Professional Documents
Culture Documents
Nastavne Metode I Spoznajni Procesi
Nastavne Metode I Spoznajni Procesi
hr
www.sajt.com.hr
2. ilustrativno-demonstrativne metode
3. laboratorijsko-eksperimentalne metode
Najprirodnije je da se metode klasificiraju po razliitim elementima i manifestacijama
stvarnosti kojima se koristimo u nastavi.
razgovor metoda razgovora
pitanja i odgovori metoda pitanja i odgovora
prepisivanje metoda prepisivanja
diktat metoda diktata
pokazivanje predmeta metoda pokazivanja predmeta
ilustracija crteom metoda ilustracije crteom...
OPE I POSEBNE METODE
Ope nastavne metode (ope didaktike metode) upotrebljavaju se u nizu
nastavnih predmeta.
Ope metode u nastavi stranih jezika (tehnike rada)
A. govorne metode (usmenog i pismenog izraavanja):
metoda izlaganja, pripovijedanja, razgovora, problemskog izlaganja, opisivanja,
objanjavanja, dokazivanja, predavanja, uvjeravanja, izvjetavanja, referiranja,
rasprave, citiranja, recitiranja, itanja, prepriavanja, diktiranja, prepisivanja,
pismenih sastava, pjevanja...
B. metode demonstracije predmeta i radnji
metoda pokazivanja predmeta, demonstracije radnji, crtanja, pokazivanja crtea
modela - skica, prikazivanja dijafilma, gledanja filma, rada sa stripom...
C. metode radnih i drugih aktivnosti
metode rada s knjigom, rada s tehnikim sredstvima, rada s instrumentima,
laboratorijskih radova, ekperimenta, praktinih svakodnevnih djelatnosti, sportskih
aktivnosti...
D. metode igre
metode stolnih igara, drutvenih igara, igara u sobi, igara u prirodi, slagaljke,
dopunjaljke, krialjke, tombole
www.sajt.com.hr
+ metode samostalnog uenja i uenja nastavnog gradiva pri izradi domaih zadaa,
referata i drugih uenikih radova
Za sve metode vana je verbalna komponenta da bi se to efikasnije i potpunije
nauio verbalni element stranog jezika.
Verbalni element osnovno sredstvo realizacije metode i cilj nastave: jezikom i
govorom se sluimo u nastavnom procesu kroz nastavni proces stjeemo nove
spoznaje, nova jezina znanja i govorne vjetine.
Posebne ili specijalne nastavne metode (metodiki postupci ili metodiki
obrati, koraci, tehnike, faze...) nastaju ako se ope nastavne metode konkretiziraju
u odnosu prema verbalnim i ostalim elementima nastavne metode u odnosu prema
sudionicima, nastavnim sredstvima i pojedinim fazama nastavnog procesa. Oznauju
konkretne radnje u nastavi da bi se postigao odreen cilj.
Teoretski prikaz pojedinog metodskog sustava treba sadravati popis svih opih i
posebnih nastavnih metoda, opis nastavnog procesa i vjebi u kojima se pojedine
metode upotrebljavaju.
NEKE SPECIFINOSTI METODE NASTAVNIKOVA USMENOG IZLAGANJA I
METODE RAZGOVORA
Metoda nastavnikova usmenog izlaganja jedna od najstarijih i najefikasnijih
nastavnih metoda.
Nastavnikova rije moe bolje i potpunije od bilo koje druge metode upoznati
uenike s novim sadrajima jer se odvija u ivom i neposrednom kontaktu nastavnika
s uenicima. Nastavnik svoje izlaganje uvijek prilagouje konkretnoj situaciji, mijenja
ga, dopunjuje, kombinira s drugim metodama da bi uenici to bolje i dublje shvatili
novu informaciju.
U izlaganju razlikujemo:
A. pripovijedanje - jasno, ivo, izraajno, slikovito i emocionalno izlaganje raznih
dogaaja koji se izlau redom kako su se dogodili, oznauju se mjesto i osobe,
sudionici u dogaaju, navode se uzroci i posljedice
B. opisivanje predstavljanje nekog predmeta, pejzaa, pojava, situacija, vanjtina
ovjeka, ponaanja ili radnje jezinim sredstvima. Uenici stjeu nove ivotne
spoznaje sredstvima stranog jezika i bitno je da novosteene spoznaje umiju i
iskazati stranim jezikom, pa je svaka demonstracija nekog predmeta vezana za
uenje jezinog izraza, uz sposobnosti da se predmet opie sredstvima stranog
jezika.
