19.2.

2010

Prof.dr.sc. Nenad LIPOVAC

5. JAVNE GARAE

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa

SMJETAJ JAVNIH GARAA UNUTAR GRADA:

1. 2. Uz jake ulice: ulaz/izlaz u garau treba rijeiti iskljuivo SAMO kroz desno skretanje, Lijevo skretanje predvidjeti samo ako je ulaz/izlaz kod garae u manje prometnoj ulici. Kod izlaza treba planirati bar dvije trake (lijevi i desni skreta, a unutar ulice iz koje se skree u garau treba ispitati prostornu mogunost za uvoenje jo jedne trakle (srednje ili desne) iz koje se onda omoguava ulaz u garau; 3. Posebno se to odnosi na pristup garai iz ulice sa dvosmjernim prometom.

Javne garae treba planirati obavezno uz: Stanice javnog prijevoza (metro, autobusni terminali, eljeznike stanice,) U sreditima grada SAMO onda ako sustav javnog prijevoza ne pokriva kvalitetno neko podruje i tada je vrlo bitno da se garaa rijeava unutar bloka (podzemno ili nadzemno), Teiti da se ispune planerski uvjeti da se javne garae mogu koristiti 24/7, odnosno za vie namjenasa preklapanjem ili nadopunjavanjem termina koritenja

Sistem p parkiranja j vozila unutar garae treba zasnivati na istim pravilima kao i na otvorenim parkiralitima

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

2/17

19.2.2010

Pojam GARAA: zgrada koja je projektirana iskljuivo za smjetaj automobila u razliitom vremenskom roku trajanja. Obino se izvodi u vie razina sa rampama koje povezuju meusobno pojedine razine. Strana literatura prepoznaje slijedee nazive: CAR PARK, MULTY-STOREY CAR PARK, GARAGE, PARKING FACILITY, PARKING STRUCTURE, PARKING DECK, DECK PARKADE, PARKADE PARKING RAMP. RAMP

Najstarija poznata graevina na vie razina projektirana iskljuivo za smjetaj osobnih vozila je GARAA projektirana za vlasnika hotela La Salle u Chichagu, IL 1918. godine. Projektanti su bili Holabird i Roche. Iako je hotel sruen 1976 1976. garaa je zadrana jer je trebala biti proglaena zatienim spomenikom arhitekture. Naum nije uspio i ona je ipak sruena 2005. i sad se na tom mjestu gradi 49 katna viestambena zgrada.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

3/17

Garae mogu biti: a) nadzemna, b) Podzemna, c) Poluukopana d) (plutajua)

Sastavni dijelovi garaa: 1. Ulazna rampa, 2. Rampa izmeu parkiralinih razina, 3. Parkiralita, 4. Vertikalna komunikacija (za ljude ili vozila)

1. ULAZNA RAMPA: slui kao pristup sa javne prometne povrine u samu graevinu. To moe biti samo ulaz, iako je mogue da se rampa pojavljuje i prije samog ulaza. 2 Voditi rauna da vanjska rampa 2. zavri prije izlaska na javnu prometnu povrinu pjeaka staza uz ulicu, 3. Nagib ove rampe ovisi da li je otvorena (8-10%) ili natkrita (11015%)
19.2.2010

Kod projektiranja ulazne/izlazne treba voditi rauna o meu prijelazu kako kod strmijih rampi ne bi dolo do oteenja vozila

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

4/17

19.2.2010

Kod vanjske rampe treba predvidjeti mogunost postave naplate ili bar rampe kojom se ograniava ulaz/izlaz u garau. Ulaz u garau moe se rijeiti: rubno ili po sredini proelja. Ulaz u garau mora biti vrlo prepoznatljiv sa vozaa bez ostavljanja nedoumica. Ulaz/izlaz u garau treba rijeiti iz ulice sa manjim reimom prolaznog prometa, po mogunosti jednosmjernog. Treba p planirati p po j jednu ulazno/izlaznu rampu p na svakih 200-250 vozila. Poeljno je da ulaz i izlaz iz garae budu na razliitim mjestima sa/na razliite ulice. Dananji trendovi u projektiranju zgrada, naroito poslovnih postavljaju vrlo velike probleme projektantima jer se na srazmjerno maloj parceli grade graevine sa velikom bruto razvijenom povrinom koje zahtjevaju vrlo veliki broj parkiralinih mjesta koje nije mogue smjestiti otvoreno na samoj parceli parceli. Tada se pristupa planiranju podzemnih garaa ispod glavne graevine i to u vie podzemnih razina. Rijetki su sluajevi kada se parkiranje moe rijeiti u graevini koja se projektiura na susjednoj parceli, jer to zahtjeva da su parcele u vlasnitvu iste osobe.
19.2.2010 Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

