Od ivotinjskih reakcija do ljudskih odgovora; Cassirer

Poetak ova tema nalazi u tome da je ovjek animal symbolicum, meu najtipinija obiljeja njegova ivota pripadaju simbolika misao te simboliko pona anje! "a tim njegovim stanjima se zasniva cijeli napredak ljudske kulture! #anima nas jesu li to iskljuivo ljudski darovi$ %oru&e pitanje postalo je pitanje simbolizma, pitanje koje je nailazilo na rasprave izmeu idealista i materijalista, spiritualista i naturalista! Cassirer poku ava briljivije opisati ovjekovo simboliko pona anje da bi ga mogli razlikovati od drugih naina simbolikog pona anja u ivotinjskom svijetu! 'okazano je da ivotinje ne reagiraju na podraaje uvijek neposredno i da su sposobne za posrednu reakciju! (ol)e je na primjeru antropoidnih majmuna pokazao djelotvornost *simbolinih nagrada+! ,e ivotinje su, naime, nauile reagirati na simboline nagrade koje predstavljaju zamjenu nagrade u hrani, na isti nain kako su reagirale na samu hranu! Prema tom eksperimentu vidi se da se kod antropoidnih majmuna javljaju simboliki procesi! %eorg -evesz kae, pak, da se raspravljanje *ivotinjskog jezika+ ne moe rije iti na osnovu pukih injenica o psihologiji ivotinja! "ajprije je potrebno na&i ispravnu logiku polaznu toku, onu koja nas moe dovesti do prirodne i trijezne interpretacije empirijskih injenica! ,a toka je definicija govora! %ovor nije jednostavna i jednoobrazna pojava, on se sastoji od razliitih elemenata koji nisu ni biolo ki ni sustavno na istoj razini! .oramo razluiti pojedine geolo ke slojeve govora! Prvi sloj, ujedno i najosnovniji, je jezik emocija! / danas tu spada velik dio ovjekovih izraza! "o, ipak postoji jedan oblik govora koji je posve drukijeg tipa, u njemu rije nije samo obian usklik, nehotino izraavanje osje&aja, nego dio izriaja koji ima odreenu sintaktiku i logiku strukturu! "i u visoko razvijenom jeziku veza s prvim elementom nije posve prekinuta! 'akle, te ko se moe na&i izreka bez odreene a)ektivne ili emocionalne nijanse! 0od ivotinja tako nailazimo na puno slinosti i usporedbi s emocijskim govorom! #a impanze (ol)gang 0oehler tvrdi da pokretima lako izraavaju bijes, oaj, uas, molbu, elju, veselje ili zadovoljstvo! /pak, tu nedostaje jedan element koji je svojstvem ljudskom govoru, znak s objektivnom potvrdom ili smislom! Opseg njihove *)onetike+ je subjektivan, te ne moe nikada odrediti ili opisati objekte! Odluna toka na ega problema je razlika izmeu propozicijskog i emocijskog govora! /zgleda da nema nijednog dokaza da je ikada ijedna ivotinja pre la sa subjektivnog na objektivni, od a)ektivnog na propozicijski govor! -azlozi su pomanjkanje mo&i govora i veliko ogranienje vrlo vanih komponenata misli, tj! predodbi! #ato ivotinje nikada ne mogu posti&i ni najmanji zaetak kulturnog razvoja! -evesz tvrdi da je govor antropologijski pojam koji se ne bi uop&e smio upotrebljavati u prouavanju psihologije ivotinja! 1erkes je, pak, uvjeren da u govoru i simbolizmu postoji tijesna veza izmeu ovjeka i antropoidnih majmuna!