C. objanjavanje izlaganje u kojem se nekoga upoznaje s novim, nepoznatim
pojmovima, predmetima, objanjava se svrha i funkcioniranje razmih predmeta,
znaenje nepoznatih rijei, leksikih jedinica, gramatikih kategorija, stilistikih
izraajnih sredstava...
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
SPOZNAJNI POSTUPCI
Psihike aktovnosti se zahtijevaju od uenika u svakoj konkretnoj primjeni nastavne
metode. Prilagoene su dobi i interesima uenika. Prodanovi istie da sprilikom
primjene svake metode postoji mogunost da se primjenjuje spoznavanje putem
indikcije-dedukcije, analize- sinteze, sinteze-analize, konkretnog-apstraktnoog,
apstraktnog-konkretnog, opeg-pojedinanog. Sluimo se induktivno-deduktivnim,
analitiko-sintetikim, logikim nastavnim postupcima.
Postupci:
1. Imitacija ili radnja po obrascu na poetnom stupnju uenja jedan je od osnovnih
naina uenja jezinog izraza. Usmjerena je usmjerena psihika aktivnost i
primjenjuje se zato da bi uenici to bolje spoznali pojedine jezine elemente i
razliite vrste govorne aktivnosti.
2. Asocijacija (udruivanje, spajanje) povezanost meu pojedinim opaanjima,
predodbama, pojmovima, mislima, rijeima, uslijed koje jedan opaaj, predodba,
pojam, misao ili rije izaziva drugi. Leksika jedinica moe izazvati niz razliitih
asocijacija s obzirom na situaciju, s obzirom na osobu koja ju je izgovorila, s obzirom
na niz popratnih okolnosti opasnosti, velike hladnoe. uz glazbu...
3. Analogija (slinost, podudaranje) slinost u neemu meu predmetima,
pojavama, mislima, rijeima, koji se u cjelini razlikuju. Suenje po analogiji je misaoni
postupak u kojem se na temelju slinosti jedne ili vie oznaka meu razliitim
predmetima zakljuuje da meu njima postoji slinost i u drugim oznakama.
Tendencija izjednaavanja jezina silka koja razliite oblike rijei, rijei razliitog
postanka izjednauje s drugim, slinim, frekventnim rijeima i oblicima. (val-al)
4. Kontrast (suprostnost, opozicija, oita razlika) dva su predmeta, pojave, misli, u
kontrastu ako se otro razlikuju, odudaraju jedna od druge.
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
- formuliranje zadataka
- isticanje pretpostavki
- obrazlaganje hipoteza
- provjeravanje pretpostavki
sistematizacija dobivenih spoznaja.
Najei je u starijim razredima srednje kole, u jezinim kolama i fakultetima. U
uenika se razvija sposobnost samostalnog stjecanja novih spoznaja, logikog
izlaganja steenog znanja, logikog dokazivanja spoznaja.
Istraivaki pristup ima slinosti s problemskim pristupom samo to u njemu dolazi
vie do izraaja samostalna istraivaka aktivnost uenika. Rad se ne ograniuje na
1-2 kolska sata i ne realizira se iskljuivo u razredu. Primjenjuju se razliite
znanstvene metode (promatranje, itanje i analiziranje literature, modeliranje,
statistiki pistup...). Moe se i primjenjivati i parcijalno-istraivaki pristup.
METODIKA SATA
Sat je osnovni oblik organizacije nastavnog procesa. Na njemu nastavnik upoznaje
uenike s razliitim elementima stvarnosti. Stvarnost se spoznaje sredstvima stranog
jezika pa je konkretni zadatak:
- spoznaja odreenih elemenata u stvarnosti
- razvijanje sposobnosti uenika da se ti elementi izraavaju sredstvima stranog
jezika
- proirivanje i usavravanje izraajnih sredstava stranog jezika.
Svaki sat s jedne strane ini zaokruenu nastavnu cjelinu, dok s druge strane je
samo karika u lancu nastavnog procesa. Rad u razredu i rad kod kue smatramo
dijelovima nastavnog procesa kao i radom kojim se postiu zajedniki ciljevi i
izvravaju isti zadaci.
TEMA I CILJ SATA
Tema
Nastavni proces se tumai kao dugoroni, zajedniki, sustavni rad nastavnika i
uenika na ostvarivanju odgojnih i obrazovnih zadataka. Odgoj, izobrazba i
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
2. Animacijska vjeba prva govorna vjeba sa svim karakteristikama vjebe: tekstzadatak-metoda-cilj. U njoj se ponavlja bazini leksik i jezine strukture nauene na
prethodnim satima, ali se nedovoljno ponavljaju i zaboravljaju. Moraju biti lake i
privlane jer nastavnik ve poznati jezini materijal daje na lagan i zanimljiv nain te
ih tako spretno ukjluuje u novi artikulacijski sustav.
