Popis formula iz Elektrotehnike

ISTOSMJERNA ANALIZA 1. Kirchhoffov zakon (strujni) - algebarski zbroj svih struja u jednom voritu elektrine mree jednak je nuli.

Ik = 0 ,
k =1 n

n-ukupan broj strujnih grana povezanih voritem.

2. Kirchhoffov zakon (naponski) - algebarski zbroj svih napona du zatvorene petlje u elektrinoj mrei jednak je nuli. Ohmov zakon:
I= V R

Vk = 0 ,
k =1

n-ukupan broj padova napona u zatvorenoj petlji

[A] , I-struja [A], V-napon [V], R- otpor []

Unutranji otpor vodia:

Ru =

l
A

[]

-specifini otpor materijala vodia [mm2/m], l-duljina vodia [m], A-povrina presjeka vodia [mm2]
Gustoa struje:
J= I A

[A/m2] , A-popreni presjek vodia [m2], I-struja koja protjee kroz popreni presjek [A]

Jakost elektrinog polja u vodiu:

E= V l

[V/m] , V-napon na krajevima vodia [V], l-duljina vodia PRIJELAZNE POJAVE

Struja nabijanja kondenzatora:

i c (t ) = C dv c (t ) dt

[A] , C-kapacitet kondenzatora [F], vc- napon na kondenzatoru [V], t-vrijeme [s]

Pad napona na zavojnici:

v L (t ) = L di L (t ) dt

[V] , iL-struja kroz zavojnicu [A], L-induktivitet zavojnice [H] RC mrea

Pranjenje kondenzatora preko otpornika:

v c (t ) = V M e
t

, vc- napon na kond. [V], VM-poetni napon na kond.[V], t-vrijeme [s]

= R C ,

-vremenska konstanta, R-vrijednost otpora [], C-kapacitet kondenzatora [F]

Punjenje kondenzatora preko otpornika (uvjet: kondenzator je inicijalno prazan tj. vc(0)=0):

t v c (t ) = V S 1 e

vc- napon na kond. [V], VS-napon izvora [V], t-vrijeme [s]

RL mrea Pretvaranje magnetske energije zavojnice u induciranu struju koja prolazi kroz otpornik:
i L (t ) = I M
t e

, iL- struja na zavojnici [A], IM-poetna struja kroz zavojnicu [A], t-vrijeme [s]

L R

, -vremenska konstanta, R-vrijednost otpora [], L-induktivitet zavojnice [H]

Protok struje iz izvora kroz zavojnicu i preko otpornika (uz iL(t=0)=0):

t i L (t ) = I M 1 e

, iL

struja na zavojnici [A], IM-poetna struja kroz zavojnicu [A], t-vrijeme [s]

V IM = s R

, VS-napon izvora [V] Tablica Laplace-ovih transformacija

f ( t)
1
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

F(s)
1 s 1
s2 n!

1 t tn e-at te-at sin(t) cos(t) eatsin(t) eatcos(t)

df (t ) dt

s n +1 1 s+a 1
( s + a) 2

s +2 s s2 +2
2

(s + a) 2 + 2 s+a ( s + a) 2 + 2
sF ( s ) f (0 + ) s 2 F ( s ) sf (0)
F (s) s

d 2 f (t ) dt
t 2

df (0) dt

12

f (t )dt
0

13

f (t )

e s F ( s )

Prijenosna funkcija
H (s ) =
b s m + b s m 1 + ... + b1 s + b0 Y (s ) P.U. P.U . + + ili H (s ) = m n m1 n1 n X (s ) X (s ) a n s + a n 1 s + ... + a1 s + a 0 a n s + a n 1 s n 1 + ... + a1 s + a 0

gdje su: H(s)-prijenosna funkcija, s-kompleksni broj, Y(s)-izlazna (traena veliina), X(s)-ulazna (poremeajna) veliina, m-stupanj polinoma u brojniku (numerator), n-stupanj polinoma u nazivniku (denominator), P.U. - poetni uvjeti traenih veliina Varijable prostora stanja
(t ) = Ax(t ) + Bu(t ) x y (t ) = Cx(t ) + Du(t )
(t ) -vektor derivacija varijabli prostora stanja, x(t)-vektor varijabli pr.st., u(t)-vektor ulaza gdje su: x sustava, y(t)-vektor izlaza sustava, t-vrijeme, A,B,C,D-matrice konstanti sustava.