*.nogim je primjerima dokazano da u impanze ima i drugih, vrlo estih i djelotvornih znakovnih, a ne samo simbolikih oblika pona anja+! /pak, sve to nedvojbeno pripada predgovornom stadiju! 2ak i po 1erkesu, svi su ti )unkcionalni izraaji jednostavni i od male koristi u usporedbi s ovjekovim spoznajnim procesima! 3ntropoidni majmuni su, moemo priznati, uinili korak naprijed u razvoju odreenih simbolikih oblika pona anja, no nisu uspjeli dosegnuti prag ljudskog svijeta! 4ljede&e je bitno uoiti razlike izmeu znakova i simbola! 5 pona anju ivotinja nalazimo prilino sloene sustave znakova i simbola! 'oma&e ivotinje su, na primjer, osjetljive na znakove! Pas &e tako reagirati na najmanje promjene u vladanju svoga vlasnika, ak &e i razlikovati izraze lica ovjeka i modulacije njegova glasa! 6elika je razlika izmeu tih pojava i razumijevanje simbolikog i ljudskog govora! Poznati Pavlovljevi eksperimenti dokazuju da se ivotinje mogu nauiti da reagiraju i na izravne i na posredne i reprezentativne podraaje! "aprimjer, ovjek u situaciju ishrane psa moe unijeti novi element, zvono, i psa nauiti da eka na znak zvona da bi mu bilo dopu teno dirati hranu! 4imboli se ne mogu svesti na obine signale; signal je dio )izikog bitka, a simbol ljudskog svijeta znaenja! 4ignali imaju bar nekakav )iziki, odnosno supstancijalni bitak, dok simboli imaju samo )unkcionalnu vrijednost! 7edna od najve&ih zagonetki antropologijske )ilozo)ije je pitanje inteligencije kod ivotinja! "eki psiholozi i biopsiholozi su u ivotinjskom pona anju vidjeli samo igru nekog odreenog automatizma! 0asnija promatranja dovela su do drukijeg zakljuka 8 postalo je jasno da su ivotinje vi ih vrsta sposobne izvr avati tee probleme i da rje enja nisu izvedena mehanikim putem ili pokusom! 3ko inteligencijom nazivamo prilagoavanje neposrednoj okolini ili prilagoajnim modi)iciranjem okoline, onda ivotinjama moramo pripisati relativno visoko razvijenu inteligenciju! 9ivotinja je takoer sposobna za svakave zaobilazne reakcije! .oe se nauiti sluiti oruem, ali ga i iznalaziti za svoje ciljeve! #ato neki psiholozi prihva&aju teze o kreativnoj ili konstruktivnoj imaginaciji u ivotinja! /pak, ni ta inteligencija ni ta imaginacija ne spadaju u vrstu svojstvenu ovjeku! .oemo re&i da ivotinja ima praktiku imaginaciju i inteligenciju, a ovjek simboliku imaginaciju i inteligenciju! Prijelaz od jednog oblika na drugi :od praktikog do simbolikog vladanja; oigledan je u mentalnom razvoju duha individue! ,u je taj korak konaan proizvod sporog i trajnog procesa! -ije je o sluajevima <elene 0eller i =aure >ridgman, dvaju slijepih i gluhonijemih djevojica! One su nauile govoriti pomo&u specijalnih metoda! <elen 0eller je upotrebljavala znakove i grimase sve do jednog dana kada joj je, toe&i joj vodu, uiteljica sricala rije voda! ,ada je shvatila da sve mora imati svoje ime i im je svoje grimase i znakove mogla zamijeniti rijeima, to je inila s velikim zadovoljstvom! Pre la je na upotrebu rijei, tj! simbola!

