Fjodor Mihajlovi Dostojevski (11.11. 1821. - 9.2. 1881.

) je ruski knjievnik poznat kao jedan od prvih predstavnika psiholokog realizma u evropskoj knjievnosti. Dostojevski je u mladosti io radikalni protivnik ruskog !arskog reima te je godine 18"9. uhapen# osu$en na smrt i u trenutku lanog pogu ljenja pomilovan te poslan na dugogodinju ro iju u %i iru. &o je iskustvo s vremenom dovelo do evolu!ije njegovih politi'kih stavova od li eralizma prema konzervativizmu i od a!ivanju zapadnih vrijednosti. Dostojevski je io poznat kao patoloki ko!kar# to je imalo itan uti!aj na njegov knjievni rad - ilo kao inspira!ija# ilo kao poti!aj na pisanje kako i pokrio (inan!ijske gu itke. )jegovi romani# poput Zloina i kazne i Brae Karamazovih# se smatraju inspira!ijom za egzisten!ijalisti'ki prava! (ilozo(ije u 2*. vijeku. %in lije'nika# pripadnika niega plemstva kojega su u ili vlastiti kmetovi z og okrutnoga postupanja i sadisti'kih mu'enja i poniavanja# Dostojevski poha$a i zavrava vojno-inenjerski studij u +etrogradu# no rano odlu'uje da ,e se posvetiti spisateljskomu pozivu. +revodi -alza!ovu ./ugeniju 0randet1 i pod utje!ajem 0ogoljapie svoje prvo djelo# dulju pripovijest .-ijedni ljudi1 (18"2.)# epistolarnoga o lika# koja je oduevila najzna'ajnijega ruskoga kritika 3isariona -jelinskog i lansirala Dostojevskoga u s(eru ruskih knjievnih krugova. 4 to se do a Dostojevski pri liava i ulazi u kruok utopijskih so!ijalista koje je predvodio -utaevi'-+etraevski# 'ija se 5revolu!ionarna5 djelatnost sastojala uglavnom od privatnih rasprava o udu,nosti6usije# re(ormi drutvenoga sustava# demokratiza!iji i oslo o$enju od kmetstva. )a knjievnom planu# slijedilo je prvo doista snano# .dostojevskijansko1 ostvarenje# kratki roman .Dvojnik1 (18"2.) u kojem je prikazan rasap li'nosti 'inovnika 0oljatkina koji tone u shizo(reniju u nizu halu!ina!ija u kojima se mijeaju z ilja i mentalne projek!ije. &o izvorno djelo nije nailo na zadovoljavaju,u re!ep!iju# poglavito z og psiholokoga poniranja i radikalnoga rastakanja stvarnosti u svijesti protagonista# to je nadilazilo kanone onodo ne estetike temeljene ponajvie na drutvenoj kriti!i. +rijelom u ivotu Dostojevskoga dolazi 18"9.# nakon za rane klu a 5+etraeva!a5# uhi,enja te sadisti'ke (arse to ju je izvela !arska poli!ija7 autor i njegovi drugovi u zoru su izvedeni na ins!enirano strijeljanje# i dok su o'ekivali egzeku!iju pred strjelja'kim strojem# dola je 5!arska pomilovni!a5 kojom su# to oe# pomilovani i osu$eni na si irsku ro iju i progonstvo. 4 stvari# !aristi'ki autoriteti nisu ni mislili strijeljati z unjene petraev!e# nego se radilo jedino o iivljavanju nad nemo,nim ljudima. )a ro iji Dostojevski proivljava ideoloku preo raz u (o kojoj postoje razli'ita miljenja). 8z suprotstavljenih je stavova dosta vidljivo da je Dostojevski i prije ro ije naginjao kr,anskommisti!izmu# te da njegov utopijski so!ijalizam nije slijedio materijalisti'ke doktrine poput 9euer a!hove# nego iz idealisti'kih nazora 9ourierai %!hillera shva,anja koja je kasnije ismijavao# no koja nisu prestala iti sreditem njegovih opsesija. )ovo u svjetonazoru Dostojevskoga nakon si irske katorge jest glori(ika!ija !arizma# ruskoga pravoslavlja i na!ionalizma# te op,enito protuzapadnih stavova u kojima se Dostojevski pri liio slavjano(ilima# no nikad potpuno. +isa! je 'etiri godine ro ijao# a nakon toga morao je 'etiri godine sluiti kao o i'an vojnik u surovim uvjetima za a'enih krajeva azijske 6usije. )akon povratka u +etrograd Dostojevski o javljuje .:apise iz mrtvoga doma1 (182*.