ALTERNATIVNE PEDAGOGIJE I BORAVAK UENIKA U KOLI

Prof. dr. Milan Matijevi

Sveuilite u Zagrebu
Uiteljski fakultet
Zagreb
milan.matijevic @ zg.tcom.!r
Sa"etak
U dr"avama koje su nastale na #odruju bive $ugoslavije uobiajeno je osnovnu kolu
#romatrati iz #ers#ektive rada u dvije smjene. %akle& sistem rada u kojem istu
uionicu koriste dva razredna odjeljenja. U dr"avama 'uro#ske unije #revladava rad u
jednoj smjeni& #a su didaktika rjeenja za organizaciju nastave razliita od oni! koja
se #rimjenjuju u zemljama jugoistine 'uro#e. U (inskoj n#r. rad je organiziran u
jednoj smjeni& tako da svaki #uni sat #oinje nastava drugog nastavnog #redmeta& a
izme)u je odmor u trajanju od deset do #etnaest minuta.
U *aldorfskim kolama koji! ima mnogo u euro#skim dr"avama organizirana
je nastava #o e#o!ama tako da se #rema odre)enim #si!olokim ritmovima i
didaktikoj logici izmjenjuju aktivnosti u kognitivnom& afektivnom i motorikom
#odruju. %akle& nastoji se u odre)eno doba dana #lanirati aktivnosti koje #rate
#rirodu "ivotnog ritma djece odre)enog razreda. Slinu logiku slijede i uitelji koji
rade #rema #edagokim idejama Marije Montessori +orisne ideje za organizaciju
dnevni! aktivnosti uenika jedne obvezne kole nude i uitelji koji slijede #edagoko
uenje ,elestina (reineta.
-utor #re#oruuje da didaktika rjeenja za organizaciju aktivnosti uenika u
osnovnoj koli ne treba tra"iti u didaktikom sistemu rada u dvije smjene& ve iz
#ers#ektive cjelodnevnog boravka uenika u koli u kojem dijete treba zadovoljiti
svoje razvojne #otrebe za uenjem& radom& kretanjem i igrom. .a didaktiki model
organizacije cjelodnevni! aktivnosti mnogo utjecaja ima i model obrazovanja uitelja
te kom#etencije koje se dodjeljuju uiteljima u #rimarnom i sekundarnom #odruju
obveznog kolovanja.
+ljune rijei/ osnovna kola& #rimarno obrazovanje& alternativne #edagogije& #rodu"eni
boravak uenika u koli
Uvod
U vrijeme nastanka ovog teksta u 0rvatskoj se #od izrazom 1#rodu"eni boravak2
#odrazumijeva organizirani boravak uenika koji ostaju u koli nakon zavretka zajednike
nastave. 3azlog #rodu"enog ostajanja u koli je osigurana !rana 4ruak5 te zajedniko uenje i
#isanje domai! zadaa #od nadzorom strunog uitelja ili uiteljice. 6eina roditelja se
o#redjeljuje za ovo rjeenje jer ne mogu osigurati nadzor odrasle osobe kod kue za
s#remanje djeteta za odlazak u kolu te za #ri!vat djeteta nakon zavretka nastave. %akle&
razlozi za organiziranje #rodu"enog boravka i ostajanja djece u koli nakon zajednike
nastave nije #edagoke naravi ve socijalne i sigurnosne.
U nekim euro#skim dr"avama za zakonom regulirana 4ne5mogunost djece mla)e od
78 godina da samostalno odlaze i dolaze u i iz kole& odnosno da se samostalno kreu na
javnim #rostorima. 9im rjeenjima i #ro#isima je #odre)en i ritam kolski! dnevni!
7
aktivnosti. U 0rvatskoj su #reuzeti neki euro#ski obiaji 4n#r. trajanje radnog vremena javni!
ustanova od : do 7; sati& a trajanje nastave u kolama od < do 7=& odnosno od 7= do 7< sati5.
9ako su roditelji #rinu)eni tra"iti razna #rivatna rjeenja ili #reko gradski! u#rava organizirati
boravak djece u koli u vrijeme dok su roditelji na radnom mjestu. U veini sluajeva gradske
u#rave osiguravaju novac za za#oljavanje struni! osoba 4uiteljica i uitelja5 koje e uvati i
raditi s djecom koja i izvan redovne nastave ostaju u koli.
