Tehnickiglasnik 1 2012

Sadraj
I
SADRAJ

Golubi S., iki A., Hrak B.
PRIMJENA KVANTITATIVNIH METODA KOD IZBORA MATERIJALA ..................................................... 1
Hrak B., iki A., Brii T.
IZRADA 3D MODELA VRCALJKE ZA MED ......................................................................................................... 7
Veseli D., Golubi S.
UTJECAJ RAZVOJA MATERIJALA NA RAZVOJ PROIZVODA .................................................................... 12
Hrak B., Golubi S., Bonjak M.
IZRADA 3D MODELA KUITA RAVNOG VENTILA DN 50 ........................................................................ 22
Vrhovski Z., Purkovi D., Jurkovi I.
MODELIRANJE I SIMULIRANJE VIRTUALNOG 3D MODELA NA PRIMJERU ELEKTROMOBILA S
TRI KOTAA U OPEN DYNAMICS ENGINE-u ................................................................................................ 27
Hrak B., Golubi S., Carek D.
IZRADA 3D MODELA KUITA CENTRIFUGALNE PUMPE ........................................................................ 34
Ehrenreich T., Pisai K.
IZRADA ALATA ZA UPREAVANJE DETONATORA .................................................................................... 39
Pisai K.
AKTIVNE I PASIVNE METODE SMANJIVANJA VIBRACIJA ....................................................................... 45
pii A.
MORT U GRAEVINARSTVU ............................................................................................................................ 54
Vrek S.
TIPOLOGIJA IZGRADNJE I PODJELA ZGRADA PREMA RAZDOBLJU GRADNJE I ENERGETSKIM
POTREBAMA ........................................................................................................................................................ 60
Duki D., Let D.
ANALIZA KORITENJA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U
OSNOVNOKOLSKOJ POPULACIJI .................................................................................................................. 65
Duki D., Maari S.
ONLINE UENJE U HRVATSKOM VISOKOM OBRAZOVANJU................................................................... 69
Hava L., Jagi D.
UVOENJE GIS-a U HEP ODS d.o.o. ELEKTRA ZABOK ................................................................................. 73
Mikac M.
ALGORITMI PRIMJENJIVI U POSTUPKU OITAVANJA RADNIH AKTIVNOSTI S TAHOGRAFSKIH
LISTIA .................................................................................................................................................................. 78
Purkovi, D., Vrhovski Z., Petrovi I.
OPTIKA POJAALA S ERBIJEM DOPIRANIM SVJETLOVODOM ................................................................ 90
Dominovi A., Matkovi D.
ATSC SUSTAV ZA RADIODIFUZIJU DIGITALNOG TELEVIZIJSKOG SIGNALA ..................................... 96
Kralj J. , Matkovi D.
REALIZACIJA DOKUMENTARNO-PROMOTIVNOG FILMA O OPINI CESTICA .................................. 100
Zanimljivosti .................................................................................................................................................................... III
Tehniki glasnik 6, 1(2012), I-II

II

Tehniki glasnik 6, 1(2012), I-II
Golubi S., iki A., Hrak B. Primjena kvantitativnih metoda kod izbora materijala
ISSN 1864-6168

PRIMJENA KVANTITATIVNIH METODA KOD IZBORA MATERIJALA

APPLYING QUANTITATIVE METHODS IN THE SELECTION OF MATERIALS

Golubi S.
1
, iki A.
1
, Hrak B.
1

1
Visoka tehnika kola u Bjelovaru, Bjelovar, Hrvatska

Saetak: U radu je prikazan pregled i mogunost
primjene kvantitativnih metoda kod izbora materijala za
nove i za postojee proizvode. Prikazane su razlike u
pristupu kod izbora materijala za nove proizvode i za
postojee proizvode. Kvantitativne metode pomau u
postizanju veeg stupnja objektivnosti kod izbora
materijala. Primjena kvantitativnih metoda izbora
materijala pretpostavlja postojanje i poznavanje
brojanih podataka o svojstvima materijala. Poznavanje
funkcije, odnosno uvjeta rada nuno je za realnu
procjenu teinskih faktora za svako svojstvo. Na primjeru
stvarnog proizvoda pokazana je praktina primjena
metode utjecajnosti svojstava za materijale kouljice
(tijela) i vijaka vijane pumpe.

Kljune rijei: kvantitativne metode, materijali, vijana
pumpa, kouljica (tijelo), vijak

Abstract: This paper presents an overview of quantitative
methods and their application possibilities in selecting
materials for new and existing products. Differences in
the approach to selecting materials for new and existing
products are shown. Quantitative methods are helpful in
achieving a higher objectivity level in material selection.
The application of quantitative methods in material
selection requires the existence and knowledge of
numerical data related to materials' properties. Knowing
the function, i.e. operative conditions, is essential for
weight factors to be assessed realistically for each
property. An example of a real product was used for
presenting the practical application of the properties'
impact method regarding the cylinder (body) and pump
screws materials.

Key words: quantitative methods, materials, screw pump,
cylinder (body), screw

1. UVOD

Izbor optimalnog materijala vaan je sastavni dio procesa
stvaranja i razvoja proizvoda. Kvalitetniji proizvod sa to
boljim uporabnim svojstvima, dopadljivim izgledom,
niom cijenom i uz to veu dobit mogue je postii
unapreivanjem proizvodnih postupaka izrade i
konstrukcijskih rjeenja uz pravilan izbor materijala. Prvi
korak izbora materijala je u fazi projektiranja i
konstruiranja proizvoda. Materijali se biraju u svakoj fazi
razvoja i konstruiranja proizvoda kao to je prikazano na
slici 1. [1].

Slika 1. Izbor materijala u pojedinim fazama razvoja
proizvoda

Izbor materijala prisutan je u svakom dijelu procesa
konstruiranja i vaan je za sva zbivanja u ukupnom
vijeku trajanja proizvoda, a zbog toga je raspolaganje sa
to potpunijim informacijama o svojstvima materijala
bitno za stvaranje i razvoj proizvoda, a posebno tehnikih
tvorevina. Izbor prikladnog materijala vana je zadaa pri
materijalizaciji neke konstrukcijske ideje. Ispravan
odabir ukljuuje u razmatranje razliite kriterije i
zahtjeve funkcije, proizvodnje i primjene proizvoda, ali i
zahtjeve trita.
Formalizacija odluivanja pomou kvantitativnih i
iskustvenih metoda, a sve na temelju objektivnih i
usporedivih podataka i znanja, lake dovodi do izbora i
primjene optimalnih materijala. Materijal nikako ne
smije biti unaprijed definiran jer izbor materijala
proizlazi iz simultanog razmatranja svih zahtjeva za
proizvod. esto se upravo od materijala oekuje da
odluujue utjee na svojstva i ponaanje proizvoda.
Najpotpuniji i najdostupniji podaci o materijalima
dobiveni su normiranim i dogovorenim laboratorijskim
ispitivanjima uzoraka, epruveta i drugih ispitnih tijela
izvaenih iz poluproizvoda i gotovih dijelova. Na ovaj
nain dobiveni su podaci koji imaju najveu vrijednost
pri proraunu konstrukcijskih dijelova i izbora materijala.

2. IZBOR MATERIJALA

Pri razvoju novog proizvoda te iz postavljenog razvojnog
zadatka mogu se izvesti svi tehniki, ekonomski i

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 1-6 1
drutveni zahtjevi i kriteriji, a jedan dio zahtjeva i
kriterija odnosi se i na materijale. Zahtjevi proizvodnje
esto mogu biti u suprotnosti sa zahtjevima uporabe
funkcije i eksploatabilnosti, pa je nuno rangiranje
vanosti ispunjavanja pojedinih zahtjeva.
S obzirom na nunost ispunjenja razlikujemo [1]:
- invarijantne, nuno ispunjive zahtjeve
- varijantne ili promjenjive zahtjeve, gdje se doputa
zadovoljenje zahtjeva u odreenim toleriranim
granicama.
Invarijantni zahtjevi slue za eliminaciju a priori
neprikladnih materijala u fazama predizbora. Na temelju
varijantnih zahtjeva trae se, vrednuju i odabiru
optimalne varijante.
U fazi razrade varijantnih rjeenja pri koncipiranju,
projektiranju i konstrukcijskoj razradi svakoj se varijanti
pridruuju oni materijali koji najbolje zadovoljavaju
posebne zahtjeve vezane uz dotino rjeenje
funkcionalne, proizvodne, eksploatacijske i ekonomske.
Svakoj varijanti pridruuju se i konkretni proizvodni
postupci pa je izbor materijala esto odreen ili bar
usmjeren kriterijima tehnologinosti i trokova.
Vane aktivnosti unutar procesa izbora materijala [1]:
- postavljanje zahtjeva i kriterija izbora
- definiranje traenih svojstava i karakteristika
- metode odluivanja i optimiranja

Kod ponovnog izbora materijala za postojei proizvod
put do utede vodi preko etiri mogue vrste analize [1]:
1. ponovno prouavanje oblika, dimenzija i mase
dijela
2. ponovno prouavanje naina izrade i montae
3. ponovno biranje materijala
4. ponovno projektiranje zbog postizanja
optimalne kombinacije traenih svojstava

Razlozi za preispitivanjem vrste primijenjenog materijala
i naina proizvodnje sa svrhom podizanja proizvoda na
viu kvalitetu i/ili sniavanja trokova [1]:
1. pojava novih materijala
2. promijenjeni uvjeti rada u uporabi
3. poboljanje uporabnih karakteristika proizvoda
4. oteana nabava definiranog materijala vrsta,
oblik, dimenzije, nezadovoljavajua kvaliteta
5. nezadovoljavajue ponaanje u proizvodnji
6. kvarovi u uporabi uzrokovani materijalom
deformacije, lomovi, prekomjerno troenje ili
korozija
7. pojava novih zakona, normi, propisa i uputa
8. novi zahtjevi za reciklinost i openito utjecaj
materijala na okoli
9. smanjenje trokova i postizanje bolje
konkurentnosti

Spoznaje o potranji rezervnih dijelova, analize
pogreaka i oteenja, spoznaje o razlozima nesrea i
propusta od velike su vanosti za razvoj i usavravanje
konstrukcije. Situacije u primjeni koje trae opis uzroka
jesu: lomovi, prekomjerno troenje ili korozijska
oteenja.

3. KVANTITATIVNE METODE

S ciljem objektivnijeg i raunalno podranog odluivanja
razvijen je vei broj metoda izbora materijala. Veina
metoda koristi se i za vrednovanje konstrukcijskih
varijanti cijelog proizvoda i u tom se sluaju u modele
ukljuuju drugi kriteriji i svojstva.
Pretpostavka uporabe kvantitativnih metoda je
raspolaganje brojano iskazanim vrijednostima svojstava
materijala u obliku mjerenih ili procijenjenih vrijednosti
(ocjene). Primjena kvantitativnih metoda odluivanja
dolazi u obzir kod velikog broja traenih svojstava, zato
to se moe oekivati i vei broj prihvatljivih materijala.
U literaturi se mogu pronai primjene razliitih
kvantitativnih metoda izbora materijala. Prema [1] i [2]
opisane su neke od metoda s primjerima primjene:
- karte svojstava materijala
- pokazatelji vrednovanja
- metoda cijene svojstava
- metoda najmanjih odstupanja svojstava od
traenih
- metoda utjecajnosti svojstava
- metoda graninih vrijednosti
- Pahl Beitzova metoda ocjena
- faktor uporabne vrijednosti sveden na trokove

Kvantitativne metode ne zamjenjuju procjenu i iskustvo,
nego pomau inenjerima da ne zanemare ni jednu od
mnogih mogunosti ili da brzopleto i subjektivno
odluuju.

4. METODA UTJECAJNOSTI SVOJSTAVA

Metodu utjecajnosti svojstava uputno je primijeniti u
sluajevima kada treba ocijeniti vei broj svojstava.
Razmatraju se svojstva koja su bitna za promatrani
sluaj. Brojana vrijednost u skaliranom obliku mnoi se
s odgovarajuim faktorom vanosti (B
i
). Faktorom
vanosti odreuje se relativna vanost svakog pojedinog
svojstva u odnosu na neko drugo. Zbrajanjem tako
vrednovanih svojstava dobiva se pokazatelj radne
karakteristike (V
r
) koji kasnije slui kao usporedna
veliina. Materijal s najveim pokazateljem radne
karakteristike smatra se optimalnim izborom za
definirane uvjete. Pojam skalirane vrijednosti uvodi se
zbog relativno velikog broja svojstava s razliitim
mjernim jedinicama, jer omoguuje pretvorbu
dimenzijskih u bezdimenzijske vrijednosti.
Skaliranu vrijednost (S
v
) se rauna tako da najbolja
vrijednost dobiva ocjenu 100, a ostale se rangiraju
proporcionalno toj vrijednosti [1]. Ta najbolja vrijednost
moe biti minimalna ili maksimalna vrijednost u listi,
prema tome kako je usmjeren zahtjev koji je vezan uz
svojstvo koje vrednujemo. Minimalna vrijednost trebala
bi biti kod npr. trokova, utjecaja korozije, poveanja
mase zbog oksidacije, a maksimalnoj vrijednosti se tei
npr. kod vrstoe i ilavosti. Raunanje skalirane
vrijednosti [1]:

U sluaju kada je najnia vrijednost najbolja, izraz za
skaliranu vrijednost glasi:

2 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 1-6

100
listi u svojstva st vrijedno brojcana
listi u svojstva ti vrijednos minimum
=
v
S (1)

U sluaju kada se od svojstva trai maksimum vrijednosti
izraz za skaliranu vrijednost glasi:

100
listi u svojstva st vrijedno maksimalna
listi u svojstva t vrijednos brojcana
=
v
S (2)

Za materijale kod kojih nema brojanih podataka o
svojstvima, svojstva se ocjenjuju procjenom ponaanja
materijala (izvrsno, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajue,
nezadovoljavajue) i pridruuju im se odgovarajue
brojane vrijednosti (5, 4, 3, 2, 1). Daljnji postupak je isti
kao i kod razmatranja svojstava s poznatim brojanim
vrijednostima. Sljedei korak je raunanje pokazatelja
radne karakteristike (V
r
):
=
=
vi
n
i
i r
S B V
1
maks. (3)
Pokazatelj radne karakteristike osnova je za raunanje
pokazatelja vrednovanja (M) koji je osnovna veliina za
rangiranje materijala. Pokazatelj vrednovanja izraunava
se izrazom [1]:
=
C
V
M
r
maks. (4)
gdje su: C ukupna cijena materijala po jedinici mase
gustoa materijala.

Za materijale koji trebaju izdrati neko optereenje bolje
je razmatrati cijenu po jedinici svojstva, ovisno o nainu
i vrsti optereenja. U tom sluaju pokazatelj vrednovanja
raunamo na sljedei nain [1]:

=
C
V
M
r
(5)
gdje je C' cijena po jedinici svojstva.

Ovom metodom mogu se analizirati i usporeivati
zamjenski materijali i to izraunavanjem relativnih
vrijednosti stavljanjem u odnose cijene po jedinici
svojstva zamjenskog i postojeeg materijala.

5. IZBOR MATERIJALA ZA DIJELOVE VIJANIH
PUMPI

Na primjeru izbora materijala za funkcionalne dijelove
trovretenih vijanih pumpi bit e prikazana primjena
kvantitativne metode utjecajnosti svojstava [3].

5.1. Opis vijanih pumpi

Funkcionalni elementi trovretenih vijanih pumpi su tri
vijka i kouljica (tijelo) u kojoj vijci rotiraju i ine
transportne komore. Prilikom rotiranja vijaka, zavojnice
zatvaraju komore, zahvaaju medij u usisnoj komori,
kontinuirano pomiu medij uzduno uz os vijaka i na
kraju istiskuju medij u tlanu komoru kuita pumpe,
odnosno u cjevovod hidraulikog sustava u kojem pumpa
radi. Vijane pumpe daju kontinuiranu dobavu. Radni
tlak pumpe jednak je protutlaku sustava u kojem pumpa
radi. Povrine zavojnice vijaka projektirane su tako da
postoji fino brtvljenje izmeu samih vijaka i izmeu
vijaka i kouljice. Zavojnice vijaka su dvohodne, s
konstantnim korakom, a broj okretaja vodeeg i voenih
vijaka je jednak. Vodei vijak prenosi osnovno
optereenje u radnom procesu, dok voeni vijci slue za
brtvljenje unutar pumpe i spreavaju povratak tekuine iz
tlane u usisnu komoru.

Slika 2. Vijci vijane pumpe [4]

Slika 3. Dimenzionalni odnos vijaka vijane pumpe [4]

Slika 4. Kouljica (tijelo) vijane pumpe [5]

Slika 5. Popreni presjek funkcionalnog podsklopa
vijane pumpe [5]
Vijane pumpe se primjenjuju u transportu i doziranju
medija i u hidraulikim sustavima. Primjenjuju se u

U katalozima proizvoaa materijala i u literaturi nisu
jednoznano odreena i brojano spomenuta sva
relevantna svojstva materijala, pa je bilo nuno
procijeniti otpornost na troenje, a na temelju podataka
proizvoaa pumpi odrediti rezljivost i trokove.
mnogim granama gospodarstva za namjene kao to su:
transportne pumpe goriva, dozirne pumpe goriva, pumpe
ulja glavnih i pomonih motora na brodovima, pumpe
separatora ulja i goriva i pumpe hidraulikih sustava do
12 MPa. Tijekom rada dolazi do izravnog kontakta
izmeu voenih vijaka i kouljice, slino kao kod
klasinog kliznog leaja.

Tabela 1. Pregled relevantnih svojstava materijala za
kouljicu vijane pumpe
5.2. Primjena metode utjecajnosti svojstava

Svojstvo

Materijal

R
e
(R
et
)
N/mm
2

*
10
-6
K
-1

E
N/mm
2

OT
1
(relat.)

REZ
(1-
5)
2

T
rel.
3
EN-GJL250S
250
(~750)
10,4 120000 4 4 100
EN-GJS-400-
12S
280
(~840)
10,4 170000 4 4 105
P.AlCu10Mg 185 23,0 72000 3 5 92
AlCu5PbBi 240 23,0 72000 2 5 130
P.CuSn10 135 18,0 98500 5 5 204
CuNi2Be 180 18,0 98500 4 5 217

Metoda utjecajnosti svojstava primijenjena je i za izbor
materijala kouljice i vijaka vijane pumpe. U odnosu na
prije prikazani nain raunanja pokazatelja vrednovanja
materijala, u ovome primjeru napravljena je jedna
modifikacija jer su u pregledu relevantnih svojstava dani
podaci za trokove obrade koji su obuhvatili i trokove
materijala [3].
Pokazatelj vrednovanja u ovome sluaju rauna se
pomou izraza:
=
=
vi
n
i
i
S B M
1
maks. (6)
*srednja vrijednost;
1)
procjena;
2)
na osnovi sile rezanja;
3)
na osnovi
vremena izrade
Od materijala za izradu kouljice vijanih pumpi trae se
sljedea svojstva: to vea tlana vrstoa (R
et
)
procjenjuje se na osnovu granice teenja (R
e
); to vea
otpornost na troenje (OT); to vea tvrdoa; to manja
toplinska rastezljivost (); to vea krutost (izraena
preko modula elastinosti E); kemijska postojanost na
djelovanje transportiranog medija; triboloka
kompatibilnost s materijalom vijaka; to bolja rezljivost
(REZ); to nia cijena materijala i to nii trokovi
obrade (T).
Faktori vanosti za svako pojedino svojstvo izraunati su
digitalnologikom metodom. Za 6 analiziranih
svojstava ukupan broj pitanja iznosi
15
2
) 5 6 ( 6
2
) 1 (
=

=
N N
.
Kod postavljanja pitanja svako svojstvo usporeuje se sa
svakim i pri tome se vanijem svojstvu dodijeli broj 1, a
manje vanom 0. Faktor vanosti jednak je omjeru
pozitivnih odluka za promatrano svojstvo i ukupnog
broja pitanja.
Na temelju dosadanjih rjeenja za kouljicu pumpe
analizirani su sljedei materijali [3]: EN-GJL250S (SL-
25); EN-GJS-400-12S (NL 400-12); P.AlCu10Mg;
AlCu5PbBi; P.CuSn10; CuNi2Be. Svi ovi materijali su
kemijski postojani u svim medijima koji se
transportiraju.
U tabeli 2. prikazano je raunanje faktora vanosti
svojstava materijala za kouljicu vijane pumpe.

Tabela 2. Izraunavanje faktora vanosti svojstava materijala za kouljicu vijane pumpe
Svojstvo 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Poz.
odluke
B
i
R
e
1 1 0 0 1 3 0,200
0 0 0 1 0 1 0,067
E 0 1 0 0 0 1 0,067
OT 1 1 1 1 1 5 0,333
REZ 1 0 1 0 0 2 0,133
T 0 1 1 0 1 3 0,200

Tabela 3. Skalirane vrijednosti svojstava materijala za
kouljicu vijane pumpe
Skalirane vrijednosti pojedinih svojstava raunamo
usporeujui isto svojstvo razliitih materijala tako da
najboljim svojstvima dajemo vrijednost 100, a ostale
vrijednosti rangiraju se u odnosu na najveu
(najpovoljniju) vrijednost.
Materijal R
e

E

OT

REZ

T

EN-GJL250S 89 100 70 80 80 92
EN-GJS-400-12S 100 100 100 80 80 88
P.AlCu10Mg 66 45 42 60 100 100
AlCu5PbBi 86 45 42 40 100 71
P.CuSn10 48 58 58 100 100 45
CuNi2Be 64 58 58 80 100 42

Tabela 4. Parametri vrednovanja materijala za kouljicu
vijane pumpe
Materijal R
e

E

OT

REZ

T

M
(Rang)
EN-GJL250S 17,8 6,7 4,7 26,6 10,6 18,4 84,8(2)
EN-GJS-400-
12S
20,0 6,7 6,7 26,6 10,6 17,6 88,2(1)
P.AlCu10Mg 13,2 3,0 2,8 20,0 13,3 20,0 72,3(4)
AlCu5PbBi 17,2 3,0 2,8 13,3 13,3 14,2 63,8(6)
P.CuSn10 9,6 3,9 3,9 33,3 13,3 9,0 73,0(3)
CuNi2Be 12,8 3,9 3,9 26,6 13,3 8,4 68,9(5)

Dobivene vrijednosti pokazuju da je optimalni materijal
za kouljicu vijane pumpe nodularni lijev, a iza njega
slijedi sivi lijev.

Materijali za izradu vijaka vijane pumpe analizirani su
na osnovi svojstava: granice teenja (R
e
), otpornosti na
troenje (OT), toplinske rastezljivosti (), rezljivosti
(REZ), cijene materijala i trokova izrade (T).

Tabela 5. Prikaz relevantnih svojstava materijala za vijke
vijanih pumpi
Svojstvo

Materijal
R
e
*
N/mm
2
OT
(1-2,2)
*
10
-6
K
-1
REZ
1)

N
T
2)
C45E
aren
435 1,1 11,7 1400 585
C45E
nitriran
435 1,9 11,7 1400 897
45S20
aren
330 1,0 11,7 600 396
45S20
nitriran
330 1,9 11,7 600 414
11SMn30
nitriran
225 1,9 11,7 580 391
11SMn20
pouglj. +
vanadiran
225 2,2 11,7 580 421
42CrMo4
poboljan
735 1,3 11,5 2200 602
42CrMo4
nitriran
600 2,0 11,5 2200 902
34CrAlNi7
nitriran
590 2,1 11,5 2400 920
EN-GJS-400
-12S
280 1,8 10,4 550 430
*srednja vrijednost;
1)
sila otpora pri rezanju;
2)
prema podacima
proizvoaa pumpi (MPD Daruvar)

Na slian nain kao i za kouljicu vijane pumpe
izraunati su digitalno-logikom metodom faktori
vanosti za svojstva predizabranih materijala za izradu
vijaka vijanih pumpi. Za pet svojstava materijala za
vijke vijanih pumpi raunanjem su dobivene vrijednosti
faktora vanosti koji su prikazani u tabeli 6.

Tabela 6. Faktori vanosti svojstava materijala za vijke
vijane pumpe
Svojstvo
R
e
OT REZ T
Faktor vanosti
0,10 0,40 0,10 0,20 0,20

Skalirane vrijednosti svojstava materijala i pokazatelj
vrednovanja izraunati su na slian nain kao i za
kouljicu vijane pumpe. Podaci za skalirane vrijednosti
prikazani su u tabeli 7, a parametri vrednovanja
materijala za vijke vijane pumpe prikazani su u tabeli 8.
Tabela 7. Skalirane vrijednosti svojstava materijala za
vijke vijane pumpe
Svojstvo

Materijal
R
e

OT

REZ T

C45E
aren
59 50 89 39 67
C45E
nitriran
59 86 89 39 44
45S20
aren
45 45 89 92 99
45S20
nitriran
45 86 89 92 94
11SMn30
nitriran
31 86 89 95 100
11SMn20
pouglj. +
vanadiran
31 100 89 95 93
42CrMo4
poboljan
100 59 90 25 65
42CrMo4
nitriran
82 91 90 25 43
34CrAlNi7
nitriran
80 95 90 23
42

EN-GJS-400
-12S
38 82 100 100 91

Tabela 8. Parametri vrednovanja materijala za vijke
vijane pumpe
Svojstvo

Materijal
R
e

OT

REZ T

M (Rang)
C45E
aren
5,9 20 8,9 7,8 13,4 56 (10)
C45E
nitriran
5,9 34,4 8,9 7,8 8,8 65,8 (8)
45S20
aren
4,5 18 8,9 18,4 19,8 69,6 (5)
45S20
nitriran
4,5 34,4 8,9 18,4 18,8 85 (3)
11SMn30
nitriran
3,1 34,4 8,9 19 20 85,4 (2)
11SMn20
pouglj. + vanadiran
3,1 40 8,9 19 18,6 89,6 (1)
42CrMo4 poboljan 10 23,6 9,0 5 13 60,6 (9)
42CrMo4 nitriran 8,2 36,4 9,0 5 8,6 67,2 (7)
34CrAlNi7 nitriran 8,0 38 9,0 4,6 8,4 68 (6)
EN-GJS-400-12S 3,8 32,8 10 20 18,2 84,8 (4)

Analiza dobivenih vrijednosti prikazanih u tabeli 8.
pokazuje da gotovo svi nitrirani elici zadovoljavaju
normalne i srednje teke uvjete rada bolje nego areni ili
poboljani elici. Pougljien i vanadiran elik vjerojatno
bi zadovoljio i u najteim uvjetima rada (medij s
abrazivnim esticama) ak i kada bi faktor vanosti za
otpornost na troenje bio nii od 0,40.
Potvrdu za ovakve zakljuke dao je i proizvoa pumpi
nakon praenja rada pumpi u eksploataciji.

6. ZAKLJUAK

Kvantitativne metode omoguuju vrednovanje materijala
kod usvajanja novih proizvoda te omoguuju traenje
zamjenskih materijala za postojee proizvode. Primjer
analize materijala i postupaka modificiranja povrina za


izradu kouljice i vijaka vijane pumpe pokazuje da se
dobivaju logina rjeenja u skladu s iskustvom.
Na rezultate izbora materijala vrlo bitno utjeu definirani
faktori vanosti za svojstva. Definiranje faktora vanosti
za svojstva proizlazi iz analize uvjeta rada. Tako npr. za
vie radne tlakove raste vanost vrstoe, dok u sluaju
kada transportirani medij sadri abrazivne estice raste
vanost otpornosti na troenje.
Problem u primjeni kvantitativnih metoda izbora
materijala nastaje kada nema pouzdanih brojanih
pokazatelja. Za dobivanje potrebnih podataka ponekad
treba obaviti odgovarajua laboratorijska i (ili)
eksploatacijska ispitivanja.

7. LITERATURA

[1] Filetin T., (2006), Izbor materijala pri razvoju
proizvoda, Fakultet strojarstva i brodogradnje,
Zagreb
[2] Golubi S., (2004), Primjena tribolokih prevlaka na
dijelovima vijanih pumpi, magistarski rad, Fakultet
strojarstva i brodogradnje, Zagreb
[3] Golubi S., Filetin T., (2002), Izbor materijala za
dijelove vijastih pumpi, urkovi L., Grilec K.
(Ur.), Zbornik radova s Savjetovanja MATRIB
2002, Vela Luka, Hrvatsko drutvo za materijale i
tribologiju, Zagreb, 51-56
[4] A.E., (1963),
, Izdanje
2-e, Moskva
[5] Interni podaci tvrtke MPD d.d. Daruvar (2004.)

Hrak B., iki A., Brii T. Izrada 3D modela vrcaljke za med
ISSN 1864-6168

IZRADA 3D MODELA VRCALJKE ZA MED

3D MODEL CONSTRUCTION OF A HONEY EXTRACTOR

Hrak B.
1
, iki A.
1
, Brii T.
1

1

Saetak: Prikazana je izrada 3D modela proizvoda -
Vrcaljke za med, ukljuivo i slijed izrade sloenijih
dijelova i montanih sklopova. Predloena su mogua
poboljanja primjenom prozirnih materijala i pogona
vrcaljke. Izradom 3D modela i generiranjem 2D tehnike
dokumentacije, stvoreni su svi preduvjeti za izradu
prototipa i funkcionalnu provjeru u stvarnim uvjetima
primjene.

Kljune rijei: vrcaljka za med, okvir za med, pelarstvo,
3D modeliranje, CAD, SolidWorks ST0,reverzni
inenjering, brza izrada prototipa

Abstract: 3D model construction of a product (honey
extractor), including the sequence of complex parts and
mounting assemblies construction, is shown. By
implementing transparent materials and the extractors
drive some possible improvements are proposed. By
constructing 3D models and generating 2D technical
documentation, all the preconditions necessary for
prototyping and functional testing under real conditions
of the application were created.

Key words: honey extractor, honey frame, beekeeping,
3D modeling, CAD, SolidWorks ST0, reverse
engineering, rapid prototyping

1. UVOD

Suvremena industrija okrenuta proizvodnji roba i usluga
susree se s velikim zahtjevima trita. Trendovi u izradi
proizvoda zahtijevaju brzu i dobru izradu, te plasiranje na
trite u to kraem vremenu. Za ovakav nain izrade
potreban je bri razvoj proizvoda pa se treba usmjeriti
izradi prototipova proizvoda pomou raunalnog
konstruiranja potpomognuto CAD (Computer-Aided
Design) programima. Uinkovitija proizvodnja, u kraem
vremenu, poticana je stalnim inovacijama i trinim
natjecanjem u cilju to jeftinijeg razvoja proizvoda. Sve
su to razlozi koji utjeu na brzi razvoj 3D tehnologije
izrade virtualnih proizvoda.
Na temelju spomenutog prikazana je izrada 3D modela
vrcaljke za med, a na osnovi fotografija i mjernih skica
runo izraenog ureaja.
Kao hobisti ili profesionalci, pelari su vie okrenuti
prema agronomskoj strani jer je briga i zdravlje za pele
uvijek bila na prvom mjestu. Tehnika pelarenja i danas
se provodi iskustveno. Alati i ureaji su skupe izrade i
nepouzdane funkcionalnosti. U literaturi su oskudni
navodi o tehnologiji izrade i primjenjivim oblicima alata
i ureaja.

2. 3D TEHNOLOGIJA MODELIRANJA

3D modeliranje je postupak kreiranja matematike
prezentacije nekog trodimenzionalnog objekta. Kroz
postupak 3D renderiranja dobiva se 2D slika 3D modela
iz jedne perspektive, ili kao alternativa 3D model se
moe koristiti kao resurs u realtime grafikoj simulaciji
[1]. Ovakva vrsta grafike tehnologije nastaje uz pomo
raunala, a bavi se manipulacijom i kreiranjem vizualnog
sadraja (slika 1.).

Slika 1. Jednostavan 3D model [2]

Viegodinjim brzim razvojem raunalne tehnike
(hardware), razvijaju se i 3D programi za modeliranje.
Programi omoguavaju korisniku manipulaciju, kreiranje
i koritenje 3D modela, kao i prenoenje 3D modela iz
jednog programa u drugi i slino. Razvojem sloenih
softvera 3D modeliranje raunalom postaje preciznije, a
razlog tomu su naprednija raunala i bolje aplikacije za
3D modeliranje.

2.1. 3D tehnologija u industriji

Veina tvrtki se slui 3D modeliranjem i vizualizacijom
da bi to bre izradile prototipove proizvoda u cilju
ostvarenja visoke preciznosti i fleksibilnosti, te
uinkovitog kreiranja i modifikacije 3D modela. 3D
modeliranje je zapravo prva faza kreiranja svakog
cjelovitog projekta. Za kreiranje 3D modela inenjeri se
slue programima koji pripadaju skupini CAD

(Computer-aided design). Ti alati su osmiljeni za
oblikovanje virtualnog objekta i sadre mnogo dodatnih
informacija o dimenzijama, materijalima i sl. CAD
programski alati podravaju razliite naine modeliranja
i oblikovanja objekta. Neke od poznatih metoda za prikaz
modela su: 2D vektori, 3D povrine i krivulje, poligoni
te oblikovanje uz pomo matematikih izraza CADD
(Computer-aided design and drafting).
Sredite CAD-a predstavlja jezgru geometrijskog
modeliranja koja preko grafikog suelja omoguava
interakciju korisnika i objekta (slika 2.). S obzirom na to
da se radi o vrlo zahtjevnim grafikim alatima, preporua
se koritenje viejezgrenih procesora i velike koliine
radne memorije kako bi se procesi odvijali u to kraem
vremenskom periodu. Najpoznatiji programski alati za
3D modeliranje su CATIA, SOLID EDGE, AUTOCAD,
SOLIDWORKS i drugi.

Slika 2. Suelje CAD programa SolidWorks [3]

3. VRCALJKE ZA MED

Vrcaljke za med su ureaji koji rotacijom uz djelovanje
centrifugalne sile odvajaju med od voska bez oteenja
ili manje kakvoe voska. Unutarnji rotirajui sklop za
dranje okvira u kojem se nalazi vosak i med prilikom
vrcanja rotira unutar posude u lijevu ili desnu stranu.
Njegovom vrtnjom unutar posude i centrifugalnom silom
odvaja se med od voska. Odvojeni med udara o unutarnju
stranu posude i pomou gravitacijske sile se sputa na
dno posude. Pri dnu posude, s vanjske strane nalazi se
otvor s ventilom za isputanje nakupljenog meda (slika
3.).

Slika 3. Jednostavna vrcaljka za med s runim pogonom
[4]

Vrcaljke za med se razlikuju po dimenzijama, nainu
pogona te po broju i poloaju okvira smjetenog unutar
kuita vrcaljke.
Poloaj okvira prilikom vrcanja meda moe biti
tangencijalni i radijalni.
Tangencijalnim poloajem se postavlja okvir tako da se
bone strane okvira ili vosak s medom postavlja prema
vanjskom obodu konstrukcije (slika 4.).

Slika 4. Tangencijalna izvedba [5]

Tangencijalna konstrukcija moe biti izvedena s fiksnim
ili zakretnim koarama. Fiksni nain zahtijeva runo
okretanje okvira. Drugi nain je bri i jednostavniji jer se
okretanje okvira provodi zakretanjem cijele koare. Ova
vrsta vrcaljki koristi se za manje pelinjake zato to se
vrcaljke izrauju prema dimenzijama tako da u njih stane
desetak okvira.

Pri radijalnom poloaju gornji dio okvira okrenut je
prema vanjskom obodu konstrukcije. Ovaj poloaj
zahtijeva vrtnju u samo jednu stranu pa nije potrebno
okretanje okvira (slika 5.).

Slika 5. Radijalna izvedba [5]

Ove vrcaljke koriste se za velike pelinjake. Njihov
kapacitet se kree od desetak do stotinu okvira u jednom
vrcanju.
Dijelovi koji su u kontaktu s medom moraju biti izraeni
od nehrajuih ili tvrdih PVC materijala.
Za variranje (najee smanjenje) broja okretaja
pogonskog elektromotora vrcaljke koriste se puni
prijenosnici. Zupci pua namataju se kao zavojnice oko

kinematskog tijela. Bokovi pua dodiruju zupce kola u
liniji, za razliku od vijanika s kosim zupcima. Rad
punih prijenosnika mirniji je od rada vijanika i manje
se troe. Najee se izvode za velike prijenosne omjere
[6].

4. IZRADA 3D MODELA VRCALJKE ZA MED

Prikupljeni podaci postojee vrcaljke (mjerenja,
fotografije, skice) osnova su za izradu 3D modela
vrcaljke za med.

