You are on page 1of 47

Fina rajonizacija lovišta

Pri prikupljanju podataka u lovištima, na osnovu do sada usvojene metodologije ( prijedlog je da se u velikoj mjeri koristi važeća metodologija o bonitiranju lovišta), koja bi za novi sistem rada pri finoj rajonizaciji bila modificirana i prilagođena današnjim uvjetima naših lovišta !o zna"i da bi uradili kratka uputstva u tabelarnom prikazu radi sa"injavanja jednoobraznih formulara koje bi nosili svi u"esnici (istraživa"i) na terenu, odnosno u lovišta i tamo na licu mjesta popunjavali Prikupljeni podaci bi se za svako lovište odmah nakon popunjavanja tablica obrađivali i kasnije koristili za šira podru"ja (oblast) # pri ovakvom bonitiranju, a radi izrade fine rajonizacije koristili bi $ bonitetna razreda za svaku vrstu divlja"i Pri prikupljanju podataka po lovištima, pored lovnih stru"njaka svakako treba uklju"iti stru"ne ljude za pojedine oblasti kao na primjer meteorologe, klimatologe, pedologe, biologe, botani"are, hidrologe i sve druge stru"njake koji mogu pomoći da se ovaj veoma težak i kompliciran projekt uradi kvalitetno %a prikupljanje podataka potrebno će biti nabaviti za svako lovište karte lovišta sa ucrtanim granicama, pedološku kartu, i sve druge detaljne karte (kao npr o vrstama kultura koje se siju, o pošumljenosti, o vrstama drveća koje je zastupljeno i dr ) &a osnovu urađene fine rajonizacije za sve vrste krupne i sitne divlja"i radile bi se lovne osnove ( za lovišta i lovna podru"ja) Prilikom prikupljanja podataka za finu rajonizaciju lovišta potrebno je sakupiti za svako lovište' geografski položaj, površine i kulture biljaka koje se siju, ekološke prilike koje daju osnovne uvjete za životni opstanak pojedinih vrsta divlja"i &a osnovu ovih elemenata finom rajonizacijom će se utvrditi za svako pojedino lovište normalno stanje divlja"i i mjere koje je potrebno poduzeti da se ovo stanje postigne, ili ako ovo stanje postoji, da se i održi &a osnovu ekoloških faktora za svako lovište utvrđivat će se bonitet i kapacitet lovišta koji najbolje odgovara prirodnim uvjetima lovišta koje svako lovište ima za uzgoj pojedine vrste divlja"i (adi postizanja određenih ciljeva lovnog gazdovanja u narednom (od )*+* godine) dugoro"nom planskom razdoblju , potrebno je izvršiti reviziju bonitetnih mogućnosti lovnih površina, prvo pokrajine (pokrajinskih lovišta), pa nakon toga i republike (republi"kih lovišta), za uzgoj određenih vrsta divlja"i, pa time ukazati na mogućnost, koje treba postaviti kao zadatak lovnog gazdovanja u otvorenim lovištima ,adašnji fondovi divlja"i su uglavnom nejednako raspoređeni po lovnim površinama u usporedbi sa njihovim bonitetom -vakav raspored divlja"i je rezultat boljeg ili lošijeg gospodarenja lovnim površinama, a manjim dijelom objektivnim okolnostima, koje su sve o"itije (ekološki poremećaji) .ilj gospodarenja lovnim površinama treba biti određen optimalnom popunjenošću lovišta u skladu sa bonitetnim mogućnostima /ogućnost uzgoja gajenih vrsta divlja"i u otvorenim lovištima (pokrajine i republike) treba odrediti primjenom 0putstva za bonitiranje lovišta i 0putstva za izradu lovne osnove lovišta Pored ovoga, treba to"no procijeniti za svako lovište lovno produktivne površine i posebno za svaku vrstu divlja"i ( primjera radi nije moguće da u jednom lovištu lovno produktivna površina bude ista za dvije vrste divlja"i za zeca i fazana, ili za zeca i srneću divlja" na primjer i dr ) 1inamika razvoja fondova divlja"i od sadašnjeg stanja do stvarnih bonitetnih mogućnosti postaje cilj gospodarenja lova"kih organizacija koje gospodare lovištem 2ada je ostvaren ovako postavljen cilj sa kvantitativnog stanovišta, uzgajiva" treba da prijeđe na ++3

postizanje kvaliteta, odnosno na postizanje optimalne trofejne, spolne i starosne strukture kod krupne divlja"i Planirani razvoj fonda divlja"i i unošenje određene divlja"i (zec, fazan, jarebica, divlja patka i dr ) u lovišta potrebno je povezati sa svim mjerama i radovima za uređenje lovišta intenzivnog uzgoja Pri bonitiranju lovišta, i na osnovu osnovnih parametara (kvaliteta zemljišta, hrana i voda, biljni pokriva", mir u lovištu, konfiguracija terena, klimatski uvjeti i opća prikladnost lovišta), treba uraditi finu rajonizaciju lovišta 1a bi se to uradilo potrebno je da sva lovišta svrstamo na osnovu nadmorske visine u nekoliko tipova' nizinsko lovište sa nadmorskom visinom od * do )** m, brdsko lovište sa nadmorskom visinom od )** do 4** m i gorsko lovište preko 4** m nadmorske visine Pri izradi (a na osnovu terenskih podataka) fine rajonizacije osnovno pitanje koje će se postavljati u toku rada na terenu pri bonitiranju istog odnosit će se na lovišta u kojima ima dva ili više tipa, a naša lovišta do sada nisu na ovakav na"in ustanovljavana Pri provođenju bonitiranja lovišta na terenu istraživa"i treba da se pridržavaju' ukoliko u nekom lovištu ima više od 3*5 nekog od gore navedenih tipova lovišta, prijedlog je da se taj tip lovišta uzima pri obra"unu ukupnog mati"nog fonda i boniteta lovišta 0koliko su dva tipa lovišta zastupljeni ravnomjerno sa -+ 10% tolerancije, prijedlog je da se odrede za svaki tip lovišta posebno brojno stanje divlja"i (mati"ni fond) i bonitet, a nakon toga da se aritmeti"kom sredinom izra"una srednja vrijednost i ista prera"una na cijelo lovište 0koliko u nekom lovištu ima zastupljena tri tipa lovišta u istom odnosu (postotku) treba bonitirati svaki tip lovišta (i aritmeti"kom sredinom treba doći do srednje vrijednosti) koji bi se koristila za određivanje mati"nog fonda, odnosno bonitetnih razreda za svaki tip lovišta a veli"ina tipa lovišta (ukupna ili lovno6produktivna) ovisi od ukupne površine za svaki od tipova lovišta koji se radi 7ko postoji lovište sa više od tri tipa lovišta, a jedan tip prevladava sa više od 3*5, preporuka je da se gospodarenje vrši prema dominantnom tipu lovišta -vakav pristup zahtjeva od stru"nih ljudi koji će biti uklju"eni u ovaj projekt veliko iskustvo i stru"nost pri određivanju bonitetnih razreda na osnovu elemenata koji će biti definirani za svako lovište i za svaku vrstu divlja"i za koju će se raditi, prvo bonitiranje, a nakon toga fina rajonizacija lovišta 1olaskom do fine rajonizacije za svako lovište, kao i za lovno podru"je, biti ćemo u prilici da znamo stvarne bonitetne razrede , ali i stvarne kapacitete lovišta , što do sada nije bila situacija Određivanje boniteta i kapaciteta lovišta 8onitiranje nekog lovišta podrazumijeva ocjenjivanje osnovnih faktora koji vladaju u njemu 0 lovnom gospodarenju bonitiranje ustvari podrazumijeva određivanje bonitetnih razreda nekog lovišta za određenu vrstu divlja"i, na osnovu prihvaćenih kriterija za osnovne faktore koji vladaju u tom lovištu 8onitiraju se samo lovne površine za svaku vrstu divlja"i posebno 8onitet lovišta u stvari predstavlja skup djelovanja osnovnih faktora od kojih direktno zavisi opstanak određene vrste divlja"i i njena reprodukcija ,ve vrste divlja"i u lovištu imaju razli"ite životne potrebe, pa samim tim su i uvjeti životne okoline nekog staništa razli"ito dobri za svaku vrstu divlja"i ponaosob 9eći broj pozitivnih ocjena osnovnih faktora u lovištu svrstava to lovište u viši bonitetni razred i obrnuto :ovište se može definirati i kao površina određenog staništa na kome određeni broj divlja"i živi a što sve zavisi prvenstveno od osnovnih faktora konkretnog lovišta Pod staništem podrazumijeva se podru"je na kome neke populacije ili pojedina grla divlja"i tokom svog života borave, kao i sve ekološke faktore koji na tom podru"ju djeluju na divlja" Pri bonitiranju lovišta ekološki faktori ustvari predstavljaju osnovne faktore lovišta, odnosno djelovanje žive i nežive prirode na divlja" %a svaki osnovni faktor koji na bilo koji na"in uti"e na divlja", bonitiranjem su to"no utvrđeni koeficijenti, a za svaki koeficijent utvrđeni su postoci pri određivanju ++;

lovno6produktivne površine za pojedine vrste divlja"i u pojedinim tipovima lovišta ,vaki postotak, koji se uzima za obra"un, limitiran je gornjom granicom, a donja granica može biti sa vrijednošću od nula procenata %a svako lovište treba na osnovu usvojenih kriterija (prema uputstvu i knjizi ,,8onitiranje lovišta< autora' 8 !omašević, : (adosavljević i 7 =eranić) izvršiti bonitiranje 8onitetni razredi određuju se na taj na"in, tako što se odrede osnovni faktori koji uvjetuju opstanak i razmnožavanje divlja"i u lovištu !i faktori koji se ocjenjuju su' hrana i voda, zemljište, biljni pokriva", konfiguracija terena, mir u lovištu, klima i opća prikladnost lovišta -snovni faktori ocjenjuju se ocjenama od ) do > i to' ,,slab< sa )? ,,dobar< sa @? ,,vrlo dobar< sa $ i ,,odli"an< sa > -ve ocjene se upisuju u tabelu Ocjene osnovnih faktora lovišta su : Ocjena rijednost faktora u % + %emljište $ )* ) Arana i voda > )> @ 8iljni pokriva" $ )* $ /ir u lovištu ) +* > 2onfiguracija terena + > 3 2lima ) +* ; -pća prikladnost lovišta ) +* !ve"a: 100 Bore navedeni osnovni faktori, nemaju istu važnost kada je u pitanju opstanak i razmnožavanje neke od vrsta divlja"i, kao na primjer hrana i voda, zemljište i biljni pokriva" pa ih svrstavamo u tzv ,,glavne< faktore ,vi ovi faktori množe se sa određenim faktorom vrijednosti, "ime se dobiva stvarna vrijednost osnovnih faktora Caktor vrijednosti dobiva se na taj na"in što svakih >5 daju vrijednost + -cjena svakog osnovnog faktora pomnožena sa faktorom vrijednosti, tog osnovnog faktora i dobiven je broj poena kojim je taj osnovni faktor zastupljen -cjene osnovni faktora variraju od ) do >, koji kada se pomnože sa faktorima vrijednosti daju zbir poena koji variraju od $* do +** %bir $* se dobiva u slu"aju kada su svi osnovni faktori ocjenjeni ocjenom ,,slab< sa ), pa to lovište nema uvjete za uzgoj neke od divlja"i za koju se vrši bonitiranje konkretnog lovišta &a osnovu ukupnog zbira poena svih osnovnih faktora a to je od $+ do +** poena, određuje se bonitetni razred lovno6 produktivne površine konkretno bonitiranog lovišta sa prihvaćenom skalom' # ## ### # (prvi) bonitetni razred (drugi) bonitetni razred (treći) bonitetni razred ("etvrti) bonitetni razred od 4; do +** poena od ;$ do 43 poena od 3* do ;@ poena od $+ do >D poena

$ri%je: %a srneću divlja"' za oranice +* do 3*5 (uglavnom obuhvata nizinska lovišta), a za ovaj tip lovišta treba uzeti veći postotak oranica, s tim ako su one manje i što su više isprekidane livadama, pašnjacima i šumarcima to je i postotak bolji Eume u istom tipu lovišta ako su do ;>5 treba dati veći postotak, pod uvjetom da nisu poplavne i da su manje površine pod pašnjacima, livadama i oranicama 0koliko prelaze površinu iznad >** ha u komadu, a na njima se uzgaja jelen i divlja svinja, treba smanjit postotak na svega +*6)*5 0koliko nema konkurentskih vrsta u staništu i šume nisu poplavne, treba uzeti šumske površine sa >*63*5 njihove površine %a zeca u nizinskim lovištima mora se posebno voditi ra"una o režimu voda& ' ec F 0 nizinskim lovištima mora se voditi ra"una o režimu voda i o poplavama Poplavna podru"ja uzimat će se s površinom oko >5, dok će se suha staništa uzimati s većim postotkom, u ovisnosti od njihove podobnosti za uzgoj zeca

++4

pašnjaci i obradive površine više izmiješane i što je ekstenzivnija obrada tih površina !akva razmišljanja treba uzeti u obzir svaki put pri određivanju lovno6produktivne površine u ovisnosti od vrste divlja"i i njenim životnim potrebama. ovisno od vrste divlja"i . dakle za spontane6zate"ene ekološke uslove staništa 8onitetni razred i lovno6gospodarski kapacitet lovišta određuje se samo za zate"ene uvjete staništa. vegetacija. vegetacija. a to zna"i da je lovno6 gospodarski kapacitet lovišta onaj broj divlja"i koji možemo uspješno uzgajati i održavati bez posebne prehrambene intervencije "ovjeka uzgajiva"a -siguranje dugotrajnosti lovnog gospodarenja traži da se mati"ni fond divlja"i zaštiti od raznih negativnih utjecaja %adatak je uzgajiva"a da u datom trenutku intervenira radi eliminiranja negativnih utjecaja. velikih poplava i sl 7li takve intervencije ne zna"e nikakvo trajno popravljanje i pozitivno mijenjanje ekoloških uvjeta staništa 8rojno stanje divlja"i. namjena lovišta. odrediti optimalan dio površina koje će. a štete od divlja"i su minimalne do gospodarski dopustive Pri bonitiranju lovišta u šumske površine ubrajamo' visoke jednodobne i preborne lišćarske i "etinarske šume. jelena. muflona. te sve degradirane šumske površine. za neku vrstu krupne divlja"i podrazumijeva se onaj broj jedinki te vrste divlja"i na +** ha odnosno na +*** ha lovno6produktivne šumske površine pri kojem je osiguran dobar kvalitet divlja"i. kvaliteta zemljišta. mir u lovištu i opća prikladnost lovišta Caktor opće prikladnosti lovišta sastavljen je od nekoliko komponenata. konfiguracija terena. određeno lovno6gospodarskim kapacitetom lovišta. divokozu i tetrijeba sastavljeno je za određivanje boniteta staništa. a za jelensku divlja" još i ritove. dok za divokoze i kamenjare i goleti iznad gornje granice šuma Pri donošenju odluke da li je neki dio lovne površine prikladan za lovno produktivnu površinu treba voditi ra"una o ekonomskim momentima tj o tome da li su uzgoj i zaštita divlja"i na toj površini dopustivi sa stanovišta zaštite opravdanih interesa ostalih prioritetnih grana privrede Presudna je ekonomska podnosivost visine šteta od divlja"i jer ona dolazi prije i mnogo uvjerljivije do izražaja nego negativni biološki momenti prebukiranog lovišta %ato za sve prilike i za sva staništa ne mora važiti pretpostavka da. a staništu boljeg boniteta može gustoća naseljenosti divlja"i (brojno stanje divlja"i) biti veća nego li na staništu lošijeg boniteta 2apacitet je dakle i unutar iste bonitetne kategorije varijabilan. srnu. zaista predstavljati lovno6 produktivnu površinu koja će se prema izloženim kriterijima bonitirati 0 osnovne faktore lovišta ubrajaju se' hrana i voda. te interesi lovnog korisnika odredit će da li se može i da li je ekonomski opravdano popravljanje zate"enih ekoloških uvjeta staništa umjetnim na"inom radi uzgoja većeg broja divlja"i nego što bi to bilo moguće pri lovno6gospodarskom kapacitetu lovišta . koji rezultira iz zate"enih ekoloških uvjeta staništaGlovišta Hkonomska ra"unica. prilagođeno je prirodnom prehrambenom potencijalu lovišta.vaka vrsta divlja"i ima druge zahtjeve za stanišnim prilikama %ato je zna"aj pojedinih osnovnih faktora lovišta razli"it za pojedine vrste divlja"i pa se pri ocjenjivanju boniteta osnovni faktori lovišta moraju posebno ocjenjivati za svaku vrstu divlja"i 0putstvo za bonitiranje lovišta za medveda. ovisno od raznih specifi"nih gazdinskim odnosima unutar svakog pojedinog lovnog podru"ja ++D .0zimat će se veći postotak što su šume. kvalitet zemljišta. divlju svinju. npr za vrijeme iznenadnih. niske šume (panja"e). jako hladnih i nepovoljnih zima.vrha bonitiranja lovišta je dobivanje što sigurnije podloge za određivanje lovno6gospodarskog kapaciteta lovišta Pod lovno6gospodarskim kapacitetom lovišta. klima. livade. mir u lovištu i opća prikladnost lovišta %a potrebe bonitiranja lovišta za krupnu divlja" svrstani su ti faktori u grupe' hrana i voda.

odnosno. kao stvaralac i regulator mikroklime staništa.za krupnu divlja(: hrana i voda vegetacija mir u lovištu opća prikladnost lovišta . ali ne i za produkciju zelene hrane. osigurana je i prehrambena baza za divlja" Bdje je nema.-vi faktori imaju zna"ajno mjesto među osnovnim faktorima za ocjenu boniteta lovišta &edostatak hrane ili vode isklju"io bi ili jako smanjio mogućnosti uzgoja i korištenja divlja"i.Prilikom određivanja boniteta6ocjenjuju se nekoliko osnovnih faktora a to su' . intenzivna kemizacija u poljoprivredi.za sitnu divlja(: kvalitet zemljišta hrana i voda biljni pokriva" mir u lovištu konfiguracija terena klimatski uslovi opća prikladnost lovišta . kao davalac zaklona. a suprotna slika daje mu veću vrijednost +& .pomenuti faktori ocjenjuju se razli"itim vrijednostima za razne vrste divlja"i. sve kad bi i ostali osnovni faktori lovišta bili povoljni 8udući da za krupnu divlja" na"elno treba bonitirati samo šumske površine u lovištu. a time posredno i za stvaranje prehrambenih prilika staništa Cizi"ka svojstva zemljišta i orografske prilike podru"ja važne su za svu dlakavu i veliki dio pernate divlja"i. pa i šumarstvu (rasadni"ka proizvodnja) kao i ostali negativni faktori uti"u da se vrijednost ovog faktora smanjuje. i to za piće. presudan je u prvom redu fitocenološki sastav šumskih zajednica.jer divlja" provede sav ili veći dio života (zavisno od zoološke sistematike vrste ) na zemljištu Beološka podloga je temeljni supstrat iz kojeg se razvijaju pojedini tipovi tala #z istog geološkog supstrata mogu se razviti razli"iti tipovi tala %a rad na određivanju bonitetnog razreda lovišta važniji su pedološki momenti? potrebno je znati tip zemljišta +)* . te njihovu so"nost i prostorni raspored /ožemo apsolvirati pravilo koje glasi' u lovištu u kojem ima vode u potrebnim koli"inama. ovisno od toga koliko uti"u na reprodukciju i druge životne potrebe pojedine vrste divlja"i Ocjena pojedinih ekoloških faktora 1& )rana i voda . kao i na"in gospodarenja šumskim sastojinama i prostorni raspored vodotoka i raspored i koli"ina padalina tokom kalendarske godine %a sitnu divlja" ovaj faktor je presudan jer određuje biljne zajednice livada i pašnjaka.valitet ze%ljišta 6 %emljište je važan faktor za formiranje biljnih zajednica.kao regulator koli"ine svijetla %na"aj i prisutnost prehrambene komponente uvjetovani su dvjema komponentama' floristi"kim sastavom biljnog sveta i gospodarskim oblikom u kojem se taj biljni svijet uzgaja i koristi &aime. samo na ograni"enim površinama Prilikom ocjenjivanja treba sagledati i ostale elemente klime *& e"etacija 6 2ao osnovni faktor lovišta važna je u obliku sljedećih komponenata' kao davalac hrane. monokulture. može se nadoknaditi samo djelomi"no.

