sur la societe industrielle, Pariz: Idees-
Gallimard.
Aronowitz, Stanley i DiFazio, Wiliams (1994) The Jobless Future, Minneapo-
lis: University of Minnesota.
Arrieta, Carlos G. i dr. (1991) Narcotrafico en Colombia. Dimensiones politicas,
econ6micas, juridicas e internacionales, Bogota: Tercer Mundo Editores.
Arthur, Brian (1985) Industry Location and the Economics of Agglomeration:
Why a Silicon Valley? Stanford, CA: Stanford University Center for Eco-
nomic Policy Research, radni materijal.
-- (1986) Industry Location Patterns and the Importance of History, Stan-
ford, CA: Stanford University Food Research Institute, Research Paper.
-- (1989) "Competing technologies, increasing returns, and lock-in by his-
torical events. "Economic Journal, 99 (ozujak): 116-31.
Ashton, Thomas S. (1948) The Industrial Revolution, 1760-1830, Oxford:
Oxford University Press.
505
USPON DRUSTVA
Asian Money, Asian Issuers & Capital Markets Supplement (1993/1994) "De-
rivatives: making more room to manoeuvre," prosinac-sijecanj: 30-2.
Aslund, Anders (1995) How Russia Became a Market Economy, Washington
D. C.: Brookings Institution.
Aydalot, Philippe (1985) "L'aptitude des milieux locaux a promouvoir innova-
tion technologique", communication au symposium Nouvelles technologies
et regions en crise, Association de science n3gionale de langue
Bruxelles, 22-23. travnja.
Aznar, Guy (1993) Travailler moins pour travailler tous, Pariz: Syros.
Baghwati, J. i Srinivasan, T. M. (1993) Indian Economic Reforms, New Delhi:
Ministry of Finance.
Bailey, Paul, Parisotto, Aurelio i Renshaw, Geoffrey (ur.) (1993) Multinationa-
ls and Employment: The Global Economy of the 1990's Geneva: Interna-
tional Labour Organization.
Baker, Hugh (1979) Chinese Family and Kinship, New York: Columbia Uni-
versity Press.
Balaji, R. (1994) "The formation and structure of the high technology indus-
trial complex in Bangalore, India", Berkeley, CA: University of California,
doktorska disertacija o gradu i regionalnom planiranju (u pripremi).
Baldwin-Evans, Martini Schain, Martin (ur.) (1995) The Politics of Immigra-
tion in Western Europe, London: Frank Cass.
Ball-Rokeach, Sandra J. i Cantor, Muriel (ur.) (1986) Media, Audience and
Social Structure, Beverly Hills, CA: Sage.
Banegas, Jesus (ur.) (1993) La industria de la informacion. Situaci6n actual
y perspectivas, Madrid: Fundesco.
Bar, (1990) Configuring the Telecommunications Infrastructure for
the Computer Age: The Economics of Network Control, Barkeley, CA: Uni-
versity of California, doktorska disertacija.
--(1992) "Network flexibility: a new challenge for telecom policy." Commu-
nications and Strategies, posebno izdanje, lipanj: 111-22.
-- i Barrus, M. (1993) The Future of Networking, Berkeley, CA:University
of California, BRIE radni materijal.
--i--s Coriat, Benjamin (1991) Information Networks and Competitive
Advantage: Issues for Gover-nment Policy and Corporate Strategy Develop-
ment, Bruxelles: Commission of European Communities, DGIII-BRIE-
OECD Research Program.
Baran, Barbara (1985) "Office automation and women's work: the technolo-
gical transformation of the insurance industry." U: Manuel Castells (ur.)
High Technology, Space, and Society, Beverly Hills, CA: Sage, str. 143-71.
--(1989) Technological Innovation and Deregulation: The Transformation
of the Labor Process in the Insurance Industry, Berkeley, CA: University
of California, doktorska disertacija o gradu i regionalnom planiranju.
Baranano,Ana M.(1994) "La empresa espanola en los programas europeos de
cooperaci6n tecnol6gica," Madrid: Universidad Aut6noma de Madrid,
neobjavljene doktorske teze u: Business Economics.
506
BffiLIOGRAFIJA
Barglow, Raymond (1994) The Crisis of the Self in the Age of Information:
Computers, Dolphins, and Dreams, London: Routledge.
Barthes, Roland (1978) Lec;on inaugurale de la chaire de semiologie litteraire
du College de France, prononcee le 7 Janvier 1977, Pariz: Seuil.
Bassalla, George (1988) The Evolution of Technology, Cambrige University
Press.
Batty, Michael i Barr, Bob (1994) "The electronic frontier: exploring and map-
ping cyberspace," Futures, 26(7) : 699-712
Baudrillard, Jean (1972) Pour une critiqe de l'economie politique du signe, Pa-
riz: Gallimard.
-- (1991) La Guerre du Golfe n'a pas eu lieu, Pariz: Fayard.
Baumgartner, Peter i Payr, Sabine (ur.)(1995) Speaking Minds: Interviews with
Twenty Eminent Cognitive Scientists, Princeton, NJ: Princeton University
Press.
Baumol, W. J., Blackman S. A. B. i Wolf, E. N. (1989) Productivity and Ame-
rican Leadership: The Long View, Cambridge, MA: MIT Press.
Bayart, Jean-Franc;:ois (1992) The State in Africa: The Politics of the Belly,
London: Longman.
Beasley, W. G. (1990) The Rise of Modern Japan, London: Weidenfeld & Nicol-
son.
Bedi, Hari (1991) Understanding the Asian Manager, Sydney: Allen &
Unwin.
Bedoui, Mongi (1995) Bibliographie sur ['exclusion dans les pays arabes du
Mahgreb et du Machreq, Geneva: International Institute of Labour Stu-
dies, Discussion paper 80/1995.
Bell, Daniel (1976) The Coming of Post-Industrial Society: A Venture in So-
cial Forecasting, New York: Basic Books (prvo izdanje 1973).
Belussi, Fiorenza (1992) "La flessibilita si fa gerarchia: la Benetton." U: F.
Belussi (ur.) Nuovi Modelli d'Impresa, Gerarchie Organizzative e Imprese
Rete, Milano: Franco Angeli.
Bendixon, Terence (1991) "El transporte urbano." U: Jordi Borja i dr., str. 427-
53. Las grandes ciudades en la decada de los noventa, Madrid: Editorial
Sistema.
Beniger, James R. (1986) The Control Revolution: Technological and Econo-
mic Origins of the Information Society, Cambridge, MA: Harvard Univer-
sity Press.
Bennett, A. (1990) The Death of Organization Man, New York: William Morrow.
Benson, Rod (1994) "Telecommunications and society: a review on the rese-
arch literature on computer mediated communication," Berkeley, CA: Uni-
versity of California, Berkeley Roundtable on the International Economy,
racunalni ispis.
Benveniste, Guy (1994) Twenty-first Century Organization: Analyzing Current
Trends, Imagining the Future, San Francisco, CA: Jossey Bass.
Berger, J. (1984) And Our Faces, My Heart, Brief as Photos, London: Writers
& Readers.
507
USPON UMRE:\ENOG D R U ~ T V
Berger, Peter (1987) The Capitalist Revolution, London: Wildwood.
Berger, Peter i Hsiao, M. (ur.) (1988) In Search of an East Asian Development
Model, New Brunswick, NJ: Transaction Books.
Bergsten, C. Fred i Noland, Marcus (ur.) (1993) Pacific Dynamism and the In-
ternational Economic System, Washington D.C.: Institute for Internatio-
nal Economics.
Bernstein, Michael A. i Adler, David E. (1994) Understanding American Eco-
nomic Decline, New York: Cambridge University Press.
Bertazzoni, F. i dr. (1994) Odissea Informatica. Alle soglie della nuova era:
intinerario nelle societa informatiche, Milano: Istituto A. Gemelli peri
Problemi della Comunicazione, Gruppo Editoriale Jackson.
Bertrand, 0. i Noyelle, T. J. (1988) Corporate and Human Resources: Techno-
logical Change in Banks and Insurance Companies in Five OECD Coun-
tries, Pariz, OECD.
Bessant, John (1989) Microelectronics and Change at Work, Geneva: Interna-
tional Labour Organization.
Bettinger, Cass (1991) High Performance in the 1990s: Leading the Strategic
and Cultural Revolution in Banking, Homewood, IL: Business One Irwin.
Bianchi, Patrizio, Carnoy, Martini Castells, Manuel (1988) Economic Moder-
nization and Technology Policy in the People's Republic of China, Stanford,
CA: Stanford University Center for Education Research, Research Mono-
graph.
Bielenski, Harald (ur.) (1994) New Forms ofWork and Activity: Survey of Expe-
rience at Establishment Level in Eight European Countries, Dublin: Euro-
pean Foundation for the Improvement of Living and Working Conditions.
Biggart, Nicole Woolsey (1990a) Charismatic Capitalism, Chicago, IL: Uni-
versity of Chicago Press.
-- (1990b) "Institutionalized patrimonialism in Korean business." Compa-
rative Social Research, 12: 113-33
-- (1991) "Explaining Asian economic organization: toward a Weberian in-
stitutional perspective." Theory and Society, 20: 199-232.
--(1992) "Institutional logic and economic explanation". U: Jane Marceau
(ur.), Reworking the World: Organizations, Technologies, and Cultures in
Comparative Perspective, Berlin: Walter de Gruyter, str. 29-54
-- and Hamilton, G. G. (1992) "On the limits of a firm-based theory to
explain business networks: the western bias of neoclassical economics." U:
Nitin Nohria i Robert G. Ecckles (ur.),Networks and Organizations: Struc-
ture, Form, and Action, Boston, MA: Harvard Business School Press.
Bijker, Wiebe E., Hughes, Thomas P. i Pinch, Trevor (ur.) (1987) The Social
Construction of Technological Systems: New Directions in the Sociology
and History of Technology, Cambridge, MA: MIT Press.
Birch, David L. (1987) Job Generation in America, New York: Free Press.
Bird, Jane (1994) "Dial M for multimedia." Management Today, srpanj: 50-3.
Bishop, Jerry E. i Waldholz, Michael (1990) Genome, New York: Simon &
Schuster.
508
BffiLIOGRAFIJA
Blakely, Edward, Scotchmer, S. i Levine, J. (1988) The Locational and Econo-
mic Patterns of California's Biotech Industry, Berkeley, CA: University of
California Institute of Urban and Regional Development, Biotech Indus-
try Research Group Report.
Blazejczak, Jurgen, Eber, Georgi Hom, Gustav A. (1990) "Sectoral and mac-
roeconomic impacts of research and development on employment." U:
Egon Matzner i Michael Wagner (ur.), The Employment Impact of New
Technology: The Case of West Germany, Aldershot, Hants: Avebury, str.
221-33.
Bluestone, Barry i Harrison, Bennett (1988) The Great American Job Machi-
ne: The Proliferation of Low-wage Employment in the U.S. Economy, New
York: Basic Books.
Blumler, Jay G. i Katz, Elihu (ur.) (1974) The Uses of Mass Communications,
Newport Beach, CA: Sage.
Bofill, Ricardo (1990) Espacio y Vida, Barcelona: Tusquets Editores.
Booker, Ellis (1994) "Interactive TV comes to public broadcasting." Computer-
world 28(3): 59.
Borja, Jordi i Castells, Manuel (1996) The Local and the Global: Cities in
the Information Age, report commissioned by the United Nations Habi-
tat Center for Habitat II- United Nations Conference The City Summit,
Istambul, 1996; izdat ce Earthscan, London.
Borja, Jordi i dr. (ur.) (1991) Las grandes ciudades en la decada de los noven-
ta, Madrid: Editorial Sistema.
Borjas, George F., Freeman, Richard B. i Katz, Lawrence F. (1991) On the La-
bour Market Effects of Immigration and Trade, Cambridge, MA: National
Bureau of Economic Research.
Bomstein, Lisa (1993) "Flexible production in the unstable state: the Brazi-
lian information technology industry." Neobjavljena doktorska disertaci-
ja; Universtiy of California, Berkeley, Department of City and Regional
Planning.
Borrus, Michael G. (1988) Competing for Control: America's Stake in Microe-
lectronics, Cambridge, MA: Ballinger.
--i Zysman, John (1992) "Industrial competitiveness and American natio-
nal security." U: W. Sandholtz i dr., The Highest Stakes: The Economic
Foundations of the Next Security System. New York: Oxford University
Press.
Bosch, Gerhard (1995) Flexibility and Work Organization: Report of Expert
Working Group, Bruxelles: European Commission, Directorate General
for Employment, Industrial Relations, and Social Affairs.
-- Dawkins, Peter i Michon, Fran9ois (ur.) (1994) Times Are Changing:
Working Time in 14 Industrialised Countries, Geneva: International La-
bour Organizatiop..
Botein, Michael i Rice, David M. (ur.) (1980) Network Television and the Pub-
lic Interest, Lexington, MA: Lexington Books.
Boureau, Allain i dr. (1989) The Culture of Print: Power and the Uses of Print
509
USPON M R ~ O G DRUSTVA
in Early Modern Europe, ur. Roder Chartier, Princeton, NJ: Princeton Uni-
versity Press.
Bouvier, Leon F. i Grant, Lindsay (1994) How Many Americans? Population,
Immigration, and the Environment, San Francisco, CA: Sierra Club Books.
Bower, J. L. (1987) When Markets Quake, Boston, MA: Harvard Business
School Press.
Boyer, Christine (1994) The City of Collective Memory, Cambridge, MA: MIT
Press.
Boyer, Robert (1988a) "Is a new socio-tehnical system emerging?" Rad
pripremljen za konferenciju Structrual Change and Labour Market Po-
licy, Var, Gard, 6-9. lipnja.
--(1988b) "Technical change and the theory of regulation." U: G. Dosi, i dr.,
Technical Change and Economic Theory, London: Pinter, str. 67-94.
--(1990) ''Assessing the impact of R&D on employment: puzzle or consensus?"
U: E. Matzner and M. Wagner (ur.), The Employment Impact of New Techno-
logy: The Case of West Germany, Aldershot, Hanst: Avebury, str. 234-54.
-- (ur.) (1986) Capitalimes fin de siecle, Pariz: Presses Universitaires de
France.
Boyer, R. i Mistral, J. (1988) "Le bout du tunnel? Strategies conservatrices et
nouveau regime d'accumulation," rad za medunarodnu konferenciju Theo-
ry of Regulation, Barcelona, 16-18. lipnja.
--i Raile, P. (1986a) "Croissances nationales et contrainte exterieure avant
et apres 1973." Economie et societe, br. P29.
-- i -- (1986b) "L'Insertion internationale conditionne-t-elle les formes
nationales d'emploi? Convergences ou differentiations des pays europe-
ens."Economie et societe, hr. P29.
Boyett, Joseph H. i Conn, Henry P. (1991) Workplace 2000: The Revolution
Reshaping American Business, New York: Dutton.
Braddock, D. J. (1992) "Scientific and tehnical employment, 1900-2005." Mon-
thly Labor Review, veljaca: 28-41.
Bradford, Colin I. (ur.) (1992) Strategic Options for Latin America in the
1990's, Pariz: OECD Development Center.
-- (1994) The New Paradigm of Systemic Competitiveness: Toward More
Integrated Policies in Latin America, Pariz: OECD Development Center.
Braude!, Fernand (1967) Civilisation materielle et capitalisme. XV-XVII siecle,
Pariz: Armand Colin.
Braun, Ernest i Macdonald, Stuart (1982) Revolution in Miniature: The His-
tory and Impact of Semiconductor Electronics Re-explored, 2. izd., Cam-
bridge University Press.
Braverman, Harry (1973) Labor and Monopoly Capital, New York: Monthly
Review Press.
Breeden, Richard C. (1993) "The globalization of law and business in the
1990s" Wake Forest Law Review, 28(3): 509-17.
BRIE (1992) Globalization and Production, Berkeley, CA: University of Cali-
fornia, BRIE Working Paper 45.
510
BIDLIOGRAFIJA
Broad, William J. (1985) Star Warriors, New York: Simon & Schuster.
Brooks, Harvey (1971) "Technology and the ecological crisis," predavanje u
Amherstu, 9. svibnja.
Brown, Richard P. C. (1992) Public Debt and Private Wealth: Debt, Capital
Flight and the IMF in Sudan, London: Macmillan.
Brusco, S. (1982) "The Emilian model: productive decentralization and social
integration." Cambridge Journal of Economics 6(2): 167-84.
Buitelaar, Wout (ur.) (1988) Technology and Work: Labour Studies in England,
Germany and the Netherlands, Aldershot, Rants: Avebury.
Bunker, Ted (1994) "The multimedia infotainment I-way: telephone, cable,
and media companies are pursuing video-on-demand, interactive educa-
tion, multimedia politicking, and more." LAN Magazine, 9(10):S24
Bureau of Labor Statistics (1994) Occupational Projections and Training
Data, Statistical and Research Supplement to the 1994-5 Occupational
Outlook Handbook, Bulletin 2451, svibanj.
Burien, Katherine (1972) "La realisation spatiale du desir et !'image spatiali-
see du besoin." Espaces et societes, br. 5: 145-59
Bushnell, P. Timothy (1994) The Transformation oftheAmerican Manufactu-
ring Paradigm, New York: Garland.
Business Week (1993) "The horizontal corporation." 28. listopada.
-- (1993b) "Asia's wealth: special report." 29. studenog.
--(1994a) "The information technology revolution: how digital tecnology is
changing the way we work and live." Posebno izdanje.
--(1994b) "The new face of business." U posebnom izdanju: "The Informa-
tion Revolution," str. 99 i dalje.
-- (1994c) "China: birth of a new economy." 31. sijecnja, 42-8.
--(1994d) "Sega: it's blasting beyond games and racing to build a high-tech
entertainment empire." 21. veljace: prica s naslovnice.
-- (1994e) "Interactive TV: not ready for prime time." 14. ozujka, str. 30.
-- (1994) "The entertainment economy." 14. ozujka, str. 58-73.
--(1994g) "Howthe Internet will change the way you do business." 14. stu-
denog.
--(1994h) "Home computers: sales explode as new uses turn PCs into all-
purpose information appliances." 28. studenog, str. 89 i dalje.
-- (1995a) "The networked corporation." Posebno izdanje.
--(1995b) "Mexico: can it cope?" 16. sijecnja.
--(1995c) "Software industry." 27. veljace, str. 78-86.
-- (1995d) "Benetton's new age." 14. travnja.
--(1995e) "The gene kings." 8. svibnja, str. 72 i dalje.
--(1995) "The networked corporation." 26.1ipnja, str. 85 i dalje.
-- (1996) "Sun's rise." 22. sijecnja.
Byrne, John H. (1994) "The pain of downsizing." Business Week, 9. svibnja.
Calderon, Fernando i DosSantos, Mario (direktori) (1989) Bacia un nuevo ar-
den estatal? Democratizaci6n, modernizaci6n y actores socio-politicos, 4
sv., Buenos Aires. CLACSO.
511
USPON DRUSTVA
--i --Mario R. (19959 Sociedades sin atajos. Cultura politica y restruc-
turaci6n econ6mica en America Latina, Buenos Aires: Paidos.
--i Laserna, Roberto (1994) Paradojas de la modernidad. Sociedad y cam-
bios en Bolivia, La Paz: Fundaci6n Milenio.
Calhoun, Craig (ur.) (1994) Social Theory and the Politics of Identity, Oxford:
Blackwell.
Camagni, Roberto (1991) "Local milieu, uncertainty and innovation networks:
towards a new dynamic theory of economic space." U: Roberto Camagni
(ur.) Innovation Networks: Spatial Perspectives, London: Belhaven Press,
str. 121-44.
Campbell, Duncan (1994) "Foreign investment, labor immobility and the
quality of employment. "International Labour Review, 2:203.
Campo Vidal, Manuel (1996) "La transici6n audiovisual." Madrid: Antena-3
TV (neobjavljeno).
Campos Alvarez, Tostado (1993) El Fondo Monetario y la deuda externa mexi-
cana, Mexico: Plaza y Valdes Editores.
Canby, E. T. (1962) A History of Electricity, Englewood Cliffs, NJ: Prentice-
Hall.
Cappelin, Riccardo (1991) "International networks of cities" U: Roberto Ca-
magni (ur.) Innovation Networks: Spatial Perspectives, London: Belhaven
Press.
Cappelli, Peter i Rogovsky, Nicolai (1994) "New work systems and skill requi-
rements." International Labour Review, 133(2): 205-20
Cardoso, Fernando H. (1993) "New North/South relations in the present con-
text: a new dependency?" U: Martin Carnoy i dr., The New Global Econo-
my in the Information Age, University Park, PA: Penn State University
Press, str. 149-59.
-- i Faletto, Enzo (1969) Desarrollo y dependencia en America Latina,
Mexico D. F.: Siglo XXI Editores; engleski prijevod u prosirenom izdanju,
Berkeley, CA: University of California Press, 1979.
Carey, M. i Franklin, J. C. (1991) "Outlook: 1990-2005 industry output and job
growth continues slow into next century." Monthly Labor Review, stud.; 45-60.
Carnoy, Martin (1989) The New Information Technology: International Diffu-
sion and Its Impact on Employment and Skills. A Review of the Literature,
Washington D. C.: World Bank, PHREE.
-- (1994) Faded Dreams: The Politics and Economics of Race in America,
New York: Cambridge University Press.
-- i Castells, Manuel (1996) "Sustainable flexibility: work, family, and so-
ciety in the information age," Berkeley: University of California, Center
for Western European Studies.
-- i Fluitman, Fred (1994) "Training and the reduction fo unemployment
in industrialized countries," Geneva: International Labour Organization,
neobjavljeni izvjestaj.
--i Levin, Henry (1985) Schooling and Work in the Democratic State, Stan-
ford, CA: Stanford University Press.
512
BffiLIOGRAFIJA
- Pollack, Seth i Wong, Pia L. (1993a) Labor Institutions and Technologi-
cal Change: A Framework for Analysis and Review of the Literature, Stan-
ford, CA: Stanford University International Development Education Cen-
ter, izvjestaj za International Labour Organization, Geneva.
-- i dr. (1993b) The New Global Economy in the Information Age, Univer-
sity Park, PA: Penn State University Press.
Carre, Jean-Jacques, Dubois, Paul i Malinvaud, Edmond (1984) Abrege de la
croissance franr;aise: un essai d'analyse economique causate de l'apres
guerre, Pariz: Editions du Seuil.
Carver, M. (1980) War since 1945, London: Weidenfeld & Nicolson.
Case, Donald 0. (1994) "The social shaping of videotex: how information ser-
vices for the public have evolved." Journal of the American Society for In-
formation Science, 45(7): 483-9.
Castano, Cecilia (1991) La lnformatizaci6n de la banca en Espana, Madrid:
Ministerio de Economia I Universidad Autonoma de Madrid.
-- (1994a) Nuevas Tecnologias, Trabajo y Empleo en Espana, Madrid:
Alianza Editorial.
--(1994b) Tecnologia, empleo y trabajo en Espana, Madrid: Alianza Edito-
rial.
Castells, Manuel (1972) La Question urbaine, Pariz: Franyois Maspero.
-- (1976) "The service economy and the postindustrial society: a sociologi-
cal critique." International Journal of Health Services, 6(4): 595-607.
--(1980) The Economic Crisis and American Society, Princeton, NJ: Prin-
ceton University Press, and Oxford: Blackwell.
-- (1988a) "The new industrial space: information technology manufactu-
ring and spatial structure in the United States." U: G. Sternlieb i J. Hug-
hes (ur.), America's New Market Geography: Nation, Region and Metropo-
lis, New Brunswick, NJ: Rutgers University.
-- (direktor) (1988b) The State and Technology Policy: A Comparative Ana-
lysis of US. Strategic Defense Initiative, Informatics Policy in Brazil, and
Electronics Policy in China, Berkeley, CA: University of California, Berkeley
okrugli stol o medunarodnom gospodarstvu (BRIE), Research Monograph.
--(1989a) High technology and the new international division oflabor. La-
bour Studies, October.
--(1989b) The Informational City: Information Technology, Economic Res-
tructuring, and the Urban-Regional Process, Oxford: Blackwell.
--(1989c) "Notes of field work in the industrial areas ofTaiwan," neobjav-
ljeno.
--(1990) "Die zweigeteilte Stadt. Arm und Reich in den Stadten Lateiname-
rikas, der USA und Europas." U: Tilo Schabert (ur.), Die Weldt der Stadt,
Mtinchen: Piper, str. 199-216.
--(1991) "Estrategias de desarrollo metropolitano en las grandes ciudades
espanolas: la articulaci6n entre crecimiento econ6mico y calidad de vida."
U: Jordi Borja i dr. (ur.), Las grandes ciudades en la decada de los noven-
ta, Madrid: Editorial Sistema, str. 17-64
513
USPON
-- (1992) "Four Asian tigers with a dragon head: a comparative analysis
of the state, economy, and society in the Asian Pacific Rim." U: Richard
Appelbaum i Jeffrey Henderson (ur.), States and development in the Asian
Pacific Rim, Newbury Park, CA: Sage, str. 33-70.
--(1994) "Paths towards the informational society: employment structure
in G-7 countries, 1920-1990." International Labour Review, 133(1):5-33 (s
Yukom Aoyamom).
-- (1996) "The net and the self: working notes for a critical theory of infor-
mational society." Critique of Anthropology, 16(1): 9-38.
--(ur.)(1985) High Technology, Space and Society, Beverly Hills, CA: Sage.
--i Guillemard, Anne Marie (1971) "Analyse sociologique des pratiques so-
ciales en situation de retraite." Sociologie du travail, 3: 282-307.
-- i Hall, Peter (1994) Technopoles of the World: The Makings of 21st Cen-
tury Industrial Complexes, London: Routledge.
-- i Laserna, Roberto (1989) "The new dependency: technology and social
change in Latin America" Sociological Forum, jesen.
--iN atalushko, Svetlana (1993) "La modernizaci6n tecnol6gica de las em-
presas de electr6nica y telecomunicaci6nes en Rusia: un estudio de Szele-
nograd," Madrid: Universidad Aut6noma de Madrid, Programa de Estu-
dios Rusos, neobjavljena monografija.
--i Skinner, Rebecca (1988) "State and technological policy in the U.S.: the
SDI program." U: Manuel Castells (direktor) The State and Technological
Policy: A Comparative Analysis, Berkeley, CA: Universitiy of California,
BRIE Research Monograph.
--i Tyson, Laura d'Andrea (1988) "High technology choices ahead: restruc-
turing interdependence." U: John W. Sewell i Stuart Tucker (ur.), Growth,
Exports, and Jobs in a Changing World Economy, New Brunswick, NJ:
Transaction Books.
-- i --(1989) "High technology and the changing international division
of production: Implications for the U.S. economy." U: Randall B. Purcell
(ur.), The Newly Industrializing Countries in the World Economy: Challen-
ges for U.S. Policy, Boulder, CO: Lynne Rienner, str. 13-50.
--i dr. (1986) Nuevas tecnologias, economia y sociedad en Espana, 2 sves-
ka, Madrid: Alianza Editorial.
-- Goh, Lee i Kwok, R. W. Y. (1990) The Shek Kip Mei Syndrome: Econo-
mic Development and Public Housing in Hong Kong and Singapore, Lon-
don: Pion.
--(direktor), Gamella, Manuel, De la Puera, Enrique, Ayala, Luisi Matias,
Carmen (1991) La industria de las tecnologias de informacion (1985-90).
Espana en el contexto mundial, Madrid: Fundesco.
-- Granberg, Alexander i Kiselyova, Emma (1996a- u pripremi), The deve-
lopment of Siberia and the Russian Far East and its Implications for the
Pacific Economy, Berkeley, CA: University of California Pacific Rim Rese-
arch Program i Institute of Urban and Regional Development, Research
Monograph.