Slika 6. Osnovni izgled vrcaljke [7]

4.1. Izrada izlaza za med

3D modeliranjem izraeni su pojedini dijelovi vrcaljke
kao podsklopovi, a zatim su objedinjeni u glavni sklop.
Izlaz za med je modeliran izradom skice - sketch profila
(slika 7.), a zatim krunim "dodavanje materijala" na
skicu pomou naredbe Revolved-Boss/Base (slika 8.).

Slika 7. Skica profila izlaza za med [8]

Slika 8. Kruno dodavanje materijala na skicu [8]

Pomou raspoloivih alata za modeliranje oblikovan je
osnovni trodimenzionalni model s promjenjivim
izgledom (slika 9a.).

Slika 9a. 3D model kuita izlaza za med [8]

Modeliranjem ostalih dijelova povezuju se podsklopovi u
virtualni glavni sklop izlaza za med (slika 9b.).

Slika 9b. 3D sklop za izlaz meda [8]

4.2. Izrada unutarnje konstrukcije

4.2.1. 3D modeliranje kuita za okvire

Ubrzanje modeliranja provedeno je izradom samo jedne
strane konstrukcije i njenim zrcaljenjem (Mirror) (slika
10.).

Slika 10. 3D model unutarnje konstrukcije [8]

Unutarnja konstrukcija sastavljena je od istih dijelova
podijeljenih na tri dijela i povezanih rastavljivim veznim
elementima (vijci, matice ToolBox).

4.3. Izrada vanjske donje i gornje konstrukcije

4.3.1. Donja konstrukcija

Zbog vizualne nepreglednosti s gornje strane posebno je
montiran donji dio kuita vrcaljke (slika 11.).

Slika 11. Donja konstrukcija [8]

Donju konstrukciju povezuju donji dijelovi vrcaljke:
noge, donji obru, bava i osovina.

4.3.2. Kuite za leaj

Slika 12a. Oduzimanje materijala [8]

Da bi se osigurala optimalna montaa, izvreno je
oduzimanje materijala kao na slici 12a.
Oduzimanjem materijala na vanjskim rubovima
izbjegnuto je neprepoznavanje povrina na ostalim
dijelovima koji prate radijus cilindra (bave).

Slika 12b. Oduzimanje materijala [8]
Prilikom "montae" potrebno je osigurati dobro spajanje
gornjeg nosaa izradom 2D crtea identinim gornjem
nosau. Pomou 2D crtea i oduzimanjem materijala
definiramo kutove za gornji nosa (slika 12b.).
Kotiranjem svih kutova omoguena je laka izrada
gornjeg nosaa.

4.3.3. Izrada nosaa donje konstrukcije

Prije izrade nosaa koriste se veliine (kutovi i duine)
upotrijebljene prilikom izrade kuita za leaj. Pomou
tih veliina izraena je tona skica za izradu nosaa
(slika 13.).

Slika13. Nosa [8]

Nakon dodavanja slijedi "oduzimanje" materijala na
krajevima nosaa zbog prilagodbe prema drugim
dijelovima. Unutarnje odstranjivanje materijala prati
vanjski promjer kuita leaja, a vanjsko odstranjivanje
prati vanjski promjer donjeg obrua. Gornje
odstranjivanje materijala spaja se s donjim obruem i
cilindrom (bavom).

Slika 14. Glavni spoj vrcaljke [8]

Nakon uspjene prilagodbe radi se montaa dijelova ime
je dobiven idealni spoj donje konstrukcije s ostalim
dijelovima (slika 14.).

4.3.4. Gornja konstrukcija

Sloeno oblikovanje gornje konstrukcije prikazano je na
slici 15., a na slici 16. je montirani podsklop.

5. GENERIRANJE 2D TEHNIKE
DOKUMENTACIJE

Pomou 3D modela sklopa (vrcaljke za med) veoma brzo
se izrauje polazna odgovarajua 2D prototipna
dokumentacija namijenjena izradi novog ureaja.
Odabirom projekcija i ispravnim rasporedom na
odgovarajui format crtea omoguujemo automatsko
kotiranje 2D crtea.
Generirani 2D crte je kompatibilan s njegovim 3D
modelom, a promjenom dimenzija u 2D crteu
automatski se mijenja i oblik 3D modela.

Slika 15. Crte gornje konstrukcije [8]
6. ZAKLJUAK

Izrada 3D modela proizvoda primjenom CAD
tehnologije smanjuje trokove razvoja, ubrzava rad na
stvarnoj izvedbi prototipa, smanjuje vrijeme pripreme
proizvodnje pomou CAM tehnologije te vrijeme izrade
"marketinkih dokumenata" (katalozi rezervnih dijelova,
prospektni materijali i sl.).
Prikazani su postupci izrade pojedinanih dijelova i
montanih sklopova. Zbog mnogo pojedinanih dijelova
nije prikazan postupak modeliranja svih elemenata.
Izdvojeni su sloeniji dijelovi i montani sklopovi za 3D
modeliranje. Izraeni 3D model doprinosi poboljanju
izrade vrcaljke za med. Znaajno poboljanje je izvedeno
na gornjem dijelu 3D modela proizvoda koritenjem
prozirnih materijala s prilagodljivim pogonom. Poboljan
je vanjski izgled i pregled unutranjosti vrcaljke. 3D
model vrcaljke za med moe se upotrebljavati za daljnju
analizu, poboljanja i za izradu prototipa.

Slika 16. 3D model gornje konstrukcije [8]

Nakon 3D modeliranja svih dijelova vrcaljke za med
obavlja se njihovo spajanje i definiranje pokretnih i
nepokretnih dijelova, te renderiranje pojedinih dijelova u
programu PhotoView 360 (slika 17.).

7. LITERATURA

[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/3D_modeliranje
[2] http://wikis.swarthmore.edu/ENGR005_2008/
index.php/User:Jnicolu1
[3] http://www.qkshare.org/thread218467.html
?language=hr
[4] http://www.radionicamedena.com/ser/04005.htm
[5] http://iamjacky.xanga.com/727269665/
taiwan-bizniz-trip
[6] Decker, K.H. Elementi strojeva : puni prijenosnici.
Zagreb : Golden marketing, Tehnika knjiga, 2008.
[7] Brii, T. Fotografije slikane fotoaparatom.
Bjelovar, 2011.
[8] Brii, T. Fotografije slikane pomou
Print Screen. Bjelovar, 2011.

Slika 17. 3D model vrcaljke za med (sklop) [8]

Veseli D., Golubi S. Utjecaj razvoja materijala na razvoj proizvoda
ISSN 1864-6168

UTJECAJ RAZVOJA MATERIJALA NA RAZVOJ PROIZVODA

INFLUENCE OF MATERIAL DEVELOPMENT ON THE PRODUCT DEVELOPMENT

Veseli D.
1
, Golubi S.
2

1
HEP Toplinarstvo d.o.o., Zagreb, Hrvatska
2
Visoka tehnika kola, Bjelovar, Hrvatska

Saetak: Kroz povijest moemo pratiti razvoj materijala
i njihovu vanost u svagdanjoj upotrebi. U poetku je
ovjek uzimao materijale iz prirode, a tek u novijoj
povijesti, koristei kvantitativna znanja iz matematike,
fizike, itd. otkrivaju se postupci za dobivanje
suvremenijih materijala.
Broj novih materijala u upotrebi eksponencijalno raste,
posebno posljednjih nekoliko godina. Neki primjeri
revolucionarnih primjena materijala zasnovanih na
znanstvenim istraivanjima jesu poluvodii i silicijev ip
u raunalu, te optika vlakna za prijenos informacija.
Primjena novih materijala doista je iroka i
koncentrirana je na utjecaj u sportu, i to u Formuli 1 i u
tenisu. Dok u tenisu izbor materijala utjee na rezultate i
zdravlje sportaa, u Formuli 1 on je jedan od vitalnih
imbenika koji vozau mogu spasiti ivot.

Kljune rijei: tehniki materijali, Formula 1,
karoserija, ugljina vlakna, tenis, reket

Abstract: Through the course of history it is possible to
trace back the development of materials and their
significance in everyday use. In earlier times man simply
took materials from nature and it was only later that, by
the use of quantitative knowledge from mathematics,
physics and the like, he found procedures for getting
more modern materials.
The number of our materials in use is constantly
increasing, particularly in the last several years. Some
cases of revolutionary implementations of materials
based on scientific research are semi transmitters and
silica chip in the computer as well as optical fibres.
They have quite wide range of usage therefore we have
concentrated on their role in sports especially Formula 1
and tennis. While in tennis that choice of materials has
influence on health and performance of player, in
Formula 1 it can play significant role in saving the life of
the driver.

Key words: technical materials, Formula 1 (Formula
one), chassis, carbon fibres, tennis, racket

1. UVOD

ovjek u ivotu obino ne razmilja o tome da su svi
predmeti u njegovoj okolini nainjeni od nekog
materijala. ovjekov ivot, gledajui kroz povijest,
odreen je postojanjem, razvojem i istraivanjem te
proizvodnjom, preradom i primjenom razliitih
materijala.
Napredak civilizacije od njenih poetaka usko je povezan
s otkrivanjem, dobivanjem, preradom i oblikovanjem
materijala u tvorevine koje mogu zadovoljiti neku
ljudsku potrebu. Rana su razdoblja povijesti
poistovjeena s vrstom otkrivenog materijala ili s
najee koritenim materijalima za oruja, alate,
posude, ukrase, nakit i sline predmete za svagdanju
upotrebu. Od samih poetaka ivot ovjeka bio je
obiljeen drvom, kamenom, kostima, koom, dlakom i
drugim materijalima izravno dobivenim iz prirode.
Mnoga su razdoblja u ranoj povijesti ovjeanstva
upravo nazvana po "proizvodnim materijalima koji su u
njima dominirali, npr. kameno doba, bakreno doba,
bronano doba, eljezno doba. Dananje razdoblje
otkrivanja, dobivanja i prerade materijala obiljeava
visok udio znanja, znanstvenih pristupa i metoda, kao i
suvremenih postupaka.
Kvaliteta materijala i proizvoda sve manje ovisi
neposredno o ovjeku, iako su iskustvo i vjetine
pojedinaca i dalje potrebni i nezamjenjivi. Broj,
raznovrsnost i koliina materijala stalno rastu od
masovne koliine manjeg broja vrsta do dananjih vrlo
velikih koliina mnogobrojnih kombinacija tipova.
Danas se procjenjuje da raspolaemo s vie od
sedamdeset tisua vrsta tehnikih materijala [1].
Znanost i inenjerstvo materijala smatra se, uz genetiku,
informatiku i telekomunikacije, generikom vrstom
znanosti. To znai da se rezultati istraivanja materijala i
pripadnih tehnologija prenose u druge grane znanosti i
tehnike elektroniku, strojarstvo, itd., te dovode do
razvoja novih proizvoda boljih svojstava.
Na primjeru sportova, automobilizma i tenisa bit e
prikazano da su upravo razvoj materijala i njihov pomni
odabir u izradi opreme jedan od kljunih imbenika zbog
kojih je sportaima kroz povijest omogueno postizanje
sve boljih rezultata te sigurnije bavljenje sportom.

2. KRITERIJI I SVOJSTVA MATERIJALA U
AUTOMOBILIZMU I TENISU

Poznato je da su za dobre rezultate u sportu vani talent i
rad u profesionalnom okruenju. Ako pratimo rezultate
tijekom vie godina, moemo uoiti da su rezultati u

12 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21
prosjeku sve bolji. Osim usavravanja tehnike izvoenja
odreenoga udarca ili pokreta (ovisno o sportu), za to su
jako zasluni i materijali od kojih se izrauju predmeti
koje upotrebljavamo.
U nekim ekstremnim sportovima vie ne govorimo samo
o vanosti materijala radi boljeg rezultata, ve su oni
presudni za sigurnost sportaa te im mogu sauvati
zdravlje ili ivot.

Slika 1. Sudar bolida na trkaoj stazi [2]

Ojaan i bolje proraunat kokpit uveden je 1981. godine,
a etiri godine poslije obavezni "crash-test". Sedam
godina poslije odreeno je da prednja osovina ne smije
biti iznad vozaevih nogu [3].

2.1. Kriteriji izbora materijala

2.1.1. Funkcionalnost i eksploatabilnost

Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju pri izboru
materijala za proizvodnju sportske opreme vezani su uz
funkcioniranje opreme ili od njenog dijela. Kada je rije
o automobilima za utrke, prilikom konstruiranja vrlo je
vano uzeti u obzir zahtjeve u pogledu funkcioniranja
cijele konstrukcije bolida i svakog pojedinog sklopa i
dijela.
Zahtjev eksploatabilnosti upuuje na ponaanje
materijala u upotrebi gdje posebno treba brinuti o [4]:
a) odravanju definiranih dimenzija i oblika
konstrukcije bitna su mehanika svojstva materijala
b) odravanju cjelovitosti konstrukcije
otpornost za lom za koju su bitna mehanika svojstva
materijala
c) sprjeavanju oteenja povrine zbog
troenja, korozije i slinih procesa dotrajavanja
d) zadravanju ostalih fizikalnih svojstava
bitnih za odravanje funkcije proizvoda u vremenu
njegove upotrebe
Ovi se zahtjevi izraavaju kroz traenu nosivost, trajnost,
prikladnost za odravanje, a prije svega kroz sigurnost i
pouzdanost. Osnovna svojstva materijala koja opisuju
ove zahtjeve i kriterije izbora jesu: fizikalno-kemijska
svojstva, mehanika otpornost (vano kod teniskih
reketa), otpornost na troenje i otpornost na djelovanje
agresivnih medija, to je naroito vano kod trkaih
automobila.

2.1.2. Tehnologinost

Ovdje se radi o sposobnosti materijala za obradu ili
oblikovanje nekim tehnolokim postupkom.
Opa prikladnost za obradu obino se izraava preko
tehnolokih svojstava kao to su: livljivost, rezljivost,
oblikovljivost deformiranjem (na toplo ili hladno),
spojivost: zavarljivost, lemljivost, prikladnost za
lijepljenje; prikladnost za prevlaenje i zatitu povrine
[4].

2.1.3. Standardiziranost normiranost

Kriterij standardiziranosti odnosi se na potrebu primjene
onih materijala koji su propisani normama. U opasnim
sportovima kao to su utrke automobilima polazi se od
nunosti ispunjenja nekih zakona, propisa, normi i
preporuka to se tie obavezne primjene odreenih vrsta
materijala ili zadovoljenja specifinih svojstava.

2.1.4. Reciklinost i unitivost materijala

Reciklinost i unitivost materijala openito se odnosi na
zahtjev izbora obnovljivih materijala gdje god je to
mogue. Dakle, treba analizirati mogunost prirodne
razgradnje, tehnoloku sloenost prikupljanja,
razdvajanja i recikliranja. Trokovi unitenja ili
recikliranja su vezani uz pojedini materijal, odnosno
proizvod ili dio proizvoda.

2.1.5. Estetinost

Trino konkurentni proizvodi esto se razlikuju i prema
privlanom izgledu koji ukljuuje boju, prozirnost,
sjajnost, mogunost jednostavnog i lijepog oblikovanja
(zapravo predstavlja dio tehnologinosti), eljeno stanje
povrine (hrapavost ili tolerancija) itd.

2.2. Svojstva materijala potrebnih za izbor

Najpotpunija i najdostupnija skupina podataka o
svojstvima materijala za proizvodnju sportske opreme
proizlazi iz normiranih laboratorijskih ispitivanja tijela
izvaenih iz gotovih dijelova. Time se dobivaju podaci
koji imaju najveu vanost pri proraunu konstrukcija i
izboru materijala. Ostali podaci dolaze iz praenja u
izradi i upotrebi u obliku povratnih informacija, te
upotpunjuju sliku svojstava i naroito mogueg
ponaanja materijala za pojedine vrste sportskih
proizvoda.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21 13
3. REZULTAT RAZVOJA PROIZVODA S
RAZVOJEM MATERIJALA U BOLIDU FORMULE 1

Formula 1, skraeno F1, smatra se najviim rangom
jednosjeda u utrkama motornih vozila. Temelji se na
serijama utrka koje se odravaju na umjetno sagraenim
stazama (pistama) u tu svrhu, ili na zatvorenim gradskim
ulicama. Svake godine rezultati utrka odreuju dvije
ljestvice pobjednika: ljestvicu najboljih vozaa i ljestvicu
najboljih konstruktora.
Za vrijeme utrka u Formuli 1 bolidi jure velikim
brzinama po zakrenim stazama i sudare je nemogue
izbjei. Napredak u tehnologiji i stroga pravila sigurnosti
doveli su do znatnog smanjenja ozljeda i smrtnih
sluajeva u ovakvim nesreama. Naravno, treba
zapamtiti da primjenjivost rjeenja za otpornost vozila u
sudaru razvijenih u Formuli 1 nije manja ni u drugim
oblicima prijevoza, kao to su vlakovi koji se kreu
velikim brzinama, kamioni i putniki zrakoplovi.

Slika 2. Bolidi Formule 1 na stazi [5]

3.1. Sigurnost i mogunost preivljavanja u
utrkama Formule 1

Prijelazom s aluminijskih na karoserije od ugljinih
vlakana u utrkama Formule 1 povean je interes za
ponaanje materijala tijekom sudara. Ali kompozitni
materijali pokazali su se mnogo sigurnijima od njihovih
metalnih prethodnika.
Da se povea sigurnost, uvedeni su novi propisi u utrke
Formule 1. Kao rezultat toga publika moe vidjeti vozae
kako izlaze neozlijeeni iz sudara s velikim mehanikim
oteenjima svih vitalnih i nosivih dijelova konstrukcije
automobila do razine neupotrebljivosti i
prepoznatljivosti, koji bi prije nekoliko godina bili
sigurno smrtonosni. Viestruko su uveani napori u cilju
vee sigurnosti vozaa u ovom sportu.
Poboljanja sigurnosti u utrkama Formule 1 u posljednjih
nekoliko godina izravna su posljedica visoke tehnologije
primijenjene u konstrukciji bolida, kao i strogih propisa
koje je nametnula meunarodna federacija za
automobilizam.

3.2. Kompozitni materijali u bolidu Formule 1

Otpornost u sudaru modernog bolida Formule 1
posljedica je iroke primjene pojaanih kompozitnih
materijala od ugljinih vlakana u konstrukciji samog
bolida. Tehnologiju kompozitnih materijala u Formulu 1
uveo je 1980. godine McLarenov tim u suradnji s
amerikom korporacijom Hercules Aerospace
Corporation [6].

Najnoviji tekstovi o motosportu sugeriraju da su
kompozitni materijali u utrke Formule 1 uvedeni kao
neizbjena posljedica razvoja tehnologija u proizvodnji
zrakoplova.

Slika 3. Konstrukcija bolida Formule 1 [7]

Od raznih dijelova bolida zahtijeva se vrstoa, dijelovi
poput krilaca i asije trebaju prenositi, a ne apsorbirati
razne aerodinamike i druge sile koje se javljaju.
Treba rei da su naprezanja koja djeluju na bolid pri
sudaru vrlo razliita od onih koje se javljaju kod
zrakoplova. U tom smislu McLarenov se prvi trkai bolid
sa asijom od ugljinih vlakana pokazao vrlo uspjenim u
odnosu na prethodna rjeenja. Sposobnost popravka
manjih oteenja vrlo je dobra osobina kompozitnih
materijala od ugljinih vlakana. Bolidi izraeni od
ugljinih vlakana osiguravaju visoki stupanj sigurnosti
vozaa i kod velikih mehanikih oteenja bolida, iako su
ugljina vlakna krhka i pucaju pri vrlo malim
istezanjima.

3.3. Apsorpcija energije

Pri projektiranju trkaeg auta sposobnog da zatiti vozaa
postavlja se zadatak osmisliti disipaciju deformacijske
energije sudara na takav nain da ona to manje utjee na
vozaa.
Brzine sudara zanimljive pri prouavanju disipacije
energije moemo podijeliti u tri odvojene grupe:

brzine od 1 do 150 m/s

14 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21
- ponaanje u sudaru odreeno je
ponaanjem materijala, ali i
cjelokupnih struktura te ukljuuje
sudare vozila koje je mogue
preivjeti. Ovoj grupi pripadaju i
brzine sudara bolida Formule 1;
brzine od 150 do 1500 m/s
- u sklopu prouavanja granine balistike
vojne artiljerije, ponaanje u sudarima
pri ovim brzinama veinom je
odreeno ponaanjem materijala i
obino je ogranieno na okolinu udara;

brzine vee od 1500 m/s
- materijali isparavaju i krute tvari teku
poput tekuina. Ovo je stanje poznato
kao hiperbrzinski sudar i tie se
probijanja tekih oklopa pomou
usmjerenih eksplozivnih naboja.

3.4. Utjecaj strukture kompozita

Svojstva apsorpcije energije (otpornost u sudaru) vozila
nainjenih od kompozitnih materijala moemo pripisati
proturjeju "rad loma", koji proizlazi iz mehanizama koji
se javljaju tijekom katastrofalnog loma. Svojstvena
krhkost kompozitnih materijala osigurava da oni ne
podlegnu procesima poputanja karakteristinim za
elastine metale, ve se kao posljedice optereenja
elastino deformiraju do toke loma. Kompozitno tijelo
se tijekom sudara raspada, i strukturalno i mikroskopski.
Jedno od najatraktivnijih svojstava kompozitnih
materijala u inenjerskom dizajnu mogunost je
oblikovanja njihovih mehanikih svojstava prema
specifinoj primjeni. Ovo omoguuje velik stupanj
iskoritenja primjene materijala, koji proizlazi iz vee
snage i vrstoe materijala.

3.5. Oblikovanje bolida u cilju vee sigurnosti
vozaa

Dijelovi raznih podsustava koji ine automobil moraju
posebnim oblikovanjem osigurati maksimalnu krutost u
normalnim radnim uvjetima i moraju biti dizajnirani tako
da uveaju otpornost na udarce, to se postie
poveanjem rada loma.
Prilikom sudara poeljno je da materijali od kojih je
nainjen bolid posjeduju sljedea svojstva:

1. otpornost na oteenja (to manje izoblienje
materijala prilikom udara)
2. toleranciju prilikom oteenja (mogunost
funkcioniranja pojedinog dijela bolida unato
izoblienju)
3. apsorpciju energije (otpornost u sudaru)

Otpornost na oteenja odnosi se na kapacitet materijala
ili strukture da podnese udarac bez oteenja. Tolerancija
oteenja opisuje sposobnost materijala da izdri zadani
specifini iznos oteenja. Ukupna apsorbirana energija
vaan je parametar za otpornost u sudaru i odnosi se na
sposobnost materijala da pretvori kinetiku energiju u
energiju loma. Ugljina vlakna velike krutosti (HM
vlakna) potrebna su samo u onim smjerovima u kojima je
nuna torzijska krutost ( 45 od osi torzije). Vlakna
srednje krutosti (IM vlakna) mogu izdrati mnogo vea
razvlaenja, a formiranje mjeovite (hibridne) slojevite
strukture moe biti u svim smjerovima. Uz pomo
instrumenata za snimanje udarca na ispitnim uzorcima i
optikoga mikroskopa moe se dobiti povezanost
komponenti materijala uz najveu apsorpciju energije.
Mehanika loma bavi se energijom potrebnom da rairi
oteenja u obliku pukotina unutar materijala. ilavi
materijali su oni u kojima je irenje pukotina teko, dok
se u krhkim materijalima pucanje lako iri.
Dinamika testiranja koja koriste servo hidrauliku
opremu nadasve su korisna budui da doputaju onome
tko eksperimentira da procijeni jesu li udarne
komponente sposobne izdrati utrku. Kada se
kompletiraju analize u laboratoriju na malim uzorcima
dizajniranim tako da moemo razumjeti obuhvaene
principe, tada ih moemo primijeniti na reprezentativnim
strukturalnim komponentama. Tumaenju takvih
rezultata treba pristupiti vrlo paljivo budui da
posljedice mogu biti vrlo sloene.

3.6. Sigurnosni propisi

U Formulu 1 uvedeno je mnotvo propisa koji se odnose
kako na obaveznu opremu vozaa, tako i na njen nain
upotrebe, a sve u cilju poveanja sigurnosti. Vozai nose
vieslojna odijela za zatitu od poara i kacigu za
sprjeavanje ozljeda glave. Aparati za gaenje poara,
neprobojni rezervoari za gorivo i vodovi goriva i ulja,
stranja svjetla za loe vremenske uvjete i elektrini
izolacijski prekidai svi zajedno slue da bi se poveale
anse za preivljavanje u sluaju sudara najvanijeg
dijela bolida vozaa. Sudari bolida u utrkama ili na
treninzima rijetko se dogaaju s nepokretnim objektima.
Veina nezgoda sadri i stupanj rotacije i udarce kod
odskakanja, tako da se energija rasipa i na druge naine,
a ne samo u strukturi materijala.
Mehaniki odziv materijala i struktura pod velikim
optereenjima drukiji su od odziva na statika
optereenja. U testiranju mogu postojati nedostaci, dakle
mogue je da bolid zadovolji sve odreene testove, a da
jo uvijek bude iznimno opasan pri sudaru.

3.7. Formula 1 kao tipian primjer monocoque
konstrukcije

Monocoque - francuska rije za vrstu karoserije. Radi se
o sigurnosnoj karoseriji izraenoj od smjese ugljinog
vlakna koja tvori zatitnu koljku oko vozaa. Okruena
je strukturama koje se mogu deformirati i koje
apsorbiraju energiju u sluaju nesree.
Monocoque konstrukcija uvedena je u "predkarbonsko"
doba. Ovakva je (uvjetno reeno) asija postavila nove
standarde u smanjenju ukupne teine bolida, podiui
ak i vrstou cijele konstrukcije, a time i sigurnost
vozaa koja je u tim vremenima bila prilino krhka. Prve
monocoque konstrukcije bolida Formule 1 bile su
izraene od aluminijskih limova, ali u osamdesetim su ih
godinama zamijenili umjetni materijali (kevlar i karbon
ugljina vlakna). Put do "civilnih automobila

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21 15
monocoque konstrukcijama jo je uvijek veoma
ogranien, prije svega zbog visoke cijene materijala i
izrade. Dodue, jo se veliki Colin Chapman (nekadanji
ef Lotusa F1) okuao prije tridesetak godina u izradi
modela Elan sa staklo-plastinom monocoque
konstrukcijom. "Sreu" da budu ovako konstruirani
imaju danas tek rijetki automobili poput Bugattija EB
110 i Ferrarija F 50 [8].

Slika 4. Monocoque od ugljinih vlakana [9]

3.8. Upotreba odreenih materijala za pojedine
dijelove automobila

METAL Od metalnih cijevi i ina nekada su se
izraivale asije.

Slika 5. Osnova nekadanjih automobila asija [9]

ALUMINIJ Danas se asije izrauju od aluminija u
kombinaciji s njegovim legurama. Aluminij se moe do
kraja iskoristiti za izradu cijelog automobila.
Pokuaj uvoenja aluminijske karoserije u masovnu
proizvodnju nije potpuno zavrio. Ovaj materijal jami
jednostavno postavljanje razliitih karoserija na istu
platformu, ime je, bez mnogo zadiranja u proizvodni
proces, mogue na zajednikoj platformi nainiti
nekoliko razliitih modela automobila.
Ako su aluminijski limovi oblikovani zagrijavanjem i
preanjem uljem ili plinom pod pritiskom, dobiva se
povrina bolje kvalitete od one nainjene klasinim
nainom preanja.

Slika 6. Prostorni okvir od aluminija (Audi A8) [9]

KEVLAR - Kevlar je aramid, skraeni naziv za
aromatini poliamid. Kemijski naziv za kevlar je
poliparafenilenetereftalamid, poznatiji kao paraaramid.
Aramidni prsten prua kevlaru termiku stabilnost, a
parastruktura mu prua veliku vrstou i modul. Kevlar
je danas jedno od najvanijih organskih vlakana koje je
ovjek uspio proizvesti. Pet puta je jai od elika s
jednakom teinom. Upotrebljava se u razliitim oblicima
i u bezbroj aplikacija od neprobojnih pancirskih koulja
do podvodnih kablova, padobrana, svemirskih letjelica i
suvremenih automobila [10].

NORYL - Plastika ija je prednost to se nakon lakih
udaraca vraa u poetni oblik. Od njega se rade
blatobrani koji su laki od metalnih te su potpuno otporni
na koroziju.

UGLJINA VLAKNA - Koritenjem automatiziranih
procesa razvijenih u industriji tekstila od njih se rade
konusni elementi, tj. elementi koji slue kao primarna
zona apsorpcije energije u sluaju sudara. Prva asija od
ugljinih vlakana za F1 bolid nainjena je 1982. godine.
Ugljina vlakna su materijal bez kojega je posve
nezamisliva moderna Formula 1, a koji je s vremenom
postao i sastavnim dijelom vrhunskih sportskih
automobila. Zbog svoje vrstoe i male specifine mase
postaje svakim danom sve zanimljiviji i proizvoaima
velikoserijskih automobila. Bogato iskustvo na ovom
polju posjeduju posebno Talijani, ije su tvrtke Ferrari i
Lamborghini ve odavno usvojile tehnologiju upotrebe
ugljinih vlakana.

Slika 7. Sofisticirane tehnologije u proizvodnji karoserije
[11]

16 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21
Zanimljivo je rei koliko karbonski materijal u
konicama bolida ima vanu ulogu u brzom i relativno
sigurnom zaustavljanju vozila.
Vrijeme koje je potrebno za potpuno zaustavljanje s
brzine od 300 km/h iznosi 4 sekunde. S 300 km/h bolidu
je potrebno samo 2,9 sekundi do potpunog zaustavljanja,
i to se obavi na relaciji od 65 metara. Sa 100 km/h podaci
su jo impresivniji: za potpuno zaustavljanje potrebno je
samo 1,4 sekunde, a bolid se zaustavi za cijelih 17
metara [12]. Jedini materijal u kombinaciji koioni
diskovi/koiona klijeta, koji omoguuje ovakve
performanse jesu karbonska vlakna. Njegove sirove
performanse omoguuju snane deakceleracije, dok
njegova teina omoguuje da koioni diskovi imaju
teinu oko 1,4 kg svaki (za usporedbu, elini diskovi
tee 3 kg). Kapacitet karbona da troi toplinu omoguuje
nenadmanu trajnost. Poetkom koritenja karbonskih
vlakana performanse koenja podigle su se na znatno
viu razinu, to je ubrzo bacilo u zaborav elik koji se
kao materijal koristio sve do 80-tih godina prolog
stoljea. Iako su prednosti karbonskih konica izrazite
(vrlo visoke performanse, dobra disperzija i upijanje
topline te niska teina), ni eline konice nisu
zanemarive - pri koenju na elinom sustavu povratne
su informacije znatno bolje [12]. Kada u utrci prelazi
preko grba i rubnika terena, bolid ne smije previe
odskakati. Smirivanje bolida pri takvim prijelazima
zadatak je ovjesa pa se zbog teine i vrstoe kod
proizvodnje dijelova ovjesa takoer upotrebljavaju
karbonska vlakna.

TITAN - Titan se ubraja u vrlo rairene elemente. U
prirodi se nalazi kao rutil i ilmenit. Industrijska je
proizvodnja poela nakon 2. svjetskog rata, kada se
spoznalo da je titan zbog svoje male gustoe, visokog
talita i dobrih mehanikih svojstava metal suvremenog
doba. Zbog tih se svojstava upotrebljava kao materijal za
izradu motora bolida F1. Gustoa titana iznosi 4500
kg/m
3
, za razliku od sivog lijeva koji se koristi za motore
osobnih automobila, a ima gustou 7250 kg/m
3
. S
relativno malom gustoom dobiva se i manja masa po
kubinom metru, to ini jedno od glavnih obiljeja
motora bolida Formule 1 lagani motor. Titan je vrlo
postojan materijal u svim uvjetima rada, a podruje
primjene mu je od -200 do 1000 Celzijevih stupnjeva.
Unato tako velikom rasponu temperature, promjene
mikrostrukture titana vrlo su male. Kao glavna primjesa
upotrebljava se aluminij koji takoer ima svojstvo male
gustoe (2700 kg/m
3
) i manji modul elastinosti. Zato
dobro podnosi udarna optereenja, ima dobru ilavost te
omoguuje titanu smanjenje sveukupne teine. S visokim
stupnjem vrstoe i tvrdoe aluminij poveava ilavost i
na visokim temperaturama koje moe razviti motor
bolida F1 [13].
Najpovoljnija za motor Formule 1 je legura titana sa 6 %
aluminija i 4 % vanadija, koja sadri (alfa + beta)
kristalnu strukturu. Meutim, proizvodnja takvih
materijala vrlo je skupa. Za izradu jednog motora bolida
potrebna su gotovo dva tjedna proizvodnje, nakon ega
se pristupa testiranju. Svaki proizvoa motora bolida
ima spremno bar deset motora za svaku momad prije
poetka natjecateljske sezone, koji se konstruiraju i
testiraju preko zimske stanke [13].
3.9. Bolidi nekada i danas

Slika 8. Mercedes Benz W 154 Silver Arrow iz 1938.
godine [14, 15]
Tablica 1. Usporedba bolida [4, 16, 17, 18]
Dio bolida Materijal Svojstva materijala
Mercedes Benz W 154 Silver Arrov 1938.g.
- asija nikal
molibden -
krom
(Hastelloy)
-vlana vrstoa 755
N/mm
2
- gustoa 9270 kg/m
3
- talite 1453 C
- modul elastinosti 210000
N/mm
2
- karoserija aluminij - vlana vrstoa 40 180
N/mm
2
- gustoa 2700 kg/m
3
- talite 660 C
N/mm
2
- granica razvlaenja 20
120 N/mm
2
- elementi
podvozja
elik - vlana vrstoa 330 700
N/mm
2
- gustoa 7850 kg/m
3
- talite 1600 C
N/mm
2
- granica razvlaenja 190
370 N/mm
2

Maks. brzina: 330 km/h Masa bolida: 980 kg
Ferrari F 150 2011.g.
- asija ugljina
vlakna
- vlana vrstoa 1500
4800 N/mm
2

- gustoa 1780 2150
kg/m
3

72400 N/mm
2
- konice
- karoserija kevlar - vlana vrstoa 3600
4100 N/mm
2

- gustoa 1440 kg/m
3

N/mm
2

- elementi
podvozja
Maks. brzina: 310 km/h Masa bolida: 640 kg

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21 17

Slika 9. Ferrari F 150 iz 2011. godine [19]

4. REZULTAT RAZVOJA PROIZVODA S
RAZVOJEM MATERIJALA U TENISU

Najvaniji dio opreme tenisaa je reket. Stoga je vrlo
vano obratiti pozornost na vrstu i kvalitetu materijala
koji je upotrijebljen za njegovu izradu. Od osiguravanja
kvalitete proizvoda do objanjavanja to u biti reket ini
pogodnim za igru, tehnika testiranja materijala vrlo je
znaajna. U prolih dvadeset godina dimenzije reketa su
se poveale, a okviri su postali znatno laki. Mjere, kao
to su jaina udarca, izdrljivost, zamor, sposobnost
uvijanja, naprezanje i standardno ispitivanje teine i
ravnotee, prepoznali su vodei proizvoai teniskih i
badminton reketa kao vana ispitivanja za uvjerenje o
kvaliteti. ice, bilo da su od prirodnih ili umjetnih
materijala, s jednostrukim ili viestrukim punjenjem,
mogu se lako ispitati i u tlanom i u vlanom nainu
rada. Pomou Lloydovih instrumenata prouavali smo
ice, drke od vlakana i konca koje mogu biti koritene
na univerzalnim LRX materijalima za ispitivanje
instrumentima da podnesu razliite zadane napore.

Slika 10. Teniski reketi [20]

Sve do 1970. godine svatko tko je bio ukljuen u
sportove koji se igraju s reketom koristio je drvene rekete
s konim drkama i prirodnim nitima. Uvoenje
aluminijskih i eljeznih okvira otvorilo je put za vrlo
lagane i izdrljive materijale. Danas je veina okvira
napravljena od laganih grafita ili grafita s kombinacijama
pripojenih materijala kao to su titan, kevlar ili staklene
niti, koji daju reketu dodatne razine elastinosti s jo
uvijek konkurentnom cijenom [20].