odnosno biologije ponašanja.9rlo je važan osnovni faktor lovišta .) povoljnije uslove za razmnožavanje i prehranu . korištenja poljoprivrednih površina u lovištu i kretanju u lovištu (planinarenje.stupnju mira u lovištu ovisi i veli"ina lovno6produktivne površine lovišta -snovna karakteristika lovno6produktivne površine je da divlja"i mora osigurati trajnu mogućnost opstanka i razmnožavanja. moramo taj dio lovne površine brisati iz kategorije lovno6produktivne površine ili tu površinu reduciratiGkorigirati faktorom korekcije.rbije i 9ojvodine nije obuhvaćeno pedološkim radovima jednake kategorije . vegetacija s rasporedom pojedinih tipova biljnih zajednica i raspored površina s raznim stupnjem korištenja biljnog pokriva"a (livade. srna.tru"ni radnik koji će raditi na bonitiranju mora voditi ra"una o osobinama zemljišta u odnosu prema zoološkim karakteristikama pojedine vrste divlja"i. te na taj na"in ocijeniti podobnost faktora zemljišta za uzgoj svake vrste divlja"i za koju se lovište bonitira -& . koja se u lovištu može uzgajati i koristiti /ir u lovištu nema dakle samo biološko nego i gospodarsko zna"enje &ovija istraživanja opće biologije divlja"i. šumske kulture) !e komponente imaju veliko zna"enje u lovištima u krajevima u kojima se šumama i ostalim površinama gazduje vrlo intenzivno 0 tim krajevima hrana za divlja" je po pravilu oskudna do vrlo oskudna.uša i ocjeditija zemljišta pružaju za pojedine vrste divlja"i. koji je direktno ovisan od intenziteta i zna"aja uznemiravanja divlja"i !ek taj reducirani dio lovne površine može se uvrstiti u lovno6produktivnu površinu :ovno6produktivna površina je baza za izra"unavanje lovnogospodarskog kapaciteta lovišta. te da su opstanak i uzgoj divlja"i na tom dijelu lovne površine gospodarski opravdani 7ko divlja". socijalnog života i prirodne prehrane divlja"i. uznemiravanja 7li za uspješan opstanak i uzgoj nije to privikavanje dovoljna podloga i preduvjet za uspješno postizanje cilja uzgoja Prilagođavanjem na novostvorene životne uvjete mogu se pojedine vrste krupne divlja"i priviknuti na neprirodan na"in života 7 taj promijenjeni na"in života odražava se negativno na ritam i ciklus prehrane divlja"i #zmijenjeni ritam i ciklus prehrane po pravilu su izvor znatnih i gospodarski nepodnosivih šteta od divlja"i &astaje stanje koje dovodi u pitanje svaki ekonomski aspekt i perspektivu održavanja i korištenja pojedinih vrsta divlja"i u takva lovišta &egativne komponente koje snizuju vrijednost osnovnog faktora mira u lovištu su antropogenog i animalnog porijekla 7ntropogene su komponente posljedica raznovrsnih mjera korištenja prirodnih dobara u lovištu (kao što je iskorištavanje glavnog i sporednih šumskih proizvoda. kaptacija vodenih zaliha. oranice. pokazala su da psihi"ki momenti imaju u životu divlja"i mnogo veću i presudniju ulogu nego što se to do sada pretpostavljalo Psihi"ki afekti su kod divlja"i po pravilu odraz stanja mira u lovištu 2rupna divlja" može se priviknuti i prilagoditi na razne kategorije. pa je ona traži na velikim površinama u i van lovišta.ijelo podru"je . domaća stoka koja se napasa ili širi u šumskom dijelu lovištaI /& Op0a prikladnost lovišta 6 Caktor opća prikladnost lovišta ima nekoliko komponenata i one su za svaku vrstu divlja"i specifi"ne !o su' površina lovišta. veli"ine brojnog stanja populacije divlja"i. što otežava gospodarenje i stvara velike gubitke prilikom stalnog kretanja divlja"i 2lima ima važnu ulogu u životu divlja"i +)+ . traženje nafte i ruda i sl ). i to naro"ito sitne i neke vrste preživa"a (muflon. skijanje i sl ) 0 ovo spada i na"in korištenja divlja"i.s obzirom na pedološka svojstva .ir u lovištu . koji može biti legalan i nelegalan # legalan oblik korištenja divlja"i može uzrokovati veliko uznemiravanje divlja"i ako je neracionalan i pretjeran 2omponenta animalnog porekla dijeli se na uznemirivanje prirodnim neprijateljima divlja"i (razni predatori) i psi i ma"ke lutalice. zbog nedovoljnog mira u lovištu ne može u nekom dijelu lovišta naći uvjete za stalan opstanak i razmnožavanje.

mijenja se i podobnost konfiguracije zemljišta za njen uzgoj -cjenom svih pojedinih faktora na osnovu eko6odnosa u lovištu svrstava se lovište u određeni bonitetni razred. pa se prema tome i određuju mogućnosti i uvjeti za uzgoj. s obzirom na udio pojedinih kultura u lovištu i njihov zna"aj za uzgoj pojedinih vrsta divlja"i u lovištu . ne može se više uzimati kao realna osnova za planiranje.ume *& 'ec 2ultura ha -ranice :ivade i pašnjaci .ultura 2ha3 1& !rna 2ultura ha -ranice :ivade i pašnjaci .ume +& Fazan 2ultura ha -ranice :ivade i pašnjaci Eume 4izinska 5rdska $laninska +*63* 5 >6@* 5 @*6+** 5 do )* 5 do )* 5 @*6+** 5 )6+*5 do @*5 $*6+**5 +*64*5 >6$*5 @6+**5 +*63*5 >6@*5 +*64*5 +*6$*5 >6)>5 >6+*5 )*6>*5 >6)*5 >6. jer od vrste do vrste divlja"i.*5 +)) +*6$*5 >6$* 5 >63*5 . jer su odnosi u lovištu koji sa"injavaju bonitet gotovo u svim lovištima se drasti"no promijenili Određivanje lovno-produktivne površine -dređivanje veli"ine lovno6produktivne površine za pojedine vrste divlja"i podjednako je važan zadatak kao i određivanje samog boniteta. poledica (koja ne samo što onemogućuje uzimanje hrane nego i otežava papkarima kretanje jer im led ranjava noge.onfi"uracija terena 6 0 sklopu orografskih prilika lovište ima važnu ulogu pri formiranju biljnih zajednica. slike vegetacije. a prema tome i obaveze lova"ke organizacije oko gospodarenja sa divlja"i :ovno6produktivna površina se određuje na osnovu iskustvenih normi za pojedine tipove lovišta. lovište s blažim padinama i s višim stupnjem obrade i sa razli"itim kulturama pruža. povratak zime urano proljeće !o je posebno pogubno za tetrijebove. odnosno divokozama ne dopušta kretanje po zaleđenim strminama ).&egativni klimatski faktori su jaki vjetrovi. određivanju na"ina korištenja šumskih sastojina i poljoprivrednog zemljišta -na neposredno uti"e na sezonsko i dnevno 6 noćno kretanje divlja"i. lov i korištenje divlja"i za duže razdoblje 8onitiranje koje se sprovodilo ranije od sredine šezdesetih godina prošlog vijeka. zatim izmjena kiša6snijeg u zimsko doba. kao i na pogodnosti koje lovište pruža za gospodarenje pojedinim vrstama divlja"i &aime. jer im poremete redovni tok reprodukcije a kasni hladni dani pogubni su za tek izležene piliće !akođe su hladno vrijeme i loše vremenske prilike pogubni za od zime oslabljenu smeću divlja" 1& . jer se time određuje i broj divlja"i u lovištu. pogodnije uvjete za uzgoj divlja"i od ravni"arskih podru"ja (naro"ito poplavnih i s monokulturama) i brdsko6planinskih Pri procjeni ovog elementa moraju uzimati u obzir životne potrebe i se zoološke osobine svake vrste divlja"i. zaštitu.

ivica šuma i pašnih površina a u novije vrijeme i velikih poljoprivrednih kompleksa Eto je lovište više isprepleteno raznim kulturama.ume /& . koja mogu znatno poremetiti odnose u gospodarenju ovom vrstom *& 'ec 1ivlja" "ije brojno stanje zadnjih godina stagnira ili je u blagom porastu i "ija brojnost garantira samostalni oporavak %natnu pažnju treba posvetiti određivanju lovno6produktivne površine i ne odstupati od predviđenog mogućeg broja za uzgoj ove vrste divlja"i &aro"ito su pogodna za uzgoj lovišta u kojima su kulture izmiješane i razbacane po "itavom lovištu. s dosta prirodnih zaklona za gnježdenje i vođenje pilića Pogodniji su manji šumarci (do nekoliko ari) sa dosta rastinja i niskog grmolikog rastinja &a zaklonjenim mjestima treba osigurati dovoljan broj hranilišta. odnosno sa malim parcelama 2ao vrsta naro"ito voli aluvijalna zemljišta i južne ekspozicije koje su toplije /& 6arebica ka%enjarka 9rsta pernate divlja"i koja također traži uređena staništa sa razli"itim kulturama. uz intenzivno smanjenje predatora /anji vodotoci koji osiguravaju dovoljne koli"ine vode za piće fazanima preko "itave godine pogodniji su od jednog velikog centralnog vodotoka -& $oljska jarebica Jivi u sli"nim ili istim stanišnim uvjetima koji su potrebni fazanu i sa njim je jarebica u međusobnoj konkurenciji 9rsta koja je neprovođenjem mjera gospodarenja svedena na biološki minimum. a posebno ovce Pogodni za uzgoj +)@ . posebno one na kojima pase stoka . premda se zec može odli"no uzgajati i na površinama pod monokultura ukoliko mu se gazdinskim mjerama osigura mir i stalno smanjuju predatori na dopušteni broj (podnošljiv broj) +& Fazan %a uzgoj ove vrste divlja"i pogodna su staništa ispresijecana raznim vrstama kultura.a%enjarka 2ultura ha -ranice :ivade i pašnjaci . pašnja"ke površine.-& $olj& jarebica 2ultura ha -ranice :ivade i pašnjaci . osim malog broja lova"kih organizacija u kojima je njihova brojnost na zavidoj visini %a uzgoj je naro"ito pogodno stanište sa raznim kulturama.ume )*6$*5 >6$*5 )6+>5 +*6$*5 >6@*5 >6 +>5 >6)*5 +*6@*5 >6$*5 +*6)*5 >6) * 5 @6+>5 -dnosi poljoprivrednog zemljišta i šumskih površina razli"ito se reflektiraju na pojedine vrste divlja"i i u razli"itim postocima uti"u na mogućnosti uzgoja pojedinih vrsta divlja"i u našim lovištima (adi daljnjeg pojašnjenja stru"njacima koji će raditi na određivanju lovno6produktivne površine u lovištima dat će se korišteni parametri koji će im biti od koristi i pomoći im u određivanju postotaka pojedine kulture za svaku vrstu divlja"i 1& !rna 1ivlja" koja traži stanište na kojem je veća zastupljenost razli"itih kultura !o je divlja" šumaraka. pa prema tome kao rezultat dobiti veću lovno6produktivnu površinu za tu vrstu divlja"i &aro"itu pažnju treba obratiti na gustoću naseljenih mjesta u lovištu te broj vikend6naselja. to treba uzimati veći postotak pojedinih kultura u obra"unu.

tako da se uzima za odstrel )G@ mužjaka i +G@ ženki Po dobnoj strukturi' — grla do @ godine "ine do >* 5 plana odstrela — grla od @ 6+* godina "ine $> 5 plana odstrela — grla preko +* godina starosti >* 5 plana odstrela — iz odstrela se isklju"uju ženke koje vode mladun"ad 8rojno stanje utvrđuje se prebrojavanjem na me"ilištima i osmatranjem brloga ## 6elen Kelenska staništa u . sa odnosom spolova +'+ Prirast je određen sa +*5 od broja svih medveda u fondu. odnosno "itavog podru"ja.3* (na broj košuta starijih od ) god ) &a +** košuta starijih od dvije godine o"ekuje se prirast 3* teladi u svim bonitetima 0 # bonitetnom razredu uklju"iti sve nizinske hrastove sastojine do )** m n v tj šume rijeka kraj +)$ . izuzimajući naseljena mjesta /ati"ni fond određuje se tako da + medved dolazi na +*** ha . na sljedeće bonitete' /ati"ni fond jelenske divlja"i (stanje @+ @ ) u proljeće 5onitetni razred # ## ### #9 5roj "rla na 1000 ha )+6)> +3 6)* ++6+> do +* $rirast *. uz uvjet da su u njemu zastupljene spolno zrele ženke sa )>5 -dstrel je određen sa +*5 od utvrđenog broja svih medvjeda u mati"nom fondu -dstrel se planira po spolu. uz uvjet da su u njemu zastupljene spolno zrele ženke sa )> 5 -dstrel je određen sa +* 5 od utvrđenog broja svih medveda u mati"nom fondu -dstrel se planira po spolu.su kraški tereni sa vodom i vrta"e sa okolnim kamenjarima i sa osiguranom pitkom vodom &aro"ito treba joj tokom cijele godine osigurati mir za vrijeme ležanja na jajima 7ospodarenje pojedini% vrsta%a divlja(i # . tako da se uzima za odstrel )G@ mužjaka i +G@ ženki Po dobnoj strukturi' 6 grla do @ godine "ine do >* 5 plana odstrela 6 grla od @ 6 +* godina "ine $> 5 plana odstrela 6 grla preko +* godina starosti >* 5 plana odstrela 6 iz odstrela se isklju"uju medvjedice koje vode mladun"ad 8rojno stanje utvrđuje se prebrojavanjem na me"ilištima i osmatranjem brloga Prirast je određen sa +* 5 od broja svih medveda u fondu.rbiji i 9ojvodini mogu se razvrstati.rki %edved :ovno6produktivnom površinom za uzgoj medveda smatra se površina "itavog lovišta.

tj sastava vegetacije i ostalih ekoloških faktora može neposredno utjecati na veli"inu štete od divlja"i Hkonomski kapacitet može biti i nešto niži od navedenog. jele ili smreke bez obzira na površinski odnos prema ostalom biljnom pokriva"u i starosti sastojina od + grla na +** ha d3 %a ograđena i intenzivna lovišta ili uzgajališta uz određene mjere prihrane i prehrane može se uzgajati od +*F )* grla na +** ha na ukupnu površinu lovišta +3 $laninska lovišta F predlaže se gustoća fonda od *. prosje"ne starosti iznad .* godina ()*F@* 5 sastojina iznad +** godina starosti) od )F@ grla na +** ha b3 %a lovišta s mješovitim šumama hrasta. ### i #9 bonitetni razred za jelensku divlja" obuhvaća šumske pojaseve uglavnom iznad 4** m n v &apominjemo da se prikazani podaci o mati"nom fondu jelenske divlja"i na +*** ha lovnoproduktivne površine odnose na lovno6gospodarski kapacitet (stanišni) 0 ovisnosti od lokaliteta. što od lovišta do lovišta treba rješavati sporazumno ### 8ivlja svinja :ovišta za divlju svinju možemo bonitirati samo na temelju raspona + 6 $ grlaG+** ha. tresetišta 1akle. vegetacije i mjerama zaštite te ekspozicjji i inklinaciji lovišta a3 od 4** do +)** m nadmorske visine u ovisnosti od vegetacijskog pokriva"a sa *.* godina (dio )*F@* 5 sastojina starosti iznad +)* godina) od @6$ grla na +** ha b3 %a lovišta sa $*F3* 5 mješovitih nizinskih šuma s udjelom hrasta do @*5 prosje"ne starosti od >* do . c3 ograđena lovišta i uzgajališta uz mjere prihrane i prehrane od @ do > grlaG+** ha.3 grla na +** ha u mati"nom fondu zavisno od nadmorske visine.$6*. 8udući da je mali dio ovog podru"ja u predjelima za uzgoj divljih svinja. te faktora prirasta +**6+$* 5 na ukupni proljetni fond Prijedlog je da se u' 13 9 nizinski% lovišti%a treba ra"unati sa gustoćom fonda od + do $ grla na +** ha.3 grlaG+** ha b3 iznad +)** m n v i *. ovisno od vrste šumske vegetacije i njenoj starosnoj strukturi a3 %a lovišta sa šumskom vegetacijom hrasta i graba do 3* 5. graba i bukve od $* do 3* 5 od ukupnog biljnog pokriva"a (+*6)* 5 sastojina od 4* do +** godina starosti) od + 6) grla na +** ha c3 %a lovišta s mješovitim šumama bukve.0 ## bonitet treba uvrstiti brdska staništa jelena od )** do 4** m n v !o su tipovi šuma hrasta kitnjaka i obi"nog graba (-ueceto carpinetum ). s primjesom hrasta prosje"ne starosti >*63* godina (dio +*6)* 5 sastojina starosti iznad 4* godina) od +F) grla na+** ha d3 %a ograđena lovišta i uzgajališta kapacitet se određuje mjerama prihrane i prehrane.@6*. "iste šume smreke treba uvrstiti u #9 bonitetni razred kao i prorijeđene šume bukve. ovisno od površina pod šumama i njihovoj starosnoj strukturi a3 %a lovišta sa 3* posto hrastovih i jasenovih šuma prosje"ne starosti iznad . zakiseljena staništa bukve.* godina (dio +*6)*5 sastojina starosti iznad +** godina) od )6@ grla na +** ha c3 %a lovišta @*6$* 5 šumske vegetacije. kao što se vidi. a može se kretati od +*F)* grla na +** ha površine lovišta *3 'a brdska lovišta predlaže se gustoća fonda od +F@ grla na +** ha u mati"nom fondu. predlaže se da se brojno stanje ocjenjuje od slu"aja do slu"aja . dok šume bukve i jele i pretplaninske bukve treba uvrstiti u treći bonitetni razred /eđutim. te brdski pojas bukovih šuma (Cagetum silvaticae ) treba uvrstiti u drugi bonitetni razred.@ grlaG+** ha.

+)> .