Pohvala treba biti ocjena. Kad se redovito provodi vjeba, u njoj e sudjelovati i slabiji
uenici jer je gradivo i leksik ve obraeno i poznato. Nastavnik za njih stalno
sakuplja novi materijal, odabire tipine situacije, leksike i jezine lemente i ispisuje
ih u posebnu biljenicu (npr. stan, ulica...).
Uvijek je povezana sa sredinjim dijelom sata. Ako se na satu obrauje novo tivo, u
vjebi se moe ponavljati srodna tematika, novi jezini materijal, one jezine
strukture koje uenici ve poznaju, a koji e posluiti kao primjeri za ilustraciju.
Izuzeci, posebni oblici, nepravilni glagoli...se lako ukljuuju i najei su leksik i
tematika vezani za svakodnevni ivot.
Npr. Tko zna brojiti na prste? Jedan prst, dva prsta, tri prsta, etiri prsta, pet prstiju,
mnogo prstiju.
U niim se razredima mogu izgraditi i kartice sa slikama i imenima uenika koji se
susreu u tivima, te premjetajui ih ispod razliitih brojeva ili predmeta sastavljati
reenice.
Stereotipne situacije iz svakodnevnog ivota i leksik vezan uz njih moraju uenici
odlino poznavati jer se na bazinom leksiku temelje sve govorne vjetine i navike.
U animacijskim vjebama najlake se uklanja interferencija materinskog jezika,
estim ponavljanjem ue se i tee leksike jedinice i gramatike strukture. Imaju oblik
drila: nastavnik trai da uenici za njim 2-3 puta u koru ponove rijei s novim glasom,
s novim padeom...pa se takve vjebe prema cilju zovu: fonetska gimnastika,
leksika gimnastika, gramatika...
Prvi kontakt s uenicima na poetku sata odluujui je za rad u toku itavog sata.
Dobro je alom i dosjetkom zapoeti sat. Animacijska vjeba treba biti aktivizator
panje, memorije svih uenika, mora se izvoditi s itavim razredom, organizirati tako
da u njoj sudjeluje to vei broj uenika.
3. Provjeravanje domae zadae zapoeti sat s provjeravanjem domae zadae
nije nepravilno, ali najbolje je ako slijedi animacijsku vjebu, Konkretan zadatak
kontrola domae zadae daje vjebi nunu teinu i ozbiljnost. Svaki uenik se
individualno osjea odgovoran ako domai rad nije izradio.
Provjeravanje treba organizirati uvijek kao govornu vjebu usmenu ili pismenu. Dok
jedan uenik ita zadatak, ostali paze da nije to pogrijeio. Kontrolom treba
obuhvatiti to vei broj uenika. Na tipinim pogrekama najbolje se odmah zaustaviti
i pokuati ih objasniti, a neke rijei koje uenici krivo izgovaraju i ponoviti u koru.
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr
ulaze u temu, navodi sav jezini materijal koji se uz temu obrauje, kao i broj sati
predvienih za obradu pojedine teme. Uz naziv teme, oznauje se i jezini (fonemski,
leksiki, gramatiki, pravopisni, stilistiki) materijal koji se obrauje u pojedinim
nastavnim temama. Jezini materijal ini sastavni dio lekcije i u udbenicima je
posebno naznaen. Navodi se i broj sati potrebnih za obradu pojedine teme i
oznauje u kojem se vremenskom roku, mjesecu i tjednu predvia obrada teme.
TEMATSKI PLAN
Na temelju izraenog godinje gplana nastavnik zapoinje detaljnije planiranje,
mikroplaniranje. Sastavlja temtski plan (mikroplan, detaljni plan, precizni plan,
operativni plan, kratkoroni plan). Sastavlja se za krae razdoblje unaprijed, za
tjedan ili mjesec dana, od. dva mjeseca. Navodi se nasatvno gradivo koje ulazi u
temu te odgojni i obrazovni ciljevi koji se obradom ele postii. Nastavno se gradivo
rasporeuje po nastavnim jedinicama i vjebama. Planira se obrada novog jezinog
materijala, razvijanje vjetina i navika usmenog i pismenog izraavanja, ponavljanje i
provjeravanje ve nauenog izvanjezinog i jezinog gradiva koje se obraivalo u
prethodnim temama, kao i sva nastavna sredstva i pomagala kojima e se nastavnik
koristiti.