9i#ian ras#ored aktivnosti za djecu i roditelje koji se o#redjeljuju za takvu
organizaciju #ouavanja i uenja sadr"i zajedniku nastavu od > nastavna sata koju organizira
jedan uitelj ili uiteljica& te zajedniki ruak i zajedniko uenje s #isanjem domai! zadaa
koje organizira drugi uitelj ili uiteljica 4vidi Prilog 7 i #rilog 85.
S#omenimo jo da se u 0rvatskoj #rodu"eni boravak djece organizira u #ravilu samo
za gradsku djecu koja #o!a)aju #rvi do trei razred osnovne kole te da trokove tog dijela
#edagokog #rograma snose lokalne kolske vlasti.
Prilog 7
Produ"eni boravak u ?snovnoj koli $urja %obrile u 3ovinju 48@@AB@C. godina5/
@<.@@ 7=.@@ #ri!vat uenika
@:.@@77.@@ #isanje i #rovjeravanje zadae te uenje
77.@@78.=@ kreativne radionice
78.=@7=.@@ ruak
7=.7A7> aktivnosti na svje"em zraku
7>.7A7A.=@ #isanje zadae i uenje
7A.=@7C.@@ igra
Prilog 8
?snovna kola Mladost u Zagrebu 48@@AB@C. godina5
@;.@@@<.@@ #ri!vat uenika i doruak
@<.@@78.7A nastava
78.=@7=.@@ ruak
7=.7A7>.7A slobodno vrijeme
7>.7A7A.7A uenje
7A.7A7A.=@ u"ina
7A.=@7C.@@ slobodno vrijeme
7C.@@7;.@@ slobodno ustrojeno vrijeme i de"urstvo
kolska konfekcia i !kolski "l#$ali%a&
Predstavnici alternativni! #edagogija #olaze od #ret#ostavke da u koli i odgoju sve
mo"e biti razliito od onog to se nudi. Sva didaktika i #edagoka rjeenja #odlo"na su
stalnom #ro#itivanju i kritikoj evaluaciji. Za svaki #raktini #roblem mo"e biti #onu)eno
vie razliiti! rjeenja. .e inzistira se na isticanju to je najbolje ve to odre)enoj sku#ini
subjekata 4roditelja i djece5 vie odgovaraD to mo"e zadovoljiti nji!ova oekivanja u svezi
odgojni! i #edagoki! rjeenja.
8
U zemljama jugoistone 'uro#e 4ne samo bive $ugoslavije5 #edesetak godina je na
sceni vladala #edagoka i kolska konfekcija. U ti! #edesetak godina u mnogim euro#skim
dr"avama na sceni je bio #edagoki i kolski #luralizam. Pritom se #olazilo od #ret#ostavke/
nitko nikad nije domislio model kole 4njene unutarnje i vanjske organizacije5 s kojim e se
svi slo"iti ili koji e se svima svidjeti. 3jeenje #roblema je na)eno u #edagokom i kolskom
#luralizmu. Mnoge zemlje iz s#omenutog regiona su u tom #ogledu jo na samom #oetku.
Uz #olitiki #luralizam obvezno idu #edagoki i kolski #luralizam. 9o #odrazumijeva
#ostojanje i zagovaranje alternativni! kola i razliiti! #edagoki! rjeenja u dr"avnim
kolama. .aravno& to #odrazumijeva i jednaka #rava svi! gra)ana jedne dr"ave na izbor
#edagoki! rjeenja za odgoj i obrazovanje vlastite djece. ?visno o standardu i tradiciji u
#ojedinim dr"avama je na razliite naine rijeeno financiranje obveznog kolstva u kojem se
njeguje kolski i #edagoki #luralizam. U nekim sluajevima dr"ava #laa cjeloku#ni iznos
trokova djelovanja neke obvezne ili osnovne kole a u nekima se za alternativne kole tra"i
djelomina #artici#acija od strane roditelja.