Slika 11. Testiranje sportskog reketa na LRX plus [21]

Uvoenjem elastinih okvira omoguen je precizniji
udarac, dok kruti reketi proizvode vie snage odravajui
glavu krutom i spremnom za dolazei udarac. Vibracije
koje pritom nastaju ne mogu nestati i zbog njih trpi
igraevo rame.
Brojni specijalizirani ureaji za mjerenje elastinosti
okvira reketa koriste "indeks krutosti". To obuhvaa
stavljanje tereta na okvir i dodjeljivanje vrijednosti flexa
(indeks krutosti) nakon odbijanja tereta. to je via
vrijednost flexa, to znai da je okvir krui. Ovakvo
statiko mjerenje moe se ponoviti u vlanim i tlanim
uvjetima na instrumentima kao to je Lloydov LRX
ispitni instrument. S LRX Nexygen softverom imamo
poveanu fleksibilnost u izvoenju detaljnih ispitivanja
materijala za izradu reketa.
ak i ispitivanje za malu silu moe pomoi
proizvoaima da shvate mehaniku svakog djelia reketa
i pomoi im prilikom oblikovanja buduih. Lloyds
Instruments su razvili paletu ispitne opreme, dodataka i
softvera za ispitivanje materijala da bi proizvoaima
omoguili izvedu ovih i drugih ispitivanja.

4.1. Najsuvremenija tehnologija izrade reketa

Revolucionarna tehnologija 03 omoguuje dvostruko
veu mogunost igrau da postigne najbolji udarac. 03 se
odnosi na nov nain dranja i zatezanja ica na reketu
pomou O-otvora koji su veliki, a u kombinaciji s
aerodinaminim okvirom reketi su dvostruko bolji
nego dosadanji. Pritom nije poveana glava reketa,
reket nije dulji ni tei [22]. Jedna od glavnih
karakteristika vrhunskih reketa Prince 03 je
suvremena GraphitExtreme tehnologija izrade okvira,
koja ukljuuje kombinaciju titana, bakra i ugljika to ih
ini vrstima i otpornima, a istodobno vrlo laganima u
ruci. Na veini modela ovih reketa ice su trostruko

18 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21
pletene. Postignuta je visoka tehnologija ublaavanja
vibracija, poput ShockBlock sustava.

Slika 12. Reket Prince 03 [22]

4.2. Utjecaj razliitih materijala na prenoenje
vibracija pri udarcu

Tehnologije materijala odigrale su vitalnu ulogu u
povijesti ove igre, naroito tijekom suvremenog doba s
nastajanjem snanih kompozitnih reketa.
Prvi su reketi izraeni od krutih komada drveta kao to
su jasen, javor i okume. Meutim, anizotropna priroda
ovih materijala zahtijevala je promjenu u grai reketa u
listiavu (ploastu) strukturu, koja je omoguila
poveanje vrstoe i snage reketa i u paralelnom i u
okomitom smjeru na njegovu glavnu os. Premda su se
karakteristike reketa znaajno poveale usvajanjem
listiave (ploaste) strukture, problem upijanja
(apsorpcije) vode je ostao, to je rezultiralo naglaenim
izvijanjem strukture, a time i promjenjivim
karakteristikama.
U 70-tim godinama aluminijski su okviri uivali u
kratkom razdoblju uspjeha ponudivi veu vrstou i
manju masu. Ipak, prema kraju desetljea uvedeni su
novi kompozitni materijali od kontinuiranih vlakana koji
su ubrzo nadmaili aluminij kao materijal za okvir. Prvi
od ovih kompozitnih materijala bili su sastavljeni od
staklenih vlakana smjetenih u kalup od poliesterske
smole, a kasnije su reketi bili sastavljeni od razliitih
stupnjeva ugljikovih vlakana smjetenih u kalupe od
epoksi smole.
Kratkotrajnom usponu aluminija pridonijeli su brojni
initelji. Kompozitni materijali i od staklenih i od
ugljikovih vlakana imaju veu vrstou od aluminija,
tako da reketi napravljeni od kompozitnih materijala
mogu biti puno laki, osobito u sluaju ugljikovih
vlakana. Kontinuirana vlakna mogu se istkati raznim
nainima u razliita tkanja, dajui poveanu kontrolu nad
svojstvima reketa. Npr., jednosmjerna vlakna ugraena
su du glavne osi reketa za visoku vrstou kod
savijanja, a 0/90 vlakna su pravilno sloena na 45 za
visoku jakost smicanja i vrstou.

Slika 13. Teniski lakat nastaje zbog refleksa stiska u aci,
kada se vibracije prenesu kroz reket [23].

Testovi s aluminijskim reketima pokazali su da se
pojavljuje znaajan pad vrstoe na oko 6000 udaraca,
usporeeno s promjenom u vrstoi reketa od ugljikovih
vlakana oko 4 % nakon 50.000 udaraca [24]. Drugi vaan
initelj za odbacivanje aluminija bilo je usporeivanje
svojstava priguenja materijala za okvire aluminij ima
manju sposobnost priguenja od kompozitnih, to je vrlo
vano za zdravlje igraa.

Svojstva priguenja kod okvira teniskog reketa jako su
vana. Kada loptica udari reket, dolazi do vrste
rezonancijskih valova unutar okvira i ica, a igra tu
rezonanciju osjeti kao vibraciju kroz drku. Razina
vibracija koje e igra osjetiti ovisi o tome gdje je na
reketu dolo do udarca. Ako se previe vibracija s drke
prenese na aku i ruku igraa, to esto rezultira stanjem
koje je poznato kao "lateral epiondylitis" ili "teniski
lakat". Teniski lakat pogaa oko 45 % ljudi koji redovito
igraju i osobit je problem za poetnike kojima je esto
teko pogoditi lopticu s mekanom tokom reketa. Dok
previe vibracija uzrokuje teniski lakat, bitno je da igra
moe osjetiti udarac loptice. Potpuno uklanjanje vibracija
rezultiralo bi nedostatkom informacije o udaru i prateem
smanjenju igraeve percepcije svojstva udarca.

Veliku vanost u evoluciji teniskog reketa imalo je
koritenje piezoelektrinih materijala koji mogu
kontrolirati vibriranje okvira. Potkraj 90-tih godina
Head je iskoristio intelifiber, materijal koriten u
zrakoplovnoj industriji, kao osnovni element u stvaranju
inteligentnog reketa. Ovaj piezoelektrik (materijal koji
vibriranjem proizvodi struju) ugraivan je u vrat i glavu
reketa pa je vibracija stvorena kontaktom reketa i loptice
pri izvoenju udaraca proizvodila preko ovog materijala
struju koja je uvrivala okvir reketa i poveavala
njegovu odbojnu snagu [25].

U budunosti moe doi do pretvaranja pasivne
konfiguracije u aktivnu formu u kojoj se vibracije u
okviru mogu osjetiti i onda ponititi invertiranjem
elektrinog signala prikljuenog na piezoelektrine
aktivatore koji se nalaze u drci. Moglo bi se ak
dogoditi da ova tehnologija konano dovede do nestanka
teniskog lakta.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21 19

Slika 14. Inteligentni reket [25]

4.3. Teniske loptice

Sam reket bez teniske loptice bio bi nevaan.
Teniske se loptice ne mijenjaju ve godinama, a
standardi su vrlo strogi i jasni. U 99 % sluajeva one su
ute boje, tonije fluorescentno ute (ili svjetlo-zelene
boje), jer je ustanovljeno da ima najbolju vidljivost za
igrae, gledatelje i za potrebe televizijskih prijenosa.
Nekada je loptica cijela bila od koe, a vanjska joj je
strana bila obloena dlakom ili ovjom vunom. Takva su
rjeenja potpuno naputena [21].
Moderne su loptice napravljene od gume kojoj se dodaju
odreene kemikalije da dobije traene karakteristike
propisanu skonost, brzinu, teinu itd. Vanjski dio
loptice nainjen je od posebnog filca od umjetnih
vlakana, koji je ujedno i najskuplji dio lopte. Upravo je
taj dio presudan kod odreivanja karakteristika lopte.
Njena preciznost, aerodinamika, skonost i nezaobilazno
trenje ponajvie ovise upravo o vanjskom materijalu.
Stoga je izbor vanjskog materijala vrlo vaan za
dobivanje (ne) eljenih znaajki pojedine lopte [21]. Jai,
dui i bogatiji vanjski dio loptice poveava otpor zraka,
no isto tako poveava i kontrolu prilikom igre. Kod
loptica s malo duom dlakom poveava se osjeaj
upravljivosti, stoga su takve loptice i pogodnije za spin
ili slice udarce kod kojih nije presudna brzina loptice ve
njena to vea rotacija.

Slika 15. Teniska loptica [26]

Skonost je iznimno vaan imbenik i ona se osim
odabirom vanjskog i unutarnjeg materijala regulira i
pritiskom zraka unutar loptice. eljeni tlak iznosi 2 bara,
a testiranje skonosti ispituje se u posebnim uvjetima i na
posebnim materijalima.
Teniske se loptice najvie proizvode u Junoj Africi, na
koju otpada oko 90 % ukupne svjetske proizvodnje lopti.
Svake se godine proizvede oko 300 milijuna loptica, za
to je potrebno oko 15.000 etvornih metara gume. Ovaj
podatak stvara i velike ekoloke probleme budui da
materijali od kojih je lopta napravljena nisu lako bioloki
razgradivi. Stoga su svjetski poznati turniri, poput
Wimbeldona, osigurali ekoloki prihvatljivu reciklau
loptica koje se koriste za vrijeme igranja turnira [26].

5. ZAKLJUAK

Slijedom razvoja materijala moemo pratiti njegov
utjecaj na kvalitetu ivota i rada ovjeka u svim
segmentima. Podruja primjene razliitih materijala
mnogobrojna su i vrlo raznolika, pa smo se u ovom radu
ograniili na podruje sporta. To je jedno od podruja
gdje je utjecaj razvoja materijala najvie izraen.
Podruje istraivanja suzili smo na Formulu 1 i tenis jer
su to sportovi u kojima se potpuno moe vidjeti irina
utjecaja razvoja materijala, kako na postignute rezultate,
zdravlje sportaa, tako i na ouvanje njihova ivota. U
Formuli 1 interes za ponaanje materijala poveao se
prijelazom s aluminijskih na karoserije od ugljinih
vlakana, ali kompozitni materijali su se pokazali sigurniji
od metalnih prethodnika. U povijesti razvoja bolida
vanu ulogu imali su kompozitni materijali, apsorpcija
energije i oblikovanje.
Tehnologija materijala u Formuli 1 poprimila je ogromno
znaenje u posljednjem desetljeu. Tako se javljaju nova
pravila koja ograniavaju ili ak zabranjuju upotrebu
odreenih materijala s namjerom da se zatite sudionici i
da se zadre trokovi na prihvatljivoj razini.
to se tie tenisa, kljuni momenti u razvoju materijala
bili su uvoenje aluminijskih i eljeznih okvira, laganih
grafita i grafita s kombinacijama pripojenih materijala.
Moemo zakljuiti da je razvoj materijala imao
revolucionarno znaenje u tolikoj mjeri da je, konkretno
utrke Formule 1, pretvorio u sport s minimalnom
mogunou smrtnog ishoda. U tenisu pak oekujemo da
razvoj tehnologije konano dovede do nestanka "teniskog
lakta" kao najuestalije ozljede u tom sportu.

6. LITERATURA

[1] Ashby M.F., (2001), Materials Selection in
Mechanical Design, Butterworth-Heinemann,
Oxford
[2] www.vidiauto.com/05sport/index.php?id=pitanja.ph
p, 12.06.2011.
[3] www.autonet.hr/default.asp?id=1971, 03.05.2011.
[4] Filetin T., Kovaiek F., Indof J., (2007), Svojstva i
primjena materijala, Fakultet strojarstva i
brodogradnja, Zagreb
[5] Slanjanki A., (2011), Nova sezona, nova pravila,
www.dw-world.de/dw/article/0,,6479836,00.html,
13.06.2011.
[6] Preston M., (2010), Composite Material Substitution
in Formula 1 Implications for Industry,

20 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21

http://www.formtech-
composites.co.uk/compositesUKcompositesubstituti
on.html, 05.04.2012.
[7] http://ferrari-f1-wallpaper-
bolid.jpg&imgrefurl=http://stareslike.com/download
-besplatno/tag/bolidi/&usg=598, 12.06.2011.
[8] www.tip-
top.hr/modules/news/article.php?storyid=54,
06.05.2011.
[9] http://saobraajni.blogspot.com/2009/01/,
12.06.2011.
[10] www.dunlop.eu/dunlop_hrhr/news/news_article.jsp?
id=36413, 05.05.2011.
[11] Brambilla E., (2011), asije od karbona vie nee
biti rezervirane za borbene avione, Auto-klub,
Vol.No. 639, 78-79
[12] http://forum.f1-hr.com/viewtopic.php?t=1652,
05.05.2011.
[13] Filetin T., Indof J., Kovaiek F., (2002), Svojstva i
primjena materijala, FSB, Zagreb
[14] http://www.research-racing.de/w154-a.htm,
12.09.2011.
[15] http://www.sportscardigest.com/mercedes-benz-
w154-silver-arrow-car-profile, 12.09.2011.
[16] Skupina autora, (1998), Inenjerski prirunik,
Proizvodno strojarstvo, kolska knjiga, Zagreb
[17] http://en.wikipedia.org/wiki/Ferrari 150%C2%B0
Italia, 13.09.2011.
[18] http://en.wikipedia.org/wiki/Mercedes-Bez W154,
15.09.2011.
[19] http://scarbsf1.wordpress.com/category/ferrari-f150/
15.09.2011.
[20] http://winner.ba/bs/index.php?option=com_content&
task=view&id=49&Itemid=, 05.05.2011.
[21] www.fia.com/homepage/selection-a.html, 18.5.2011.
[22] www.e-tenis.org/2011/02/izbor-teniskog-
reketa.html, 05.05.2011.
[23] http://www.google.hr/search?q=slike+za+teniski+lak
at&hl=hr&prmd=imvns&tbm=isch&tbo=u&source=
univ&sa=X&ei=EUMoT6z3BYmj-
gb1n_CWBQ&ved=0CCwQsAQ&biw=1280&bih=
798, 20.05.2011.
[24] www.hr-tenis.com/oprema/clanak/teniski-
reketi?id=20881, 05.05.2011.
[25] Mati L., (2006), Sve o reketu,
http://tenissrbija.blogspot.com/2006/12/sve-o-
reketu-2.html, 17.05.2011.
[26] www.hr-tenis.com/oprema/clanak/teniske-
loptice?id=21129,19.5.2011.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 12-21 21
Hrak B., Golubi S., Bonjak M. Izrada 3D modela kuita ravnog ventila DN 50
ISSN 1864-6168

IZRADA 3D MODELA KUITA RAVNOG VENTILA DN 50

3D MODEL CONSTRUCTION OF THE STRAIGHT VALVE HOUSING DN 50

Hrak B.
1
, Golubi S.
1
, Bonjak M.
1

1

Saetak: Prikazana je izrada 3D modela kuita
centrifugalne pumpe na temelju postojeeg 2D nacrta
gotovog proizvoda primjenom sinkrone tehnologije 3D
modeliranja, i reverzibilnog inenjeringa. Na temelju
kreiranog 3D modela, predloene su mogue
modifikacije postojee izvedbe proizvoda. Provedene su
analize zakrivljenosti povrina, Bzierove krivulje
modela i 3D geometrije. Prikazana je i mogunost
vizualizacije gotovog 3D modela na Web stranicama u
cilju prezentiranja proizvoda buduim kupcima
primjenom Web3D tehnologije.

Kljune rijei: centrifugalna pumpa, 3D modeliranje,
Bzierove krivulje, CAD, Solid Edge ST2, brza izrada
prototipa, reverzibilni inenjering

Abstract: The paper presents the creation of a 3D model
of the pump housing on the basis of an existing 2D
drafting of the final product using synchronous
technology, 3D modeling, and reverse engineering.
Based on the created 3D model, possible modifications to
the existing product design have been proposed. The
analyses of the surface curvature, Bzier curves of the
model, and 3D geometry were performed. The possibility
of visualization of the finished 3D model on a web site is
shown so as to present the product to prospective
customers by using Web3D technology.

Key words: centrifugal pump, 3D modeling, Bzier
curves, CAD, Solid Edge ST2, rapid prototyping, reverse
engineering

1. UVOD

Suvremeno projektiranje ne moe se zamisliti bez
upotrebe raunala i (Computer-Aided Design) CAD
programskih alata [1]. Projektiranje i konstruiranje
pomou raunala obuhvaa sljedee aktivnosti:
izradu koncepta projekta
konstruiranje 3D modela
analizu 3D modela
modificiranje dijelova 3D modela
izradu 2D projektne dokumentacije
Na temelju spomenutih injenica, prikazana je izrada 3D
modela i 2D tehnike dokumentacije kuita ravnog
ventila DN 50 na osnovi postojeih 2D nacrta (podloga).
Za izradu 3D modela odabran je programski alat
SolidWorks 2011 Premium zbog zahtjevnosti izrade
modela i primjene naprednih tehnika modeliranja i
analiza.

2. RAVNI ZAPORNI VENTILI

Ravni zaporni ventili (slika 1.) mogu se primijeniti na
svim cjevovodima i ureajima koji nisu agresivni (voda,
morska voda, goriva, ulja, para, stlaeni zrak i tehniki
plinovi) na temperaturama od -20 do +450 C) [2].

Slika 1. Ravni zaporni ventil [2]

Kuite ventila je ravno s prirubnicama na kraju,
izraeno od kvalitetnog sivog lijeva, s ugradbenom
duinom prema standardu EN 558-1, Red 1. Prikljune
mjere prirubnica su prema EN 1092-1, Tip B1. Zatvara
ventila se radi kao poseban dio, veza s vretenom je
sigurna i vrsta, ali omoguuje malo podeavanje
poloaja. Vreteno je izraeno od nehrajueg elika, kao
i brtvena povrina koja je izraena od nehrajueg
materijala direktno zavarenog na kuite. Brtvljenje
vretena direktno se radi brtvenim paketom izraenim od
kvadratne pletenice na bazi istog grafita koja ima
otpornost na pritisak i temperaturu, kao i na kemijski
agresivne fluide.
Konstrukcija je u skladu s EN 13709, maksimalni
doputeni diferencijalni pritisak donje strane zatvaraa je
prema traenom standardu, ali se moe dopustiti i

22 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 22-26
diferencijalni pritisak jednak nazivnom pritisku ako se
primijeni rasteretni zatvara i protok s gornje strane
preko zatvaraa. Materijali su specificirani prema
europskim standardima i za njih vai odnos radni
pritisak/ temperatura, prema standardu EN 12561-1 (slika
2.) [2].

Slika 2. Popis dijelova ravnog zapornog ventila [2]

3. PROGRAMSKI ALAT SOLIDWORKS 2011
PREMIUM

Slika 3. Logo programa SolidWorks 2011 Premium [3]

Programski alat SolidWorks (slika 3.) skrauje vrijeme
izrade 3D modela. Komunikacija preko suelja programa
omoguuje vizualno fokusiranje na sam rad, te
podeavanje vizualnih funkcija i kontrola. Jasna alatna
traka s podesivim "karticama" menija skrauje koritenje
"mia" na minimum (slika 4.). Brzo traenje datotenih
podataka bilo gdje pohranjenih radi se pomou ugraene
trailice s podesivim mogunostima traenja. SolidWorks
omoguuje oblikovanje i detaljiziranje velikih sklopova,
kao i testiranje proizvoda ve u ranoj fazi razvoja
proizvoda. Time bi se poboljala kvaliteta i
produktivnost, skratilo bi se vrijeme izlaska proizvoda na
trite te bi se smanjili trokovi i potronja materijala.
[4].

Slika 4. Osnovna traka s alatima [5]

4. IZRADA 3D MODELA KUITA RAVNOG
VENTILA

Postojei 2D nacrti sastoje se od poprenih i uzdunog
presjeka kuita ravnog ventila (slika 5. i 6.).

Slika 5. Popreni presjeci kuita ravnog ventila [6]

Svi popreni presjeci koji su prikazani na slici 5.
odreuju promjene unutarnjeg promjera ulaznog i
izlaznog voda ventila.

Slika 6. Uzduni presjek kuita ravnog ventila [6]
Slika 6. prikazuje osnovne dimenzijske parametre za
oblikovanje kuita ventila.

Postupak 3D modeliranja poinje modeliranjem lijeve i
desne prirubnice ventila izradom skice i krunim
"dodavanjem materijala" na skicu. (slika 7. i 8.).

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 22-26 23

Slika 7. Skica profila prirubnice

Slika 8. Kruno dodavanje materijala na skicu profila

Pomou raspoloivih alata za napredno (advanced)
modeliranje izraen je 3D model kuita ventila s
promjenjivom geometrijom (slika 9.).

Slika 9. 3D model kuita ravnog ventila DN 50

5. VARIJANTNO KONSTRUIRANJE-DESIGN
TABLES

Design Tables je alat kojim se na jednostavan nain
pomou definiranih ulaznih parametara geometrije
ventila modeliraju slini ili isti 3D modeli razliitih
znaajki (veliina) koritenjem Excel tablica. Kreiranje
Design Tablea se moe ostvariti na 3 naina:

ubacivanjem novog praznog Design Tablea u
3D model te unoenjem informacija, odnosno
parametara geometrije ventila direktno na radni
list Worksheet, pa se nove konfiguracije
automatski kreiraju u 3D modelu
programski alat SolidWorks sam uitava
parametre u Design Table
kreiranjem posebnog radnog lista Worksheeta u
Excelu, spremanjem istog te ubacivanjem ili
povlaenjem istog u 3D CAD model kako bi se
kreirale konfiguracije
Unutar 3D modela, Design Tableom se mogu kontrolirati
znaajke modela, odnosno feature, te skice - sketchevi
unutar znaajki. Kontrolira se na taj nain da se svakoj
pojedinoj dimenziji - koti dodaje ime pa time ta kota
postaje parametar. Imena parametara mogu biti velika i
mala slova, slova grkog alfabeta, latinina slova, brojke
i sl. (slika 10.).

Slika 10. Primjer imenovanja kota za kontrolu znaajki
3D modela

6. ANALIZE 3D MODELA

6.1. Analiza geometrije Geometry Analysis

Geometry Analysis je alat za analizu 3D geometrije
modela. Nakon provedene analize nije pronaena ni
jedna pogreka na 3D modelu kuita ravnog ventila
(slika 11.).

Slika 11. Rezultati analize geometrije - Geometry
Analysis

6.2. Analiza strujanja fluida Flow Simulation

Za razliku od drugih programa raunalne dinamike
fluida, SolidWorks Flow Simulation kombinira visoku
razinu funkcionalnosti i tonosti s lakoom uporabe.
Programski alat je namijenjen za analizu toka i raunalnu
dinamiku fluida CFD Computational Fluid Dynamics, a

24 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 22-26
koristi "arobnjak" suelje za postavku analiza. Alatne
trake i dijaloki okviri vrlo su slini SolidWorks suelju.
3D simulacija toka strujanja medija kroz kuite ravnog
ventila prikazana je na slici 12.

Slika 12. 3D simulacija toka strujanja medija kroz
kuite ravnog ventila

7. GENERIRANJE 2D TEHNIKE
DOKUMENTACIJE

Generiranje 2D dokumentacije iz 3D modela poinje
podeavanjem i odabirom formata stranice za radioniki
crte (slika 13.), uz odabir 3D modela-Model View (slika
14.).

Slika 13. Odabir formata stranice

Slika 14. Odabir 3D modela
Zatim slijedi odreivanje orijentacije projekcija 3D
modela (slika 15.)

Slika 15. Odreivanje orijentacije projekcija

Nakon odabrane orijentacije projekcija na pripremljenom
formatu papira pojavi se pravokutnik ispod kojeg se
nalazi odabrana projekcija. Povlaenjem mia, projekcije
2D crtea se automatski generiraju prema odabranom
pogledu (slika 16.).

Slika 16. 2D dokumentacija kuita ravnog ventila

8. VIZUALIZACIJA 3D MODELA

U programskom alatu SolidWorksu PhotoView 360
izraen je fotorealistini prikaz kuita ravnog ventila
(slika 17.).

Slika 17. 3D model kuita ravnog ventila u
programskom alatu SolidWorks PhotoView 360

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 22-26 25

9. ZAKLJUAK

Izradom virtualnog 3D modela proizvoda upotrebom
CAD tehnologije znaajno skraujemo vrijeme razvoja
proizvoda i smanjujemo trokove projektiranja. U radu je
prikazana izrada 3D modela kuita ravnog ventila DN
50 na temelju postojeih 2D nacrta (podloga). Nakon
izrade 3D modela, tehnologijom "varijantnog
konstruiranja" prezentiran je postupak interaktivne izrade
"familije proizvoda" kuita ravnog ventila. Analizirana
je geometrije 3D modela i 3D simulacija toka strujanja
fluida. Prikazan je i postupak izrade 2D tehnike
dokumentacije, kao i fotorealistina 3D vizualizacija
modela. Na temelju sveg spomenutog stvoreni su
preduvjeti za izradu prototipa i provjeru njegove
funkcionalnosti u stvarnim uvjetima rada.

10. LITERATURA

[1] http://download.tutoriali.org/Tutorials/3D_Grafika
/Solid_Works.pdf
[2] http://www.grejanje-expont.rs
[3] http://blog.alignex.com/mechanical-technical-blog-0/
[4] http://www.3dportal.info/
[5] Programski alat SolidWorks 2011 Premium
[6] Matt Lombard, SolidWorks 2009 Do kraja,
Kompjuter biblioteka, 2009.
26 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 22-26
Vrhovski Z., Purkovi D., Jurkovi I. Modeliranje i simuliranje virtualnog 3D modela na primjeru elektromobila s tri kotaa u open dynamics engine-u
ISSN 1864-6168

MODELIRANJE I SIMULIRANJE VIRTUALNOG 3D MODELA NA PRIMJERU
ELEKTROMOBILA S TRI KOTAA U OPEN DYNAMICS ENGINE-u

MODELING AND SIMULATION OF VIRTUAL 3D MODEL ON THE EXAMPLE OF A THREE-
WHEEL ELECTRIC VEHICLE DESIGNED IN OPEN DYNAMICS ENGINE

Vrhovski Z.
1
, Purkovi D.
1
, Jurkovi I.
1
1

Saetak: U ovom radu opisan je virtualni model
elektromobila s tri kotaa izraenog u Open Dynamics
Engine-u. Model vozila sadri mnoga fizikalna svojstva
stvarnog elektromobila te se s toga ovaj model moe
primijeniti za analizu i sintezu sustava upravljanja
elektromobilom. Virtualno okruenje vozila modelirano
je sa razliitim podlogama (suhi asfalt, trava, led) na
kojima se moe pokazati razliito vladanje elektromobila
u raznim uvjetima. Elektromobil je opremljen s tri
istosmjerna motora koji pokreu pojedine kotae. Motori
su upravljani PI regulatorom.

Kljune rijei: Open Dynamics Engine, elektromobil,
istosmjerni motor, PI regulator
Abstract: This paper describes a virtual model of a
three-wheel electric vehicle designed in Open Dynamics
Engine. The vehicle model includes many physical
properties of a real electric vehicle. Thus, this model may
be applied in analyzing and synthesizing the electric
vehicle control system. The vehicles virtual environment
was modeled with various surfaces (dry asphalt, grass,
ice), on which it may be shown how the electric vehicle
behaves under various conditions. The electric vehicle is
equipped with three DC motors that drive individual
wheels. The motors are controlled by a PI controller.
Key words: Open Dynamics Engine, electric vehicle, DC
motor, PI controller

1. UVOD

U dananje vrijeme razvoj i proizvodnja komercijalnih
proizvoda mora se odvijati jako brzo. Treba izraditi
prototip s obzirom na to da esto ne moemo napraviti
krajnji proizvod i testirati algoritme upravljanja na
samom proizvodu. Prototipovi se mogu nai u raznim
izvedbama. U ovom radu zanimljiv je virtualni fizikalni
prototip elektromobila. Unutar virtualnog prototipa
opisane su vane fizikalne pojave koje su esto dovoljne
da bi se razvio algoritam upravljanja za takav prototip.
Za izradu virtualnog prototipa koristit e se Open
Dyinamics Engine. Virtuani modeli izrauju se
programiranjem u C++ programskom jeziku, a simu-
lacija je izvedena koritenjem Matlab&SIMULINK- a.
2. MODELIRANJE VIRTUALNOG 3D MODELA
ELEKTROMOBILA (TRICIKLA) U OPEN
DYNAMICS ENGINE-u
Open Dynamics Engine (ODE) je besplatna biblioteka

funkcija koja se koristi za modeliranje i simuliranje
dinamike zglobnih krutih tijela. Tako je npr. ODE
pogodan za simuliranje vozila, hodaa te pokretnih
objekata u Virtual Reality okruenju. Prednosti ODE-a su
brzina, fleksibilnost, robusnost te ugraene funkcije za
detekciju sudara izmeu pokretnog objekta i prostora u
kojem se objekt kree. Zbog brzine izvoenja ODE
omoguuje simuliranje pokretnih objekata u stvarnom
vremenu.
Kreiranje virtualnog modela elektromobila opisan je
sljedeim koracima [1], [2]:
1) Stvaranje dinaminog virtualnog svijeta
2) Stvaranje fizikalnog modela elektromobila u
virtualnom svijetu
3) Postaviti poloaj pojedinih dijelova tijela
elektromobila u virtualnom svijetu
4) Stvaranje zglobova u virtualnom svijetu
5) Vezati zglobove s tijelom elektromobila
6) Postaviti parametre svih zglobova
7) Stvaranje virtualnog okruenja fizikalnog modela
elektromobila
8) Stvaranje grupe zglobova elektromobila za koje se
raunaju toke kolizije
9) Simulacijska petlja
a) narinuti moment na kotae elektromobila
b) promijeniti/unijeti parametre zglobova ako je
potrebno
c) pozvati funkciju detekcije sudara
d) proraunati toke kolizije pojedinih zglobova
e) proitati vrijeme koraka simulacije i odrediti
nova stanja elektromobila
f) unititi trenutne toke kolizije
10) Unititi stvorene objekte u virtualnom svijetu i sami
svijet

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33 27
2.1. Stvaranje dinamikog svijeta

Stvoreni virtualni svijet sadri kruta tijela i zglobove.
Objekti iz razliitih virtualnih svjetova ne mogu stupiti u
interakciju, odnosno ne kolidiraju. Najee aplikacije
sadre samo jedan svijet kao na primjeru svijeta
elektromobila koji e biti opisan u nastavku.
Stvaranje svijeta odvija se sljedeim nizom naredbi:
static dWorldID world; // deklariranje
world-a
world = dWorldCreate();// stvaranje world-
a
dWorldSetGravity(world, 0,0,-9.81); //
postavljenje gravitacije Zemlje
dWorldSetERP(world,0.5); //error reduction
parametar
dWorldSetCFM(world,0.00001); //constraint
force mixing
ground =
dCreatePlane(space,0,0,1,0);//ravnina u
kojoj lei podloga (x,y)

Nakon koritenja prethodnog slijeda naredbi dobiven je
virtualni svijet prikazan na slici 1. Gravitacijska
konstanta postavljena je u negativnom smjeru z-osi i ima
iznos Zemljine gravitacijske konstante. Time vrijede svi
fizikalni zakoni za kruta tijela na Zemlji.

Slika 1. Virtualni svijet u ODE-u

2.2. Stvaranje fizikalnog modela elektromobila u
virtualnom svijetu
Stvaranje fizikalnog modela u virtualnom svijetu odvija
se nizom naredaba:
// tijelo automobila; donji dio
body[0] = dBodyCreate (world); //
stvaranje tijela
dQuaternion q;
dQFromAxisAndAngle (q,1,0,0,0); //
orijentacija tijela
dBodySetQuaternion (body[0],q);
dBodySetPosition (body[0],0,0,STARTZ); //
pozicija tijela
dMassSetBox (&m,1,LENGTH,WIDTH,HEIGHT); //
definiranje volumena tijela
dMassAdjust (&m,CMASS); // definiranje
mase tijela
dBodySetMass (body[0],&m); // postavljanje
mase tijela

box[0]=dCreateBox(0,LENGTH,WIDTH,HEIGHT);
// geometrijski oblik tijela
dGeomSetBody (box[0],body[0]);

// tijelo automobila; gornji dio
body[4] = dBodyCreate (world);
dBodySetPosition (body[4],0,0,STARTZ +
3*HEIGHT/4);
dMassSetBox
(&m,1,LENGTH/2,WIDTH/2,HEIGHT/2);
dMassAdjust (&m,CMASS/100);
dBodySetMass (body[4],&m);
ground_box[9] = dCreateBox
(0,LENGTH/2,WIDTH/2,HEIGHT/2);
dGeomSetBody (ground_box[9],body[4]);
// tijelo automobila; kotai
for (i=1; i<=3; i++) {
body[i] = dBodyCreate (world);
dQuaternion q;
dQFromAxisAndAngle (q,1,0,0,M_PI*0.5);
dBodySetQuaternion (body[i],q);
dMassSetSphere (&m,1,RADIUS);
dMassAdjust (&m,WMASS);
dBodySetMass (body[i],&m);
cylinder[i-1] = dCreateCylinder
(0,RADIUS,0.2);
dGeomSetBody (cylinder[i-1],body[i]);
}

Prethodnim nizom naredbi definiran je fizikalni model
tijela elektromobila. Definirane su dimenzije
elektromobila, polumjer kotaa, masa pojedinih dijelova
elektromobila te orijentacija pojedinih dijelova
elektromobila.

2.3. Postavljanje pozicije pojedinih kotaa
elektromobila
Postavljanje pozicije pojedinih kotaa u odnosu na tijelo
elektromobila dano je naredbama:
dBodySetPosition
(body[1],0.5*LENGTH,0,STARTZ-HEIGHT*0.5);
dBodySetPosition (body[2],0.5*LENGTH,
WIDTH*0.5,STARTZ-HEIGHT*0.5);
dBodySetPosition(body[3],0.5*LENGTH,-
WIDTH*0.5,STARTZ-HEIGHT*0.5);
Spomenute naredbe postavljaju kotae s obzirom na
dimenziju tijela elektromobila. Postavljanje pozicija svih
dijelova tijela elektromobila obavlja se u globalnom
koordinatnom sustavu virtualnog svijeta. Kasnije,
tijekom simulacije, lokalni koordinatni sustav
elektromobila giba se zajedno s elektromobilom te se
uvijek ostvaruje fiksna pozicija kotaa u odnosu na tijelo
elektromobila. Pozicija je fiksna. Uvoenjem parametara
ERP (error reduction parametar) i CFM (constraint
28 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33
force mixing) tijekom simulacije dolazi do promjene

pozicije zglobova kotaa u odnosu na tijelo
elektromobila, ime je na jednostavan nain modeliran
ovjes elektromobila. Rezultat stvaranja fizikalnog
modela elektromobila prikazan je na slici 2.

Slika 2. Elektromobil u ODE-u
2.4. Stvaranje zglobova elektromobila, povezi-
vanje zglobova i podeavanje postavki
zglobova
Stvaranje zglobova elektromobila te postavljanje
parametara zglobova i povezivanje s tijelom
elektromobila navedeno je sljedeim naredbama:
// kreiranje zglobova
for (i=0; i<3; i++) {
joint[i] = dJointCreateHinge2 (world,0);
dJointAttach (joint[i],body[0],body[i+1]);
// kreiranje zgloba
const dReal *a = dBodyGetPosition
(body[i+1]);
dJointSetHinge2Anchor
(joint[i],a[0],a[1],a[2]); // postavljanje
//pozicije zgloba u odnosu na tijelo
elektromobila
dJointSetHinge2Axis1 (joint[i],0,0,1); //
os rotacije 1. zgloba
dJointSetHinge2Axis2 (joint[i],0,1,0); //
os rotacije 2. zgloba
}

// fiksni zglob; gornji dio automobila
joint[3] = dJointCreateFixed(world,0);
dJointAttach (joint[3],body[0],body[4]);
dJointSetFixed(joint[3]);

// postavljanje parametara zgloba
for (i=0; i<3; i++) {
dJointSetHinge2Param
(joint[i],dParamSuspensionERP,0.8);
(joint[i],dParamSuspensionCFM,0.001);
(joint[i],dParamLoStop,0);
(joint[i],dParamHiStop,0);
}

Na slici 3. prikazan je zglob tipa Hinge-2. Prvi zglob
omoguuje skretanje kotaa, a drugi zglob okretanje
kotaa. S obzirom na to da se kut zakreta kotaa mora
ograniiti, treba podesiti parametre zgloba tako da se
definira najmanji i najvei kut zakreta. Na pojedini zglob
mogue je narinuti kutnu brzinu zakreta u zglobu. Poto
se prvim zglobom eli postii odreeni zakret, dovoljno
je napraviti P regulator zakreta unutar ODE-a te se tako
moe modelirati skretanje volanom.
Slika 3. Hinge-2 zglob
Zglobovi pojedinih kotaa prikazani su na slikama 4. i 5.
Na drugi zglob mogue je takoer narinuti brzinu vrtnje,
ali s obzirom da su kotai pogonjeni elektromotorima,
zanimljivo je modelirati drugi zglob tako da mu se u
zglobu narine moment. Na taj nain se moment
proizveden istosmjernim motorom unutar simulacije
moe direktno prikljuiti na drugi zglob virtualnog
modela.
Slika 4. Prikaz zglobova na virtualnom modelu

elektromobila (1)
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33 29
Slika 5. Prikaz zglobova na virtualnom modelu

elektromobila (2)
2.5. Stvaranje virtualnog okruenja elektromobila
Da bi se moglo ispitati vladanje elektromobila na kosini,
ledu i raznim drugim podlogama potrebno je stvoriti
eljeno virtualno okruenje. Na slikama 6., 7. i 8.
prikazano je okruenje automobila koje moe biti na
cesti, travi, na ledenoj podlozi, na nizbrdici i uzbrdici.
Pojedinim podrujima (podlogama) moe se postaviti
razliiti koeficijent trenja ime je omogueno
modeliranje asfalta, leda i ostalih podloga.