Ona je imala utvrenu vezu izmeu stvari?dogaaja s odreenim znakom u prstima, no to je nije u potpunosti dovodilo do shva&anja to ljudski govor zapravo jest i znai! "auila se sluiti rijeima ne samo kao mehanikim znacima ili signalima, nego kao posve novim instrumentom misli! =aura >ridgman je bila in)eriornija <eleni 0eller i po mentalnoj sposobnosti i po duhovnom razvoju, ali i kod nje se pojavilo shva&anje simbolizma ljudskog govora! "ajprije se izraavala takozvanim emocijskim zvukovima, koje je ispu tala pred odreenim osobama, te su tako ti zvukovi postali individualizirani, te je svaku osobu u svojoj blizini pozdravljala posebnim zvukom! 7ednog dana dobila je pismo od prija nje uiteljice gdje je ova poziva da je posjeti jer se udala, te gdje se je potpisala starim prezimenom, to je zasmetalo =auri koja je shvatila da to vi e nije uiteljica 're@ nego uiteljica .orton, te je rekla da mora izmisliti novu zvuk za nju jer 're@ ne moe biti isto to i .orton! #nai, novo ime je oznaavalo istu osobu u novom odnosu! 4imbolizam svojom univerzalno &u, valjano &u i op&om primjenjivo &u dopu ta pristup svijetu ljudske kulture! <elenin sluaj pokazuje da ljudsko bi&e u izgradnji svoga ljudskog svijeta ne ovisi o kvaliteti grae osjetila, nego o njenom obliku, arhitektonskoj strukturi, a taj oblik moe moe biti izraen bilokojim osjetilnim materijalom! "aravno da glasovni govor ima veliku tehniku prednost nad govorom prstiju, ali tehniki nedostaci govora prstiju ne spreavaju njegovu bitnu upotrebu! 2ovjek moe izgraditi svoj simboliki svijet iz najsiroma nijeg i najoskudnijeg materijala! 7o jedan vaan aspekt je problem ovisnosti relacijske misli o simbolikoj! >ez sloenog sustava simbola relacijska se misao ne moe ni pojaviti, a jo manje posve razviti! "ije ispravno tvrditi da sama svijest o relaciji pretpostavlja razumski in, in logike ili apstraktne misli! ,akva svijest je nuna ak i u elementarnim percepcijama! 4uvremena gestaltApsihologija je pokazala da se i najobiniji percepcijski procesi zasnivaju na temeljnim strukturalnim elementima, na odreenim obrascima i kon)iguracijama, a to vai i za ljudski i za ivotinjski svijet! 'akle, puka svijest o relacijama ne moe se smatrati iskljuivo znaajkom ovjekove svijesti, no, ipak, kod ovjeka nalazimo poseban tip relacijske misli kojeg nema u ivotinjskom svijetu! 2ovjek je sposoban izolirati relacije, razmatrati ih u njihovom apstraktnom znaenju, a da bi shvatio to znaenje, ne ovisi o konkretnim osjetilnim podacima! On te relacije razmatra kao 8 takve! 0oehler je dokazao da su impanze sposobne luiti boju od veliine i oblika ili oblik od veliine i boje! Prema tome, ivotinje vi ih vrsta su sposobne za proces koji <ume u svojoj spoznajnoj teoriji naziva provoenjem *distinkcije po umu+! .eutim, ako u ivotinjskom svijetu ima i malih tragova distinctio rationalisa, oni su ugu eni u zametku! 9ivotinje ih ne mogu razviti jer ne raspolau potrebnim pomo&nim sredstvom ljudskog govora, sustavom simbola! %ovor je, prema <erderu, proces, op&a )unkcija ljudskog duha, nije umjetna tvorevina uma, a ne moemo ga pripisati ni nekom posebnom mehanizmu asocijacija! 'a bi utvrdio prirodu govora, on istie re)leksiju!

-e)leksija ili re)leksivna misao, *ovjekova je sposobnost da iz cijele nedi)erencirane mase strujnog toka osjetilnih pojava izlui odreene stalne elemente koje &e izdvojiti i na njih koncentrirati pozornost+! 0asnije su istraivanja na podruju psihopatologije pokazala da gubitak ili trajno o te&enje govora, izazvano ozljedom mozga, nikad ne ostaje izolirana pojava! ,akav de)ekt mijenja cijeli karakter ovjekovog vladanja! 2im rje enje problema name&e bilo kakvu speci)inu teorijsku ili re)leksivnu djelatnost, oni vi e nisu u stanju misliti u op&im pojmovima ili kategorijama! "isu sposobni svladati nijednu zada&u koja se svladava samo pomo&u shva&anja apstraktnog! ,ako shva&amo ovisnost re)leksivne misli o simbolikoj misli! >ez simbolizma bi ovjekov ivot bio sveden samo na bioloke potrebe i praktine interese, ne bi imao pristup *svijetu ideja+!