SINTAKSA LOKATIVA Lokativ je nesamostalni pade koji oznaava mjesto, i to ono mjesto koje je u vezi sa mirovanem, statinou, nepokretnou.

Radi se o specifinom padeu koji je jednak dativu, a osnovna razlika izmeu ova dva padea je u tome to lokativ nuno zahtijeva prisustvo prijedloga. Razlika izmeu lokativa i dativa sadrana je i u tome to lokativ oznaava lokaciju, s tim da je potrebno naglasiti i to da sintaksa ovog padea kazuje da on mora imati prijedlog, ali ne mora nuno oznaavati mjesto. Jedini pravi prijedlog lokativa je PRI: 1. Shvatio sam da je rizino itati knjigu pri slaboj svjetlosti; 2. Njegov amida je uestvovao u velikoj bici pri odbrani Vukovara; 3. Ostala je pri udnoj odluci da eli obnoviti trei razred. Ostali prijedlozi koji esto stoje uz lokativ su: 1. U, npr. Zbunjivala me je velika zbrka u njihovim glavama; U mojoj ulici su se nakon rata desile velike promjene; 2. NA, npr. Na nogama nije nosila arape, iako je bilo hladno; Kada sam se okrenuo, na asfaltu sam ugledao utu kovanicu; 3. O, npr. O njoj se roditelji nisu brinuli ni dok je bila dijete; Sklopili su dogovor o zatiti privatnosti; 4. PO, npr. Poto su imali dosta slobodnog vremena, cijeli dan su hodali po gradu; Starijim ljudima se ne preporuuje da izlaze napolje po velikim vruinama; 5. PREMA, npr. Zaueno smo gledali prema autobuskoj stanici; Krenula je prema njemu, iako se on tome protivio. Lokativ se vrlo frekventno pojavljuje i u nekoj figurativnoj ulozi (frazem, idiom i sl.), a u bosanskom jeziku je esta i pogrena upotreba prijedloga uz ovaj pade, npr. Odluila da ne daje nikakve izjave po pitanju svog privatnog ivota. SINTAKSA INSTRUMENTALA Instrumental je nesamostalni pade koji se ranije odreivao iskljuivo kao pade orua ili sredstva, dok se u savremenoj lingvistici uglavnom shvata kao pade onoga to je neivo, npr. Gaao je aom sve one koji su ga godinama maltretirali. Meutim, instrumental je ujedno i pade koji moe oznaavati ono to je ivo (npr. Cijeli ivot se druio samo s psima imakama), ali je instrumental istovremeno i socijativ, s obzirom da se nime moe iskazati ono to nije ni ivo ni neivo (npr. Roendanski poklon smo joj kupili s ljubavlju; Sa osmijehom na licu je pokuala da otjera rune misli). U reenici, instrumental moe vriti slubu adverbijalne odredbe za mjesto (npr. Hodali smo gradom iako je padala jaka kia), vrijeme