IZMJENINA ANALIZA Efektivna vrijednost napona (rms-root mean square):

V rms = 1 T
T

v
0

(t )dt

, za v(t ) = Vm cos(t + V ) Vrms =

Vm 2

[V]

gdje su: Vrms-efektivna vrijednost napona, v(t)-trenutna vr., Vm-maksimalna vr., V-fazni pomak napona Efektivna vrijednost struje:
I rms = 1 T
T

i
0

(t )dt

, za i(t ) = I m cos(t + I ) I rms =

Im 2

[A]

gdje su: Irms-efektivna vrijednost struje, i(t)-trenutna vr., Im-maksimalna vr., I-fazni pomak struje Srednja snaga:
1 P= T
T

v(t )i(t )dt

0

za v(t ) = Vm cos(t + V ) , i(t ) = I m cos(t + I ) je P = V rms I rms cos(V I ) = V rms I rms cos( ) [W] Snaga na otporniku:
PR = V R rms I R rms = V Rrms 2 R = I Rrms 2 R [W]

Trokut snage:
S = P 2 + Q 2 = V rms I rms

[VA]

Reaktivna (jalova) snaga:

Q = V rms I rms sin(V I ) = V rms I rms sin( )

[VAr]

Ukupna (kompleksna) snaga: S = P + jQ ili S = V rms I rms [cos(V I ) + j sin(V I )] Faktor snage:
cos(V I ) = P V rms I rms

ili cos(V I ) = cos(arctan( ))

Q P

FIZIKA POLUVODIA Intrinsini poluvodii Koncentracija elektrona (ili upljina) u intrinstinom poluvodiu: [elektrona/cm3 ] T-apsolutna temperatura [K], Eg- irina zabranjenog procijepa (Eg=1.21 [eV] za Si pri 0[K], Eg=1.1 [eV] za Si pri 300[K]), k-Boltzmann-ova konstanta (k=1.3810-23 [J/K] ili 8.6210-5 [eV/K]), A-konstanta:
ni = AT 1.5 e
A= 2 h
3

[ Eg

(kT )]

(2m0 k )

* 3 4 mn

m* p m0 m0

34

, h-Planck-ova konstanta (h=6.6210-34 [Js] ili 4.1410-15 [eV]),

m0- masa elektrona u mirovanju, mn*-efektivna masa elektrona u materijalu, mp*-efektivna masa upljina u materijalu Vodljivost intrinsinog poluvodia: i = q(ni n + pi p ) [S/cm] q-elektrini naboj (1.610-19 [C]), pi-koncentracija upljina [elektrona/cm3 ] , n-pokretljivost elektrona [cm2/(Vs) ], p-pokretljivost upljina [cm2/(Vs) ] Ekstrinsini poluvodii Zakon o akciji mase: pn=ni2 , p-koncentracija upljina , n-koncentracija elektrona Uvjet nabojske neutralnosti: p+ND=n+NA , ND- koncentracija donora [cm-3], NA- koncentracija akceptora [cm-3] Fermijeva razina:
EF = m* 1 n (EC + EV ) 4 kT ln * 2 3 mp

[eV ili J]

EC - energija vodljivog pojasa [eV ili J], EV - energija valentnog pojasa [eV ili J] EF =Ei 0.5(EC+EV) [eV ili J] , Ei- intrinsina Fermijeva razina Ukupna gustoa elektrona u n-tipu poluvodia: -3 n = ni e [(EF Ei ) (kT )] [cm ] Ukupna gustoa upljina u p-tipu poluvodia: -3 p = ni e [(Ei E F ) (kT )] [cm ]

Ukupna gustoa drift struje u ekstrinsinom poluvodiu: J = q(n n + p p )E [A/cm2] ,E- elektrino polje [V/cm] Gustoa struje uslijed difuzije upljina u x-smjeru:
J p = qD p dp dx

[A/cm2]

,Dp-difuzijska konstanta upljina [cm2/s] (Dp=13 [cm2/s], za silicij)

Gustoa struje uslijed difuzije elektrona u x-smjeru:

J n = qD n dn dx

[A/cm2]

,Dn-difuzijska konstanta elektrona [cm2/s] (Dn=200 [cm2/s], za silicij)

Einstein-ova relacija za povezanost difuzijske konstante i konstante pokretljivosti:

Dn

Dp

kT q

PN-spoj: kontaktni potencijal, struja spoja Kontaktni potencijal:

VC = n kT ln n q n p kT p p = ln q pn

[V]

pp-koncentracija upljina u p-tipu [cm-3], pn-koncentracija upljina u n-tipu [cm-3], np-koncentracija elektrona u p-tipu [cm-3], nn-koncentracija elektrona u n-tipu [cm-3]
VC = N N kT ln A D 2 q ni