1. Tema navodi se opa tema kako je prikazano u godinjem planu, a u zagradama
se mogu navesti i naslovi tiva i dopunskog materijala.
2. Cilj obrazovni (izvanjezini i jezini) i odgojni cilj sata. Izvanjezini obrazovni cilj
obino je upoznavanje s novim sadrajima vezanim uz temu i odnos uenika prema
tim sadrajima. Dio odgojnog cilja je razvijanje razliitih oblika ponaanja uenika
prema tim sadrajima. U obrazovnom cilju treba uvijek naznaiti koje se govorne
vjetine i navike razvijaju u radu s konkretnim jezinim materijalom. Planirajui
obradu teme, nastavnik ima pred oima konkretan razred, uenike, i prema razini
njihova znanja podeava obrazovni cilj, istiui svake godine razvijanje onih govornih
vjetina koje e najoptimalnije pridonijeti uenju konkretnih jezinih sadraja u tom
razredu.
3. Nastavna jedinica navodi se redni broj nastavne jedinice i tip sata (T-1 prvi ili
drugi sat obrade tiva, T-2 sat stjecanja jezinih spoznaja, T-3 sat razvijanja
vjetina i navika, T-4 sat ponavljanja).
4. Raspored programskog materijala upisuju se vjebe koje ine strukturu sata.
PO poetne vjebe, SRED sredinje i ZAV zavrne. Navode se samo
naslovi, a potrebne napomene iznose se u pripremi nastavnika za sat.
5. Nastavna sredstva izdvajaju se nastavna pomagala i sredstva.
www.sajt.com.hr
TEMATSKI PLAN
Nastavnik paljivo odabire i planira onaj jezini materijal koji e najbolje posluiti za
obradu teme i realizaciju postavljenih ciljeva. Ne optereuje uenike nastavnim
materijalom ve daje izbor koji e u najveoj mjeri osigurati optimalno izvrenje
postavljenih zadataka. Planiranje zadataka prua nastavniku mogunost da razradi
strukturu itavog niza sati, nastojei da oni budu to raznolikiji, da vodi brigu o
rezultatima rada poslije svake obrade teme, da to paljivije organizira rad uenika,
ponavljanjem u dubljim i kraim razdobljima...
PRIPREMA ZA SAT
Slijede iz planiranja nastavnog gradiva. Na osnovi razraenog tematskog plana
nastavnik izrauje planove nastavnih jedinica, tj. izvodi pripremu za rad. Mora biti
kratak i sadrajan. Upuuje na osnovnu strukturu sata, na njegov sadraj i metodiku
izvedbe. Najprije se navodi tema, odgojni i obrazovni cilj sata i nastavna sredstva.
Sredinje mjesto zauzima prikaz tijeka sata, pojedini dijelovi sata: poetni, sredinji i
zavrni, ali ne kao u temtskom planu samo naslovi vjebi i jezinog gradiva, ve se u
svakoj vjebi saeto daju najbitniji konkretni elementi vjebe, jezini materijal i nain
njegove obrade.
U rubrici tema navodi se samo onaj dio jezinog gradiva koji se odnosi na
konkretan sat.
U rubrici cilj oznauje se a) razlog upoznavanja uenika s odreenim izvanjezinim
materijalom, b) praktini cilj obrade jezinog gradiva: razvijanje vjetina i navika
itanja i pisanja, razvijanje govornog umijea, pismene kulture. Potrebno je istaknuti i
odgojni cilj.
Plan nastavne jedinice nastavnik nosi sa sobom u razred i dri pred sobom. Poslije
sata unosi u rubriku zapaanja kratke napomene o tome kako je sat proveo, jesu li
uenici svladali materijal, to je potrebno uiniti da se idue godine uklone nedostaci.
KONSPEKT UZORNOG SATA ILI DETALJNA PRIPREMA ZA SAT
U izvanrednim situacijama kad priprema za sat nije dovoljna da se u tijeku
odravanja sata prikae rad nastavnika u svim pojedinostima, nastavnik pie detaljnu
pripremu za sat ili konspekt uzornog sata. Uzorni sati su posebno pripremljeni sati na
kojima se demostriraju suvremena nastavna dostignua, suvremene metode,
metodski sustav, upotreba tehnikih i drugih pomagala. Odravaju ih stariji nastavnici
kako bi prenijeli svoje iskustvo mlaim nastavnicima i nastavnicima poetnicima.
Odravaju se na pedagokim seminarima, strunim teajevima, nastavnikim
www.sajt.com.hr
www.sajt.com.hr