Slika 6. Virtualno okruenje elektromobila (1)


2.6. Izvoenje simulacije
Simulacija u ODE-u izvodi se diskretno. U svrhu
simuliranja modela elektromobila koristi se vrijeme
diskretizacije od 0.01 s. Unutar jednog ciklusa izvoenja
postavljaju se vrijednosti momenata u zglobovima i
zakreti kotaa, te se proraunava kolizija elektromobila s
virtualnim okruenjem, Nakon toga se, koristei vrijeme
diskretizacije i informacije o koliziji, proraunava nova
vrijednost brzine vozila u svim smjerovima, kutna brzina
kotaa, pozicije vozila i orijentacija vozila. Moment
kotaa zadaje se sljedeim nizom naredbi:
dJointAddHinge2Torques(joint[0],0,-
CarVariable.ReferentTorque[0]);
30 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33
Momente na kotae stvaraju elektromotori koji e biti

modelirani u Matlab&SIMULINK-u. Nova stanja vozila
raunaju se interno u ODE-u u kojem je ostvarena i
kinematika i dinamika vozila.

3. MODELIRANJE I SIMULIRANJE SUSTAVA
UPRAVLJANJA DC MOTORIMA
EEKTROMOBILA MODELIRANOG U OPEN
DYNAMICS ENGINE-u

Virtualni model izveden u ODE-u potrebno je iskoristiti
u svrhu simulacije i sinteze sustava upravljanja
elektromobilom. Da bi to bilo izvedivo treba uspostaviti
vezu izmeu ODE-a i Matlab SIMULINKA (jedno od
moguih rjeenja). Ova veza zapravo se svodi na
komunikaciju izmeu C++ modela i Matlab
SIMULINKA [2]. Simulacijska shema prikazana je na
slici 9. U svrhu simulacije, za pogon pojedinog kotaa
automobila koristi se istosmjerni motor s nezavisnom
uzbudom. Diferencijalne jednadbe koje opisuju
istosmjerni motor dane su relacijama, [2], [4] , [6]:

( )
a
di t
( ) ( )
e m a
t k i t
( ) ( ) ( )
a a a a m w
U t L i t R k t
dt
= + +

(1)

=
(2)
gdje su:
U
a
napon armature istosmjernog motora, [V]
I
a
struja armature istosmjernog motora, [A]
L
a
induktivitet armature istosmjernog
motora, [H]
R
a
otpor armature istosmjernog motora, []
k
m
koeficijent elektromagnetskog momenta,
[Nm/A]

w
brzina vrtnje rotora istosmjernog motora
(kotaa automobila), [rad/s]

e
elektromagnetski moment, [Nm]

Za upravljanje brzinom vrtnje koriten je PI regulator [7].
Parametri PI regulatora odreeni su prema simetrinom
optimumu [3], [5]. Upravljaki algoritam PI regulatora
dan je relacijom:

0
( ) ( )
t
r
a r
I
K
U K e t e t dt
T
= +

(3)
gdje su:
K
r
proporcionalno pojaanje PI regulatora,
[Vs/rad]
T
I
integralna vremenska konstanta PI
regulatora, [s]
e pogreka brzine vrtnje, [rad/s]

Slika 9. Simulacijska shema sustava upravljanja

virtualnog modela elektromobila
3.1. Simuliranje virtualnog modela elektromobila
u Matlab SIMULINKU
U tablicama 1. i 2. nalazi se popis parametara koritenih
u simulaciji.
Tablica 1. Parametri matematikog modela automobila

r
w
= 0.2593 m M
w
= 651 kg L
w
= 2.05 m d
w
= 1.3 m

gdje su :
r
w
radijus kotaa, [m]
M
w
masa elektromobila, [kg]
L
w
razmak izmeu prednjih i stranjih
kotaa, [m]
d
w
razmak izmeu prednjih kotaa, [m]

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33 31
Tablica 2. Parametri DC motora i PI regulatora

R
a
= 0.5 L
a
= 1 mH U
an
= 96 V M
n
= 60 Nm
k
m
=0.8122 Nm/A
n
= 100 rad/s K
r
= 150 Vs/rad T
I
= 0.3 s
Primjenom simetrinog optimuma [3] dobiveni su

parametri regulatora K
r
= 110.8 Vs/rad i T
I
= 0.02 s.
Zbog nadvienja u sustavu, parametri su modificirani na
vrijednosti u tablici 2.

Slika 10. Referentna brzina kotaa
Slika 11. Mjerena brzina vrtnje kotaa
Na slikama 10. - 13. prikazan je odziv nekih fizikalnih
veliina elektromobila. Na slici 10. prikazana je
referentna brzina vrtnje kotaa. Kako se auto giba
pravocrtno, referentne brzine vrtnje svih kotaa su
jednake. S obzirom na to da je mjerena brzina vrtnje
kotaa (slika 11.) zaumljena, koristi se filtar prvog reda
da bi se filtrirao signal povratne veze (slika 12.). Brzina
elektromobila prikazana je na slici 13.

Slika 12. Filtrirana brzina vrtnje kotaa

Slika 13. Brzina elektromobila
4. ZAKLJUAK

Koritenje prototipa smanjuje trokove razvoja konanog
proizvoda, ali i sami razvoj proizvoda. Bitno je naglasiti
da se promjene dimenzija elektromobila ili nekih drugih
parametara izvedu samo promjenom parametra unutar
simulacije, to je velika prednost naspram koritenja
prototipa koji je krajnju proizvod. Prototip izveden u
ODE-u ima neke nedostatke s obzirom da je to Open
Source koji se koristi iskljuivo za igre. Kako je rije o
Open Source-u, mogue je rijeiti pojedine nedostatke.
Komunikacijom virtualnog modela izraenog u C++
programskom jeziku s Matlab&SIMULINK-om
omoguena je sinteza sustava upravljanja. Open
Dynamics Engine moe se koristiti za simulaciju drugih
krutih tijela. U radu nije pridana pozornost izgledu
samog elektromobila, ve samo dinamici i kinematici
elektromobila.
5. LITERATURA

[1] Smith, Russell. OPEN DYNAMICS ENGINE v5.0
USER GUIDE. 23. 2. 2006.
[2] Vrhovski, Z. Analiza stabilnosti i upravljivosti
vozila s elektronikim diferencijalom : diplomski rad
br. 96. FER, 2010.
[3] Umland, J.W.; Safiuddin, M. Magnitude and
symmetric optimum criterion for the design of
linearcontrol systems. New York, 1990.
32 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33
[4] Vrhovski, Z. Upravljanje elektronikim diferenci-

jalom. Zagreb : FER, 2009.
[5] Flores, A. Antiwindup Control Scheme.
[6] MathWork, http://www.mathworks.com/.
[7] Vuki, Z. ; Kuljaa,Lj. Automatsko upravljanje
analiza linearnih sustava. Zagreb : Kigen, 2005.

Kontakt:
Zoran Vrhovski, mag. ing. eit.
Visoka tehnika kola u Bjelovaru
Trg Eugena Kvaternika 4,
43000 Bjelovar
mob: 0917842199
tel: 043/241-185

mail:
zvrhovski@vtsbj.hr
dpurkovic@vtsbj.hr
bhrsak@vtsbj.hr

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33 33

Hrak B., Golubi S., Carek D. Izrada 3D modela kuita centrifugalne pumpe

ISSN 1864-6168

IZRADA 3D MODELA KUITA CENTRIFUGALNE PUMPE

3D MODEL CONSTRUCTION OF THE CENTRIFUGAL PUMP HOUSING

Hrak B.
1
, Golubi S.
1
, Carek D.
1

1

Saetak: Prikazana je izrada 3D modela kuita
centrifugalne pumpe na temelju postojeeg 2D nacrta
gotovog proizvoda primjenom sinkrone tehnologije 3D
modeliranja, i reverzibilnog inenjeringa. Na temelju
kreiranog 3D modela, predloene su mogue
modifikacije postojee izvedbe proizvoda. Provedene su
analize zakrivljenosti povrina, Bzierove krivulje
modela i 3D geometrije. Prikazana je i mogunost
vizualizacije gotovog 3D modela na Web stranicama u
cilju prezentiranja proizvoda buduim kupcima
primjenom Web3D tehnologije.

Kljune rijei: centrifugalna pumpa, 3D modeliranje,
Bzierove krivulje, CAD, Solid Edge ST2, brza izrada
prototipa, reverzibilni inenjering

Abstract: The paper presents the creation of a 3D model
of the pump housing on the basis of an existing 2D
drafting of the final product using synchronous
technology, 3D modeling, and reverse engineering.
Based on the created 3D model, possible modifications to
the existing product design have been proposed. The
analyses of the surface curvature, Bzier curves of the
model, and 3D geometry were performed. The possibility
of visualization of the finished 3D model on a web site is
shown so as to present the product to prospective
customers by using Web3D technology.

Key words: centrifugal pump, 3D modeling, Bzier
curves, CAD, Solid Edge ST2, rapid prototyping, reverse
engineering

1. UVOD

Svaki proizvod ima ivotni ciklus na temelju kojeg se
odreuje strategija koja se primjenjuje u svakoj od faza
[1]. Faze ivotnog ciklusa proizvoda:
a) uvoenje proizvoda na trite
b) rast proizvoda
c) zrelost proizvoda
d) odumiranje (opadanje) proizvoda

U fazi zrelosti prodaja proizvoda nastavlja rasti, ali samo
u prvom dijelu te faze. U drugom dijelu dolazi do
opadanja prodaje zbog zasienja trita (slika 1.). Novi
konkurenti, kojih je sve vie, kopiranjem vodeeg
proizvoda i niim cijenama osvajaju dio trita. Stoga je
potrebno redizajnirati proizvod napraviti reverzibilni
inenjering (slika 2.).

Slika 1. ivotni ciklus proizvoda [1]

Slika 2. Klasino i RE (reverzibilno) projektiranje [2]

Na temelju spomenutih injenica prikazana je izrada 3D
modela kuita centrifugalne pumpe na temelju 2D
nacrta poprenih presjeka postojeeg proizvoda.

2. SINKRONA TEHNOLOGIJA MODELIRANJA

Za izradu 3D modela koriten je programski alat Solid
Edge ST2 (sinkrona tehnologija).
Sinkrona tehnologija kombinira brzinu i fleksibilnost
izravnog modeliranja uz preciznu kontrolu dimenzija i
zadravanje parametarskih odnosa kojima je opisan
kreirani model. Na slici 3. prikazan je upravlja izravnog
modeliranja - Steering Wheel, karakteristian upravo za
sinkronu (ST) tehnologiju.
34 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 34-38

Slika 3. Upravlja izravnog modeliranja [3]

Ovaj proces 3D modeliranja omoguuje da se odreene
CAD dizajnerske aktivnosti mogu odraditi i do 100 puta
bre od klasinog pristupa, baziranog na kronolokom
(povijesnom) zapisu faza i postupaka izrade modela
(slika 4.).

Slika 4. Mogunosti direktnog modificiranja modela [3]

3. IZRADA 3D MODELA KUITA
CENTRIFUGALNE PUMPE

Postojei 2D nacrt sastoji se od poprenog presjeka
kuita pumpe na kojem su oznaeni i kotirani radijalni
presjeci svakih 30 stupnjeva. Ravnine presjeka definirane
su prema kutu koji zatvaraju s ravninom YZ referentnog
koordinatnog sustava (slika 5.).

Slika 5. Osnovna skica za poetak modeliranja
Svaki presjek ima zajedniko obiljeje presjek krunog
prstena (smanjuje zazor izmeu kuita pumpe i rotora,
te dijeli ulazni dio od izlaznog) koji se nastavlja na
polilinije. Polilinije se sastoje od krunih lukova na koje
se tangencionalno nastavljaju ravne linije, tvorei tako
povrinu koja se sa svakim presjekom poveava,
krenuvi od 0 do 360. Svi presjeci su povezani
Bzierovom krivuljom koja e se koristiti kao putanja za
dodavanje materijala.
Zbog sloenosti rjeenja i boljeg objanjenja opisan je
postupak nastajanja 3D modela u jednoj presjenoj
ravnini. Za skicu presjeka koja e sluiti za "dodavanje
materijala" optimalnim se pokazao poluprofil pumpe
(puni, bez detalja). Bitno je da skica ima barem 2 otra
brida zbog ispravnog mapiranja profila. Nakon
"dodavanja materijala" po putanji slijedi izrada ljuske
(slika 6.) i oduzimanje materijala rotacijom profila i
zrcaljenje svih kreiranih znaajki modela (slika 7.).

Slika 6. "Dodavanje materijala" po putanji i izrada ljuske

Slika 7. "Oduzimanje materijala" rotacijom i zrcaljenjem
3D modela

Zatim slijedi dodavanje materijala rotacijom - razliiti
profil za prednju i zadnju stranu (slika 8.). Ovim
postupkom izraen je 3D model koji potpuno odgovara
zadanim i kotiranim poprenim presjecima. Time je
rijeen glavni problem 3D modeliranja kuita
centrifugalne pumpe. Ostatak modeliranja bi se mogao
svrstati pod nadogradnju detalja klasinim postupcima.

Slika 8. Dodavanje materijala rotacijom

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 34-38 35

Slika 9. 3D model kuita centrifugalne pumpe

4. ANALIZE 3D MODELA

4.1. Promjena profila poprenog presjeka
0 - 90

Tijekom 3D modeliranja uoeno je odstupanje u debljini
stijenke kuita na baznom spiralnom dijelu od 0 do 90,
to oteava izradu 3D modela (slika 10.). Kako je za
pumpu vaan unutarnji profil, potrebno je da vanjski
profil prati unutarnji s konstantnom debljinom stijenke
od 8 mm, te bi se i taj dio tada mogao oblikovati
"dodavanjem materijala" (punog profila) po putanji i
zatim izradom ljuske. Time bi se ubrzalo 3D
modeliranje, smanjila bi se veliina datoteke i postigla
uniformnost prilikom modeliranja. Na taj nain bi se
upotrebom Bzierove krivulje kao putanje i poprenih
presjeka profila osnovni spiralni dio mogao oblikovati u
jednom potezu, to bi olakalo parametriranje modela
(slika 11.).

Slika 10. Postojei 3D model

Slika 11. Prijedlog modifikacije 3D modela

4.2. Analiza zakrivljenosti krivulje

Prilikom modificiranja Bzierove krivulje mogue je
prikazati zakrivljenost direktno na krivulji u obliku zraka
normalnih na krivulju ija veliina (duljina zrake)
predstavlja zakrivljenost u nekom mjerilu [4]. Primjer
takvog prikaza zakrivljenosti je prikazan na slici 12. Ne
ulazei u promjenu povrine poprenog presjeka
spiralnog dijela kuita, ve samo u modificiranje oblika
profila, kao "vodilja" moe biti novo kreirana krivulja na
slici 13.

Slika 12. Analiza zakrivljenosti Bzierove krivulje
postojeeg modela

Slika 13. Analiza zakrivljenosti modificirane Bzierove
krivulje
36 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 34-38

4.3. Analiza zakrivljenosti povrina

Prilikom rada sa zakrivljenim povrinama, za analizu i
redizajn 3D modela korisno je upotrijebiti alat za
sjenanje u ovisnosti o zakrivljenosti povrine da bi se
uoili diskontinuiteti i infleksije (slika 14.).

Slika 14. Sjenanje 3D modela

4.4. Analiza zakrivljenosti "zebra" uzorkom

Tehnika "zebra" uzorkom primjenjuje se za analizu
sloenijih 3D oblika. Nain na koji rafure prelaze preko
bridova ukazuje na razinu kvalitete povrina na svakoj
strani brida (slika 15.).

Slika 15. Analiza povrina "zebra" uzorkom

4.5. Kontrola geometrije 3D modela

Za kraj postupka 3D modeliranja "pokrenut" je alat za
kontrolu geometrije - Geometry Inspector koji nije
pronaao ni jednu pogreku na kreiranom 3D modelu
kuita centrifugalne pumpe (slika 16.).

Slika 16. Kontrola geometrije modela
5. VIZUALIZACIJA 3D MODELA

5.1. Foto realistini prikaz

3D vizualizacija modela od velike je pomoi jer moe
prikazati i "oivjeti" projekt.
Kako bi se proizvod to bolje predstavio kupcima, treba
izraditi fotorealistini prikaz 3D modela (renderiranje).
Fotorealistini prikaz modela kuita centrifugalne
pumpe izraen je u programu Solid Works PhotoView
360 (slika 17.).

Slika 17. 3D model u okruenju programa Solid Works
PhotoView 360

5.2. Primjena Web3D tehnologije

U globalno trinom okruenju vrlo vano je proizvod
predstaviti i ponuditi kupcima putem internetskih
stranica (web katalozi, internet prodaja itd.) u nekom
interaktivnom obliku (Web3D tehnologija), ime taj
proizvod postaje dostupan cijelom svijetu (slika 19.).

Slika 19. Mogunost rotacije3D modela u Web
pregledniku

6. ZAKLJUAK

U ivotnom ciklusu proizvoda, u fazi "pada" prodaje,
potrebno je modificirati proizvod. Funkcionalnom
modifikacijom proizvod se prilagoava novim potrebama
kupaca, to je najee vezano uz redizajniranje
proizvoda. Napretkom proizvodne tehnologije vanu
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 34-38 37

ulogu prilikom konstruiranja i redizajniranja proizvoda
ima projektiranje pomou raunala. Kako bi se proces
modificiranja proizvoda uklopio u aktivnosti po principu
"konkurentnog inenjeringa" i tehnologije brze izrade
prototipa, nuno je izraditi njegov 3D CAD model.
Odabirom programskog alata Solid Edge ST2 sa
sinkronom tehnologijom kao CAD programskog paketa
za izradu 3D modela kuita centrifugalne pumpe,
primjenom Bzierovih krivulja i reverzibilnog
inenjeringa, izraen je 3D model koji potpuno ispunjava
postavljene zahtjeve:
dimenzije modela odgovaraju kotiranim
elementima postojeeg 2D nacrta
3D model nema nepravilno spojenih bridova
jako je smanjena veliina njegovog digitalnog
zapisa

Time je 3D model upotrebljiv za daljnju analizu,
redizajn, brzu izradu prototipa, za predstavljanje na web
stranicama i fotorealistini prikaz, kako bi gotov
proizvod - centrifugalna pumpa bila konkurentna i
udovoljila bi zahtjevima trita.

7. LITERATURA
[1] Grbac, B. Osvajanje ciljnog trita. Sveuilite u
Rijeci, 2005.
[2] Aleksandrovi, S.: Proizvodne tehnologije.
http://www.mfkg.kg.ac.rs/index2.php
[3] Programski alat Solid Edge ST2 Help
[4] http://www.fsb.hr/geometrija.broda/
300/310/gb317.htm

38 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 34-38
Ehrenreich T., Pisai K. Izrada alata za upreavanje detonatora
ISSN 1864-6168

IZRADA ALATA ZA UPREAVANJE DETONATORA

THE MAKING OF DETONATOR PRESSING TOOL

Ehrenreich T.
1
, Pisai K.
1

1
Veleuilite u Varadinu, Varadin, Hrvatska

Saetak: U lanku je objanjen postupak upreavanja
ahure kod izrade detonatora i opisan je princip rada
alata za upreavanje. Opisan je postupak izrade cjevice
koja aktivira detonator. U uvodnom dijelu je objanjena
funkcija detonatora te je ukratko opisan razvoj
detonatora.

Kljune rijei: detonator, cjevica detonatora

Abstract: Pressing procedure of detonator sleeve
production and the principle of detonator sealing process
are described in this paper. The production process of
detonator tube is shortly described. The function and
evolution of detonators are shortly described and
explained in the introduction.

Key words: detonator, detonator tube

1. UVOD

Detonatori (slika 1.) se koriste kao upaljai cjelokupnog
eksplozivnog sredstva, a pune se osjetljivim inicijalnim
eksplozivom. Imaju iroku primjenu kod gradnje tunela,
u vojnoj industriji, u rudarstvu te kod ruenja starih
zgrada velikih povrina.

Slika 1. Detonatori

U poetku svoje upotrebe za paljenje detonatora koristio
se fitilj, koji se u dananje vrijeme koristi sve rjee, jer
ga zamjenjuju elektrini detonatori. Detonatori se obino
dijele, s obzirom na izvor explozivnog naboja, na
elektrine i neelektrine. ahura (kuite detonatora) se
izrauje od bakra, aluminija ili polimernih materijala. U
ovom sluaju ahura je izraena iz aluminijske legure u
obliku valjka i puni se eksplozivnom smjesom.
Kemikalije koje se upotrebljavaju ubrajaju se u inicijalne
eksplozive i koriste se u manjim koliinama kao poetni
sastojak sloenog eksplozivnog sredstva. Iz ahure izlazi
dvoslojna cjevica sastavljena iz polietilena i surlyna
(fitilj), ispunjena brzogoreim prakom za aktiviranje
detonatora, a time i aktiviranja eksploziva.

Slika 2. Detonator s cjevicom i plastinim umetkom

Prilikom aktiviranja alata klizai smjeteni u utorima
alata pritisnu ahuru izvana, tj. upreaju gornji dio ahure
s cjevicom i umetkom u nerastavljivi spoj.

2. POSTUPAK IZRADE DETONATORA

Iz aluminijskog valjka se postupkom izvlaenja dobije
ahura (slika 3.).

Slika 3. Aluminijska ahura iz koje se izrauje detonator

Dobivena ahura se pozicionira u alat (slika 4.) do
graninika. Veliinu otvora u alatu u koji se stavlja
ahura mogue je podesiti vijkom M5 x 13 koji se nalazi

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45 39
u matici alata i svojim okretanjem pomie kliznu alicu
prema gore ili prema dolje.

Slika 4. Pozicioniranje ahure u alat

U ahuru se nakon pozicioniranja stavlja visoko
eksplozivna smjesa, dvoslojna cjevica od polietilena i
syrlena te plastini umetak koji titi ahuru od prodora
vlage ili drugih neistoa. Pritiskom papuice na prei,
poluga spojena na kliznu alicu alata povue kliznu
alicu prema gore. Osam klizaa koji se nalaze u
ljebovima tijela alata se zbog pomaka klizne alice
prema gore pomaknu prema sredini alata. U krajnjem
gornjem poloaju klizne alice klizai su upreali ahuru
detonatora sa svih strana, zajedno s plastinim umetkom i
dijelom cjevice (slika 5.).

Slika 5. Preanje ahure

Nakon pada tlaka u cilindru pree klizna alica se
pomakne prema dolje, a tlana opruga vraa klizae u
poetni poloaj (slika 6.).

Slika 6. Vraanje klizaa pomou tlane opruge

Rezultat operacije je neraskidivi spoj izmeu aluminijske
ahure i cjevice, tj. detonator (slika 7.).

Slika 7. Spoj ahure i cjevice nakon preanja

Cjevice se pune vrlo gorivim prakom. Brzina gorenja
praka je oko 2000 m/s, pa je zato potrebna velika duina
cjevice da ne doe do ozljeivanja ljudi prilikom
eksplozije. Nakon vaenja ahure iz alata (nakon to je
klizai upreaju), cjevica (fitilj) se vie ne moe izvui
iz detonatora.

2.1. Cjevica detonatora

Cjevica detonatora izrauje se iz dva sloja, polietilena i
syrlena ekstrudiranjem (slika 8.).

Slika 8. Presjek cjevice detonatora

Ekstrudiranje je postupak kontinuiranog praoblikovanja
potiskivanjem kapljevitog polimera kroz mlaznicu.
Istisnuti polimer ovruje se u tvar, ekstrudat. Cjevica
se puni eksplozivnim prakom i upreava zajedno s
ahurom. Njena uloga je paljenje eksploziva smjetenog
u detonatoru, to dovodi do eksplozije detonatora.
Osnovna energetska komponenta je oktogen temperature
samozapaljenja 335C (beta kristali). Ostale komponente
koje ulaze u sastav homogeniziranog praka nisu bitne u
smislu osjetljivosti na temperaturu.

Tablica 1. Tehnike karakteristike cjevice
Materijal

Temperatura
taljenja
Potronja Svojstvo Debljina
(mm)
Jezgra od
surlyna
95C 2.4 kg/h proziran
1.2 /
2.2
Vanjski
plat od
PE-a
160C 2.75 kg/h neproziran
2.2 /
3.05

3. PREA ZA IZRADU DETONATORA

Stol s cilindrom je preko poluge spojen s alatom (slika
9.). Pritiskom na papuicu, poluga spojena s draem,
koji je jednim dijelom zataknut u utoru klizne alice,
klizi po ahuri prema gore i povlai za sobom kliznu
alicu. Zbog konusnog suenja klizne alice, klizai
smjeteni u utorima tijela alata sa svih strana preaju
ahuru detonatora u neraskidivi spoj s cjevicom i
plastinim umetkom. Kod pada pritiska u cilindru tlane
opruge vraaju kliznu alicu na poetni poloaj, a klizai
se raire zbog konusnog proirenja (oslobaaju

40 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45
aluminijsku ahuru). Poluga i cilindar nalaze se na stolu.
Radni pritisak u cilindru je 5 bara.

Slika 9. Prea za izradu detonatora

4. ALAT ZA IZRADU DETONATORA

Alat za izradu detonatora (slika 10.) sastoji se od tijela
alata, matice, ahure, draa, prirubnice, klizne alice,
graninika, klizaa, nosaa graninika, opruga, zatika te
vijaka i matica. Kod izrade dijelova koriste se razliite
vrste elika: legirani alatni elik, elici za poboljanje,
opi konstrukcijski elik, elici za opruge. Alat je dio
pree koja uslijed pomaka poluge uprea ahuru zajedno
s cjevicom i plastinim umetkom u vrsti dosjed. Kod
izrade pojedinih dijelova primjenjuju se toplinske obrade
kaljenje i bruniranje. Tijelo alata, ahura, prirubnica,
klizna alica i klizai izraeni su od legiranog alatnog
elika i zakaljeni su na tvrdou od 62 HRC-a, a
graninik, nosa graninika, vijci i zatici izraeni su od
elika za poboljanje te su brunirani. Matice i dra
izraeni su od opeg konstrukcijskog elika i nakon
izrade brunirani, a tlana opruga izraena je iz elika za
opruge.

Slika 10. Alat za izradu detonatora

4.1. Tijelo alata

Tijelo alata (slika 11.) je ujedno i kuite alata. Na njega
se montiraju svi ostali dijelovi alata. Na sredini tijela je
izbuena rupa u koju se umee ahura, a njegov donji dio
slui za postavljanje graninika. Na gornjem dijelu tijela
alata glodanjem su izraeni utori odgovarajue irine u
koje se umeu klizai. Nakon toga se klizai zaticima
spoje s tlanim oprugama koje ih potisnu na rubne
dijelove klizne alice. Pritiskom na papuicu pree tijelo
alata s klizaima miruje, dok se klizna alica pomie
prema gore. Nakon pada pritiska u cilindru tlane opruge
koje su zaticima privrene za klizae vraaju kliznu
alicu u poetni poloaj. Klizna alica je konusnog oblika
i klizai zbog djelovanja opruga vraaju kliznu alicu na
kraj konusnog proirenja i tako oslobaaju detonator.
Tijelo alata izraeno je iz legiranog alatnog elika i
zakaljeno na 62 HRC.

Slika 11. Tijelo alata

4.2. Matica alata

Matica alata se uvruje zajedno s nosaem graninika i
graninikom na tijelo alata. Matica ujedno slui za
privrivanje alata na stol pree.

Slika 12. Matica alata

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45 41
4.3. Graninik alata

Graninik alata (slika 13.) je dimenzija 6x155 mm,
izraen iz elika za poboljanje, a prolazi kroz tijelo alata
na kojeg je privren vijkom M5x13. Poboljani elik
velike vrstoe se primjenjuje kada konstrukcijski elik
poviene vrstoe nema dovoljno veliku granicu
razvlaenja. Graninik je podesiv po visini zbog
upreavanja razliitih duina ahura, tj. postojanja
razliitih duina detonatora. ahure se postavlja u alat do
graninika koji se podeava pomou vijka da se dobije
detonator tono odreene duine. Najvea tvrdoa koja
se moe postii kaljenjem izraunava se pomou
formule:
HRC 20 60 %C 20 60 1.55 95
max
= + = + = (1)

Slika 13. Graninik alata

4.4. Tlana opruga

Uloga tlane opruge (slika 14.) je vraanje klizne alice u
poetni poloaj, nakon to je poluga povue prema gore.
Tlane opruge su zaticima privrene za klizae, a
izrauju se iz elika za opruge. Opruni elici moraju biti
dovoljno elastini i moraju imati visoku granicu
razvlaenja, kako bi se nakon rastereenja potpuno vratili
na poetne dimenzije. To se postie neto povienim
sadrajem ugljika u odnosu na elike za poboljanje te
legiranjem silicijem. Prisutnost mangana u eliku
poveava njegovu vlanu vrstou i tvrdou [2].

Slika 14. Tlana opruga

4.5. Kliza

Klizai u alatu slue za upreavanje ahure sa svih osam
strana uslijed pomicanja klizne alice prema gore. Vrhovi
klizaa koji pritiskaju aluminijsku ahuru imaju ovalni
izgled (slika 15. - detalj A). Suprotni kraj klizaa ima
kosinu od 8 i upire se u konusni dio klizne alice koja
ima jednako kosinu. Na stranje krajeve klizaa zaticima
su privrene tlane opruge koje se upiru u tijelo alata.
Klizai klize samo po konusnom dijelu klizne alice, a
izrauju se iz legiranog alatnog elika. Glavna
karakteristika tih elika je otpornost na troenje i visoka
ilavost. Nakon izrade klizai se zakale na 60 HRC-a, a
smjeteni su u utorima na tijelu alata. Klizai su povezani
sa zaticima i oprugama koje ih nakon preanja ahure
detonatora vraaju u poetni poloaj.

Slika 15. Kliza

Prilikom preanja ahure od strane klizaa dolazi do
sminog optereanja na aluminijsku ahuru, nakon koje
nastaje vrsti dosjed, tj. detonator. Sila F izaziva
naprezanje u aluminijskoj ahuri zbog kojeg se ona
sabija (slika 16.).

Slika 16. Stiskanje aluminijske ahure

Klizai sa svih strana pritisnu ahuru (slika 17.) koja
poprima izgled povrine klizaa, odnosno plastino se
deformira.

42 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45

Slika 17. Optereenje klizaa na aluminijsku ahuru

Prilikom upreavanja detonatora zahtijeva se konstantna
sila odgovarajue veliine sa svih strana. Ako je sila
prevelika, moe prikljetiti cjevicu i tako onemoguiti
aktiviranje detonatora, a ako je premala moe doi do
ispadanja cjevice i plastinog umetka iz ahure. Lim
ahure je debljine 0,3 mm i mora biti dovoljno ilav da
ne bi dolo do pojave pukotina prilikom stiskanja klizaa.

4.6. Klizna alica

Klizna alica (slika 18.) klizi po tijelu alata, a na njene
rubove se oslanjaju klizai koji su oprugama privreni
za tijelo alata. Unutarnji dio alice je konusni kako bi
alica mogla potisnuti klizae prema sredini alata te tako
upreati ahuru detonatora. Izrauje se iz legiranog
alatnog elika i nakon toga zakali na 62 HRC. Mora
imati dobru otpornost na troenje jer klizi po tijelu alata.
Da bi se smanjilo troenje, podmazuje se s unutarnje
strane jer se time smanjuje trenje izmeu klizne alice i
tijela alata.

Slika 18. Klizna alica

4.7. ahura alata

ahura alata (slika 19.) se nalazi na tijelu alata a slui
kao graninik. Preko nje klizi dra koji ujedno povlai
kliznu alicu. Dra je spojen na polugu pomou dva
vijka. ahura se izrauje iz legiranog alatnog elika i
nakon toga zakali. Potrebno ju je podmazaivati tijekom
rada da se dodatno smanji trenje izmeu ahure i draa.

Slika 19. ahura alata

5. IZRADA KLIZNE ALICE

5.1. Materijal za izradu klizne alice

Klizna alica se izrauje iz alatnog elika .4850 nekim
od postupaka obrade odvajanjem estica. Vano svojstvo
elika .4850 je otpornost prema troenju (slika 20.).

Slika 20. Indeks troenja za pojedine vrste elika [2]

Uz ovo osnovno potrebno svojstvo gotovo uvijek se
zahtijeva i visoka otpornost alata na naprezanja udarnog
karaktera, tj. ilavost. Legirani alatni elici mogu se
podijeliti u dvije glavne skupine i to na alate za rad u
hladnom (T<180C) i na alate za rad u toplom
(T>180C). Hladnim postupkom izrauju se alati za
rezanje, deformiranje i mjerenje (slika 21.), a toplim
postupkom izrauju se kalupi i alati za obradu
odvajanjem estica. Na slici 21. je prikazana podjela
alata za rad u hladnom, tj. izrada alata za mjerenje,
deformiranje i obradu odvajanjem estica [2].

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45 43

Slika 21. Izrada alata iz visokolegiranih alatnih elika za
hladni rad [2]

Tablica 2. Karakteristike legiranih alatnih elika za rad u
hladnom [2]

Troenje radnih povrina klizne ahure nastaje zbog
meusobnog trenja alice i tijela alata. Troenje alata se
moe znatno smanjiti podmazivanjem ili poveanjem
tvrdoe povrina postupkom kaljenja [3].

5.2. Obrada odvajanjem estica

Nakon izbora materijala sa zadovoljavajuim svojstvima
(tablica 2.) pristupa se izradi klizne alice obradom
odvajanjem estica. Zbog rotacijsko-simetrinog oblika
klizne alice obrada se izvodi tokarenjem. Tokarenje je
postupak obrade odvajanjem estica (rezanjem) preteno
rotacijskih (simetrinih i nesimetrinih, okruglih i
neokruglih) povrina. Izvodi se na alatnim strojevima-
tokarilicama, pri emu je glavno (rezno) gibanje kruno
kontinuirano i izvodi ga obradak. Posmino gibanje je
pravolinijsko kontinuirano u ravnini koja je okomita na
pravac brzine glavnog gibanja i izvodi ga alat. Os
okretanja glavnog gibanja zadrava svoj poloaj prema
obradku bez obzira na smjer brzine posminog gibanja.
Alat za tokarenje je tokarski no definirane geometrije
reznog dijela s jednom glavnom reznom otricom (slika
22.). Materijal alata je obino brzorezni elik, tvrdi metal
ili karbidi s presvlakama. Svojstva alata kao to su
tvrdoa, vrstoa, postojanost na visoke temperature i
otpornost na troenje jako utjeu na brzinu i
ekonominost izrade. Tvri i kod povienih temperatura
postojaniji materijali omoguuju veu brzinu rezanja i
poveavaju ekonominost obrade. Za svaku operaciju
obrade i koriteni alat potrebno je pronai optimalne
parametre obrade kao to su brzina i dubina rezanja te
posmak.

Slika 22. Alati za vanjsko i unutarnje tokarenje [2]

Strojevi za tokarenje - tokarilice mogu biti
konvencionalni ili CNC upravljani strojevi. Svaka
tokarilica ima svoje karakteristike koje odreuju njeno
podruje upotrebe. Najvanije su snaga glavnog motora
maksimalnog promjera tokarenja, provrt glavnog
vretena, razmak izmeu iljaka te rezervoar s tekuinom
za hlaenje i podmazivanje. Na veini strojeva se moe
postii tonost obrade od 0.01 mm i kvaliteta obraene
povrine N7, to zadovoljava najvei dio zahtjeva za
tolerancijsku tonost strojnih dijelova. Predmet obrade se
stegne u steznu glavu tokarilice i nakon toga slijedi
obrada. Osim vanjskog, unutarnjeg i poprenog
tokarenja, na tokarilicama je mogue buiti sredinje
provrte na strojnim dijelovima, to je vidljivo iz operacija
izrade klizne ahure kada se prije unutarnjeg tokarenja
morao izbuiti sredinji provrt.