-1822.)# (ik!ionalizirani opis vlastita ro ovanja# pun realisti'kih prikaza supatnika-ro ijaa. &a knjiga ostvaruje velik uspjeh i donosi autoru djelomi'nu !arevu reha ilita!iju. )o# nesre$ene o iteljske prilike (prvi rak s histeri'nom udovi!om koja je olovala i umrla od tu erkuloze)# kao i oso na ljudska drama(poja'avanje simptoma epilepsije# ko!karska strast koja u rzo prelazi u opsesiju# smrt rata ;ihajla s kojim je zajedni'ki ure$ivao novine# kojemu je nakon toga morao uzdravati rojnu o itelj)# dovode Dostojevskoga u teku situa!iju koja je djelomi'no usporila njegovo stvaralatvo - primjer je roman .+onieni i

uvrije$eni1 (1821) koji# unato' za pis!a 5reprezentativnom5 naslovu# zaostaje za ve,inom njegovih prijanjih# a kamoli udu,ih djela. Da i po jegao pred vjerovni!ima# autor odlazi na putovanje u /uropu (1822.)# kada oravi u )jema'koj# 9ran!uskoj# 8taliji i /ngleskoj. 4<ondonu posje,uje =er!ena i -akunjina. &ijekom 182*-ih u jo je nekoliko navrata posjetio /uropu# ovaj puta s drugom enom# >nom %njitkinom# koja mu je donijela o iteljski mir i sre,u# postala majkom njegove dje!e (u 6usiji jo ive direktni potom!i Dostojevskoga# i to u ijednim materijalnim okolnostima u koje su ih a!ili komunisti'ki totalitarizam i posljedi!e kapitalizma nakon raspada %%%6-a) te ga odvikla od ko!karske ovisnosti. 0odine 182". Dostojevski o jelodanjuje riljantne .:apise iz podzemlja1 - jedan od najintenzivnijih ispovjednih kratkih romana# prete'u sli'nih djela ?amusa# @rlee# ?elinea ili >ndrejeva. 4 njemu je pisa! primijenio niz postupaka u kojima je inovirao prozu i postavio o raza! svojih udu,ih velikih romana7 ideoloki o ra'un s utopijskim i op,enito 5humanisti'kim5 stereotipima# niz esejisti'kih poglavlja koja su esen!ijalno dramatiziranisokratovski dijalozi vo$eni u atmos(eri na ijenoj strastima i skandalimaA urnalisti'ki stil kojemu je jedina svrha (unk!ionalnost u priop,avanju autorove vizije# a ne estetski doivljajA psiholoku tipologiju koja o uhva,a naj'e,e krotke i ponizne kr,ane (%onja ;armeladova# >ljoa @aramazov# knez ;ikin)# nihilisti'ke !inike (%vidrigajlov# )ikolaj %tavrogin)# radikalne intelektual!e u or i protiv svih op,eprihva,enih vrijednosti ili 5religiozne ateiste5 (6odion 6askoljnikov# 8van @aramazov# @irilov)# dje!u iz 5slu'ajnih o itelji5 i ljude kojima je povrije$eno dostojanstvo (junak romana .;ladi,1# .:apisi iz podzemlja1). Dostojevski je razvio tehniku struje svijesti davno prije no to je postala popularna u angloameri'kom romanu 2*. st. (primjer je dulja pripovijest .@rotka1)# saeo je radnju u svega nekoliko dana (.8diot1) ili sati# daju,i vremenski presjek u svijesti naratora (.@rotka1)# te stvorio istinski 5poli(oni roman5 (kako ga je nazvao istaknuti ruski teoretik ;ihail -ahtin) u kojemu mnogoglasje ideoloke i vjersko(ilozo(ske or e koja razdire protagoniste nalazi izraz kako u interioriziranim svijestima# tako u dramski na ijenim dijalozima. 3e,ina je romana Dostojevskoga smjetena u tmurno ozra'je velegradskoga podzemlja# sa sreditem oko uz udljivih doga$aja atinjenih iz trivijalnoga romana i !rnih kronika (u ojstvo# o'eu ojstvo# zlo'in# kra$a# skandali razne vrste) i vrti se oko za 'ovje'anstvo 5prokletih pitanja57 naravi zla# ljudske patnje# smrtnosti i esmrtnosti# postojanja i nepostojanja -oga# slo ode i odgovornosti# sud ine 6usije i :apada. @ako su primijetili neki kriti!i - Dostojevski je itno spiritualni autor# te je njegova karakteriza!ija 'ovjeka kao 5srca u kojem se bore Bog i Sotona, a zalog je ljudski ivot 5 moda i primjeren opis njegova vlastita stvaralatva. 