514
BffiLIOGRAFIJA
-- Yazawa, Shujiro i Kiselyova, Emma (1996b) "Insurgents against the
global order: a comparative analysis of Chiapas Zapatistas, American mi-
litia movement, and Aum Shinrikyo." Berkeley Journal of Sociology, u
pripremi.
Castillo, Gregori (1994) "Henry Ford, Lenin, and the scientific organization
of work in capitalist and soviet industrialization," Berkeley, CA: Universi-
ty of California Deparment of City and Regional Planning, seminarski rad
za CP 275, neobjavljeno.
Cats-Baril, William L. i Jelassi, Tawfik (1994) "The French videotex system
Minitel: a successful implementation of a national information technolo-
gy infrastructure." MIS Quarterly, 18(1): 1-20.
Caves, Roger W, (1994) Exploring Urban America, Thousand Oaks, CA: Sage.
Cecchini, Paolo (1988) The European Challenge, 1992: The Benefits of a Sin-
gle Market, Aldershot, Rants: Gower.
Centre d'Etudes Prospectives et d'Informations lnternationales (CEPII)
(1992) L:Economie mondiale 1990-2000: l'imperatif de la croissance, Pariz:
Economica.
-- i OFCE (1990) Mimosa: une modelisation de l'economie mondiale, Ob-
servations et diagnostics economiques, 30. sijecnja.
CEPAL (Comision Economica para America Latina, Naciones Unidas) (1986)
El desarrollo fruticola y forestal en Chile y sus derivaciones sociales, San-
tiago, Chile: Informe CEPAL.
--(1990a) La apertura financiera de Chile y el comportamiento de los ban-
cos transnacionales, Santiago, Chile: Informe CEPAL.
--(1990b) Transformaci6n productiva con equidad, Santiago de Chile: Na-
ciones Unidas, CEPAL.
--(1994) El crecimiento econ6mico y su difusi6n social: el caso de Chile de
1987 a 1992, Santiago de Chile: CEPAL, Division de Estadisticas y
Proyecciones.
Cervera, Robert (1989) America's Suburban Centers: The Land Use-Tran-
sportation Link, Boston, MA: Unwin Hyman.
--(1991) "Changing live-work spatial relationships: implications for metro-
politan structure and mobility." U: John Brotchie i dr. (ur.) Cities in the 21st
Century: New Technologies and Spatial Systems, Melbourne: Longman &
Cheshire, str. 330-4 7.
Chandler, Alfred D. (1977) The Visible Hand: The Managerial Revolution in
American Business, Cambridge, MA: Harvard University Press.
-- (1986) "The evolution of modern global competition." U: M. E. Porter
(ur.), Competition in Global Industries, Boston, MA: Harvard Business
School Press, str. 405-48
Chen, Edward K. Y: (1979) Hypergrowth in Asian Economies: A Comparative
Analysis of Hong Kong, Japan, Korea, Singapore and Taiwan, London:
Macmillan.
Chesnais, (1994) La Mondialisation du capital, Pariz: Syros
Chida, Tomohei i Davies, Peter N. (1990) The Japanese Shipping and Ship-
515
USPON UMRE:ZENOG DRUi:lTVA
building Industries: A History of Their Modern Growth, London: Athlone
Press.
Child, John (1986) "Technology and work: An outline of theory and research
in the western social sciences." U: Peter Grootings (ur.), Technology and
Work: East-West Comparison, London: Croom Helm, str. 7-66.
Chin, Pei-Hsiung (1988) Housing Policy and Economic Development in
Taiwan, Berkeley, CA: University of California, IURD.
Chion, Miriam (1995) "Recent process of globalization in Peru," Berkeley, CA:
Universitiy of California Department of City and Regional Planning,
neobjavljen istrazivacki rad za CP229.
Chizuko, Ueno (1987) "The position of Japanese women reconsidered." Cur-
rent Anthropology, 28(4): 75-84.
--(1988) "The Japanese women's movement: the counter-values to indus-
trialism." U: Grakan McCormack i Yoshio Sugimoto (ur.) Modernization
and Beyond: The Japanese Trajectory, Cambridge: Cambridge University
Press, str. 167-85.
Choucri, Nazli (1986) "The hidden economy: a new view of remittances in the
Arab World." World Developent Report, 14: 702-9.
Chung, K. H., Lee H. C. i Okumura, A. (1988) "The managerial practices of
Korean, American, and Japanese firms." Journal of East and West Studies
17: 45-74.
Clark, R. (1979) The Japanese Company, New Haven, CT: Yale University
Press.
Clegg, Stewart (1990) Modern Organizations: Organization Studies in the
Postmodern World, London: Sage.
-- (1992) "French bread, Italian fashions, and Asian enterprises: modern
passions and postmodern prognoses." U: Jane Marceau (ur.), Reworking
the World, Berlin: Walter de Gruyter, str. 55-94.
-- i Redding, S. Gordon (ur.) (1990) Capitalism in Contrasting Cultures,
Berlin: Walter de Gruyter.
Clow Archibald i Clow, Nan L. (1952) The Chemical Revolution, London: Batch-
worth Press.
Coclough, Christopher i Manor, James (ur.) (1991) States or Markets? Neoli-
beralism and the Development Policy Debate, Oxford: Clarendon Press.
Cohen, Stephen (1990) "Corporate nationality can matter a lot," iskaz na
sjednici US Congress Joint Economic Committee, rujan.
-- (1993) "Geo-economics: lessons from America's mistakes." U: Martin
Carnoy i dr., The New Global Economy in the Information Age, Universi-
ty Park, PA: Penn State University Press, str. 97-147.
--(1994) "Competitiveness: a reply to Krugman." Foreign Affairs, 73:3.
-- i Borrus, Michael (1995a) Networks of American and Japanese Electro-
nics Companies in Asia, Berkeley, CA: University of California, BRIE Re-
search Paper.
--i -- (1995b) Networks of Companies in Asia, Berkeley, CA: University
of California, BRIE Research Paper.
516
BffiLIOGRAFIJA
--i Guerrieri, Paolo (1995) "The variable geometry of Asian trade." U: Ei-
leen M. Doherty (ur.) Japanese Investment in Asia, radne teme konferen-
cija pripremljene u suradnji s: Berkeley Roundtable on the International
Economy, San Francisco: Asia Foundation, str. 189-208.
--i Zysman, John (1987) Manufacturing Matters: The Myth of Postindus-
trial Economy, New York: Basic Books.
--i dr., (1985) Global Competition: The New Reality, vol III of John Young
(chair), Competitiveness. The Report of the president's Commission on In-
dustrial Competitiveness, Washington D.C.: Government Printing Office,
str. 1.
Cohendet, P. i Llerena, P. (1989) Flexibilte, information et decision, Pariz:
Economica.
Colas, Dominique (1992) La Glaive et le fieau.Genealogie du fanatisme et de
la societe civile. Pariz: Grasset.
Collado, Cecilia (1995) "Unsustainable development: environmental policy
and regional development in Chile," Berkeley, University of California: De-
partment of City and Regional Planning, doktorska disertacija, u pripremi.
Coloquio de Invierno (1992) Los grandes cambios de nuestro tiempo: la situa-
ci6n internacional, America Latina y Mexico DF: Universidad Nacional
Aut6noma de M'exico I Fonda de Cultura Econ6mica.
Comision Econ6mica para America Latina, Naciones Unidas, see CEPAL.
Commersant Weekly (1995) "Survey on commercial crime in Russia." 13. lipnja.
Conference on Time and Money in the Russian Culture (1995), organizirao
University of California at Berkeley's Center for Slavic and Eastern Eu-
ropean Studies, i Stanford University's Center for Russian and Eastern
European Studies, odrzan na Berkeleyju 17. ozujka 1995., neobjavljeni
prikazi i rasprave (osobne napomene i sazetak Emme Kiselyove).
Cooke, Philip (1994) "The cooperative advantage of regions," materijal
pripremljen za Harold Innis Centenary Celebration Conference Regions,
Institutions and Technology, University of Toronto, 23-25. rujna.
--i Morgan, K. (1993) "The network paradigm: new departures in corpora-
te and regional development." Society and Space, 11: 543-64.
Cooper, Charles (ur.) (1994) Technology and Innovation in the International
Economy, Aldershot, Rants: Edward Elgar i United Nations University
Press.
Cooper, James C. (1995) "The new golden age of productivity." Business Week,
26. rujna, str. 62.
Coriat, Benjamin (1990) EAtelier et le robot, Pariz: Christian Bourgois Edi-
teur.
-- (1994) "Neither pre- nor post-fordism: an original and new way of ma-
naging the labour process." U: K. Tetsuro i R. Steven (ur.), Is Japanese Ma-
nagment Post-Fordism?, Tokyo: Mado-sha, str. 182.
Council of Economic Advisers (1995) Economic report to the President of the
United States. Transmitted to the Congress, February 1995, Washington
D.C.: Government Printing Office, str. 95-127.
517
USPON UMREZENOG DRUilTVA
Covtrot, T. i Husson, M. (1993) Les Destins du tiers monde, Pariz: Nathan.
Crick, Francis (1994) The Astonishing Hypothesis: The Scientific Search for
the Soul, New York: Charles Scribner's Sons.
Cuneo, Alice (1994) "Getting wired in the Gulch: creative and coding merge
in San Francisco's multimedia community" Advertising age, 65(50).
Cusumano, M. (1985) The Japanese Automobile Industry: Technology and Ma-
nagement at Nissan and Toyota, Cambridge, MA: Harvard University Press.
Cyert, Richard M. i Mowery, David C. (ur.) (1987) Technology and Employ-
ment: Innovation and Growth in the U.S. Economy, Washington D. C.: Na-
tional Academy Press.
Dahlman, C., Ross-Larsen, B. i Westphal, L. E. (1987) "Managing technologi-
cal development: lessons from newly industrialising countries." World De-
velopment, 15(6).
Dalloz, Xavier i Portnoff, Andre-Yves (1994) "Les promesses de l'unimedia."
Futuribles, br. 191:11-36.
Daniel, W. (1987) Workplace Survey of Industrial Relations, London: Policy
Studies Institute.
Daniels, P. W. (1993) Service Industries in the World Economy, Oxford: Black-
well.
Danton de Rouffignac, Peter (1991) Europe's New Business Culture, London:
Pitman.
Darbon, Pierre i Robin, Jacques (ur.) (1987) Le Jaillissement des biotechnolo-
gies, Pariz: Fayard-Fondation Diderot.
David, Paul (1989) Computer and Dynamo: The Modern Productivity Para-
dox in Historical Perspective, Stanford, CA: Stanford University Center
for Economic Policy Research, Working Paper No. 172
David, P. A. (1975) Technical Choice Innovation and Econimic Growth: Es-
says on American and British Experience in the Nineteenth Century, Lon-
don: Cambridge University Press.
-- i Bunn, J. A. (1988) "The economics of gateways' technologies and net-
work evolution: lessons from the electricity supply industry." Information
Economics and Policy, 3 (travanj): 165-202
Davidson, Basil (1992) The Black Man's Burden: Africa and the Curse of the
Nation-state, London: James Currey.
Davis, Diane (1994) Urban Leviathan: Mexico in the 20th Century, Philadel-
phia, PA: Temple University Press.
Davis, Mike (1990) City of Quartz, London: Verso.
Dean, James W., Yoon, Se Joon i Susman, Gerald I. (1992) "Advanced manu-
facturing technology and organization structure: empowerment or subor-
dination?" Organization Science, 3(2):203-29.
De Anne, Julius (1990) Global Companies and Public Policy: The Growing
Challenge of Foreign Direct Investment, New York: Council of Foreign Re-
lations Press.
De Bandt, J. (ur.) (1985) Les Sevices dans les societes industrielles avancees,
Paris: Economica.
518
BIBLIOGRAFIJA
Deben, Leoni dr. (ur.) (1993) Understanding Amsterdam: Essays on Econo-
mic Vitality, City Life, and Urban Form, Amsterdam: Het Spinhuis.
De Conninck, Frederic (1995) Societe eclatee. Travail integre, Pariz: Presses
Universitaires de France.
Denison, Edward F. (1967) Why Growth Rates differ: Postwar Experience in
Nine Western Countries, Washington D. C.: Brookings Institution.
-- (1974) Accounting for United States Economic Growth, 1929-69, Wa-
shington D.C.: Brookings Institution.
-- (1979) Accounting for Slower Economic Growth: The United States in
the 1970's, Washington D.C. Brookings Institution.
Denisova, L. I. (1995) "Fondovyi rynok i inostrannye investitsii (Stock ex-
change market and foreign investment)." EKO, br. 4:65-73.
Dentsu Institute for Human Studies I DataFlow International (1994) Media
in Japan, Tokyo: DataFlow International.
Derriennic, J. P. (1990) "Tentative de polemologie necrometrique," Quebec:
Universite Laval, neobjavljeni rad.
Deyo, Frederick (ur.) (1987) The Political Economy of New Asian Industrialism,
Ithaca, NY: Cornell University Press.
Dicken, Peter (1992) Global Shift: The Internationalization of Economic Acti-
vity, New York: Guilford Press.
Dickens, William T., Tyson Laura D'Andrea i Zysman, John, (ur.) (1988)
The Dynamics of Trade and Employment, Cambridge, MA: Ballinger
Press.
Dickinson, H. W. (1958) "The steam engine to 1830." U: C. Singer (ur.), A His-
tory of Technology, vol. 4: The Industrial Revolution, 1750-1850, Oxford:
Oxford University Press, str. 168-97.
Dizard, Wilson P. (1982) The Coming Information Age, New York: Longman.
Dodgson, M. (ur.) (1989): Tecnology Strategy and the Firm: Management and
Public Policy, Harlow, Essex: Longman.
Doherty, Eileen M. (ur.)(1995) Japanese Investment in Asia: International
Production Strategies in a Rapidly Changing World, radne teme za kon-
ferenciju pripremljene u suradnji s Berkeley Roundtable on the Interna-
tional Economy, San Francisco: Asia Foundation.
Dohse, K., Jurgens, V. i Maisch, T. (1985) "From Fordism to Toyotism? The so-
cial organization of the labour process in the Japanese automobile indus-
try." Politics and Society, 14(2): 115-46.
Dondero, George (1995) "Information, communication, and vehicle technolo-
gy," Berkeley, CA.: University of California Department of City and Regio-
nal Planning, proljece, neobjavljeni seminarski rad za CP-298!.
Dordick, Herbert S. i Wang, Georgette (1993) The Information Society: A Ret-
rospective View, Newbury Park, CA: Sage.
Dosi, Giovanni (1988) "The nature ofthe innovative process." U: G. Dosi i dr.
Tehnical Change and Economic Theory, London: Pinter, 221-39.
-- i Soete, Luc (1983) "Technology, competitiveness, and international tra-
de." Econometrica, 3.
519
USPON UMREZENOG DRUfflA
--Pavitt, K. i Soete, L. (1988a) The Economics of Technical Change and In-
ternational Trade, Brighton, Sussex: Wheatsheaf.
-- Freeman, Christopher, Nelson, Richard, Silverberg, Gerald i Soete
Luc (ur.) (1988b) Technical Change and Economic Theory, London: Pin-
ter.
Dower, John W. (ur.) (1975) Origins of the Modern Japanese State: Selected
Writings of E.H. Norman, New York: Pantheon Books.
Doyle, Marc (1992) The Future of Television: A Global Overview of Program-
ming, Advertising, Technology and Growth, Lincolnwood, IL: NTC Business
Books.
Drexler, K. Eric i Peterson, Chris (1991) Unbounding the Future: The Nano-
technology Revolution, New York: Qui11/William Morrow.
Drucker, Peter F. (1988) "The coming of the new organization," Harvard Busi-
ness Review, 88:45-53.
Dubois, Pierre (1985) "Rupture de croissance et progres technique." Econo-
mie et statistique, 181.
Dunford, M. i Kafkalas, G. (ur.) (1992) Cities and Regions in the New Europe:
The Global-Local interplay and Spatial Development Strategies, London:
Belhaven Press.
Dunning, John (ur.) (1985) Multinational Enterprises, Economic Structure,
and International Competitiveness, New York: John Wiley.
-- (1992) Multinational Enterprises and the Global Economy, Reading,
MA: Addison-Wesley.
-- (1993) Multinational Enterprises and the Global Economy, Reading,
MA: Addison-Wesley.
Durlabhji, Subhash i Marks, Norton (ur.) (1993) Japanese Business: Cultural
Perspectives, Albany, NY: State University of New York Press.
Durufle, G. (1988) L:Ajustement structure! en Afrique (Senegal, Cote d'Ivoire,
Madagascar) Pariz: Karthala.
Dy, Josefina (ur.) (1990) Advanced Technology in Commerce, Offices, and
Health Service, Aldershot, Rants: Avebury.
Ebel, K. i Ulrich, E. (1987) Social and Labour Effects of CAD I CAM, Geneva:
International Labour Organization.
Eco, Umberto (1977) "Dalla periferia dell'impero," citirano u engleskom pri-
jevodu kao Eco, Umberto, "Does the audience have bad effects on televi-
sion?" U: Umberto Eco,Apocalypse Postponed, Bloomington: Indiana Uni-
versity Press, 1994, str. 87-102
Economist, (1993) 7 July 27.
--(1994a) "Feeling for the future: survey of television:" 12. veljace: poseb-
no izvj esce.
--(1994b) "Sale of the century." 14. svibnja, str. 67-9.
--(1995a) "The bank that disappeared." 27. veljace.
--(1995b) "Currencies in a spin." 11. ozujka, str. 69-70
-- (1995c) "A survey of Brazil: half-empty or half-full?" 29. travnja.
-- (1995d) "A survey ofVietnam: the road to capitalism." 8. srpnja.
520
BffiLIOGRAFIJA
Economist Intelligence Unit (1995) "Country report: Russian Federation, 2nd
quarter."
Edquist, Charles i Jacobsson, Stefan (1989) Flexible Automation: The Global
Diffusion of New Technologies in the Engineering Industry, Oxford: Black-
well.
Egan, Ted (1995) "The development and location patterns of software indus-
try in the U.S.," Berkeley, CA: University of California, doktorska di-
sertacija o gradu i regionalnom planiranju (u pripremi).
Elkington, John (1985) The Gene Factory: Inside the Business and Science of
Biotechnology, New York: Caroll & Gra
Elmer-Dewwit, Philip (1993) "The amazing video game boom." Time, 27.
rujna, str. 67-72.
El Pais I World Media (1995) "Habla el futuro." 9. ozujka, dodatak.
Enderwick, Peter (ur.) (1989) Multinational Service Firms, London: Routledge.
Epstein, Edward (1995) "Presidential contender's campaign online." San
Francisco Chronicle, 27. studenog.
Ernst, Dieter ( 1994a) Carriers of Regionalization? The East Asian Production
Networks of Japanese Electronics Firms, Berkeley, CA: University of Cali-
fornia, BRIE Working Paper 73.
-- (1994b) Inter-Firms Networks and Market Structure: Driving Forces,
Barriers and Patterns of Control, Berkeley, CA: University of California,
BRIE Research Paper.
--(1994c) Networks in Electronics, Berkeley, CA: University of California,
BRIE Research Monograph.
--(1995) "International production networks in Asian electronics: how do
they differ and what are their impacts?" Neobjavljen rad prezentiran na
Okruglom stolu: International Economy I Asia Foundation Conference on
Competing Production Networks in Asia, San Francisco, 27-28. travnja.
-- i O'Connor, David (1992) Competing in the Electronics Industry: The
Experience of Newly Industrializing Economies, Pariz: OECD, Develop-
ment Centre Studies.
Esping-Andersen, G. (ur.)(1993) Changing Classes, London: Sage.
Evans, Peter (1987) "Class, state and dependence in East Asia: lessons for
Latin Americanists." U: Frederic Deyo (ur.), The Political Economy of East
Asian Industrialism, Ithaca, NY: Cornell University Press.
-- (1995) Embedded Autonomy: States and Industrial Transformation,
Princeton, NJ: Princeton Universtiy Press.
Fager, Gregory (1994) "Financial flows to the major emerging markets in
Asia." Business Economics, 29(2):21-7
Fainstein, Susan S., Gordon, Ian i Harloe, Michael (ur.) (1992) Divided Cities,
Oxford: Blackwell.
Fajnzylber, Fernando (1983) La industralizaci6n truncada de America Lati-
na, Mexico: Nueva Imagen.
-- (1988) "Competitividad internacional, evoluci6n y lecci6nes." Revista de
la CEPAL, hr. 36.
521
USPON
-- (1990) Unavoidable Industrial Restructruing in Latin America, Dur-
ham, NC: Duke University Press.
Faria, Vilmar E. (1995) "Social exclusion and Latin American analyses of po-
verty and deprivation." U: Gerry Rodgers, Charles Gore i Jose B. Figuere-
do (ur.), Social Exclusion: Rhetoric, Reality, Responses, Geneva: Interna-
tional Institute of Labor Studies i United Nations Development Prog-
ramme.
Fassmann, H. i Miinz, R. (1992) Patterns and trends of international migra-
tion in Western Europe. Population and Development Review, 18(3).
Fazy, Ian Hamilton (1995) "The superhighway pioneers." The Financial Ti-
mes, 20. lipnja.
Faldstein, Martini dr. (1987) Restructuring Growth in the Debt-laden Third
World, New York: Trilateral Commission.
Ferguson, Marjorie (ur.) (1986) New Communications Technologies and the
Public Interest: Comparative Perspectives on Policies and Research,
Newbury Park, CA: Sage.
Feuerwerker, Albert (1984) "The state and economy in late imperial China."
Theory and Society, 13:297-326.
Fischer, Claude (1985) "Studying technology and social life" U: Manuel Cas-
tells (ur.) High Technology, Space, and Society, Beverly Hills, CA: Sage
(Urban Affairs Annual Reviews, 28:284-301)
-- (1992) America Calling: A Social History of the Telephone to 1940, Ber-
keley, CA: University of California Press.
Flynn, P.M. (1985) The Impact ofTechnological Change on Jobs and Workers,
materijal pripremljen za US Department of Labor, Employment Training
Administration.
Fontaine, Arturo (1988) Los economistas y el Presidente Pinochet, Santiago de
Chile: Zig-Zag.
Fontana, Josep (1988) La fin de I:Antic Regim i l'industrialitzacio, 1787-
1868. vol. V autora Pierra Vilara (direktor), Historia de Catalunya, Barce-
lona: Edicions 62.
Foray, Dominique i Freeman, Christopher (ur.) (1992) Technologie et richesse
des nations, Pariz: Economica.
Forbes, R. J. (1958) "Power to 1850." U: C.Singer (ur.), A History of Technolo-
gy, vol. 4: The Industrial Revolution, 1750-1850, Oxford: Oxford Universi-
ty Press.
Forester, Tom (1987) High-tech Society, Oxford: Blackwell.
-- (1993) Silicon Samurai: How Japan Conquered the World Information
Technology Industry, Oxford: Blackwell.
--(ur.) (1980) The Microelectronics Revolution, Oxford: Blackwell.
--(ur.) (1985) The Information Technology Revolution, Oxford: Blackwell.
-- (ur.) (1988) The Materials Revolution, Oxford: Blackwell Business.
--(ur.) (1989) Computers in the Human Context, Oxford: Blackwell.
Fouquin, Michel, Dourille-Feer, Evelyne i Oliveira-Martins, Joaquim, (1992)
Pacifique: le recentrage asiatique, Pariz: Economica.
522
BffiLIOGRAFIJA
Foxley, Alejandro (1995) Los objetivos econ6micos y sociales en la transici6n
ala democracia, Santiago: Universidad de Chile.
Frank, Andre Gunder (1967) Capitalism and Underdevelopment in Latin
America, New York: Monthly Review Press.
Frankel, Roberti dr. (1990) "Growth and structural reform in Latin America.
Cuadernos CEDES (Buenos Aires).
Freeman, Christopher (1982) The Economics of Industrial Innovation, Lon-
don: Pinter.
-- (ur.) (1986) Design, Innovation, and Long Cycles in Economic Develop-
ment, London: Pinter.
-- (ur.) (1990) The Economics of Innovation, Aldershot, Hants: Edvard El-
gar.
-- i Soete, Luc (1994) Work for All or Mass Unemployment? London: Pin-
ter.
--Sharp, Margaret i Walker, William (ur.) (1991) Technology and the Fu-
ture of Europe, London: Pinter.
Freeman, Richard (ur.) (1994) Working Under Different Rules, Cambridge,
MA: Harvard University Press.
French-Davis, Ricardo (ur.) (1983) Relaciones financieras externas: su efecto
en la economia latinoamericana, Mexico: Fondo de Cultura Econ6mica -
CIEPLAN
Freud, Sigmund (1947) "Thoughts for the times on war and death." U njegovu
On War, Sex and Neurosis, New York: Arts and Science Press, str. 243-76.
Friedland, Roger i Boden, Deirdre (ur.) (1994)Nowhere: Space, Time, and Mo-
dernity, Berkeley, CA: University of Califonia Press.
Friedman, D. (1988) The Misunderstood Miracle Ithaca, NY: Cornell Univer-
sity Press.
Friedman, Milton (1968) Dollars and Deficits: Living with America's econo-
mic problems, Englewood Cliffs, NJ: Prentice Hall.
Friedmann, Georges (1956) Le Travail en miettes, Pariz: Gallimard.
-- i Naville, Pierre (ur.) (1961) Traite de sociologie du travail, Pariz: Ar-
mand Colin.
--(1957) Countries in the World Economy: Challenges for US Policy, Boul-
der, CO: Lynne Reinner, str. 159-86.
Frischtak, Claudio (1989) "Structural change and trade in Brazil and in the
newly industrializing Latin American economies." U: Randall B. Purcell
(ur.) The Newly Industrializing.
Froebel, Friedrich, Henricks, Jurgen i Kreye, Otto (1980) The New Interna-
tional Division of Labor, Cambridge: Cambridge University Press.
Fulk, J. i Steinfield, C. (ur.) (1990) Organizations and Communication Tec-
hnology, Newbury, CA: Sage.
Ganley, Gladys D. (1991) "Power to the people via electronic media." Washing-
ton Quarerly, proljece: 5-22.
Garcia-Sayan, Diego (ur.) (1989) Coca, cocaina y narcotrafico. Laberinto en
los Andes, Lima: Comision Andina de Juristas.
523
USPON DRUilTVA
Garratt, G. R. M. (1958) "Telegraphy." U: C. Singer (ur.),A History ofTechno-
logy, vol. 4: The Industrial Revolution, 1750-1850, Oxford University Press,
str. 644-62.
Garreau, Joel (1991) Edge City: Life on the New Frontier, New York: Doubleday.
GATT (General Agreement on Tariffs and Trade) (1994) International Trade,
Geneva: GATT, Trends and Statistics.
Gelb, Joyce i Lief Palley, Marian (ur.) (1994) Women of Japan and Korea: Con-
tinuity and Change, Philadelphia, PA: Temple University Press.
Gelernter, David (1991) Mirror Worlds, New York: Oxford University Press.
Gereffi, Gary (1989) "Rethinking development theory: insights from Est Asia
and Latin America." Sociological Forum, 4:505-35.
--(1993) Global Production Systems and Third World Development, Madi-
son: University of Wisconsin Global Studies Research Program, Working
Paper Series, August.
-- i Wyman, Donald (ur.) (1990) Manufacturing Miracles: Paths of Indus-
trialization in Latin America and East Asia, Princeton, NJ: Princeton
University Press.
Gerlach, Michael L. (1992) Alliance Capitalism: The Social Organization of
Japanese Business, Berkeley, CA: University of California Press.