(npr. Dobrom godinom su smatrali onu koja im donese najveu zaradu) i nain (npr. Istom jainom su koraali prema vrhu). Osim prijedloga s(a), za instrumental je, kao i za akuzativ, karakteristian prijedlog "za", npr. Oduvijek je eznuo zaskladnom porodicom; Volio je da dugo odmara sjedei za stolom. SINTAKSA VOKATIVA Vokativ je samostalni pade dozivanja i skretanja panje koji nema svoje pitanje, pa ga je, iz tog razloga, u kontekstu teko odrediti. Po tome je vokativ slian imperativu jer cijelu reeninu perspektivu usmjerava na drugo lice. Zbog njegove sintaksike samostalnosti, vokativ se na poetku reenice uvijek odvaja zarezom, kao to i unutar reenice se odvaja zarezima. Ovaj pade se esto upotrebljava u pismima, npr. Dragi moji, piem vam... ; Potovani gospodine...; Gospoo Sinanovi, obraam Vam se... Vokativ, meutim, esto slui i za eksklamaciju osjeanja, tj. za dozivanje i pojaavanje onoga to govorimo, npr. Narode, ne dajte da vas prevare; Pametnjakoviu, mislio si da me moe prevariti! Pri iskazivanju emocija vokativom, najee dominira osjeaj lijepog, npr. Majko moja, hvala ti za sve to si mi dala; Uenici, kako ste mi fini danas. Vokativ moe biti i dio reenice, vriti slubu subjekta i tada ga najee nalazimo u narodnim pjesmama, a ponekad i u umjetnikom staralatvu, npr. Veli meni kraljevia Marko... SINTAKSA AKUZATIVA Osnovna karakteristika akuzativa je to da je on u svakoj poziciji neemu dopuna, zbog ega se i odreuje kao pade blieg objekta, kako na morfolokoj, tako i na sintaksikoj razini, npr. Ve smo polako poeli prpremati diplomske radove. Akuzativ u reenici moe vriti funkciju subjekta, koji se u tom sluaju naziva logikim subjektom (npr. Nije mi ao; Odmahju je kupila), adverbijalne odredbe za koliinu (npr. Dala je veliku svotu novca), adverbijalne odredbe za vrijeme (npr.Plakali smo sve vrijeme), a u nekim reenicama se jedan pored drugog mogu nai dva akuzativa, odnosno blia objekta (npr. Pitao sam ga sve to me je zanimalo). U naem jeziku postoje i primjeri tautolokog (izvedenog) akuzativa, npr. put putovati, ar ariti, snove snivati itd. Primarni prijedlozi koji dlaze uz akuzativ su: 1. KROZ (npr. etali smo kroz gradski pasa);

2. NIZ (npr. Velika koliina vode se slivala niz ulicu); 3. UZ (npr. Danima smo se bezuspjeno penjali uz brdo). Postoji odreen broj prijedloga koje akuzativ dijeli sa lokativom: 1. U (npr. Pola je u prodavnicu da kupi potrebne namirnice); 2. NA (npr. U snovima je padala na oblake); 3. O (npr. Udarila se o drvo); 4. PO (npr. Otili smo u Sarajevo po njih), ali i prijedlozi koji su, osim za akuzativ, karakteristini i za instrumental: 1. NAD (npr. Nad prozore je stavio lijepe ukrase); 2. POD (npr. Pod glavu je stavila dva jastuka); 3. PRED (npr. Izloili su sve stvari pred kuu); 4. MEU (npr. Prvi put su se usudili da izau meu narod); 5. ZA (npr. Krenuli su za Beograd). SINTAKSA DATIVA Dativ je nesamostalni pade koji oznaava neki odnos izmeu dvaju predmeta koji pretpostavlja pribliavanje jednog predmeta drugome, iz ega su se i razvila osnovna znaenja ovog padea: cilj, davanje, pripadanje, namjena i sl. Dativ moe biti besprijedloni i prijedloni. U bosanskom jeziku razlikujemo nekoliko vrsta dativa bez prijedloga: 1. dativ interesovanja, npr. Jesi li mi danas bolje raspoloena? ; 2, dativ teta, npr. Nanijeli su veliko zlo mom ocu; 3. dativ koristi, npr. Sandri su u najteim trenucima pomogli dobri ljudi; 4. dativ zakletve, npr. Ne radi to, tako ti Boga; 5. dativ stanja, npr. U koli nam je iz godine u godinu sve ljepe; 6. posesivni dativ, npr. Rodilo mu se prvo dijete; 7. dativ cilja, npr. Nadamo se dobrom poslu i visokim plaama; 8. dativ + infinitiv, npr. Valja mi razmisliti o svjoj budunosti. Dativ ponekad moe doi uz rijece: unato, uprkos, nasuprot i nadomak, koje obavljaju funkciju prijedloga: a) Hodali su u zimskim jaknama unato lijepom vremenu; b) Uprkos odlinim ocjenama, nije bio zadovoljan sobom; c) Krenuli smo dalje uprkos svemu; d) Njegov stan se ranije nalazio nasuprot naoj kui; e) Danas ivim nadomak fakultetu. U bosanskom jeziku se s dativom slae malo prijedloga, pa se za njega moe rei da je