5/17

Sluajevi kada je obveza da se garaa i zgrada rade na istoj parceli (najee kod tornjeva) predstavlja vrlo veliki urbanistiki i prometni problem, jer se veliki broj vozila u kratkoj jedinici vremena treba uvesti i izvesti iz garae i to obino u jednoj jedinoj toki (primjer tornja T-com u
Savskoj ulici u Zagrebu)

Arhitektonska rijeenja su razliita:

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

6/17

19.2.2010

RAMPA za ulaz/izlaz u/iz garae moe biti linijska ili pak spiralna, a sve ovisi o prostornim mogunostima parcele na kojoj se gradi garaa. Poeljno je da se ulazna i izlazna rampa/ulaz planiraju odvojeno. Voditi rauna o dimenzioniranju nagiba rampe i prijelaza nagiba (dimenzije na crteu date u stopama 1 stopa = 30 cm)

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

7/17

KOD PROJEKTIRANJA ORGANIZACIJE KRETANJA I PARKIRANJA VOZILA U GARAI TREBA SE PRIDRAVATI OSNOVNOG PRAVILA: TO MANJE PRESIJECANJA SMJEROVA KRETANJA samopresjecanja ili presjecanja smjera kretanja sa drugim vozilima.
Jedini nain da se to planski predvidi i onemogui je PROVOENJE JEDNOSMJERNOSTI KRETANJA VOZILA i to tzv. valovitom-paralelnom nasuprot spiralnom-paralelnom. Pri tome treba voditi rauna da se kretanje vozila u smislu potrage za slobodnim mjestom svede na najmanju moguu mjeru mjeru.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

8/17

19.2.2010

JEDAN OD PREDUVJETA ZA DOBRIM VOENJEM PROMETA je smjetaj i broj unutranjih rampi kojima se vri povezivanje pojedinih parkiralinih razina. Te rampe mogu biti smjetene uz rub pojedine razine, u sredini razine ili u samim uglovima. Tada su one obino spiralne.

gg

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

9/17

Javne garae treba projektirati tako da se maksimalno omogui prirodno prozraivanje tednja na energiji za klimatizaciju, osvjetljavanje, zatita od poara. To je mogue samo kod garaa sa nadzemnim razinama. Kod garaa sa podzemnim razinama sve spomenuto je nuno: 24/7 osvjetljavanje, klimatiziranje prostora kao i izvedba sprinklera za gaenje poara. Kod svake garae treba planirati i vertikalnu komunikaciju za osobe koje ostavljaju vozilo ili dolaze do vozila. Iz sigurnosnih razloga nisu dozvoljeni liftovi ve stubite po mogunosti otvroreno i na proelju. Kod podzem,nih garaa, stubite mora biti u dvostruko izvedenim zidovima sa VATROOTPORNIM VRATIMA IZMEU kako bi se sprijeilo irenje poara i dima.
Ima sluajeva kada se cijela garaa planira kao niz meusobno povezanih i kontinuiranih rampi. Nagib takve rampe ne smije prijei 5%. Kod projektiranja garaa dobro obratiti panju na topografiju terena jer vrlo esto ona moe dovesti do rijeenja kada nije potrebna niti vanjska niti unutarnja rampa.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

10/17

19.2.2010

PRIMJERI VOENJA UNUTRANJIH RAMPI.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

11/17

Osim voenja prometa (ulaz/izlaz u/iz garae, vrlo je vano voenje prometa vozila u unutar same zgrade. Iste vanosti je i voenje PJEAKOG PROMETA koje mora biti vrlo jasno, jednostavno i sigurno. Isto se odnosi i na projektiranje parkiralinih mjesta za invalide te njihov pristup do izlaza iz zgrade.

gg

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

12/17

19.2.2010

NOSIVA KONSTRUKCIJA : najpoeljniji je ortogonalni raster, iako je mogu i kruni raster (naroito kod graevina koje se projektiraju sa krunom rampom za parkiranje. Raster izmeu stupova je obino 8,00 x 8,00 metara to u dva rastera omoguava izvedbu dva reda parkiralita i prometnicu izmeu. Stupove treba svakako planirati uvueno od ruba prometnice.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

13/17

DANAS SE MEUTIM PROBLEMU PARKIRANJA VELIKOG BROJA VOZILA PRILAZI I NA DRUGI NAIN uvoenje potpune automatizacije parkiranja za koje postoji ve nekoliko svjetski priznatih patenata.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

14/17

19.2.2010

DRUGI OBLICI JAVNIH GARAA.

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

15/17

GARAE MOGU POSTATI I MEGA GRAEVINE, kao npr. Garaa za vozila vie rent-a-car agencija na aerodromu Fort lauderdale, Hollywood International Airport koja moe istovremeno primiti vie od 9000 osobnih vozila. Nadalje arhitektura garanih zgrada postaje sve inventivnija.

gg

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

16/17

19.2.2010

Krovovi garaa postaju prostori za ekoloko ili rekreacijsko promiljanje prostora..

19.2.2010

Urbanistiki aspekti prometa 05-javne garae

17/17