# !rna %ahtjevi srneće divlja"i za veli"inom staništa su skromni 0 skladu s bonitetnim razredom.> bodova 8onitetni razred vrlo doba preko . postoje "etiri stupnja i raspon bodova od + do $ +)3 .rna je slabo otporna na negativno djelovanje faktora životne sredine. poljoprivrednim enklavama. ovisno od godišnjeg doba.9$4O od -0 do 100 bodova& Osnovni faktori ocjenjuju se pre%a sljede0oj skali: -snovni fond lovišta . stupnju uznemirivanja. a u planini mješovite šume lišćara i "etinara (najbolje je bukova šuma zbog sjemena bukvice . ako ne na osnovu uvjeta na terenu -cjene imaju sedam stupnjeva i raspon bodova 4 do +> -pća prikladnost lovišta obuhvaća komponente' 6 posebni odnos dužine poljskih granica i ukupne dužine granica lovišta za koji postoje "etiri stupnja i raspon bodova od > do +*? 6 postotni odnos površine livada i ukupne površine lovišta? postoje "etiri stupnja i raspon bodova od $ do 4? 6 klima.> bodova za pojedine osnovne faktore u lovištu dodjeljuje se: Arana i voda od 4 do )> bodova 9egetacija od . s vrstama drveća sa teškim sjemenom. do )* bodova 2valiteta zemljišta od 4 do +> bodova /ir u lovištu od 3 do +> bodova -pća prikladnost lovišta od ++ do )> bodova 9. ali može dugo izdržati zadovoljavajući se hranom sa rosom i vodom koju nalazi u so"noj hrani Pojedini bonitetni razredi dobivaju bodove. a "etinari zbog brsta u zimskom periodu !raži vodu za piće. veli"ina staništa je od 3** do +)** ha šumske površine. ako je ima . klimatskim prilikama i prehrambenim odnosima. tipom i nadmorskom visinom lovišta. postoje tri stupnja s rasponom bodova od + do @? 6 konfiguracija terena. parenju i sl 0 planinskim predjelima treba pri bonitiranja lovišta za srneću divlja" voditi ra"una o pre"niku njenog sezonskog pomjeranja (migracija) &ajbolja staništa pružaju joj tereni u kojima su manji šumski kompleksi i šumarci okruženi poljoprivrednim zemljištem 9eći šumski kompleksi moraju biti ispresijecani šumskim "istinama. u ukupnom rasponu od $* do +** bodova . a potrebno je prisustvo i grmlja ili posve mladih šumskih sastojina &ajradije se zadržava uz rubove šuma i šumaraka %adržava se u nizinskim (poplavnim i nepoplavnim). brdskim i planinskim šumama 0 planini ide ljeti i iznad gornje granice šuma 0 nizinskim i brdskim šumama najbolje joj odgovaraju mješovite sastojine lišćara. u slabim staništima razvija slabo tijelo i slab trofej %bog ovoga staništa s ocjenom nižom od $* bodova ne dolaze u obzir za uzgoj smeće divlja"i :aspodjela bodova na bonitetne razrede je sljede0a: 8onitetni razred slab od $* do >* bodova 8onitetni razred srednje dobar od >+ do 3* bodova 8onitetni razred dobar od 3+ do . +* /ir u lovištu 6 3 1obar +4 +> +* 9rlo dobar )> )* +> 2valiteta zemljišta također se ocjenjuje na osnovu pedološke karte.lab %adovoljava Arana i voda 4 +) 9egetacija .

da se ne može govoriti o vrlo dobrom bonitetnom razredu Pojedini bonitetni razredi dobivaju bodove u rasponu od @* do 4* bodova. osamljenim stablima -sobito im odgovaraju položaji gdje šumska vegetacija grani"i sa stijenama i planinskim pašnjacima i rudinama 9rlo se rado zadržavaju po to"ilima koja su uz rubove šuma u najvišim položajima planine &admorska visina nije glavno mjerilo za prikladnost staništa. od > do )* bodova -pća prikladnost lovišta od > do )* bodova 9kupno od +0 do <0 bodova Osnovni faktori se ocjenjuju pre%a sljede0oj skali: -snovni faktor lovišta %adovoljava 1obar Arana i voda 9egetacija 2valiteta zemljišta /ir u lovištu -pća prikladnost lovišta D 4 6 > > +). bonit et ni razr ed slab od @* do $> bodova 4.. a prema sljedećoj raspodjeli' 1. grmlja i niskog bilja Bdje ima vode. srednje dobar i dobar 2limatski i prehrambeni odnosi u visokom planinskom staništu divokoza po pravilu su tako teški i surovi.. bonitetni razred dobar preko 3> bodova 2. bonitetni razred srednje dobar od $3 do 3> bodova 3. +@ ++ @ ++ +* 9rlo dobar )* bodova +> bodova > bodova )* bodova )* bodova .osnovno% faktoru dodjeljuje se: Arana i voda od D do )* bodova 9egetacija od 4 do +> bodova 2valiteta zemljišta o d @ do > bodova /ir u lovištu . rudine i goleti i zauzimaju hladnije sjeverne padine &ajbolje stanišne uvjete pruža divokozi najviši pojas šume !u se redovno pojavljuje klekovina s pojedina"nim.. već od $** m n v Pase i brsti pa uklju"uje veliki broj planinskog drveća. stalna i dobra staništa nalaze se u većim planinskim sklopovima.... na planinske pašnjake.5rojno stanje divlja(i u %ati(no% fondu sa +1&o.rna # ## ### #9 /at fond @+ @ 4 3 $ ) 8ivokoza 9eli"inu staništa za ovu vrstu divlja"i ne možemo određivati kao što to radimo za druge vrste divlja"i. pije za vrijeme toplog vremena redovno. zbog specifi"nog na"ina života i posebnih uvjeta staništa koja naseljava %bog svega gore navedenog nije uputno određivati veli"inu lovišta u hektarima već je najprikladnije obuhvatiti cijelo podru"je i zbog sezonskog kretanja divokoza u toku sva "etiri godišnja doba Po pravilu se divokoze premještaju prateći granicu dubokog snijega.ujko% iznosi po boniteti%a: . pogotovu ako u lovištu postoje solišta 1ugo vremena izdrži na rosnoj hrani i s vodom unijetom ishranom preko sviježe hrane 8onitetni razred divokozinih lovišta obuhvaća samo tri stupnja' slab. ... bonitetni razred vrlo slab ispod @* bodova $ojedino%.. a ljeti prate mladu vegetaciju do iznad gornje granice šume.. zimi se spuštaju u niže predjele zaštićenih južnih planinskih padina.

bodova /ir u lovištu od +* do @* bodova -pća prikladnost lovišta od +) do )@ boda 9kupno: od -0 do 100 bodova +)4 . ekspozicije lovišta. srednje dobro i dobro stanište Pojedini bonitetni razredi staništa dobivaju bodove u rasponu od $* do +** bodova prema sljedećoj skali' bonitetni razred slab bonitetni razred srednje do b ar bonitetni razred dobar od $* do od >+ do preko >* bodova . tetrijebu je potreban mir u staništu 0 toku godišnjih doba sledi granicu snijega i granicu mlade vegetacije. postoje dva stupnja s rasponom bodova od + do >? . zaklona . postoje dva stupnja i raspon bodova od + do $? &a osnovu gore navedenih elemenata određuje se bonitet lovišta.konfiguracija terena. a vezano uz bonitet dat će se i visina mati"nog fonda i koeficijent prirasta u slijedećoj tabeli' 1ivokoza (odnos polova +'+) 8onitet # /ati"ni fond @+ @ D ## 3 ### @ # =etrijeb !etrijeb je izraziti stanovnik šuma a najviše mu odgovaraju mješovite sastojine lišćara i "etinara Prikladno stanište pružaju mu takve šume u pojasu iznad +*** m nadmorske visine -sim specifi"ne hrane.-cjena kvaliteta zemljišta ima samo dvije kategorije goli. odnos te hrane ovisi o godišnjem dobu i životnoj starosti jedinke 2limatski i prehrambeni uvjeti visokoplaninskih predjela u kojima se nalaze tetrijebska staništa dopuštaju raspodjelu bonitetnih razreda u samo tri stupnja' slabo. postoje tri stupnja i raspon bodova od + do 4? . tako da visinska amplituda kretanja obuhvata pojas pretplaninskih šuma do planinskih rudina iznad gornje granice šuma %ato je i za tetrijeba neprikladno izražavati veli"inu staništa u hektarima &ajprikladnija je ona površina lovišta koja obuhvata cijelo podru"je sezonskog premještanja tetrijeba u toku "etiri godišnja doba Arani se životinjskom i biljnom hranom.> bodova .klima.opasnost od lavina. premješta se po svom staništu vertikalno i horizontalno.mogućnost povremenog seljenja . postoje dva stupnja i raspon bodova od + do @? . do +> bodova 2valitet zemljišta od @ do . neplodni kamenjar i pitomiji tip zemljišta -pća prikladnost lovišta obuhvata komponente' .> bodova $ojedino% osnovno% faktoru lovišta dodjeljuje se: Arana i voda od 4 do )> bodova 9egetacija od .

vrlo dobar ($). postoje tri stupnja i raspon bodova od @ do .3 *.ati(ni $6> @6$ )6@ fond $rirast + *.3 @6$ *. postoje dva stupnja i raspon bodova od @ do 3 /ati"ni fond. a određivanje broja divlja"i po bonitetnim razredima i po tipovima lovišta dat će se u priloženim tabelama' -dređivanje brojnog stanja divlja"i bonitiranjem provodi se tako da se osnovni prirodni faktori lovišta koji uvjetuju opstanak i daljnje razmnožavanje divlja"i ocjene pojedina"no ocjenama' odli"an (>).) ##& 'ec> fazan> poljska jarebica> jarebica ka%enjarka 8onitiranje za ove vrste divlja"i sprovodi se prema jedinstvenoj metodologiji koja će biti data u ovom poglavlju.Osnovni faktori lovišta ocjenjuju se pre%a sljede0oj skali: Osnovni faktor lovišta 'adovoljava Arana i voda 9egetacija 2valiteta tla /ir u lovištu -pća prikladnost lovišta 4 6 6 +* +) 8obar +> . a ocjene pomnože s konstantom koja predstavlja postotak ekološke vrijednosti svakog osnovnog faktora 2ojim postotkom ekološke vrijednosti u"estvuju pojedini osnovni faktori u opstanku divlja"i prikazuje sljedeća tabela +)D . prirast i odstrel tetrijeba na (# 6 ###) sa odnosom spolova +'+ 5onitet # ## ### . dobar (@). kamenitije i pitomije zemljište -pća prikladnost lovišta obuhvata komponente' F prikladnost rasporeda prirodnih oblika vegetacije.? F konfiguracija terena. postoje tri stupnja i raspon bodova od 3 do +*? F klima. bodova @* bodova )@ boda -cjena kvalitete zemljišta ima dvije kategorije. zadovoljavajući ()) i slab (+).) Fond pred lov Odstrel >63 + $6> *. rlo dobar )> bodova +> bodova . @ +4 +.

Osnovni lovišta faktori rijednost osnovnih faktora u procenti%a )*5 )>5 )*5 +*5 >5 +*5 +*5 Faktor vrijednosti $ > $ ) + ) ) 1&. biljni pokriva" (vegetacija) mir u lovištu.valitet ze%ljišta *&)rana i voda +&5iljni 2ve"etacija3 pokriva( -&. do +** poena do 4$ poena do 34 poena do >) poena # bonitetni razred ## bonitetni razred ## bonitetni razred #9 bonitetni razred 4avodi%o pri%jer ocjene u nizinsko% lovištu za zeca: Osnovni faktor Ocjena @ konstanta A poena 2od %o"u0ih3 6%emljište (vrlo dobar) $ $ +3 )* 6Arana i voda (dobar) @ > +> )> 68iljni pokriva"(dobar) @ $ +) )* 6/ir u lovištu (slab) + ) ) +* 62onfig terena (dobar) @ ) @ > 62lima (zadovoljava) ) ) $ +* 6-pć prik lovišta (dobar) @ ) 3 +* 9kupno bodova: /< 100 &a isti na"in ocjenjuju se lovišta za fazane i poljsku jarebicu. ocjenjuju se za svaku vrstu divlja"i posebno.onfi"uracija terena 1&. a prema broju dobivenih bodova svrstava se lovište u jedan od bonitetnih razreda prema sljedećoj skali' 4> 3D >@ @. hrana i voda. uzimajući u obzir pri ocjeni osnovnih faktora uvjete koji odgovaraju toj vrsti divlja"i Pri ocjenjiva nju pojedinih faktora za kamenjarku su u obzir uzete samo tri ocjene' odli"no. fazane i poljske jarebice -visno od ocjene osnovnih faktora pomnoženih s konstantom dobiva se određeni broj bodova koji može varirati od )* do +**. ima veliki areal +@* . klimatski uvjeti i opća prikladnost lovišta 6 /noženjem ocjene osnovnih faktora (od + do >) faktorom ekološke vrijednosti (konstantom) dobiva se određeni broj bodova kojim se određuje bonitetni razred lovišta za određenu vrstu divlja"i (sitne) 2valiteta lovišta ili bonitet lovišta. slabo.li%atski uvjeti ?&Op0a lovišta prikladnost 2ako se iz tabele vidi.ir u lovištu /&. odnosno uvjetima. dobro. smatraju se' kvaliteta zemljišta. dobiven na ovakav na"in. osnovnim ekološkim faktorima . a važi za ze"eve. konfiguracija terena. zato što uvjeti života kamenjarke nisu još dovoljno prou"eni.

>N4* +3N4 +D*6+** @**N+3* .)* +)*N3* @**N+$* >+*N)$* $>N)* ## 2jedinki3 +D*N+)* @$*N )+> $*N)> )D*N)** >)*N@3* +>*N+** @D*N)>* 33*N$)* $*N)> +@*ND* )+*N+$> +>N+* ### 2jedinki3 ++*N>* +.a naro"ito savjesnost Obrazac za bonitiranje 1&000 ha lovne površine B&3 .iskustvo.> 46> # 2jedinki3 $*N)* >>N@* $N) D*N$* +@*N3* )>N+* D*N$* +@>N3* 3N) $*N)* >>N@* $N) Poljska jarebica Jarebica kamenjarka A 5onitiranje se prikazuje za katastarsku op(inu 2+-/&000 ha3 ili "ospodarsku jedinicu 2za prete.>N$* )$*N+** @4*N+3* )*N4 4*N>* +)*N. 4.itna divlja" 9rsta divlja"i' :edni broj 1. 7. Osnovni faktori Faktor vrijedn osti 5roj poena Ocena osnovno" faktora 5 5 5 5 5 5 5 4 4 4 4 4 4 4 3 3 3 3 3 3 3 2 2 2 2 2 2 2 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokriva" /ir u lovištu 2onfigur terena 2lima -pća prikladnost lovišta 4 5 4 2 1 2 2 &apomena' 6 %aokružuje se samo ocjena određenog faktora od ) do > u koloni L-cjena osnovnog faktoraL 5&3 1inamika razvoja populacije B M Proljetno brojno stanje (na + *** ha :PP) 5 M 8rojno stanje pred sezonu lova (na + *** ha :PP) C M Planiranje odstrela (za izra"unavanje naknade) 5onitet lovišta rsta divlja(i Zec A B C Fazan A B C A B C B C # 2jedinki3 $**N)** 4**N$** +**N>* 3**N@** +)**N3** @**N+>* 4**N$** +)4*N. a koeficijent prirasta koristiti. 3. 5.no šu%ske oblasti3& +@+ .kretanja. 6. kao kod jarebice &aravno da je za taj posao potrebna rutina. nastanjuje posebno zimska a posebno ljetna staništa i sli"no 8roj kamenjarki treba ustanovljavati prebrojavanjem jata i procjenom. 2.

moderno gospodarenje se ne bavi više divljim životinjama unutar određenih lovišta . "ime se pomicanja protežu na tisuće kilometara 6 Pošto je biologija svake vrste divlja"i potvrdila da je život divlja"i potpuno razli"ito reguliran zakonima.. lovno gospodarenje mora se bazirati isklju"ivo na prirodnim zakonima #z ovih razloga i u ovoj oblasti je neophodno kontinuirano koristiti i biti u toku sa najnovijim dostignućima biološkog praćenja divlja"i u staništu 6 (ezultati modernog biološkog istraživanja su dokazali da se pojedina"ne vrste ne mogu tretirati odvojeno od svih ostalih vrsta ukupno koje žive u određenom ambijentu #sto tako dokazano je da ni posebne jedinke ne mogu biti tretirane izdvojeno od ukupne populacije kojoj pripadaju %bog toga je neophodno da intervencije oko divlja"i i staništa u kojem one žive moraju biti takva da ne remete prirodnu ravnotežu 6 /oderno lovno gospodarenje smatra da su svi unutarnji odnosi između razli"itih vrsta divlja"i i staništa međusobno ovisni tako da sa"injavaju harmoni"nu cjelinu %bog ove "injenice divlja" se više ne svrstava na korisnu i štetnu. a još manje je moguće kontrolirati kod divlja"i sve nasljedne putove. da su na vanjski izgled svake posebne divlje životinje utjecali uvjeti sredine (stanište) u kojem živi i mjesto koje zauzima u populaciji.tranzitnom< posebno promatranjem lovišta (prepelice.ve u svemu nemoguće je otkriti genotip vanjskog izgleda. oslanjajući se na prirodne odnose unutar same populacije /oderno gospodarenje. neophodno je da odgovara kako elementarnim potrebama tako i životnim navikama za nabavku sto"ne hrane . desetljeća i stoljeća 6 8udući da divlja" opstaje u svom staništu samo ako ima dovoljno prirodne hrane . koji imaju svoje mjesto u stabilnim populacijama i kada je njihova brojnost dovedena na podnošljiv broj da na uzgajanoj divlja"i ne "ine povećane gubitke /oderno lovno gospodarenje. kada se promatra sa biološke to"ke gledišta za "ovjeka6lovca6uzgajiva"a mnogo je zna"ajnije upravljanje.osvježenjem krvi<. a ne poboljšati . smatra vrstama apsolutno neophodnim za opstanak ostale divlja"i u svojim sredinama (staništu) 0 suvremenom gospodarenju apsolutno nije predviđeno istrebljenje ni jedne vrste divlja"i 6 8udući da je već dokazano da divlja" slobodno živi u organiziranoj zajednici u prirodi. "ak i više puta u toku godine zbog spontanog pomicanja populacije po cijeloj prirodnoj teritoriji (staništu) u kojoj živi %bog ove "injenice u modernom gospodarenju ne upotrebljava se ni termin ..tip< s osobinama koje je priroda stvarala nizom proteklih godina..prolazu< je naprotiv ona divlja" koja tipi"no emigrira. drozdovi i sl ) (ealno. ali i ova divlja" u toku godine lokalno izgleda da je u . divlje patke. jer je dokazano da se divlja" jednostavno prilagođava ambijentu.tanje brojnog stanja pojedinih vrsta divlja"i u pojedinim lovištima ne može sa"injavati osnovu gospodarenja jer se ono mijenja.. moderno gospodarenje ne ra"una više mnogo na umjetnu hranu. koliko je to moguće kod domaćih životinja %bog toga se više ne smatra. moderno gospodarenje lovstvom ne razmatra više model uzgoja domaćih životinja Potrebno je.. nego traži da poboljša životne uvjete divlja"i u staništu 7ko se umjetna ishrana usprkos donesenih poboljšanja u staništu pokaže u određenom momentu kao preko potrebna. od onih koji reguliraju život domaćih životinja. odnosno gospodarenje sa divlja"i koja je . može da se sa"uva genetsko nasljeđe /oderno gospodarenje.prolazu< zbog nedovoljnog prostora (staništa) 1ivlja" u . ne smatra više da je divlja" slabija kao degenerirana i nema namjeru niti da poboljša kvalitetu eventualnim . smatra da je kvalitativno poboljšanje moguće samo koordinirajući populaciju sa biološkim mogućnostima ambijenta. ždralovi. dakle. divlje guske.. tako i za divlja". ustvari. dakle.Osnovni principi %oderno" lovno" "ospodarenja 1a bi bilo koristi kako za "ovjeka6lovca6uzgajiva"a.stacionarna.. takozvanoj populaciji na prirodno ograni"enim prostorima. i grabljivice (predatore). već uzgajana divlja" i predatori (pernati i dlakavi).. a unošenjem divlja"i koja poti"e iz drugih staništa možemo samo pogoršati.divlja" u tranzitu< !ranzitna divlja" je ona koja se pokaže . da odstreljujući pojedine primjerke. a svakako nije vjerna slika jednog genotipa tj genetski stvorenog određenog gena nasljeđa .