Standardi euro#ske kolske demokracije #odrazumijevaju mogunost roditelja da
biraju #edagoku konce#ciju odnosno #edagogiju #rema ijim naelima "ele odgajati i
obrazovati svoju djecu& to ukljuuje i #ravo izbora da ne u#iu djecu niti u jednu od kola s
#ravom javnosti ve da djecu odgajaju i koluju u #rivatnom aran"manu 4engl. 0ome
sc!ooling5. 9akvo je rjeenje u kolskim #ro#isima #ostojalo do 7:7<. godine& a u kolskim
zakonima Slovenije& -ustrije& (inske ili US- #ostoji i danas 4naravno i u brojnim drugim
dr"avama5.
Neka 'i(na o'ile)a i filo%ofia od*oa al(e$na(ivni+ "eda*o*ia
.ajvei dio #olitiara koji donose odluke o obrazovanju su kolovani u vrijeme s#omenutog
#edagokog i kolskog jednoumlja odnosno 1kolske konfekcije2. Svi su morali ii u istu
kolu& kolovati se #rema istim kurikulumima i nisu mogli nita birati& niti #edagoke
konce#cije& niti ud"benikeD ak ni kolu u koju e se u#isivati jer je regionalna administracija
odredila u koju se kolu dijete mora u#isati #rema mjestu stanovanja.
3oditelji koji u takvom obrazovnom sustavu "ele neki #oseban #edagoki #ristu# za
odgoj svoje djece moraju to tra"iti izvan slu"bene #edagogija koja se doga)a u dr"avnoj koli.
?ni te svoje roditeljske #otrebe 4i ljudska #rava5 zadovoljavaju onda u raznim vjerskim&
filozofskim i drugim udru"enjima 4n#r. antro#ozofske& *aldorfske& Sat!Ea Sai& Montessori
udruge& zatim razne vjerske zajednice i druge sl.5.
U #raksi s#omenuti! 1konfekcijski! kola2 utemeljeni! na 1slu"benoj #edagogiji2
roditelji kolu s!vaaju kao mjesto za ostavljanje djece dok su oni zauzeti radnim obvezama.
U koli dr"avni namjetenici skrbe za nji!ovu djecu i odgajaju i! #rema naelima i filozofiji
dominantne #olitike. -ko nisu zadovoljni takvom edukacijom roditeljima ostaje da 1do#une2
odgoj svoji! najmiliji! raznim #rogramima koji se doga)aju u #rostorima s#omenuti! udruga
ili vjerski! zajednica& ili #ak u obiteljskoj zajednici. 9ako su djeca izlo"ena dualnom
odgojnom utjecaju/ onom koji obavlja dr"avna ustanova i dr"avni namjetenici i onom koji
organiziraju roditelji kao #rivatni #rojekt odnosno #rivatnu obiteljsku "elju.
Me)u #oznatijim i originalnijim #edagokim konce#cijama vie od osam desetljea u
euro#skim #rostorima djeluju *aldorfske kole 4od 7:7:. godine5. Zagovornici te #edagogije
istiu va"nost runog rada i umjetnosti u kolskim #rogramima& te #otrebu na#utanja
#redmetnosatnog sustava to se zamjenjuje nastavom #o e#o!ama. ?sim toga& u kolama
koje slijede ovu #edagogiju nisu na cijeni ud"benici koje odobrava i #ro#isuje dr"ava te
#ouavanje uz #omo suvremeni! komunikacijski! medija& na#ose ne u #rimarnom
obrazovanju. U *aldorfskim kolama ras#ored dnevni! aktivnosti slijedi uvijek jednu logiku i
ritam dnevni! aktivnosti/ glavna e#o!a 4oko 7@@ minuta ujutro5& zatim uenje strani! jezika
=
iBili umjetnike aktivnosti& #a runi rad i fizike aktivnosti& zatim ruak& #a o#et e#o!a
4#rojekt5& najee s naglaskom na umjetnike aktivnosti i runi rad5. %akle& ras#ored uenja i
#ouavanja na uva"ava #otrebe uitelja ve #olazi od #otreba djeteta. 9o je mogue jer glavni
uitelj u obveznoj koli organizira sve nastavne aktivnosti iz glavni! #redmeta 4oko 7A sati
nastave nedjeljno5. Uz ovu #edagogiju 4kao i uz neke druge alternativne5 va"no je istaknuti da
se oekuje tijesna suradnja roditelja i uitelja& odnosno da se ista konce#cija odgoja i
obrazovanja odvija u koli i kod kue. 9o esto nije sluaj kod roditelja koji svoju djecu
koluju u dr"avnim kolama.