5.3. Povrinsko kaljenje

Materijal koji se koristi za izradu klizne alice je legirani
alatni elik (.4850). Prema sadraju legirani elici su
vrste elika u kojima odluujui utjecaj na svojstva imaju
legirni elementi, tj. oni koji se dodaju da bi se postigla
odreena svojstva. Legirani elik ima vie od 5 %
legirnih elemenata [2]. Kaljenje je toplinska obrada
brzog ohlaivanja kaljivih elika s odreene temperature
kaljenja (s podruja austenita), pri emu se stvara
posebno tvrda struktura (martenzit) [2]. Grijanje do
temperature kaljenja treba biti jednoliko da se dobije
jednaka temperatura po cijelom presjeku. Za dobivanje
tvrde strukture kaljenja (martenzita) treba predmet
ohlaivati s temperature kaljenja najmanje kritinom
brzinom ohlaivanja. Ona je razliita za razliite vrste
elika. Ugljini i malo legirani elici imaju vrlo veliku
kritinu brzinu ohlaivanja, koja se moe postii samo
hlaenjem u vodi. Srednje legirani elici imaju takvu
kritinu brzinu ohlaivanja da se moe postii kaljenjem
u ulju, dok je za legirane elike dovoljno ohlaivanje na
zraku [2]. Kaljenje elika je termika obrada koja se
izvodi zagrijavanjem radnog predmeta iznad temperature
Ac3, za podtektoidne i Ac1 za nadeutektoidne elike,
pregrijavanjem na toj temperaturi i hlaenjem brzinom
veom od kritine (slika 23.) [4].

44 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45

Slika 23. Temperatura zagrijavanja elika [4]

Kod izrade klizne alice primjenjuje se termika obrada
povrinskog kaljenja.
Povrinsko kaljenje je termika obrada kojom se
zakaljuju samo povrinski slojevi komada, dok njegova
jezgra zadrava poetnu strukturu. Tako se dobiva velika
povrinska tvrdoa uz veliku ilavost i manju tvrdou
jezgre, to je poeljno kod dijelova od kojih se trae
sljedee osobine:

velika otpornost povrine na habanje
poveana otpornost protiv udarnog dinamikog
optereenja
visoka granica zamora povrine [4]

Popis tehnolokih operacija koje su bile koritene kod
izrade klizne alice dan je u tablici 3. prema redoslijedu
izvoenja. U tablici se nalazi i popis koritenih strojeva,
alata i naprava.

Tablica 3. Redoslijed operacija kod izrade klizne alice

6. ZAKLJUAK

Detonatori su nezamjenjivi dijelovi prilikom paljenja
eksploziva pa je potrebno posvetiti puno pozornosti
njihovoj izradi. Dosjed izmeu aluminijske ahure i
cjevice mora biti dovoljno vrst, ali opet ne smije biti
prejak, da ne bi prilikom preanja ahura previe
prikljetila cjevicu. Time bi se prekinulo gorenje
eksplozivnog praka i onemoguilo bi se aktiviranje,
odnosno eksplozija detonatora. Zato se kod izrade alata
treba strogo drati propisanih dimenzija izrade, posebno
klizne alice i klizaa jer i malo odstupanje u izradi moe
dovesti do prelabavog dosjeda, odnosno do prevelikog
prikljetenja cjevice u aluminijskoj ahuri. Debljina
lima aluminijske ahure ne smije biti pretanka da ne doe
do loma ili pojave pukotina kod deformacije klizaa. Lim
ahure ne smije biti predebeo jer bi se tako onemoguilo
rasprsnue ahure prilikom eksplozije eksploziva koji se
u njoj nalazi. Vano je takoer da se tono izradi konus
od 8 u kliznoj alici alata jer se po njemu gibaju klizai.
Stol s preom je predvien za montau samo jednog alata
za upreavanje detonatora. Na stolu ima jo dovoljno
slobodnog mjesta, pa postoji mogunost spajanja
nekoliko alata s polugom pree. Na taj nain bi se
proizvodnja detonatora mogla ubrzati. Trebalo bi samo
poveati pritisak u cilindru kako bi se osigurala
konstantna sila poluge.

7. LITERATURA

[1] Persson,A., Holmberg,R. & Lee,J. (1993) : Rock
blasting and explosives engineering
[2] kolska knjiga: Proizvodno strojarstvo inenjerski
prirunik, Zagreb 1998.
[3] Cukor G.: Tehnologija obrade materijala III. dio;
Tehniki fakultet Rijeka, 2003.
[4] Adamovi D.: Termika obrada metala, Mainski
fakultet u Kragujevcu

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 39-45 45
Pisai K. Aktivne i pasivne metode smanjivanja vibracija
ISSN 1864-6168

AKTIVNE I PASIVNE METODE SMANJIVANJA VIBRACIJA

ACTIVE AND PASSIVE METHODS FOR REDUCING VIBRATIONS

Pisai K.
1

1

Saetak: Ovaj lanak opisuje metode koje se koriste za
smanjivanje vibracija na strojevima i konstrukcijama. U
uvodnom dijelu je opisan pojam vibracija kao te su
navedeni neki uzroci pojave vibracija. U radu su
navedene razne metode koje se koriste da bi se
kontrolirala razina vibracija. Opisan je piezoelektrini
efekt i mogunosti koritenja piezomaterijala pri aktivnoj
kontroli vibracija

Kljune rijei: vibracije, smanjenje vibracija, kontrola
vibracija, uzroci vibracija

Abstract: This article describes methods used to reduce
vibrations. The term vibration is described in the
introduction along with some of the origins of vibrations.
Various methods used to control the level of vibrations
are described in the article. Piezoelectric effect is
described together with the possibilities of using piezo
materials for active vibration control.

Key words: vibrations, vibration reduction, vibration
control, vibration origin

1. UVOD

Vibracije su mehanike oscilacije sustava s malim
amplitudama, dok su oscilacije openito periodiko
gibanje bilo koje amplitude [1]. Kod periodikih gibanja
u istim se vremenskim periodima ponavljaju isti ili vrlo
slini pomaci mase koja se giba. Najee se pod
pojmom vibracija misli na harmonijsko gibanje.
Harmonijsko gibanje je gibanje kod kojega se poloaj,
brzina, a obino i ubrzanje neke mase mijenjaju po
zakonu sinusoide ili kosinusoide [2]. Harmonijsko
gibanje je najjednostavniji oblik vibracijskog gibanja.
Prouavanje vibracija ima veliko znaenje u strojarstvu,
graevinarstvu, brodogradnji, gradnji zrakoplova i
drugim granama tehnike. Grana mehanike koja se bavi
prouavanjem vibracija se naziva teorija vibracija. Za
neki sustav kae se da je vibracijski ako se sastoji od
mase koja vibrira i elastinog elementa, u realnim
sustavima su prisutni jo i elementi kao to su priguenje
i poremeajna sila [2].
Vibracije se izuavaju jer one mogu uzrokovati:
naprezanja u materijalu koja mogu izazvati lom
tehnoloke smetnje u radu stroja
fizioloku i psihiku nelagodu kod radnika na
stroju
Vibracije su obino tetna pojava, tetno djeluju na ljude.
Pri duem izlaganju vibracijama moe doi do tzv.
vibracijske bolesti iji su simptomi bolovi u miiima i
zglobovima, gubitak osjeaja boli i dodira na prstima ili
pak atrofija miia. U konstrukcijama vibracije uzrokuju
poremeaje u radu i lomove te nepotrebno troe
mehaniku energiju.
U poetku industrijalizacije pogonski inenjeri su na
temelju iskustva mogli odrediti stanje stroja dodirom ili
sluanjem. Vremenom su se strojevi sve vie
upotrebljavali i problemi uzrokovani vibracijama
postajali su sve vei. Postupno su se razvijale metode
projektiranja strojeva kojima su se vibracije svodile na
najmanju moguu mjeru. Istodobno su se razvijali i
ureaji za mjerenje i analizu vibracija, a u novije vrijeme
i za aktivnu kontrolu vibracija. U nastavku e se opisati
osnovni pojmovi vezani za vibracije i buku kao jednu od
negativnih popratnih pojava vezanih uz vibracije.
Ponekad su vibracije korisna pojava, jer se koriste
prilikom nekih tehnolokih postupaka, npr. za poputanje
zaostalih naprezanja nakon lijevanja ili kod opreme kao
to su vibracijska sita, vibracijski konvejeri, dozatori i
slino.

2. KLASINE METODE SMANJENJA VIBRACIJA

Prouavanjem vibracija dolazi se do zakljuka da se u
veinu ljudskih aktivnosti ukljuuje neki pojavni oblik
vibracija.
Postoje mnogi primjeri tetnih utjecaja vibracija: veina
vozila ima vibracijskih problema zbog neuravnoteenosti
motora, neuravnoteenost diesel motora moe proizvesti
potresne valove dovoljno jake da budu smetnja u
urbanim zonama. Kotai lokomotiva se pri velikim
brzinama zbog neuravnoteenosti mogu odvojiti vie od
centimetra od tranica. U turbinama vibracije uzrokuju
spektakularne mehanike kvarove. Openito, vibracije
rezultiraju brim troenjem i kvarovima dijelova motora
kao to su nosai i kotai, a takoer stvaraju i jaku buku.
U dananje vrijeme provode se mnoga istraivanja s
ciljem da se otklone vibracije koje nastaju u leajevima
motora.
Kad god se prirodna frekvencija vibracije motora ili
strukture podudara s frekvencijom vanjskog poticaja,
nastaje fenomen koji se zove rezonancija. Ona moe

46 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53
uzrokovati poremeaje u radu strojeva i lom
konstrukcije. Zbog negativnog utjecaja kojeg vibracije
imaju na strojeve i konstrukcije, testiranje i praenje
vibracija postalo je standardan postupak u dizajnu i
razvoju veine inenjerskih sustava.
Usprkos svom tetnom djelovanju, vibracije se mogu
uspjeno primijeniti u nekim industrijskim granama.
Primjena vibracijske opreme proteklih se godina znatno
poveala. Na primjer, vibracije su iskoritene u
vibracijskim pokretnim transporterima, sitima, u procesu
kalupljenja, perilicama rublja, elektrinim etkicama za
zube, zubarskim builicama, satovima, ultrazvunim
ureajima, elektrinim masanim ureajima, spravama za
fitness itd. Vibracije se koriste za simulacije potresa radi
geolokih istraivanja i pri istraivanjima dizajna
nuklearnih reaktora.
Zbog mnogih izrazito negativnih utjecaja vibracija na
konstrukcije i ljudski organizam tei se smanjivanju
(redukciji) vibracija. Veliina izmjerenih amplituda i
pripadne frekvencije pokazat e na temelju propisa jesu li
vibracije u doputenim granicama izdrljivosti
materijala, uvjeta funkcioniranja stroja te udobnosti i
zdravlja radnika koji su pod djelovanjem vibracija [1].
Ako su vibracije iznad dozvoljenih granica, nastoje se
smanjiti amplitude vibracija. Da bi se postiglo smanjenje
potrebno je promijeniti parametre kojima su odreene
vibracije (masa, krutost i priguenje) i koji odreuju
vlastita vibracijska svojstva objekta [1].
Postoje razliite metode smanjenja vibracija:
izbjegavanjem rezonancije vlastitih vibracija
objekta i vibracija uzbude promjenom krutosti ili
mase odnosno vlastite frekvencije objekta ili
promjenom frekvencije uzbude,
ugradnjom dinamikih, hidraulikih ili tarnih
priguivaa, smanjivanjem intenziteta uzbude
promjenom izvora uzbude,
ugradnjom dinamikih kompenzatora, koji rade na
naelu uzbuivaa, ali s razlikom da oni djeluju
protufazno, tj. ponitavaju ili smanjuju uzbudu,
koritenjem posebnih izolatora, materijala koji
upijaju vibracije i time sprjeavaju njihovo
prenoenje.

Slika 1. Razne izvedbe priguivaa

Dinamiki priguiva je ureaj koji se sastoji od
vibrirajue mase koja vibrira jednakom frekvencijom kao
i glavna konstrukcija, ali protufazno. Pasivni dinamiki
priguiva ili kompenzator sastoji se mase povezane s
konstrukcijom preko oprunog i prigunog elementa.
Princip rada pasivnog dinamikog priguivaa odlino je
ilustriran na primjeru dinamikog priguivaa Renault-
ovog bolida na slici 2. Dinamiki priguiva reducira
vibracije bolida i stabilizira njegov prednji dio, osobito
kada automobil prelazi preko ivinjaka, a najizraenije je
djelovanje priguivaa u zavojima.

Slika 2. Pasivni dinamiki priguiva na Renault-ovom
bolidu [3]

Aktivni dinamiki priguiva, osim prigune mase sadri
takoer kontrolni i uzbudni sustav. Kontrolno raunalo
analizira izlazne signale mjernih instrumenata na glavnoj
konstrukciji te ovisno o podacima uzbudni sustav izaziva
vibracije i djeluje protufazno na glavnu konstrukciju.

Hibridni dinamiki priguiva ponaa se kao pasivni
dinamiki priguiva u normalnim uvjetima, a u sluaju
jakog vjetra ili pojaane aktivnosti konstrukcije djeluje
kao aktivni dinamiki priguiva, ovisno o njegovim
karakteristikama.

Likvidni priguiva sastoji se od spremnika koji je
djelomino napunjen tekuinom. Kada se montira na
konstrukciju koja je podloena vibracijama, valno
kretanje tekuine uzrokuje disipaciju energije.
Priguivanje vibracija se postie zbog viskoznosti
tekuina.

Stupni likvidni priguiva sastoji se od U-cijevi koja je
djelomino napunjena tekuinom. Kada se privrsti na
konstrukciju podloenu vibracijama izazvanim vjetrom,
dio mehanike energije vjetra se apsorbira kinetiku
energiju oscilirajueg stupca tekuine. Period vibracija
stupca tekuine prilagoen je periodu vibriranja
konstrukcije da bi se dobila optimalna redukcija.

Na slici 3. prikazan je pasivni dinamiki priguiva
ugraen u toranj Taipei 101 ima funkciju obrane tornja
od orkanskih vjetrova i potresa. Priguiva mase 730
tona bio je preteak da bi se kranom podigao na vrh
zgrade pa su ga radnici sastavljali na licu mjesta.
Priguiva dre etiri sajle koje se sastoje od po osam
elinih kablova.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53 47

Slika 3. Pasivni dinamiki priguiva na neboderu Taipei
101 (kugla teka 730 tona) [4]

Osim sustava priguivaa ugrauju se i jednostavnije
varijante u vidu komponenti kao to su:
opruge
pneumatski priguivai
hidrauliki priguivai
zrane opruge
razni polimerni elementi
Elastini gumeni ili elini izolatori ugrauju se da
bismo smanjili utjecaj konstrukcije na okoli. Dakle oni
ne slue da bismo reducirali vibracije nego da bismo
sprijeili da se vibracije sa stroja prenose na okolinu.
Jednako tako elastini elementi (slike 4. i 5.) mogu sluiti
da bismo izolirali neki objekt od vibrirajue okoline, ali
je taj zadatak puno tei i postiu se slabiji rezultati.

Slika 4. Razni priguni elementi koji se ugrauju na
strojeve ili u podnoje strojeva [5]

Slik 5. priguenje nosaa motora zranom oprugom

Elementi kojima se priguuju vibracije koriste se i na
graevinskim konstrukcijama (slike 6. i 7.)

Slika 6. Opruga kao priguni element

Slika 7. Priguenje dimnjaka pomou opruga

Osim raznih izvedbi priguivaa, u strojogradnji i
graevini za reduciranje vibracije koriste se razni
izolacijski materijali, kao to su polimerni materijali,
gumeni, metalne pjene, silikonski gelovi i slino (slike 8.
i 9.).

Slika 8. Izolacijske folije i sendvi izolacije [6]

Slika 9. Izolacija temelja [7]

48 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53

Takvi materijali se u obliku folija instaliraju da bi
sprijeili irenje vibracija ili zvuka (slike 10. i 11.).

Slika 10. Izolacija temelja [6]

Slika 11. Zatita od buke i vibracija izolacijskim folijama

Koritenjem ovakvih materijala mogue je postii znatne
rezultate u zaustavljanju irenja vibracija, ali nije mogue
postii kontrolu vibracija na njihovom izvoru.
Kako je ve navedeno klasini priguivai rade na
principu pasivnog priguenja. Prilagoeni su za samo
jednu vrstu ureaja na koje se ugrauju i esto su velikih
dimenzija. Pasivni priguivai ne reagiraju na promjenu
uzbude i ne mogu se prilagoditi drugaijim uvjetima
vibriranja.
Slika 12. prikazuje najee koritene metode pasivne
kontrole vibracija, a to su izolatori (gume ili opruge) koji
apsorbiraju mehaniku energiju i dinamiki priguivai.

Slika 12. Pasivna kontrola vibracija

Da bismo sprijeili irenje vibracija najee se koriste
priguni materijale (slika 13.) jer su najpristupaniji i
najjeftiniji dok je aktivna metoda kontrole vibracija
ujedno i najskuplja.
U usporedbi s pasivnom kontrolom vibracija, aktivna
metoda redukcije vibracija je puno naprednija. Aktivna
kontrola vibracija omoguuje da se priguiva prilagodi
iznosu uzbude. Pomou senzora oitavaju se vrijednosti
frekvencija. Upravljaka jedinica analizira podatke
dobivene sa senzora i alje signal kojim se pokree
priguiva. Pravilnim projektiranjem upravljakog
sustava moe se postii da se ovakav sustav kontrole
vibracija napaja crpei veim dijelom energiju
pretvorenu iz mehanike energije pobude, a manjim
dijelom vanjskim napajanjem.

Slika 13. Koritenje apsorpcionih materijala i aktivna
kontrola vibracija

3. KONTROLA VIBRACIJA POMOU
PIEZOELEMENATA

3.1 Piezoelektrini efekt

Da bismo mogli razumjeti princip na kojem se zasniva
ova metoda potrebno je prvo rei neto o osnovama
piezomaterijala i piezoelektrinom efektu.
Piezoelektrini efekt (gr. piezo - gurati) se objanjava
kao pojava kada pri elastinoj deformaciji nekih
kristalnih dielektrika, kristali postaju elektriki
polarizirani (slika 14.). Takve kristalne tvari se nazivaju
piezoelektrinim kristalima ili piezoelektricima. Prema
tome piezoelektrik je svaki materijal koji pokazuje
konverziju izmeu mehanike i elektrine energije. Za
piezoelektrini kristal vrijedi, ako ulaemo mehaniki rad
na dvije suprotne plohe, elektrini napon se javlja na
nekom drugom paru ploha (slika 14.). Najvea
polarizacija nastaje kada je naprezanje takvog dielektrika
na pravcu, tzv. piezoelektrinoj osi kristala. Ako se
kristalna ploica odrezana na odgovarajui nain pritie
silom F, tada se na jednoj strani povrine ploice pojavi
polarizirani pozitivni naboj, a na drugoj negativni naboj.
Ako deformacija promjeni smjer, tada se promjeni i
polaritet polarizacije [8]. Nadalje, ako se ploice
piezoelektrinog kristala prikljue na napon, pod
utjecajem elektrinog polja nastaje polarizacija dipola,
koji se orijentiraju u smjeru polja. Elektrino polje u
kristalu uzrokuje mehaniko naprezanje (slika 15.).
Nastali efekt naziva se inverzni piezoelektrini efekt.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53 49

Slika 14. Piezoelektrini efekt: a) pomou sile F; b)
inverzni piezoelektrini efekt pomou napona [8]

Prve pretpostavke o postojanju takve pojave postavio je
Coulomb (1815.), pretpostavivi da je mogue proizvesti
elektricitet deformacijom vrstog tijela. Becquerel je
1820.g. predloio pokuse sa kristalima minerala u tom
smislu. Te pokuse su 1880.g. izveli braa Pierre i Jacques
Curie u svojoj 21., odnosno 24. godini, postavi
pronalazaima piezoelektrinog efekta. Otkrili su da kada
se tlae kristali topaza, kvarca, Rochelle soli i eera od
eerne trske, dobiva se elektrini napon koji je
proporcionalan uloenoj mehanikoj pobudi.
Naime, jo prije njihovog pronalaska bilo je poznato
svojstvo pojave elektrinih polova razliitih predznaka
na suprotnim krajevima kristala kada bi kristali bili
izloeni promjeni temperature, ta pojava naziva se
piroelektricitet (gr. pyr - vatra). Pierre i Jacques Curie
uspjeli su postii isto ponaanje primjenjujui silu na
kristal u odreenim smjerovima.
Naziv piezoelektricitet predloen je 1881.g. (Hankel), a
iste godine postavljena je pretpostavka o postojanju
suprotnog ponaanja - mehanike deformacije kristala
ako mu se na suprotne krajeve dovedu raznoimeni
elektrini naboji. Tu pretpostavku su 1881.g. potvrdili
istraivai efekta, Pierre i Jacques Curie. Kasnije se
pokazalo da je reverzibilnost ove pojave posljedica
simetrija u kristalima. Znanost i tehnologija dobili su
jednostavan, izravan i izvanredno precizan nain
pretvorbe mehanike u elektrinu energiju i obratno.

Slika 15. Piezoelektrini efekt

Teorijsku osnovu za razumijevanje piezoelektrinog
efekta postavio je Kelvin (1893.), a tenzorske jednadbe
koje opisuju (linearnu) vezu izmeu deformacije i
elektrinog polja kod piezoelektrinih kristala dao je
Voight 1894.
Do prvih praktinih primjena piezoelektrinog efekta
dolo je za vrijeme I. svjetskog rata, kada su proizvedeni
prvi sonarni ureaji za otkrivanje podmornica. Sljedeih
godina otkriveni su novi piezoelektrini materijali, i
unapreivano je teorijsko razumijevanje pojave. Danas je
panja usmjerena na nove tehnoloke primjene i
otkrivanje novih piezoelektrinih materijala (posebno
korisnima su se pokazale piezoelektrine keramike i
sintetski polimeri). Ovim otkriima otvorena su vrata
velikom napretku u razumijevanju fizike vrstog stanja, a
njihove tehnoloke primjene i civilizacijska vanost su
goleme.
Zbog opisanih svojstava piezoefekt se koristi u radijskoj
tehnici te se piezoelektrini materijali u velikoj mjeri
koriste za izradu senzora i imaju iroku primjenu u
dananjoj tehnologiji. Najvanija svojstva piezoelektrika
su mogunost vrlo brze i uinkovite pretvorbe
mehanikih deformacija u elektrine impulse i obrnuto.
Za potrebe pretvorbe elektrinih impulsa u mehanike
pomake i obrnuto najprikladniji materijali su
piezoelektrine keramike, poput PZT-a (slika 16.), i
polimerni piezoelektrici. Piezoelektrina svojstva se
esto kombiniraju sa nekim drugim fizikalnim
svojstvima materijala, da bi se dobili materijali novih
svojstava. Jedan od najpoznatijih, najire koritenih i
prvih otkrivenih piezoelektrika je kristal kvarca. Ostali
piezo materijali: BaTiO3, KNbO3, Ba2NaNb5O5,
LiNbO3, SrTiO3, Pb(ZrTi)O3, Pb2KNb5O15, LiTaO3,
BiFeO3, NaxWO3.

Slika 16. Struktura PZT keramike [9]

Piezoelektrini efekt openito ovisi o temperaturi. Tako
pri temperaturama ispod 50K obini materijali gube velik
dio svoje piezoelektrinosti. No, otkriveni su i materijali
koji imaju obrnuto svojstvo - jae izraen efekt pri vrlo
niskim temperaturama, to pokazuje de se piezoelektrini
efekt moe koristiti i pri niskim temperaturama, to je
vano za niskotemperaturnu fiziku.
Elektromehaniki pretvornici pretvaraju elektrinu
energiju u mehaniku i obrnuto. Koriste se pasivno i
aktivno. Pasivno se izravno piezoelektrina svojstva
koriste da bi se proizveo napon iz vanjskog naprezanja.
Ovaj nain ukljuuje hidrofone, podvodne prislune
naprave, mikrofone, fonograme, mjerne trake
dinamikog naprezanja, senzore vibracija i dr. U
aktivnom modu se koriste za slanje akustikih signala u
+ + + + + + + + + + + +

- - - - - - - - - - - -

- - - - - - - - - - - -

+ + + + + + + + + + + +

- - - - - - - - - - - -

+ + + + + + + + + + + +

b)
a)
+ + + + + + + + + + + +

- - - - - - - - - - - -

+
+
-
-
F
F F
F
Nepolarizirani
Polarizirani
50 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53
medij. To ukljuuje nerazarajue procjene, pronalazae
ribe/dubine, tintne tampae, mikropozicijske naprave,
mikropumpe, ultrazvuk u medicini.
Najpoznatiji primjeri uporabe piezoelektrika u
svakodnevnom ivotu su npr. "kvarcni" runi satovi, koji
koriste precizno oblikovan kristal kvarca (poznati
piezoelektrik) kao izvor oscilacija precizno odreene i
konstantne frekvencije. Takvi oscilatori koriste se i u
svakom elektronikom raunalu kao generatori takta za
procesor, sabirnicu itd. Piezoelektrini oscilatori nalaze
se i u dojavljivaima i mobilnim telefonima, i odgovorni
su za precizan odabir radio frekvencije na kojima ureaji
rade. Naime, svaki piezoelektrini kristal posjeduje
vlastitu rezonantnu frekvenciju (ili vie njih), koje ovise
o obliku i veliini kristala, kao i o materijalu od kojega je
kristal izraen.
U nastavku lanka razmatrat e se metoda kontrole,
odnosno smanjenja vibracija pomou piezoelemenata,
odnosno elektronskih elemenata izraenih iz
piezoelektrinih materijala. Piezoelementi (slika 17.)
rade na principu piezoelektrinog efekta i koriste se jer
su sposobni vriti pretvorbu energije.

Slika 17. Primjer izvedbe piezoelementa [10]

Piezomaterijali pretvaraju mehaniku energiju u
elektrinu i obrnuto (slika 18.), stoga svojstva
piezoelemenata omoguuju koritenje piezoelementa za
mjerenje, ali i pobuivanje vibracija.

Slika 18. Deformacija piezoelemenata dovoenjem
elektrine energije [10]

3.2. Primjena piezoelektrinog efekta u aktivnoj
kontroli vibracija

Postoje razni primjeri praktine primjene piezoelemenata
u priguivanju vibracija. Prouavajui trenutno jedan od
najpristupanijih izvora informacija, internet, moe se
nai veliki broj primjera kako eksperimentalnih tako i
komercijalnih izvedbi piezoelektrinih priguivaa.
Primjerice prema [11], pokazana je usporedba
uinkovitosti priguivanja privrivanjem
piezoelemenata i privrivanjem gume na trake lima.

Slika 19. Usporedni test priguivaa [11]

Pokus se provodio da se gumenim batom udari po
slobodnom kraju limene trake (slika 19.). Nakon to su
na taj nain pobuene vibracije promatrani su efekti.
Pokazalo se da je trakica na kojoj je piezoelement gotovo
odmah prestala vibrirati, dok je ona sa nalijepljenom
gumom vibrirala jo neko vrijeme.

Slika 20. PM900M Izvedba dinamikog priguivaa
kontroliranog piezoelementima [12]

Slika 20. pokazuje jednu varijantu upotrebe
piezoelemenata u kojoj oni slue da bi kontrolirali
prigunu masu dinamikog priguivaa. Ovakav
dinamiki priguiva radi na vrlo slinom principu
klasinog priguivaa, ali je prednost ovog priguivaa
to je vrlo malih dimenzija i moe se softverski
kontrolirati. Akcelerometrom se oitavaju vrijednosti
vibracija, signal dolazi do upravljake jedinica.
Upravljaka jedinica analizira signal i ovisno o stanju
ukljuuje napon na piezoelement, koji pobuuje vibracije
mase koja slui kao dinamiki priguiva.
Prema istraivanju jednog njemakog instituta,
objavljenog na internetu pokazani su praktini primjeri,
prednosti i mogunosti koritenja piezoelemenata za
redukciju vibracija.
Komercijalna upotreba piezomaterijala oteana je zbog
specifinih svojstava ovih materijala. Na slici 21 a)
pokazan je primjer sendvi izvedbe, gdje je
piezokeramika smjetena izmeu tankih slojeva izolatora
i kontaktne mree vodova elektrine energije. Na ovaj

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53 51
nain mogue je proizvesti dijelove raznih oblika
inteligentne strukture, kao to je prikazano na 22 b).

Slika 22. Izolirani uzorak i posebno oblikovani
piezoelement [13]

Automobilska industrija jo je jedan od primjera gdje se
mogu koristiti piezoelementi za kontrolu vibracija i buke
(slika 23). Krov automobila jedan je od glavnih izvora
buke.

Slika 23. Redukcija buke karoserije automobila [13]

Vibracije uzrokovane radom motora prenose se na
ostatak konstrukcije. Ako vibracije uzrokovane radom
motora dou u rezonanciju s prirodnom frekvencijom
metalne konstrukcije krova, dolazi do jake buke [13].
Ovakve pojave mogu se izbjei ugradnjom priguivaa.
Zbog injenice da pasivne priguivae nije mogue
kontrolirati teilo se novim nainima reduciranja
vibracija. Ideja je u postavljanju anti-oscilatora koji bi
doprinijeli smanjenju vibracija konstrukcije krova i time
reducirali buku u unutranjosti automobila [13]. Pokusi
su izvoeni na automobilu Volkswagen Golf 3. Na krov
su privreni piezoelementi koji su koriteni i kao
senzori i kao aktuatori. Prvo su odreene prirodne
frekvencije krova, a zatim optimalni raspored
piezoelemenata i dolo se do zakljuka da je mogue
postii znatne rezultate u smanjenju vibracija krova, a
time i smanjenja buke u unutranjosti automobila.
Postoje takoer primjeri primjene piezoelemenata na
drugim dijelovima automobila: upravljau, ispusnom
sustavu, osovinama i drugim dijelovima koji su izvori
buke i vibracija u automobilu.

Osim u autoindustriji, proizvodnji strojeva, primjena
piezolemenata pri aktivnoj kontroli vibracija mogua je i
u avioindustriji. Prema [13] primjenom piezoelektrinih
materijala izumljena su pametna krila. Primjenom
integriranih piezoelektrinih aktuatora mogue je
smanjiti buku i vibracije propelera helikoptera bez
znatnih promjena dizajna lopatica (slika 24). Zbog male
specifine mase ugradnja slojeva piezomaterijala ne
utjee puno na konstrukciju lopatica.

Slika 24. Princip integriranih piezoelektrinih aktuatora [13]

Piezoelektrini materijali koriste se i za potrebe
svemirskih istraivanja, slika 25. prikazuje primjenu
piezoelemenata na svemirskim letjelicama.

Slika 25. Primjena piezoelemenata za potrebe svemirske
tehnologije [14]

4. ZAKLJUAK

Razni su primjeri primjene piezoelemenata mogui u
redukciji vibracija lakih konstrukcija, digitalnih ureaja,
automobilskih dijelova, ali je jo uvijek upitna njihova
cijena i proizvodi na koje se ugrauju ovakvi sustavi
kontrole vibracija jo uvijek nisu zastupljeni u masovnoj
proizvodnji prvenstveno zbog njihove cijene. Uz
navedene primjere moe se vidjeti da je kontrola
vibracija pomou piezoelemenata praktino mogua te da
su iroka podruja njene primjene. Rad mnogih
strunjaka na ovom polju trebao bi dovesti do masovne
primjene piezomaterijala te stvaranja inteligentnih
struktura dostupnih potroaima.

5. LITERATURA

[1] Vibracije//Tehnika enciklopedija.
Zagreb:Leksikografski zavod Miroslav Krlea, Sv.
13. 1997. Str 462-467.
[2] Matejiek, Franjo: Kinetika sa zbirkom zadataka.
Strojarski fakultet u Slavonskom Brodu, 2006. Str.
167-192.
[8] Renault Mass Damper Explained!
http://ecsurf.com/renault-mass-damper.html.
(15.8.2007.)
[4] Eddy, Nathan: Taipei 101's 730-Ton Tuned Mass
Damper. May 2005.
http://www.popularmechanics.com/technology/indust
ry/1612252.html. (16.08.2007)

52 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53

[5] GELTEC Catalog.2005.
http://www.geltec.co.jp/english/catalog/index.htm
(15.8.2007.)
[6] Farrat Isolevel Ltd. http://www.farrat.com/products/
(16.8.2007.)
[7] Graunke, K.: Maschinenschwingungen gezielt
bekmpfen. 05.01.2006.
http://www.airloc.com/pdf/Machine_vibrations_engli
sh.pdf . (16.08.2007.)
[8] Kuzmanovi, Branislav: Osnove elektrotehnike I.
Zagreb: Element, 2000. Str. 111-112.
[9] Kistler Instrumente AG. http://www.kistler.com/ ,
(13.8.2007.)
[10] Humad, Shweta: Piezo on silicon
microelectromechanical resonators. Georgia, 2004.
http://etd.gatech.edu/ (25.08.2007)
[11] Oscillation damper with Piezo effect,
http://live.pege.org/2005-material/oscillation-
damper.htm. (1.9.2007.)
[12] PM900M proof mass damper. Cedrat Technologies
October 2006.
http://www.cedrat.com/engineering/Active_materials
_applications/Actuators/Actuators.htm (1.9.2007.)
[13] Monner, H. P.; Wierach, P.: Overview of smart-
structures technology at the German Aerospace
Center, Smart Structures Now a Reality, Institution
of Mechanical Engineers (IMECHE), 22. September
2005, BAWA, Bristol, GB
[14] Tralli, A.; Rutigliano, L.;Olivier, M.; Sciacovelli,
D.; Gaudenzi, P.: Modelling of Active Space
Structures for Vibration Control. 2004.
naca.central.cranfield.ac.uk/dcsss/2004/D14_48_TralliE
DITfinal1.pdf. (29.08.2007)

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 46-53 53
pii A. Mort u graevinarstvu
ISSN 1864-6168

MORT U GRAEVINARSTVU

MORTAR IN CONSTRUCTION

pii A.
1

1
Institut IGH d.d. Zagreb, Hrvatska

Saetak: lanak sadri sve bitne elemente vezane uz
mortove:
- vrste mortova
- sastav morta
- dio 1 EN 998 : mort za bukanje
- dio 2. EN 998 : mort za zidanje
- nain ispitivanja mortova - instrumenti za ispitivanje
Budui da se u literaturi rijetko nalaze lanci gdje je sve
to obuhvaeno odluila sam se na taj nain pribliiti ovu
problematiku korisnicima i sve povezati sa Zakonom o
graevinskim proizvodima, odnosno oznaavanju
etiketiranju graevinskih proizvoda - mortova oznaka CE
(Konformitaetskennzeichung prema pravilniku).
Kljune rijei: mort, ispitivanje, Zakon o graevinskim
proizvodima, etiketiranje, CE
Abstract: This article contains all the relevant elements
regarding mortars: the types of mortars, their
application, their marks and strength; the composition of
mortar; part 1 EN 998: plastering mortar; part 2 EN
998: brickwork mortar; the procedures for testing
mortars and instruments used for testing.
Due to the fact that the articles which would address all
of these elements are seldom found, the authors
intention was to give the end user an integral view of this
topic, together with the relevant information regarding
the Construction Products Directive, or valid labeling of
products prior to their release in the open market,
specifically mortars with the CE label.

Key words: mortar, testing, Construction Products
Directive, labeling, CE

1. UVOD

Europska norma za mortove za zidane konstrukcije ima
oznaku EN 998-1:2003 i ima status njemake norme, tj.
EN 998-1:2003 nadomjeta DIN 18550-1 do 4 koji se
odnose na izvoenje morta za bukanje (vanjsko i
unutarnje) .

Promjene vezane uz europske EN 998-1:2003 prema
DIN 18550-1:1985-01, DIN 18550-2:1985, DIN 18550-
3:1991-03, DIN 18550-4:1983-08 i DIN 18557:1997-11:
klasificiranje mortova za bukanje prema vrstoi,
kapilarnom preuzimanju vlage i toplinskoj vodljivosti;
uvoenje novih skraenica oznaka za mort za bukanje,
mort za vanjsko bukanje je dopunjen; podaci za zatitu
od poara prema europskom klasificiranju; podaci o
proizvoau i objanjenje proizvoaa o graevinskom
proizvodu prema proizvodnim linijama je dopunjeno.