+@) .

može se loviti realni prirast. da budu zadovoljni i da narednim generacijama ostave mnogo više divlja"i nego što je to danas $lansko i racionalno "ospodarenje Plansko i racionalno gospodarenje je osnovni uvjet trajnosti lovnog gospodarenja koje osigurava optimalne uvjete za divlja" i brojnost populacija svih vrsta uzgajane divlja"i 2od svih vrsta uzgajane divlja"i kod kojih se postigne optimalno brojno stanje. odnos šume. nego da se nalazi razbacana na sve strane. gubici i na osnovu bonitiranja lovišta planirano brojno stanje na kraju godine 2ada se sve ovo zna onda je . a sve u cilju da lovci u narednom desetljeću imaju mnogo više divlja"i. koristeći date uvjete za ishranu u najboljoj mogućoj mjeri. kvaliteta trofeja. zdravlje. kao i između pojedinih vrsta koje žive u razli"itim sredinama.. i z vanredne pojave i kvaliteta susjednih lovišta !akođer se razmatra sadašnje stanje divlja"i. kao neophodnog i jednog od najvažnijih uvjeta za opstanak i zadržavanje divlja"i u lovištu 6 0 prirodi postoji znatna i složena raznovrsnost odnosa između divlja"i i ambijenta. nadmorska visina. a sve u cilju da se postigne optimalno brojno stanje -vo je krajnji cilj i težnja da se gospodari optimalno. iskustvo pri ranijem gospodarenju. sastav. ali i koristeći prirodne izvore vode koje ima u lovištu. biljni pokriva" i prehrambene mogućnosti u toku cijele godine. odnosno mora se planirati neznatno manji odstrel od prirasta. moderno gospodarenje bazira svaku intervenciju na direktnom promatranju u prirodi tražeći da prikaže i rasvijetli rezultate biološke znanosti Op0enito o pove0anju brojnosti populacija divlja(i Povećanje brojnosti se planira kod svih vrsta divlja"i kod kojih postoje uvjeti lovišta da se postižu kapaciteti.lako< planirati i raditi planove gospodarenja (lovna osnova i godišnji plan gospodarenja) 5onitet lovišta Pojam bonitet lovišta izražava stupanj postojanja onih uvjeta sredine u slobodnoj prirodi koji su neophodni ili bitno utje"u na život i razvoj populacije određene vrste divlja"i 9eći broj povoljnih osnovnih faktora u lovištu "ini da lovište pripada višem bonitetnom razredu i obrnuto Pojedini faktori zna"ajni za život i razvoj divlja"i (naro"ito stanje i intenzitet poljoprivredne proizvodnje u lovištu) s vremenom su se promijenili. a u populacijama kod kojih nije postignut kapacitet uvijek se planira znatno manji prirast.. tako da se jednom utvrđeni bonitet lovišta ne može prihvatiti kao trajna smjernica koja određuje nepromjenljivi broj divlja"i po jedinici površine lovišta. da bi se postigao kapacitet 1a bi se planski i racionalno gospodarilo. već se prilagođava stvarnim prilikama Pri ocjenjivanju boniteta lovišta obuhvaćene su' klimatske prilike.znaju< se i drugi parametri kao što su realni prirast. kao i međusobni odnos vrsta divlja"i u lovištu i vremenski tok životnih pojava i navika +@@ .6 Pošto je poznato da se divlja" ne naseljava uvijek na isti na"in ili samo u ambijentu u kojem živi. kvaliteta zemljišta. polja i livada. na osnovu istraživanja koja su do sada rađena za sve vrste divlja"i pored to"no utvrđenog brojnog stanja .

8onitetni razred 4 Prolećno brojno stanje na +** ha :PP D :ov produkt površina (ha) @ )** @ )** Prema uputstvu za bonitiranje lovišta (P8onitiranje lovištaQ 8 !omašević. : (adosavljević. ne treba uzgajati na izoliranim šumskim površinama manjim od @ *** ha. 7 =eranić +DD. kvaliteta tla. u na"elu. konfiguracija terena.5onitet lovišta za populaciju srna -snovni faktori koji utje"u na bonitet lovišta za populaciju srna su hrana i voda. pošto je prisustvo divljih svinja u lovištu evidentno. planskim odstrelom i provođenjem svih neophodnih mjera za sprje"avanje i zaštitu od šteta će se kontrolirati brojnost u granicama optimalnog fonda 5onitet lovišta za sitnu divlja( -snovni faktori koji utje"u na bonitet lovišta za sitnu divlja" su' kvaliteta tla. 8onitetni razred 4 Prolećno brojno stanje na +** ha :PP D :ov produkt površina (ha) +) *** +) $** 5onitet lovišta za populaciju divljih svinja -snovni faktori koji uti"u na bonitet lovišta za populaciju divljih svinja su hrana i voda. mir u lovištu. klimatski uslovi i opća prikladnost lovišta +@$ . odnosno u podru"jima gdje je u"ešće šuma u strukturi površine lovišta ispod )> 5 /eđutim. mir u lovištu. ). vegetacija. mir u lovištu i opća prikladnost lovišta -snovni faktori u lovištu + ) @ $ > Arana i voda 9egetacija 2valitet tla /ir u lovištu -pšta prikladnost lovišta # )$ $** O -cjena faktora N broj poena +> +> +* +* +> 3> ## > +) +) +* 4 +* >) ### ) #9 3 0kupan zbir poena . vegetacija. a opasnost od potencijalnih šteta na usjevima realna. kvaliteta tla. hrana i voda. opća prikladnost lovišta i tip lovišta -snovni faktori u lovištu + ) @ $ > Arana i voda 9egetacija 2valiteta tla /ir u lovištu -pća prikladnost lovišta -cjena faktora lovišta 6 dobar 6 dobar 6 dobar 6 zadovoljava 6 uvjetno prikladno stanište 6 ravni"arski ### > 3 !ip lovišta . divlje svinje. biljni pokrov.

>** ### (@) +) (@) +> (@) +) (+) ) (@) @ ($) 4 (@) 3 >4 #9 D +> 4** 4 0kupan zbir poena D 8onitetni razred +* Proljetno brojno stanje na +** ha :PP ++ :ovno6produktivna površina (ha) +@> . 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokrov /ir u lovištu 2onfiguracija terena 2limatski uslovi -pća prikladnost lovišta Caktor vrijednos ti $ > $ ) + ) ) RRRR RRRR RRRR )@ @** # -cjena faktora N broj poena (>) )* (@) +> (@) +) ($) 4 (>) > ($) 4 ($) 4 .3 ## )* ++ *** ### #9 4 0kupan zbir poena D 8onitetni razred +* Proljetno brojno stanje na +** ha :PP ++ :ovno6produktivna površina (ha) 5onitet lovišta za populaciju poljske jarebice -snovni faktori u lovištu + ) @ $ > 3 . ### > 3 )** #9 3 2limatski uslovi . 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokrov /ir u lovištu 2onfiguracija terena 2limatski uslovi -pća prikladnost lovišta Caktor vrijednos ti $ > $ ) + ) ) RRRR RRRR RRRR )* *** -cjena faktora (>) )* ($) )* (>) )* (@) 3 ($) $ ($) 4 (>) +* 44 # @* D *** N broj poena (>) )* (@) +> (@) +) ($) 4 (>) > ($) 4 ($) 4 .5onitet lovišta za populaciju zeca -snovni faktori u lovištu + ) @ $ > 2valiteta tla Arana i voda 8iljni pokrov /ir u lovištu 2onfiguracija terena Caktor vrijednos ti $ > $ ) + ) ) RRRR RRRR RRRR )$ 3** -cjena faktora (>) )* ($) )* (>) )* (@) 3 ($) $ ($) 4 (>) +* 44 # )* . -pća prikladnost lovišta 4 0kupan zbir poena D 8onitetni razred +* Proljetno brojno stanje na +** ha :PP ++ :ovno6produktivna površina (ha) 5onitet lovišta za populaciju fazana -snovni faktori u lovištu + ) @ $ > 3 . +** N broj bodova (>) )* (@) +> ($) +3 (@) 3 ($) $ ($) 4 (@) 3 .> ## +) ++ @** ($) +3 (@) +> (@) +) (@) 3 ($) $ ($) 4 (@) 3 3.3 ## )* .

)6 $ T ) Srna @* i S +> 6 )D @ 6 +$ T @ Divlja svinja )* i S +) 6 +D > 6 ++ T > Zec @* i S )* 6 )D +* 6 +D T +* Fazan @* i S )* 6 )D +* 6 +D T +* Poljska jarebica D. zasniva se samo na ekonomskom kapacitetu lovišta Hkonomski kapacitet lovišta za određenu vrstu divlja"i izražava se onim brojem jedinki na +** ha lovno6produktivne površine koji osigurava optimalnu kvalitetu i korištenje divlja"i.apacitet lovišta Po izvršenom ocjenjivanju navedenih faktora.elektivan lov. odnosno svesti na mjeru koju gospodarenje lovištem može podnijeti #z razloga što još uvijek nisu utvrđene potpuno to"ne metode bonitiranja lovišta.# 9 6D=# 'B 7FB 4D :!=D 9'7B6B4D 8# F6BH# $B$. U određivanje statisti"kih podataka..B:# 1a bi se pravilno postavilo gospodarenje papkarima. već i svojevrsni ekonomski odnosi u određenom podru"ju Dkono%ski kapacitet lovišta Bospodarenje lovištem. ekonomski kapacitet treba što više uskladiti s biljnom proizvodnjom na određenoj površini. već korištenje mnoštva jedinki Vslabijeg kvaliteta od prosjeka populacijeP u većem postotku od njihovog opstanka u samoj populaciji +@3 . prije svega. U organizacija prebrojavanja i izvršenje planova za korištenje.. vodeći ra"una i o okolini 1akle. zasnovanih na ispitivanju odstrijeljenih jedinki . sa druge strane ne treba da zna"i sam odstrel i samo i jedino odstrel jedinki koje su zacijelo u opadanju.) rsta divlja(i 5onitetni razred 2jedinkiE100ha3 l ll lll l 4 iS > 6 .OFOG. treba reći da ovi ne mogu biti podložni selektivnom korištenju. a pitanje je utoliko zna"ajnije jer se radi o teritoriji s intenzivnom poljoprivrednom proizvodnjom 0spješno utvrđivanje kapaciteta lovišta pretpostavlja uspostavljanje i održavanje usuglašene zajednice biogeocenoze 0 uvjetima kada su prirodni odnosi općenito narušeni djelovanjem "ovjeka. na ekonomski kapacitet lovišta djeluju ne samo prethodno ocjenjeni uvjeti i faktori boniteta. s obzirom na suvremeni odnos "ovjeka i društva prema prirodi i iskorištavanju njenih potencijala. utvrđuje se kapacitet lovišta i optimalna gustoća naseljenosti pojedinih vrsta divlja"i u lovištu 0tvrđivanje kapaciteta lovišta ima. prije svega. pri "emu su štete od divlja"i neznatne ili se raspoloživim sredstvima zaštite mogu sprije"iti. utvrđeni ekonomski kapacitet lovišta se mora uzeti kao smjernica koja se po potrebi korigira na osnovu stalnog praćenja stanja u lovištu i iskustva !ablica za utvrđivanje ekonomskog kapaciteta lovišta (prema uputstvu :. ekonomski zna"aj. zasnovanim na biološkim i racionalnim pokazateljima (preventivan izbor primjeraka N jedinki). odnosno boniteta lovišta. koje se zasniva na sljedećim ostvarenjima' U stvaranje ne mnogo velikih teritorijalnih jedinica za gospodarenje.

na našim prostorima može se podvrći kritici #pak. prestanak poljoprivredne i pastirske aktivnosti posle vjekovnog korištenja. bilo bi krajnje teško izvesti zbog potrebnog vremena i zbog visokih ulaganja %bog toga.Eto se ti"e metoda korištenja. zbog nepostojanja uže veze između vuka i lova"kog psa. pošto se razmotre razli"iti na"ini predatorstva i "injenica da pas ne "ini dio prirodne biocenoze u kojoj lovi. s jednakim brojnim odnosom između mužjaka i ženki +@.rednja godišnja povećanja mogu da se iskažu između @@5 i $*5 brojnosti. vezanih za ovu vrstu lova. relativno lako kontrolirati. visokog postotka ranjavanja. stanišne uvjete koji bi mogli da se smatraju VnovimP 9raćanje u prvobitno stanje u takvim zonama originalnih ekosustava. na visini između 3** i + *** metara. i u slu"aju potrebe eliminirati :ovno gospodarenje muflonom može se izvesti pomoću selektivnih sistema Pošto se radi o životinji sa pretežno dnevnom aktivnošću. stvorilo je na brežuljkastim i lako prohodnim pojasevima. pošto se radi o tjelesno krupnijoj vrsti. kontrola putem promatranja je element od primarne važnosti 0opće. da bi se mogao usporediti i utvrditi VstanjeP životinjskog fonda i da se doprinese širenju znanja. vezanih za tu vrstu divlja"i Pokrajne ili opunomoćene ustanove trebale bi da se obavežu da organiziraju pripremne te"ajeve za instruktore za selektivni odstrel . da bi se racionalno održala vrsta. slobodnog lova i nedostatka poštovanja. ali i u lovišta 9ojvodine . lovci koji žele da ga koriste morali položiti poseban ispit osposobljenosti. na obroncima sa kamenim gromadama. prema pravilniku 2inološkog saveza Kedini na"in da bi se pristupilo racionalnom korektnom korištenju papkara. samo ako je obu"en da slijedi trag. jedini instrument koji dopušta da se to"no identificira divlja" za selekciju 0 vezi sa poteškoćama biotehni"kog karaktera. predstavlja oružje visoke preciznosti. bilo koje važeće biološke norme V. unošenje ove vrste.elektivnoP svojstvo psa goni"a je ustvari nepostojaće. već zabranjenog u planinskoj zoni pojedinih regiona. na biološki na"in. podrazumijevajući i provjeru gađanja -dstrijeljenu divlja" treba da pregleda odgovorno veterinarsko lice u cilju da se istaknu neophodni statisti"ki podaci koje svaka oblast treba da prenese nadležnoj instituciji. godišnje organiziraju trofejne izložbe odstrijeljene divlja"i. njegova gustoća kompletno ne zavisi od broja plijena i od drugih stanišnih faktora 2oristan izuzetak odnosi se na upotrebu psa krvosljednika. ipak. koja posjeduje opti"ki nišan koji se upotrebljava zajedno sa dogledom i teleskopskim durbinom. da se u svakoj oblasti gdje se love papkari. o"igledno proizlazi da lov na papkare treba da se odvija isklju"ivo oružjem sa užljebljenim cijevima i bez pasa 0potreba psa goni"a. strane autohtonoj fauni. . na za to određenim formularima 9eoma je poželjno. smatramo da je prihvatljivo unošenje muflona u neke od tih predjela i na osnovu razmatranja da ih je. važno je da je gater za uzgoj dovoljno prostoran. tj barem nekoliko tisuća hektara . "iji je kalibar prilagođen krupnoći divlja"i &eophodna instrumentacija zasniva se prema tome na upotrebi puške sa užljebljenim cijevima.9FFO4 &a našim prostorima muflon nije autohtona vrsta 0nošen je u pojedina naša podru"ja. radi se o papkaru koji je pretežno vjeran originalnom staništu.a strogo znanstvenog stanovišta. dobro se prilagodio šumovitim zonama sa predjelima bogatim podrastom. ustvari je uzrok namjerne i nenamjerne krađe. kao posljedica toga.

vrsta "ije je godišnje korisno povećanje maksimalno. bilo u vezi razloga ekonomskog karaktera zbog šteta koje nanosi poljoprivredi i šumskim sastojinama. dok se brojnost jelena "esto precjenjuje Prihranjivanje. sa mnogo opreza. ili u onim koja se grani"e sa zonama u kojima je srndać barem djelomi"no rasprostranjen. smatra se da je dovoljna efikasna kontrola lovokrađe i uznemiravanja. kvantitativna selekcija je važnija od one koja se odnosi na kvalitetu i strukturu . a naro"ito ona zbog strukture Keleni žive u veoma dobro organiziranim krdima sa hijerarhijske to"ke gledišta 0 brojanju jelena postoje brojne teškoće zbog prostranosti zona promatranja za vrijeme brojanja !o"nost brojanja kod ove vrste je od velike važnosti i da bi se ona postigla.6DFD4 Posljednje povećanje areala ove vrste na našim prostorima i njihovo ponovno unošenje na autohtona staništa. pošumljavanjem pravim i ukusnim biljkama. veoma je važan odstrel većeg broja ženki u lovištima u kojima je poremećena spolna struktura. krajnje je poželjno da se ona veoma proširi i zbog toga bila bi favorizirana na svim prikladnim podru"jima na zemlji. ujedno napominjući da je ova praksa antiselektivna. unošenje ove vrste treba biti podložno detaljnim prou"avanjima životinjske sklonosti na razli"itim teritorijima -grani"eni prostor za gospodarenje jelenom. sa normalnim prosjekom od @@5? ovo se događa prirodno u uvjetima jednake brojnosti među spolovima 8arem $*6>*5 odstrjelnog plana trebalo bi se zadovoljiti lanadima ili godišnjacima 1a bi se postigli ciljevi selektivnom kontrolom brojnosti. a eventualne teškoće mogu se pojaviti samo tamo gdje postoje cijenjene kulture zasađene u šumi (acionalni sistem košenja kultura (naro"ito leguminoza) veoma mnogo pomaže vođenju lovnog gospodarenja na zadovoljavajući na"in i zbog toga se odlu"no preporu"uje %imsko prihranjivanje ima antiselektivno djelovanje. podrazumijevajući poplavne i plantežne zone. preporu"ljivo je utjecati na stanište pomoću polja obrađenih po potrebi. srndać je. sa dijelovima dobro razmještenim &ije potrebno postavljanje pojilica Pošto se radi o papkaru "ija je brojnost skoro uvijek podcijenjena i koji nema socijalni odnos zasnovan na hijerarhijskim odnosima. samo da se pažljivo izvede. pod uvjetom jednakosti u brojnom odnosu između mužjaka i ženki. izbjegavajući izlaganje samo sijena. usprkos tome. štetno djelujući na šumu i osjetno povećavajući vrstu !:4DIB 8# F6BH %bog zna"ajne prilagodljivosti ove vrste. bilo zbog razloga kompeticije sa ostalim papkarima. selektivan odstrjel je selekcija zbog kvalitete. koji je naviknut da preina"uje vlastita zimska staništa u ovisnosti od atmosferskih uvjeta Prihranjivanje vrlo "esto stvara nenormalnu koncentraciju divlja"i. kao sredstvo za povećanje mogućnosti staništa. jer je divlja" krajnje vezana za teritorij? njoj se posvećuje veća pažnja nego što to potrebuju druge vrste Etete koje nanosi srndać šumskim kulturama su potpuno zanemarive. treba se protezati na nekoliko desetina tisuća hektara Bodišnji prirast populacije ove vrste. jer dozvoljava da prežive životinje koje bi ina"e uginule -vo. ne izuzimajući brojanje barem jednog dijela divlja"i na hranilištima. koja su eventualno postavljena &apominjemo da se brojnost srndaća skoro uvijek podcjenjuje. među papkarima. pobuđuje nesumnjiv interes sa prirodnja"kog i lovnog gledišta #pak. ograni"avajući se na predjele koji ne nude dovoljni minimum zimske hrane 0 svakom slu"aju. bogate šumovitim pojasevima 0 predjelima gdje boravi ova vrsta. i zbog "injenice da u D*5 naših +@4 . dostiže @@5 brojnosti Pošto je to životinja krajnje otporna na loše klimatske uvjete. dostižući >*5 brojnosti. da bi se za kratko vrijeme postigli dobri rezultati Ponovno unošenje srnadaća predstavlja veću teškoću nego unošenje jelena. treba se izvršiti krajnje oprezno. potrebno je upotrijebiti sve moguće tehnike.a izuzetkom divlje svinje. može biti praksa koja se neće osuđivati. naro"ito u slu"aju jelena.