U .jemakoj je u #rotekli! etvrt stoljea razvijen #okret tzv. slobodni! kola 4njem.
(reie Sc!ule5 koje& u #ravilu& osnivaju udruge roditelja i uitelja. 9e kole najee oku#ljaju
izme)u A@ i 7A@ uenika i obino imaju organiziranu cjelodnevnu nastavu i boravak s dobro
osmiljenom izmjenom aktivnosti 4uenje& rad& igra& individualni i gru#ni rad itd.5. Uionice i
drugi radni #rostori u ovakvim kolama #odsjeaju vie na dnevne boravke u veim
stanovima negoli na klasine kolske #rostorije. 4vidjeti (reie Sc!ule in Ferlin/
!tt#/BB***.!E#ies.comBfsBfsin!alt.!tml ili !tt#/BB***.#aritaet.orgBbfasBadressen7.!tm
@7.@>.8@@C.5 G roditelji koji daju svoju djecu na kolovanje u slobodne kole nastoje kod kue
njegovati isti odgojni stil 4sloboda& samostalnost djece& #oticanje djeje kreativnosti i
sigurnosti itd.5.
G kole koje slijede #edagoku konce#ciju Marije Montessori zaslu"uju s#ominjanje u
kontekstu razmatranja dnevnog boravka djece u koli te zadovoljavanja djeji! razvojni!
#otreba. ?riginalnost ove #edagogije kako je #oznato ogleda se u #osebno #ri#remljenim
didaktikim materijalima i #osebno ure)enoj #oticajnoj obrazovnoj sredini za individualno i
zajedniko uenje. G uz ovu #edagogiju se oekuje tijesna suradnja roditelja i uitelja u svezi
odgojni! aktivnosti u koli i kod kue. Pedagoka deviza 1Pomozi mi da to uradim sam4a5H
1 treba #ratiti svako odgojno nastojanje kod kue i u koli.
.ain kolovanja uiteljica i uitelja te #reras#odjela uiteljski! obveza u obveznoj
koli uvjetuje i organiziranje dnevni! ras#oreda aktivnosti. 9ako& u (inskoj& te u .jemakoj
4#okrajine Ferlin i Frandenburg5 imaju estogodinje trajanje #rimarnog obrazovanja u kojem
zajedniku nastavu izvode uitelji razredne nastave od #rvog do estog razreda.
U$e,ene i o"$e&a #-ionice . dnevno* 'o$avka
Uenici #rimarnog obrazovanja #rema klasifikacijama #si!ologa s#adaju u razvojnu eta#u
koja se oznaava izrazom 1srednjeg djetinjstva2. 9o je doba intenzivnog razvoja u #odruju
moralnog& fizikog i socijalnog razvoja 4vie kod/ 6asta& 3.& 0ait!& M. M. and Miller& -. S.
47::<5..
.ajvie zamjerki tradicionalnoj organizaciji #rodu"enog boravka u#uuju roditelji
zbog slinosti aktivnosti koje se doga)aju nakon zajednike redovne nastave te zbog odvijanja
ti! aktivnosti u istoj obrazovnoj sredini u kojoj su djeca #rovela do#odnevnu nastavu
4Pu"evski& 8@@7D Seme& 8@@85. 9o uoavaju neki uitelji i uiteljice te nastoje za aktivnosti
nakon nastave organizirati i urediti #rostor #rilago)en drugoj vrsti aktivnosti 4vie kod/
Iovrentjev& 8@@Aa i 8@@Ab5.
G tu #oma"u ideje iz neki! alternativni! #edagogija& a kreativne uiteljice i uitelji u
0rvatskoj najvie ins#iracije nalaze u #edagogiji ,elestina (reineta& Marije Montessori te
#rojektu +orak #o korak koji su #onudili ameriki strunjaci 4vidi/ Matijevi& 8@@75..