Gershuny, J. I. i Miles, I. D. (1983) The New Service Economy: The Transfor-
mation of Employment in Industrial Societies, London: Pinter.
Ghai, Dharam i Rodwan, Samir (ur.) (1983) Agrarian Policies and Rural
Poverty in Africa, Geneva: International Labour Organization.
Ghoshal, Sumantra i Barlett, Christopher (1993) "The multinational corpo-
ration as an inter-organizational network." U: Sumantra Ghoshal i D. Ele-
anor Westney (ur.), Organization Theory and Multinational Corporations,
New York: St. Martin's Press, str. 77-104.
--i Westney, E. Eleanor (ur.) (1993) Organization Theory and Multinatio-
nal Corporations, New York: St. Martin's Press.
Gibson, David G. i Rogers, Everett (1994) R&D: Collaboration on Trial. The
Microelectronics Computer Technology Corporation, Boston, MA: Harvard
Business School Press.
Giddens, A. (1981) A Contemporary Critique of Historical Materialism, Ber-
keley, CA: University of California Press.
--(1984) The Constitution of Society: Outline of a Theory of Structuration,
Cambridge: Polity Press.
Gill, Bertrand (1978) Histoire des techniques: technique et civilisations, techni-
que et sciences, Pariz: Gallimard.
Gitlin, Todd (1987) The Sixties: Years of Hope, Days of Rage, Toronto and New
York: Bantam Books.
Gleick, James (1987) Chaos, New York: Viking Penguin.
Glewwe, Pauli de Tray, Dennis (1988) The Poor During Adjustment: A Case
Study of Cote d'Ivoire, Washington D. C: World Bank.
Glickman, Norman J. i Woodward, Douglas P. (1987) Regional Patterns of
Manufacturing Investment in the United States, Special posebno izvjesce
524
BffiLIOGRAF!JA
za US Department of Commerce, Austin, TX: University of Texas, Lyndon,
B. Johnson School of Public Mfairs.
Godard, Francis i dr. (1973) La Renovation urbaine a Paris, Pariz: Mouton.
Gold, Thomas (1986) State and Society in the Taiwan Miracle, Armonk, NY:
M. E. Sharpe
Goldenstein, Lidia (1994) Repensando a Dependencia, Rio de Janeiro: Paz e
Terra.
Goldsmith, William W. i Blakely, Edward J. (1992) Separate Societies: Poverty
and Inequality in U.S. cities, Philadelphia, PA: Temple University Press.
Goodman, P. S., Sproull, L. S. i suradnici (1990) Technology and Organiza-
tion, San Francisco, CA: Jossey-Bass.
Gordon, Richard (1994) Internationalization, Multinationalization, Globali-
zation: Contradictory World Economies and New Spatial Decisions of La-
bor, Santa Cruz, CA: University of California Center for the Study of Glo-
bal Transformations, Working Paper 94.
Gorgen, Armelle i Mathieu, Rene (1992) "Developing partnerships: new orga-
nizational practices in manufacturer-supplier relationships in the French
automobile and aerospace industy." U: Jane Marceau (ur.) Reworking the
World: Organizations, Technologies, and Cultures in Comparative Perspec-
tive, Berlin: Walter de Gruyter, str. 171-80.
Gottdiener, Marc (1985) The Social Production of Urban Space, Austin TX:
University ofTexas Press.
Gould, Stephen J. (1980) The Panda's Thumb: More Reflections on Natural
History, New York: W. W. Norton.
Gourevitch, Peter A. (ur.) (1984) Unions and Economic Crisis: Britain, West
Germany and Sweden, Boston, MA: Allen & Unwin.
Graham, Stephen (1994) "Networking cities: telematics in urban policy- a
critical review." International Journal of Urban and Regional Research,
18 (3): 416-31.
--i Marvin, Simon (1996) Telecommunications and the City: Eletronic Spa-
ces, Urban Places, London: Routledge.
Granovetter, M. (1985) "Economic action and social structure: the problem of
embeddedness." American Journal of Sociology, 49:323-34.
Greenhalgh, S. (1988) "Families and networks in Taiwan's economic develop-
ment." U: E. A. Winckler i S. Greenhalgh (ur.), Contending Approaches to
the Political Economy of Taiwan, Armonk, NY: M. E. Sharpe.
Griffith-Jones, Stephany (ur.) (1988) Managing Third World Debt, New York:
St Martin's Press.
Guerrieri, Paolo (1991) Technology a.nd International Trade Performance in
the Most Advanced Countries, Berkeley, CA: University of California BRIE
Working Paper 49.
--(1993) "Patterns of technological capability and international trade per-
formance: an empirical analysis." U: M. Kreinin (ur.), The Political Econo-
my of International Commercial Policy: Issues for the 1990s, London:
Taylor & Francis.
525
USPON UMREtENOG DRUf:lTVA
--(1994) "International competitiveness, trade integration and technologi-
cal interdependence." U: Colin I. Bradford (ur.) The New Paradigm of
Systemic Competitiveness: Toward More Integrated Policies in Latin Ame-
rica, Pariz: OECD Development Centre, str. 171-206.
Guile, Bruce R. (ur.) (1985) Information Technologies and Social Transforma-
tion, Washington D. C.: National Academy of Engineering, National Aca-
demy Press.
-- i Brooks, Harvey (ur.) (1987) Technology and Global Industry: Compa-
nies and Nations in the World Economy, Washington D. C.: National Aca-
demy of Engineering.
Guillemard, Anne Marie (1972) La Retraite: une mort sociale, Pariz: Mouton.
-- (1988) Le Declin du social, Pariz: Presses Universitaires de France.
--(1993) "Travailleurs vieillissants et marche du travail en Europe."
Travail et emploi, rujan, 60-79.
--i Rein, Martin (1993) "Comparative patterns of retirement: recent tren-
ds in developed societies." Annual Review of Sociology, 19:469-503.
Gurr, T. R. (1993) Minorities at Risk: A Global View of Ethnopolitical Con-
flicts, Washington D. C.: US Institute of Peace Press.
Gurstein, Penny (1990) "Working at home in the live-in office: computers,
space, and the social life of household." Berkeley, CA: University of Cali-
fornia, neobjavljena doktorska disertacija.
Gwin, Catherine i Feinberg, Richard (ur.) (1989) Pulling Together: The IMF
in a Multipolar World, New Brunswick, NJ: Transaction Books.
Hafner, Katie i Markoff, John (1991) Cyberpunk: Outlaws and Hackers in the
Computer Frontier, New York: Touchstone.
Haggard, Stephani Kaufman, Robert R. (ur.) (1992) The Politics of Econimic
Adjustment: International Constraints, Distributive Conflicts, and the
State, Princeton, NJ: Princeton University Press.
Hall, Nina (ur.) (1991) Exploring Chaos: A Guide to the New Science of Disor-
der, New York: W. W. Norton.
Hall, Peter (1995) "Towards a general urban theory." U: John Brotchie i dr.
(ur.) Citites in Competition: Productive and Sustainable Cities for the 21st
Century, Sydney: Longman Australia, str. 3-32.
--i Preston, Pascal (1988) The Carrier Wave: New Information Technology
and the Geography of Innovation, 1846-2003, London: Unwin Hyman.
--i dr. (1987) Western Sunrise: The Genesis and Growth of Britain's Major
High Technology Corridor, London: Allen & Unwin.
-- Bornstein, Lisa, Grier, Reed i Webber, Melvin (1988) Biotechnology: The
Next Industrial Frontier, Berkeley, CA: University of California Institute
of Urban and Regional Development, Biotech Industry Research Group
Report.
Hall, Stephen S. (1987) Invisible Frontiers: The Race to Synthesize a Human
Gene, New York: Atlantic Monthly Press.
Hamelink, Cees (1990) "Information imbalance: core and periphery." U: C.
Downing i dr. Questioning the Media, Newbury Park: Sage, str. 217-28.
526
BIBLIOGRAFIJA
Hamilton, Gary G. (1991) Business Networks and Economic Development in
East and Southeast Asia, Hong Kong: University of Hong Kong, Centre of
Asian Studies.
-- i Biggart, N. W. (1988) "Market, culture, and authority: a comparative
analysis of management and organization in the Far East." U: C. Winship
iS. Rosen (ur.), Organization and Institutions: Sociological Approaches to
the Analysis of Social Sturcture, Chicago, IL: University of Chicago Press,
American Joumal of Sociology Supplement, str. S52-S95.
--Zeile, W. i Kim, W. J. (1990) "The networks structures of East Asian eco-
nomies." U: Stewart R. Clegg iS. Gordon Redding (ur.), Capitalism in Con-
trasting Cultures, Berlin: Walter de Gruyter.
Hamilton, Gary G. (1984) "Patriarchalism in Imperial China and Westem
Europe" Theory and Society, 13: 293-426.
-- (1985) "Why no capitalism in China? Negative questions in historical
comparative research." Journal of Asian Perspectives, 2: 2.
--i Kao, C. S. (1990) "The institutional foundation of Chinese business: the
family firm in Taiwan." Comparative Social Research, 12: 95-112.
Handelman, Stephen (1995) Comrade Criminal: Russia's New Mafiya, New
Haven, CT: Yale University Press.
Handinghaus, Nicolas H. (1989) "Droga y crecimiento econ6mico: el narco-
tnifico en las cuentas nacionales." Nueva Sociedad (Bogota), br. 102.
Handy, Susan i Mokhtarian, Patricia L. (1995) "Planing for telecomuting."
Journal of the American Planning Association, 61(1): 99-111.
Hanks, RomaS. i Sussman, Marvin B. (ur.) (1990) Corporations, Businesses
and Families, New York: Haworth Press.
Hanson, Stephen E. (1991) "Time and Soviet industrialization," Berkeley, CA:
University of Califomia, neobjavljena doktorska disertacija.
Harff, B. (1986) "Genocide as state terrorism." U: Michael Stohl i George A.
Lopez, Government Violence and Repression, Westport, CT: Greenwood
Press.
Harrington, Jon (1991) Organizational Structrue and Information Technolo-
gy, New York: Prentice Hall.
Harris, Nigel (1987) The End of the Third World, Harmondsworth, Middx:
Penguin.
Harrison, Bennett (1994) Lean and Mean: The Changing Landscape of Cor-
porate Power in the Age of Flexibility, New York: Basic Books.
Hart, Jeffrey A., Reed, Robert R. i Bar, Francois (1992) The Building of Inter-
net, Berkeley, CA: University of Califomia, BRIE Working Paper.
Hartmann, Heidi (ur.) (1987) Computer Chips and Paper Clips: Techno-
logy and Women's Employment, Washington D. C. National Academy
Press.
Harvey, David (1990) The Condition of postmodernity, Oxford: Blackwell.
Havelock, Eric A. (1982) The Literate Revolution in Greece and its Cultural
Consequences, Princeton, NJ: Princeton University Press.
Heavey, Laurie (1994) "Global integration." Pension World, 30(7): 24-7.
527
USPON
Henderson, Jeffrey (1989) The Globalisation of High Technology Production:
Society, Space and Semiconductors in the Restructuring of the Modern
World, London: Routledge.
--(1990) The American Semiconductors Industry and the New Internatio-
nal Division of Labor, London: Routledge.
-- (1991) "Urbanization in the Hong Kong- South China region: an intro-
duction to dynamics and dilemmas." International Journal of Urban and
Regional Research 15 (2):169-79.
Herman, Robin (1990) Fusion: The Search for Endless Energy. Cambridge:
Cambridge University Press.
Herther, Nancy K. (1994) "Multimedia and the infomation superhighway."
Online 18(5): 24.
Hewitt, P. (1993) About Time: The Revolution in Work and Family Life, Lon-
don: IPPR/ Rivers Oram Press.
Hiltz, Starr Roxanne i Turoff, Murray (1993) The Network Nation: Human
Communication via Computer, Cambridge, MA: MIT Press.
Hinrichs, Karl, Roche, William i Sirianni, Carmen (ur.) (1991) The Political
Economy of Working Hours in Industrial Nations, Philadelphia, PA: Tem-
ple University Press.
Hirschhorn, Lary (1984) Beyond Mechanization: Work and Tecnology in a
Postindustrial Age, Cambridge, MA: MIT Press.
--(1985) "Information technology and the new services game." U: Manuel
Castells (ur.) High Tecnology, Space and Society, Beverly Hills, CA: Sage,
str. 172-90.
Ho, H. C. Y.(1979) The Fiscal System of Hong Kong, London: Croom Helm.
Hohenberg, Paul (1967) Chemicals in Western Europe, 1850-1914., Chicago,
IL: Rand-McNally.
Holsti, K. J. (1991) Peace and War: Armed Conflicts and International Order,
1648-1989, Cambridge: Cambridge University Press.
Honigsbaum, Mark (1988) "Minitelloses fads image, moves toward money."
MIS Week, 9(36):22.
Howell, David (1994) "The skills myth". American Prospect, 18 (ljeto): 81-90.
-- i Wolff, Edward (1991) "Trends in the growth and distribution of skills
in the U.S. workplace, 1960-85." Industrial and Labor Relations Review,
44 (3): 486-502.
Hsing, You-tien (1994) "Blood thicker than water: networks of local Chinese
officials and Taiwanese investors in Souhern China." Rad pripremljen za
konferenciju pod pokroviteljstvom University of California Institute on
Global Conflict and Cooperation, The Economies of the China Circle, Hong
Kong, 1-3. rujna.
-- (1995) Migrant Workers, Foreign Capital and Diversification of Labor
Markets in Southern China, Vancouver: University of British Columbia,
Asian Urban Research Networks, Working Paper Series.
--(1996) Making Capitalism in China: The Taiwan Connection, New York:
528
BffiLIOGRAFIJA
Humbert, M. (ur.) (1993) The Impact o{Globalisation on Europe's Firms and
Industries, London: Pinter.
Huws, U., Korte, W. B. i Robinson, S. (1990) Telework: Towards the Elusive Of-
fice, Chichester, Sussex: John Wiley.
Hyman, Richard i Streeck, Wolfgang (ur.) (1988) New Technology and Indus-
trial Relations, Oxford: Blackwell.
Ikle, Fred C. i Wohlsletter, Albert (supredsjedatelj) (1988) Discriminate Deter-
rence: Report of the Commission on Integrated Long-term Strategy to the
Secretary of Defense, Washington D. C. US Government Printing Office.
Illife, John (1987) The African Poor, Cambridge: Cambridge University Press.
ILO-ARTEP (1993) India: Employment, Poverty and Economic Policies, New
Delhi: ILO-ARTEP.
Imai, Ken'ichi (1980) Japan's Industrial Organization and its Vertical Struc-
ture, Kunitachi: Hitosubashi University, Institue of Business Research,
Discussion paper no. 101
--(1990a) Joho netto waku shakai no tenbo [The information network so-
ciety] Tokyo: Chikuma Shobo
-- (1990b) Jouhon Network Shakai no Tenkai [The development of infor-
mation network society] Tokyo: Tikuma Shobou.
-- i Yonekura, Seiichiro (1991) "Network and network-in strategy," rad
prezentiran na medunarodnoj konferenciji Bocconi University i Hitotsu-
bashi University, Milano, 20. rujna.
Innis, Harold A. (1950)Empire and Communications, Oxford: Oxford Univer-
sity Press.
--(1951) The Bias of Communication, Toronto: University ofToronto Press.
--(1952) Changing Concepts of Time, Toronto: University of Toronto Press.
Inoki, Takenori i Higuchi, Yoshio (ur.) (1995) Nihon no Koyou system to lodo
shijo [Japanese employment system and labor market] Tokyo : Nihon Kei-
zai Shinbunsha.
International Labor Organization (ILO) (1993 i 1994) World Labor Report,
Geneva: ILO Labor-Management Relations Series, br. 68.
Islam, Rizwanul (1995) "Rural instituions and poverty in Asia". U: Gerry
Rodgers i Rolph van der Hoeven (ur.), The Poverty Agenda: Trends and Po-
licy Options, Geneva: International Institute of Labour Studies, str. 33-58.
Ito, Youichi (1991a) "Birth of Joho Shakai and Johoka concepts in Japan and
their diffusion outside Japan." Keio Communication Review, br. 13: 3-12.
-- (199lb) "Johoka as a driving force of social change." Keio Communica-
tion Review br. 12:33-58.
-- (1993) "How Japan modernised earlier and faster than other non-wes-
tern countries: an information sociology approach". Journal of Develop-
ment Communication, 4(2).
--(1994) "Japan." U: Georgette Wang (ur.) Treading Different Paths: In-
formatization lnAsian Nations, Norwood, NJ: Ablex, str. 68-97.
Jackson, John H. (1989) The World Trading System, Cambridge, MA:MIT Press.
Jacobs, Allan (1993) Great Streets, Cambridge, MA: MIT Press.
529
Jacobs, N. (1985) The Korean Road to Modernization and Development, Ur-
bana, IL: University of Illinois Press.
Jacoby, S: (1979) "The origins of internal labor markets in Japan." Industrial
Relations, 18: 184-96.
Jamal, Vali (1995) "Changing poverty and employment patterns under crisis
in Africa." U: Gerry Rodgers i Rolph van der Hoeven (ur.) The Poverty
Agenda: Trends and Policy Options, Geneva: International Institute of La-
bour Studies, str. 59-88.
James, William E., Naya, Seiji i Meier, Gerald M. (1989)Asian Development:
Economic Success and Policy Lessons, Madison, WIS: University of Wis-
consin Press.
Janelli, Roger sa Yim, Downhee (1993) Making Capitalism: The Social and
Cultural Construction of a South Korean Conglomerate, Stanford, CA:
Stanford University Press.
Japan Informatization Processing Center (1994) lnformatization White Pa-
per, Tokyo: JIPDEC.
Japan Institute of Labour (1985) Technological Innovation and Industrial
Relations, Tokyo: JIL.
Jarvis, C. M. (1958) "The distribution and utilization of electricity." U: Char-
les Singer i dr., A History ofTechnology, 5. sv.: The Late Nineteenth Cen-
tury, Oxford: Clarendon Press, str. 177-207.
Javetski, Bill i Glasgall, William (1994) "Borderless finance: fuel for growth."
Business Week, 18. studenog: 40-50.
Jewkes, J. Sawers , D. i Stillerman, R. (1969) The sources of invention, New
York: W. W. Norton.
Jia, Qingguo (1994) "Threat or opportunity? Implications of the growth of the
China Circle for the distribution of economic and political power in the
Asia-Pacific region." Peking: Peking University, Department oflnternatio-
nal Politics, neobjavljeni materijali.
Johnson, Chalmers (1982) "MIT! and the Japanese Miracle, Stanford, CA:
Stanford University Press.
--(1985) "The institutional foundations of Japanese industrial policy." Ca-
lifornia Management Review, 27 (4).
--(1987) "Political institutions and economic performance: the government
business relationship in Japan, South Korea, and Taiwan." U: Frederick
Deyo (ur.) The Political Economy of New Asian Industrialism, Ithaca, NY:
Cornell University Press, str. 136-64.
--(1995) Japan: Who Governs? The Rise of the Developmental State, New
York: W. W. Norton.
--Tyson, L. i Zysman, J. (ur.) (1989) Politics and Productivity: How Ja-
pan's Development Strategy Works, New York: Harper Business.
Johnston, Ann i Sasson, Albert (1986) New Tecnologies and development, Pa-
riz: UNESCO.
Johnston, William B. (1991) "Global labor force 2000: the new world labor
market." Harvard Business Review, ozujak-travanj.
530
BIBLIOGRAFIJA
Jones, Barry (1982) Sleepers, Wake! Technology and the Future of Work, Mel-
borune: Oxford University Press (izmijenjeno i dop. izd. 1990.).
Jones, David (1993) "Banks move to cut currency dealing costs." Financial
Technology International Bulletin, 10 (6): 1-3.
Jones, Eric L. (1981) The European Miracle, Cambridge: Cambridge Univer-
sity Press.
-- (1988) Growth Recurring: Economic Change in World History, Oxford:
Clarendon Press.
Jones, L. P. i Sakong, I. (1980) Government Business and Entrepreneurship in
Economic Development: The Korean Case, Cambridge, MA: Council on East
Asian Studies.
Jorgerson, Dale W. i Griliches, Z. (1967) "The explanation of productivity
growth." Review of Economic Studies, 34 (srpanj): 249-83.
Jost, Kennet (1993) "Downward mobility'' CQ Researcher, 3(27):627-47.
Joussaud, Jacques (1994) "Diversite des statuts des travailleurs et flexibilite
des entreprises au Japon." Japan in Extenso, br. 31: 49-53.
Kaiser, M., Klingspor, V., Millan, J. de R., Accami, M., Wallner, F. i Dillman, R.
(1995) "Using machine learning techniques in real-world mobile robots."
IEEE Expert, 10(2).
Kaku, Michio (1994) Hyperspace: A Scientific Odyssey Through Parallel Uni-
verses, Time Warps, and the lOth Dimension, New York: Oxford Universi-
ty Press.
Kamatani, Chikatoshi (1988) Gijutsu Taikoku Hyakunen no Kei: Nippon no
Kindaika to Kokuritsu Kenkyu Kikan [The Road to techno-nationalism:
Japanese modernization and national research institutes from the Meiji
era], Tokyo: Heibonsha.
Kaplan, Rachel (1992) "Video on demand." American Demographics, 14(6):
38-43
Kaplinsky, Raphael (1986) Microelectronics and Work Revisited: A Review, re-
port prepared for the International Labor Organization, Brighton: Univer-
sity of Sussex Institute of Development Studies.
Kara-Murza, A. A. i Polyakov, L. V. (1994) Reformator. Opyt analiticheskoy an-
tologii, Moscow: Institut Filosofii Rossiiskoi Akademii N auk, Flora.
Katz, Jorge (1994) "Industrial organization, international competitiveness
and public policy." U: Colin I. Bradford (ur.), The New Paradigm of Syste-
mic Competitiveness: Toward More Integrated Policies in Latin America,
Pariz: OECD Development Center.
Katz, Jorge (ur.) (1987) Technology Generation in Latin American Manufac-
turing Industries, London: Macmillan.
Katz, Raul L.(1988) The Information Society: An International Perspective,
New York: Praeger.
Kaye, G. D. Grant, D. A. and Emond E. J. (1985) Major Armed Conflicts: A
Compendium of Interstate and Intrastate Conflict, 1720-1985, Ottawa:
Operational Research and Analysis Establishment, izvjestaj za National
Defense, Kanada.
531
Kelley, Maryellen (1986) "Programmable automation and the skill question:
a re-interpretation of the cross-national evidence." Human Systems Ma-
nagement, 6.
-- (1990) "New process technology, job design and work organization: a
contingency model." American Sociological Review, 55 (travanj): 191-208.
Kelly, Kevin (1995) Out of Control: The Rise of Neo-biological Civilization,
Menlo Park, CA: Addison-Wesley.
Kendrick, John W. (1961) Productivity Trends in the United States, Natio-
nal Bureau of Economic Research, Princeton, NJ: Princeton University
Press.
--(1973) Postwar Productivity Trends in the United States, 1948-69. Natio-
nal Bureau of Economic Research New York: Columbia University Press.
-- (1984) International Comparisons of Productivity and Causes of the
Slowdown, Cambridge, MA: Ballinger.
- i Grossman, E. (1980) Productivity in the United States: Trends and
Cycles, Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press.
Kenney, Martin (1986) Biotechnology: The University-Industrial Complex,
New Haven, CT: Yale University Press.
Kepel, G. (ur.) (1993) Les Politiqes de Dieu, Pariz: Seuil.
Khanin, Gregory I. (1994) "Nachalo Krakha [Beginning of collapse]." EKO,
br. 7.
Khoury, Sarkis i Ghosh, Alo (1987) Recent Developments in International
Banking and Finance, Lexington, MA: D.C. Heath.
Kim, E. M. (1989) "From domination to symbiosis: state and chaebol in Ko-
rea". Pacific Focus, 2: 105-21.
Kim, Kyong-Dong (ur.) (1987) Dependency Issues in Korean Development,
Seoul: Seoul National University Press.
Kimsey, Stephen (1994) "The virtual flight of the cyber-trader." Euromoney,
lipanj: 45-6.
Kincaid, A. Douglas i Partes, Alejandro (ur.) (1994) Comparative National
Development: Society and Economy in the New Global Order, Chapel Hill,
NC: University of North Carolina Press.
Kindleberger, Charles (1964) Economic Growth in France and Britain, 1851-
1950, Cambridge, MA: Harvard University Press.
King, Alexander (1991) The First Global Revolution: A Report by the Coun-
cil of the Club of Rome, New York: Pantheon Books.
Kirsch, Guy, Nijkamp, Peter i Zimmermann, Klaus (ur.) (1988) The Formula-
tion of Time Preferences in a Multidisciplinary Perspective, Aldershot,
Rants: Gower.
Koike, Kazuo (1988) Understanding Industrial Relations in Modern Japan,
London: Macmillan.
Kalata, Gina (1995) "Metabolism found to adjust for a body's natural weight."
New York Times, 9. ozujka: A 1/ A 11.
Kolb, David (1990) Postmodern Sophistications: Philosophy, Architecture and
Tradition, Chicago, IL: University of Chicago Press.
532
BffiLIOGRAFIJA
Komisija Europske unije (1994) Growth, Competitiveness, Employment: The
Challenges and Ways Foward into the 21st Century, White Paper, Luxem-
bourg: Office of the European Communities.
Koo, H. i Kim, E. M. (1992) "The developmental state and capital accumu-
lation in South Korea." U: Richard P. Appelbaum i Jeffrey Henderson
(ur.), States and Development in the Asian Pacific Rim, London: Sage,
str. 121-49.
Korte, W. B., Robinson, S. i Steinle, W. K. (ur.) (1988) Telework: Present Situa-
tion and Future Development of a New Form of Work Organization, Am-
sterdam: North-Holland.
Kotter, John P. i Heskett, James L. (1992) Corporate Culture and Perfor-
mance, New York: Free Press.
Kovalyova, Galina (1995) Sibir' na mirovom rynke: Tekyshchyi obzor vnes-
hney torgovli [Siberia in the world market: Current survey of foreign tra-
de], Novosibirsk: Institute of Economics and Industrial Engineering, Rus-
sian Academy of Sciences, Siberian Branch, Research Report.
Kranzberg, M. (1985) "The information age: evolution or revolution?" U:
Bruce R. Guile (ur.), Information Technologies and Social Transformation,
Washington D. C.: National Academy of Engineering.
-- (1992) "The scientific and technological age." Bulletin of Science and
Technology Society, 12: 63-5
--i Pursell, Carroll W. Jr. (ur.) (1967) Technology in Western Civilization, 2
sveska, New York: Oxford University Press.
Kraut, R. E. (1989) "Tele-communiting: the trade-offs of home-work" Journal
of Communications, 39: 19-47.
Krugman, Paul (1990) The Age of Diminished Expectations, Cambridge, MA:
MIT Press.
--(1994a) Peddling Prosperitiy: Economic Sense and Nonsense in the Age
of Diminished Expectations, New York: W. W. Norton.
-- (1994b) "Competitiveness: a dangerous obsession." Foreign Affairs, 73
(2): 28-44.
--(ur.) (1986) Strategic Trade Policy and the New International Economics,
Cambridge, MA: MIT Press.
-- i Lawrence, Robert Z. (1994) "Trade, jobs and wages" Scientific Ameri-
can, travanj: 44-9.
Krykov, Valery (1994) "Polnye kanistry i pystyye karmany [Fulljerricans and
empty pockets]." EKO, 1:53-62.
Kuhn, Thomas (1962) The Structure of Scientific Revolutions, Chicago, IL:
University of Chicago Press.