jedinkama ne mnogo razli"itim od originalne vrste -vo bi bilo korisno i sa prakti"nog stanovišta. jelen lopatar izaziva manje probleme u lovnom gospodarenju. jelen lopatar ne pravi probleme proizlazi da je naro"ito prilagodljiv vrsti. kao što je onaj u VparkuP.lovišta je veći broj srna 0 zonama na kojima se želi izvršiti specifi"no lovno planiranje sa srndaćem. oportuna dislokacija livada i šumskih šikara. naro"ito u onim zonama gdje postoje brojne obrađene površine 1užno je i znanstveno ispravno izvršiti ponovni povratak vrste selektivnim sustavom. a naro"ito srndać koji nanosi manje štete poljoprivredno6šumskim kulturama Kedini na"in korištenja koji neće stvarati probleme je unošenje u široke ograđene zone u turisti"kim podru"jima. bilo u prirodi6 bilo u uzgajalištima. ali optimalan habitat "ine prili"no ravne ili brežuljkaste zone sa šumama i naizmjeni"nim livadama. akusti"na zastrašujuća . polumo"varni proplanci i doline &jeno stvarno postojanje je plod mnogobrojnih naseljavanja sa životinjama razli"itog porijekla. omiljene su joj guste šume. širokolisno drveće sa bogatim podrastom. naro"ito u razredu mužjaka? strukturna selekcija je zbog toga veoma važna 0 odnosu sa drugim vrstama. bilo na one otvorenije. a prebrojavanja su lakša 8# F6B ! #46B -vu vrstu karakterizira velika ekološka vrijednost i zbog toga s e prilagođava na najveći dio staništa. upotreba psa goni"a proizlazi da je osnovni faktor ograni"enja povećanja i ekspanzije srndaća 6DFD4 FO$B=B: Kelen lopatar je papkar krajnje prilagodljiv i može se smatrati da je istog zna"aja kao muflon na podru"ju jelenske divlja"i. sasvim je nezgodno njeno unošenje u oblasti koje se grani"e sa poljoprivrednim zonama Poznata je štetnost divlje svinje. a u tim operacijama mali ili nikakav zna"aj dat je iskorištavanju jedinki koje pripadaju prvobitnim podvrstama -vo je izazvalo velike štete od strane vrste. zbog "ega se u zonama u kojima eventualno ima ove vrste upotrebljavaju sve one mjere koje razmatraju suzbijanje ili toleriranje štete 1osta korisna praksa. kao pejzažni element prirodnja"kog senzibiliteta Kelen lopatar može nanesti štetu poljoprivrednim i drvenastim kulturama zbog "injenice da se hrani pupoljcima. tj sa drvećem visokog debla i širokim prostranim livadama 2ao u slu"aju muflona. unošenje ove vrste rezultira prvenstveno u brežuljkastim oto"nim predjelima i šumama i šikarama priobalnih mediteranskih predjela &e preporu"uju se ponovno naseljavanje gdje su prisutne vrste kao što su jelen i srndać faunisti"ki cjenjenije. ne obazirući se na barijere. jer domaća divlja svinja bila je sigurno prilagodljiva podru"ju koje nastanjuju Problem naseljavanja je usko povezan sa mogućnošću i predvidljivošću šteta koje mogu nanesti poljoprivrednim kulturama i kompeticijom sa drugim vrstama prisutnih papkara. ali u brežuljkastim ili stjenovitim predjelima pod snijegom nalazi se u dosta neugodnom položaju 0 vezi njegove rasprostranjenosti u davna vremena. ili sa "ijim se naseljavanjem želi pokušati 0 prvom redu. pošto pokazuje iste izbirljive potrebe za hranom i za staništem 9rsta se veoma dobro prilagođava. bogatim vodom 0 ravnim zonama vrlo dobro podnosi snijeg. potrebno je zabraniti lov sa psima goni"ima %aista. bilo na šumovitije zone. ali i zbog toga što guli koru !ip staništa u kojem. u pravilu. olakšava prekomjerno Vobavljanje njegovih djelatnostiP Kelen lopatar je "esto plijen lovokradica zbog dnevnih navika i među papkarima je onaj koji "esto pada kao žrtva cestovnih nesreća Program gospodarenja mora da vodi ra"una kako i za ovu vrstu racionalno gospodarenje zahtjeva dovoljno široke sadržaje od nekoliko tisuća hektara Bodišnje povećanje populacije jelena lopatara je cca @>5 brojnosti u uvjetima jednakog brojnog odnosa između spolova 2orištenje ne može zanemariti važnost hijerarhijskog odnosa koji postoji između razli"itih dobnih razreda.

+@D .

a na nekim terenima ima ih malo i ljeti i zimi 0tvrđivanje brojnosti je otežana iz više razloga.)6) u korist ženki 1o ovog odnosa dolazi zbog većeg gubitka mužjaka. a najviše zbog' 6 nepreglednosti i neprohodnosti terena. divojarac (muflon).>5 odstrijelnog plana. kao i pogonom.a drugog stanovišta. sa isklju"ivom upotrebom hajka"a i eventualno kratkonogog goni"a Bodišnje korisno povećavanje populacije divljih svinja je najveće među evropskim papkarima i kreće se između )$* 6 @3*5 od broja ženki. moguće je selektivno korištenje %bog toga. kada se pari i krajem treće godine ojari prvo jare Bravidnost traje )$6)3 nedjelja &ajveća starost je oko )* godina -dnos spolova u prirodi se kreće od + ' +. U Planina' srndać ili jelen (divlja svinja).O'B 0zgoj . smatra se da ne treba savjetovati bilo kakvo naseljavanje divljom svinjom ili prirodno proširenje njenog areala -vo sve dok se ne postigne konkretna korektna organizacija lovnog gospodarenja koju isklju"ivo garantira stvaranje jakih jedinica gospodarenja. (divlja svinja.mirisna sredstva mogu biti hranilišta u šumi. U 2raški tereni' srndać. divojarac (muflon). ne nadoknade iskorištenu energiju. uzimajući u obzir lovne sustave koji nose prevagu. 6 promjene stalnog staništa. naro"ito zimi zbog sku"enog životnog prostora i nedostatka hrane 1ivojarci za vrijeme parenja izgube i do $*5 tjelesne težine. u kojima prisutnost divlje svinje nema prevagu u odnosu na ostale papkare -ve organizacije trebaj u b i t i odgovorne i zbog eventualne štete koju treba da otklone da ne bi došlo do situacije lutanja u lovstvu # u slu"aju divlje svinje. muflon). primjenom lova "ekanjem. tj oko +)* N +4*5 brojnosti populacije sa jednakim brojem veprova i krma"a Prilikom odstrela treba da se poštuju prirodni odnos s polova od +'+. prisutnost divlje svinje predstavlja opravdanje za upotrebu psa goni"a. U 9isoka planina' divojarac 8# O. naro"ito jelenskoj i srnećoj divlja"i 0 lovu pogonom na divlju svinju ne upotrebljavaju se u najvećem broju slu"ajeva dresirani psi obu"eni za tu vrstu divlja"i %bog toga. ali zapaženo je da je kvantitativna selekcija važnija od selekcije strukture 2orištenje mladih životinja ili onih od jedne godine. trebalo bi da pokrije oko . usprkos općem mišljenju. jer ina"e imali bismo nezaustavljivo povećanje i pomlađivanje populacije sa trajnim poremećajima u ravnoteži 1a zaklju"imo. "ije bi vraćanje u prijašnje stanje bilo poželjno u razli"itim staništima nacionalne teritorije sa ograni"enjima izloženim u tretiranju pojedinih vrsta U -brađena ravnica. moguće je sažeti tabelu zajednice. pod uvjetom da se ne izrode u faktore povećanja brojnosti.utvrđivanje broja divokoza na+** ha površine je veoma sporno. koja se uvijek strogo kontrolira . oivi"ena prirodnom vegetacijom i ostaci plantažnih šuma' srndać. a u drugima zimi.a i hrana je zbog snijega nepristupa"na pa zbog toga oslabe. negativan faktor zbog smetnje koju nanosi populacijama drugih vrsta. mogućnost lova na ovog papkara ne treba obavezno povezivati sa upotrebom psa goni"a i puške sa olu"enom cevi. i dolazi do smanjivanja otpornosti organizma tako da se "esto kod njih javljaju razne bolesti . može se govoriti o razli"itim složenim lovnim sustavima koji se upotrebljavaju u odnosu na divlju svinju sa prebivalištem ili sa mogućnošću ponovnog naseljavanja drugim papkarima %aista. naro"ito u nekim zonama širokolisnog drveća. u nekom prostoru obitavaju ljeti. U Prosje"na planina' srndać ili jelen (divlja svinja). 6 dnevne periodi"nosti kretanja 2oza je s polno zrela u drugoj godini života. možda nešto više nego što je prava i istinska kompeticija. možda najteže u usporedbi sa bilo kojom drugom divlja"i 1ivokoze su ponekad na nekom prostoru veoma brojne.

+$* .

ako jednu vrstu iz lovne faune u prirodi želimo trajno održati. te planinskih šuma koje svojim granama i drugim obrastom pružaju sklonište ljeti . moramo je kao uzgajiva"i divlja"i promatrati i tretirati na nivou populacije.ishrani divokoze ne zna se mnogo. pa je zimsko prihranjivanje suvišno Posljedica i namjena je smanjenje smrti a time i djelovanje na sastav zapata. nego i u smislu socijalnih odnosa i ponašanja u okviru manjih i većih prirodnih zajednica Prema tome. 6 između 46+3 sati još @ puta pase.astav trava i žbunastih vrsta u našim staništima divokoze je veoma razli"it 1ivokoze su u svom kretanju veoma ovisne od prirodnih uvjeta. poslije nekoliko sati je odmaranje. "ovjek je postao jedan od najmoćnijih ekoloških faktora koji intervenira u svim osnovnim zbivanjima što se odigravaju u okviru biosfere . i to u okviru konkretnih životnih uvjeta njenog staništa Pri tome treba imati u vidu da je stanište promatrane populacije. pored zemljišta i klime (biotop). njegove intervencije se moraju zasnivati ne samo na dosadašnjim općim biološkim i monografskim saznanjima. u kojima je brojnost jedne organske vrste rezultat slobodne igre biocenoti"kih sila Wovjek. koji djeluju na stanje u lovištu 1nevna aktivnost divokoze tokom ljeta jesljedeća' 6 u rano jutro divokoza obi"no pase. a sa druge strane zbog povećanja broja dolazi također u pitanje zdravlje divlja"i &a kraju će gubitci biti veći i pored hranjenja i velikog broja 9iše pažnje treba posvetiti "uvanju staništa. visoku produkciju bilo koje organske vrste je nemoguće postići u neizmijenjenim.iako ima grla koja i dalje pasu. naro"ito omiljenih zimskih prostora. ali kraće nego izjutra. tako da se on povećava !akvo djelovanje na prirodna stanja nikome neće koristiti. međutim. u težnji da u njima ostvari dominiranje upravo onih vrsta koje želi< ( . tzv populacijama životinja !e skupine su se kroz vjekovnu povijest svog postojanja. željenom smislu skreće biocenoti"ke sile životnih zajednica u korist onih živih bića koja njemu trebaju Ker. tj kako ona postoji u prirodi Jivotinjska vrsta u prirodi nije dana u obliku pojedina"nih. bržoj ili kvalitetnijoj produkciji određenih vrsta lovne faune u prirodi. izoliranih jedinki. lavina i predatora Blavni razlog promjene staništa su klimatski uvjeti. netaknutim životnim uvjetima zajednica. intervenira u toj igri prirode time. 6 od +4 sati pase duže kao u jutarnjim satima %imi je ta aktivnost druga"ija. pa ni kao slu"ajni ili umjetni skup jedinki jedne vrste kao što je slu"aj sa domaćim životinjama Postojanje i opstanak životinjske vrste u prirodi uvjetovan je životom jedinki u manjim ili većim skupinama životinja.Hkološki posmatran. ona je veoma izbirljiva divlja" . a najmanje divokozama Porastom brojnosti opteretit će se prehrambena osnova. +D$>) 1a bi uzgajiva" divlja"i postigao željene efekte u t r a j n o većoj. t a n k o v i ć . zaštiti životnog prostora divokoze. što mijenja i preobražava prirodne zajednice i odnose u njima. suvremeni odnos prema prirodi i moderni oblik iskorištavanja prirode sastoji se u tome da "ovjek u određenom. razvijale ne samo u morfološko6 fiziološkom pogledu..1obar dio gubitka je zbog otkliznuća. predstavljeno biljnim i drugim životinjskim vrsta6 +$+ .ol je jako bitno davati divokozi ali treba pri tom voditi ra"una da se postavlja na razli"ita mjesta. . nego i na rezultatima vlastitih istraživanja određene vrste u konkretnim uvjetima sredine Pri tome je veoma zna"ajno da se jedna životinjska vrsta u prirodi promatra isklju"ivo u obliku kako je stvarno data.-d momenta svoje pojave do danas. glavna paša je u podne i predve"e . kroz prirodnu selekciju.. na strmim stranama i u zaklonjenim kamenim procjepima $lansko i racionalno "azdovanje sa divlja(i .

ipak postoji biološko jedinstvo cele populacije. što se ostvaruje kroz stalno kruženje materije. uz kombinovano dejstvo predatora i parazita. jedna lokalna populacija srna koja je potpuno prostorno izolovana od drugih populacija. imati u lovištu bar takav fond divlja"i kojim se može planski i smišljeno 6 racionalno gazdovati 1akle da ima bar ima @* 6 >* grla u mati"nom brojnom stanju (&a"as K +D. iako biološka stabilnost zna"i pre svega visoko stabilnu brojnost populacije. a ne njene delove. porodi"no6stadna organizacija. mogu dovesti do postepene biološke degradacije populacije. koje su također prisutne u obliku populacija #zmeđu populacija razli"itih životinjskih i biljnih vrsta uspostavljeni su mnogostruki odnosi i dejstva. delovi populacije. jer je njihov razvoj tekao u razli"itim uslovima života. i obrnuto. mikropopulacije. jasno je da elementarni objekt lovnog gazdovanja jednom vrstom divlja"i mora biti populacija 1onja granica u shvatanju populacije određena je ekološki takvim skupom životinja. živo naselje (biocenoza) vezano je mnogostrukim odnosima zavisnosti sa zemljištem i klimom (biotop). t a n k o v i ć .ma. za određene uslove sredine Blavne elemente ekološke strukture "ine' gustina. a veli"ina lovišta svakako može da bude i manja 9ažno je. a u krajnjem slu"aju i do njenog nestanka -d optimalne ekološke strukture populacije zavisi visoka biološka stabilnost populacije. prostorni raspored.)) 8iološka samostalnost populacije. kao što su kvalitet. proizlazi i održava se njena biološko6genetska raznovrsnost. što ih međusobno vezuje u životne zajednice (biocenoze).*) 1o sada je još nedovoljno istražen problem minimuma brojnosti populacije jedne vrste. +D>. +D$>) &a tom stupnju integracije žive i nežive prirode vrši se cikli"an proces transformacije žive u neživu prirodu. polna i starosna struktura. vrlo sporo prevazilaze i teško se ponovo uspostavlja optimalna ekološka struktura populacije 2ao pogodna lovišta za uspešno gajenje srneće divlja"i mogu se smatrati lovišta od oko 4** ha. unutrašnji i međupopulacioni kontakti i hijerarhijski odnosi #z ovoga sledi da posledice nestru"nog ili nesavesnog dejstva "oveka 6 uzgajiva"a u smislu većeg narušavanja elemenata optimalne ekološke strukture date populacije ili njenog staništa. od presudnog zna"aja je podržavanje njene optimalne ekološke strukture. ne treba pri tome zaboraviti na izuzetan zna"aj i ostalih elemenata ekološke strukture. treba smatrati i osnovnom prostornom jedinicom u uzgoju divlja"i (&ikolandić X +D. uz istovremeno proticanje energije u okviru ekosistema Polazeći od bioekološkog shvatanja da je populacija elementarni oblik postoja6 nja životinja u prirodi. koja je osnovni uslov za vitalnost i prosperitet vrste u okviru populacije %ato populaciju kao celinu. i unutar jedne populacije životinja postoje manje grupe jedinki. već pokazuje izvesnu biološku labilnost -va se ogleda u tome da se nastale veće promene u brojnosti i strukturi usled odstrela ili ekstremno nepovoljnih faktora klime. ukoliko ispunjavaju i ostale uslove. . .*).) Prema opažanjima (&ikolandić X +D. van kojih se one ne bi mogle održati /eđutim. koji su i te kako važni za održanje stabilnosti populacije +$) . tzv ekosistem ( . ispod koga je u datom ekosistemu opstanak vrste ugrožen !ako npr za populaciju srna on se smatra $* grla ( / o t t l . tzv mikropopulacije. +D3D god ) #stina. a brojnost joj iznosi ispod +)* jedinki. ekološku integraciju višeg reda. najzna"ajnije je svojstvo populacije %a podržavanje biološke samostalnosti i potencijalne Yve"nostiZ populacije. koje imaju biološku samostalnost i sposobne su održati svoju egzistenciju u toku dugog vremena pod oscilacijama sredine (Evarc. tj osobina njenog samoodržavanja. jer povremeno dolazi do mešanja i raznih izmena između pojedinih mikro6populacija unutar jedne populacije # upravo iz takvog prostornog rasporeda grupa jedinki unutar jedne populacije. koje su vezane za određeni uži lokalitet staništa populacije #ako se mikropopulacije međusobno i genetski razlikuju. tako da oni zajedno (biocenoza i biotop) predstavljaju najpotpuniju ekološku celinu.