2. VRSTE MORTOVA

Prema namjeni: mort za zidanje, za bukanje, za
fugiranje, za podlijevanje strojeva (pagelmoertel),
sanacijski mort (nanocrete za sanaciju betonskih
povrina) i injekcioni mort (Masterflow).

Prema sastavu: vapneni mort, cementni, produni,
gipsani, lako agregatni mort i epoksidni mort.

Prema maksimalnom zrnu agregata mort moe biti
fini i grubi.

Prema obradivosti i konzistenciji: prskani mort, tekui,
plastini i zemno-vlani mort.

Prema mjestu proizvodnje imamo transportni i
gradilini mort.

3. SASTAV MORTA

Mort je sastavni dio veziva, agregata (najee pijeska),
eventualno dodataka i vode.

3.1. Pijesak za mortove

Upotrebljava se prirodan ili je umjetnog podrijetla
odgovarajueg granulometrijskog sastava. Najvee zrno
ne smije biti vee od polovice debljine ugraenog morta.

Za zidanje se upotrebljava otri pijesak granulacije 0-
4mm, a za fino bukanje debljina zrna je 0-2mm. Laki
agregati upotrebljavaju se za termoizolacijske mortove ili
kao zatita od poara. Za buke se takoer upotrebljavaju
granule ekspandiranih polimera-polistiren ili poliuretan.
Temperatura pijeska kojim se spravlja mort smije biti
najvie 40 C.

54 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 54-59
Tabela 1. Preporueni granulometrijski sastav pijeska za
buke

NAMJENA SLOJ
FRAKCIJA
PIJESKA
VANJSKA
BUKA
pric -
vezni sloj
0-4, 0-8
gruba
buka
0-2, 2-4
fina buka
ovisno o
zavrnoj obradi
UNUTRANJA
BUKA
pric -
vezni sloj
0-4
gruba
buka
0-2; 0-4
fina buka 0-1; 0-2

3.2. Dodaci za mortove

Slino kao i kod betona, mogu i mortovi imati dodatke
radi modificiranja svojstva svjeeg i ovrslog morta, te
radi ekonominosti. Dodatna sredstva ili aditivi
primjenjuju se u malim koliinama da bi svojim
kemijskim ili fizikalnim djelovanjem poboljali svojstva
morta te se kao takvi primjenjuju: plastifikatori,
zguivai, stabilizatori, usporivai i ubrzivai vezanja,
ubrzivai ovrivanja, dodaci za poboljanje
zadravanja vode, dodaci za bolje injektiranje, za
vodoodbojnost itd.
Za kvalitetu morta je bitno da proizvoa ispita utjecaj
aditiva na mort kako bi odredio optimalno doziranje
aditiva.

3.3. Voda za pie za spravljanje mortova

Voda za pie moe se upotrijebiti za spravljanje mortova
bez prethodnog ispitivanja. Za mortove se moe
upotrijebiti voda koja ima PH vrijednost najmanje 4,5 i
temperaturu najvie 80 stupnjeva.

Svojstva morta ovise o nainu spravljanja morta, o
vezivu te o ugradbi i njegovanju morta.

Ovisno o namjeni, faktori svjeeg morta su obradivost,
sposobnost zadravanja vode i kohezivnost, a u ovrslom
stanju to su vrstoa na savijanje, vrstoa na pritisak,
prionjivost za podlogu, vodonepropustljivost, vodo-
upojnost termika i zvuna vodljivost, otpornost na vatru,
otpornost na kemikalije itd.
Smije se izmijeati samo ona koliina morta koja se
moe ugraditi prije poetka vezanja, s time da se odrava
potrebna konzistencija.

Norma EN 998 za mort za zidane konstrukcije sastoji se
iz dva dijela:
Dio 1. - mort za bukanje
Dio 2. - mort za zidanje

4. DIO 1. - EN 998:2003 MORTOVI ZA BUKANJE

S obzirom na EN 998-1:2003 mortovi za bukanje dijele
se na:
Mort za bukanje prema primjeni: normalni mort za
bukanje, laki mort, plemeniti mort, mort za saniranje
(reparaturni mort) i mort za toplinsku izolaciju.

Prema mjestu proizvodnje i nainu proizvodnje:
gradilini mort i mort proizveden u tvornici.

Prema konceptu proizvodnje: mort proizveden prema
receptu i mort ispitanog sastava.

Mortovi za bukanje postiu konane karakteristike
nakon potpunog privrenja na graevinu. Njihova
potpuna funkcija ovisi o njihovoj debljini i o vrsti
materijala od kojeg su napravljeni, s tim da istodobno
utjeu na izgled graevine. Na temelju regionalne
razliitosti ne moe se napraviti jedan recept za mort za
bukanje za sve europske zemlje ve treba napraviti
podesnu mjeavinu morta, ovisno o primjeni u praksi kao
i o iskustvu na mjestu gdje e se bukati.

Europska norma vrijedi za mortove za bukanje koji su
proizvedeni u pogonu (tvornici) iz anorganskih veziva
koji se primjenjuju kao vanjske ili unutarnje buke za
zidove, stupove i deke.

Skraene oznake za mortove za bukanje i njihovo
znaenje prema EN 998-1:2003:
GP: normalni mort za bukanje bez znaajnih zahtjeva,
primjena za vanjsko i unutarnje bukanje, a moe se
proizvesti kao mort prema receptu ili kao mort
proizveden i ispitan u tvornici.
LW: laki mort za bukanje gustoe manje od 1300
kg/m3.
CR: plemeniti mort za bukanje najee je u boji koju
je dobio od agregata ili dodanog pigmenta.
OC: mort za vanjsko bukanje ispunjava funkciju
vieslojnog morta za vanjsko bukanje i obino je u boji,
a moe biti proizveden od normalnog ili lakog zrna
agregata.
R: mort za saniranje ili reparaturni mort ima veliku
poroznost, ali malu kapilarnu vodljivost pa je pogodan
za vlane zidove koji imaju u sebi soli otopljene u vodi.
T: mort za toplinsku izolaciju specifine je toplinske
sposobnosti.

U ovoj normi opisane osobine i zahtjevi koje mora
zadovoljiti mort napravljeni su na temelju ispitivanja za
koja su uzete probe morta prema EN 1015-2.
Razliite primjene i zahtjevi uzrokuju da mort za
bukanje mora imati razliite dokazane osobine.
vrstoa, upijanje vode i toplinska vodljivost (prema
tabeli 1.) su mjerodavni parametri za klasificiranje morta.
Mort za bukanje mora biti otporan na vatru pa je u tom
sluaju svrstan u KLASU A1, a to je u sluaju kad je
sastav organskih spojeva u mortu manji od 1 % mase ili
volumena morta, pri emu je mjerodavna vea vrijednost.
Ako je postotak organskih sastava u mortu vei od 1%,

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 54-59 55
onda se mort klasificira prema EN 13501, gdje mora biti
navedena odgovarajua protupoarna klasa.

Tabela 2. Klasificiranje osobina vrstog morta

O S O B I N E KATEGORIJE V R I J E D N O S T I
vrstoa
nakon 28 dana
CS I
CS II
CS III
CS I V
0,4 do 2,5 N / mm
1,5 do 5,0 N / mm
3,5 do 7,5 N / mm
6 N / mm
Vodoupojnost
W 0
W 1
W 2
nije utvren
C 0,40 kg/m x
min
C 0,20 kg/m
xmin
Toplinska
provodljivost
T 1
T 2
0,1 W/mxK
0, 2 W/mxK

Kod fasaderskih radova najee se upotrebljava
termoizolacijska buka ili termoizolacijski spregnuti
sistemi, ime se tedi toplinska energija zgrada.
Termoizolacijska buka je buka s visokim udjelom
laganih dodataka uglavnom kuglica ekstrudiranog
polistirola (EPS) i oznaava se kao termoizolacijska
buka (skraenica je T) ako raunska vrijednost toplinske
vodljivosti nije vea +0,2 W/(m.K). Prema normi DIN
EN 998-1 one se dijele u grupe toplinske vodljivosti: T1:
0,1 W/(m.K) i T2 0,2 W/(m.K).

Prema normi DIN V 18550 proizlaze kao vrijednosti
dimenzioniranja toplinske vodljivosti
T1: = 0,12 W/(m.K) i T2: = 0,24 W/(m.K).

Termoizolacijski spregnuti sistemi WDVS sastoje se od
termoizolacijskih ploa (npr. mineralna vuna ili
polistirol, odnosno EPS ploe), koje se uvruju na
vanjske zidove objekta te se na njih nanosi buka ili neki
drugi zavrni zatitni premaz. Ve prema konstrukciji i
podlozi, termoizolacijski spregnuti sistemi mogu se
takoer lijepiti na podlogu (mort za lijepljenje) ili se
mogu uvrstiti posebnim tiplima. Pri dnu se postavljaju
tzv. sokel ine na koje se postavlja toplinska izolacija
EPS, odnosno mineralna vuna, dok se na uglove zgrade
postavljaju kutne zatitne ine.
Nain postavljanja termoizolacijski spregnutog sistema
WDVS:

Slika 1. Kleben (lijepljenje EPS-a)

Slika 2. Dbeln (uvrenje tiplima)

Slika 3. Sokel ina za postavu EPS-a
Sanacijska buka normirana je u DIN EN 998-1
(skraenica R - Renovation Mortar). Sanacijska buka je
specijalna izrazito porozna buka (poroznost > 40 vol.-
%) s izraenom sposobnou difuzije vodene pare i
smanjenom kapilarnom vodljivou. Koristi se za
bukanje, odnosno sanaciju zidova od kapilarne vlage i
zidova zasienih topivim solima.
Osnovni princip sanacijske buke sastoji se u tome da se
topive soli iz podloge transportiraju u prostor pora buke,
tamo se kristaliziraju, ali tako da soli nisu vidljive na
povrini buke niti te graevinski tetne soli razaraju
strukturu buke.

56 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 54-59
Vanjska buka za podrumske zidove kao nositelj
zatitnih premaza mora se izvoditi od morta s
hidraulikim vezivima kategorije CS IV prema normi
DIN EN 998-1.
Kod zida od blokova tlane vrstoe 8 ne smije se
prekoraiti najmanja tlana vrstoa klase CS IV od 6
N/mm. Vanjska buka podrumskih zidova mora se
dodatno izolirati u podruju koje je u kontaktu s tlom.
Postoji buka sa specijalnim svojstvima, npr. posebna
buka kao protupoarni omota, buka sa svojstvima
apsorpcije zvuka (akustina buka) ili apsorpcije
zraenja. Kao aktualna inovacija navode se tzv. PCM
buke. Tu je rije o inteligentnoj vrsti buke koja
doprinosi da se prostorije ljeti manje zagrijavaju. Takva
buka sadri mikro obloene Phase Change Materials.
Pri postizanju odreene temperature, npr. 26C, te Phase
Change Materials troe dio toplinske energije koju ta
temperatura dovodi. One tako doprinose klimatiziranju
prostorije bez vanjskog dotoka energije te se oznaavaju
kao solarna buka ili klima-buka.
Inovaciju predstavlja takoer buka koja doprinosi
poboljanju kvalitete zraka. Princip rada takve buke
bazira se na fotokatalizi. Preko fotokatalizatora
povezanog sa svjetlom mirisi i hlapljivi organski spojevi
- formaldehid i otapala - pretvaraju se u manje kritine
supstance kao to su voda i ugljini dioksid. Ova vrsta
buke proizvedena na bazi gipsa pogodna je za
poboljanje kvalitete zraka u prostorijama optereenim
duhanskim dimom ili u kuhinjama.

5. DIO 2. - EN 998:2003 - MORT ZA ZIDANJE

Tehnika svojstva morta za zidanje moraju ispunjavati
ope i posebne zahtjeve bitne za njegovu namjenu.

Mort za zidanje proizvodi se kao:
- mort za zie ope namjene G
- tankoslojni mort za zie T s najveim zrnom agregata
do 2 mm
- lagani mort za zie ija je gustoa suhog ovrslog
morta manja od 1300 kg/m3

Mortovi za zidanje, kao i mort za bukanje sastavni su
dio-mjeavina jednog ili vie anorganskih veziva,
agregata, vode i po potrebi dodataka ili dodatnih
sastojaka za zidanje i fugiranje.

Tehnika svojstva i drugi zahtjevi te potvrivanje
sukladnosti morta odreuju se i provode prema
normama, te u skladu s odredbama posebnog propisa tu
moemo navesti :
HRN EN 998-2:2003 specifikacija morta za zie
-2.dio
HRN CEN/TR 15225:2006 smjernice za
tvorniku kontrolu proizvodnje za oznaavanje
oznakom CE (potvrivanje sukladnosti 2+) za
projektirane mortove (CEN/TR 15225:2005)
HRN EN 13501-1:2002 razradba prema
rezultatima ispitivanja reakcije na poar

Proizvoa, ovisno o namjeni proizvoda, objavljuje
svojstva svjeeg morta: vrijeme ugradnje i vrijeme
obradivosti prema normi HRN EN 1015-9, te sadraj
topljivih klorida prema normi HRN EN 1015-17.

Tabela 2. Klase mortova za zidanje prema vrstoi

Klase
M

1

M

2
,
5

M

5

M

1
0

M

1
5

M

2
0

M

d

vrstoa
N/mm2
1 2,5 5 10 15 20

d je vrstoa morta na pritisak nakon 28 dana

Svojstva ovrslog morta moraju biti specificirana u
projektu zidane konstrukcije, ovisno o uvjetima izvedbe i
upotrebi zidane konstrukcije.

Stvrdnjavanje morta u reki:

im izmeu svjeeg morta i zidnog bloka doe do
kontakta, blokovi poinju oduzimati mortu vodu.
Oduzimanje vode ovisi o svojstvima svjeeg morta te o
hidroskopskim svojstvima zidnih blokova.

Proces upijanja vode odluujui je za razvoj vrstoe
morta. vrstoa koju mort postie izmeu zidnih
elemenata/blokova (tlana vrstoa reki) ima puno
vee praktino znaenje od vrstoe prizme, jer ona je
odluujua i za nosivost zia. Zapravo je vrstoa morta
u reki vea nego u prizmi. Samo u izrazito nepovoljnim
sluajevima moe doi do smanjenja vrstoe pa ak i do
njenog potpunog gubitka. Razlog obino lei u
hidroskopnosti zidnih blokova, odnosno u nedostatku
predvlaenja, zatim o vremenskim uvjetima koji potiu
isuivanje (sunce, vjetar) ili o neprilagoenom sastavu
morta. Naroito kod vapnenih blokova moe doi do
nepovoljnih rubnih uvjeta isuivanja morta. Sigurnost
izvedbe poveana je kada se vapneni blokovi prethodno
navlae ili ako se koristi mort posebno prilagoen ovoj
vrsti zidnih blokova. U sluajevima kada je tlana
vrstoa reki morta smanjena (mort je u ranom stadiju
potpuno isuen - edan), pod odreenim okolnostima
mogu se izvesti popravci tako to se mortu ponovo
dodaje voda npr. intenzivnim vlaenjem zia.

6. ISPITIVANJE MORTA

Kalup za ispitivanje uzoraka morta sastoji se od tri
prizme koje se napune mortom. Nakon 24 sata kalup se
otvori te se nakon dva dana prizme postave na drvene
letve u prostoru na temperaturi 202 C i relativne
vlanosti 65 5 %. Ispituju se nakon 28 dana , a savojna
vrstoa i vrstoa na pritisak se izraunava prema dolje
spomenutim formulama.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 54-59 57
Na slici su prikazani uzorci morta u prizmama veliine
4x4x160 mm, te ispitivanja na savijanje i ispitivanje
tlane vrstoe:

Od jednog uzorka prizme prilikom ispitivanja savojne
vrstoe nastanu dva uzorka na kojima se onda ispituje
tlana vrstoa. vrstoa na tlak oznaava se sa CS
(Compression = Druck), a izraava u N/mm2 (Slika 4.).

a) Uzorci ugraeni u kalupe

b) Ispitivanje vlane vrstoe savijanjem

c) Ispitivanje tlane vrstoe

Slika 4. Ispitivanje morta
Formule za odreivanje savojne vrstoe morta:

cvrstoca na savijanje (s
s
)
s
s
- cvrstoca na savijanje (N/mm
2
)
W - moment otpora poprecnog presjeka (mm
3
)
M - moment savijanja (Nmm)
h - visina stranice poprecnog presjeka uzorka (mm)
W
M
s
=

cvrstoca na tlak (s
p
)
s
p
- cvrstoca na tlak (N/mm)
P - sila pri slomu uzorka (kN)
F - ispitna povrina uzorka (mm)
F
P
p
=
Prianjanje morta za podlogu odreuje se tzv. POLL-OFF
metodom upanjem uzoraka morta s podloge.

7. OZNAKE PROIZVODA

Oznaka morta mora sadravati sljedee podatke:
- broj, naziv i datum izlaenja europske norme
- ime produkta ili vrstu morta
- naziv proizvoaa
- datum proizvodnje, odnosno odgovarajui kod

Proizvoa ovisno o namjeni proizvoda objavljuje
sljedea svojstva tvorniki proizvedenog morta:
- tlanu vrstou prema HRN EN 1015-11
- posminu vrstou prema normi HRN EN 1052-3
- vodoupojnost prema normi HRN EN 1015-18
- paropropusnost prema normi HRN EN 1745
- gustou suhog morta prema normi HRN EN 1015-10
- toplinsku provodljivost prema normi HRN EN 1745
- trajnost, otpornost na smrzavanje

U tabeli 3. pokazano je kako mora izgledati etiketa
proizvedenog morta u tvornici.

Ispod imena i adrese proizvoaa navode se takoer
dvije posljednje znamenke godine u kojoj je oznaka
spomenuta. Ako produkt sadri opasne supstance, one
moraju biti navedene ili moraju imati priloene
dokumente s navodima i informacijama proizvoaa o
opasnim sastojcima i o nainu zatite.

Tvorniki proizvedeni mort mora prema Zakonu o
graevnim proizvodima, NN 86/08, i prema Pravilniku o
ocjenjivanju sukladnosti imati pisanu izjavu o
sukladnosti proizvoda, kao i CERTIFIKAT kontrole
proizvodnje. Sukladno time, oznake proizvoda moraju se
oznaiti kao to je to ve spomenuto.
Tabela 3. Primjer sadraja CE OZNAKE i etikirung
na proizvodima

58 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 54-59

C E
IME ili OZNAKA PRODUKTA
kao i adresa proizvoaa
00
EN 998 - 1
Primjer:
Normalni mort za vanjsko bukanje
Otpornost na poar: Klase A1
Prionjivost: 0,3 N/mm2
Upijanje vode : W1
Koeficijent paropropusnosti : 25
Toplinska vodljivost: 0,93W/mK
Trajna prionjivost ili otpornost na smrzavicu ovisno
o mjestu primjene morta za bukanje

8. ZAKLJUAK

lanak se bavi mortovima u graevinarstvu i njihovim
oznakama, vrstoama, a spominju se i pojedine vrste
tzv. specijalnih mortova koji se upotrebljavaju kod
vlanih zidova, odnosno mortova koji se koriste za
podlijevanje a kod kojih treba postii visoku vrstou u
kratkom vremenu. Tenja je usmjerena na mortove za
zidanje i bukanje koji se najvie upotrebljavaju u
graevinarstvu.

9. LITERATURA

[1] V. UKRAINCZYK: Poznavanje gradiva IGH,
Zagreb, 2001.
[2] Dr.-Ing. Hans- Joachim Riechers: Normen und
Literatur, siehe Abs. 4.1.1 Moertel , Duisburg
[3] Zakon o graevnim proizvodima, Narodne novine
86/08
[4] Deutsche Norm EN998-1 Festlegungen fuer
Moertel im Mauerwerksbau, deutsche Fassung
EN 998-1:2003
[5] Tehniki propisi za zidane konstrukcije, Narodne
novine, NN 01/07

Autor lanka:
Ana pii, dipl. ing. gra.
Institut IGH d.d. Zagreb

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 54-59 59
Vrek S. Tipologija izgradnje i podjela zgrada prema razdoblju gradnje i energetskim potrebama
ISSN 1864-6168

TIPOLOGIJA IZGRADNJE I PODJELA ZGRADA PREMA RAZDOBLJU GRADNJE I
ENERGETSKIM POTREBAMA

THE TYPOLOGY OF CONSTRUCTION AND DIVISION OF BUILDINGS ACCORDING TO
THE CONSTRUCTION PERIOD AND ENERGETIC NEEDS

Vrek S.
1

1
Varadin

Saetak: Sa stajalita energetske potronje, razdoblje
izgradnje vrlo je vaan parametar. Zbog karakteristika
gradnje i nedostatka propisa o toplinskoj zatiti, u
razdoblju najvee stambene izgradnje od 1950. do 1980.
Godine, izgraen je niz stambenih i nestambenih zgrada
koje su danas veliki potroai energije, s prosjenom
godinjom potronjom energije od preko 200 kWh/m
2
a
[1]. Potrebno je naglasiti da prosjene stare zgrade
godinje troe 200-300kWh/m
2
a energije za grijanje,
standardno izolirane kue ispod 100, suvremene
niskoenergetske kue ispod 40, a pasivne i nulenergetske
kue 15 kWh/m
2
a i manje [2].

Kljune rijei: zgrada, izgradnja, toplinska izolacija,
energetska potronja

Abstract:From the standpoint of energy consumption, the
construction period is a very important parameter. Due
to the characteristics of construction and the lack of
regulations on thermal protection, in the period of the
most intensive housing construction from 1950 to 1980
there has been built a series of residential
and nonresidential buildings that are now major energy
consumers, spending annually over 200 kWh/m2 [1] on
average. It should be noted that the average old
buildings annually consume 200-300 kWh/m2 energy
for heating, whilst standard insulated ones under
100, the modern low-energy houses under 40, and the
passive and nul-energy ones 15 kWh/m2 or even less [2].

Key words:building, construction, thermal insulation,
energy consumption

1. UVOD

Prvi propisi o toplinskoj zatiti zgrada kod nas su
doneseni 1970. Godine (Slubeni list SFRJ 35/70). U
njima je odreena podjela dravnog teritorija na tri tri
graevinsko klimatske zone. Za svaku zonu su propisane
najvee doputene vrijednosti koeficijenta prolaza topline
(k) za pojedine elemente vanjske ovojnice zgrade.
Godine 1980. su doneseni novi zahtjevi u pogledu
toplinske zatite zgrada u okviru norme JUS U.J5.600
kojima su vrijednosti doputenih koeficijenata prolaska
topline U(k) smanjene za cca 30 posto. Novo, pootreno i
dopunjeno izdanje doneseno je tek 1987. godine [2]. Ako
se postojee zgrade izgraene nakon donoenja zahtjeva
iz 1987. godine, prihvate kao uvjetno zadovoljavajue sa
stajalita toplinske zatite i utede energije, ak i u tom
sluaju oko 83% naseljenih zgrada u Hrvatskoj ima
nezadovoljavajuu toplinsku zatitu, s prosjenom
potronjom energije za grijanje od 150 do 200 kWh/m
2
a
[1].

Tek novogradnja usklaena s Tehnikim propisom o
utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama
NN 79/05 [5] s obveznom primjenom od 01. srpnja 2006.
godine, te Tehnikim propisom o racionalnoj uporabi
energije i toplinskoj zatiti zgrada NN 110/08 [3], NN
89/09[4]donosi znaajne zahtjeve glede racionalne
uporabe energije i toplinske zatite, a ujedno se i
implementira Direktiva 2002/91/EC Europskog
parlamenta od 16. prosinca 2002.g. o energetskim
svojstvima zgrada i Direktiva 89/108/EEC Europskog
parlamenta od 22. prosinca 1989. g. u dijelu koji se
odnosi na graevne proizvode koji se ugrauju u zgrade
u svrhu ispunjavanja bitnog zahtjeva za graevinu:
uteda eneregije i toplinska zatita.

Dakle, osnovna karakteristika postojee izgradnje u
Hrvatskoj je neracionalno velika potronja svih oblika
energije, prvenstveno energije za grijanje, ali porastom
standarda sve vie i za hlaenje zgrada. Energetska
potronja namijenjena za grijanje, pripremu tople vode i
kondicioniranje zraka predstavlja najznaajniji dio
energetske potronje u zgradama. Tako nam razdoblje
izgradnje i razdoblje eventualne obnove puno govori o
karakteristikama izgradnje, tipovima konstrukcija,
postojanju toplinske zatite i dr.

Uzimajui u obzir starost i vrstu gradnje, a u ovisnosti o
zakonodavnom okruenju, postojee zgrade u Hrvatskoj
moemo podijeliti u karakteristine grupacije:
zgrade graene prije 1940. godine,
zgrade graene u razdoblju od 1940. do 1970. g.,
60 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 60-64
novogradnja usklaena sa Tehnikim propisom [5],
[3] i [4].

2. ZGRADE GRAENE PRIJE 1940. I U PERIODU
1940.-1970.

Osnovno obiljeje gradnje u ovom razdoblju je:
veliki intenzitet gradnje tradicionalnim tehnikama i
materijalima
nema toplinske zatite

Zgrade graene prije 1940. imaju masivnu zidanu
konstukciju od opeke ili kamena debljine zida 25, 38 ili
50 cm pa i vie. Zgrade u periodu 1940.-1970.
karakterizira pojava novijih materijala i statiki tanjih
konstrukcija bez toplinske izolacije. Stropovi su
uglavnom drveni ili masivni od opeke, kamena ili
betonskih elemenata (rebriasti betonski strop). Takve
starije zgrade masivnih debelih zidova, zbog velike
debljine konstrukcije i relativno niskog stupnja
zagrijavanja prostora, nisu imale tako velike toplinske
gubitke, kao novije lake betonske konstrukcije izmeu
1940. i 1970. Uvoenjem standarda grijanja prostora na
temperaturu viu od 18C, kroz takve zidove gubi se
znatan dio toplinske energije te se pojavljuje problem
vlage. Podrumski prostori su uglavnom pomoni prostori
graevine i negrijani prostor. Najee provjetravani
podrum sluio je kao tampon prostor izmeu tla i
prostora prizemlja. Vlaga koja je bila neminovna,
isuivala se u prostoru podruma ne tetei ostalim
konstrukcijama. Podovi su najee bili izvedeni na sloju
nabijene zemlje. Kao hodna obloga koristile su se drvene
kocke ili opekarski elementi poloeni u nasip. Hladni
podovi grijanih prostorija esto su izloeni i pojavi
kondenzacije na njihovoj gornjoj povrini. Strop prema
negrijanom tavanu najee se izvodio kao drveni strop s
podgledom (buka na daanoj oplati), nasipom ute i
gornjom dasanom oplatom kao podom tavana. Strop
iznad negrijanog prostora je uglavnom strop podruma i
najee se izvodio kao svoeni strop od opeke ili
kamena s nasipom i plivajuim drvenim podom
poloenim u taj nasip. Krov kod starijih graevina se nije
izolirao te se problem pojavljuje kod prenamjene
tavanskog prostora u grijani stambeni prostor.

Prozori i vrata izvodili su se uglavnom drveni, ustakljeni
s jednim ili dva stakla po krilu jednostruki ili dvostruki
prozori s dva krila na razmaku veem od 10 cm. Takvi
prozori danas uzrokuju velike gubitke topline kroz
vanjsku ovojnicu uslijed transmisije i zbog nebrtvljenih
reki. Prosjeni gubici takvih zgrada kreu se izmeu 200
i 250 kWh/m
2
godinje.

Analize pokazuju da se poveanjem toplinske izolacije
vanjske ovojnice, prvenstveno vanjskog zida te zamjenom
prozora, gubici topline smanjuju na 60-90 kWh/m
2
godinje, to je uteda u potronji toplinske energije za
oko 70% [2].

Karakteristian primjer:

ELEKTROSTROJARSKA OBRTNIKA KOLA U
ZAGREBU izgraena 1948.

Graevina je zidana punom opekom, debljine zida 25 i
38 cm + buka, dijelom podrum sa prizemljem i 2 kata,
krovite drveno pokriveno salonit ploama, tavanski
prostor se ne grije, a prozori su stari drveni, veim
djelom s jednostrukim staklom i loim brtvljenjem.

Slika 1. Potencijal sanacije[2]

3. ZGRADE GRAENE U PERIODU OD 1970. DO
1987.

Pojavio se tehniki napredak u proizvodnji materijala za
zidanje, upotreba betona i armiranog betona, te gradnja
tankih konstrukcija koje zadovoljavaju statiki
proraun, ali nemaju nikakav energetski koncept, ima za
posljedicu izgradnju velikog fonda zgrada koji je sa
stajalita toplinske zatite i utede enrgije izuzetno
nepovoljan [1]. Takva gradnja poinje ve 50-tih godina
prolog stoljea, a u razdoblju od 1970. do 1987. godine
karakteristina je izgradnja vitkih skeletnih konstrukcija
ili poprenih betonskih nosivih zidova, a ispuna izmeu
nosive konstrukcije radi se esto kao stolarski element s
izuzetno loim toplinskim karakteristikama. esti su i
prefabricirani betonski parapetni paneli bez ikakve
toplinske zatite. Dakle, s jedne strane imamo usvajanje
prvih propisa o toplinskoj zatiti zgrada i poetak
skromnog koritenja toplinske izolacije, a s druge strane
gradnja statiki vitkih, tankih konstrukcija, velikih
staklenih povrina i zapravo toplinski vrlo loih objekata.
Prvi propisi o toplinskoj zatiti zgrada u RH doneseni su
1970. g. u kojima je odreena podjela dravnog teritorija
na tri graevinsko klimatske zone. Za svaku zonu su
propisane najvee doputene vrijednosti koeficijenta
prolaza topline k (danas U) za pojedine elemente vanjske
ovojnice zgrade.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 60-64 61

Slika 2. k (U) ovisno o zakonodavnom okruenju [1]

Poinje skromna primjena toplinske izolacije u
debljinama 2-4 cm. Razvija se primjena armiranog
betona pa se moe rei da je statika zgrade zadovoljena, a
energetski koncept ne postoji. Nikakva ili vrlo stidljivo
primijenjena toplinska izolacija karakteristina je za
gradnju sve do 1980. g. Koriste se uglavnom prozori sa
izo staklom, ali vrlo loih profila, bez prekinutog
toplinskog mosta te s loim brtvljenjem. Povrina
staklenih ploha se poveava, a standard grijanja raste.
AB konstrukcije zidova izvode se sa 2-4 cm izolacije
tipa heraklit, drvolit ili okipor koja se stavlja u oplatu kod
betoniranja. AB zidovi su debljina uglavnom 16 i 18 cm.
Zidane konstrukcije izvode se uglavnom od uplje blok
opeke 19 cm koja obostrano obukana zadovoljava
tadanje minimalne uvjete za toplinsku izolaciju. Ne
posveuje se nikakva panja rjeavanju detalja
karakteristinih toplinskih mostova na spoju armiranog
betona i opeke, to esto rezultira pojavom vlage i
plijesni na unutranjim uglovima kua i zgrada. Krovovi
se esto izvode kao ravni s betonskom ploom i
minimalnom izolacijom.

Toplinski gubici zgrada iz ovog razdoblja esto su vei
od onih na starijim zgradama, graenim 20 i vie godina
ranije te iznose i preko 300 kWh/m
2
godinje. Mjere
sanacije ne razlikuju se mnogo u odnosu na sanaciju
starijih zgrada, s tom prednosti to se izolacija uglavnom
bez problema moe izvoditi s vanjske strane. I u ovom
sluaju ekonomski najisplativije je sanirati krov ili strop
prema negrijanom tavanu te vanjski zid i prozore [1].


OBITELJSKA KUA U ZAGREBU izgraena 1985.
godine.
Kua ima podrum, prizemlje i stambeno potkrovlje.
Graena je od opeke i armiranog betona, pri emu je dio
konstrukcije isti beton bez obloge, a drugi dio obloen
je fasadnom opekom ili drvenom oblogom bez toplinske
izolacije. Krov je drveni, dvostreni pokriven betonskim
crijepom. Prozori su drveni, s ugraenim izo staklom,
slabih toplinskih karakteristika i loeg brtvljenja. Najvei
problem vezan uz prozore su visoke kutije za rolete, koje
nisu toplinski izolirane i predstavljaju velike toplinske
mostove. Veina parapetnih zidova izvedena je kao
drveni sendvi panel ispod prozora, slabih toplinskih
karakteristika, ispred kojeg se u veini sluajeva nalaze
radijatori.

Slika 3. Postojee stanje [2]

Slika 4. Potencijal sanacije [2]

Preporuena rekonstrukcija vanjske ovojnice je:
toplinska izolacija vanjskog zida sa 10-12 cm
kamene vune i tankoslojnom fasadom
toplinska izolacija stropa prema negrijanom tavanu
sa 18 cm kamene vune
toplinska izolacija poda prema negrijanom podrumu
i prema otvorenom prostoru sa 14 cm kamene vune
zamjena prozora s novim drvenim ili PVC
prozorima U=1,40 W/m
2
K.

4. ZGRADE GRAENE U PERIODU OD 1987. DO
2006.

Unato svjetskim trendovima i naglaene potrebe tednje
energije u zgradama, Hrvatskoj je trebalo gotovo
dvadeset godina do usvajanja Novog tehnikog propisa i
stroih zahtjeva glede toplinske zatite i utede toplinske
energije u zgradama. Svi projekti i sva izgradnja u
razdoblju od 1987. godine do danas, ima u prosjeku istu
toplinsku kvalitetu, a godinje toplinske potrebe kreu se
u prosjeku od 100 do 150 kWh/m
2
godinje. Gradi se
svim dostupnim materijalima na tritu, a primjenjena je
toplinska izolacija takva da zadovoljava postojee
propise. Najee se koriste kamena vuna i polistiren
(stiropor), u debljinama 4,6 i rijee 8 cm za vanjski zid,
te 8 do 12 cm za kosi krov u kontinentalnom dijelu
Hrvatske, dok u primorskom dijelu i manje, uz estu
primjenu toplinske buke, bez dodatne toplinske
izolacije. 1. srpnja 2005. godine usvojen je novi Tehniki
propis o utedi toplinske energije i toplinskoj zatiti u
zgradama s obveznom primjenom od 1. srpnja 2006.
godine [5] (51-95 kWh/m
2
).
62 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 60-64
Aktivnosti na poveanju energetske uinkovitosti
poveanjem toplinske zatite zgrada treba usmjeriti na
zgrade graene prije 1987. godine.

U zgradama graenim u periodu od 1987. do 2006. g.
potrebno je dodatnim preporukama za utedu energije
regulacija, tedna rasvjeta i manjim zahvatima na
ovojnici zgrade smanjiti potronju energije. Pri svakoj
rekonstrukciji treba paljivo optimirati energetske
sustave u to bolju energetski uinkovitu cjelinu. Nove
zgrade potrebno je planirati integralno i detaljno
razmatrati energetski koncept [1].


STAMBENA ZGRADA U ZAGREBU izgraena
2002. godine.
Stambena zgrada u programu poticane stanogradnje, 63
stana, podrum, prizemlje, 4 kata i potkrovlje.
Konstruktivni je sustav u potpunosti armirano betonski, s
nosivim armirano betonskim zidovima debljine 20 cm te
AB ploama debljine 18 cm. Vanjski AB zidovi zgrade
debljine 20 cm su toplinski izolirani kamenom vunom
debljine 10 cm, U=0,32 0,35 W/m
2
K. Ravni krov je
izoliran s 12 cm kamene vune, U=0,29 W/m
2
K. Vanjska
stolarija prozora i staklenih stijena je izvedena od
petkomornih PVC profila, s prekinutim toplinskim
mostom, ustakljenih IZO staklom - U=1,80 W/m
2
K.

Slika 5. Stambena zgrada POS 2002. g. [1]

5. SUVREMENA IZGRADNJA

Kod gradnje novih kua i zgrada vano je ve u fazi
idejnog projektiranja integralno planirati energetski
koncept i predvidjeti sve to je potrebno da se dobije
kvalitetna i optimalna energetski uinkovita graevina.

Zato je potrebno:

1. analizirati lokaciju, orijentaciju i oblik kue
2. primijeniti visoku razinu toplinske izolacije cijele
vanjske ovojnice i izbjegavati toplinske mostove
3. iskoristiti toplinske dobitke od sunca i zatititi se od
pretjeranog osunanja
4. koristiti energetski uinkovit sustav grijanja,
hlaenja i ventilacije te ga kombinirati s obnovljivim
izvorima energije.