Kuleshov, Valery I. (1994) "Perekhodnaya economika: proidennye etapy, na-
metivshiyesya tendentsii [Transition economy: past stages, emerging
trends]." EKO, 12:54-63
Kumazawa, M. i Yamada, J. (1989) "Jobs and skills under the lifelong Nenko
employment practice." U: Stephen Wood (ur.) The Transformation ofWork?:
Skill, Flexibility and the Labour Process, London: Unwin Hyman.
533
Kunstler, James Howard (1993) The Geography of Nowhere: The Rise and
Decline of America's Man Made Landscape, New York: Simon & Schuster.
Kuo, Shirley W Y. (1983) The Taiwan Economy in Transition, Boulder, CO:
Westview Press.
Kur'yerov, V. G. (1994) "Ekonomika Rossii: Obshchiye Tendentsii [Russian
economy: general trends]." EKO, br. 5: 2-7
--(1995a) ''Vneshneekonomicheskiye svyazi [Foreign economic relations]."
EKO, br. 3: 77-98.
--(1995b) ''Vneshneekocheskiye svyazi [Foreign economic relations]." EKO,
br. 9: 51-75.
Kutscher, R. E. (1991) "Outlook 1990-2005. New BLS projections: findings
and implications." Monthly Labor Review, studeni: 3-12.
Kuttner, Robert (1983) "The declining middle." Atlantic Monthly, srpanj:
60-72.
Kuwahara, Yasuo (1989) Japanese Industrial Relations System: A New Inter-
pretation, Tokyo: Japan Institute of Labour.
Kuwayama, M. (1992) "America Latina y la internacionalizaci6n de la econo-
mia mundial." Revista de la CEPAL, br. 46.
Kwok, R. Yin-Wang i So, Alvin (1992) Hong Kong- Guandong Interaction:
Joint Enterprise of Market Capitalism and State Socialism, Manoa: Uni-
versity of Hawaii, Reseach paper.
Kwok i So (ur.) (1995) The Hong Kong- Guandong Link: Partnership in Flux,
Armouk, NY: M. E. Sharpe.
Lachaud, Jean-Pierre (1994) The Labour Market in Africa, Geneva: Interna-
tional Institute of Labour Studies, Research Series.
Lafay, Gerard i Herzog, Colette (1989) Commerce international: la fin des
avantages acquis, Pariz: Economica/Centre d'Etudes Prospectives et d'In-
formations Internationales.
Landau, Ralph i Rosenberg, Nathan (ur.) (1986) The Positive Sum Strategy:
Harnessing Technology for Economic Growth, Washington D.C.: National
Academy Press.
Landes, David (1969) The Unbound Prometheus: Technical Change and In-
dustrial Development in Western Europe from 1750 to the Present, London:
Lanham, Richard A. (1993) The Electronic Ward, Chicago, IL: University of
Chicago Press.
Laserna, Roberto (1995) "Regional development and coca production in Coc-
habamba, Bolivia," Berkeley, CA: University of California, neobjavljena
doktorska disertacija o gradu i regionalnom planiranju.
-- (1996) "El circuito coca-cocaine y sus implicaciones." La Paz: ILDIS.
Lash, Scott (1990) Sociology of Postmodernism, London: Routledge.
--i Urry, John (1994) Economies of Signs and Space, London: Sage.
Lawrence, Robert Z. (1984) "The employment effects of information technolo-
gies: an optimistic view," materijal pripremljen za: OECD Conference on the
Social Challenge of information Technologies, Berlin, studeni: 28-30.
534
BIBLIOGRAFIJA
Leal, Jesus (1993) La desigualdad social en Espaiia, 10 svezaka, Madrid:
Universidad Aut6noma de Madrid, Instituto de Sociologia de Nuevas Tec-
nologias, Research Monograph.
Leclerc, Annie (1975) Parole de femme, Pariz: Grasset.
Lee, Peter i Townsend, Peter (1993) Trends in Deprivation in the London La-
bour Market: A Study of Low-Incomes and Unemloyment in London be-
tween 1985 and 1992, Geneva: International Institute of Labour Studies,
Discussion paper 59/1993.
Lee, Peter, King, Paul, Shirref, David i Dyer, Geof (1994) "All change" Euro-
money, lipanj: 89-101.
Lee, Roger i Schmidt-Marwerde, illrich (1993) "Interurban competition? Fi-
nancial centres and the geography of financial production," International
Journal of Urban and Regional Research, 17(4): 492-515.
Lehman, Yves (1994) "Videotex: a Japanese lesson." Telecommunications, 28
(7): 53-4.
Lenoir, Daniel (1994) [}Europe sociale, Pariz: La Decouverte.
Leo, P. Y. i Philippe, J. (1989) "Reseaux et services aux enterprises. Marches
locaux et developpement global," materijali 32. seminara, II-1989, CEP,
str. 79-103.
Leontieff, Wassily i Duchin, Faye (1985) The Future Impact of Automation on
Workers, New York: Oxford Universtiy Press.
Lethbridge, Henry J. (1978) Hong Kong: Stability and Change, Hong Kong:
Leung, Chi Kin (1993) "Personal contacts, subcontracting linkages, and deve-
lopment in the Hong Kong-Zhujiang Delta Region" Annals of the Associa-
tion of American Geographers, 83(2): 272-302.
Levy, Pierre (1994) [}Intelligence collective: pour une anthropologie du cyber-
space, Pariz: La Decouverte.
Levy, R. A., Bowes, M. i Jondrow, J. M. (1984) "Technical advance and other
sources of employment change in basic industry." U: E. L. Collins i L. D.
Tanner (ur.) American Jobs and the Changing Industrial Base, Cambridge,
MA: Ballinger, str. 77-95.
Levy, Stephen (1984) Hackers: Heroes of the Computer Revolution, Garden
City, NY: Doubleday.
Leys, Colin (1987) "The state and the crisis of simple commodity production
in Mrica." Institute of Developmnent Studies Bulletin, 8(3): 45-8.
--(1994) "Confronting the Mrican tragedy." New Left Review, hr. 204: 33-47.
Lichtenberg, Judith (ur.) (1990) Democracy and Mass Media, New York:
Lillyman, William, Moriarty, Marilyn F. i Neuman, David J. (ur.) (1994) Critical
Architecture and Contemporary Culture, New York: Oxford University Press.
Lim, Hyun-Chin (1982) Dependent Development in Korea (1963-79), Seoul:
Seoul National University Press.
Lin, T. B., Mok, V. i Ho, Y. P. (1980) Manufactured Exports and Employment
in Hong Kong, Hong Kong: Chinese University Press.
535
Lincoln, Edward J. (1990) Japan's Unequal Trade, Washington, DC: Brookings
Institution.
Lincoln, Thomas L. i Essin, Daniel J. (1993) "The electronic medical record: a
challenge for computer science to develop clinically and socially relevant
computer systems to coordinate information for patient care and ana-
lysis." Information Society, 9: 157-88.
--i Ware, Willis H. (1993) "The electronic medical record." Information So-
ciety, 9(2): 157-88.
Ling, K. K. (1995) ''A case for regional planning: the Greater Pearl River Del-
ta: a HongKong perspective." Neobjavljen istrazivacki seminarski rad, CP
229, Berkeley, CA: University of California Deparment of City and Regio-
nal Planning.
Lizzio, James R. (1994) "Real-time RAID storage: the enabling technology for
video on demand." Telephony, 226(21): 24-32.
Lo, C. P. (1994) "Economic reforms and socialist city structure: a case study
of Guangzhou, China." Urban Geography, 15(2) 128-49.
Lohr, Steve (1995) "Who uses Internet?" New York Times, 22. rujna.
Lorenz, E. (1988) "Neither friends nor strangers: informal networks of sub-
contracting in French industry." U: D. Gambetta (ur.), Trust: Making and
breaking Cooperative Relations, Oxford: Blackwell, str. 194-210.
Lovins, Amory B. i Lovins, L. Hunter (1995) "Reinventing the wheels." Atlan-
tic Monthly, sijecanj: 75-86.
Lazano, Beverly (1989) The Invisible Work Force: Transforming American Bu-
siness with Outside and Home-based Workers, New York: Free Press.
Lustig, Nora (1995) "Coping with austerity: poverty and inequality in Latin
America." U: Gerry Rodgers i Rolph van der Hoeven (ur.), The Poverty
Agenda: Trends and Policy Options, Geneva: International Institute of La-
bour Studies, str. 89-126.
Lynch, Kevin (1960) The Image of the City, Cambridge, MA: MIT Press.
Lyon, David (1988) The Information Society: Issues and Illusions, Cambridge:
Polity Press.
--(1995) Postmodernity, Oxford: Blackwell.
Lyon, Jeff i Gomer, Peter (1995) Altered Fates: Gene Therapy and the Reto-
oling of Human Life, New York: W. W. Norton.
Machimura, T. (1994) Sekai Toshi Tokyo no Kozo [The structural transforma-
tion of a global city Tokyo], Tokyo: Tokyo University Press.
--(1995) Symbolic Use of Globalization in Urban Politics in Tokyo, Kuni-
tachi: Hitotsubashi University Faculty of Social Sciences, Research Pa-
per.
Machlup, Fritz (1962) The Production and Distribution of Knowledge in the
United States, Princeton, NJ: Princeton University Press.
-- (1980) Knowledge: Its Creation, Distribution, and Economic Signifi-
cance, vol. I: Knowledge and Knowledge Production, Princeton, NJ: Prin-
ceton University Press.
-- (1982) Knowledge: Its Creation, Distribution, and Economic Signifi-
536
BIBLIOGRAFIJA
cance, vol. II: The Branches of Learning, Princeton, NJ: Princeton Univer-
sity Press.
--(1984) Knowledge: Its Creation, Distribution and Economic Significance,
vol. Ill: The Economics of Information and Human Capital, Princeton, NJ:
Princeton University Press.
Mackie, J. A. C. (1992a) "Changing patterns of Chinese big business in South-
east Asia." U: Ruth McVey (ur.), Southeast Asian Capitalists, Ithaca, NY:
Cornell University, Southeast Asian Program.
-- (1992b) "Overseas Chinese entrepreneurship." Asian Pacific Economic
Literature, 6(1): 41-64.
Maddison, A. (1982) Phases of Capitalised Development, New York: Oxford
University Press.
Maddison, Angus (1984) "Comparative analysis of the productivity situation
in the advanced capitalist countries." U: John W Kendrick (ur.) Interna-
tional Comparisons of Productivity and Causes of the Slowdown, Cam-
bridge, MA: Ballinger.
Maital, Shlomo (1991) "Why the French do it better." Across the Board,
28(11): 7-10.
Malinavaud, Edmond i dr. (197 4) Presque historique du systeme productiffra-
m;ais, Pariz: Collections de l'INSEE, Series E, 27 (listopad).
Mallet, Serge (1963) La Nouvelle Classe ouvriere, Pariz: Seuil.
Malone, M.S. (1985) The Big Score: The Billion-dollar Story of Silicon Valley,
Garden City, NY: Doubleday.
Mander, Jerry (1978) Four Arguments for the Elimination ofTelevision, New
York: William Morrow.
Mankiewicz, Frank i Swerdlow, Joel (ur.) (1979) Remote Control: Television
and the Manipulation of American Life, New York: Ballantine.
Mansfield, Edwin (1982) Technology Transfer, Productivity, and Economic
Policy, Englewood Cliffs, NJ: Prentice-Hall.
Marceau, Jane (ur.) (1992) Reworking the World: Organisations, Technologies,
and Cultures in Comparative Perspective, Berlin: Walter De Gruyter.
Markoff, John (1995) "If the medium is the message, the message is the Web."
New York Times, 20. studenog: A1, C5.
Marshall, Alfred (1919) Industry and Trade, London: Macmillan.
Marshall, Jonathan (1994) "Contracting out catching on: firms find it's more
efficient to farm out jobs." San Francisco Chronicle, 22. kolovoza: D2-D3.
Marshall, J. N. i dr. (1988) Services and Uneven Development, Oxford: Oxford
University Press.
Martin, L. John i Chaudhary,Anja Grover (ur.) (1983) Comparative Mass Me-
dia Systems, New York: Longman.
Martin, Linda G. (1987) TheASEAN Success Story: Social, Economic, and Po-
litical Dimensions, Honolulu: University of Hawaii Press.
Martin, Patricia (1994) "The consumer market for interactive services: ob-
serving past trends and current demographics." Telephony, 226(18):
126-30.
537
Martinez, Gabriel i Farber, Guillermo (1994) Desregulaci6n econ6mica 1989-
93, Mexico DF: Fondo de Cultura Econ6mica.
Martinotti, Guido (1993) Metropoli. La Nuova morfologia sociale della citta,
Bologna: II Mulino.
Marx, Jean L. (ur.) (1989) A Revolution in Biotechnology, Cambridge: Cam-
bridge University Press for the International Council of Scientific Uni-
ons.
Massad, Carlos (1991) "El financiamiento del desarrollo industrial en un con-
tinente empobrecido." U: Industrializaci6n y desarrollo tecnol6gico, San-
tiago, Chile: Joint ECLAC/UNIDO Industry and Technology Division, In-
forme br. 11, kolovoz.
--i Eyzaguirre, N. (1990) Ahorro y formaci6n de capital. Experiencias lati-
noamericanas: Argentina, Brasil, Chile, El Salvador y Mexico, Buenos Ai-
res: CEPAL I PNUD, Grupo Editor Latinoamericano.
Matsumoto, Miwao i Sinclaire, Bruce (1994) "How did Japan adapt itself to
scientific and technological revolution at the turn of the 20th Century?"
Japan Journal for Science, Technology, and Society, 3: 133-55.
Mattelart, Armand i Stourdze, Yves (1982) Technologie, culture et communi-
cation, Pariz: La Documentation franc;aise.
Matzner, Egon i Wagner, Michael (ur.) (1990) The Employment Impact of New
Technology: The Case of West Germany, Aldershot, Rants: Ave bury.
Mazlish, Bruce (1993) The Fourth Discontinuity: The Co-evolution of Humans
and Machines, New Haven, CT: Yale University Press.
McGowan, James (1988) "Lessons learned from the Minitel phenomenon."
Network World, 5(49): 27.
-- i Compaine, Benjamin (1989) "Is Minitel a good model for the North
American market?" Network World, 6(36).
McGuire, William J. (1986) "The myth of massive media impact: savagings
and salvagings." U: George Comstock (ur.), Public Communication and
Behavior, Orlando, FLA: Academic Press, str. 173-257.
McKinsey Global Institute (1992) Service Sector Productivity, Washington D.
C.: McKinsey Global Institute.
--(1993) Manufacturing Productivity, Washington D. C.: McKinsey Global
Institute.
McLeod, Roger (1996) "Internet users abandoning TV, survey finds." San
Francisco Chronicle, 12. sijecnja: 1,17.
McLuhan, Marshall (1962) The Gutenberg Galaxy: The Making of Typogra-
phic Man, Toronto: University of Toronto Press.
-- (1964) Understanding Media: The Extensions of Man, New York: Mac-
millan.
--i Powers, Bruce R. (1989) The Global Village: Transformations in World
Life and Media in the 21st Century, New York: Oxford University Press.
McMillan, C. (1984) The Japanese Industrial System, Berlin: De Gruyter.
McNeill, William H. (1977) Plagues and People, New York: Doubleday.
Mehta, Suketu (1993) "The French connection," LAN Magazine, 8(5).
538
BIDLIOGRAFIJA
Menotti, Val (1995) "The transformation of retail social space: an analysis of
virtual shopping's impact on retail centers." Neobjavljeni istrazivacki rad
za seminar CP298I, University of California, Berkeley, Department of Ci-
ty and Regional Planning.
Michelson, Ronald L. i Wheeler, James 0. (1994) "The flow of information in a
global economy: the role of the American urban system in 1990." Annals of
the Association of American Geographers, 84 (1):87-107.
MIDEPLAN (1994) Integraci6n al Desarrollo: Balance de la Politica Social
1990-93, Santiago de Chile: Ministerio de Desarrollo y Planificaci6n.
Miles, Ian (1988) Home Informatics: Information Technology and the Trans-
formation of Everyday Life, London: Pinter.
Millan, Jose del Rocio (1996) "Rapid, safe, and incremental learning of navi-
gation strategies." IEEE Transactions on Systems, Man, and Cybernetics,
26 (6).
Miller, Steven M. (1989) Impacts of Industrial Robotics: Potential Effects of
Labor and Losts within the Metalworking Industries, Madison, WIS:
University ofWisconsin Press.
Miller, Richard L. i Swensson, Earl S. (1995) New Directions in Hospital and
Health Care Facility Design, New York: McGraw-Hill.
Miners, N. (1986) The Government and Politics of Hong Kong, Hong Kong:
Mingione, Enzo (1991) Fragmented Societies, Oxford, Blackwell.
Ministry of Labor [Japan] (1991) Statistical Yearbook, Tokyo: Government of
Japan.
Ministry of Posts and Telecommunication [Japan] (1994a) 1994 White Paper:
Communications in Japan, Tokyo: Ministry of Posts and Telecommunica-
tions.
-- (1994b) Communications in Japan 1994, Dio 3: Multimedia: Opening
up a New World of Info-communication, Tokyo: Ministry of Posts and Te-
lecommunications.
--(1995) Tsushin Hakusho Heisei 7 nenban [White Paper on Communica-
tion in Japan], Tokyo: Yusei shou.
Mishel, Lawrence i Bernstein, Jared (1993) The State of Working America,
New York: M. E. Sharpe.
--i --(1994) The State of Working America 1994-95, Washington D. C.:
Economic Policy Institute.
--i Teixeira, Ruy A. (1991) The Myth of the Coming Labor Shortage: Jobs,
Skills, and Incomes of America's Workforce 2000, Washington, D. C.: Eco-
nomic Policy Institute Report.
Mokhtarian, Patricia L. (1991a) "Defining telecommuting." Transportation
Research Record, 1305: 273-81.
-- (1991b) "Telecommuting and travel: state of the practice, state of the
art." Transportation, 18: 319-42
-- (1992) "Telecommuting in the United States: letting our fingers do the
commuting." Telecommuting Review: the Gordon Report 9(5): 12
539
USPON UMREZENOG DRU!OlTVA
Mokyr, Joel (1990) The Lever of Riches: Technological Creativity and Econo-
mic Progress, New York: Oxford University Press.
-- (ur.) (1985) The Economics of the Industrial Revolution, Totowa, NJ:
Rowman & Allanheld.
Mollenkopf, John (ur.) (1989) Power, Culture, and Place: Essays on New York
City, New York: Russell Sage Foundation.
--i Castells, Manuel (ur.) (1991) Dual City: Restructuring New York, New
York: Russell Sage Foundation.
Monk, Peter (1989) Technological Change in the Information Economy, Lon-
don: Pinter.
Moran, R. (1990) "Health environment and healthy environment." U: R.
Moran, R. Anderson i P. Paoli, Building for People in Hospitals, Workers,
and Consumers, Dublin: European foundation for the Improvement of Li-
ving and Working Conditions.
--(1993) The Electronic Home: Social and Spatial Aspects. A Scoping Re-
port, Dublin: European Foundation for the Improvement of Living and
Working Conditions.
Morier, Franr;oise (ur.) (1994) Belleville, Belleville. Visages d'un planete, Pa-
riz: Editions Creaphis.
Morin, Edgar (1970) Vhomme at la mort, Panz: Seuil.
Marrocco, John D. (1991) "Gulf War boosts prospects for high-technology
weapons" Aviation Week & Space Technology, 134 (11): 45-7.
Mortimore, Michael (1992) "A new international industrial order." CEPAL
Review, br. 48: 39-59.
Moss, Mitchell (1987) "Telecommunications, world cities, and urban policy."
Urban Studies, 24: 534-46.
-- (1991) "The new fibers of economic development." Portfolio, 4: 11-18.
-- (1992) "Telecommunications and urban economic development." U:
OECD, Cities and New Technologies, Pariz: OECD, str. 147-58.
Mowery, David (ur.) (1988) International Collaborative Ventures in U.S. Ma-
nufacturing, Cambridge, MA: Ballinger.
-- i Henderson, Bruce E. (ur.) (1989) The Challenge of New Technology to
Labor-Management Relations, Washington D. C.: Dept of Labor, Bureau of
Labor Management Relations.
Mowshowitz, Abbe (1986) "Social dimensions of office automation." U: Ad-
vances in Computers, vol. 25, New York: Academic Press.
Mulgan, G. J. (1991) Communication and Control: Networks and the New
Economies of Communication, New York: Guilford Press.
Murphy, Kevin M. i Welch, Finis (1993) "Inequality and relative wages." Ame-
rican Economic Review, svibanj.
Muschamp, Herbert (1992) "A design that taps into the "Informational City."
Sunday New York Times, 9. kolovoza, Architecture View Section: 32.
Mushkat, Miron (1982) The Making of the Hong Kong Administrative Class,
Hong Kong: University of Hong Kong Centre of Asian Studies.
Myers, Edith (1981) "In France it's Teletel." Datamation, 27 (10): 78-88
540
BIBLIOGRAFIJA
Nadal, Jordi i Carreras, Albert (ur.) (1990) Pautas regionales de la industra-
lizaci6n espanola. Siglos XIX y XX, Barcelona: Ariel.
National Science Board (1991) Science and Engineering Indicators, 1991,
lOth edn (NSB 91-1), Washington, D.C.: US Government Printing Office.
Naughton, Barry (1994) "Increasing economic interaction in the China Cir-
cle in the context of East Asian Growth," materijali za konferenciju pod
pokroviteljstvom University of California Institute on Global Conflict
and Cooperation, The Economics of the China Circle, Hong Kong, 1-3.
rujna.
Navarro, Vicente (1994a) The Politics of Health Policy, Oxford: Blackwell.
-- (1994b) "La economia y el Estado de bienestar." Neobjavljeni materijal
prezentiran na 10. sastanku Future of the Welfare State, Madrid.
Nayyar, Deepak (1994) Macroeconomic Adjustment, Liberalization and
Growth: The Indian Experience, Geneva: International Institute of Labour
Studies, Discussion paper 73/19943
Needham, Joseph (1954-88) Science and Civilization in China, Cambridge:
--(1969) The Grand Titration, Toronto: Toronto University Press.
-- (1981) Science in Traditional China, Cambridge, MA: Harvard Univer-
sity Press.
Negroponte, Nicholas (1995) Being Digital, New York: Alfred A. Knopf.
Nelson, Joan M. (ur.) (1990) Economic Crisis and Policy Choice: The Polites of
Adjustment in the Third World, Princeton, NJ: Princeton University Press.
Nelson, Richard (1980) "Production sets, technological knowledge, and R&D:
fragile and overworked constructs for analysis of productivity growth?"
American Economic Review, 70(2): 62-7.
--(1981) "Research on productivity growth and productivity differences: dead
ends and new departures." Journal of Economic Literature, 19(3): 1029-64.
-- (1984) High Technology Policies: A Five Nations Comparison, Washing-
ton D. C.: American Enterprise Institute.
-- (1988) "Institutions supporting technical change in the United States."
U: G. Dosi i dr. Technical Change and Economic Theory, London: Pinter,
str. 312-29.
-- (1994) "An agenda for formal growth theory," New York: Columbia Uni-
versity Department of Economics, neobjavljeni materijal (dobiven od
autora).
--i Winter, S. G. (1982) An Evolutionary Theory of Economic Change, Cam-
bridge, MA: Harvard University Press.
Neuman, W. Russell (1991) The Future of Mass Audience, New York: Cam-
New Media Markets (1993) "Video on demand will provide Hollywood studios
with much-needed boost." 11(10): 13-15.
-- (1994) ''Video on demand trials planned across Europe." 12(1):8
Newman, Katherine S. (1993) Declining Fortunes: The Withering of the Ame-
rican Dream, New York: Basic Books.
541
USPON
Newsweek (1993) "Jobs." Posebno izdanje, 14.lipnja.
Nicol, Lionel (1985) Communications technology: economic and social im-
pacts. U: Manuel Castells (ur.), High Technology, Space and Society. Be-
verly Hills, CA: Sage.
NIKKEIREN [Japan Federation of Employers Associations] (1993) The Cur-
rent Labor Economy in Japan, Tokyo: NIKKEIREN, Information Report.
Nilles, J. M. (1988) "Traffic reduction by telecommuting: a status review and
selected bibliography." Transportation Research A, 22A (4): 301-17
Noble, David F. (1984) Forces of Production: A Social History of Industrial
Automation, New York: Alfred A Knopf.
Nolan, Peter i Furen, Dong (ur.) (1990) The Chinese Economy and its Future:
Achievements and Problems of Post-Mao Reform, Cambridge: Polity Press.
Nomura, Masami (1994) Syushin Koyo, Tokyo: Iwanami Shoten.
Nonaka, Ikujiro (1990) Chisiki souzou no keiei [Knowledge creation: episte-
mology of the Japanese firms], Tokyo: Nikkei shinbunsha.
-- (1991) "The knowledge-creating company" Harvard Business Review
studeni-prosinac: 96-104.
--i Takeuchi, Hirotaka (1994) The Knowledge-creating Company: How Ja-
panese Companies Created the Dynamics of Innovation, New York: Oxford
University Press.
"Non-standard working under review." (1994) Industrial Relations & Review
Report, br. 565: 5-14.
Nora, Simoni Minc,Alain (1978) Uinformatisation de la societe. Pariz: La Do-
cumentation franr;aise.
Norman, Alfred Lorn (1993) Informational Society: an Economic Theory of
Discovery, Invention and Innovation, Boston/Dordrecht/London: Kluwer
Academic Publishers.
Norman, E. Herbert (1940) Japan's Emergence as a Modern State: Political
and Economic Problems of the Meiji Period, New York: Institute of Pacific
Relations.
North, Douglas (1981) Structure and Change in Economic History, New York: W W
Norton.
Norhcott, J. (1986) Microelectronics in Industry, London: Policy Studies Insti-
tute.
Nuland, Sherwin B. (1994) How We Die: Reflections on Life's final Chapter,
New York: Alfred A Knopf
O'Brien, Richard (1992) Global Financial Integration: The End of Geography.
London: Pinter.
OECD (Organization for Economic Cooperation and Development) Cities and
New Technologies, Pariz: OECD.
--(1994a) Employment Outlook, srpanj, Pariz: OECD.
--(1994b) Employment I Unemployment Study: Policy Report, Pariz: OECD,
dokument za Savjet OECD-a na ministarskoj razini, svibanj.
--(1994c) The OECD Jobs Study, Pariz: OECD.
-- (1995) Economic Outlook, lipanj, Pariz: OECD.
542
BffiLIOGRAFIJA
Office of Technology Assessment (OTA) (US Congress) (1984) Computerized
Manufacturing Automation: Employment, Education, and the Workplace,
Washington D. C.: US Government Printing Office.
--(1996) Technology and Structrual Unemployment, Washington D. C.: US
Government Printing Office.
Ohmae, Kenichi (1985) Triad Power: The Coming Shape of Global Competi-
tion, New York: Free Press.
--(1990) The Borderless World: Power and Strategy in the Interlinked Eco-
nomy, New York: Harper.
Okimoto, Daniel (1984), "Political context." U: Daniel Okimoto, Takuo Suga-
no i Franklin B. Weinstein (ur.), Competitive Edge, Stanford, CA: Stanford
University Press ..
Ozaki, Muneto i dr. (1992) Technological Change and Labour Relations, Ge-
neva: International Labour Organization.
Pahl, Ray (ur.) (1988) On Work: Historical, Comparative, and Theoretical
Approaches, Oxford: Blackwell.
Panofsky, Erwin (1957) Gothic Architecture and Scholasticism, New York:
Meridian Books.