ako poremećaji pređu granicu praga nadražljivosti. usled raznih katastrofalnih. moguće je jedino putem istraživa"kog rada # upravo zbog toga je teško verovati da amatersko vođenje uzgoja i iskorišćavanja divlja"i. koja +$@ . paraziti. kao uostalom i sva druga nasledna svojstva vrste. kroz podržavanje njene ekološke strukture. a u krajnjem slu"aju i do njenog iš"ezavanja #zlaz iz takve situacije jedino se nalazi u prirodnim ili vešta"kim imigra6 cijama (unošenju) divlja"i . posebno u onim lovnim podru"jima gde se usled naglog razvoja domaćeg. "ovek) 0sled tog dolazi do izvesnih poremećaja u biološkoj . tzv p o p u l a c i o n a homeostaza. pa i iš"ezavanje pojedinih vrsta na nekim lovnim podru"jima. koja postepeno ponovo uspostavlja YravnotežuZ. ili pojedinih njenih mikropopulacija.amo na osnovu statisti"kog praćenja elemenata ekološke strukture jedne populacije moguće je vršiti stru"ne analize bioekološkog stanja jedne populacije i određivati optimalan obim i strukturu korišćenja jedne populacije Ker. tj optimalnu ekološku strukturu populacije.ravnoteži< populacije !ada stupaju u dejstvo unutrašnji samoregulacioni mehanizmi. taj osnovni cilj "oveka.0nutar jedne populacije. ako se jedan ili više elemenata ekološke strukture znatno naruši. ali sada prema novim.besmrtnost< populacije i u uslovima svojih intenzivnih intervencija na populaciju i njeno stanište. dešavaju se tokom vremena manji poremećaji (promene) u njenoj ekološkoj strukturi. a pogotovo da obezbedi biološku stabilnost populacije koja će garantovati njen trajni opstanak i prosperitet Pored ovog nesumnjivo prvog i najzna"ajnijeg principa u uzgoju divlja"i. izmenjenim uslovima sredine /eđutim. sa pretenzijama za razvoj lovnog turizma i uopšte intenzivnog izlovljavanja divlja"i može obezbediti istovremeno visoke trajne koristi. odnosno podržavanjem njene optimalne ekološke strukture od strane "oveka. cilj savremenog uzgoja i korišćenja divlja"i sastoji se u tome da se kroz visoku produktivnost populacije obezbedi maksimalno korišćenje. a naro"ito stranog lovnog turizma vrši intenzivno izlovljavanje divlja"i -"igledno je da u uslovima intenzivnog iskorišćavanja divlja"i. a ponegde i usled naglih promena u njenom staništu. tj vođenja ra"una o održavanju biološke samostalnosti populacije. treba istaći da je maksimalno korišćenje jedne populacije omogućeno jedino pri njenoj optim a l n o j ekološkoj strukturi. ili lokalitetima u okviru njih !o je dosta "est slu"aj u prirodi. može doći do jakog narušavanja elemenata ekološke strukture populacije. nepovoljnih okolnosti u sredini gde žive. tj podržavanja njene sposobnosti da se samostalno održava u toku dugog vremena 0pravo to predstavlja najaktuelniji problem u uzgoju i korišćenju divlja"i. normalna ekološka struktura se ne može uspostaviti !ada dolazi do gubitka biološke stabilnosti populacije. ali uz uslov trajnog održavanja egzistencije populacije. predatori.amo optimalna struktura populacije omogućuje vrsti da se brzo prilagodi promenama sredine i da poveća svoju brojnost posle naglih smanjenja brojnosti (depresija) # upravo u vezi sa odstrelom. tj sa promenom brojnosti. uvek ostvaruju u zavisnosti od uslova spoljne sredine . Ker. oni se. već usled dugotrajnog i postepenog snižavanja nataliteta. što vodi ka njenoj postepenoj degradaciji. pored visoke produktivnosti populacije. koja izaziva postepenu degradaciju. najdelikatniji je problem kako da se izvede odstrel (smanji brojnost). kao posledice jako narušene prirodne ekološke strukture &a vreme to primetiti. treba imati u vidu da iako su elementi ekološke strukture jedne populacije određeni njenom naslednom informacijom. ustanoviti moguće uzroke te pojave i intervenisati u smislu da se negativan proces zaustavi. da o"uva potencijalnu . jeste složen posao -n zahteva neprekidno stru"no praćenje svih elemenata ekološke strukture jedne populacije Pri tome. koji upravo potvrđuje da mnoge populacije životinjskih vrsta nisu izumrle najednom.. a da pri tome ne dođe do većih poremećaja u ekološkoj strukturi populacije %bog toga održavanje životne sposobnosti populacije stoji u najužoj vezi s o"uvanjem. koji su izazvani dejstvom faktora spoljne sredine (klima. u uslovima intenzivnog iskorišćavanja jedne životinjske vrste u prirodnim populacijama /eđutim..

nego ići na pronalaženje takve gustine. populacionu homeostazu. koja je na velikom broju primera u praksi zapažena i teoretski objašnjena. a na štetu ostalih. ili primeniti poja"ani odstrel u zasebnim (odvojenim) +$$ .zavisi od potencijalne produtkivnosti (plodnosti) vrste i kvalitetnih uslova njenog staništa. da moramo jako s m a n j i t i ili p o t p u n o p r e k i n u t i lovno k o r i š ć e n j e *& /ože postojati slu"aj da je opšta brojnost populacije smanjena. smanjila se. iako na prvi pogled izgleda da maksimalna produkcija u populaciji zahteva držanje maksimalnog brojnog stanja. što zna"i da je uzrasna struktura poremećena u korist mladih. da populaciono6 homeostati"ke reakcije ne mogu da povrate populaciju u optimalno stanje. odnosno da je mladih životinja premalo Pri takvom stanju populacije potrebno je selektivnim odstrelom uklanjati samo s t a r a grla. a naro"ito u biocenozama gde je narušen prirodni odnos između divlja"i i njihovih predatora. emigracije itd 0pravo ta sposobnost vrste da održava svoju brojnost na optimalnom nivou. ne ići na maksimalno povećanje produkcije divlja"i u prirodi kroz što veće brojno stanje (gustinu). onda iz toga proizlazi zaklju"ak. konstatovano je da. preveliko brojno stanje vodi ka starenju populacije. stru"no postavljenim i izvedenim odstrelom moguće je dejstvovati na intenzitet obnavljanja i na povećanje genetske raznovrsnosti popu6 lacije %na"i da cilj savremenog uzgoja divlja"i treba da se zasniva na težnji maksimalne produkcije. nego može dovesti do biološke degradacije populacije i njenog staništa Ker. tj da samo6 regulacioni homeostati"ki mehanizmi populacije nisu u stanju da ponovo uspostave optimalnu strukturu i obezbede joj biološku stabilnost za njenu daljnju egzistenciju i trajni opstanak 0 vezi s ovim razmatranjem navešćemo samo nekoliko opštih bioekoloških principa prema E v a r c u (+D34) 1& 7ko nam višegodišnje praćenje brojnosti jedne populacije pokazuje da je njena opšta brojnost (gustina) opala. veli"ine krda i drugih elemenata njene strukture. smanjivanje ukupnog broja ženki koje u"estvuju u razmnožavanju. a da istovremeno u toj populaciji preovlađuju mlade životinje. jer preveliko povećanje jedinki jedne vrste. koja će omogućiti visoku relativnu produktivnost. uzgajiva" divlja"i može povoljno dejstvovati na podržavanje životne sposobnosti populacije. starosne strukture. onda je jasno da odstrelom koji vodi ra"una o elementima ekološke strukture. tj maksimalnu produkciju po + ženki !im principima gajenja divlja"i istovremeno se uspeva da se održava YravnotežaZ između fonda divlja"i i baze njene prirodne ishrane. smanjenju genetske raznovrsnosti i narušavanju normalnih odnosa između divlja"i i njene životne sredine Praćenjem kretanja brojnosti kod više populacija iste vrste. iako su neke među njima jednake po brojnosti. kao u prvom slu"aju. pomoću koje se održava optimalna struktura populacije u određenim uslovima sredine 7ko se ovo ima u vidu. povećanje smrtnosti mladih. koji uslovljavaju opadanja plodnosti. i obrnuto Pored toga. to nije tako. ipak imaju razli"itu strukturu !a "injenica upozorava da pri određivanju obima odstrela samo na osnovu b r o j n o g s t a n j a (gustine). dovodi F nakon određenog vremena F do pada brojnosti populacije 0 slu"ajevima prevelike gustine populacije stupaju u dejstvo mehanizmi prirodne regulacije i samoregulacije. ali pod uslovom da se ona prvenstveno postigne kroz maksimalnu produktivnost populacije 1rugim re"ima to zna"i. njeno je zna"ajno svojstvo opšteg prilagođavanja na određene uslove u staništu !o dokazuje da populacija poseduje me6 hanizam samoregulacije. usporenom obnavljanju. a ne vodeći ra"una o postojećoj ekološkoj strukturi svake populacije. odnosa polova. ali su u populaciji pret e ž n o z a s t u p l j e n e s t a r i j e uzr a s n e klase. i ekološka struktura populacije je ovde jedan od vrlo zna"ajnih momenata Primera radi. ne samo da snižava rentabilnost lovnog gazdovanja. možemo izazvati poremećaje u njenoj strukturi do takvog stepena. "ime se spre"ava devastacija vegetacije u staništu divlja"i i smanjuju štete od divlja"i na šumskim i poljoprivrednim kulturama u njenom užem i širem arealu aktivnosti #z napred re"enog izlazi da slabo izlovljavane po6 pulacije.

polnu i uzrasnu strukturu populacije Pored toga. ali da u njoj ipak prevlađuju starije uzrasne klase životinja !akvo stanje populacije nas upućuje da t r e b a p o v e ć a t i intenz i t e t o d s t r e l a -& 7ko pak u populaciji stabilne brojnosti preovlađuju životinje mladih uzrasnih klasa. sadržaj vitamina u tkivima. a on se može odrediti isklju"ivo sistematskim stru"nim praćenjem i nau"no6stru"nom analizom populacionih karakteristika određene vrste divlja"i u okviru njenog staništa +$> . k o l i " i n e loja itd ). jer. bubrega.delovima populacije. takođe moguće oceniti stepen vitalnosti date populacije #znoseći samo neke opšte principe nau"no6stru"nog uzgoja divlja"i i njenog korišćenja. sa ciljem da se stvori slobodan YprazanZ prostor (ekološki vakum) koga će po pravilu naseliti mlade životinje +& /oguće je da populacija pokazuje stalno istu (stabilnu) brojnost. pa "ak i dobronameran amaterski ekstenzivni uzgoj divlja"i u uslovima intenzivnog lovnog korišćenja. stopa mortaliteta. pre ili kasnije mora dovesti do negativnih rezultata. jer je na osnovu ovih organa i obeležja. jetre. koja se menjaju već pri neznatnim promenama uslova opstanka životinja u populaciji. nego što se to u mnogim sredinama danas smatra &estru"an. n a d b u b r e ž n i h ž l e z d a . hemoglobina u krvi. da je za biološki ispravno i ekonomski racionalno gazdovanje sa divlja"i neophodan znatno viši nivo stru"nosti. onda takvo stanje zahteva povećani odstrel 1a bi ekološku strukturu populacije mogli koristiti pri određivanju norme odstrela. odnosno stopa preživljavanja i rast mladih . maksimalne i istovremeno trajne koristi od divlja"i moguće je postići samo kroz o p t i m a l a n r e ž i m ods t r e l a . na odstreljenim i uginulim jedinkama treba koristiti morfo6fiziološke indikatore (veli"inu srca. za potpuniju sliku o stanju posmatrane populacije potrebno je da se prate i najvažniji pokazatelji njenog stanja. dolazimo do saznanja. kao što su' stopa nataliteta. potrebno je prethodno stru"no i savesno utvrditi pre svega brojnost. ali to povećanje nije istovremeno praćeno i povećanjem mladih životinja. onda na osnovu takvog stanja populacije možemo zaklju"iti da su obim i struktura odstrela u datoj populaciji optimalni 0 slu"ajevima kada se povećava brojnost populacije. podmlađivanjem populacije.em toga.

niz papagaja. afri"ki patuljasti jelen.8# F6BH 8:97#) . morke 8ogati i raznoliki afri"ki životinjski svet. patuljasti nilski konj. a godišnji odstrel iznosio je oko +** *** grla .O4=#4D4B=B 8FB.B B 8# F6BH BF:#. zauzima @*. izuzev planinskog masiva 7tlaskih planina. obi"na geneta.a Hvropom i 7zijom "ini takozvani . prema zvani"nim podacima. !anganjika i &jasa. i u okviru njega naro"ito raznovrsne i raznorodne grupe travojeda. kitoglava "aplja. visoravni !ibeta i nekih drugih 9isinska 7frika. kao i veliki broj gmizavaca i slepih miševa 0 zapadnoafri(koj oblasti žive šimpanza. ima svoje prirodno6zaštitno i lovno6ekonomsko zna"enje i danas je veoma rasprostranjen Pomenimo nekoliko poznatih nacionalnih parkova u 7frici' V/er"ison<. koje su duže od $*** km' &il (s 2agerom). lav. bodljikavo prase. u lova"kom pogledu veoma privla"ne i izuzetno brojne su grupe papkara i kopitara :ov ovih životinja oduvek je prvenstveno obezbeđivao meso. ima mnogo predela koji su iznad +*** m nadmorske visine &ajviši vrh 7frike (>4D> m) je vrh 2ilimandžara.erengeti< u !anzaniji. 0ganda. antilopa. V2avo< u 2eniji. nektarice. u svetu poznat kao Vnajlepši biser u ogrlici nacionalnih parkova 7frike< +$3 . pavijani. V.arakteristi(ne . okapi.+ km &il je najduža reka na svetu !ri najveća jezera su' 9iktorija. drugi kontinent po veli"ini Površina njenog kopna.koro 4* vrsta naseljava razli"ite tipove savana Posebno zanimljive. dok je najmanja visina kontinenta F nivo jezera 7sal F +>* m ispod morske površine 7frika ima tri velike reke. u prvo vreme domorocima 8ez obzira na osetno smanjenje broja mnogih papkara i kopitara. kože i drugih proizvoda ima još uvek zna"ajnu ulogu u ekonomiji mnogih afri"kih zemalja U Nigeriji udeo mesa divljači u is rani u različi!im krajevima kre"e se od #$ do %$&' :ovna privreda . a od ptica morke.D 7frika je posle 7zije.sa ostrvima. leopard. antilope.ledeće tri podoblasti pripadaju etiopskoj oblasti i obuhvataju ostali deo 7frike 0 sredoze%noj oblasti žive bezrepi makako. koji je zapo"eo krajem pedesetih godina prošlog veka. koji se odlikuje nekim zajedni"kim elementima životinjskog sveta Prema preovladavajućim nadmorskim visinama 7frika se može podeliti na dve oblasti' nisku severozapadnu i visoku jugoisto"nu Branica između njih se proteže od 7ngole na jugozapadu do Htiopije na istoku kontinenta &izijska 7frika zauzima mnogo veći deo kopna i njena nadmorska visina retko premašuje 3** m. bivo. gorila. a dubina najdubljeg F !anganjike dostiže +$@> m . 2ongo i &iger . golubovi.omalije po"etkom pedesetih godina prošlog veka po"ivala je na odstrelu gerenuka.tari svet. slon. jarebice. @** km od 2ampale. cibetke. kožu. afri"ki paun 0 ju.amo u +D3) godini iz južnih oblasti .noafri(koj oblasti žive žirafa. mediteranska droplja. prugasta hijena. lovljeno je oko dva miliona grla godišnje Problem smanjivanja brojnosti divljih papkara i kopitara u 7frici rešava se na tri na"ina' naseljavanje%> zaštito% u nacionalni% parkovi%a i rezervati%a i poluslobodni% "ajenje% (odgajiva"nice divlja"i) -vaj poslednji na"in gajenja divlja"i u ograđenim prostorima. živi u ogromnim travnatim podru"jima F savanama . korišćenje njihovog mesa. zahvata severni deo kontinenta . bela kanja.a dužinom re"nog toka od 33. nojevi. nilski konj. naprotiv. nosorog. rogove ili druge proizvode. zebra. plava trka"ica.@ miliona km) ili nešto preko )*5 svetskog kopna . batoglava "aplja. p"elarice.omalije izvezeno je $** *** koža antilope dik6dik 0 to vreme u raznim zemljama 7frike.ivotinje F Kedina podoblast holarkti"ke oblasti koja se proteže i na afri"ki kontinentF sredoze%na.

ali druk"ijih boja. koji se smatra najboljim Vgovornikom< među pticama uopšte /eđu afri"kim noćnim grabljivicama (red Strigiformes). koje im pomaže da se usitni hrana u mišićavom želucu &ojevo jaje je takođe najveće na svetu &a jajima leži mužjak. najpoznatiji je . a naro"ito zmije -d afri"kih koka (red Galliformes) karakteristi"ni su zairski paun 2A-ro)avo congensis3.) i))ior +nc us senegalensis3 -d ražnjeva (porodica Threskiornithidae) najpoznatiji je sveti ibis 2( reskiornis ae! io)ica3 koga su obožavali stari Hgipćani 1aleko je ružniji ju. koštanog grebena. od kojeg je ono na krilima i repu meko i raš"ijano i oduvek se koristilo za muške i ženske perjanice. od kojih vredi pomenuti hubaru 2C lam+do!is undula!a3 i belotrbu droplju 2. koji se hrani i lešinama. a najkarakteristi"nija im je odlika F ravna grudna kost. uklju"ujući i biljnu i životinjsku hranu Butaju i prili"no krupno kamenje. kao i jedna vrsta jastreba koji lovi slepe %iševe 20ac eiram) us alcinus3. jedini predstavnik svoje porodice &aziv je dobio po "uperku duga"kih pera na temenu. od kojih je najpoznatiji zeleni pupavac 2P oeniculus )ur)ureus3 !u su i mnogobrojni kljunorošci među kojima je naj"ešći crvenokljuni kljunoro.noafri(ki 0elavi ibis 2/eron!icus calvus3 9eliki broj grabljivica iz roda 7ccipitriformes živi u 7frici /eđu njima su od zanimljivijih kratkorepi orao 2(era! o)ius ecauda!us3. a mladunci odrastaju u zajedni"kim jatimaF Vobdaništima< -n spada u ptice trka"ice (Ratites) !rka"ice su ptice koje su evolucijom izgubile sposobnost letenja (nekad su je imale). crna (aplja 2*+dranasa ardesiaca3. što je bio glavni razlog lova na nojeve 1anas se nojevi gaje na farmama &ojevi se hrane razli"itom hranom sušnih oblasti 7frike.D &ajpoznatija pernata divlja" 7frike je svakako noj 2S!ru! io camelus3 jedina preživela vrsta svoje porodice i reda &oj je div među svim današnjim pticama /užjak je visok i do @ m i teži do )>* kg.u)odo!is senegalensis3 -d papagaja (red Psittaciformes). od kojih je biserka 2Numida meleagris3 prete"a domaće morke 1va afri"ka ždrala su predstavnici svoje porodice u etiopskoj oblasti' kraljevski . koja izgledaju kao pera za pisanje zadenuta za uvo drevnih pisara :ovi životinje na tlu. a ženka je za trećinu manja /užjak je crno6belog perja.ac 2(ockus er+! ror +nc us3. .e)!o)!ilos crumeni-erus3. gde ona ostaje tokom celog doba ležanja na jajima i delimi"no tokom odgajanja mladunaca %a to vreme mužjak je hrani kroz mali otvor koji ostaje nezatvoren +$. koju negde zovu i senovita "aplja -na je majstor lova u senci koju sama pravi šireći krila poput suncobrana 8rojne su i razli"ite vrste roda (porodica Ciconidae) &ajbizarniji je afri(ki %arabu 2. najveće su afri(ka buljina 2Bubo lac!eus3 i afri"ka buljina ribarka iz roda Scotopelia 7fri"ke modrovrane i p"elarice još su lepših boja od evropskih !akva je na primer ljubi(asta %odrovrana 2Coracias cauda!a3 i crvena p(elarica 20ero)s nubicus3 0 7frici žive i šumski pupavci (porodica Phoeniculinae). a živi i u 7ziji #pak.ako 2Psi!!acus eri! acus3. ti"rasta (aplja 2(igrior is leucolo) us3 koja je sli"na našem gaku. najkarakteristi"niji je pisar ili sekretar 2Sagi!!arius ser)en!arius3.dral 2Balearica )avonina3 i 0ubasti . a naro"ito morke (porodica Numididae).dral 2Bugeranus caruncula!us3 &ekoliko vrsta droplji živi u sušnim predelima 7frike. lepeze i druge ukrase. bez kobilice. a ujedno je najveća roda i spada među najveće ptice leta"ice uopšte !reba spomenuti još i belovratu rodu 2Dissoura e)isco)us3 i rodu sa sedlasti% kljuno% J %ikteriju 2. s izraštajem na kljunu u obliku šlema Poznat je po tome što mužjak zazida ženku u duplju sa gnezdom.$D:4B=B 8# F6BH BF:#. na kome su pri"vršćeni grudni mišići koji povla"e krila u leta"ica 0 7frici živi veliki broj razli"itih "aplji (porodica 7rdeidae) od kojih se izdvajaju' (aplja "olijat 2Ardea golia! 3 koja je visoka i do ) m.