[V] , ND- koncentracija donora [cm-3], NA- koncentracija akceptora [cm-3]

Struja pn-spoja:
qV s kT I = I s e 1

[A] ,Vs-prikljueni napon na pn-spoju [V], q-naboj elektrona [C], T-apsolutna

temperatura [K], k-Boltzman-ova konstanta [eV/K], Is-reverzna struja zasienja [A] Reverzna struja zasienja pn-spoja:
D p p n Dn n p + I s = qA Lp Ln

[A]

, A-prijelazno podruje diode [cm2], Lp ,Ln-difuzijske duine upljina i

elektrona [cm], pn ,np- ravnotene koncentracije manjinskih nosilaca [cm-3], Dp ,Dn-difuzijski koeficijenti upljina i elektrona [cm2/s]
L p = D p p

, L n = D n n

[cm]

p ,n - vrijeme ivota manjinskih nositelja upljina i manjinskih nositelja elektrona [s]

DIODA Karakteristika diode Odnos struje i napona diode u propusnom i nepropusnom podruju:

[A] , v-pad napona na diodi [V], n-empirika konstanta izmeu 1 i 2, Is-reverzna struja zasienja [A] , VT-termiki napon [V]: Termiki napon (na sobnoj temperaturi 25C je VT=25.7 [mV]):
VT = kT q

i = I s e (v (nVT )) 1

[V]

,q-naboj elektrona (1.610-19 [C]), T-apsolutna temperatura [K], k-Boltzman-ova

konstanta (1.3810-23 [J/K]) Dinamiki otpor diode u propusno polariziranom podruju:

rd = dv di =
v =VD

nVT ID

[] , napon VD [V] i struja ID [A] u nekoj radnoj toki

Reverzna struja zasienja kao funkcija temperature: I s (t 2 ) = I s (t1 )e [k s (t2 t1 )] [A] ,ks-0.072 [/C], t2 ,t1- dvije razliite temperature [C] TRANZISTOR Bipolarni tranzistor Ebers-Moll-ov model tranzistora:
IF VBC VBE VT VT 1 = I ES e 1 [A], I R = I CS e [A], I C = F I F I R [A], I E = R I R I F [A],

I B = (1 F )I F + (1 R )I R

[A], R I CS = F I ES = I S [A], I S = J S A [A], J S =

qDn ni2 QB

[A/cm2]

IF-unaprijedna struja u modelu, IR-reverzna struja u modelu, IES , ICS - struje zasienja od baze-emiter odnosno baze-kolektor, R ,F-reverzno i unaprijedno pojaanje spoju zajednike baze, IS-struja zasienja, A- povrina emitera, JS-gustoa struje zasienja, Dn-srednja efektivna difuzijska konstanta elektrona, niintrinsina koncentracija elektrona, QB-broj atoma dopiranih u bazu po jedininoj povrini, VT-termiki napon, VBE- napon baza-emiter, VBC- napon baza-kolektor, IC-kolektorska struja, IE-struja emitera, IBstruja baze Unaprijedno aktivno podruje:
IC = I S e
VBE VT

[A] , I E =

IS

VBE VT

[A] , I B = (I C + I E ) [A] , , I C = F I B [A] , F-strujno pojaanje u spoju zajednikog emitera

IB =

IS

VBE VT

[A] , F =

1 F

R =

1 R

R-reverzno strujno pojaanje u spoju zajednikog emitera

Reverzno aktivno podruje:

V I E = I S BC VT

[A] , I B =

IS

VBC VT

[A] , I E = R I B [A]

MOSFET

Triodno podruje:
2 I D = k n 2(VGS VT )V DS V DS

] [A] , k

n ox W
2t ox L

n C ox W
2 L

[A/V2]

n-povrinska pokretljivost elektrona [cm2/(Vs)], -dielektrina konstanta vakuuma (8.8510-14 [F/cm]), ox-relativna dielektrina konstanta SiO2 , tox-debljina oksida [cm], L,W-duljina i irina kanala, VT-napon okidanja [V] RAUNSKO POJAALO Izlazni napon idealnog pojaala: V0 = A(V 2 V1 ) [V] , V0-izlazni napon iz pojaala [V], (V2-V1)-razlika napona na ulazu pojaala [V], A-pojaanje pojaala Invertirajua konfiguracija Raunsko pojaalo u invertirajuoj zatvorenoj petlji:
V0 Z = 2 V IN Z1