Park, Young-bum (1992) Wage-fixing Institutions in the Republic of Korea,
Geneva: International Institute of Labour Studies, Discussion paper
51/1992.
Parkinson, G. H. R. (ur.) (1973) Leibniz: Philosophical Writings, London: J. M.
Dent.
Parsons, Carol A. (1987) Flexible Production Technology and Industrial Res-
tructuring: Case Studies of the Metalworking, Semiconductor, and Apparel
Industries, doktorska disertacija, Berkeley, University of California.
Patel, S. J. (1992) "In tribute to the Golden Age of the South's development."
World Development, 20(5):767-77
Payer, Cheryl (1974) The Debt Trap, New York: Monthly Review Press.
Perez, Carlotta (1983) "Structrual change and the assimilation of new techno-
logies in the economic and social systems." Futures, 15: 357-75.
Petrella, Ricardo (1993) Un techno-monde en construction. Synthese des
resultats et des recommendations FAST 1989-1992/93, Bruxelles: Euro-
pean Commission: FAST Programme.
Petterson, L. 0. (1989) "Arbetstider i tolv Lander." Statens offentliga urtedni-
gar, 53; citirano u: Bosch i dr. (ur.) (1994).
Piller, Charles (1994) "Dreamnet". Macworld 11(10): 96-9.
Piore, Michael J. i Sabel, Charles F. (1984) The Second Industrial Divide: Pos-
sibilities for Prosperity, New York: Basic Books.
Poirier, Mark (1993) "The multimedia trail blazers." Catalog Age, 10(7): 49.
Pool, Ithiel de Sola (1983) Technologies of Freedom: On Free Speech in the
Electronic Age, Cambridge, MA: Belknap Press of Harvard University
Press.
-- (1990) Technologies Without Bound::tries, ur. Eli M. Noam, Cambridge
MA: Harvard University Press.
543
USPON
Porat, Marc (1977) The Information Economy: Definiton and Measurement,
Washington D. C.: US Department of Commerce, Office of Telecommuni-
cations, publication 77-12 (1).
Porter, Michael (1990) The Competitive Advantage of Nations, New York:
Free Press.
Portes, Alejandro i Rumbault, Ruben (1990) Immigrant America: A Portrait,
Berkeley, CA: University of California Press.
--, Castells, Manuel i Benton, Lauren (ur.) (1989) The Informal Economy:
. Studies on Advanced and Less Developed Countries, Baltimore, MD: Johns
Hopkins University Press.
Postman, Neil (1985) Amusing Ourselves to Death: Public Discourse in the
Age of Show Business, New York: Penguin Books.
-- (1992) Technopoly, New York: Pantheon.
Poulantzas, Nicos (1978) I.:Etat, le pouvoir, le socialisme, Pariz: Presses
Universitaires de France.
Powell, Walter W. (1990) "Neither market nor hierarchy: network forms of or-
ganization." U: Barry M. Straw i Larry L. Cummings (ur.) Research in Or-
ganizational Behavior, Greenwich, CT: JAI Press, str. 295-336.
Pozas, Maria de los Angeles (1993) Industrial Restructuring in Mexico, San
Diego: University of California Center for US-Mexican Studies.
Preston, Holly H. (1994) "Minitel reigns in Paris with key french connection."
Computer Reseller News, hr. 594:49-50.
Pyo, H. (1986) The Impact of Microelectronics and Indigenous Technological
Capacity in the Republic of Korea, Geneva: International Labour Organi-
zation.
Qian, Wen-yuan (1985) The Great Inertia: Scientific Stagnation in Traditio-
nal China, London: Croom Helm.
Qingguo Jia (1994) "Threat or opportunity? Implications of the growth of
the China Circle for the distribution of economic and political power in
the Asia Pacific Region," materijal pripremljen za konferenciju pod
pokroviteljstvom University of California Institute on Global Conflict
and Cooperation, The Economics of the China Circle, Hong Kong, 1-3.
rujna.
Quinn, James Brian (1987) "The impacts of technology in the services sector."
U: Bruce R. Guile i Harvey Brooks (ur.), Technology and Global Industry:
Companies and Nations in the World Economy, Washington D.C.: Natio-
nal Academy of Engineering: National Academy Press, str. 119-159.
-- (1988) "Technology in services: past myths and future challenges." U:
Bruce R. Guile i James B. Quinn (ur.) Technology in Services, Washington
D.C.: National Academy Press, str. 16-46.
Quiroga Martinez, Layen (ur.) (1994) El tigre sin selva: consecuencias am-
bientales de la transformaci6n econ6mica de Chile, 1974-1993, Santiago
de Chile: Instituto de Ecologia Politica.
Qvortup, Lars (1992) "Telework: visions, definitions, realities, barriers." U:
OECD Cities and New Technologies, Pariz OECD, str. 77-108.
544
BIBLIOGRAFIJA
Rafaeli, Sheifaz i LaRose, Robert J. (1993) "Electronic bulletin boards and
public goods explanations of collaborative mass media." Communications
Research, 20(2): 277-97.
Ramamurthy, K. (1994) "Moderating influences of organizational attitude and
compatibility on implementation success from computer integrated manu-
facturing technology." International Journal of Production Research,
32(10): 2251-73.
Rand Corporation (1995) Universal Access to E-Mail: Feasibility and Social Im-
plications, World Wide Web, ttp: //www.rand.org/publications/MR/MR650/
Randall, Stephen J. (ur.) (1992) North America Withouth Borders? Calgary:
University of Calgary Press.
Randlesome, Collin, Brierly, William, Bruton, Kevin, Gordon, Colin i King,
Peter (1990) Business Cultures in Europe, Oxford: Heinemann.
Redding, S. Gordon (1990) The Spirit of Chinese Capitalism, Berlin: Walter
de Gruyter.
Rees, Teresa (1992) Skill Shortages, Women, and the New Information Te-
chnologies, Report of the Task Force of Human Resources, Education,
Training, and Youth, Bruxelles: Commission of the European Communi-
ties, sijecanj.
Reich, Robert (1991) The Work of Nations, New York: Random House.
Reynolds, Larry (1992) "Fast money: global markets change the investment
game." Management Review, 81(2):60-1.
Rheingold, Howard (1993) The Virtual Community, Reading, MA; Addison-
Wesley.
Rice, Ronald E. "Issues and concepts on research on computer-mediated com-
munication systems." Communication Yearbook, 12: 436-76.
Rifkin, Jeremy (1987) Time Wars: The Primary Conflict in Human History,
New York: Henry Holt.
--(1995) The End of Work, New York: Putnam .
. Rijn, F. V. i Williams, R. (ur.) (1988) Concerning Home Telematics, Amster-
dam: North-Holland.
Roberts, Edward B. (1991) Entrepreneurs in High Technology: MIT and Be-
yond, New York: Oxford University Press.
Robinson, Olive (1993) "Employment in services: perspectives on part-time
employment growth in North America." Service Industries Journal, 13(3):
1-18.
Robson, B. (1992) "Competing and collaborating through urban networks"
Town and Country Planning, rujan: 236-8.
Rodgers, Gerry. (ur.) (1994) Workers, Institutions, and Economic Growth in
Asia, Geneva: International Institute of Labour Studies.
--(ur.) (1995) The Poverty Agenda and the ILO: Issues for Research and Ac-
tion. A Contribution to the World Summit for Social Development, Gene-
va: International Institute of Labour Studies.
--Gore, Charles i Figueiredo, Jose B. (ur.) (1995) Social Exclusion: Rheto-
ric, Reality, Responses, Geneva: International Institute of Labour Studies.
545
Rogers, Everett M. (1986) Communication Technology: The New Media in So-
ciety, New York: Free Press.
-- i Larsen, Judith K. (1984) Silicon Valley Fever: Growth of High Techno-
logy Culture, New York: Basic Books.
Rogozinski, Jacques (1993) La privatizaci6n de las empresas estatales, Mexi-
co DF: Fondo de Cultura Econ6mica.
Rosenbaum, Andrew (1992) "France's Minitel has finally grown up." Elec-
tronics, 65 (6).
Rosenberg, Nathan (1976) Perspectives on Technology, Cambridge: Cambridge
University Press.
-- (1982) Inside the Black Box: Technology and Economics, Cambridge:
--i Birdzell, L. E. (1986) How the West Grew Rich: The Economic Transfor-
mation of the Industrial World, New York: Basic Books.
Rostow, W. W. (1975) How It All Began, New York: McGraw Hill.
Roszak, Theodore (1986) The Cult of Information, New York: Pantheon.
Rothchild, Donald i Chazan, Naomi (ur.) (1988) The Precarious Balance: Sta-
te and Society in Africa, Boulder, CO: Westview Press.
Rothstein, Richard (1993) Workforce Globalization: A Policy Response, Was-
hington D. C. Economic Policy Institute, izvjesce pripremljeno za Women's
Bureau of the US Department of Labor.
--(1994) "The global hiring hall: why we need worldwide labor standards."
American Prospect, hr. 17: 54-61.
Rumberger, R. W. i Levin, H. M. (1984) Forecasting the impact of New Techno-
logies on the Future Job Market, Stanford, CA: Stanford University School
of Eduction, Research Report.
Russel, Alan M. (1988) The Biotechnology Revolution: An International Per-
spective, Brighton, Sussex: Wheatsheaf Books.
Sabbah, Franc,:oise (1985) "The new media." U: Manuel Castells (ur.), High
Technology, Space, and Society, Beverly Hills, CA: Sage.
Sabel, C. i Zeitlin, J. (1985) "Historical alternatives to mass production: poli-
tics, markets, and technology in 19th century industrialization." Past and
Present, 108 (kolovoz): 133-76.
Saez, Felipe i dr. (1991) Tecnologia y empleo en Espana: situaci6n y perspec-
tivas, Madrid: Universidad Aut6noma de Madrid- Instituto de Sociologia
de Nuevas Tecnologias y Ministerio de Economia-Instituto de Estudios de
Prospectiva.
Sagasti, Francisco i Araoz, Alberto (ur.) (1988) La planificaci6n cientifica y
tecnol6gica en los paises en desarrollo. La experiencia del proyecto, STPI,
Mexico: Fondo de Cultura Econ6mica.
--i dr. (1988) Conocimiento y desarrollo: ensayos sobre ciencia y tecnologia,
Lima: GRADE.
Sainz, Pedro i Calcagno, Alfredo (1992) "In search of another form of develop-
ment" CEPAL Review, 48 (prosinac): 7-38.
Salomon, Jean-Jacques (1992) Le Destin technologique, Pariz: Editions Balland.
546
BffiLIOGRAFIJA
Salavaggio, Jerry L. (ur.) (1989) The Information Society: Economic, Social,
and Structural Issues, Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum Associates.
Sandbrook, Richard (1985) The Politics of Africa's Economic Stagnation,
Cambridge: Cambridge University Press.
Sandholtz, Wayne i dr. (1992) The Highest Stakes: The Economic Foundations
of the Next Security System, New York: Oxford Universtiy Press (BRIE
projekt).
Sandkull, Bengdt (1992) "Reorganizing labour: the Volvo experience." U: Jane
Marceau (ur.), Reworking the World: Organisations, Technologies and Cul-
tures in Comparative Perspective, Berlin: Walter de Gruyter, str. 399-409.
Sassen, Saskia (1988) The Mobility of Labor and Capital, Cambridge: Cam-
--(1991) The Global City: New York, London, Tokyo, Princeton, NJ: Prin-
ceton University Press.
Sato, Takeshi i dr. (1995) Johoza to taisyu bunka [Informationalization and
mass culture], Kunitachi: Hitotsubashi University Department of Social
Psychology, Research Report.
Saunders, William (ur.) (1996) Architectural Practices in the 1990s, Prince-
ton, NJ: Princeton University Press.
Sautter, Christian (1978) "L'efficacite et la rentabilite de l'economie
de 1954 a 1976." Economie et statistique, 68.
Saxby, Stephen (1990) The Age of Information, London: Macmillan.
Saxenian, Anna L. (1994) Regional Advantage: Culture and Competition in
Silicon Valley and Route 128, Cambridge, MA: Harvard University Press.
Sayer, Andrew i Walker, Richard (1992) The New Social Economy: Reworking
the Division of Labor, Oxford: Blackwell.
Schaff, Adam (1992) El Socialismo del Futuro, br. 4: posebno izdanje o buduc-
nosti rada.
Schatan, Jacobo (1987) World Debt: Who is to Pay? London: Zed Books.
Scheer, Leo (1994) La Democratie virtuelle, Paris: Flammarion.
Schettkat, R. i Wagner, M. (ur.) (1990) Technological Change and Employme-
nt Innovation in the German Economy, Berlin: Walter De Gruyter.
Schiatarella, R. (1984) Mercato di Lavoro e struttura produttiva, Milan:
Franco Angeli.
Schiffer, Jonathan (1983) Anatomy of a Laissez-faire Government: The Hong
Kong Growth Model Reconsidered, Hong Kong: University of Hong Kong
Centre for Asian Studies.
Schoonmaker, Sara (1993) "Trading on-line: information flows in advanced
capitalism." Information Society, 9(1): 39-49.
Schor, Juliet (1991) The Overworked American, New York: Basic Books.
Schuldt, K. (1990) Soziale und okonomische Gestaltung der Elemente der Le-
bensarbetzeit der Werktatigen, disertacija, Berlin; citirano u Bosch i dr. (ur.)
(1994)
Schumpeter, J. A. (1939) Business Cycles: A Theoretical, Historical, and Sta-
tistical Analysis of the Capitalist Process, New York: McGraw-Hill.
547
USPON DRU!lTVA
Schweitzer, John C. (1995) "Personal computers and media use." Journalism
Quarterly, 68( 4): 689-97
Schwitzer, Glenn E. (1995) "Can research and development recover in Rus-
sia?" Business World of Russia Weekly, 15-20. svibnja: 10-12; pretisak iz
Journal ofTechnology and Society, 17(2).
Scott, Allen (1988) New Industrial Spaces, London: Pion.
SEADE Foundation (1995) Survey of Living Conditions in the Metropolitan
Area of Sao Paulo, Geneva: International Institute of Labour Studies,
Research Series.
Seidman, Steven i Wagner, David G. (ur.) (1992) Postmodernism and Social
Theory, Oxford: Blackwell.
Seki, Kiyohide (1988) Summary of the National Opinion Survey of Family in
Japan, Tokyo: Nihon University Research Center, Research Paper.
Sellers, Patricia (1993) "The best way to reach buyers." Fortune, 128(13):
14-17.
Sengenberger, Werner i Campbell, Duncan (ur.) (1992) Is the Single Firm Va-
nishing? Inter-enterprise Networks, Labour, and Labour Institutions, Ge-
neva: International Institute for Labour Studies.
--i -- (ur.) (1994) International Labour Standards and Economic Inter-
dependence, Geneva: International Institute of Labour Studies.
-- Loveman, Gary i Piore, Michael (ur.) (1990) The Re-emergence of Small
Enterprises: Industrial Restructuring in Industrialized Countries, Gene-
va: International Institute for Labour Studies.
Shaiken, Harley (1985) Work Transformed: Automation and Labor in the
Computer Age, New York: Holt, Rinehart & Winston.
--(1990) Mexico in the Global Economy: High Technology and Work Orga-
nization in Export Industries, La Jolla, CA: University of California at
San Diego, Center for US-Mexican Studies.
-- (1993) "Beyond lean production." Stanford Law & Policy Review, 5(1):
41-52.
--(1995) "Experienced workers and high performance work organization:
a case study of two automobile assembly plants," neobjavljen rad prikazan
u: Industrial Relations Research Association Annual Meetings, Wash-
ington D. C., 6. sijecnja.
Shapira, Phillip (1990) Modernizing Manufacturing, Washington D. C.: Eco-
nomic Policy Institute.
Sharlin, Harold I. (1967) "Electrical generation and transmission." U: Melvin
Kranzberg i Carroll W. Pursell Jr (ur.), Technology in Western Civilization,
2 sveska, New York: Oxford University Press, sv. 2, str. 578-91.
Shin, E. H. i Chin, S. W. (1989) "Social affinity among top managerial execu-
tives of large corporations in Korea." Sociological forum, 4: 3-26.
Shinotsuka, Eiko (1994) ''Women workers in Japan: past, present, and futu-
re." U: Joyce Gelb i Marian LiefPalley (ur.), Women of Japan and Korea:
Continuity and Change, Philadelphia, PA: Temple University Press, str.
95-119.
548
BIBLIOGRAFIJA
Shirref, David (1994) "The metamorphosis of finance." Euromoney, lipanj:
36-42.
Shoji, Kok.ichi (1990) Le Nipponisme comme methode sociologique. Originali-
te, particularite, universalite, Tokyo: Tokyo University Department of So-
ciology, Discussion paper.
Shujiro, Urata (1993) "Changing patterns of direct investment and its impli-
cations for trade and development." U: C. Fred Bergstern i Marcus Noland
(ur.) Pacific Dynamism and the International Economic System, Wash-
ington, D. C.: Institute for International Economics, str. 273-99.
Siddell, Scott (1987) The IMF and Third World Political Instability, London:
Macmillan.
Siino, Corinne (1994) "La ville et le chomage." Revue d'economie regionale et
urbaine, br. 3, 324-52.
Silverstone, R. (1991) Beneath the bottom line: households and information and
communication technologies in the age of the consumer, London: Brunei
University Center for Research on Innovation, Culture, and Technology.
Silvestri, George T. (1993) "The American work force, 1992-2005: occupatio-
nal employment, wide variations in growth." Monthly Labor Review, stu-
deni: 58-86.
-- i Lukasiewicz, J. (1991) "Outlook 1990-2005: occupational employment
projections" Monthly Labor Review, studeni.
Singleman, Joachim (1978) The Transformation of Industry: From Agricultu-
re to Service Employment, Beverly Hills, CA:Sage.
Singer, Charles i dr. ( 1957) A History of Technology, sv. 3: From the Renais-
sance to the Industrial Revolution, Oxford: Clarendon Press.
--, Holmyard, E. J., Hall, A. R. i Williams, Trevor I. (ur.) (1958) A History
ofTechnology, sv. 4: The Industrial Revolution, c. 1750 to c.l850, Oxford:
Clarendon Press.
Singh, Ajit (1994) "Global economic changes, skills, and international compe-
titiveness." International Labour Review, 133(2):107-83.
Sit, Victor Fueng-Shuen (1991) "Transnational capital flows and urbaniza-
tion in the Pearl River Delta, China." Southeast Asian Journal of Social
Science, 19(1-2):154-79.
--i Wong, S. L. (1988) Changes in the Industrial Structure and the Role of
Small and Medium Industries in Asian Countries: The Case of Hong
Kong, Hong Kong: University of Hong Kong Centre of Asian Studies.
Sit, Victor F. S., Wong, Sin Lun i Kiang, Tsiu-Sing (1979) Small-scale Indus-
try in a Laissez-faire Economy: A Hong Kong Case Study, Hong Kong: Uni-
versity of Hong Kong, Centre of Asian Studies.
Skezely, Gabriel (1993) "Mexico's international strategy: looking east and
north." U: Barbara Stallings i Gabriel Skezely (ur.), Japan, the United
States, and Latin America, Baltimore, MD: Johns Hopkins University
Press.
Smith, Merrit Roe i Marx, Leo (ur.) (1994) Does Technology Drive History?
The Dilemma of Technological Determinism, Cambridge, MA: MIT Press.
549
Soesastro, Hadi i Pangetsu, Marl (ur.) (1990) Technological Challenge in the
Asia-Pacific Economy, Sydney: Allen& Unwin.
Soete, Luc (1987) "The impact of technological innovation on international
trade patterns: the evidence reconsidered." Research Policy, 16.
-- (1991) "Technology and economy in a changing world," podloga za
raspravu pripremljenu za OECD International Policy Conference on Tech-
nology and the Global Economy, Montreal, veljaca.
Solow, Robert M. (1956) ''A contribution to the theory of economic growth."
Quarterly Journal of Economics, 70 (velj.): 65-94.
--(1957) "Technical change and the aggregate production function." Revue
of Economics and Statistic, 39 ( kolovoz): 214-31.
Sorlin, Pierre (1994) Mass Media, London: Routledge.
Sorokin, P. A. i Merton, R. K. (1937) "Social time: a methodological and fun-
ctional analysis." American Journal of Sociology, 42: 615-29.
Soumu-cho Toukei-kyoku (Bureau of Statistics, Management and Coordina-
tion Agency, Japan) (1995) Nihon no Toukei, Tokyo.
Southern, R.W. (1995) Scholastic Humanism and the Unification of Europe,
sv. 1: Foundations, Oxford: Blackwell Publishers.
Soysal, Yasemin Nuhoglu (1994) Limits of citizenship: Migrants and Postna-
tional Mzmbership in Europe, Chicago, IL: University of Chicago Press.
Specter, Michael (1994) "Russians newest space adventure: cyberspace." New
York Times, 9. ozujka: C1-C2.
-- (1995) "Plunging life expectancy puzzles Russia." New York Times, 2.
kolovoza: 1.
Spence, Michael i Hazard, Heather A. (ur.) (1988) International Competitive-
ness, Cambridge, MA: Ballinger.
Sproull, Lee i Kiesler, Sara (1991) Connections: New Ways of Working in the
Networked Organization, Cambridge, MA: MIT Press.
Stalker, Peter (1994) The Work of Strangers: A Survey of International La-
bour Migration, Geneva: International Labour Organization.
Stallings, Barbara (1992) "International influence on economic policy: debt,
stabilization and structural reform." U: Stephen Haggard i Robert R.
Kaufman (ur.), The Politics of Adjustment, Princeton, NJ: Princeton Uni-
versity Press, str. 41-88.
-- (1993) The New International Context of Development, Madison, WIS:
University of Wisconsin, Working Paper Series on the New International
Context of Development, br. 1.
-- i Kaufman, Robert (ur.) (1989) Debt and Democracy in Latin America,
Boulder, CO: Westview Press.
Stanback, T. M. (1979) Understanding the Service Economy: Employment,
Productivity, Location, Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press.
Steers, R. M., Shin, Y. K. i Ungson, G. R. (1989) The Chaebol, New York: Har-
per & Row.
Steinle, W. J. (1988) "Telework: opening remarks and opening debate." U: W.
B. Korte, S. Robinson i W. K. Steinle (ur.), Telework: Present Situation and
550
BIDLIOGRAFIJA
Future Development of a New Form of Work Organization, Amsterdam:
North-Holland.
Stevens, Barrie i Michalski, Wolfgang (1994) Long-term Prospects for Work
and Social Cohesion in OECD Countries: An Overview of the Issues, Pariz:
Izvjesce za OECD Forum for the Future.
Stevenson, Richard W. (1994) "Foreign capitalists brush risks aside to invest
in Russia." New York Times, 11. listopada: str. 4.
Stonier, Tom (1983) The Wealth of Information, London: Methuen.
Stourdze, Yves (1987) Pour une poingnee d'electrons, Pariz: Fayard.
Stowsky, Jay (1992) "From spin-off to spin-on; redefining the military's role
in American technology development." U: Wayne Sadholtz, Michael Bar-
rus i John Zysman i dr. The Highest Stakes: The Economic Foundations of
the Next Security System, New York: Free Press.
Strassman, Paul A. (1985) Information Payoff: The Transformation of Work in
the Electronic Age, New York: Free Press.
Sugihara, Kaoru i dr. (1988) Taisho, Osaka, and the Slum: Another Modern
History of Japan, Tokyo: Shinhyoron.
Sukhotin, Iurii (1994) "Stabilization of the economy and social contrasts."
Problems of Economic Transition, studeni: 44-61.
Sullivan-Trainor, Michael (1994) Detour: The Truth about the Information
SuperHihgway, San Mateo, CA: IDG Books.
Sun Tzu (oko 505-496. pr. Kr.) On the Art of War, prijevod s kineskog s
kritickim napomenama Lionela Gilesa, Singapore: Graham Brash, 1988
(prvo izdanje u Engleskoj 1910.).
Sung, Yun-Wing (1994) "Hong Kong and the economic integration of the Chi-
na Circle." Rad pripremljen za konferenciju pod pokroviteljstvom Univer-
sity of California Institute on Global Conflict and Cooperation, The Eco-
nomies of the China Circle, Hong Kong, 1-3. rujna.
Sunkel, Osvaldo (ur.) (1993) Development from Within: Toward a Neostructu-
ralist Approach for Latin America, Boulder, CO: Lynne Reiner.
Swann, J. (1986) The Employment Effects of Microelectronics in the UK Ser-
vice Sector, Geneva: International Labour Organization.
Syun, Inoue (1975) The loss of meaning in death. Japan Interpreter, 9(3):336.
Tafuri, Manfredo (1971) Eurbanistica del riformismo, Milan: Franco Angeli.
Takenori, Inoki i Higuchi, Yoshio (ur.) (1995) Nihon no Koyou system to lodo
shijo [Japanese employment system and labour market], Tokyo: Nihon
Keizai Shinbunsha.
Tan, Augustine H. H. i Kapur, Basant (ur.) (1986) Pacific Growth and Finan-
cial Interdependence, Sydney: Allen&Unwin.
Tan Kong Yam (1994) "China and ASEAN: competitive industrialization
through foreign direct investment," rad pripremljen za konferenciju pod
pokroviteljstvom University of California Institute on Global Conflict and
Cooperation, The Economics of the China Circle, Hong Kong, 1-3. rujna.
Tarr, J. i Dupuy, G. (ur.) (1988) Technology and the Rise of the Networked City
in Europe and North America, Philadelphia, PA: Temple University Press.
551
USPON DRUtlTVA
Tchernina, Natalia (1993) Employment, Deprivation, and Poverty: The Ways
in which Poverty is Emerging in the Course of Economic Reform in Rus-
sia, Geneva: International Institute of Labour Studies, Discussion Paper
br. 60/1993.
Teitelman, Robert (1989) Gene Dreams: Wall Street, Academia, and the Rise
of Biotechnology, New York: Basic Books.
Teitz, Michael B., Glasmeier, Amy i Shapira, Philip (1981) Small Business
and Employment Growth in California, Berkeley, CA: Institute of Urban
and Regional Development, Working Paper br. 348.
Telecommunications Council (Japan) (1994) Reforms Toward the Intellectual-
ly Creative Society of the 21st Century: Program for the Establishment of
Hihg-performance Info-communications Infrastructure, Report-response to
Inquiry br. 5, 1993, Tokyo: 31. svibnja (nesluzbeni prijevod, srpanj 1994.).
Tetsuro, Kato i Steven, Rob (ur.) (1994) Is Japanese Management Post-For-
dism? Tokyo: Mad o-sha.
Thach, Liz i Woodman, Richard W. (1994) "Organizational change and infor-
mation technology: managing on the edge of cyberspace." Oganizational
Dynamics, 1: 30-46.
Thery, Gerard (1994) Les autoroutes de ['information. Rapport au Premier
Ministre, Pariz: La Documentation franc;:aise.
Thomas, Hugh (1993) The Conquest of Mexico, London: Hutchinson.
Thomas, Louis-Vincent (1975) Anthropologie de la mort, Pariz: Payot.
--(1985) Rites de mort pour la paix des vivants, Pariz: Fayard.
--(1988) La Mort, Pariz: Presses Universitaires de France.
Thompson, E. P. (1967) "Time, work-discipline, and industrial capitalism."
Past and Present, 36: 57-97.
Thrift, Nigel J. (1986) The "Fixers": The Urban Geography of International Fi-
nancial Capital, Lampeter: University of Wales Department of Geography.
-- (1990) "The making of capitalism in time consciousness." U: J. Hassard
(ur.) The Sociology ofTime, London: Macmillan, str. 105-29.