Kužnoj 2oreji. sa svega dve grane i tri paroška &jemu je sli"an ta%in 2Cervus eldi3.> kg teška) i zdepaste životinje.umatre.ervus 0 #ndiji i 7samu. mogu se naći serou 3 kozorozi (Capricorms) 0stanovljeni su i na nekim ostrvima /alajskog arhipelaga do .ibir. ne samo u pogledu obojenosti. koji štr"e ispod gornje usne -vo je jedina vrsta među jelenima "ije ženke redovno donose tri do sedam mladih Jivi u tršćacima du\ž reka u 2ini i 2oreji Preostale dve vrste. bliski srodnik kabarge 2mo2usnog goveče!a3> sa kojom pripada potporodici volo koza (Ovi ovinae) -ba pola ove dosta krupne (do ).B B 8# F6BH B'#6D 7zija. odlikuju se dobro razvijenim o"njacima kod mužjaka +$4 . u tršćacima i otvorenim poljima živi barasin"a 2Cervus duvauceli3 -vaj omanji jelen. na primer. sreću neke vrste koje žive i u Hvropi a to su jelen 2Cervus ela) us3. posute jasnim belim pegama.** m. svakako je aksis 2Cervus a1is3 -vaj srednje veliki jelen s velikim i jednostavno granatim parogovima crvenoriđe je dlake. 2oreju. Pakistanu. mali jelen koji s nekoliko podvrsta naseljava isto"ni . teška od D do ++ kg &ema parogove. s beli"astim belegama po telu.@ m u grebenu i nose jednostavne parogove duga"ke do D* cm. džinovsku trsku bambusa i redovno se spušta u doline. već i telesnih proporcija. kabar"a 20osc us mosc i-erus3 i kidan" 20un!iacus mun!jak3.ibanoru 6 to je mala životinja.ejlon -d azijskih jelena treba pomenuti još tri vrste. između 3** i ).8FB. ipak. pre svega. ozna"ena još kao planinska antilopa 1rugi neobi"an predstavnik ove šarolike grupe je takin 2Budorcas !a1icolor3. koji naseljava #ndokinu i 8urmu. ne toliko zanimljive kao lovna divlja". 7mur.ivari &a planinama od Aimalaja do 7mura i 2oreje. severnu 2inu. 2ini i drugim zemljama . #ndiju. los 2Alces alces3. ima zanimljive parogove duga"ke skoro jedan metar. unekoliko zaostaje za znatno manjim afri"kim kontinentom &a !ajlandu.)> m. sob 24angi-er !arandus3. ali mužjaci imaju duga"ke gornje sekutiće u vidu o"njaka.4 godine šumska teritorija je umanjena sa >4 na @@5 . po svom prirodnom bogatstvu. imaju kratke rogove. sa svega tri paroška &aseljava /alaj. koji veoma podsećaju na rogove bivola 0glavnom se sreće na visinama između )$** i $)>* m pa. po obliku sli"na srni. nije isklju"ivo planinska životinja 9eoma voli guste šume. po"ev od centralne 7zije prema istoku i jugu. od +D>) do +D. /andžuriju.ve to nanosi ozbiljne štete živom svetu 7zije &ekad najzna"ajnije vrste divlja"i ovog kontinenta biće obrađene u navedenom tekstu Gupljoro"i pre. u potrazi za so"nom travom i lišćem žbunja &a nešto manjim nadmorskim visinama mnogih stenovitih planina. raznovrsnosti i brojnoj divlja"i. na !ajvanu i u Kapanu 0 7ziji živi nekoliko predstavnika ove porodice 6eleni Keleni obuhvataju osam ve[ćh porodica -d predstavnika jelena u 7ziji se. a odlikuje se veoma složeno razgranatim parogovima i sreće se na vlažnim staništima /eđu najveće azijske jelene spada sa%bar 2Cervus unicolor3 "iji mužjaci mogu biti viši od +. #ndoneziji. #ndokinu. najmanja od svih divokoza. "ija visina u mužjaka ne dostiže +. koliko kao biološke retkosti . na visinama od +***F@*** m živi "oral 2Naemor edus goral3. japanska ostrva i !ajvan &ajlepši azijski jelen. lopatar 2Dama dama3 i srna 2Ca)reolus ca)reolus3 0 južnoj i jugoisto"noj 7ziji žive još "etiri vrste roda . koje ima u svim uzrastima i svim sezonama &aseljava #ndiju i .ivari Brupa malih divljih azijskih goveda: gaur> ban!eng> ku)rej> bivo> anoa i !amaru& Ostali šupljoro"i pre. !ajvan i Cilipine Poslednji iz ovog roda je sika 2Cervus ni))on3.li"no stanje srećemo u 7vganistanu. "ak i one populacije s velikih visina.

između @3** i $*** m i svuda je vrlo dobro proređen i zaštićen +$D .rne pruge su po pravilu nejednake 7lbinosi i polualbinosi su dosta "esti %a razliku od lava.) kg 8oja se razlikujemi varira od crvenkastonarandžaste.ivari -d azijskih oblika ove.3+ m. pse (. obuhvata predstavnike svih poznatih porodica ovog reda' cibetke ili vivere (9iverridae). /alajskog poluostrva . ma"ke (Celidae). pripada porodici ma"aka i dobro je poznata životinja koja živi samo u 7ziji !ežine prose"nih tigrova se kreću između )).evalski 2. evidentna su tri jedina predstavnika porodice svinja F . snažna životinja. /alajskog poluostrva i . rakune ili medvedi"e (Proc#onidae) i kune ($ustelidae) &eke od njih su istovremeno i stanovnici Hvrope i 7frike. uopšte malobrojne skupine životinja. predvođenim starom ženkom 'veri 8ogata. ređe u paru 1ruge dve velike ma"ke. su leopard 2Pan! era )ardus3 i "epard 2Acinon+1 juba!us3 -vde živi još jedna velika ma"ka. za razliku od krupnijih kljova afri"kog slona koje nadmašuju +** kg Pet prstiju na prednjim i "etiri na zadnjim nogama azijskog slona jasna su razlika u odnosu na afri"kog. 8ornea. a mužjaci imaju dva para veoma velikih kljova. gustim krznom beli"aste ili sivkaste boje. od kojih gornje prilikom rasta nagore probijaju kosti i kožu gornje vilice i verovatno imaju ulogu zaštite njuške prilikom rovanja . najmanji živi nosorog? naseljava planinska podru"ja .anidae). koje se sreću i u 7frici.le) as ma1imus3 jedini je predstavnik surlaša u 7ziji -vaj div od oko pet tona. enote. 8urme.umatre !o je temeljna. a druge su isklju"ivi stanovnici 7zije -va krupna zver.$apkari nepre. i ). tamnijim ili svetlijim i po koji put s jasno oivi"enim skoro crnom bojom dlaka i duga"kim. medvede (!rsidae). a veoma "esta je u #ndiji i na .elebes i 8uru !aj povu"eni stanovnik visokih i vlažnih šuma aktivan je noću 1onekle je sli"na domaćoj svinji.uidae 8ivlja svinja 2Sus scro-a3. tigar je usamljenik Jivi i lovi sam. veli"anstvene pojave i ogromne snage. 7sama. ukrašenim pegama. iz 8urme.onj pr. javanski nosoro" 24 inoceros sondaicus3. ina"e jedine vrste surlaša na svetu !o su' +D pari rebara i @@ repna pršljena indijskog i )+ par rebara i )3 repnih pršljenova afri"kog slona #ndijski slon živi u krdima od +> do @* jedinki. mada težak oko jednu tonu. dobro obraslim repom . koji među kopnenim sisarima zauzima drugo mesto po težini. iz severoisto"ne #ndije i &epala. najteže je živo biće azijskog kopna &ajteže izmerene kljove azijskog slona imale su oko 4* kg i dužinu merenu po krivini ). živi visoko u planinama oko snežne zone.ibir oko planine 7ltaj -voj grupi pripada i indijski tapir 2(a)irus indicus3 iz gustih šuma južne 8urme. crne boje s pojasom srebrnobelih dlaka koji obuhvata leđa i bokove u vidu Vkaputića< i malim kopitama na prstima !urlaši #ndijski ili azijski slon 2.umatre i Kave i azijski dvoro"i nosoro" 2Didermocerus suma!rensis3 -vaj poslednji je.ejlonu 5abirusa 2Bab+rousa bab+russa3 je s ostrva . odmah iza svog afri"kog srodnika. raznovrsna i svakako zanimljiva fauna azijskih zveri. rasprostranjena u 8urmi do 2ine i severno od /andžurije. koji ima po tri prsta na obe noge Koš dve anatomske odlike razlikuju ove dve srodne. !ajlanda. preko svetle do skoro bele .opitari #ndijski nosoro" 24 inoceros unicornis3 težak do $*** kg.umatre. a to je irbis J sneKni leopard 2Uncia uncia3 &aseljava planine centralne i isto"ne 7zije i odlikuje se tananim.nežni irbis. hijene (A]aenidae). kako ga u (usiji nazivaju. #ndokine i !ajlanda .5uus )rze6alskii3 predstavlja jedinu preživelu vrstu pravih divljih konja -n naseljava još ograni"eno podru"je zapadne /ongolije i .

a glavni sastojak je osušena pljuva"ka "iopa.a 2S+rr a)!es )arado1us3 ponekad doleće i do naših krajeva &a !ibetu živi tibetska sad. od kojih se izdvajaju sibirski beli . a zatim se vraćaju do svojih mladunaca koji sr"u vodu sa perja roditelja . poznatog po tome što spava viseći naglavce. kao i pravi paunovi. od kojih je naj"ešći Pavo cris!a!us -d egzoti"nih koka treba pomenuti i tragopane. jedna druga vrsta kukavice.$D:4B=B 8# F6BH B'#6D 7zija je kontinent na kome su koke (red Galliformes) zastupljene velikim brojem vrsta. naro"ito iz porodice koju kod nas nazivamo poljskim kokama (Phasianidae) 0ostalom.ir"iska sad. s ogromnim kljunom.ur+s!omus orien!alis3.e (porodica Pteroclidae) Jive na tlu i imaju vrlo kratke noge obrasle perjem i obi"no samo tri prsta &esposobne su da tr"e. gde se okupaju. ali zato veoma dobro lete Jive u preteJno pustinjskim staništima . na kom se nalazi izraštaj u vidu roga +>* . tako da im se perje na grudima dobro natopi vodom. koji je beo sa donje strane. svi fazani su poreklom iz 7zije.dral 2/rus ja)onensis3 -d droplji se među zanimljivim azijskim vrstama. oka"en jednom nogom za granu -d kukavica (porodica Cuculidae) u orijentalnim delovima 7zije živi indijska 0ubasta kukavica 2Cuculus coromandus3 i podmeće svoja jaja u gnezda drugih ptica /eđutim. koja samo li"i na naše prepelice. kojom slepljuju slam"ice pri gradnji gnezda &ajviše se koriste gnezda pe0inske (iope 2Collocalia -uci) aga3 -na se gnezdi u mra"nim pećinama po kojima se kreće zahvaljujući odjeku sopstvenog glasa (eho F lokacija) $al%ova (iopa 2C+)siurus )arvus3 jaja lepi za gnezdo. zatim obi(ne %odrovrane 2Coracias garrulus3 i indijske %odrovrane 2Coracias beng alensis3 -d nekoliko vrsta p"elarica. koga u #ndiji zovu vrana6fazan -d "iopa (porodica %podidae) u orijentalnim delovima 7zije žive vrste "ija se gnezda jedu kao specijalitet u 2ini i nekim drugim zemljama. koja živi i u 7frici -d orijentalnih kljunoro\aca (porodica &ucerotidae) tipi"an predstavnik je crno-beli kljunoroKac 2Buceros bicornie3. a gnezdo je opet zalepljeno za palmovo lišće 7zijski vodomari su lepši od naših &ajpoznatiji su belo"rli vodo%ar 2*alc+on sm+rnensis3 i pe"avi vodo%ar 2Cer+le rudis3 -d modrovrana zanimljive su debelokljune %odrovrane 2.dral 2/rus leucogeranus3 i japanski ili %and.u)odo!is bengalensis3 i indijska droplja 2S+) eo!ides indica3 $e"ava prepeli(ica 2(urni1 susci!a!or3 predstavnik je porodice prepeli"ica (Turnicidae).urski beli .vakodnevno lete do udaljenih pojilišta.a 2S+rr a)!es !ibe!anus3. ali ne pripada redu koka već je srodna ždralovima /eđu tipi"ne azijske ptice spadaju sad. među kojima je satir jedan od najatraktivnijih 2(rago)an sa!+ra3 Poznato je nekoliko vrsta ždralova. jedna od najlepših je %ala zelena p(elarica 20ero)s orien!alis3. nalaze ben"alska droplja 2. a u 7ziji živi još nekoliko vrsta sadža -d pravih golubova (potporodica Colum inae) zanimljiv je tzv "olub J krvavo srce 2/allicolumba luzonica3 sa Cilipina. a na grudima ima mrlju krvavo crvene boje -d neobi"nijih predstavnika papagaja treba pomenuti vise0e" papa"aja 2.oriculus galgulus3. kukavica sa kapulja(o% 2Ca)rococc+1 radiceus3 sama pravi gnezdo od granja i to na tlu 2ukavicama su srodni crno"lavi kukal 2Cen!ro)us melano)s3 sa Cilipina i veliki kukal 2Cen!ro)us sinensis3. pod nazivom lastavi"ija gnezda Pripremaju se u supi.

sike i nekih drugih egzoti"nih vrsta 7zije i 7frike. koju su ranije neki zoolozi izdvajali kao posebnu vrstu 'veri . belorepi i crnorepi jeleni.4* kg. ranije izdvojen kao posebna vrsta.B B 8# F6BH !D D:4D B. aksisa.8FB. takođe stanovnik polarnih predela Hvroazije Porodica ma"aka na ovom kontinentu predstavljena je sa sedam vrsta &ajkrupniji predstavnik je ja"uar 2Pan! era onca3 -va dosta krupna ma"ka. sa kratkim rogovima. koji je ranije smatran posebnom vrstom.evernoameri"ke podvrste losa. a posebno po građi zuba.evernoj 7merici žive još tri vrste jelena iz tri razli"ita roda' los 2Alces alces3. mula ili crnorepi jelen naseljava zapadnu 2anadu.D:#. tri oblika karibua.everne 7merike. izraženom "vorugom na vrhu glave i dugom vunastom bradom. otpo"elo je jedno od najbezobzirnijih i najbesmislenijih masovnih uništavanja ove vrste 6eleni &ajmanji severnoameri?ki jeleni pripadaju rodu Odocoileus. dobro poznatog izgleda. 2anadu i severne oblasti .716a.716a 2rupnije su od evroazijskih rasa losa i u tom pogledu naro"ito se isti"e podvrsta s 7ljaske 2Alces alces gigas3. snežna koza Jivotinje . rašljan antilopa. u .everne 7merike.evernoameri"ke zveri su brojne i raznovrsne &ajpre. može da bude teško i do +@>* kg .71) 1rugi krupan predstavnik ove porodice i najkrupniji predstavnik roda Celis je pu%a ili ku"uar 2Felis concolor3 koga još nazivaju i planinskim lavom ili neobi"nim imenom F katamaunti . od 7ljaske i :abradora do /eksi"kog zaliva 2rupniji od njega i težak do @3* kg je "uveni "rizli 2Ursus arc!os orribilis3. u suštini veoma su sli"ne i srodne životinjama Hvroazije Postojanje divlje svinje.evernoameri"ki kontinent se ne odlikuje velikim brojem autohtonih vrsta divljih papkara %na"ajniji papkari su' mošusno gove"e.everne 7merike -vo krupno gove"e. tipi"an je predstavnik južnoameri"kog kontinenta i u . debeloroga ovca.716a &ajveći među medvedima i istovremeno najkrupnija zver današnjice jeste %rki %edved sa Bljaske J kodijak 2Ursus arc!os middendor--i3 !o je najkrupnija podvrsta mrkog medveda -vaj div može da bude težak i do .ve do po"etka naseljavanja .everne 7merike lutalo je u ogromnom broju prostranim prerijama od 2anade do /eksika .a dve pasmine. ali su dosta krupniji od srne &a osnovu anatomske građe.> miliona primeraka 1olaskom belog "oveka. sa bogatim ogrta"em koji u mužjaka obrazuje neku vrstu Vvunastih "akšira<. od 2anade do /eksika &ešto krupniji od prethodnog je %ula jelen 27docoileus emionus3 Prema savremenim saznanjima zoologa. ameri"ki los. karibu 24angi-er !arandus3 i vapiti 2Cervus ela) us3 . naseljavaju 7ljasku. danas se smatra rasom mula jelena . dva oblika bizona. rezultat je naseljavanja poslednjih decenija /alobrojnost vrsta dobro je nadoknađena brojnošću njihovih populacija Gupljoro"i pre.everne i Kužne 7merike 0 nekim krajevima je proređena i zaštićena +>+ .ivari B%eri(ki bizon J Bison bonasus je najkrupnija vrsta goveda na svetu i verovatno jedna od prvih vrsta na koju se pomisli nabrajajući karakteristi"ne životinje . crnorepi 'elen.evernoj 7merici se može sresti samo na krajnjem jugu (u južnoj 2aliforniji i jugozapadnom i centralnom &ovom /eksiku F . divlja ovca s 7ljaske ili dal ovca. i po veli?ini su uglavnom sitniji od evropskog jelena. vapiti. a na jugu ide do severnog /eksika Pored pomenutih.matra se da je ovaj broj iznosio oko . koji predstavlja samo krupnu podvrstu medveda -va životinja naseljava severozapadnu i severnu oblast 2anade i uzani pojas na zapadu .D . zapadne oblasti .reće se na skoro celoj teritoriji . tu su tri vrste medveda &ajšire rasprostranjen je tzv crni %edved ili baribal 2Ursus americanus3 &ešto je manji od našeg medveda i sreće se na celom kontinentu. te tako težinom nadmašuje i polarnog medveda 0 polarnim oblastima kontinenta sreće se beli %edved 2Ursus mari!imus3. svrstani su u zasebnu potporodicu šupljozubih jelena (Odocoileinae) i svakako spadaju među najtipi"nije stanovnike ovog kontinenta Po boji dlake i na"inu života veoma su sli"ni evropskom jelenu &ajpoznatija i najrasprostranjenija vrsta je belorepi jelen 27docoileus virginianus3 koji sa nekoliko podvrsta naseljava veliki deo . koja može dostići težinu do +@3 kg.