4 tipologiji junaka koju je naveo )orthrop 9rBe u knjizi .>natomija kritike1# knjievni se likovi kre,u od nadzemaljskih ogova i polu ogova (naj'e,e mitske i religijske pri'e) do o i'nih ljudi (realisti'ki roman) i# u 'itateljevom diskurzu# in(eriornih pojedina!a koji su ispod razine vrijednosti prosje'nih ljudi. +askalovskim rje'nikom# 'ovjek je i,e nie od an$ela. )o# likovi Dostojevskog su 'esto i nie od o i'nih ljudi# katkad upravo animalni# ali u trenut!ima ekstaze doseu i prelaze razinu an$ela# pa je ta dvostruka optika jedna od tajni uz udljivosti djela Dostojevskoga7 istodo no nie od ivotinje i vie od an$ela# njegovi arhetipski raskoljeni juna!i zra'e duhovnom vitalno,u koja je temelj meta(izi'ke i spiritualne naravi. 4 velike romane Dostojevskoga o i'no se roje sljede,a djela7 .:lo'in i kazna1 (1822.)# njegovo tehni'ki najsavrenije djelo# o ideoloki motiviranom u ojstvu sa sredinjim likom 6odionom 6askoljnikovim# prototipom )ietzs!heova nad'ovjekaA .8diot1 (1828.)# u kojem je Dostojevski dao kristoliki lik kneza ;ikina# kao i realisti'ki impli!itni komentar o propasti neuvjetovanoga do ra u sekularnom svijetuA .-jesovi1C1Demoni1C1:li dusi1 (18D2.)# .najdostojevskijevski1 roman o grupi nihilisti'kih revolu!ionara#

djelo meta(izi'koga nim usa u ruhu politi'koga romanaA .;ladi,1C1Eutokljuna!1 (18DF.)# rusku ina'i!u njema'koga odgojnoga romana# koji karakteristi'no vrije kaoti'nim doga$ajima i ne vodi# poput Bildungsromana ni u kakvu sre$enu gra$ansku egzisten!ijuA te posljednje# najopsenije i najve,e djelo# .-ra,a @aramazovi1 (1881.)# (ormalno o patri!idu u o itelji s o!em i troji!om ra,e# no romanom u kojem je pisa! sumirao sve svoje opsesivne teme# i za koji se moe re,i je po ije$eno porukom nade u uskrsnu,e i vje'ni ivot kojom .-ra,a @aramazovi1 i zavravaju. Dostojevski je umro 1881.# iznenada# nakon krvarenja uzrokovanoga epilepti'nim napadajem. Eivot mu je u posljednjim godinama io sre$en# i moe se re,i da se oslo odio materijalne oskudi!e i nevolja koje su ga pratile ve,i dio ivota. @anio je napisati ostatak .-ra,e @aramazova1 (koji su zamiljeni kao dio trilogije ili 'ak tetralogije)# no sud ina ga je omela u naumu. +rire$en mu je veli'anstveni pogre u kojem je# po pro!jenama poli!ije# sudjelovalo i 1**.*** ljudi# mahom studentske omladine# a sam se pogre pretvorio u demonstra!ije protiv !arizma - unato' pi'evu dvosmislenom stavu prema !ijelom pitanju# kao i poluslu ene 5kanoniza!ije5 Dostojevskoga od strane !aristi'koga reima. 9jodor Dostojevski pripada najuem krugu svjetskih vrhunskih pisa!a# poput Dantea# %hakespearea# &olstoja# ?ervantesa# +rousta i jo nekoli!ine autora. )jegov je utje!aj na svjetsku knjievnost neizmjeran - od <eonida >ndrejeva do =ermanna =essea# od Gilliama 9aulknerado 9ranza @a(ke# od ;ar!ela +rousta do 0a riela 0ar!ie ;arHueza. 6ijetko je koji moderni pisa! iz jegao njegovoj sjeni (pa i oni koji su se unili protiv Dostojevskog# kao ;iroslav @rlea i Ioseph ?onrad)# a pose no mu duguju pokreti ekpresionizma i egzisten!ijalizma. %va su narativna djela Dostojevskoga prevedena na hrvatski u vie navrata# te je izalo nekoliko izdanja njegovih iza ranih djela. Jd pu li!isti'kih radova# koji 'ine manje vrijedan dio njegova opusa# preveden je samo dio.