--i Leyshon, A. (1992) "In the wake of money: the City of London and the
accumulation of value." U: L. Budd iS. Whimster (ur.) Global Finance and
Urban Living: A Study of Metropolitan Change, London: Routledge, str.
282-311.
Thurow, Lester (1992) Head to Head: The Coming Economic Battle among
Japan, Europe, and America, New York: William Morrow.
-- (1995) "How much inequality can a democracy take?" New York Times
Magazine, posebno izdanje: The Rich, 19. studenog: 78.
Tichi, Cecilia (1991) Electronic Hearth: Creating an American Television Cul-
ture, New York: Oxford University Press.
Tillema, H. K. (1991) International Armed Conflict Since 1945: A Bibliogra-
phic Handbook of Wars and Military Intervention, Boulder, CO: Westview
Press.
Tilly, Charles (1995) "State-incited violence, 1900-1999." Political Power and
Social Theory, 9: 161-79.
552
BffiLIOGRAFIJA
Time (1993) Posebno izdanje, Megacities, 11. sijecnja.
--(1994) "Risky business in Wall Street: high-tech supernerds are playing
dangerous games with money." Posebno izvjesce, 11. travnja: 24-35.
Tirman, John (ur.) (1984) The Militarization of High Technology, Cambridge,
MA: Ballinger.
Tobenkin, David (1993) "Customers respond to video on demand." Broadcas-
ting & Cable, 123(48):16.
Touraine, Alain (1995) [;Evolution du travail ouvrier aux usines Renault, Pa-
riz: Centre National de la Recherche Scientifique.
-- (1959) "Entreprise et bureaucratie." Sociologie du travail, hr. 1: 58-71.
--(1969) La Societe post-insustrielle, Pariz: Denoel.
-- (1987) La Parole et le sang. Politique et societe en Amerique Latine, Pa-
riz: Odile Jacob.
-- (1991) "Existe-t-il encore une societe frangaise?" Contemporary French
Civilization, 15: 329-52.
-- (1992) Critique de la modernite, Pariz: Fayard.
-- (1994) Qu'est-ce que la democratie?, Pariz: Fayard.
Trejo Delarbre, Raul ( 1992) La Sociedad Ausente. Comunicaci6n, democracia
y modernidad, Mexico: Cal y Arena.
--(ur.) (1988) Las Redes de Televisa, Mexico: Como/Rotativo.
Turkle, Sherry (1995) Life on the Screen: Identity in the Age of the Internet,
New York: Simon & Schuster.
Tyson, Laura D'Andrea (1992) Who's Bashing Whom? Trade Conflict in High-
technology Industries, Washington D. C.: Institute of International Econo-
mics.
--i Zysman, John (1983) American Industry in International Competition,
Ithaca, N.Y.: Cornell University Press.
--Dickens, William T. i Zysman, John (ur.) (1988) The Dynamics of Trade
and Employment, Cambridge, MA: Ballinger.
Ubbelhode, A. R. J. P. (1958) "The beginnings of the change from craft mystery
to science as a basis for technology." U: C. Singer i dr., A History of Techno-
logy, sv. 4: The Industrial Revolution, 1750-1850, Oxford: Clarendon Press.
Uchida, Hoshimi (1991) "The transfer of electrical technologies from the U.S.
and Europe to Japan, 1869-1914." U: David J. Jeremy (ur.) International
Technology Transfer: Europe, Japan, and the USA, 1700-1914. Aldershot,
Rants: Edward Elgar, str. 219-41.
Ungar, Sanford J. (1985) Africa: The People and Politics of an Emerging Con-
tinent, New York: Simon & Schuster.
United Nations Center on Transnational Corporations (1991) Transnational
Banks and the External Indebtedness of Developing Countries, New York:
United Nations, UNCTC Current Studies, Series A, No. 22
United Nations Conference on Trade and Development (UNCTAD), Prog-
ramme on Transnational Corporations (1993) World Investment Report
1993: Transnational Corporations and Integrated International Produc-
tion, New York: United Nations.
553
USPON DRUSTVA
-- (1994) Transnational Corporations and Employment, UN-
CTAD Secretariat to the Commission on Transnational Corporations, 2-
11. svibnja.
US Congress, Office ofTechnology Assessment (1991) Biotechnology in a Glo-
bal Economy, Washington D. C.: US Government Printing Office.
US House ofRepresentatives, Committee on Armed Services, Readiness Sub-
committee (1990) U.S. Low-intensity Conflicts, 1899-1990, studija Con-
gressional Research Service, Library of Congress, Washington D. C.: US
Government Printing Office.
US National Science Board (1991) Science and Engineering Indicators: 1991,
10. izd., Washington D. C.: US Government Printing Office.
Vaill, P. B. (1990) Managing as a Performing Art: New Ideas for a World of
Chaotic Change, San Francisco, CA: Jossey-Bass.
Van Creveld, Martin (1989) Technology and War from 2000 BC to the Present,
New York: Free Press.
Van Tulder, Rob i Junne, Gerd (1988) European Multinationals in Core Te-
chnologies, New York: John Wiley.
Vaquero, Carlos (ur.) (1994) Desarrollo, pobreza y medio ambiente, FMI, Ban-
co Mundial, GATT al final del siglo, Madrid: Talasa Ediciones.
Varley, Pamela (1991) "Electronic democracy." Technology Review, stud./pro-
sinac: 43-51.
Velloso, Joao Paulo dos Reis (1994) "Innovation and society: the modern ba-
ses for development with equity." U: Colin I. Bradford (ur.), The New Pa-
radigm of Systemic Competitiveness: Toward More Integrated Policies in
Latin America, Pariz : OECD Development Center, str. 97-118.
Venturi, Robert i dr. (1977) Learning from Las Vegas: The Forgotten Symbo-
lism of Architectural Form, Cambridge, MA: MIT Press.
Vessali, Kaveh V. (1995) "Transportation, urban form, and information te-
chnology." Berkeley, CA: University of California, neobjavljeni seminarski
rad za CP 298 I.
Vise autora (1994) The State of Working Women: 1994 Edition, Tokyo: 21
Seiki Zoidan (na japanskom).
Voshchanov, Pavel (1995) "Mafia godfathers become fathers of the nation."
Business World of Russia Weekly, 25-30. svibnja: 13-14.
Wade, Richard (1990) Governing the Market: Economic Theory and the Role
of Government in East Asian Industrialization, Princeton, NJ: Princeton
University Press.
Waldrop, M. Mitchell (1992) Complexity: The Emerging Science at the Edge of
Order and Chaos, New York: Simon & Schuster.
Waliszewski, Kasimierz (1900) Peter the Great, New York: D. Appleton and
Co.
Wall, Toby D. i dr. (ur.) (1987) The Human Side of Advanced Manufacturing
Technology, Chichester, Sussex: John Wiley.
Wallerstein, Immanuel (1974) The Modern World System, New York: Acade-
mic Press.
554
BffiLIOGRAFIJA
Wang, Georgette (ur.) (1994) Treading Different Paths: Informatization in
Asian Nations, Norwood, NJ: Ablex.
Wang, Yeu-fain (1993) China's Science and Technology Policy, 1949-1989,
Brookfield, VT: Avebury.
Wark, McKenzie (1994) Virtual Geography: Living with Global Media Events,
Bloomington, IND: Indiana University Press.
Warme, Barbara i dr. (ur.) (1992) Working Part-time: Risks and Opportuni-
ties, New York: Praeger.
Warnken, Jurgen i Ronning, Gerd, "Technological change and employment
structures." U: R. Schettkat i M. Wagner (ur.), Technological Change and
Employment Innovation in the German Economy, Berlin: Walter De
Gruyter, str. 214-53.
Watanabe, Susumu (1986) "Labour-saving versus work-amplifying effects of
microelectronics." International Labour Review, 125(3): 243-59.
--(ur.) (1987) Microelectronics, Automation, and Employment in the Auto-
mobile Industry, Chichester, Sussex: John Wiley.
Watanulci, Joji (1990) The Development of Information Technology and its
Impact on Japanese Society, Tokyo: Sophia University Institute of Inter-
national Relations, Research Paper.
Weber, Max (1958) The Protestant Ethic and the Spirit of Capitalism, pri-
jevod Talcot Parsons, New York: Charles Scribner's Sons. Prvo izdanje
1904-5.
Webster, Andrew (1991) Science, Technology and Society: New Directions,
London: Macmillan.
Weiss, Linda (1988) Creating Capitalism: The State and Small Business sin-
ce 1945, Oxford: Blackwell.
-- (1992) "The politics of industrial organization: a comparative view." U:
Jane Marceau (ur.), Reworking the World: Organizations, Technologies,
and Cultures in Comparative Perspective, Berlin: Walter De Gruyter, str.
95-124.
Wexler, Joanie (1994) "ATT preps service for video on demand". Network
World, 11 (25): 6.
Whightman, D. W. (1987) "Competitive advantage through information tech-
nology." Journal of General Management, 12(4).
Whitaker, D. H. (1990) "The end of Japanese-style employment." Work, Em-
ployment & Society, 4(3): 321-47.
Whitley, Richard (1993) Business Systems in East Asia: Firms, Markets, and
Societies, London: Sage.
Whitrow, G. J. (1988) Time in History: The Evolution of our General Aware-
ness ofTime and Temporal Perspective, Oxfotd: Oxford University Press.
Wieczorek, Jaroslaw (1995) Sectoral Trends in World Employment, Working
Paper 82, Geneva: International Labour Organization, Industrial Activi-
ties Branch.
Wieviorka, Michel (1993) La Democratie a l'epreuve. Nationalisme, populis-
me, ethnicite, Pariz: La Decouverte.
555
USPON DRUSTVA
Wilkinson, B. (1988) "A comparative analysis." U: Technological Change,
Work, Organization and Pay: Lessons from Asia, Geneva: International
Labour Organization.
Wilkinson, Barry, Morris, Jonathan i Nich, Oliver (1992) "Japanizing the
world: the case of Toyota." U: Jane Marceau (ur.) Reworking the World: Or-
ganizations, Technologies and Cultures in Comparative Perspective, Ber-
lin: Walter de Gruyter, str. 133-50.
Williams, Frederick (1982) The Communications Revolution, Beverly Hills,
CA: Sage.
--(1991) The New Telecommunications: Infrastructure for the Information
Age, New York: Free Press.
--(ur.) (1988) Measuring the Information Society, Beverly Hills, CA: Sage.
--,Rice, Ronald E. i Rogers, Everett M. (1988) Research Methods and the
New Media, New York: Free Press.
Williams, Raymond (1974) Television: Technology and Cultural Form, New
York: Schocken Books.
Williamson, Oliver E. (1975) Markets and Hierarchies. Analysis and Anti-trust
Implications, New York: Free Press.
--(1985) The Economic Institutions of Capitalism, New York: Free Press.
Willmott, W. E. (ur.) (1972) Economic Organization in Chinese Society, Stan-
ford, CA: Stanford University Press.
Wilson, Carol (1991) "The myths and magic of Minitel". Telephony, 221 (23):
52.
Wilson, Ernest J. (1991) "Strategies of state control of the economy: natio-
nalization and indigenization in Mrica." Comparative Politics, srpanj:
411.
Vise autora (1994) The State ofWorking Women: 1994 Edition, Tokyo: 21 Sei-
ki Zoidan (na japanskom).
Withey, Stephen B. i Abeles, Ronald P. (ur.) (1980) Television and Social Be-
havior, Hillsdale, NJ: Lawrence Erlbaum.
Wong, Siulun (1988) Emigrant Entrepreneurs: Shanghai Industrialists In
Hong Kong, Hong Kong: Oxford University Press.
Wong, S. L. (1985) "The Chinese family firm: a model." British Journal of So-
ciology, 36: 58-72.
Woo, Edward S. W. (1994) Urban development. U: Y. M. Yeung i David K. Y.
Chu, Guandong: Survey of a Province Undergoing Rapid Change, Hong
Kong: Chinese University Press.
Wood, Adrian (1994) Norh-South Trade, Employment and Inequality, Oxford:
Clarendon Press.
Wood, Stephen (ur.) (1989) The Transformation of Work, London: Unwin
Hyman.
Woodward, Kathleen (ur.) (1989) The Myths of Information: Technology and
Postindustrial Culture, London: Routledge & Kegan Paul.
World Bank (1994a) Adjustment in Africa: Reforms, Results and the Road
Ahead, New York: Oxford University Press.
556
BffiLIOGRAFIJA
-- (1994b) World Development Report: Infrastructure for Development.
World Development Indicators, Washington D. C.: World Bank.
--(1995) World Development Report, 1995, Washington, D. C.: World Bank.
Ybarra, Josep-Antoni (1989) "Informationalization in the Valencian economy:
a model for underdevelopment." U: A. Portes, M. Castells i L. Benton The
Informal Economy, Baltimore, MD: Johns Hopkins University Press.
Yoo, S. i Lee, S. M. (1987) "Management style and practice in Korean chae-
bols." California Management Review, 29:95-110.
Yoshihara, K. (1988) The Rise of Ersatz Capitalism in South East Asia,
Oxford: Oxford University Press.
Yoshino, Kosaku (1992) Cultural Nationalism in Contemporary Japan, Lon-
don: Routledge.
Yoshino, M. Y. i Lifson, T. B. (1986) The Invisible Link: Japan's Sogo Shosha
and the Organization of Trade, Cambridge, MA: MIT Press.
Young, K. i Lawson, C. (1984) "What fuels U.S. job growth? Changes in te-
chnology and demand on employment growth," rad pripremljen za Panel
on Technology and Employment of the National Academy of Sciences,
Washington D. C.
Young, Michael (1988) The metronomic Society, Cambridge, Mass.: Harvard
University Press.
Youngson, A. J. (1982) Hong Kong: Economic Growth and Policy, Hong Kong:
Zaldivar, Carlos Alonso i Castells, Manuel (1992) Espana, fin de siglo, Mad-
rid: Alianza Editorial.
Zerubavel, Eviatar (1985) The Seven Day Circle: The History and Meaning of
the Week, New York: Free Press.
Zhivov, Victor M. (1995) "Time and money in Imperial Russia." Neobjavljeni
rad predocen na konferenciji Time and Money in the Russian Culture,
University of California at Berkeley, Center for Slavic and Eastern Euro-
pean Studies, 17. ozujka.
Zuboff, Shoshana (1988) In the Age of the Smart Machine, New York: Basic
Books.
Zukin, Sharon (1992) Landscapes of Power, Berkeley, CA: University of Cali-
fornia Press.
557
Slike
2.1. Dugorocni trendovi svjetske robne trgovine i prihoda,
1950.-93. (indeksi i postoci) 115
2.2. Struktura svjetske trgovine 1991. 133
2.3. Struktura stranog svjetskog ulaganja 1989.-91. (prosjek) 134
2.4. Udio u svjetskoj proizvodnji po regijama: prognoze za 2000. 143
2.5. Razvoj svjetske zaposlenosti u proizvodnji, u
troznamenkastim ISIC kategorijama, 1963., 1976. i 1989. 146
2.6. Cile: razvoj izvoza 1970., 1980. i 1989. (mlrd. US$) 159
2.7. Peru: promjena postotka u ukupnom domacem proizvodu
1988.-94.
163
2.8. Promjene u industrijskoj proizvodnji u Rusiji od 1986.
do druge polovine 1994. (aproksimativna ljestvica)
171
4.1. SAD: postotak stanovnistva rodenog u stranim drzavama 263
4.2. Ukupne stope fertiliteta za domace i strano stanovnistvo,
odabrane zemlje OECD-a 263
4.3. Placena zaposlenost u industrijskim proizvodnim
poduzeCima u izabranim industrijaliziranim zemljama
prema vlasnistvu, posljednja dostupna godina 266
4.4. Indeks rasta zaposlenosti, po regiji, 1975.-94. 282
4.5. Godisnji napredak zaposlenosti u proizvodnji (ISIC 3)
1971.-89.
(a) u devet industrijaliziranih zemalja
283
(b) u dvanaest zemalja u razvoju
283
4.6. Zemlje OECD-a: povremena zaposlenost 1980.-93. 295
4.7. Japansko trziste radne snage u poslijeratnom razdoblju
300
4.8. SAD: godisnji porast prosjecnog obiteljskog prihoda
1947.-1993.
303
4.9. SAD: porast prihoda, u gornjoj petini i po petinama 1980.-89.
305
5.1. Sirenje Interneta
375
6.1. NajveCi apsolutni rast protoka informacija 1982. i 1990. 408
558
SLIKE
6.2. Izvoz informacija iz Sjedinjenih Americkih Drzava u vaznija
svjetska podrucja i sredista 409
6.3. Sustav odnosa izmedu znacajki proizvodnje informaticke
tehnologije i industrijskoga prostornog obrasca 415
6.4. Najvece svjetske urbane aglomeracije (>10 milijuna
stanovnika 1992.) 431
6.5. Dij agramski prikaz glavnih evorova i veza u urbanom
podrucju delte Biserne rijeke 432
6.6. Centar Kaoshiunga 445
6.7. Ulaz u zracnu luku Barcelona 446
6.8. Cekaonica u D.E. Shaw & Company 448
6.9. Urbano mjesto: Rambla de les Flors, Barcelona 450
6.10. Barcelona: Paseo de Gracia 451
6.11. Irvine, Kalifornija: poslovni kompleks 452
7.1. Prosjecne dnevne transakcije na burzama dionica 1986.-92.
(bn. US$) 460
7.2. Razina sudjelovanja u radnoj snazi (%), za muskarce u dobi
55-64 godine u devet zemalja, 1970.-91. 469
7.3. Odnos smrti u bolnici i ukupnog broja s:rnrti (%), po godini,
1947.-87. 478
7.4. Udio smrtno stradalih u ratu u svjetskom stanovnistvu,
po desetljeCima, 1729.-2000. 483
559
Tab lice
2.1. Stope produktivnosti: stopa porasta outputa po radniku;
prosjecna godisnja promjena po periodu 103
2.2. Produktivnost u poslovnom sektoru: promjene postotka u
godisnjim stopama 104
2.3. Razvoj produktivnosti poslovnih sektora (% prosjecna stopa
godisnjeg porasta) 109
2.4. Razvoj produktivnosti u sektorima koji nisu otvoreni
slobodnoj trgovini 110
2.5. Svjetsko izravno ulaganje i birani gospodarski indikatori
1991. te stope porasta za 1981.-85., 1986.-90. 116
2.6. Porast u vrijednosti svjetskog izvoza za glavne grupe
proizvoda 1985.-93. (milijarde dolara i postotak) 117
2.7. Izvangranicni financijski optjecaj 1980.-92. (% ukupnoga
domaceg proizvoda) 126
2.8. Latinska Amerika: ukupan domaci proizvod, po tipu izdatka,
u konstantnim cijenama 1980. 149
2.9. Udio latinskoamerickih novoindustrijaliziranih gospodarstava
u svjetskom izvozu 1970.-90. 155
2.10. Udio velikih latinskoamerickih zemalja u svjetskom izvozu
1970.-90. 158
2.11. Strana trgovina Rusije (ukljucujuCi trgovinu sa zemljama
CIS-a) 1995. 173
4.1. Sjedinjene Americke Drzave: postotak zaposlenosti po
industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini 310
4.2. Japan: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i
prijelaznoj industrijskoj skupini 312
4.3. Njemacka: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru
i prijelaznoj industrijskoj skupini 314
4.4. Francuska: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru
i prijelaznoj industrijskoj skupini 316
560
TABLICE
4.5. ltalija: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i
4.6. Ujedinjeno Kraljevstvo: postotak zaposlenosti po
industrijskom sektoru i prijelaznoj industrijskoj skupini 320
4.7. Kanada: postotak zaposlenosti po industrijskom sektoru i
4.8. SAD: statistika zaposlenosti po industriji 324
4.9. Japan: statistika zaposlenosti po industriji 325
4.10. Njemacka: statistika zaposlenosti po industriji 326
4.11. Francuska: statistika zaposlenosti po industriji 327
4.12. ltalija: statistika zaposlenosti po industriji 328
4.13. Ujedinjeno Kraljevstvo: statistika zaposlenosti po industriji 329
4.14. Kanada: statistika zaposlenosti po industriji 330
4.15. Struktura zanimanja izabranih zemalja (%) 331
4.16. SAD: zaposlenosti po zanimanju 1960.-91. (%) 332
4.17. Japan: zaposlenosti po zanimanju 1955.-90. (%) 333
4.18. Njemacka: zaposlenosti po zanimanju 1976.-89. (%) 334
4.19. Francuska: zaposlenosti po zanimanju 1982.-89. (%) 334
4.20. Velika Britanija: zaposlenosti po zanimanju 1961.-90. (%) 335
4.21. Kanada: zaposlenosti po zanimanju 1950.-92. (%) 335
4.22. Strano stanovnistvo s prebivalistem u Zapadnoj Europi
1950.-90. (u tisucama te kao% u ukupnom stanovnistvu) 336
4.23. Nezaposlenost u razlicitim zemljama 1933.-93.
(kao% radne snage) 337
1-.24. Pokazatelji samozaposlenosti i povremene zaposlenosti
1990. (%)
337
4.25. Postotak standardnih radnika ukljucenih u Chuki Kayo
sustav japanskih poduzeca prema veliCini tvrtke, dobi
radnika i stupnju obrazovanja
338
6.1. Najvece svjetske aglomeracije 1992. 430
7.1. Godisnji broj sati rada po osobi 1870.-1979. 464
7.2. MoguCi zivotni radni sati 1950.-85. 464
7.3. Trajanje i smanjenje radnoga vremena 1970.-87. 466
7.4. (a) Osnovne demografske znacajke u glavnim podrucjima
svijeta 1970.-95.a
473
(b) Ukupni fertilitet u nekim industrijaliziranim zemljama
1901.-85.
474
7.5. Prvo zivorodeno dijete na 1000 zena, SAD, prema dobnoj
grupi majke (30-49 godina) i prema rasi, 1960. i 1990.
475
7.6. Usporedbe stupnja smrtnosti dojencadi, odabrane zemlje,
procjene za 1990.-95.