Ad 1.
ako je mogue, odabrati mjesto izloeno suncu, koje
ne zasjenjuje druge kue, a zatieno je od jakih
vjetrova
otvoriti kuu prema jugu, a zatvoriti prema sjeveru
ograniiti dubinu kue i omoguiti niskom zimskom
suncu da ue u kuu
zatititi kuu od prejakog ljtnog sunca zelenilom i
napravama za zatitu od sunca
kompaktan volumen kue pomae smanjenju
gubitaka topline
grupirati prostore sline funkcije pomone prostore
smjestiti na sjeveru, a dnevne na jugu

Ad 2.
najbolji nain izbjegavanja toplinskih mostova je
postava toplinske izolacije s vanjske strane zida, bez
prekida te dobro brtvljenje reki i spojeva
potrebno je izolirati vanjski zid, zid prema
negrijanom prostoru, pod na terenu, strop prema
negrijanom podrumu i tavanu, ravni i kosi krov
iznad grijanog prostora i dr.

Ad 3. i 4.
Za nove zgrade povrine vee od 1000 m
2
, prema
direktivi 2002/91/EC, trebat e se razmatrati alternativni
sustav opskrbe energijom bazirani na obnovljivim
izvorima, kogeneracijska postrojenja, daljinsko grijanje i
hlaenje te dizalice topline.
Za planiranje energetike u zgradarstvu potrebno je u
projektiranju postaviti tehnike uvjete i osigurati
prostorne parametre, uskladiti s karakteristikama regije i
lokacije kroz: debljinu toplinske izolacije, uinkovite
sustave grijanja i hlaenja, primjenu obnovljivih izvora
energije, a gdje je mogue primijeniti pasivne tehnike
grijanja i hlaenja koje poboljavaju unutarnje klimatske
uvjete i mikroklimu oko graevine.

6. ZAKLJUAK

Razmatranje energetskog koncepta zgrade je
multidiscipliniran i vrlo sloen timski rad koji zahtjeva
suradnju niza strunjaka na odabiru optimalnog rjeenja.
Iako sektor zgradarstva predstavlja najvei potencijal
energetskih uteda, zgrade su toliko sloeni sustavi da je
mogua reakcija u sektoru zgrada vrlo kompleksna, a
time i vrlo troma.
Zgrade se dijele u vie kategorija prema namjeni, nainu
koritenja i energetskoj potronji, te je njihova
energetska analiza, koja u Hrvatskoj nema gotovo
nikakvu tradiciju, time jo sloenija i zahtjevnija.
Dodatno ulaganje u poveanje energetske uinkovitosti i
smanjenje toplinskih gubitaka na novogradnji viestruko
je isplativo, a poveanje cijene gradnje za 10% moe
znaiti energetske utede 50 do 80%.
Posebno je vana suradnja svih sudionika u projektiranju,
kao i buduih korisnika zgrade, u paljivoj optimizaciji i
planiranju energetskog koncepta tzv. INTEGRALNO
PLANIRANJE.
Energetska certifikacija zgrada, kvalitetno provedena i
implementirana, mogla bi odigrati kljunu ulogu u
podizanju kvalitete gradnje i kvalitetnom osmiljavanju
energetskog koncepta novih zgrada, pokretanju sustavne
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 60-64 63
obnove i osuvremenjivanja postojeeg sektora zgrada, te
znaajno doprinjeti razvoju integralnog projektiranja
uzimajui u obzir cijeli ivotni vijek zgrade.

Slika 6. Integracija elemenata za koritenje OIE u
arhitekturu [1]

7. LITERATURA

[1] Andrassy M., Balen I., Boras I., Dovi D., Borkovi
.H., Leni K., Lonar D., Pavkovi B., Soldo V.,
Sui B., vai S., (2010), Prirunik za energetsko
certificiranje zgrada, UNDP, Zagreb
[2] Borkovi .H., (2010), Osnove zgradarstva i izvedbe
zgrade, Minimalna procijenjena obiljeja za zgrade i
tipologija izgradnje izobrazba za energetske
certifikatore, EIHP, Zagreb
[3] Narodne novine br. 110/08 Tehniki propis o
racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u
zgradama
[4] Narodne novine br. 89/09 Tehniki propis o izmjeni
Tehnikog propisa o racionalnoj uporabi energije i
toplinskoj zatiti u zgradama
[5] Narodne novine br. 79/05 Tehniki propis o utedi
toplinske energije i toplinskoj zatiti u zgradama

Kontakt:
Sreko Vrek, dipl. ing. gra.,
22. RUJNA 1991. 4,
42000 Varadin
e-mail: sreckov@net.hr

64 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 60-64
Duki D., Let D. Analiza koritenja informacijskih i komunikacijaskih tehnologija u osnovnokolskoj populaciji

ISSN 1864-6168

ANALIZA KORITENJA INFORMACIJSKIH I KOMUNIKACIJSKIH TEHNOLOGIJA U
OSNOVNOKOLSKOJ POPULACIJI

THE ANALYSIS OF USING INFORMATION AND COMMUNICATION TECHNOLOGIES
AMONG THE POPULATION OF ELEMENTARY STUDENTS

Duki D.
1
, Let D.
1

1
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za fiziku, Osijek, Hrvatska

Saetak: U ovom su radu prezentirani rezultati
istraivanja iji je osnovni cilj bio ispitati koritenje
informacijskih i komunikacijskih tehnologija u
osnovnokolskoj populaciji Republike Hrvatske, s
posebnim osvrtom na situaciju u Vukovarsko-srijemskoj
upaniji. S tom je intencijom u uvodnom dijelu rada prvo
teoretski sagledana tematika upotrebe informacijskih i
komunikacijskih tehnologija u osnovnokolskom
obrazovnom sustavu Republike Hrvatske. Empirijski dio
rada sadri rezultate istraivanja koje je provedeno na
uzorku od 262 uenika tri osnovne kole s podruja
navedene upanije.

Kljune rijei: informacijske i komunikacijske tehno-
logije, osnovnokolsko obrazovanje, stavovi uenika,
anketa

Abstract: This paper presents the results of a research
whose primary objective was to examine the use of
information and communication technologies among
elementary school population in the Republic of Croatia,
with special reference to the situation in the County of
Vukovar-Srijem. With that intention, in the introductory
part, the usage of information and communication
technologies in Croatian elementary school system is
theoretically analyzed. The empirical part of this paper
contains the results of the research based on a sample of
262 pupils in three elementary schools from the
mentioned county.

Key words: information and communication
technologies, elementary education, pupils' attitudes,
survey

1. UVOD

Globalizacija snano utjee na drutvene odnose, unosei
mnoge promjene u nae ivote. Prije pojave
informacijskih i komunikacijskih tehnologija ljudi su u
nastojanju da dou do razliitih spoznaja bili ogranieni
iskljuivo na koritenje knjiga i drugih tiskanih
materijala. U tom su razdoblju knjinice bile sredinje
mjesto stjecanja znanja, dok su uenici u kolama bili
upueni jedino na nastavnika i oskudna obrazovna
sredstva. Razvoj informacijskih i komunikacijskih
tehnologija uinio je pristupanim brojne izvore razliitih
spoznaja i znanja, utjeui na eksponencijalni napredak
znanosti i unaprjeenje cjelokupnog obrazovnog sustava.
Implikacije procesa informatizacije posebno su uoljive
meu mlaom populacijom koja, odrastajui u uvjetima
intenzivnog tehnolokog napretka, najbre prihvaa
promjene koje se svakodnevno dogaaju. Upravo je
intencija ovog rada bila istraiti razliite aspekte
koritenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija u
osnovnokolskoj populaciji Republike Hrvatske. U
prvom dijelu rada ukratko su opisane osnovne znaajke
procesa informatizacije sustava hrvatskog
osnovnokolskog obrazovanja. Okosnicu rada predstavlja
empirijsko istraivanje koje je provedeno na uzorku
uenika iz Vukovarsko-srijemske upanije.

2. INFORMACIJSKE I KOMUNIKACIJSKE
TEHNOLOGIJE U SUSTAVU
OSNOVNOKOLSKOG OBRAZOVANJA
REPUBLIKE HRVATSKE

Obrazovanje ima kljunu ulogu u gospodarskom i
drutvenom razvoju. Razvijene zemlje karakterizira vii
stupanj obrazovanja njenog stanovnitva. U slabije
razvijenim zemljama visokoobrazovno stanovnitvo je u
pravilu bitno slabije zastupljeno. Zaostajanje u razvoju
sustava obrazovanja neposredno se negativno odraava
na razvoj svake zemlje pa tako i Republike Hrvatske.
Ljudski kapital oblikuje se kroz formalno i neformalno
obrazovanje. Neformalno se odnosi na rad u obitelji i
obrazovanje izvan sustava koje je usmjereno na vlastiti
razvoj. Formalno se obrazovanje u Hrvatskoj provodi u
sklopu sustava predkolskog, obaveznog
osnovnokolskog te srednjokolskog i visokog
obrazovanja. Za sustav obrazovanja u Republici
Hrvatskoj nadleno je Ministarstvo znanosti, obrazovanja
i sporta.
Posljednjeg je desetljea prepoznata vanost
informacijskih i komunikacijskih tehnologija za
osnovnokolsko obrazovanje te su na podruju cijele
drave organizirane razliite aktivnosti. Izmeu ostalog,
osnovne kole povezane su putem CARNeta na internet,
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 65-68 65

a nastavnicima i uenicima omogueno je dobivanje
elektronikog identiteta i koritenje osnovnih mrenih
servisa. kolama se na raspolaganje daje prostor za
smjetanje web stranica kao i mogunost koritenja
sustava za upravljanje sadrajem. Sve hrvatske matine
osnovne kole imaju opremljenu informatiku uionicu.
Treba napomenuti da razina opremljenosti varira od
uionica s najsuvremenijom opremom do onih koje
posjeduju tek nekoliko zastarjelih raunala.

3. REZULTATI EMPIRIJSKOG ISTRAIVANJA

Cilj je ankete bio utvrditi koliko se osnovnokolski
uenici koriste informacijskim i komunikacijskim
tehnologijama te koja znanja o njima posjeduju. Prvi dio
upitnika sadravao je pitanja koja se odnose na obiljeja
anketiranih uenika. Nakon toga slijedila su pitanja o
koritenju mobitela, raunala i interneta te o vladanju
pojedinim aplikacijama. Anketa je bila anonimna.

3.1. Uzorak

U anketi je sudjelovalo 262 uenika u dobi od 11 do 15
godina, odnosno uenici od petoga do osmoga razreda
osnovnih kola iz Vinkovaca, upanje i Cerne. Dakle,
istraivanjem su bili obuhvaeni uenici dvije gradske i
jedne seoske kole. Od ukupnog broja ispitanika, peti je
razred pohaalo 63 uenika, esti razred 62 uenika,
sedmi razred 68 uenika, a osmi razred 69 uenika. Meu
njima je bilo 140 djeaka i 122 djevojice. Razdioba
ispitanika prema spomenutim obiljejima prikazana je
tablicom 1.

Tablica 1. Sociodemografske karakteristike anketiranih
uenika
Karakteristika
Broj
ispitanika
Postotak
Spol
Muki 140 53.4
enski 122 46.6
Razred
Peti 63 24.0
esti 62 23.7
Sedmi 68 26.0
Osmi 69 26.3
Sredina
Gradska 178 67.9
Seoska 84 32.1
U uzorku su prevladavali muki uenici, kao i oni koji
pohaaju kolu u gradskoj sredini. S obzirom na upisani
razred, anketirani uenici bili su podjednako zastupljeni.

3.2. Analiza provedene ankete

Na temelju rezultata ankete moe se zakljuiti da velika
veina, odnosno 242 uenika (92.3%) posjeduje mobitel i
svakodnevno ga koristi u svrhu komunikacije i zabave.
Rezultati istraivanja koji se odnose na koritenje
mobitela spomenuti su u sljedeoj tablici.
Tablica 2. Deskriptivni statistiki pokazatelji koji se
odnose na koritenje mobitela
Koritenje
mobitela
Aritmetika
sredina
Medijan
Standardna
devijacija
Razgovor preko
mobitela (minuta
dnevno)
10.01 5.00 13.90
Broj poslanih
SMS-ova (dnevno)
7.31 5.00 11.82
Broj primljenih
SMS-ova (dnevno)
7.92 5.00 11.80

Anketirani uenici u prosjeku su razgovarali preko
mobitela 10.01 minutu dnevno, dok je medijan imao
vrijednost 5. Rezultati pokazuju da su uenici prosjeno
slali 7.31 SMS poruka dnevno, a primali 7.92 SMS
poruke. Velike vrijednosti standardnih devijacija ukazuju
na znaajno rasprenje u intenzitetu koritenja mobitela
meu uenicima.
Mnogo ispitanika izjavilo je da u kui (stanu) gdje ive
postoji raunalo njih 254 ili 96.8%. Bitno je manji broj
uenika koji su posjedovali vlastito raunalo. Naime, 142
uenika (54.2%) izjavilo je da ima vlastito raunalo, a
njih 120 (45.8%) nema raunalo. Zastupljenost takvih
uenika znaajno se poveava nakon petog razreda
(jedino su u toj skupini prevladavali uenici koji su
raunalo dijelili s ostalim ukuanima). Najnovije
raunalo u domainstvu bilo je prosjeno staro 17.51
mjesec, sa standardnom devijacijom 16.96 mjeseci.
Polovina najnovijih raunala bila je stara 12 mjeseci ili
manje, to se moe smatrati zadovoljavajuim
rezultatom. Kupnja novog raunala esto je uvjetovana
upravo zahtjevom i potrebama uenika.
Rezultati analize pokazali su da 222 uenika (84.7%) ima
kod kue mogunost pristupa internetu. Meu uenicima
koji su izjavili da imaju mogunost pristupa internetu
samo je njih 10 (4.5%) koristilo Dial-up, dok su svi ostali
imali na raspolaganju irokopojasni pristup. Vlastitu e-
mail adresu imalo je 230 uenika (87.8%). Tablica 3.
pokazuje odnose broja poslanih i primljenih e-mailova u
toku dana te vrijeme provedeno za raunalom/na
internetu.

odnose na broj poslanih i primljenih e-mailova te vrijeme
provedeno za raunalom/na internetu
E-mail i vrijeme
provedeno na
raunalu
/internetu
Aritmetika
sredina
Medijan
Standardna
devijacija
Broj poslanih e-
mailova (dnevno)
7.92 2.00 27.18
Broj primljenih e-
mailova (dnevno)
9.73 3.00 30.16
Vrijeme
provedeno na
raunalu/internetu
(sati dnevno)
2.89 2.00 2.04
66 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 65-68

Uenici su izjavili da u prosjeku na dan poalju 7.92, a
prime 9.73 e-mailova. Vrijednosti medijana bitno su
manje, to ukazuje na relativno mali broj uenika koji
alju, odnosno primaju mnogo e-mailova. Anketirani su
uenici u prosjeku provodili 2.89 sati dnevno u radu na
raunalu/internetu, pri emu je standardna devijacija
iznosila 2.04 sata.
Sljedea tablica sadri deskriptivne statistike
pokazatelje koji se odnose na uestalost koritenja
raunala/interneta s odreenom svrhom. Uestalost
koritenja uenici su iskazali na Likertovoj skali koja se
sastojala od pet stupnjeva (1 = nikada, 2 = rijetko, 3 =
ponekad, 4 = esto, 5 = redovito).

odnose na uestalost koritenja raunala/interneta
Svrha koritenja
raunala
/interneta
Aritmetika
sredina
Medijan
Standardna
devijacija
Uenje 2.84 3.00 1.21
Igra 3.70 4.00 1.30
Sluanje glazbe 3.77 4.00 1.36
Gledanje
filmova
2.89 3.00 1.40
MSN
dopisivanje
2.75 3.00 1.50
Drutvene mree 3.80 5.00 1.45

Na temelju izraunatih aritmetikih sredina moe se
zakljuiti da su uenici najvie koristili raunalo/internet
za pristup drutvenim mreama. Jedino je u sluaju te
varijable medijan imao vrijednost 5. Relativno uestalo
uenici su koristili raunalo/internet i za sluanje glazbe
te za igranje, a rjee za MSN dopisivanje, uenje i
gledanje filmova.
U sklopu ankete uenici su takoer ocijenili svoje znanje
i vjetine u koritenju odreenih aplikacija, odnosno u
programiranju. Dobiveni rezultati pokazani su u tablici 5.
I u ovom su sluaju uenici svoja znanja i vjetine
vrednovali na pet-stupanjskoj Likertovoj skali, pri emu
je 1 oznaavalo najmanju, a 5 najveu ocjenu.

odnose na znanja i vjetine anketiranih uenika u
koritenju odreenih aplikacija, odnosno u programiranju
Znanje i vjetina
Aritmetika
sredina
Medijan
Standardna
devijacija
Obrada teksta 3.98 4.00 1.20
Proraunske tablice 2.81 3.00 1.39
Prezentacije 3.57 4.00 1.42
Ureivanje videa 2.98 3.00 1.41
Internet preglednik 3.86 5.00 1.41
Programiranje 2.70 2.00 1.39

Oekivano, uenici su u prosjeku najveom ocjenom
procijenili svoja znanja i vjetine u obradi teksta i
koritenju internetskih preglednika. Neto su slabije
ocijenili vladanje aplikacijama za izradu prezentacija.
Prosjena ocjena manja od 3 izraunata je kod ureivanja
videa, rad s proraunskim tablicama i kod programiranja.

4. ZAKLJUAK

Informacijske i komunikacijske tehnologije neodvojivo
su vezane uz proces obrazovanja. Zadovoljavajua
opremljenost takvim tehnologijama postala je jedan od
temeljnih pretpostavki za brzo i uspjeno svladavanje
nastavnog gradiva, a informatika pismenost nametnula
se kao jedan od imperativa obrazovanja. Rezultati naeg
istraivanja pokazali su da velika veina uenika koji su
bili obuhvaeni istraivanjem ima mobitel te ga u
prosjeku koristi za razgovor desetak minuta dnevno. Vrlo
je velik i postotak uenika koji ive u domainstvu s
najmanje jednim raunalom, dok je udio onih s vlastitim
raunalom ipak bitno manji. Ohrabrujue djeluje i
podatak da je najnovije kupljeno raunalo prosjeno staro
manje od 1.5 godine. S obzirom na to da priblino 85%
uenika ima kod kue mogunost spajanja na internet, pri
emu prevladava irokopojasni pristup, moe se
zakljuiti da su anketirani uenici zadovoljavajue
tehnoloki opremljeni.
Prema dobivenim rezultatima, uenici su na
raunalu/internetu u prosjeku provodili neto manje od 3
sata na dan. Najvie su koristili raunalo/internet za
pristup drutvenim mreama, a puno manje za uenje.
Iako je za tu dob prirodna i oekivana upotreba
raunala/interneta za zabavu i igru, uenike je od
najmlae dobi potrebno poticati da informacijske i
komunikacijske tehnologije koriste kao obrazovni alat,
odnosno kao jedan od resursa za uenje i otkrivanje
novih spoznaja. U tom smislu treba im omoguiti
stjecanje znanja i vjetina u koritenju raznovrsnih
aplikacija te ih upoznati s osnovama programiranja.
Osim toga, uenicima je potrebno ukazati i na opasnosti
interneta kojih veina djece nije svjesna.

5. LITERATURA

[1] Abbot, C.: ICT: Changing Education,
RoutledgeFalmer, London, 2001.
[2] Ager, R.: Information and Communications
Technology in Primary Schools, Second Edition:
Children or Computers in Control?, Second Edition,
David Fulton Publishers Ltd, London, 2003.
[3] Anderson, N.: Equity and Information
Communication Technology (ICT) in Education,
Peter Lang, New York, 2009.
[4] Marshall, G., Katz, Y. (Eds.): Learning in School,
Home and Community: ICT for Early and
Elementary Education, Kluwer Academic
Publishers, Boston, 2003.
[5] Raki, V., Milanovi Litre, I. (Eds.): Education
Sector Development Plan 2005 2010, Republic of
Croatia - Ministry of Science, Education and Sports,
Zagreb, 2005.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 65-68 67

[6] Selwyn, N., Cranmer, S., Potter, J.: Primary
Schools and ICT: Learning from Pupil Perspectives,
Continum International Publishing Group, 2010.
[7] Tatnall, A., Osorio, J., Visscher, A. (Eds.):
Information Technology and Educational
Management in the Knowledge Society, Springer,
New York, 2010.

Kontakt:
doc.dr.sc. Darko Duki
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za fiziku
Trg Ljudevita Gaja 6
31000 Osijek

68 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 65-68
Duki D., Maari S. Online uenje u hrvatskom visokom obrazovanju
ISSN 1864-6168

ONLINE UENJE U HRVATSKOM VISOKOM OBRAZOVANJU

ONLINE LEARNING IN CROATIAN TERTIARY EDUCATION

Duki D.
1
, Maari S.
1

1
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjel za fiziku, Osijek, Hrvatska

Saetak: Predmet istraivanja ovog rada je online
uenje. Kao tehnoloka podrka online uenja, u uvodu
je definiran pojam informacijskih i komunikacijskih
tehnologija. Nakon toga objanjeni su pojmovi e-uenja,
uenja na daljinu i online uenja, kao i odnos meu
njima. Na kraju rada prezentirani su rezultati ankete.
Njezin je cilj bio ispitati koliko su se studenti Sveuilita
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku susretali s
pojedinim oblicima online uenja.

Kljune rijei: online uenje, e-uenje, uenje na
daljinu, anketa

Abstract: The subject of this paper is online learning.
The concept of information and communication
technologies, as the technological support to online
learning, is defined in the introduction. It is followed by
the explanation of the concepts of e-learning, distance
learning and online learning, as well as the explanation
of the relationships that exist between them. At the end of
the paper, the results of the survey were presented. Its
aim was to examine to what extent the students of the
University of Josip Juraj Strossmayer in Osijek used
various forms of online learning.
10pt
Key words: online learning, e-learning, distance
learning, survey

1. UVOD

Tijekom posljednjih nekoliko desetljea informacijske i
komunikacijske tehnologije prodrle su u praktiki sva
podruja ljudskog djelovanja, pa tako i u sferu
obrazovanja. Zbog uloge koju obrazovanje ima u razvoju
drutva, njihove implikacije u tom su podruju posebno
vane. Pod utjecajem suvremenih tehnologija
obrazovanje se posljednjih nekoliko desetljea
dramatino promijenilo. U tom se vremenu premjestio i
fokus sa uitelja, kao sredinje figure u nastavnom
procesu, na uenika. Uitelj u takvom okruenju postaje
samo jedan od resursa za uenje koji su ueniku potrebni
za uspjeno apsolviranje nastavnog gradiva.
Pojam informacijskih i komunikacijskih tehnologija ne
moe se jednoznano definirati. Openito se
informacijskim i komunikacijskim nazivaju one
tehnologije koje omoguavaju prihvat, pohranjivanje,
prijenos i upotrebu informacija. U tom se smislu u takve
tehnologije ubrajaju raunala (hardver i softver),
raunalne mree, satelitski sustavi, mobilni telefoni te
ostala komunikacijska sredstva, ureaji i aplikacije.
Raunalne mree oznaavaju dva ili vie meusobno
povezanih raunala koja dijele neke resurse, a u
mogunosti su razmjenjivati podatke. Postoji nekoliko
vrsta raunalnih mrea, a za online uenje od posebne je
vanosti internet. Internet kao globalna podatkovna
mrea povezuje raunala i raunalne mree te prua
razliite usluge, poput World Wide Weba i elektronike
pote.
Vie je oblika tehnoloki potpomognutog uenja. Online
uenje predstavlja njegovu naprednu formu. Intencija je
ovog rada bila ukazati na osnovne znaajke online uenja
te napraviti distinkciju izmeu tog pojma i e-uenja,
odnosno uenja na daljinu. Osim toga, cilj je bio i
utvrditi koliko su hrvatski studenti imali prilike
participirati u pojedinim oblicima online uenja.

2. E-UENJE, UENJE NA DALJINU I ONLINE
UENJE

Brojne su definicije e-uenja koje je, ovisno o njihovom
karakteru, uglavnom mogue svrstati u jednu od dvije
skupina: tehniku i pedagoku. U prvu se skupinu
ubrajaju one koje naglasak stavljaju na tehniku
komponentu. Prema njima, e-uenje predstavlja bilo koji
oblik obrazovanja temeljen na upotrebi suvremenih
tehnologija, a poglavito raunala i raunalnih mrea.
Informacijske i komunikacijske tehnologije smatraju se
pri tome kljunim imbenikom u procesu obrazovanja.
Druga skupina definicija naglasak stavlja na pedagoku
komponentu. Sukladno tome, e-uenjem se naziva
interaktivan proces izmeu nastavnika i uenika koji je
tehnoloki potpomognut. U takvim definicijama
informacijske i komunikacijske tehnologije tretiraju se
kao pomono sredstvo za postizanje pedagokih i
obrazovnih ciljeva.
Prema stupnju i intenzitetu koritenja razliitih
tehnolokih dostignua u obrazovnom procesu razlikuje
se nekoliko oblika e-uenja. Njegovu najjednostavniju
formu predstavlja upotreba raunala za pripremu nastave.
U naprednim je oblicima e-uenja obrazovni proces u
znaajnijoj mjeri podran suvremenim tehnologijama. U
tom se smislu govori o hibridnoj ili kombiniranoj nastavi.
Najrazvijeniji oblik e-uenja je onaj u kojem je nastava

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 69-72 69
potpuno temeljena na primjeni informacijskih i
komunikacijskih tehnologija. Sve se aktivnosti u takvim
sustavima, ukljuujui i provjere znanja, odvijaju bez
neposrednog kontakta uenika i predavaa.
Uenje na daljinu oblik je obrazovanja koji
podrazumijeva fiziku razdvojenost sudionika nastavnog
procesa. Takvo uenje nije novina u obrazovanju.
Pojavilo se jo sredinom 19. stoljea, no pravu je
revoluciju doivjelo posljednjih petnaestak godina, s
razvojem interneta. Stoga se pojmovi e-uenje i uenje
na daljinu esto smatraju sinonimima, iako je izmeu
njih mogue napraviti distinkciju. Naime, postoje oblici
e-uenja koji se ne odvijaju na daljinu (npr. upotreba
raunalne prezentacije u tradicionalnoj nastavi), a isto
tako postoje i oblici uenja na daljinu koji ne koriste
informacijske i komunikacijske tehnologije (npr. dopisni
teajevi koji se realiziraju putem pote). U skladu s
takvim shvaanjima, online uenje definira se kao
presjek e-uenja i uenja na daljinu. No, potrebno je
napomenuti i da uenje na daljinu, temeljeno na primjeni
informacijskih i komunikacijskih tehnologija moe biti
offline (npr. prouavanje nastavnih materijala na CD-
ROM ili DVD mediju kod kue).
Online uenje moe se jednostavno definirati kao sustav
u kojem su resursi za uenje, ukljuujui i samog
nastavnika, uenicima dostupni putem interneta. Brojne
su prednosti takvog oblika pouavanja, poput neovisnosti
o mjestu i vremenu odravanja nastave, bolje dostupnosti
razliitih nastavnih sadraja i vee mogunosti
individualizacije nastavnog procesa, no online uenje
karakteriziraju i odreeni nedostaci. Nunost
posjedovanja odgovarajue opreme i mogunost pristupa
internetu, kao i fleksibilnost koja od uenika zahtjeva
visoku motiviranost da bi uspjeno svladali nastavno
gradivo mogu se izdvojiti kao negativne strane online
uenja. Uzimajui u obzir intenzitet tehnolokog
napretka, nedvojbeno je da e online uenje, usprkos
svojim nedostacima, sve vie dobivati na vanosti.

3. REZULTATI ANALIZE

Anketom je bilo obuhvaeno 388 studenata Sveuilita
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, starih izmeu 18 i
36 godina. Uzorak su sainjavali studenti upisani na svih
pet godina studija iz podruja prirodnih, tehnikih,
biomedicinskih, biotehnikih, drutvenih i humanistikih
znanosti. Meu anketiranima je bilo 132 studenta (34%) i
256 studentica (66%). Od ukupnog broja ispitanika 90 je
bilo upisano na studije iz podruja prirodnih znanosti
(23.2%), 31 na studije iz podruja tehnikih znanosti
(8%), 25 na studije iz podruja biomedicinskih znanosti
(6.4%), 130 na studije iz podruja biotehnikih znanosti
(33.5%), 78 na studije iz podruja drutvenih znanosti
(20.1%) te 34 na studije iz podruja humanistikih
znanosti (8.8%).
U prvom dijelu ankete bila je postavljeno nekoliko opih
pitanja o ispitanicima. Drugi dio ankete sadravao je
osam pitanja iz domene online uenja. U tom su dijelu
ispitanici bili upitani da odgovore jesu li ili ne tijekom
studiranja:
preuzimali nastavne materijale s internet stranica
predavaa,
koristili internet kao dodatni izvor nastavnog
gradiva,
komunicirali s nastavnicima putem e-maila,
predavali zadae i/ili seminare putem e-maila,
polagali kolokvije i/ili ispite putem raunala,
koristili LMS-a (npr. Moodle) u procesu
obrazovanja,
sudjelovali na forumima posveenim nastavnoj
problematici,
pratili predavanja putem videokonferencije.

Istraivanjem se takoer nastojalo utvrditi kakve su
razlike izmeu studenata s obzirom na znanstveno
podruje kojem pripada studij na koji su upisani. U
tablici 1 prikazana je razdioba studenata prema tome jesu
li ili ne preuzimali nastavne materijale s internet stranica
predavaa.

Tablica 1. Razdioba studenata prema tome jesu li ili ne
preuzimali nastavne materijale s internet stranica
predavaa
Znanstveno podruje Da Ne
Prirodne znanosti 98.9% 1.1%
Tehnike znanosti 100.0% 0.0%
Biomedicinske znanosti 72.0% 28.0%
Biotehnike znanosti 96.9% 3.1%
Drutvene znanosti 92.3% 7.7%
Humanistike znanosti 97.1% 2.9%
Ukupno 95.1% 4.9%

Osim studenata upisanih na studije iz podruja
biomedicinskih znanosti, velika veina studenata
preuzimala je nastavne materijale s internet stranica
predavaa. Takvih je u uzorku bilo vie od 95%
studenata, pri emu su prednjaili studenti upisani na
tehnike studije.

koristili internet kao dodatni izvor nastavnog gradiva
Ukupno 93.6% 6.4%

Svi anketirani studenti humanistikih i tehnikih znanosti
koristili su internet kao dodatni izvor nastavnog gradiva.
Nasuprot njima, 16% studenata upisanih na studije iz
podruja biomedicinskih znanosti izjavilo je da ne koristi
internet u tu svrhu. I u ovom se sluaju moe zakljuiti
da velika veina studenata na svim studijima koristi
internet kao dodatni izvor nastavnog gradiva.

70 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 69-72
komunicirali s nastavnicima putem e-maila
Ukupno 71.4% 28.6%

Veina je studenata koristila e-mail za komunikaciju s
nastavnicima. Najvei je postotak takvih studenata
zabiljeen u podruju tehnikih znanosti. Jedino na
studijima iz podruja biomedicinskih znanosti vie od
polovice studenata na taj nain nije imala priliku
komunicirati s nastavnicima.

predavali zadae i/ili seminare putem e-maila
Ukupno 79.1% 20.9%

Prema rezultatima analize, veina studenata Sveuilita
Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koristila je e-mail za
predaju zadaa i/ili seminara. Svi anketirani studenti
upisani na studije iz podruja humanistikih znanosti
participirali su u tom obliku online uenja. Najmanji je
postotak ispitanika koji su na taj nain predavali zadae
i/ili seminare zabiljeen meu studentima upisanim na
studije iz podruja biomedicinskih znanosti.

polagali kolokvije i/ili ispite putem raunala
Ukupno 39.7% 60.3%

Najvei je postotak ispitanika koji su polagali kolokvije
i/ili ispite putem raunala meu studentima upisanim na
studije iz podruja drutvenih znanosti, a najmanji meu
studentima upisanim na studije iz podruja
biomedicinskih znanosti. Samo je na studijima iz
podruja drutvenih i tehnikih znanosti vie od polovine
studenata imalo priliku polagati kolokvije i/ili ispite
putem raunala, dok ih je u cijelom uzorku bilo priblino
40%.

koristili LMS u procesu obrazovanja
Ukupno 20.6% 79.4%

S razvojem informacijskih i komunikacijskih tehnologija,
sustavi za upravljanje uenjem (eng. Learning
Management System LMS) postali su vaan alat za
izradu obrazovnih sadraja i odravanje nastave putem
interneta. Veina anketiranih studenata izjavila je da
tijekom studiranja nije koristila nikakav LMS. No, u
posljednje se vrijeme takvo stanje mijenja. Stoga se moe
oekivati da e vrlo skoro i znanstveno-nastavne
sastavnice Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u
Osijeku u veem broju prihvatiti i implementirati takve
sustave.

sudjelovali na forumima posveenim nastavnoj
problematici
Ukupno 41.0% 59.0%

Najvei je udio ispitanika koji su sudjelovali na
forumima posveenim nastavnoj problematici meu
studentima upisanim na neki od studija iz podruja
drutvenih znanosti. Studenti koji su sudjelovali na
forumima posveenim nastavnoj problematici najmanje
su zastupljeni meu studentima upisanim na studije iz
podruja biotehnikih znanosti.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 69-72 71

pratili predavanja putem videokonferencije
Ukupno 13.7% 86.3%

Velika veina anketiranih studenata nije imala priliku
pratiti predavanja putem videokonferencije. Iznimka su
studenti upisani na tehnike studije. Na studijima iz
podruja biotehnikih znanosti s tim se oblikom online
uenja susrelo samo 3.8% studenata. U uzorku kao
cjelini, samo je 13.7% studenata izjavilo da je pratilo
neko predavanje putem videokonferencije.

4. ZAKLJUAK

Online uenje sve se vie namee kao alternativa
tradicionalnom obrazovanju. Brojne obrazovne institucije
irom svijeta poele su koristiti online uenje kako bi
milijunima ljudi, razliite dobi i porijekla, omoguile
jednostavan pristup znanju i nastavnicima. U okviru
online uenja objedinjeno je mnotvo resursa za uenje,
poput nastavnih materijala, kvizova, diskusijskih grupa i
foruma. Vana je znaajka online uenja koritenje
interneta kao izvora informacija i znanja.
Posljednjih su nekoliko godina i u hrvatskom visokom
obrazovanju zaivjeli pojedini oblici online uenja.
Prema rezultatima naeg istraivanja, velika veina
studenata Sveuilita Jurja Strossmayera u Osijeku
preuzimala je nastavne materijale s internet stranica
predavaa te je koristila internet kao dodatni izvor
nastavnog gradiva. Anketirani studenti takoer su u
velikoj mjeri imali priliku putem e-maila komunicirati s
nastavnicima i na taj nain predavati zadae i/ili
seminare. U ostalim oblicima online uenja studenti su
manje participirali. Tako je oko 40% studenata
sudjelovalo na forumima posveenim nastavnoj
problematici i polagalo kolokvije i/ili ispite putem
raunala. Tek oko 20% studenata koristilo je neki od
sustava za upravljanje uenjem. Najmanje studenata
imalo je priliku pratiti predavanja putem
videokonferencije.
S online uenjem najvie su se susretali studenti upisani
na studije iz podruja tehnikih i humanistikih znanosti,
a najmanje studenti upisani na studije iz podruja
biomedicinskih znanosti. Uvaavajui specifinost
svakog od znanstvenih podruja i razlike u nainima
realizacije nastavnog procesa, nedvojbeno se moe
zakljuiti da implementacija online uenje u hrvatskom
visokom obrazovanju nije ujednaena. Stoga bi na
znanstveno-nastavnim sastavnicama koje kasne s
procesom uvoenja online uenja trebalo uiniti dodatne
napore kako bi se uoeni jaz smanjio. No, i u cijelom
sustavu visokog obrazovanja trebala bi se, s ciljem
njegovog unapreenja, intenzivirati upotreba
informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

5. LITERATURA

[1] Anderson, T. (Ed.): The Theory and Practice of
Online Learning, Second Edition, AU Press,
Athabasca University, Edmonton, 2011.
[2] Driscoll, M.: Web-Based Training: Creating e-
Learning Experiences, Second Edition, Jossey-
Bass/Pfeiffer, San Francisco, 2002.
[3] Duki, D.: E-Learning: Perceptions of Students at
the Josip Juraj Strossmayer University of Osijek,
Informatologia, Vol. 44, No. 2, 2011., pp. 94-100.
[4] Gudea, S.W.: Expectations and Demands in Online
Teaching: Practical Experiences, Information
Science Publishing, Hershey, 2008.
[5] Hutinski, ., Aurer, B.: Informacijska i
komunikacijska tehnologija u obrazovanju: stanje i
perspektive, Informatologia, Vol. 42, No. 4, 2009.,
str. 265-272.
[6] Land, R., Bayne, S. (Eds.): Digital Difference:
Perspectives on Online Learning, Sense Publishers,
Rotterdam, 2011.
[7] McPherson, M., Nunes, M.B.: Developing
Innovation in Online Learning: An Action Research
Framework, RoutledgeFalmer, London, 2004.
[8] Shank, P., Sitze, A.: Making Sense of Online
Learning: A Guide for Beginners and the Truly
Skeptical, Pfeiffer, San Francisco, 2004.
[9] Ubel, R. (Ed.): Virtual Teamwork: Mastering the
Art and Practice of Online Learning and Corporate
Collaboration, John Wiley & Sons, Inc., Hoboken,
2010.