a drugi je kanadski ris 2. kao i kliktavi Kdral 2/rus americana3. izuzetno lepog krzna i upadljivo krupnih o"iju &ajbrojnija porodica zveri . zatim kojot 2Canis la!rans3.vakako je najpoznatija divlja 0urka 20eleagris gallo)avo3 i manje poznata pe"ava 0urka 2Agrioc aris ocella!a3 -d prve vrste vode poreklo sve današnje rase domaćih ćurki . siva lisica 2Uroc+on cinereoargen!eus3 i polarna lisica 2Alo)e1 lago)us3 . podze%na kuku%avka 2S)eo!+!o cunicularia3 široko je rasprostranjena 0 severnoameri"kim prerijama živi u jazbinama prerijskog ku"eta. predstavljaju porodicu Bruidae u . južne #ndijane i severne 9irdžinije /eđu manjim ma"kama izdvaja se ocelot 2Felis )ardalis3 Jivi u južnim delovima .everne 7merike ili neoarkti"ke oblasti.everne. zatim fazanorepi tetreb 2Cen!rocercus uro) asianus3. belo"lavi orao belorepan 2*aliaae!us leucoce) alus3 postao je simbol . s maskom od crnih dlaka preko o"iju i obraza i upadljivim prstenovima crnih dlaka na "upavom repu Arani se isklju"ivo noću i predstavlja omiljenu divlja" za lov sa psima goni"ima Porodica pasa je u .jedinjenih 7meri"kih 1ržava i posebno je zaštićen . veliki broj pataka i gusaka i najkrupnija među kopnenom pernatom divlja"i F divlja 0urka 20eleagris gallo)avo3 $D:4B=B 8# F6BH !D D:4D B.evernoj 7merici 0mesto naše liske i sabljarke tamo žive a%eri(ka liska 2Fulica americana3 i a%eri(ka sabljarka 24ecurviros!ra americana3 +>) .dral 2/rus canadensis3. koja ponekad doluta i do nas Wuvena je i najveća među guskama kanadska "uska 2Bran!a canadensis3 koja je preneta i u Hvropu -d severnoameri"kih grabljivica. pa sve do najkrupnijih predstavnika kuna kao što su %orska vidra ili kalan 2. koga nazivaju još i divljom ma"kom. tu se nalazi i više vrsta prepelica i leštarki. koji je rasprostranjen u severnim. a%eri(ki s%eđi pelikan 2Pelecanus occiden!alis3 lovi ribu tako što se obrušava iz vazduha na ribu 0 isti red (Pelecaniformes) spadaju i anhinge i zmijovrate &ašem bukavcu sli"an je a%eriLki bukavac 2Bo!aurus len!iginosus3.evernoj 7merici takođe dobro zastupljena !u žive vuk 2Canis lu)us3. sli"an našem gluhanu. severozapadne teritorije i Aadsonovog zaliva na jugu do 2ostarike i na istoku do atlantske obale.na "uska 2Anser caerulescens3.everne 7merike.D Pernata divlja" .716a i ma"ka %ar"ej 2Felis 6iedii3 iz južnog !eksasa. južno od centralne Kute i jugozapadnog 2olorada. koji živi u zoni tajge . malo naseljenim oblastima kontinenta.ibiru. vrlo sli"na našoj i rasprostranjena u obe 7merike #sto tako.everna 7merika je bogata i sitnom divlja"i Pored nekoliko vrsta ze"eva i kunića. severoisto"ne &ebraske. koji živi i u isto"nom . istovremeno karakteristi"a žvotinja severnoameri"og kontinenta je rakun 2Proc+on lo!or3 !o je srazmerno mala životinja. najkrupnija vrsta među današnjim risevima. koji je isklju"ivo stanovnik otvorenih prerija od severne 7ljaske.+n1 canadensis3. kao i oko pet vrsta lisica Pomenućemo tri' riđa lisica 28ul)es vul)es3.anadski . prerijska koka 2(+m)anuc us cu)ido3 .evernoj i Kužnoj 7merici /eđu noćnim grabljivicama (red Strigiformes) najveća je a%eri(ka buljina 2Bubo virginianus3. duge "vrste dlake. odnosno palearkti"ke oblasti %a razliku od ostalih pelikana (porodica Pelecanidae).nd+dra lu!ris3 i . dok je u drugim love i proganjaju -d riseva su poznate dve vrste Prvi je riđi ris 2.D:#.deravac 2/ulo gulo3 Kedan od retkih predstavnika porodice medvedića (Proc#onidae). ima dosta sli"nosti s pernatom divlja"i Hvrope.everna 7merika bogata je šumskim kokama :ovi se s%r(ev tetreb 2Dendraga)us canadensis3. kao i u velikom delu Kužne 7merike Pomenućemo i poslednje dve vrste ma"aka' ja"uarundi 2Felis +agouaroundi3 iz jugozapadnih oblasti .ili "ak istrebljena vrsta. a u južnoameri"kim pampasima deli stan s viska"ama i oklopnicima .+n1 ru-us3. "uvene po svom krznu.evernoameri"ka vodena pernata divlja" delimi"no je sli"na evropskoj /eđu najpoznatijim je sne.everne 7merike svakako su kune 2una obuhvata najmanje oblike kao što su lasica 20us!ela nivalis3 i vidrica 20us!ela vison3. a rode su zastupljene šu%sko% rodo% 20+c!eria americana3 -be vrste žive u .

oposumi. jer najveći deo njene površine zauzimaju ogromni prostori tropskih prašuma. mala ptica . svoje popularno ime Nzeleni kontinentO.D Kužna 7merika zahvata +.D:#. veliki broj glodara F viska"a. pa je po tome i dobila naziv Arani se insektima. dobila je s razlogom.everne 7merike i "esto se viđa kako trži pored puteva.a"elanov pas 2Dusic+on3 F 5razilska podoblast' širokonosni majmuni.incloides.inovski "njurac 2Pod+limbus gigas3 s malog podru"ja Bvatemale. posebni kratkonogi i kratkouhi pas koji živi u šiblju 2A!eloc+nus micro!is3. . mara. dok je mali ili 8arvinov nandu 2P!erocnemia )enna!a3 mnogo manji Kužna 7merika ima i nekoliko vrsta gnjuraca (porodica Podicipedidae) &ajveći je d.Westo se navodi primer severnoa%eri(ko" "oluba selca 2Columbigallina )asserina3. sa samo dve vrste Obi(ni nandu 24 ea americana3 visok je do +. porodica ptica na tlu Kužne 7merike ili oko "etvrtine ukupnog broja svih ptica sveta.evernu 7meriku -d ostalih grabljivica među najsnažnije spadaju harpije 2*ar)+a ar)+a3 iz južnoameri"kih šuma !amo živi i soko z%ijar 2*er)e!o! eres cac inans3 !ipi"no ameri"ke koke (red Galliformes) jesu kurasoi. protežu se planinski grebeni 7nda i 2ordiljera. nekad smeštene na podru"ju današnjeg Perua i 8olivije. savana i stepa Botovo dve trećine kontinenta zauzimaju ravnice s prose"nom nadmorskom visinom od oko @** m . torbari roda .arakteristi0na divlja0: -d ukupno "etiri podoblasti Kužnoj 7merici pripadaju dve F $ata"onsko-(ileanska podoblast' kondor.D:#.B B 8# F6BH 69M4D B. zatim od drugih životinja pa%paska %a(ka 2Felis colocolo3. poznato je i po kratkokrilom gnjurcu.. nandu. dok je "ešći 0urkasti strvinar 2Ca! ar!es aura3 koji zalazi i u . lovne divlja"i koja je istrebljena do +D+$ godine &eobi"na je ptica putarica 2/eococc+1 cali-ornianus3 iz reda kukavica (Cuculiformes) -na živi u pustinjskim predelima . a na planinskim jezerima 2olumbije živi andski "njurac 2Podice)s andinus3 Kezero !itikaka. koji prividno podseća na pretka ptica F arheopteriksa )oacin +>@ . papagaji. oklopnici. mravojedi.koro celom dužinom zapadne. lenjivci. tihookeanske obale. džinovske zmije.evernoj 7merici ima nekoliko vrsta kukavica od kojih su najpoznatije . m i težak do )> kg. gušterima i zmijama #na"e u . pa%paski jelen J "vazuti 27zo!oceros bezoar!icus3. na @4** m nadmorske visine. hoacin i dr Postojanje 3. mnoge od njih su neobi"ne i ne sreću se na drugim kontinentima $D:4B=B 8# F6BH 69M4D B. a na kljunu izraštaje i rese &ajneobi"nija koka na svetu svakako je hoacin. guanako.4 miliona k%* i po veli"ini je "etvrti kontinent sveta -va kolevka prastare civilizacije #nka. nutrija.utokljuna kukavica 2Cocc+zus americanus3 i crnokljuna kukavica 2Cocc+zus er+! ro)! almus3 koje same prave gnezda i podižu svoje mlade 8FB. a nešto "ešći su andski fla%in"o 2P oenico)!erus andinus3 i (ileanski fla%in"o 2P oenico)!erus c ilensis3 :ešinari &ovog sveta ili kondori (porodica Cathartidae) spadaju među najpoznatije i najugroženije ptice &ajveći je andski kondor 28ul!ur gr+) us3. koji ne može da leti 0 tropskim delovima 7merike živi skerletni ibis 2/uara rubra3 jarkocrvene boje (uži"astu boju ima i a%eri(ka (aplja kašikara 2Ajaia ajaia3 &ajređi flamingo (red Phoenicopteriformes) je peruanski fla%in"o 2P oenico)!erus jamesi3. razdvajajući kopno od !ihog okeana 9isina 7nda nadmašuje mestimi^no 3*** metara i najviši vrh je 7konkagva F 3D** m 0 zoogeografskom smislu Kužna 7merika pripada neotropskoj oblasti . a najživopisniji je kraljevski kondor 2Sarcoram) us )a)a3. tukani. tuku6tuku.enolestes. opravdava i drugi popularni naziv Npti(ije" kontinentaO Polovina tih porodica su endemi"ne. detlići. guani i "akalake (porodica Cracidae) iz tropskih predela &a glavi imaju razne "uperke i kovrdže..D !rka"ice (Ratites) su u Kužnoj 7merici zastupljene nanduima (red Rheiformes).

veliki pe"avi kivi 2A)!er+1 aas!ii3 i %ali pe"avi kivi 2A)!er+1 o6enii3 &e mogu da lete. postoji planinska oblast F 9eliki razvodni greben &a zapadu od njega nalazi se nizija oivi"ena s juga planinskim lancima 1enisona. po klimi.ikroneziju 2!itnoostrvlje3 i $olineziju 2. kuskus pegavi. Clindersa i drugih planina &a kraju celu zapadnu polovinu kontinenta zauzima zapadni plato koji predstavlja kotlinu s uzdignutim ivicama 7ustralija se. dingo.27)is! ocomus oa!zin3 iz 7mazonije.4 m visine i >* kg težine &a &ovom %elandu žive kivi (red %pter#giformes) s tri vrste' obi(ni kivi 2A)!er+1 aus!ralis3. torbarska krtica. valaru ken"ur 20acro)us robus!us3. a dužina od zapada na istok $ +** km 0 pogledu reljefa 7ustralija se deli na tri osnovna dela &a istoku.ivi u Bustraliji. na većem delu je suptropska i na krajnjem jugoistoku F u%erena kli%a &ajveći deo kontinenta pokrivaju travne zajednice F savane i stepe. koala 2P ascolarc!os cinereus3. vulkanskog i koralnog porekla. jedina država u svetu koja zauzima ceo kontinent %ajedno s ostrvima -keanije. kljunar 27rni! or +nc us ana!inus3. koja joj pripadaju. krokodili.B B # $D:4B=B 8# F6BH B9!=:BF#6D> 4O D 7 #4D6D # 4O O7 'DFB48B 7ustralija je najmanji i od Hvropljana najkasnije otkriven kontinent. crveni ken"ur 20acro)us ru-us3.no"oostrvlje3 7ustralijski kontinent je u potpunosti smešten na južnoj polulopti &jegova širina od severa na jug iznosi @ )** km. polupustinje i pustinje &a šumsku oblast otpada svega $. izuzev nekoliko vrsta kengura F sivi ken"ur 20acro)us major3.arakteristi(na divlja(: 7ustralijska oblast obuhvata dve podoblasti' F Bustralijska podoblast' kenguri.B O5FB!=' kivi (%pter#(). kratkorepi gekon (!romasti() i dr F $apuanska podoblast' -vaj životinjski svet je najtipi"nije zastupljen na &ovoj Bvineji' kengur drvopenja" ()endrolagus).elaneziju 2Crnoostrvlje3> . slepi miševi koji se hrane plodovima. kea (Nestor). kazuari. endemi"ni torbarski jež (+aglossus). imaju odli"no razvijena "ula i njuh &oćne su životinje i žive po šumama -d labudova (porodica %natidae) je najkarakteristi"niji australijski crni labud 2C+gnus a!ra!us3. rajske ptice. ima kandže na krilima. jer imaju zakržljala krila. a dve 2Casuarius una))endicula!us3 i 2Casuarius benne!i3 na 4ovoj 7vineji Posebnoj porodici ()romaiidae) pripada e%u 2Dromaius novae olandiae3. pitoni i dr 4O O'DFB48!. emu. ptica lira.3 miliona k%* -keaniju "ini veliki broj ostrva tektonskog. belooki zvišci (+osteropidae). moa ()inornis) $OF#4D'#6!. dok je mlad. koji je. "iope (Salangane). sova F papagaj (Stringops). ken"ur drvopenja( 2Dendrolagus benne!!ianus3. isto"ni i celebeski (Phalanger maculatus orientalis* Phalanger maculatus cele ensis). mnogobrojni golubovi koji se hrane plodovima (Caprohagidae).B O5FB!= obuhvata dve podoblasti' F $olinezijska podoblast' letipas (Pteropus). uz pomoć kojih se vere po granama Kužna 7merika je postojbina naj"uvenijih papagaja (potporodica Psittacinae) F ara 2Ara ararauna3 Kužna 7merika je postojbina tukana (Ramphastidae). posle noja. ptica ka"u 24 +noc e!us juba!us3 endemit &ove 2aledonije F )avajska podoblast' endemi"na porodica havajskih nektarnica 7utohtoni životinjski svet sisara 7ustralije i nekih obližnjih ostrva predstavljen je bogatom skupinom (oko +>* vrsta) pretežno manjih oblika torbara. obi"no ne smatraju lovno zanimljivim -d ptica trka"ica zastupljeni su kazuari (red Casuariformes) sa dve porodice $ravi kazuari (porodica Casuaridae) žive u gustim šumama i imaju nešto kraće noge nego nojevi &a glavi imaju koštani izraštaj u vidu šlema Kedna vrsta 2Casuarius casuarius3 . kokoške ($egapodidae). koja se dele u tri grupe' . koji se.35 površine . zahvata površinu od 4. deli takođe na tri oblasti &a severu kontinenta je tropska. u obalskom pojasu. vodomari (%lcedinidae). koji se "esto kao ukrasna ptica drži po parkovima i zoološkim vrtovima +>$ . ptice nesrazmerno velikog i živo obojenog kljuna &ajveći je toko tukan 24 am) as!os !oco3 dužine do 3* cm 8FB. druga ptica po veli"ini i dostiže +.

koji je ujedno i najveći.ukabura 2Dacelo gigas3 iz 7ustralije. s rasponom krila od ). po izgledu sli"ni njorkama &a Balapagoskim ostrvima živi i jedan neobi"an kor%oran 2Nanno)!erum arisi3. već je u stanju da krilima samo ublaži pad kada se otisne sa grane &ajpoznatiji su ipak kakadui (potporodica Cacatuinae).inovski burnjak 20acronec!es gigan!eus3. koji im služi za sakupljanje nektara iz cvetova #z 7ustralije poti"e i omiljeni talasasti papa"aj 20elo)si!!acus undula!us3 koji se naj"ešće drži po kavezima .> m.regatidae). a raspon krila mu je preko tri metra 9iše vrsta albatrosa gnezdi se na udaljenim okeanskim ostrvima (edu Procellariiformes pripadaju i zovoji (porodica Procellariidae). od kojih je najveći veliki 0ubasti "olub 2/oura vic!oria3. koji je dobio ime po oglašavanju sli"nom njakanju #ako se nalaze na polutaru. zatim vrani kakadu 2Caca!u -unereus3 i dr &a &ovoj Bvineji žive i patuljasti papagaji (potporodica /icropsittinae). školjkama. visine do +)* cm /eđu najpoznatije pingvine spada pin"vin %a"arac 2S) eniscus demersus3. tako da ne može da leti #z istog reda (Pelecaniformes) je i porodica bluna (Sulidae) sa mnogobrojnim vrstama od kojih je najkrupnija plavono"a bluna 2Sula nebou1ii3 s ostrva oko Kužne 7merike 8lunama su srodne fregate (porodica . najraskošnije su svakako rajske ptice (porodica Paradisaeidae) &ajmanja je kraljevska rajska ptica 2Cicinnulus regius3 s &ove Bvineje Gestostruna rajska ptica 2Paro!ia se1)ennis3.o) orina su)erba3 i veli(anstvena rajska ptica 2P!iloris magni-icus3 $D:4B=B 8# F6BH O. ali ne spadaju ni u trka"ice Porodica pingvina (Spheniscidae) deli se na šest rodova koji žive na 7ntarktiku i najjužnijim obalama 7frike. belog perja sa sumpornožutom krestom #ma i crnih kakadua. zatvara"ima od piva i sli"nim živo obojenim predmetima 5aštovanka s narand. a naro"ito veli(anstveni kakadu 2Caca!u galeri!a3.-d golubova (red Colum iformes) na &ovoj Bvineji žive neobi"ni ćubasti golubovi (potporodica Gourinae). duga"ki oko +* cm :oriji i loriketi (potporodica !richoglossinae) poznati su po tome što imaju "etkast vrh jezika. "iji mužjaci pripremaju posebne pozornice ili arene za svadbene igre -ni ne samo da raš"išćavaju Vbinu< i grade naro"ite nadstrešnice. kao što je pal%in kakadu 2Probosciger a!errimus3. kako izgleda. kljujući im meso oko bubrega ali.DB4B # 8BFD. za koga se tvrdi da napada ovce i jagnjad. najveći je među vodomarima i poznat je po glasu koji je nalik grohotnom smehu 0 7ustraliji i &ovoj Bvineji žive baštovanke (porodica Ptilonorh]nchidae. savršeni leta"i koji neumorno jedre i napadaju druge morske ptice otimajući im hranu /užjaci imaju jarkocrveni mehur na guši koji nadimaju da bi privukli pažnju ženki eli(anstvena fre"ata 2Frega!a magni-icens3 ima raspon krila do ).#) O!=: B . $> cm duga"ak. "ija su krila zakržljala. već ih ukrašavaju šarenim cvećem. već izvode i spektakularne parade 2onkurišu im još i prekrasna rajska ptica 2.asto% 0ubo% 2Am+lornis subalaris3 svakog dana menja cveće u svom Vbudoaru< /eđu najveće umetnike Vunutrašnje dekoracije< spadaju zlatna baštovanka 2Sericulus aureus3 i satenska baštovanka 2P!ilonor +nc us violaceus3 #pak. red Passeriformes). na Balapagoskim ostrvima živi jedna vrsta pingvina 2S) eniscus mendiculus3 &ajveće morske ptice su albatrosi (porodica )iomedeidae) /eđu njima albatros lutalica 2Diomedea e1ulans3 duga"ak je +$* cm. 7ustralije i Kužne 7merike. što je najveći raspon u poređenju sa dužinom tela +>> . "ini to samo iznemoglim i umirućim životinjama.> m &a južnim morima sreću se i burnjak F gnjurci (porodica Pelecanoididae). kea papa"aj 2Nes!or no!abilis3. koji živi na tlu 9eliki broj papagaja karakteristi"an je za 7ustraliju i susedna ostrva &ajpoznatiji i najzanimljiviji su' papa"aj neleta( 2Peso)orus 6allicus3 iz 7ustralije i sa !asmanije. od kojih je najveći antarkti(ki d. blistavim krilcima insekata. kao i na okolnim ostrvima &ajveći su carski pin"vin 2A)!enod+!es -ors!eri3 i kraljevski pin"vin 2A)!enod+!es )a!agonica3.asvim po strani od svih ostalih ptica nalaze se pingvini (red Sphenisciformes) -ni ne lete. kaka papa"aj 2Nes!or meridionalis3 hrani se voćem i insektima &a &ovoj Bvineji živi papa"aj lešinar 2Psi!!ric as -ulgidus3 iz potporodice Psittrichasinae &a &ovom %elandu živi kakapu 2S!rigo)s abro)!ilus3 koji ne može da leti. velika rajska ptica 2Paradisaea a)oda3 i carska rajska ptica 2Paradisaea 5uilielmi3 ne samo da imaju perje zadivljujuće lepote.

koja je istrebljena +D4$ godine kraj #slanda +>3 .&a ostrvima severnih mora žive razne vrste njorki (porodica %lcidae) &ajređa je i najmanja patuljasta njorvica 2Ae! ia )usilla3 s 7leutskih ostrva &ajveća je bila velika njorva 2Pinguinis im)ennis3 duga .3 cm.

+>. .