490
561
Kazalo
Abbeglen, J. C. 131,207
Abeles, R. P. 359
Abolafia, M. Y. 205
Abramson, A. 389
Adam, Barbara 454, 4 70
Adleman, Leonard 96
Adler, D. F. 303
Adler, G. 306
Adler, P. S. 271
Afganistan 484
Africka banka za razvoj 167
Afrika 12, 22, 23, 55, 61, 67-69, 141-
143,147,166-168, 178,179,181,
367; Juzna 23, 168, 179; Sjeverna
167
Aglietta, M. 132
Alberto, A. 127
M. 9
Allen, G. C. 48, 121
Allen, J. E. 96
Allen, Paul 78
Allende, Salvador 161
Alvarado, M. 366
Alzir 59, 168
Amerika 47, 68, 80, 140, 262, 268,
293, 304, 425-427
Amin,A. 418
Amsdem, A. 121, 145, 209, 212, 215,
217,218
Anderson, A. E. 70, 416
Andrieu, M. 128
Andropov, Y. 176
562
anglosaksonski model: klasicne kor-
poracije 225; zaposlenosti 245
Anisimov, E. 455
Aoki, M. 190, 192
Aoshima 453
Aoyama, Yuko 234,300,340,414
Appelbaum, Eileen 270, 279
Appelbaum, R. P. 145, 215
Apple Computers 42, 78, 80, 88,
270,279
Arancibia, S. 151
Araoz, A. 123
Argentina 90, 122, 150, 154, 163,
164,178,430
Aries, Phillipe 476
Arkwright 70
Armstrong, D. 389
Aron, Raymond 55
Aronowitz, S. 284
ARPANET 42, 370, 380, 382, 383
Arrieta, C. G. 157,440
Arthur, Brian 69, 70, 118, 120, 128,
302,416
Ashton, T. S. 66
Asian Money, Asian Issuers &
Capital Markets Supplement 461
Aslund, A. 169, 177
ATM 79,277
ATT 92,396
Augustin, 488
Aum Shinrikyo 39, 59
Austrija 23, 284, 336, 337
KAZALO
/
automatizacija 66, 186, 197, 228,
241,244,254,270,272,274-280,
285,286,289,413,419
automobilska industrija 129
Aydalot, Philippe 70, 416
Azija 13, 24, 69, 141-144, 147, 148,
178, 419, 422; Istocna 49, 144,
148,204,206,212,214,221,223,
225, 228, 268; Jugoistocna 28,
142, 144,221,282,414,489,499;
Juzna 145
azijski model razvoja 225
azijski Pacifik 24, 38, 53, 120, 123,
132, 140-142, 144, 145, 151, 159,
178,179,184,206,215,218,222,
264,290,368,369,387
"azijski tigrovi" 120, 121, 142, 147,
151
Aznar, G. 284
Baghwati, J. 145
Bailey, P. 264, 266, 267
Baker, H. 212
Balaji, R. 268
Baldwin-Ewans, M. 127
Ball-Rokeach, J. 359
Banegas,J.93,392
bankarska industrija 126, 288, 422
Banzer, Hugo 152
Bar, Fran'<ois 66, 92,202, 203,228,
494
Baran, Barbara 187, 276, 277, 279
Baran, Paul 380
Baranano, A. M. 195
Bardeen, J. 75
Barglow, Raymond 58
Barr, B. 374, 375, 423
Barthes, Roland 399
Bartlett, C. 224
Basalla, G. 120
BASIC 78
"bas na vrijeme" 190
Batty, M. 374, 375, 423
Baudrillard, Jean 18, 399, 481
Baumgartner, P. 97
Baumol, W. J. 119
Bayart, J.-F. 167
Beasley, W. G. 47, 212
Bedoui, M. 168
Belgija 336, 837
Bell, DaniellS, 17, 49, 50, 52, 60,
64, 74, 75,119,120,234,235,
245,381
Belleville 449, 450
Bellovi laboratoriji 75, 79, 87, 92, 381
Belussi, F. 194
Bendixon, T. 422
Beniger, J. R. 60
Bennett, A. 20, 196
Benson, Rod 386, 390
Benveniste, G. 198, 463
Berg,Paul81, 142,184,470
Bergen, Candice 19, 400
Berle 497
Berlusconi, Silvio 28, 369
Bernstein, J. 249, 265
Bernstein, M. A. 303-305
Bertazzoni, F. 42
Bertrand, 0. 130
Bessant, John 285, 286
Bettinger, C. 187
bezvemeno vrijeme, bezvremenost
458,459,485,492
Bianchi, P. 42
Bielenski, H. 296
Biggart, Nicole Woosley 184, 185,
195,205,206,208,210-213,222
Bijela povelja Komisije Europske
unije 265, 281
Bijker, W. F. 41
biotehnologija 17, 81, 82, 86,236
Birch, D. L. 188
Bird, J. 392
Birdzell, L. E. 69, 118
birokracija 38, 45, 168, 196, 199,
203,211,216
Bishop,J.E.63,82,95
Black, Joseph 68
Blaire, Tony 28
Blakely, E. J. 89, 426

Bluestone, B. 237
563
Blumler, J. G. 360
Boden, D. 454
Bofill, Ricardo 443, 446, 44 7
Bolivija 152, 164, 176, 440
Booker, E. 394
Borges, Jorge Luis 400

BoDas, G. F. 262
Bomstein, L. 276
Borrus, Michael G. 91, 92, 120, 131,
137,141,195,202,203,228,418
Bosch,G.281,294,306,463,465
Bosna 484, 485
Bostonska cesta 128. 88, 417
Botein, M. 360
Boudon, R. 9
Boureau, A. 65
Bourgeois-Pichat 474
Bouvier, L. F. 262
Bower, J. L. 225
Boyer, Christine 449
Boyer, Herbert 81
118,132,290,291
Boyett, J. H. 201
Braddock, D. J. 252
Bradford, C. I. 148,154,163
Brattain, W. H. 75
Braude!, Femand 41, 125
Braun, E. 74, 75
Braverman, H. 271, 276
Brazil 23, 55, 56, 90, 121, 122, 148,
150, 152-154, 156, 163-165, 178,
288,430
Breeden, R. C. 459
BRIE 128, 130, 136
Broad, W. J. 92
broadband 79, 202
Brooks, Harvey 64
Brown, Murphy 19, 400
Brown, R. P. 166
Buitelaar, W. 270, 274
Bulletin Board System 382
Bunker, T. 392, 395
Bunn, J. A. 69
Burma 23
Burbulis 176, 177
564
Burkina Faso 38, 182
Burien, K. 444
Bush, George 20, 174
Bushnell, P. 271
Business Week 74, 83, 95, 129, 142,
144,163,196,202,269,374,383,
387,393-395,421,462
Byrne, J. H. 305
Calcagno, A. 148, 154, 156, 157, 160,
161
Calderon, F. 58, 122, 150, 151
Calhoun, C. 57, 58
Camagni, R. 70, 416, 418
Campbell, D. 127, 135, 185, 261,
267,268
Campo Vidal, Manuel 366, 369, 486
Canby, E. T. 73
Cantor, M. 359
Cappelin, R. 407
Cappelli, P. 302
Cardoso, Fernando Henrique 148,
153,165,176,392
Carey, M. 252
Camoy, Martin 119, 121, 130, 131,
135,176,233,274,302,304,306,
468
Carre, J.-J. 119
Carreras, A. 71
Carver, M. 482
Case, D. 0. 371
Castano, Cecilia 270, 277, 288, 422
Castells, Manuel 9-29, 42, 43, 54,
55,59,60,90,92, 119,121,123,
125, 128, 132, 133, 136-138, 148,
154,172,174,180,193,214,215,
218,219,236,288,340,389,405,
406,411-416,429,433,437,449,
468,471,480
Castillo, G. 456, 457
Cats-Baril, W. L. 372
Caves, R. W. 426
Cecchini, P. 137
Centar Ujedinjenih naroda za
transnacionalne korporacije 130
CEPAL 148, 156, 157
KAZALO
CEPII 118, 124, 129, 130, 131, 135,
139, 140, 142, 145, 166, 167, 169
Cerf81
Cervero, R. 422
Ch'ien Lung 45
Chandler, A. D. 222,225
Chaudhary, A. G. 361
Chazan, N. 167
Chen, E. K. Y. 218
Chesnais, Frant;ois 118, 125, 127,
128, 414, 459-461
Chida, T. 46
Child, J. 270
Chin, P. H. 220
Chin, S. W. 209
Chion, M. 163
Chizuko, U. 208
Choucri, N. 167
Christensen, Ward 381
Chrysler Jefferson North Plant 274
Clark, Colin 15, 237
Clark, R. 207, 488
Clegg,S. 184,185,188,205
Clow, A. i N. L. 66
Cohn-Bendit, Daniel13
Cohen, Stanley 81
Cohen, StephenS. 119, 120, 123,
130, 131, 137, 141, 176, 187, 191,
195,236,265,418
Cohendet, P. 201
Colas, D. 59
Collado, C. 160
Coloquio de Inviemo 164
Commersant Weekly 175
Compaine, B. 371
Conn, H. P. 142, 195, 201, 467
Conninck, Frederic de 467
Cook 162
Cooke, Philip 407, 408
Cooke, William 55
Cooper, C. 413
Cooper, J. C. 131
Coriat, B. 124, 129, 186, 187, 189-
191,270,271
Coming Glas 80
Cortov proces 68
Coutrot, T. 141
Craig Venter, J. 83
Cray, Seymour 77
Crick, Francis 81, 97
Crompton 70
Cuneo, A. 395
Cusumano,M. 190,200,201
cyberprostor 382, 383, 385
Cyert, R. M. 281,289
"cetvrti svijet" 22
Cile 13, 23, 55, 122, 148, 156, 157,
160-165
Cipovi 58,74, 75, 95, 96, 219, 261,
271,272,499
Dahlman, C. 138
Daikichi, Tanaka 47
Dalloz, X. 373, 392
Daniel, W. 287
Daniels, P. W. 128, 187, 236, 405,
406,410,412
Danska 336, 337
Danton de Rouffignac, P. 225
Darbon, P. 63
DARPA 42, 92,374,385
David, P. A. 69, 125
David, Paul 69, 120
Davidson, B. 167
Davies, P. N. 46
Davis, D. 407
Davis, Mike 425
De Anne, J. 222
De Bandt, J. 236
De Forest 74
De Sol Pool 366
Dean, J. W. 27 4
Deben, L. 427
December, John 390
dekvalificiranje 301
delta Biserne rijeke 147, 194, 265,
430,433,434
Denison, E. F. 119
Denisova, L. I. 17 4
Dentsu institut za drustvene studi-
je 394, 397
565
deregulacija 38, 54, 85, 118, 122,
279,410,459
Derriennic, J. P. 482
Deyo,F. 138,215
dezagregacija 307, 421, 499
Di Fazio, W. 284
Dicken, P. 128
Dickinson, H. W. 68
digitalizacija 202
digitalna tehnologija 380
distributivne usluge 244, 246
divlji kapitalizam 24, 174, 175, 497
Dizard,VV. P. 63,66
DNK 39, 66, 81, 95
dobavljaci 156, 159, 190, 191, 196,
200,201,207,223,242,268,279,
411,414
dodana vrijednost 129, 159, 162,
189,223,236,267,416
Dodgson, M. 201
Dogan, M. 9
Doherty, E. M. 141, 142
Dohse, K. 190
domaca tdista 128, 148, 150, 197,
223,265
Dondero, G. 64
Dordick, H. S. 234
DosSantos, M. 122, 150, 151
Dosi, Giovanni 63, 71, 93, 94, 118,
120, 124, 137, 186
Dower, J. W. 4 7, 48
Downs, Anthony 359
Doyle, M. 367, 369
DRAM 76
Draper, R. 363
Drexler, K. E. 64
Drucker, P. F. 196
drustva dokolice 245, 394
drustvena akcija 12, 98, 437, 493
drustvena teorija 364, 405, 436, 437,
454
drustvene nejednakosti 10, 18
drustvene usluge 238, 243, 245,
257,260,311,313,315,317,319,
321,323,339,346
drustveni pokreti 15, 25, 39
566
drustveno iskljucivanje 23, 60, 95,
166, 168, 176
drustvo bez posla 284
drzava blagostanja 54, 220, 243,
268,465
drzava kao monopol nasilja 50
drzavna intervencija 38, 43, 48, 121,
214-216, 221
dualizacija, dualizirana (dualna)
drustva 23293, 307
Dubois, P. 119
Duchin, F. 289
Dunford, M. 412,427
Dunning, J. 131, 195, 222
Dupuy, G. 427
Durkheim, Emile 9, 454
Durlabhji, S. 189, 207
Durufle, G.167
Dy, J. 275
Dyer, Henry 4 7
Ebel, K. 288
Eber, G. 288
Eckert, J. W. 77
Eco, Umberto 363, 364
Edquist, C. 64
Egan, T. 78, 88
Egipat 47, 168, 176
Einstein, A. 488
ekoloski pokret 15
ekonometrijsko istrazivanje 286
eksploatacija radnika 55
El Mundo 28
El Pais 74, 374
elektricna energija 72
elektronicke mreze 390, 497
elektronika 46, 4 7, 64, 7 4-78, 85, 88,
90,92,95,96, 112,113,118,131,
138,145,156,174,195,202,203,
223,267,272,285-287,384,438,
499
Elkington 7 4
Elmer-Dewwit, P. 393
emigracija 170, 264
Enderwick, P. 222, 406
Engelhart, Douglas 381
KAZALO
Engleska 86, 239, 240, 321, 329,
428
e-posta (e-mail) 389-391, 396
Epstein, E. 389
Ernst, Dieter 142, 195, 203, 223-225,
418
Esping -Andersen, G. 249
Essin, D. J. 82
etatizam 15, 23, 37, 46,49-51,457,
491
Eureka 392
Europa 13, 24, 25, 44, 132, 143, 178,
262,281,302,306,407;Istocna
22,69, 116,132,170, 178,262;
Srednja 116; Zapadna 69, 131,
140,142,168,184,188,262,288,
291,440,480
Europska fondacija za poboljsanje
zivotnih i radnih uvjeta 396,
424
Europska zajednica!Europske unija
24,25,54,91,96, 113,123,130-
132, 137, 138, 140, 141, 170, 178,
195,226,260,262,265,281,282,
292,306,367,465,485
europski identitet 25
Evans,P. 121,127,138,147,185,
209,215,217
Eyzaguirre, N. 122
Fager, G. 461
Fainstein, S. S. 426
Fairchild poluvodiCi 75
Fajnzylber, F. 125, 148, 150, 154
Faletto, E. 148
familizam 211
Farber, G. 162
Fassman 336
Fazy, I. H. 422
Federal Express Corporation 408
Feinberg, R. 152
Feldstein, M. 151
feministicki pokret 15, 21, 27
Ferguson, M. 359
Feuerwerker, A. 212
Filipini 144
financijska tdista 38, 55, 85, 118,
125,152,279,439,459,460,495,
496
financijski tokovi 122, 497
financijsko kockanje 461
Finska 284, 336, 337
FIRE, 253, 324-330, 348
First Direct, 422
Fisher, Claude 42, 63, 391
fleksibilna proizvodnja 187, 189,
190,199,279
fleksibilni oblici rada 16
fleksibilno vrijeme, 462
fleksibilnost radne snage 298
Fluitman, F. 302
Flynn, P. M. 287
Fontaine, A. 157
Fontana,J. 71
Forbes, R. J., 72, 73
Ford, Henry 187, 456
fordizam 124, 187
Forester, T. 48, 63, 64, 66, 74, 77, 86
Foucault, M. 50
Fouquin,M. 145,268
Foxley, A. 157, 160
Franco, Francisco 13
Francuska 13, 86, 111, 112, 118, 127,
195,234,239-248,250,260,262,
278,282,287,294,295,306,316,
327,331,334,336,337,346,350,
352,353,465,467,468,480,485
Frank, Andre Gunder 148
Frankel, R. 122
Franklin, Benjamin 229
Franklin, J. C. 252
Freeman, Christopher 27, 28, 42, 93,
94,100,101,106,138,296,301
Freeman, R. 295, 337, 462
French-Davis, R. 151
Freud,S. 58,484
Friedland, R. 454
Friedman, D. 189, 190
Friedman, Milton 115, 219
Friedmann, George 270, 271
Frischtak, C. 148
Froebel, F. 139
567
Fulk, J. 202
fundamentalisticke grupe 389
fundamentalisticke mreze 402
fundamentalizam 20, 39, 57, 59
funkcionalisticka teorija drustva 15
Furen, D. 49
G-7. 17,85, 103,141,233,234,237,
239,241-244,246,247,258-260,
392
Gaidar, J. 176, 177
Gana 182
Ganley, G. D. 389
Garcia, Alan 153, 163
Garcia-Sayan, D. 157
Garratt, G. R. M. 73
Garreau, Joel 425, 426
Gates, Bill 27, 78, 88, 89
GATT 99,132
Gelb, J. 209, 299
Gelemter, D. 96
Gellner, E. 20
geneticki inzenjering 64, 4 72
Gereffi,G. 122,129,147,189,306
Gerlach, M. L. 195, 206, 215
Gershuny, J. I. 236
Ghai, D. 166
Ghosh, A. 125
Ghoshal, S. 222, 224
Gibson, D. G. 92
Giddens, A. 11, 454, 457
Gille, B. 70, 71
Gitlins,T. 385
Glasgall, W. 459
Gleick, J. 97
Glewwe, P. 166
Glickman, N.J. 140
globalizacija 22-24, 58, 99, 118, 121,
130,222,224,232,264,267-269,
358,391,445,451
globalna ekonomija 21, 123, 124, 134,
135,165,166,179,205,261,405
"globalna zloCinacka ekonomija" 23
globalna proizvodnja 269
globalni kapitalizam 21, 49, 54, 498
GM-Satum 190, 274
568
Gold, T. 194, 215, 218
Goldenstein, L. 148
Goldsmith, W. W. 426
Gonzales, Felipe 28
Goodman 197
Gopinath, P. 233
Gorbacov, Mihail16, 53, 480
Gordon, R. 419
Gore, Albert 392
Gomer, P. 64, 82, 83
Gottdiener, M. 426
Gould, Stephen J., 63
Gourevitch, P. A. 306
Graham,S.404,405,406,420,423
Granberg, A. 172
Granovetter, M. 29, 185
Grant, L. 262
Grcka 336
Greenhalgh, S. 210
Greenspan, A. 302
GREMI 416, 418
Griffith-Jones, S. 151
Griliches, Z. 101
Guerrieri, P. 142, 154-158
Guile, B. R. 42
Guillemard, Anne Marie 468, 469,
471
Gurr, T. R. 4 79
Gurstein, P. 276, 389, 421
Gwin, C. 152
Habermas, Jurgen 364
Hafner, K. 374
Haggard, S. 122, 152
Haidegger, Martin 488
Hall, N. 97
Hall, Peter 64, 66, 70, 73, 74, 77, 82,
89,90,91, 128,136,219,348,
355,405,414,416,427
Hamelink, C. 387
Hamilton, G. G. 209, 211
Hamilton, Gary 204, 206, 210, 211,
213,220,222
Handelman, S. 175
Handinghaus, N. H. 157
Handy, S. 421
KAZALO
Hanson, S. E. 456
hardver 95
Harff, B. 4 79
Harrington, J. 201
Harris, N. 124, 141, 145
Harrison, B. 185,188,193,194,196,
223,225,237,301
Hart, J. A. 81, 374
Hartmann, H. 27 4
Harvey, David, 60, 437, 444, 457-459,
487
Haseltine, W. 83
Havelock, E. A. 356
Hazard, H. A. 137
Heavey, L. 125, 460
Henderson, B. E. 274
129,145,215,412,413
Herman, R. 64
Herther, N. K. 392
Herzog, C. 137
Heskett, J. L. 201
Hewitt, P. 296, 468
Hewlett, William 87
Hewlett-Packard 87
Higuchi, Y. 297, 299
Hilferding, Rudolf 496
Hiltz, S. R. 388
Hinrichs, K. 281, 458, 465
Hirschhorn, L. 187, 201, 270,271,
277
Hoff, Ted, 75, 85
Hohenberg, P. 124
Holl, Steven 44 7
Holsti, K. J. 482
Hong Kong 23, 24, 137, 142, 144, 193,
194,202,210,211,215,219,221,
268,368,406,413,430,433-435
Honigsbaum, M. 372
Horn, G. A. 288
Howell, D. 303
Hruscov, Nikita S.90
Hsia Chu-joe 445
Hsiao, M. 184
Hsing, Y. 49, 142, 144,.194, 202,
210,220,221,433,461
Hu Shi 37
Hughes, J. W. 355
Humbert, M. 140
Husson, M. 141
Huws, U. 421
Huxley, .Aldous 12
Hyman, It 27 4
hyperproli!tor 403, 453, 499
hypertekli!t 398, 486, 499
IBM 42, 77, 78, 131, 136, 196, 202,
226,380,383
identitet 20, 22, 27, 28, 38, 39, 40,
50,51,57-59,62,214,224,230,
382,389,443,445,452,489,491,
493,498
ideologij& 49, 91, 120, 123, 205, 209,
357, 361, 363, 368, 382, 393, 394,
396,402,435,444,461,487
Ikle, F. C, 480
Iliffe, J. 166
ILO 145, 264, 265, 274, 282, 288,
294,301,302
ILO-ARTEP 145
Imai, K. 195, 197, 206, 224
imigracija 127, 130, 262, 292, 297,
299
Indija 67, 68, 121, 145, 147, 367, 430
individmtlizacija 37, 40,233,279,
294,297,366,386
individmtlizam 205, 396
Indonezija 144
industrija osiguranja 187
industrija softvera 462
industrija zdravog zivljenja 477
industrijalizacija 15, 44, 65, 71, 147,
148,150,151,159,166,168,207,
210,212-214,217,218,220,237,
240,248,265,285,298,417,434,
491
industrijtska revolucija 44, 64, 68-73,
75,84,86,294,470
inflacija 54, 114, 151, 153, 156, 157,
161,306
informacija, definicija 52
informacijska logika 56
informacijska paradigma 56
569
USPON
informacijska tehnoloska revolucija
25
informacijske tehnologije 13, 14, 18,
21,22,37,49,55, 124,136,144,
201,235,294
informacijski kapitalizam 25, 27, 53,
56, 114, 121
informacijsko drustvo 12, 55-57, 94,
233,237,238,239,244,251,252,
258,260,261
informacionalizam 11, 26, 49, 50,
52-56,60,61,123,125,178,
185,206,225-227,229,230-
233,235,246-248,254,259,
260,261
informaticka tehnologija 10, 12, 73,
74,79-81,85,86,90,92-94,97,
403,405,416,417,419,420,423,
424,438,447,454,458,493,494,
496
informaticko drustvo 14,, 233, 234,
244,246,256,270,302,358,370,
392,429,437,442,448
Innis, H. A. 454, 491
Inoki, T. 297
inovacijska sredina 17, 87, 89, 90,
381,416,418,419
instant ratna tehnologija 485
instant ratovi 4 79, 485, 489
Integrated Services Digital network
-ISDN 61
integrirani krug, 75, 86,88
interakcija 41, 44, 49-53, 65, 68, 74,
79,80,84,85,93-99, 127,134,
136,178,185,186,219,225,234,
258,275,276,278,357,362,363,
370,386,389-394,398,402,404,
416,418,419,423,424,437-439,
442,445,450,486,487,492,494,
496,498,499,501
interaktivno drustvo 386
intemacionalizacija 118, 145, 170,
197,407
Internet 21, 42, 66, 81, 92, 357, 358,
370,373,374,380-387,395,396,
436
570
Ionesco, Eugene 4 76
Irak 482, 485
Iran 482, 485
Irska 336, 337
ISDN 79
Islam, R. 145
istrazivanje i razvoj 66, 111, 127, 138,
141,195,211,216,218,289,414
Italija 23, 28, 96, 106, 127, 195, 223,
227,234,239,240,241,243,245,
246,250,260,278,282,287,294,
295,318,328,336,337,339,347,
352,353,369,489
Ito, Y. 46, 48, 60, 368
Ivan Pavao II. 59
Izrael485
izravno strano ulaganje 131, 160,
170,198,264,406
Izvestia 176
Izvjestaj o industrijskim odnosima i
pregledu 294
Izvjestaj o radnoj snazi 294, 335
Jacobs, Allan 450-452
Jacobs, N. 217
Jacobsson, S. 64
Jacoby, S. 208
Jamal, V. 166
Janelli, R. 184, 218
Japan 18, 23-25, 46-48, 54-56, 59,
67, 72,90,91,93, 103,106,111,
112,118,120,121,127,128,131,
132, 137, 140, 142, 144, 147, 151,
178,184,188,190,206-210,215-
217, 226, 234, 238-252, 256-260,
262,278,282,286,287,292-299,
302,339,346,347,350,352,354,
369,386,394,397,404,465,478,
480,482
Japanski centar za procesiranje
informacija 48
Japanski institut za rad 286
Jarvis, C. M. 73
Javetski, B. 459
Jelassi, T. 372
Jeljcin, B. 480
KAZALO
JESSI, 195
Jewkes, J. 70
Jia, Qingguo 142, 144
Jobs, Steve, 78,88,89
Johnson, Chalmers 48, 121, 122,
131, 138, 212-215
Johnson, Philip 444
Johnston, A. 127,
Johnston, W. B. 261,264
Jones, B. 281
Jones, D. 459
Jones, E. L. 44
Jones, L. P., 217
Jorgenson, D. W. 101
Jost, K. 296
Joussaud,J.269,298
Joyce, James 360
Jugoslavija 262
Junne, G. 131, 195
K' ang Chi, 45
Kafkalas, G. 412,427
Kahn, R. 81, 381
Kaiser, M. 96
Kaku, M. 403
Kamatani, C. 4 7
Kanada 103, 127, 132,234, 239-244,
251,259,294,322,323,330,331,
335,337,339,346,349,352
kan-ban 190-201
Kao, C. S. 209
kapitalisticka restrukturacija 37, 49,
53,54,197,270,278
Kaplan, R. 394
Kaplinsky, Raphael 285, 286
Kapur, B. 268
Kara-Murza, A. A. 455
karaoke 397, 398
Katz, E. 360
Katz, J. 125, 138, 154, 156,
Katz, R. L. 60
Kaufman,R.R.122, 150,152
Kay, Alan 381
Kaye,G.D.482,483
Kazahstan 178
Kelley, Maryellen 271
Kelly, K. 64, 94,96
Kendrick, J. W. 101, 235
Kenney, M. 93
Kepel, G. 59
Keynes, John Maynard 53
Khanin, Gregorij 169, 172
Khoury, S. 125
Kiesler, S .. 388
Kilby, Jack 75
Kim Young Sam 168
Kim, E. M. 208, 209
Kim, K.-D. 217
Kimsey, S. 459
Kina 24, 43, 45, 53, 55, 56, 67, 69, 120,
142,178,209,215,430,433,435
Kincaid, A. D. 125
Kindleberger, C. 106
"kineski krug'' 142, 144, 184
King, A. 284
Kirsch, G. 454
Kiselyova, Emme G. 59,169,177,
389,455
klasicna socijaldemokracija 28
Koike, K. 207
Kolata, G. 4 77
Kolb, D. 445
Kolhas, Rem 44 7
Kolumbija 55, 156, 440, 484
komunikacijska tehnologija prebaci-
vanja paketa 380
Konfucije 37
konkurentnost 54, 99, 100, 114,
119-123, 136-138, 141, 142, 144,
147, 154, 164-166, 186, 189, 190,
198,214,217,236,241,242,246,
257,278,285,286-292,462
kontrakultura 374, 381, 382, 383,
385,428,435
kontrakultume inovacije 374
kontrola radanja 4 71
konzumerizam 230
Koo, H. 209
Koolhas, Rem 44 7
Koreja 46, 121, 132, 208, 212, 215-
218, 288; Juzna 24, 91, 121, 151,
168, 179, 219; Sjevema 49
571
USPON DRUSTVA
korejske mreze (chaebol) 208, 209
korporacija Rand 374, 380, 381
Korte, W. B. 404
Kotter, J. P. 201
Kovalyova, Galina 169, 172
Kranzberg, Melvin 41,63- 65,97
Kraut, R. E. 420
Krugman, Paul100, 106, 137, 119,
265,302
Kryukov, Valerij 169, 172
ksenofobija 59, 130, 261, 428
Kuba 49
kucni rad 421
Kuhn, T. 94
Kuleshov, Valerij 169-172, 175
kultura virtualnoga vremena 18, 28,
489
Kumar, Krishan 27, 28
Kumazawa, M. 297
Kunstler, James Howard 426
Kuo Mi Tang 218
Kuo, S. W. Y. 218
Kur'yerov, V. G. 170, 172, 173, 177
Kuroda, Koichiri 478
Kutscher, R. E. 252
Kuttner, R. 237
Kuwahara, Y. 207, 297,299
Kuwayama, M. 148
Kwok, R. Y.-W. 268, 412, 433
Lachaud, J.-P. 145, 166
Lafay, G. 137
Landau, R. 42, 290
Landes, D. 66
Lanham, R. A. 389
LaRose, R. J. 387
Larsen, J. K. 87
Laserna,R.58, 123,148,154,440
laserski prijenos 79
Lash, Scott 60, 454, 457, 492
Latinska Amerika 13, 55, 80, 141,
142, 147, 148, 150, 153, 154, 156,
157, 160, 162-166, 178
Lawrence, Robert 265,281,289,
290,302
Lawson, C. 290
572
Leal, J. 180, 237
Leclerc, Annie 484
Lee,P. 127,180,304,461
Lee, R. 460
Lee, S. M. 208
Lehman, Y. 371
Leibniz, G. W. 488
Lenoir, D. 470
Lenjin, Vladimir I. 26, 187, 456, 457
Leo, P. Y. 195
Leontieff, W. 289
Lethbridge, H. J. 219
Leung, C. K. 433
Levin, H. I. 237, 468
Levy, B. 25
Levy, P. 96
Levy, R. A. 287
Levy, S. 88
Lewinski, Monica 28
Lewis, Oscar 450
Leys, C. 166, 167
Leyshon, A. 406
liberalizacija 85, 122, 145, 166, 167
Liberija 484
licenciranje 194
Lichtenberg, J. 365
Licklider, J. C. R 381
Lief Palley, M. 209, 299
Lifson, T. B. 207
Lillyman, W. 448
Lim, H.-C. 217
Lin, T. B. 218
Lincoln, T. L. 64, 423
Ling, K. K. 433
Lizzio, J. R. 394
Llerena, P. 201
Lo, C. P. 433
Lohr, S. 387
Londonski institut za studij politika
287
Lorenz, E. 188
Lovins A. B. i L. H. 64
Lozano, B. 421
Lukasiewicz, J. 252, 254
Lustig, N. 145
Lynch, K. 444
KAZALO
Lynch, Ray 487
Lyon, D. 60, 64
Lyon,J.82,83
ljudska reprodukcija 4 71
ljudski genom 82, 83
Macdonald, S. 74, 75
Machimura, T. 262, 452, 453
Machlup, F. 52
Macintosh 42, 78
Mackie, J. A. C. 221
Maddison, A. 101, 106, 463
Maillat, Denis 70
Maital, S. 72
maksimizacija moCi 51
mala poduzeca 188, 193, 195, 201,
218,219,221,251
Malezija 24, 145, 215, 414, 418
Mallet, Serge 270, 271
Malone, M. S. 87
Mander, J. 361
Mankiewicz, F. 361
Mansfield, E. 101
Mao Zedong 42
Marconi, Guglielmo 7 4
Marcos 42
Marcuse, Herbert 364
Markkula, Mike 89
Markoff, J. 374, 383
Marks, N. 189,207
marksisticka teorija drustva 14
Marshall, J. 296
Marshall, J. N. 412
Martin P. J. 361
Martin, L. G. 145
Martin, P. 395, 396
Martinez, G. 162
Martinotti, G. 427
Marvin,S.404,405,420,423
Marx, J. I. 64
Marx, Karl 9, 11, 12, 26, 29, 100, 237
Marx, L. 41
masovna kultura 360, 361
masovna proizvodnja 80, 185, 187-
191,197,199,200,291,370,463
:rtlasovna publika 356, 366, 368
masovni mediji 19, 363, 386, 398
Massad, C. 122, 154
Matsumoto, M. 4 7
Mattelart, A. 359
Matzner, E. 289
Mauchly, J. P. 77
Mazlish, Bruce 66, 74, 96, 97
MCC92
McCarthyjev odbor 4 7
McGowan, J. 371,372
McGuire, W. J. 363
McKinsey Global Institute 108, 121
McLeod, R. 374, 388
McLuhan, M. 18, 28, 65, 358-362,
365,368,370,386
McMillan, C. 190-201
McNeill, W. H. 470
Means 497
medicinska mreza 440
medijski biznis 495
medunarodne mreze 222, 224, 225,
408
Medunarodni institut za
proucavanje rada 233
Medunarodni monetarni fond 9, 55,
116,132,152
megagradovi429,430,435,436
Mehta, S. 372
Meiji: epoha 453; restauracija 46,
47, 72; vlada 298
Meksiko 77, 90, 97, 122, 132, 141,
152,154,162-165,170,267,389,
406,410,430,440
menedzerska: revolucija 124, 190;
struktura 434; zanimanja 257
menedzerske: elite 441; funkcije
439; inovacije 93; klase 391;
strategije 129
menedzersko-tehnokratsko-politicka
elita 427
Menotti, V. 422
Merck 82
MERCOSUR 178
Merton, R. K. 454
Metajezik 357
573
USPON DRUSTVA
metalurske industrije 278
"metamreza" 18
metropolis 433
metropolizacija 90
Michalski, W. 292
Michelson, R. L. 408-410
Microsoft 78, 80, 89, 393
Middlebrook 162
MIDEPLAN 157
mikroelektronika 64, 74-78, 88, 93,
118,131,138,195,202,272,286,
287,413,438
mikroprocesori 75-78, 85, 86, 95,
202
mikroracunalo 78, 80, 85, 86, 88, 89,
95,118,276,381
mikrovalovi, 80
milenarizam 59
Miles, I. D. 236, 422
Millan, Jose, 96, 190, 200, 201
Miller, R. L. 423
Miller, S. 287
Mills, Wright 442
MIMOSA, 106, 117, 140
Mine, Alain 56, 60, 63, 372
Miners, N. 219
Ming, kineska dinastija 45
Mingione, E. 135, 233
Ministarstva rada Japana 251, 256
Ministarstvo pasta i telekomu-
nikacija Japana 215, 392
Minitel 370-373, 389, 391, 392, 396,
404
Mishel, L. 249, 265, 303-305
Mistral, J. 291
Mitnick, Kevin 385
moe 22, 39, 50, 51, 59, 226, 388, 402,
429, 441, 493; drustvena 26; poli-
ticka 9
moe trojstva 139, 140
modem 381, 382
Mohktarian, P. L. 421
Mokyr, Joel43-45, 53, 65-73, 75,
100,102
Molinar 162
Mollenkopf, J. 180, 411, 433
574
Moneo, Rafael 446, 44 7
monetaristicka skola 114
monetarizam 153
Monk, P. 100
Moore, Charles 444
Moore, Gordon 7 4
Moran,R. 396,423,424
Morgan, K. 408
Mori, K. 355
Marier, F. 449
Morin, E. 4 76
Marrocco, J. D. 481
Morse, Samuel 73
Mortimore, M. 142
Moss, Mitchell 404
Mouzelis, N. 9
Mowery, D. 196, 274,281, 289
Mowshowitz, A. 201
mreze kriminala 23, 175
mreze povjerenja 202, 212
mreze: potrosaca 223; proizvodaca,
223
Mulgan, G. J. 64, 67, 95
multimediji 19, 87, 89, 369, 387,
391-401, 485
multimedijski biznis 395
multinacionalna poduzeea 222
multinacionalne korporacije 23, 91,
122,131,142,197,224,264,460
Miinz, R. 336
Murdock, Rupert 27, 28, 369
Murphy, K. M. 303
Muschamp, Herbert 447, 448
Mushkat, K. 219
Myers, E. 371
Myrdal, Gunnar 304
nacionalizam 22, 57, 59,178, 414
nacionalna drzava (nacija-ddava)
21, 22, 62
nacelo legitimnosti 214
Nadal, J. 71
NAFTA (Sjevernoamericki spora-
zum o slobodnoj trgovini) 132,
162, 165
naftni sok 166, 298
KAZALO
narcizam 477
Naisbith, John 27
N atalushko, S. 172
Naughton, B. 142
Navarro, V. 269, 477
Naville, Pierre, 270, 271
Nayar, D. 145
Needham, J. 44
Negroponte, Nicholas 63, 64, 398
Nelson, J. M. 164
Nelson, Richard, 100, 101, 113
neoklasicna: ortodoksija ekonomije
151, 153, 205; teorija trzista 225
neoliberalizam 28
neostrukturalizam 29
nepotpuno radno vrijeme 467
N eruda, Pablo 29
Neuman, W. R. 359, 360, 362-364
neumrezeni 20
new age glazba 487
New Media Markets 393
New Political Economy 27
New York Times 7 4, 303, 304, 366,
387
Newcomen, T. 68,70
Newman, K. S. 304
Newsweek 28, 262, 293
Newton, Isaac 488
nezaposlenost 54, 265, 280-285, 292,
296,301,302,306,468,470,489,
498
Nicol, Lionel 276
Nielsen Media Research 374
Nielsenov izvjestaj 361
Nigerija 182
NIKKEIREN 269, 297
Nilles, J. M. 421
Nizozemska 46, 336, 337
Noble, D. F. 270
Nolan, P. 49
Noland, M. 142
Nomura, M. 298, 338
Nonaka, Ikujiro 189, 192
Nora, Simon 56, 60, 63, 372
Norman, A. L. 405
Norman, E. H. 47, 48,213
North, D. 214
Northcott, J. 287
Norveska 336, 337
"novi radnicki pokret" 28
Novi Zeland 178
Noyce, Bob 75, 87
Noyelle, T. J. 130
Nuland, Sherwin B. 476,477, 478
Njemacka 70, 86, 111, 112, 121,
127,131,234,240-250,259,262,
282,284,286,287,289,294,295,
314,326,331,334,336,337,339,
346,350,352,353,369,371,416,
465,468
O'Brien, R. 459
O'Connor, D. 142, 190
obiteljske mreze 209
obiteljsko poduzece 193, 194, 209
obrada informacija 16, 52, 78, 96,
100,239,241,242,257,275,284,
387,463
odjevna industrija 279
OECD 55, 61, 103, 106, 137, 141,
232,251,252,264,265,268,281,
282,285,288,290-294,296,302,
337,352,355
OECD Pregled zaposlenosti 296, 337
OECD Studija poslova 337
Ohmae, K. 130, 140, 222
Okimoto, D. 131
opticka vlakna 79, 80
optoelektronika 95
Orwell, George 42
osobne usluge 238,244, 245, 311,
313,315,317,319,321,323,341
osobno racunalo 42, 78, 382
Oxford Dictionary of Current
English 399
Ozaki, M. 271
pacifizam 480
Packard, David 87
Pahl, R. 233
Pangestu, M. 142
575
USPON DRUSTVA
Panofsky, Erwin 444
Park Chung Hee 217
Park, Y.-b. 209
Parkinson, G. H. R. 488
Parsons, Carol 276, 278, 279
Patel, J. 265
patrijarhalizam 21, 28, 38, 62
Payer, C. 151
Payr, S. 97
perestrojka 16, 49, 53, 176, 457, 480
Perez, Carlota, 63, 94
Perlman, Janice 429
Perry 46
Peru 23, 122, 153, 163, 164, 440, 484
Petar Veliki 455, 456
Peterson, C. 64
Petrella, R. 63
Pettersson 466
Philippe, J. 195
Piller,Charles 395
Pinochet, August 23, 157, 161, 164
Pinto, Anibal 148
Piore, M. J. 185, 187-200
planarni proces 75, 88
Platonov, Andrej 455
plutajuCi tecaj promjene novca 459
podugovaranje 267,294, 301
Poirier, M. 393
pokretljivost radne snage 127, 130,
296
Polanyi, K. 233
politicka apatija 22
polukvalificirani radnici 24 7, 249,
331-335,349,350,413
Polyakov, N. V. 455
poljoprivreda 44, 69, 125, 138, 166,
172,220,235,239,240,248,252,
350,457
ponistavanja vremena 461, 475,492
Pool, I. de S. 67
Popular Electronics 88
Porat, Marca 52, 103
Porter, M. 128 .