, VIN-naponski ulaz [V], Z1-impedancija na ulazu [], Z2-impedancija u povratnoj vezi [] []

V Z IN = IN = Z 1 I1

Integrator:
V0 Z 1 = 2 = V IN Z1 jCR

, R-otpor otpornika [], C-kapacitet kondenzatora [F], -kruna frekvencija [rad/s]

1 V0 (t ) = V IN (t )dt + V0 (0) RC

[V] , V0(0)-izlazni napon u trenutku t=0

Derivator:
V0 Z = 2 = jCR V IN Z1

, V0 (t ) = CR

dV IN (t ) dt

Teinsko zbrajalo (sumator):

RF RF RF V0 = R V1 + R V 2 + ... + R V n 2 n 1

[V]

RF-otpor u povratnoj vezi [], R1,,Rn-otpori na ulazu [] Neinvertirajua konfiguracija Raunsko pojaalo u neinvertirajuoj zatvorenoj petlji:
V0 Z = 1+ 2 V IN Z1

MAGNETIZAM

Magnetske veliine Gustoa magnetskog toka (magnetska indukcija):

B=

[T] , -magnetski tok [Wb], A-povrina okomita na smjer magnetskog toka [m2]

Zakon protjecanja (Amperov zakon): H dl = I , H-jakost magnetskog polja [A/m], I-jakost struje [A]
l

Jakost magnetskog polja izvan ravnog vodia:

H= I 2 r

[A/m] , r-polumjer udaljenosti silnica od ruba vodia

Jakost magnetskog polja unutar ravnog vodia:

H= I r
2 2 R0

[A/m] , R0-vanjski polumjer vodia [m], r-proizvoljni polumjer unutar vodia [m]

Gustoa magnetskog toka: B = H = r 0 H [T] , -permeabilnost materijala [Vs/(Am)], r-relativna permeabilnost, 0permeabilnost vakuuma ( 0 = 4 10 7 [Vs/(Am)]) Magnetski krug Magnetski tok:
=BA=
NI MMS = 1 l Rm A

[Wb]

N-broj zavoja uzbudne zavojnice, I-jakost struje kroz uzbudnu zavojnicu [A], l-ukupna duljina srednjeg opsega magnetskih silnica [m], A-popreni presjek feromagnetske jezgre [m2], MMS-magnetomotorna sila (MMS=NI), Rm-magnetski otpor ili reluktancija (Rm=l/(A)). Magnetsko polje Sila na naboj:
F = Q(v B ) = QvB sin ( )

[N]

Sila na vodi kojim tee struja (vodi postavljen okomito na magnetske silnice): F = B I l [N] Sila izmeu dva ravna vodia kroz koje tee struja:
F1 =

0 I1 I 2 l [N] , I1-jakost struje kroz vodi 1 [A], I2-jakost struje kroz vodi 2 [A], d-udaljenost izmeu 2 d

vodia [m], l-duljina vodia [m], 0-permeabilnost vakuuma [Vs/(Am)] Elektromagnetska indukcija Inducirani napon u vodiu: e = l v B [V] , l-duljina vodia [m], v-brzina gibanja vodia okomito na magnetsko polje [m/s]

( )

Faraday-ev zakon (elektromagnetske indukcije):

e= d dt

[V] , e-inducirani napon u vodiu [V]

Induciranje harmonikog napona: e = NBA sin (t ) = E M sin (t ) [V] N-broj zavoja ice, B-magnetska indukcija [T], A-povrina koju omeuju zavoji ice [m2], -kutna brzina zavoja ice u magnetskom polju [rad/s], EM-amplituda induciranog napona [V]
= 2 f =
2 T

[rad/s]

- kutna brzina zavoja ice u magnetskom polju [rad/s], f-frekvencija [Hz], T-period [s] Samoindukcija:
es = L di dt

[V] , es-inducirani napon samoindukcije [V], L-induktivitet zavojnice [H], i-struja [A]

L=

N 2 A
l

[H]

A-povrina presjeka prostora omeenog zavojima ice (presjek prstenaste feromagnetske jezgre) [m2] l-duljina srednjeg opsega silnica magnetskog toka (srednji opseg prstenaste feromagnetske jezgre) [m] Meuindukcija:
e2 =