.a brojne #rigovore roditelja da aktivnosti nakon nastave #revie nalikuju na do#odnevne
nastavne aktivnosti kreativne uiteljice odgovaraju novim didaktikim scenarijima koji vie
uva"avaju djeje razvojne #otrebe. Frojne ideje za takve scenarije nude 6esna +rm#oti
47:::a& 7::b i 8@@@5 i -namarija Iovrentjev 48@@Aa i 8@@Ab5.
>
Zajedniko u svim tim kreativnim #onudama jeste stavljanje djeteta u sredite
doga)anja& te izmjena razliiti! aktivnosti koje se odnose na kognitivno& afektivno i
motoriko uenje i razvoj.
P$iva(ne inicia(ive i "$iva(ni "$oek(i
U 0rvatskoj kao i u mnogim drugim dr"avama srednje 'uro#e na sceni je stalno smanjenje
#o#ulacije odnosno broja djece koja su kolski obveznici. Froj kolski! obveznika se u
zadnji! deset godina u 0rvatskoj smanjio za A@@@ djece& to iznosi oko 8@@ razredni!
odjeljenja. %emografski strunjaci najavljuju takav trend i u iduim godinama. Paralelno s
tom #ojavom& gra)ani #osti"u sve vii "ivotni standard i s#remni su sve vie ulagati u vlastitu
djecu. 9o su #re#oznali neki #rivatni #oduzetnici& a i brojni uitelji i uiteljice koji nisu dobili
#osao u dr"avnim kolama su tu vidjeli svoju ansu.
U zadnji! desetak godina u 0rvatskoj se na #edagokom i kolskom tr"itu javljaju
razne alternativne i #rivatne ustanove koje nude originalne #rograme za vrijeme kada djeca
nisu na nastavi. 9u su razni individualni #rogrami& od uvanja djece u kui i nji!ovo
odvo)enje Bdovo)enje u i iz kole& te #ru"anje #omoi kod uenja i izrade domae zadae.
.eke od ti! #onuda sadr"e i dodatne kursove i aktivnosti iz #odruja strani! jezika&
glazbe i fiziki! aktivnosti.
.ajrazvijeniji i najcjelovitiji #rogram nudi Privatna osnovna kola +reativni razvoj u
Zagrebu koja nudi cjelovit #rogram u vremenu od < do 7; sati& koji ukljuuje osnovni
#rogram obvezne dr"avne kole& #et sati uenja #rvog stranog jezika od #rvog razreda& te
brojne umjetnike i s#ortske aktivnosti. 3oditelji trebaju samo djecu dovesti u kolu izme)u <
i #ola :& te doi #o nji! izme)u 7C i =@ i 7; sati.
P$ilo* /
P$iva(na #s(anova LINi*$a0 1a*$e' 4 !tt#/BB***.linigra.!rB 5
?rganiziramo boravak djece u koli #rije i #oslije redovite nastave s mogunou #rijevoza od kue do
kole
Smjetaj se organizira od ; sati ujutro do #oetka nastave ili nakon redovne nastave do 7; sati
6rijeme koje djeca #rovedu ovdje je organizirano/
uenje
#isanje zadae
uenje strani! jezika
sviranje instrumenata
igranje edukativni! igara
sudjelovanje u kreativnim radionicama
U sklo#u boravka organiziran je to#li obrok.
1akl#-ak
U #ret!odnoj analizi se mo"e vidjeti kako vrijeme na #oetku ovog milenija uvjetuje nova
rjeenja za organizirani boravak u koli te izbor ras#oreda aktivnosti uenika u #rimarnom
razdoblju obveznog obrazovanja. 9radicionalno s!vaanje kole kao mjesta gdje djeca dolaze
samo #o instruktivnu #omo od uitelja i uiteljica je davno #re"ivljen i #revladan. Jkola
#ostaje mjesto koje #redstavlja samo jednu kariku u cjelo"ivotnom uenju i cjelovitom odgoju
kojem je izlo"ena svaka mlada jedinka.