Portes, A 125, 127, 135, 306
Portillo, Lopez 152
Portnoff, A-Y. 373, 392
576
Portugal 284, 336
poslovna sredista 404,412
poslovne mreze 89, 195, 196, 199,
204,206,209,211,212,214,218-
221,225,227,421,497
postfordizam 186, 187, 191
postindustrijalizam 49, 60, 147,
232-237,241,243-247, 250
Postman, Neil60, 357, 359, 361
postmoderna arhitektura 443
postmodernizam 60, 444, 445, 449,
487
potpuni nadzor nad kvalitetom 189,
190
Poulantzas, Nicos 60
povremeni rad 295,296,467
Powell, W. W. 194
Powers, B. R. 358
Pozas, M. de los A 162
"pozitivna neintervencija" 138, 219
prebacivanje dijela poslova na
druge tvrtke 294, 296, 301
Prebisch, Raul 148
predstavnicka demokracija 26
Preston, H. H. 371, 372
Preston,P.66, 70, 73,74, 77,128
prijenos tehnologije 140, 218
prilagodeni dizajn 272
primarni proizvodi 150, 151, 166-168
privatizacija 54, 122, 123, 153, 17 4,
175,385
produktivnost, 45, 52, 54, 56, 99-
103, 106-108, 111-114, 118-123,
137,138,150,156,162,186,187,
189,190,192,219,228,234-236,
241,242,245-248,252,257,267,
269,270,278,281,285,287,288,
290,291,297,299,302,306,384,
465,470,495,496
profil vjestina 281, 288
profit 51, 54, 114, 160, 165, 174,
229,271,285,290,306,460-462,
496
profitabilnost 113, 114, 115, 118,
121,137,162,164,185,197,269,
307
KAZALO
proizvodne usluge 238, 242-246,
253,259,310,312,314,316,318,
320,322
proizvodnja bez zaliha 186, 197,
294,462
prostor mjesta 19, 402, 405, 449
prostor tokova 19, 402, 438, 440-
444,446,453,459,491,492,499,
500
protekcionizam 128, 414
Pursell, Caroll 65
Pyo, H. 288
Qian, Sima 37
Qian, Wen-yuan 43, 44, 53
Qin, kineska dinastija 213
Qing, kineska dinastija 45, 53
Quarterman, John 387
Quayle, Dan 19, 400
Quinn, J. B. 111, 271
Quiroga Martinez 160
Qvortup, L. 404, 420
racunalo 42, 74-77, 80, 85, 86, 89,
370,380,382,389,420,443
racunovodstvo prodaje 277
rad na daljinu 420
radio 74, 359, 360, 362, 366
radna snaga 23, 51-54, 67, 79, 90, 99,
101,108,114,115,127,130,141,
160,164,168,179, 180, 191-194,
208,209,217,220,232,239,240,
246-272, 275, 278-282, 286, 288,
293-302, 304-307, 337, 346-352,
404,413,414,417,421,422,439,
462,465,467,468,470,471,498
Rafaeli, S. 387
Raile, P. 114
Rand, Sperry 77
Randall, S. J. 162
Randelsome, C. 225
rasna diskriminacija 304
raspoloziva radna snaga 301
razlucivanja proizvoda 395
razvijeni kapitalizam 457
razvode 114
razvojna ddava 48, 49, 121, 211-217,
221
razvojni model 150
Reagan, Ronald 54, 92, 138,205, 306
Redding, S. G. 205
Rees, T. 274
regionalizacija 132, 135, 139, 407
regionalna sredista 407
Reich, Robert 119, 128, 131
Rein, M. 468
rekapitalizacija 118
restrukturacija kapitalizma 48-50,
185
Reynolds, L. 459
Rheingold, Howard 372,374, 382,
385,390,391
Ricardo, David 100
Rice, D. M. 360
Richta 245
Riflrin,J284,288,458
Rijn, F. V. 421
Roberts, E. B. 92
Roberts, Ed 77, 88
Roberts, Lawrence 381
Robin, J. 63
Robins, K. 418
Robinson, 0. 294
robotizacija 287
Robson, B. 427
Rochester 366,440
Rodgers, Gerry 145, 147, 233, 290
Rodwan, S. 166
Rogers, E. 87, 92, 366
Rogovsky, N. 302
Rogozinski, J. 162
Ronning, N. 306
Ronsard 470
Rosenbaum, A. 371
Rosenberg, N. 42, 66, 69, 71, 100-
102,290
Rostow, W. W. 70
Roszak, T. 60
Rothchild, D. 167
Rothstein, R. 265, 268
RPK- racunalno posredovana komu-
nikacija 19, 374, 384-392, 396
577
USPON DRUSTVA
Ruanda 484
Rumbault, R. 127
Rumberger, R. W. 237
Rusija 23, 38, 59, 69, 72, 132, 153,
169,170,172,174-178,184,455,
457,480,482,497
Russell, A. M. 7 4
Sabbah,F.362,368
Sabel, C. F. 185, 187-200
Sachs 265
Saez, F. 288
Sagasti, F. 123, 127
Sainz, P. 148, 154, 156, 157, 160,
161
Sakong, I. 217
Salomon, J.-J. 63
Salva, Francisco de 73
Salvaggio, J. L. 60
samozaposljavanje 220, 250, 251,
260,294,421,467
Sandbrook, R. 166
Sandholtz, W. 130
Sandkull, B. 190
Sassen, Saskia 127, 135, 406, 411
Sasson, A. 127
satelitska televizija 367, 368, 393
satelitsko emitiranje 80, 369
Sato, T. 362, 386-388
Saunders, W. 445
Sautter, C. 101
Savjetodavni odbor za drustvene
probleme prijelaza 176
Saxby, S. 64, 66
Saxenian, Anna 88
Sayer, A. 237, 304
Sayle 213
sazimanje vremena-prostora 456,
459,462,487
Schaff, A. 288
Schain, M. 127
Schatan, J. 151
Scheer, Leo 370, 371
Schettkat, R. 270, 287
Schiatarella, R. 188, 189
Schiffer, J. 220
578
Schmidt-Braul, I.-E. 25
Schmidt-Marwede, U. 460
422
Schor,J. 470
Schuldt, K. 463,464
Schumpeter, J. A. 102, 231, 496
Schweitzer, J. C. 387
Schwitzer, G. E. 172
Scott, A. 413
SEADE Fondacija 156, 165
sebstvo 37, 58-60, 488
Seidman, S.60
Seisuke, Tanaka 4 7
Seki, K. 208
seksualna fantazija 373, 391
seksualni pokreti 21
sekularizacija 402
Sellers, P. 394
SEMATECH92
Sengenberger, W. 127, 135, 185, 188,
268
Serfati 460
Shaiken, Harley 162, 201, 233,267,
270-271, 274, 306
Shapira, P. 202
Sharlin, H. I. 73
Shatz 265
Shaw,D.E.447
Shimomura, Tsutomu 384
Shin, E. H. 209
Shinotsuka, E. 208,298
Shirref, D. 125, 459
Shockley, William 75, 87
Shoji, K. 55
Shokhin 176
Shujiro, Urata 142
Siddell, S. 152
Siino, C. 427
Silikonska dolina 13, 17, 41, 42, 75,
78,85-93,219,227,417,420,
489,499
Silva 288
Silverstone, R. 422
Silvestri, G. T. 252, 254, 255
simbolizam 388
Simon, Herbert 359, 361
KAZALO
Sinclair, B. 4 7
Singapur 24, 132, 137, 142, 145,
202,215,220,268,387,406,414,
416,418,461,499
Singelmann, J. 238, 311, 313, 315,
317,319,321,323,339,340,348
Singer, C. 68, 70
Singh, A. 265
Sirija 482
siromastvo 145, 156, 160-164, 168,
179,302,304,500
Sit, Victor 193, 210, 433
Sjedinjene Americke Drzave 25, 28,
41,56, 101,102,106,108,111-
113, 118-123, 127, 131-133, 137,
140,142,150,152, 162,170, 176,
188,190,205,217,219,225,228,
234, 236, 238-249, 251-253, 256-
262,265,267,277,278,281,282,
284,287-292,294,295,298,301-
306,310,324,331,332,337,339,
346,348,351,352,354,363,368,
371,374,390,408,414,418,422,
465,468,477,478,481,485,489
Sjevema Amerika 38, 132, 141-143,
178,184,240,480
Skezely, G. 162
Skinner, R. 480
Smith, Adam 237
Smith, M. R. 41
smrtnost dojencadi 489
So,A.268,412,433
sociologija; funkcionalisticka 9;
marksisticka 9
Soesastro, H. 142
Soete,L. 127,128,137,281,295,
296,301,337
softver 78, 85, 87, 90, 96, 111, 202,
268,381,382,393,418,462
softverske tehnologije 383
Solow, R. 101, 102, 235
Sony 80
Sorlin, P. 362
Sorokin, P. A. 454
Soumu-cho Toukei-kyoku 387
Southern, 56
Sovjetski Savez 22, 48, 53, 59, 92,
124,169,455,456
Soysal, Y. N. 127, 262
Specter, M. 176, 389
Spence, M. 137
Spielberg, Steven 395
Sproull, L. 197, 388
sredisnja radna snaga 296, 297,
299,301,305
Srednji istok 261, 367
Srinivasan, T. M. 145
Staggs, Hillary 487
stahanovstina 456, 465
Stalk, G. 131, 207
Stalker, P. 262, 263
Stallings, B. 122, 128, 131-134, 140,
150-152
Staljin,J.456,457
Stanback, T. M. 236
Stanfordski industrijski park 87,
417
Steers, R. M. 208
Steinfeld, C. 202
Steinle, W. J. 420
Stemlieb, G. 355
Steven, R. 191
Stevens, B. 292
Stevenson, Nick 27, 28
Stevenson, R. W. 17 4
Stoljipin, Pjotr A.72
Stonier, T. 101
stopa fertilititeta 263
stopa mortaliteta 176
Storper 185
Stourdze, Y. 63, 359
Stowsky, J. 92
Strassman, P. A. 276
strateski savezi 86, 199, 369, 462
Streeck, W. 274
stres 39, 426, 476, 491
stvaralacko razaranje 77, 124, 231
stvama virtualnost 19, 20, 25, 356,
358,399,402,485
Su Sung, 43
Suarez, D. 306
Suess Randy, 381
579
USPON UMREtENOG R U ~
Sugihara, K. 180
Sukhotin, I. 175
Sullivan-Trainor, M. 357, 374, 392
Sun Tzu, 480
Sung, Y. W. 142
Sunkel, 0. 151
"superautocesta" 14, 79, 357, 370,
392,393,433
Supertekst 357
supsaharska Afrika 166, 167,261
Sutherland, Ivan 381
Svesvjetska mreza (World Wide
Web) 383
sveuCilista 41, 81, 91, 92, 216, 381,
382,384,423,468
Svjetska banka 9, 61, 117, 151, 156,
181, 182
svjetska proizvodnja 117, 140, 142
svjetska trgovina 115, 117, 132,
150,156,157,167,206,265
Svjetska trgovinska organizacija
(WTO) 9,132
Swann, J. 288
Swensson, E. S. 423
Swerdlow, J. 361
Syngman Rhee 217
Syun, Inoue 484
sok terapija 122
Spanjolska 13, 28, 56, 71, 122, 282,
284,288,293,306,336,337,369,
384,397,406,423,465,485
Sri Lanka 484
Svedska 284, 336, 337
Svicarska 336, 337
Tafuri, M. 444
Taiichi, 0. 200
Tajland 144, 484
Tajvan 24, 91, 121, 132, 144, 151,
194,209,211,212,215,218,220,
221,418
Takenori, I. 299
Takeuchi, H. 192
Tan Kong Yam 144
Tan, A. H. H. 268
580
Tarr, J. 427
Taylor, Robert 381
Tchernina, N. 145
TCPIIP 79, 81, 381
Teal, Gordon 75
tehnokracija 15
tehnoloska paradigma 41, 52, 63,
66,84,94,95,97, 100,124,185,
186,479
tehnoloska retardacij a 45
tehnoloske inovacije 41-48, 53, 54,
70-72,90,102,106,113,114,
120,122,136,188,191,279,287,
289
tehnoloski jaz 164
tehnoloski kapacitet 136, 137, 141,
154, 156
Tehnopolis/Program tehnopolis 90,
414
"tehnopolovi", 416, 417
Teitelman, R. 82
Teitz, M. 189
Teixeira, R. A. 303
telebanking 389, 422
telefon 47, 68, 70, 72, 74, 79, 80,
277,371,372,381,382,389,390,
391,421-423,486,489
telekomunikacije 17, 63, 66, 75, 79,
85,86,91-93,95,111,112,118,
119,122,136,138,154,164,168,
172,174,202,215,227,267,276,
286,357,372,387,392-394,404,
405,411,413,427,433,436,438,
442,447,459
teleprodaja 389
telesredista 421
televizija 357, 358-370, 386, 387,
392,393,395,398
teorija kaosa 97
teorija ovisnosti 148
Terman, Frederik 97
terorizam 485
Tetsuro, K. 191
Texas Instruments 75
teylorizam 187, 270, 272, 456
Thach, L. 276
KAZALO
Thatcher, M. 138, 152, 306
The Economist 74, 363, 369, 393,
395
Thery, G. 371, 392
Thomas, H. 67
Thomas, Robert 381,476, 479
Thompson, E. P. 457
Thrift, N. 406, 455
Thurow, Lester, 119, 123, 132, 304
Tichi, C. 364
Tillema, H. K. 484
Tilly, c. 4 79, 482, 485
timski rad 190
Tirman, J. 92
Tobenkin, D. 396
Tokugawa sogunat 46
Torres 450
Touraine, Alaine 11, 13, 15, 20, 49,
58-60,150,176,203,245,270,
271
Townsend, P. 180, 304
toyotizam 191, 200
Trainor 357, 392
transcendiranje vremena 491
transnacionalne korporacije 116,
130,222,224
tranzistor 7 4-76, 87
Tray, D. de 166
"treCi put" 28
"treCi svijet" 22, 59, 124
Trejo Delarbre, R. 359, 369
trgovina drogom 484
Trift, Nigel 455
troskovi prijenosa 222
Tulder, 131
Turkle, S. 386, 390
Turoff, M. 388
Turska 195
Tyson,L. 115,119,120,122,125,
128,137,138,264
Ubbelohde, A. R. J. P. 68
Uchida, H. 47 .
ugostiteljstvo 244, 245, 253, 341
Ujedinjeni narodi 61, 148, 429, 430,
484
Ujedinjeno Kraljevstvo 242, 320,
321,329,331,336,337,347,351,
352, 354, v. i Velika Britanija
ujedinjenje Europe 38, 132, 144, 228
Ukrajina 170
ukupni domaCi proizvod 115, 116,
142,144,145,151,156,157,167,
171,304
Ulrich, E. 288
umrezavanje, 78, 79, 86, 94, 97, 193,
202,224,225,358,380-382,407,
411,424,493,495,498
umrezeno drustvo 17, 21, 23, 25, 56,
307,459,471,488,489,499,500
umrezeno poduzece 11, 25, 184, 215,
228,230,232,268,269,272,273,
276
UNCTAD 116, 117, 128, 131, 135,
264,265,267
UNESCO 141, 367
Ungar, S. J. 166
UNIDO 147
UNIX 381
urbani sustav 426
uredski rad 257, 274, 276, 277, 279
uredski sustavi 276
Urry,J.454,457,462,492
Urugvajski krug 132
US Congress, Office of Technology
Assessment (Ured za procjenu
tehnologije) 82
US National Science Board
(Americki nacionalni odbor za
znanost) 141
Usenet 382
usluzna ekonomija 125, 234, 236,
240,241,259,260,280
usredotocenost na dom 396, 424,
425
uvozne supstitucije 151, 162, 217,
218
Vaill, P. B. 199
Van Creveld, M. 479
Van Tulder, R. 195
Vaquero, C. 164
581
USPON
Varley, P. 389
Velika Britanija 67, 68, 70, 75,
111,112,188,234,240,241,
243-245, 248-251, 259, 262,
281,282,287,294,295,321,
335,347,351,369,371,397,

Venturi, R. 444
vertikalna integracija 187
Vessali, K. V. 422
Vijece Europe 25
Vijece gospodarskih savjetnika 106,
108, 111, 113, 118
Vijece telekomunikacija 392
Vijetnam 49, 144, 480
virtualna: kultura 230: stvarnost
19, 389, 394, 399; zajednica 57,
358,370,382,390,398
"virtualni uredi" 276
virtualno vrijeme 485
vojne tehnologije 56, 481
175
Wada E. 298
Wade,R. 145,212,215
Wagner, D. G. 60, 287, 289
Waldholz, M. 63, 82, 95
Waldorp, M. 97
Wales 239,240, 321, 329, 347
Waliszewski, K. 455
Walker, R. 88,237, 304
Wall, T. D. 27 4
Wallerstein, I. 125
Wallerstein, Immanuel125
Wang, G. 42, 46, 234
Wark, M. 486
Warme, B. 296
Warnken,J. 306
Watanabe,S.278,287,288
Watanuki, J. 42
Waterman, Peter 26, 27
Watson, J. 81, 82 .
Watt, J. 68, 70
Weber, Max 11, 12, 29, 226, 227,
229,231
582
Webster, A. 43
Weiss, L. 188, 190
Welch, F. 303
Wen-yuan Qian, 44
Westney, E. E. 222
Wexler, J. 394
Wheeler, J. 0. 408-410
Whightman, D. W. 202
Whitaker, D. H. 299
Whitley, R. 184, 206, 212
Whitrow, G. J. 455
Wieczorek 146, 283
Wieviorka, M. 59
Wilkinson, B. 190, 209
Williams, F. 60, 95, 358, 361, 421
Williamson, 0. E. 185, 222, 225
Wilmott, W. E. 212
Wilson, C. 167, 373
Winter, S. G. 101
Withey, S. B. 359
Wittfogel, Karl 4 7
Wohlsletter, A. 480
Wolff, E. 303
Wong,S. 193,210,218
Woo 432
Wood, Adrian 140,265,267,274,
276
Woodward, 60
Wozniak,S.42, 78,88,89
Wyman, D. 122
Xerox, 78,80,381
Yamada, J. 297
Yazawa, S. 59,389
Ybarra, J.-A. 194
Yonekura,S.206
Yoo,S.208
Yoshihara, K. 210
Yoshino, K. 57,207
Young 290, 454
You-tien Hsing, 144
Zaldivar, C. A. 55
Zaljevski rat 481
zaposleni u javnom sektoru 298
KAZALO
zaposlenost 54, 111, 114, 119, 128,
147,188,232-261,264,265,278,
280-302,306,310,312,314,316,
318, 320-322, 324-335, 337, 339-
341,346-352,406,463,468,470,
489,498
zdravstvene usluge 253, 258, 350,
422
Zerubavel, E. 455, 456
Zhivov, V. M. 455
Zi-gong 37
"znanstvena organizacija rada" 456
znanje, definicija 52
Zuboff, S. 271, 275
Zukin, S. 411, 441
Zysrnan,J. 119,120,122,137,138,
187,236
Zirinovski, V. 177
zivotni ciklus 4 70-4 72
zivotni standard 71, 176, 302
583
Manuel Castells
Nakladnik
Golden marketing
Senoina 28, Zagreb
Za nakladnika
Franjo Maletic
lzvrsni urednik
Ilija Ranic
Lektura
Alka Zdjelar-Paunovic
Likovna oprema
Jasna Goreta i Dino Durina
Racunalna obrada teksta
Dino Durina
Tisak i uvez
Librokon, Zagreb
CIP Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i sveucilisna knjiznica, Zagreb
UDK 316.4: 004
CASTELLS, Manuel
lnformacijsko doba : ekonomija, drustvo, kultura I Manuel
Castells. -Zagreb : Golden marketing, 2000.
Prijevod djela : The Information Age.
ISBN 953-212-000-9 (cjelina)
Sv. 1 : Uspon umrezenog drustva I preveo Ognjen Andric ;
redakcija i predgovor Vjeran Katunaric. - 2000 ;
584 str. ; 24 em.
Prijevod djela: The Rise of the Network Society,
vel. 1. - Bibliografija. - Kazalo.
ISBN 953-212-0017
401012090

Uspon Umreženog Društva - Manuel Castells

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uspon Umreženog Društva - Manuel Castells

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INFORMACIJSKO DOBA:

Ekonomija, drustvo i kultura

You might also like