N 1 N 2 A di1
l dt

= M

di1 dt

[V]

e2-inducirani napon u zavojnici 2 [V], M-meuinduktivitet [H] , N1 , N2-broj zavoja prve odnosno druge zavojnice, i1-jakost struje u zavojnici 1 [A], A-povrina presjeka jezgre [m2], l-duljina srednjeg opsega silnica magnetskog toka [m] [H] , M-meuinduktivitet [H], k-faktor magnetskog vezanja, L-induktivitet zavojnice 1 [H], L-induktivitet zavojnice 2 [H]
M = k L1 L 2

Veza induciranih napona primara i sekundara (transformator):

e1 N = 1 e2 N 2

Energija magnetskog polja

W= Li2 2

[J]

ELEKTRINI STROJEVI Osnove elektrinih strojeva Stupanj iskoristivosti realnog stroja:

=
P1 P2

, P1-dobivena snaga [W], P2-dovedena snaga [W]

Prazni hod:
=0 ,
P0 PFe

[W] , P0-snaga praznog hoda [W], PFe-snaga koja se troi uslijed gubitaka u eljezu [W]

Kratki spoj: [W] , Pk-snaga kratkog spoja [W], PCu-snaga koja se troi uslijed gubitaka u bakru [W], Ik-struja kratkog spoja, R-otpor namota [] Sinkroni strojevi Brzina vrtnje sinkronog stroja:
ns = f p

=0 ,

2 Pk PCu = I k R

[s-1] , f-frekvencija [Hz], p-broj pari polova

Frekvencija induciranog napona sinkronog generatora:

f = n p 60

[Hz] , n-brzina vrtnje rotora [min-1]

Ukupni inducirani napon jedne faze sinkronog generatora: E = 4.44 f N [V] Moment sinkronog stroja s neizraenim polovima: M = M pr sin ( ) [Nm] , Mpr-prekretni moment [Nm], -kut izmeu tokova polova i rezultantnog toka Asinkroni strojevi Inducirana struja u rotoru asinkronog motora:
I2 = E2 = Z2 E2
2 2 R2 + X2

[A] , E2-inducirani napon namota rotora [V], Z2-impedancija rotorskog namota [],

R2-omski otpor rotorskog namota [], X2-induktivni otpor rotorskog namota [] Okretni moment rotora asinkronog motora: M = K I 2 cos( 2 ) [Nm] , K-konstanta, cos(2)-faktor snage Klizanje asinkronog motora:
n n s= s ns

, ns-brzina vrtnje okretnog magnetskog polja [min-1], n-brzina vrtnje rotora [min-1]
f (1 s ) p

n = n s (1 s ) = 60 f 2 = f1 s

[min-1] , f-frekvencija [Hz], p-broj pari polova, s-klizanje

[Hz] , f1 ,f2 -frekvencija statorske odnosno rotorske struje [Hz]

Snaga, moment i brzina vrtnje asinkronog motora:

P P M = m = okr

[Nm] , Pm-snaga motora [W] , Pokr-snaga okretnog magnetskog polja [W], -kutna brzina

rotora [rad/s], s-kutna brzina okretnog magnetskog polja [rad/s] Pokretanje kaveznih motora preklopkom zvijezda-trokut:

U =

U 3

[V] , U -napon pojedine faze u spoju zvijezda [V], U -napon pojedine faze u spoju trokut [V] [A] , I k -struja kratkog spoja pojedine faze u spoju zvijezda [A], I k -struja kratkog spoja

I I k = k 3

pojedine faze u spoju trokut [A]

M p = M p 3

[Nm] , M p -potezni moment pojedine faze u spoju zvijezda [Nm], M p -potezni moment

pojedine faze u spoju trokut [Nm] Strojevi istosmjerne struje Iznos induciranog napona istosmjernog stroja: E = K E n [V] Generatorski rad-optereenje istosmjernog stroja: U = E I A R A U [V] , U-iznos napona na stezaljkama [V], IA-struja kroz armaturni namot rotora [A], U-pad napona na etkicama [V] Motorski rad-optereenje istosmjernog stroja: U = E + I A R A + U [V] Ukupni moment istosmjernog stroja: M = K M I A [Nm] Motori istosmjerne struje: M = K M I A [Nm], U = E + I A R A [V], E = K E n [V] Nezavisno uzbuen motor (zalet):
n=0 E=0 Ik = U RA M p = K M I k

Magnetski tok serijskog motora: = K I [Wb] , I-struja tereta [A] Moment serijskog motora: M = K M K I 2 [Nm] Brzina vrtnje serijskog motora:
n= U I A (R A + R M ) R + RM E U K = K' = A = K E K E K E K I K E K I U K M K'

[min-1]

n=

[min-1]