jedan od padea koji nastoji da se potpuno oslobodi prijedloga. Po tome je slian lokativu koji nuno zahtijeva prisustvo prijedloga. SINTAKSA GENITIVA Genitiv je najsloeniji pade u bosanskom jeziku kojim se najee oznaava pripadnost, a moe biti besprijedloni i prijedloni. Besprijedloni genitiv se moe javiti u sljedeim oblicima: 1. posesivni genitiv, npr. Poto smo studenti jezika, svakodnevno koristimo pravopis Senahida Halilovia; 2. subjekatski genitiv, npr. Jedva smo preivjeli strah od udaranja groma; 3. objekatski genitiv, npr. Zavrili smo s uenjem gradiva; 4. kvalitativni genitiv, npr. Oni su poznati kao ljudi savremenih shvatanja; 5. partitivni genitiv, npr. Za poklon je dobila po kilogram kafe i eera; 6. genitiv porijekla, npr. oli je poznati pjeva sarajevskog porijekla; 7. slavenski genitiv, npr. Godinama nisu imali ni struje ni vode; 8. nainski genitiv, npr. Nakon pobjede, kui je otiao stisnutih aka; 9. temporalni genitiv, npr. Sa sjetom se sjeao one veeri kada su bili zajedno; 10. ablativni genitiv, npr. Mani se zlobnih ljudi; 11. koliinski genitiv, npr. Imamo mnogo uenja; 12. eksklamativni genitiv, npr. Okreni se i pogledaj one divote; 13. genitiv zakletve, npr. Pusti nas na miru, zaboga! Pravi prijedlozi genitiva su: 1. OD (npr. Od nje sam dobio dvije knjige; Od fakulteta do pekare treba da hoda pet minuta); 2. IZ (npr. Ljudi kau da se raduju to su izali ivi iz rata; Ne dopusti im da ti kradu stvari iz stana); 3. SA (npr. Sklonili smo se s gradilita da ne bismo nastradali; Nevjeto su skakali s krovova); 4. BEZ (npr. Nita nije isto bez nje; Vrlo rano su ostali bez majke). Ostali prijedlozi koji su, osim za genitiv, karakteristini i za druge padee su: 1. RADI (Ili smo u Beograd radi posjete Kalemegdanu); 2. ZBOG (Nisam izlazio napolje zbog gripe); 3. USLJED, VIE, NIE, KOD, KRAJ, U, PORED, MIMO, PREKO, OKO, PRIJE, POSLIJE, NAKON. Imenice koje ponekad kod genitiva mogu vriti funkciju prijedloga su: vrh, dno elo itd.

SINTAKSA NOMINATIVA Nominativ je, pored vokativa, jedini samostalni pade u bosanskom jeziku. Za razliku od nesamostalnih padea koji ovise o nekoj drugoj sintagmi ili o lanu reeninog ustrojstva, nominativ nije ovisan o drugim rijeima u sintagmi ili reenici. Primarna sluba nominativa u reenici je sluba subjekta, npr. Majka je svaki dan ila na pijacu i kupovala svjee namirnice; Sarajevo je ve godinama jedan od vodeih privrednih centara u dravi; Ja nemam snage da nastavim dalje. Osim toga, nominativ se esto pojavljuje i kao glavna sastavnica imenskog predikata, npr. Gradonaelnik je ostao iskrenprema svojim sugraanima; Ona je i dalje bila pametna, iako su joj nanijeli veliko zlo. Uz neke pridjeve, nominativ s rijecom "kao" moe doi i u slubi zavisnog dijela pridjevskog skupa rijei, npr. runa kao grijeh, ohola kao vjetica, mudra kao lisica itd. Izvan reenice, nominativ esto slui za najrazliitije vrste imenovanja: Zuko Dumhur, Atlantski okean, Krajinika pisma, "Prokleta avlija", crno vino itd.