A
%anas& vie nego ikad ranije& oekuje se tijesna suradnja roditelja i institucija koje
organiziraju odgoj i obrazovanje mladi! u doba srednjeg djetinjstva. Privatne i alternativne
kole i druge ustanove javljaju se kao za#a"ena konkurencija ustanovama koje organizira i
financira dr"ava. 3oditelji su s#remni sve vie izdvajati dodatna novana sredstva za razne
#rograme neformalnog obrazovanja i odgoja& #ored obveznog boravka u dr"avnim kolama ili
drugim kolama s #ravom javnosti. Privatne ustanove& na#ose one koje nude neke originalne
#edagoke #rojekte sna"no konkuriraju dr"avnim kolama i tradicionalnim #rogramima
#rodu"enog boravka.
Li(e$a(#$a2
+rm#oti& 6. 47:::a5& 6rline is#ravnoga #onaanja. Feograd/ Publikum& :=> str.
+rm#oti& 6. 47:::b5& 6rline ljubavi. Feograd/ Publikum. AC< str.
+rm#oti& 6. 48@@@5& 6rline mira. Feograd. Publikum& <;8 str.
Iovrentjev& -. 48@@Aa5& Jkola koja voli mene 7. Zagreb/ %i6i& 7:7 str.
Iovrentjev& -. 48@@Ab5& Jkola koja voli mene 8. Zagreb/ %i6i& 7=> str.
Matijevi& M. 48@@75& -lternativne kole. Zagreb/ 9i#eK& 8@= str.
Pu"evski& 6. 48@@85& Jkola otvoreni! vrata. $astrebarsko/ .aklada Sla#.& ==; str.
Seme& Z. 48@@75& Problemi u organizaciji #rodu"enog boravka. Zbornik Uiteljske akademije
u Zagrebu. 6ol. =& .o 7& str. =C==;@.
6asta& 3.& 0ait!& M. M. and Miller& -. S. 47::<5& %jeja #si!ologija. $astrebarsko/ .aklada
Sla#& ;A8 str.
C
ALTERNATIVE PEDAGOGIE3 AND 3TUDENT34 3TA5 IN 367OOL
Prof Milan Matijevi& %Sc
UniversitE of Zagreb
(acultE of 9eac!er 'ducation
Zagreb
milan.matijevic @ zg.tcom.!r
SummarE
Gn t!e countries t!at emerged in t!e territorE of former Lugoslavia& it is generallE considered
t!at elementarE sc!ools *ork in t*o s!ifts. 9!is im#lies a sEstem *!ere t*o class
de#artments s!are t!e same classroom. 0o*ever& in 'U Member States& instruction in sc!ools
is mainlE organised in onlE one s!ift& *!ic! means t!at t!e didactical solutions for t!e
organisation of t!is tE#e of instruction are different from t!ose a##lied in Sout!east 'uro#ean
countries. Gn (inland& for eKam#le& *ork is organised in one s!ift. 'verE full !our marks t!e
beginning of a ne* subject lesson& *it! a ten to fifteen minute recesses in bet*een lessons.
Gn 'uro#e& t!ere are a large number of Maldorf sc!ools *!ere teac!ing is organised in
e#oc!s& so t!at cognitive& affective and motor activities interc!ange bE follo*ing #articular
#sEc!ological r!Et!ms and didactical logic. 9!is means t!at t!e activities are #lanned at
certain #eriods of t!e daE to coincide *it! t!e natural r!Et!m of life of c!ildren of a #articular
age. - similar logic is also a##lied bE t!ose teac!ers *!o follo* t!e #edagogical ideas of
Maria Montessori. 9!e follo*ers of t!e #edagogical sc!ool of ,Nlestin (reinet also offer
useful ideas for t!e organisation of t!e studentsO dailE activities in com#ulsorE sc!ool.
9!e aut!or recommends t!at t!e didactical solutions for organising activities for
students in elementarE sc!ool s!ould not be soug!t in t!e didactical sEstem of *ork in t*o
s!ifts& but in t!e #ros#ect of a *!oledaE staE in sc!ool& *!ere t!e c!ildren can fulfil t!eir
develo#ment needs to learn& *ork& move about and #laE. 9!e teac!er education model and
com#etences acPuired bE teac!ers& *!ic! are related to t!e #rimarE and lo*er secondarE stage
of com#ulsorE education& !ave a great effect on t!e didactical model of organising *!oledaE
activities.
+eE *ords/ basic education& #rimarE education& alternative #edagogies& studentsQ steE in
sc!ool
;