Kontakt:
doc.dr.sc. Darko Duki
Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Odjel za fiziku
Trg Ljudevita Gaja 6
31000 Osijek
e-mail:
darko.dukic@fizika.unios.hr
72 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 69-72
Hava L. , Jagi D. Uvoenje GIS-a u HEP ODS d.o.o. Elektra Zabok
ISSN 1864-6168

UVOENJE GIS-a U HEP ODS d.o.o. ELEKTRA ZABOK

INTRODUCING GIS TO HEP ODS D.O.O. ELEKTRA ZABOK

Hava L.
1
, Jagi D.
1

1

Saetak: Geografski informacijski sustav (GIS) u
elektrodistribuciji je temeljni informatiki sustav koji
objedinjuje prostorne i atributne podatke.. GIS sadri sve
objekte elektroenergetske mree, geodetske podloge,
katastarske podatke, adresne podatke i sl. Podaci koji se
nalaze u GIS-u slue nam za izradu raznih aplikacija;
primjena u razvoju, izgradnja mree, voenje i
odravanju elektroenergetskog sustava, razne analize,
razni prorauni itd. GIS izmeu ostalog ima i zadatak
voenja prostornih informacija o elektroenergetskim
objektima, imovinsko pravnu dokumentaciju, projektnu
dokumentaciju, izvedbene dokumentacije kao i svaku
drugu dokumentaciju koja je vezana za potrebe
elektrodistribucije. Moderni GIS nam omoguava unos,
preuzimanje, uvanje i sigurnost podataka, kao i
mogunost povezanosti sa ostalim sustavima. Podaci koji
se nalaze u GIS-u imaju svoje meusobne topoloke i
logike povezanosti, te je s toga mogue vriti razliite
prostorne i logike analize. Interpretacija podataka koja
se nalazi u GIS-u moe imati svoje razliite grafike
interpretacije; jednopolne sheme, geodetski poloaj,
selektivni pristup podacima, naglaavanje pojedinih
podataka i sl. GIS omoguava da razliiti korisnici imaju
razliiti pristup informacijama, jednim korisnicima je
omogueno unoenje i mijenjanje podatke dok je
drugima dozvoljeno samo pregledavanje i analiziranje
istih. Putem WEB korisnikog suelja je omoguen
pristup najirem krugu korisnika.

Kljune rijei: GIS, elektroenergetski objekti, geodetski
podaci, geodetske karte, baza podataka

Abstract: Geographic information system (GIS) is a
basic information system in the electricity distribution
which unifies the environment and attributes data. GIS
includes all objects of electricity network, geodetic data,
cadaster data, address data, etc. Data which are in the
GIS serve various applications, like implementation in
the development, networks building, management and
maintenance function of power distribution, different
analyses, different calculations, etc. The mission of the
GIS is also to manage the area information on electricity
objects, property law documentations, project
documentations, design documentations, and every other
documentation related to the purpose of electricity
distribution. The modern GIS allows entering, takeover,
keeping and securing the data, as well as the possibility
to connect with other systems. The data in GIS have their
own mutual topological and logical connections; thus it
is possible to perform various physical and logical
analyses. Data interpretation in GIS can have its own
different graphic interpretations; schemes, geodetic
place, selective data access, emphasis of individual data,
etc. GIS enables different customers to have different
access to information; some customers are allowed to
enter and change the data, while the others can only
browse and analyze them. The widest possible number of
users is enabled access trough the web user interface.

Key words: GIS, power systems objects, geodetic data,
geodetic maps, database

1. UVOD

Cilj rada bio je da se na temelju analize postojeih ICT
tehnologija napravi prijedlog integracije informacijskih
sustava u jedinstveni i kvalitetan geografski
informacijski sustav za upravljanje podacima o
distribucijskoj mrei. Analiza poslovnih procesa i
postojeih podataka o distribucijskoj mrei DP-a
pokazala je da je nuno to prije reorganizirati
informacijski sustav da se GIS iskoristi kao jedinstveni
sustav za upravljanje podacima o distribucijskoj mrei.
Postojei informacijski sustavi koji zadovoljavajue
funkcioniraju u elektrodistribuciji koriste Oracle sustav
za upravljanje bazama podataka. Budui da postoje
ljudski potencijali sa znanjem tog sustava (od
administracije do razvoja aplikacija i web sjedita),
logino je da se organizacija novog sustava temelji na toj
informacijskoj tehnologiji.
Veinu poslovnih procesa trebalo je prilagoditi sustavu
za upravljanje bazama podataka, kako bi se osiguralo da
se informacija u sustav unosi samo jedanput i to u odjelu
koji je po organizaciji poslovnog procesa zaduen za
stvaranje i odravanje iste informacije.
Na temelju provedene analize informacijskih sustava i
raspoloivih podataka o distribucijskoj mrei predloene
su odreene smjernice za primjenu nekih novih
informacijskih sustava, kao npr. informacijski sustav za
potporu projektiranja i informacijski sustav za
upravljanje dokumentima.
Uvoenje geografskog informacijskog sustava
omoguava bolje koritenje aplikacija koje nisu vezane
samo uz proraune distribucijske mree, ve

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 73-77 73
omoguavaju i mnogo novih analiza mree kako bi se
poveala kvaliteta usluge svim korisnicima mree.
Opisani su i novi naini komunikacije s korisnicima
koritenjem web tehnologija i servisa, ali isto tako i
primjena web servisa u GIS-u.
GIS mora svoje uvoenje opravdati proizvodnjom novih
proizvoda, pa su spomenuti i opisani oekivani
proizvodi.
Organizacijski dio projekta utvruje trenutano stanje
informacijskih sustava i na temelju te analize predloena
je odreena reorganizacija poslovnih procesa u
dijelovima interakcije pojedinih slubi/odjela DP-a s
postojeim i novim informacijskim sustavima ukljuujui
i geografski informacijski sustav. Kao vaan dio GIS
projekta identificirani su postojei podaci, definirani su
novi izvori podataka te procedure poetnog unosa
podataka u GIS i odravanje GIS baze podataka.

2. GIS U ELEKTRODISTRIBUCIJI

Distribucija elektrine energije do kupaca obavlja se
elektroenergetskom mreom koja je po broju elemenata i
njihovoj prostornoj rasprostranjenosti jedan od
najsloenijih tehnikih sustava. Podaci o elementima
elektroenergetske mree, o njihovim meusobnim
odnosima, informacije o pogonskom stanju mree te
prikljuak kupaca na mreu samo su dio velike koliine
informacija koje su potrebne distribucijskom poduzeu.
Praenje tih podataka je nezamislivo bez koritenja baza
podataka u kojima se pohranjuje informacija o svakom
elementu mree ili o kupcu. Cijeli postupak je jo laki
ako se za to koristi prostorna baza podataka - geografski
informacijski sustav (GIS).
Tradicionalni pristup GIS korisnika oslanja se na
pohranjivanje prostornih podataka u datoteke uobiajenih
formata kao to su npr. AutoCAD DWG najee na
razini odjela. Zbog specifinosti poslova esto se dogaa
da svaki odjel kreira podatke prema svojim potrebama.
Usprkos takvom jednostavnom pohranjivanju i koritenju
prostornih podataka, ova metoda ne prua performanse,
sigurnost i raspoloivost podataka potrebnih za GIS kao
potporu poslovnih ciljeva poduzea. Bez jedinstvenog
modela distribucijske mree meusobna razmjena ili
pristup podacima predstavlja veliki problem kod
koritenja aplikacija. Postojanje vie GIS softvera unutar
jednog poduzea je dodatni organizacijski problem. Ako
i postoji podatkovna kompatibilnost izmeu tih sustava,
svaki od njih zahtijeva razvoj vlastitih aplikacija to na
kraju vodi do neuinkovitog sustava.
Nuni preduvjet za koritenje korporativnog GIS-a je
odgovarajua mrena infrastruktura, tako da se svi upiti i
aplikacije mogu izvravati u stvarnom vremenu.
Mogunosti tih sustava prilagodljive su vrsti korisnika,
sigurnosnim zahtjevima pristupa podacima i zahtjevima
aplikativnog softvera. Raspon mogunosti je od
koritenja web servisa, tankih klijenata do klasine
klijentske arhitekture sustava s osobnim raunalima.
Moderni GIS sustav se zbog toga temelji ne samo na
distribuiranosti koritenja podataka ve i na
distribuiranosti unosa i odravanja podataka.
Iako se uvoenje GIS-a u poslovanje poduzea najee
promatra kao tehnologijski projekt rezerviran samo za
specijaliste raunarstva i informacijskih tehnologija,
uspjeni razvoj i primjena korporativnog GIS-a najvie
ovisi o sudjelovanju i potpori menadmenta te o
kontrolnim mehanizmima provedbe projekta. Zbog toga
se implementacija GIS-a treba prije svega promatrati kao
kontinuirani inovativni proces koji povezuje tehnologiju,
podatke, poslovne procese, ljudske resurse i zajedniko
sudjelovanje svih zainteresiranih strana u tvrtki.

3. INFORMACIJSKI SUSTAVI U ELEKTRI ZABOK

Analizom informacijskih sustava utvruju se postojee
procedure razmjene informacija i podataka, korisniki
zahtjevi i zahtjevi informacijskih sustava. Uvoenje GIS-
a kao novog informacijskog sustava zahtIjeva analizu
poslovnih procesa kao preduvjet njegove uspjene
implementacije. Analiza poslovnih procesa i analiza
informacijskih sustava napravljena je na temelju
provedenih upita i na temelju materijala koji su napravili
radnici organizacijskih jedinica i korisnici postojeih
informacijskih sustava. Modelirani su samo poslovni
procesi temeljnih djelatnosti distribucijskog poduzea.

U DP Elektra Zabok trenutano se koriste sljedei
informacijski sustavi ili drugi oblici pohranjivanja
podataka u digitalnom formatu:
1. Informacijski sustav o kupcima (Oracle)
2. Materijalno i skladino poslovanje (Oracle)
3. Dokumentacija i prorauni srednjonaponske
20kV, 10kV mree u PowerCad (Excel,
AutoCAD, Word)
4. Osnovna sredstva (Oracle)
5. Raunovodstvo (Oracle)
6. Sustav daljinskog voenja
(MicroSCADAPro)

Iako su podaci u digitalnom obliku, npr. u Word
dokumentu ili Excel tablici, za iskoristivost u tehnikom
smislu trebat e se provesti njihova konverzija u format
odgovarajueg informacijskog sustava. To je naroito
istaknuto kod podataka o distribucijskoj mrei i o
postrojenjima. Osim toga dio podataka se duplicira ili je
sadran jedino u posebnim formatima softvera za
proraun elektroenergetskih mrea, odnosno sustava za
daljinsko voenje. Redundancija podataka i odvojeno
odravanje istih kroz odreeno vrijeme moe dovesti do
razlike u tonim informacijama o elementima
distribucijske mree.
Financijsko-raunovodstveni informacijski sustav,
informacijski sustav o kupcima, skladina lista i
informacijski sustav osnovnih sredstava su sustavi koji
koriste sustav za upravljanje bazama podataka (Oracle
RDBMS). Analizom nije utvrena automatizirana
povezanost tih informacijskih sustava.
Intranet aplikacijski server izraen je na Oracle HTTP
serveru i Oracle RDBMS. Predstavlja iskorak u primjeni
informacijskih sustava jer preko web suelja omoguava
svim autoriziranim korisnicima pristup informacijskim
sustavima koji koriste Oracle sustav za upravljanje
bazama podataka.
Sustav daljinskog voenja (SDV) je informacijski sustav
ija je temeljna uloga registracija dogaaja i voenje

74 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 73-77
distribucijske mree u stvarnom vremenu. Sustavom
daljinskog voenja obuhvaena je 10 kV, 20 kV i 35 kV
elektroenergetska mrea i odgovarajua postrojenja.
Zbog toga se na taj sustav postavljaju posebni sigurnosni
uvjeti u redundanciji koritenog hardvera te ogranienom
korisnikom pristupu preko raunalne mree.
Nakon izvedenih radova i putanja objekta u probni rad
Sluba za odravanje prosljeuje podatke u Slubu za
voenje pogona gdje se unose u SDV. Odjel za voenje
pogona odrava aurnost podataka o elektroenergetskoj
mrei i postrojenjima te odrava koritene informacijske
sustave.

4. POVEZIVANJE GIS-a I POSLOVNOG
INFORMACIJSKOG SUSTAVA

4.1. Informacijski sustav o kupcima (HEP Biling)

Informacijski sustav sadri ope informacije o kupcima
svih kategorija potronje (naziv, adresa), tehnike
podatke o mjernim mjestima (vrsta prikljuka, tip brojila,
limitator), podatke o elektroenergetskim suglasnostima,
oitanja brojila, podatke o iznosima rauna i naplati.
Svaki kupac ima jedinstvenu oznaku ili ifru. Kupac
moe imati jedno ili vie mjernih mjesta od kojih svatko
ima svoju oznaku. Uz svako mjerno mjesto vezana je
adresa koju se povezuje sa GIS-om

4.2. Osnovna sredstva

Aplikacija kojom se prati dugotrajna imovina poduzea.
Svako osnovno sredstvo ima svoj jedinstveni inventurni
broj te opis detaljnog smjetaja. Pomou tih kljueva
moe se povezati s GIS-om.

4.3. Skladino i materijalno poslovanje

Aplikacija kojom se prati promet i stanje zalihe
materijala. Kroz GIS je potrebno koristiti jedinstvenu
nomenklaturu i stanje zaliha materijala.

5. POVEZIVANJE GIS-a I TEHNIKIH
APLIKACIJA

5.1. Povezivanje GIS-a i SDV-a (sustav daljinskog
voenja)

Baza podataka distribucijske mree u GIS-u treba
osigurati u svakom trenutku tone i kvalitetne podatke o
topologiji distribucijske mree i elementima mree.
Preporuka je da SDV preuzima podatke o topologiji
mree i podatke potrebne za proraune mree u DMS-u
iz GIS-a. Povezivanje ta dva sustava ovisi o
mogunostima SCADA i DMS-a, ali ono moe biti
automatizirano s naknadnom prilagodbom simbolikih
prikaza i dodjeljivanjem funkcionalnosti u DMS-u.
Komunikacija se moe ostvariti preko privremenih
tablica u bazi podataka ili koritenjem skladita
podataka. U Hrvatskoj takvo povezivanje jo nije
ostvareno u podruju elektroenergetike tako da postoje
samo strana iskustva realizacije.
Treba realizirati i povratnu komunikaciju izmeu DMS-a
i GIS-a kako bi se podaci o uklopnom stanju sklopnih
ureaja, kao i podaci o ostalim dogaajima u mrei
(kvarovi, prorada zatite itd.), mogli koristiti u
aplikacijama GIS-a.

5.2. Povezivanje GIS-a i informacijskog
sustava za potporu projektiranja

Informacijski sustav za potporu projektiranja koristi se za
projektiranje elektrinih instalacija i elektrinih
postrojenja. Za razliku od klasinih CAD sustava, ti
informacijski sustavi se oslanjaju na sustav upravljanja
bazama podataka (Oracle, SQL Server, MySQL, MS
Access) te na taj nain ubrzavaju proces projektiranja
gotovim parametriziranim komponentama iz kataloga
proizvoaa opreme. Projekt bilo kojeg elektrinog
postrojenja obuhvaa jednopolne i viepolne sheme,
pregledne sheme, sheme spajanja, sheme djelovanja te
sheme kontrolnih i upravljakih krugova. Koristi se isti
princip unosa i odravanja projektne dokumentacije kao i
kod GIS-a novi projekti i izmjene starih projekata se
obavljaju na jednom mjestu, a povezivanjem
informacijskih sustava se omoguava pregledavanje i
koritenje podataka.
esto koriteni sustavi za potporu projektiranju u
Hrvatskoj su EPlan i CADdy++ Electrical. Oba
podravaju rad s Oracle sustavom za upravljanje bazama
podataka i prema referencama zastupnika u Hrvatskoj
(HEP d.d. je registriran kao korisnik spomenutih
aplikacija). Kako EPlan i CADdy podravaju AutoCAD
format zapisa, u jednom prijelaznom razdoblju AutoCAD
se moe preporuiti kao standard za izradu projektne
dokumentacije sve dok projektne kue, ije usluge koristi
HEP ODS d.o.o., ne usvoje primjenu projektnih
informacijskih sustava.
Nova inaica najrairenijeg softvera za projektiranje ope
namjene AutoCAD 2011 takoer podrava rad s
bazama podataka (atributno opisivanje AutoCAD
blokova ili entiteta u bazi podataka), ali nema
funkcionalnosti sustava za potporu projektiranja (npr.
biblioteke ureaja proizvoaa opreme).
Kako je projektima najee obuhvaena i
elektroenergetska mrea izvan postrojenja, preporuka je
da se umjesto AutoCAD 2011 koristi proizvod Autodesk
Map 3D 2011 koji ima sve funkcionalnosti AutoCAD
2011 uz mogunost primjene za rad s prostornim
podacima. Na taj nain se moe ostvariti najbolja
povezanost s GIS softverom. Preslikavanje svojstava
objekata GIS <==> Autodesk Map je na razini AutoCAD
blokova, a grafika prezentacija blokova u Autodesk
Mapu je neovisna o grafikom prikazu u GIS-u.

Problemi uoeni u dostupnim projektima HEP ODS
d.o.o. koji su izraeni u AutoCAD formatu su:
1. objekti postrojenja/mree u AutoCAD-u nisu
modelirani kao blokovi
2. grafiki prikaz objekata postrojenja/mree za
koji bi se trebali koristiti elektrotehniki simboli

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 73-77 75
nije standardiziran nego je proizvoljan, ovisno o
DP-u koji je proizveo te podatke
3. kod izrade projektne dokumentacije nisu se
primjenjivali IEC standardi za prikaz
elektrotehnikih simbola (standardi IEC 617-6 i
IEC 617-7)
4. atributni podaci objekata postrojenja/mree su
esto pridrueni tekst, u rijetkim sluajevima
kao atributi blokova, a uope nije koritena
mogunost povezivanja objekata s bazom
podataka

5.3. Povezivanje GIS-a i informacijskog sustava
za upravljanje dokumentima

Upravljanje dokumentima je naziv za funkciju pripreme,
obrade i pohranjivanje razliitih polustrukturiranih i
nestrukturiranih podataka (tekstualnih dokumenata,
nepokretnih i pokretnih slika, zvunih zapisa i
multimedijskih zapisa) poduzea u bazu podataka te
njihovo uinkovito pretraivanje i distribuiranje.
Uvoenje sustava za upravljanje dokumentima nastalo je
iz potrebe za zajednikim koritenjem informacija
sadranih u dokumentima te zbog boljeg upravljanja
informacijskim resursima.

Glavni ciljevi primjene sustava za upravljanje
dokumentima:
smanjenje trokova i distribucije dokumenata
unaprijeen pristup dokumentima koji bi trebao
biti i prilagoen poslovnim procesima
bri postupak kreiranja i auriranja dokumenata
unapreenje uestalosti pristupa i iskoritenja
postojeih informacija
unapreenje procesa suradnje meu radnicima
skraivanje poslovnog ciklusa za procese koji
obrauju dokumentaciju
cjelovitije pridravanje pravilnika i propisa
redefinicija i unapreenje postupka kontrole,
upravljanja i izvravanja
unapreenje nadzora i kontrole pristupa
dokumentima
unapreenje ukupne produktivnosti
bolja usluga klijentima i korisnicima

Zahtjevi koje treba ispunjavati sustav za upravljanje
dokumentima da bi se uinkovito povezao s GIS-om:
otvorenost mogunost integracije u
svaku aplikaciju
jednostavnost koritenja
sigurnost od neovlatenog pristupa
modularnost - prilagodljivost
potrebama korisnika
kompatibilnost s Microsoft
operacijskim sustavima, SAP i Oracle

Kao primjer dobrog sustava za upravljanje dokumentima
moe posluiti proizvod DocuWare s meunarodnim i
domaim referencama.

6. OEKIVANI PROIZVODI GIS-a

Zbog objedinjavanja prostornih informacija (katastar,
digitalne rasterske slike, ortofoto snimke, satelitske
snimke itd.) i informacija o infrastrukturi distribucijskog
poduzea moe se izraivati mnogo prostornih analiza.
Rezultati tih analiza mogu se pohranjivati u digitalnom
ili papirnatom obliku. Proizvodi GIS-a dijele se na
sljedee kategorije:
1. proizvodi namijenjeni internoj upotrebi DP-a
2. proizvodi namijenjeni internoj upotrebi HEP
ODS d.o.o.
3. proizvodi namijenjeni kupcima/proizvoaima
prikljuenima na distribucijsku mreu DP-a po
zakonskoj obavezi ili zahtjevu
4. proizvodi namijenjeni promidbi poslovanja
HEP ODS d.o.o./DP-a
5. proizvodi namijenjeni komunalnim i projektnim
poduzeima po zakonskoj obavezi ili na zahtjev
6. proizvodi namijenjeni lokalnoj upravi i ostalim
tijelima dravne uprave po zakonskoj obavezi ili
na zahtjev

Unutar pojedinih kategorija proizvodi se mogu podijeliti
prema formatu podataka na:
1. geodetske podloge, ukljuujui odabrane
prostorne i atributne podatke o distribucijskoj
mrei za potrebe projektiranja ili prostornog
planiranja
2. kartografske produkte u digitalnom ili
papirnatom obliku izraene u razliitim
mjerilima i s prikazanim odgovarajuim fondom
podataka
3. odabrane prostorne i atributne podatke o
distribucijskoj mrei koji se dobivaju kao
rezultat prostornih analiza, a koje nisu planirane
kao dio aplikacija u GIS-u

Kod razmjene podataka s ostalim institucijama i
kupcima/proizvoaima treba se pobrinuti o autorskim
pravima nad podacima. Posebno treba razdvojiti autorska
prava nad kupljenim podacima (vlasnitvo podataka,
javno objavljivanje i koritenje u svrhe za koje nisu
prodane/kupljene) te autorska prava nad podacima koji
su izraeni u DP-u ili HEP ODS d.o.o.

7. RAZMJENA PODATAKA S KORISNICIMA

DP Elektra Zabok mora izdavati podatke o distribucijskoj
mrei bilo po zakonskoj obavezi ili na zahtjev. Podaci
koji imaju status poslovne tajne ne podlijeu obavezi
izdavanja te je potrebno razviti vlastite procedure za
izdvajanje podataka za razmjenu. Izdvajanje podataka
moe biti:
kao tekstualni dokumenti
podaci izdvojeni u bazu podataka atributni
podaci
podaci izdvojeni u prostornu bazu podataka

Format podataka za razmjenu treba biti takav da ne ovisi
o GIS softveru isporuitelja (HEP ODS d.o.o.) i GIS

76 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 73-77

softveru primatelja. Najee se koriste sljedea etiri
pristupa:
1. Izdavanje podataka u nekom od najrairenijih
formata podataka (npr.DXF, SHP, DGN,
MIF/MID). Kako se radi o zastarjelim
formatima podataka, tzv. "desktop GIS"
softvera, moe doi do gubitka informacija ili
neprikladne konverzije objektnog modela
podataka koji je izraen za DP.
2. Izdavanje podataka u nekom od neutralnih
formata, ali se kod konverzije moe pojaviti isti
problem kao pod tokom 1.
3. Koritenjem naprednih softvera za konverziju
podataka iz formata GIS softvera isporuitelja i
GIS softvera primatelja. Prema svjetskim
iskustvima ovakav pristup se najee koristi jer
se zadravaju sve karakteristike modela ako je
rije o GIS softverima iste kategorije i
mogunosti. Primjer takvog GIS softvera za
konverziju podataka je FME (The Feature
Manipulation Engine) koji podrava sve
znaajnije GIS softvere i sustave za upravljanje
bazama podataka.
4. Koritenjem GML-a (Geography Mark-up
Language) koji je preporueni standard za
razmjenu geografskih podataka organizacije
Open Geospatial Consortium. GML je nastao na
iskustvima XML-a tako da je objektno
orijentirane strukture te je kao takav vrlo
pogodan kao neutralan format za naprednu
razmjenu prostornih podataka izmeu dva
razliita GIS softvera.

Preporuka je koritenje pristupa pod tokom 3. ili tokom
4. Te iste procedure treba zahtijevati od drugih
organizacija ili poduzea kod unosa podataka jer
zahtijevaju najmanje dodatnog angamana na
organizaciji podataka.

Za uspjenu provedbu terminskog plana uvoenja GIS-a
u DP Elektra Zabok potrebno je identificirati i locirati
postojee podatke za GIS, kao i nove izvore podataka.
Podaci se dijele na osnovne prostorne podatke podloge
(katastar), prostorne podatke o elementima distribucijske
mree, tehnike informacije o elementima distribucijske
mree, jednopolne sheme postrojenja te na tehniku
dokumentaciju.

Poetni unos podataka u jedinstveni sustav za upravljanje
podacima o distribucijskoj mrei moe se podijeliti u
dvije faze:
1. faza - prije instalacije GIS softvera i fizikog
kreiranja jedinstvenog sustava za upravljanje
podacima o distribucijskoj mrei
2. faza - nakon njegove instalacije

8. ODRAVANJE PODATAKA U GIS-u

Odravanje podataka kao i unos novih podataka takoer
zahtijeva definiranje procedura. Najvaniji princip koji se
treba potivati je da se podatak unosi u informacijski
sustav samo jedanput i to u odjelu koji je zaduen i
odgovoran za njegovo odravanje. U svakom odjelu
treba odrediti odgovornu osobu za verificiranje
unesenih/promijenjenih podataka. Dok odgovorna osoba
ne potvrdi da je uneseni/promijenjeni podatak toan,
status podatka se vodi kao neprovjeren. Prije zavretka
poetnog unosa podataka potrebno je izraditi tone
procedure odravanja podataka i procedure kontrole
kvalitete podataka koritenjem UML dijagrama.
Uspostavljanje jedinstvenog sustava za upravljanje
bazama podataka zahtijeva nunu prilagodbu odreenih
poslovnih procesa.

9. ZAKLJUAK

Svjetska iskustva potvruju da jedino upotreba
jedinstvenog GIS okruenja na razini korporacije
omoguuje da se jednako kvalitetno zadovolje potrebe
korisnika na svim razinama te u svim slubama i
odjelima. Osnovna karakteristika korporativnog GIS-a je
koritenje jednog, integriranog sustava za upravljanje
bazama podataka koji ima mogunost obrade prostornih
podataka bez obzira je li rije o centraliziranom ili
distribuiranom sustavu.
Prednosti korporativnog GIS-a oslonjenog na jedinstvenu
bazu podataka:
jedinstveni model distribucijske mree
standardizacija podataka
smanjena redundancija podataka
osiguran maksimalni integritet baze podataka
jedinstveno korisniko suelje
jednostavniji i uinkovitiji razvoj korisnikih
aplikacija
centralizirano administriranje geografskih
informacija
centralizirano administriranje baznih podataka
sustava
manji trokovi odravanja

Uvoenje novih tehnologija poput GIS-a zahtjevan je i
dugotrajan, ali i neodgodiv proces. Uinkovitost
implementacije najvie ovisi o dobroj pripremi posla i o
kontinuiranoj obuci svih radnika poevi od specijalista,
preko operatera do korisnika sustava.

10. LITERATURA

[1] John E. Harmon, Steven J. Anderson, The Design
and Implementation of Geographic Information
Systems, John Wilwy and Sons, Inc., 2003.
[2] Grupa autora, "Uvoenje i primjena GIS-a u
elektrodistribuciji, HR CIGRE, Osijek 2006.
[3] Davorin Kerekovi i grupa autora, "GIS u
Hrvatskoj, INFOCENTAR d.o.o. 1997.
[4] Grupa autora, "Zavrno izvjee o aktivnostima
Tima za uvoenje GIS-a u HEP-ODS d.o.o.,
Zagreb 2009.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 73-77 77
Mikac M. Algoritmi primjenjivi u postupku oitavanja radnih aktivnosti s tahografskih listia

ISSN 1864-6168

ALGORITMI PRIMJENJIVI U POSTUPKU OITAVANJA
RADNIH AKTIVNOSTI S TAHOGRAFSKIH LISTIA

ALGORITHMS APPLICABLE IN THE PROCEDURE OF READING THE WORKING
ACTIVITIES FROM TACHOCHARTS

Mikac M.
1

1

Saetak: Kljune informacije koje se veu uz sigurnost
cestovnog prijevoza robe i putnika vezane su uz tzv.
radne aktivnosti vozaa podatke o trajanju vonje,
odmora i drugih zakonski definiranih aktivnosti tijekom
radnog vremena. Praenje radnih aktivnosti vozaa bitna
je stavka u logistici autoprijevoznikih tvrtki osim
kvalitetnijeg evidentiranja radnog vremena ti podaci
slue i za otkrivanje eventualnih prekraja i nepravilnosti
u radu vozaa. Za novoregistrirana vozila za prijevoz
robe i putnika u RH vrijedi zakonska obveza ugradnje
digitalnih tahografa. No, obzirom na prosjenu starost
voznog parka autoprijevoznikih tvrtki u RH, jo uvijek
dominiraju ugraeni analogni tahografi, koji podatke o
radnim aktivnostima zapisuju na papirnate tahografske
listie. Preduvjet bilo kakve svrsishodne evidencije
radnih aktivnosti jest digitalizacija tih podataka,
odnosno oitavanje kljunih informacija s listia i
prijenos na raunalo. Ovim lankom predlae se
postupak za obradu i oitavanje podataka s tahografskih
listia, opisuju algoritmi koje je mogue primijeniti u tom
postupku i ukratko prezentira pratee programsko
rjeenje u sklopu kojeg su predloeni algoritmi
implementirani.

Kljune rijei: analogni tahograf, radne aktivnosti
vozaa, digitalizacija tahografskih listia, oitavanje
tahografskih listia, skeniranje, evidencija

Abstract: An important issue in the logistics of transport
companies is efficient tracking of driver activities. It is
directly related to public transport safety regulations,
and therefore all companies have the obligation to
provide required information. Since fleets of many
Croatian transport companies include older vehicles
equipped with analogue tachographs, digitalization of
analogue tachocharts becomes highly important. This
paper presents a process for tachochart digitalization
and suggests few algorithms that were used in our
analogue tachochart digitalization tool.

Key words: analogue tachograph, driver activities,
tachograph chart, tachochart digitalization

1. UVOD

Profesionalni vozai i mobilni radnici obavljaju odreene
radne aktivnosti za vrijeme svog radnog vremena.
Zakonom [1] i vaeim Pravilnikom [2] definirane su
etiri vrste radnih aktivnosti vonja, spremnost za rad,
ostali rad i odmor. Podaci o radnim aktivnostima biljee
se koritenjem posebnih ureaja ugraenih u vozila
tahografima. Postoje dvije vrste tahografa analogni i
digitalni. Stara generacija ureaja, tzv. analogni
tahografi, za pohranu informacije o vonji i drugim
aktivnostima koristila je analogni zapis, pri emu je na
kruni papirnati listi iscrtavan status vozaa. Nova
generacija ureaja, koja je obavezna u svim
novoregistriranim vozilima za prijevoz roba i putnika,
potpuno je digitalna i podatke pohranjuje na digitalne
pametne kartice koje se dodjeljuju vozaima i internu
memoriju, to olakava i ubrzava obradu potrebnih
informacija.
Zakonski je propisano da autoprijevoznici pohranjuju i
evidentiraju radne aktivnosti snimljene tahografima, pa
se za te potrebe nastoji pronai rjeenje koje e
evidenciju uiniti to jednostavnijom i efikasnijom.

Budui da je prosjena starost voznog parka
autoprijevoznikih tvrtki u RH (a i u veini drugih
tranzicijskih zemalja) takva da veliki broj (starijih) vozila
ima ugraene analogne tahografe, u praksi se pokazalo
da se najvie vremena troi upravo na oitavanje i
uvoenje u evidenciju podataka s tahografskih listia.

Slika 1. Analogni tahograf

Ovim lankom predlae se efikasan i provjeren postupak
za oitavanje podataka o radnim aktivnostima sa
skeniranih listia. U prvom poglavlju opisuju se analogni
tahografi, tahografski listii i princip biljeenja
informacija o radnim aktivnostima na tahografske listie.
Drugo poglavlje daje pregled moguih i dostupnih
78 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89

rjeenja za oitavanje podataka s tahografskih listia, pri
emu se posebno naglaava pristup skeniranja listia i
kljune faze obrade prema predloenom postupku. U
treem se poglavlju sistematizira predloeni postupak, a
kljuni algoritmi se razmatraju odvojeno u sklopu
etvrtog poglavlja. Peto poglavlje donosi programski
sustav koji meu ostalim implementira i cjelokupni
izneseni postupak i algoritme.

2. ANALOGNI TAHOGRAF I LISTII

Analogni tahografi su starija generacija ureaja koja se
ugraivala u vozila za prijevoz robe i putnika. Na slici 1.
prikazan je analogni tahograf. To je ureaj ugraen u
komandnu plou vozila koji osim osnovnih pokazivaa
brzine ima ugraene tipke za podeavanje radnih
aktivnosti. Postoje i drukiji modeli analognih tahografa,
kao npr. na slici 2. samostalni ureaj naknadno ugraen
u komandnu plou.

Slika 2. Analogni tahograf

Podatke o radu vozaa analogni tahografi pohranjuju na
tahografske listie papirnate obrasce krunog oblika
promjera 12.3 cm. Izgled praznog, nekoritenog listia
prikazuje slika 3. To je najee koriten tip listia u
Hrvatskoj, s tim da su u novije vrijeme zbog oite
potrebe za skeniranjem i digitalizacijom listia
proizvoai ponudili i listie sa istim sredinjim dijelom
(slika 5.) za biljeenje aktivnosti (u krunom vijencu u
kojem se biljee aktivnosti nema otisnutih simbola i
drugih elemenata koji mogu utjecati na oitanje). Oba
tipa listia mogu se oitati predloenim algoritmom, s
tim da se kod listia previenih za digitalizaciju ne
pojavljuju pogreke oitanja uslijed otisnutih simbola.

Slika 3. Standardni taholisti

Postoje dva osnovna tipa zapisa aktivnosti na listie
stariji analogni tahografi podatke o aktivnosti vozaa
zapisuju "stepeniasto", dok noviji (velika veina vozila s
analognim tahografima u Republici Hrvatskoj) zapisuju
podatke bez pomaka, unutar krunog vijenca (slika 3.).

Slika 3. Standardni i stepeniasti zapis aktivnosti

Kod stepeniastog biljeenja aktivnosti (donji dio slike)
razliite aktivnosti se biljee na razliitim udaljenostima
od sredita listia. S druge strane, standardni zapis radnih
aktivnosti ostvaren je na istoj udaljenosti od sredita
listia, ali se svaka aktivnost ispisuje razliitom
debljinom linije (gornji dio slike). Algoritam koji se
predlae ovim radom primjenjuje se iskljuivo na
standardnom obliku zapisa.

Kao to je ve spomenuto, podaci o radnim aktivnostima
vozaa zapisuju se unutar krunog vijenca podaci o
prijeenim kilometrima zapisuju se u dijelu listia bliem
sreditu, dok se na vanjskom dijelu listia biljee podaci
o trenutanoj brzini. Iako je i te podatke, teoretski,
mogue oitati, postupak i algoritmi koji se opisuju u
ovom lanku ne obavljaju tu funkciju ve su iskljuivo
orijentirani na oitavanje radnih aktivnosti vozaa.

Slika 5. Listi sa istim krunim vijencem

Obaveza vozaa je prije umetanja listia da na
predvieno mjesto u sredinjem dijelu runo upiu svoje
podatke, registarsku oznaku vozila i poetno stanje
kilometar sata. Po vaenju listia voza mora upisati
vrijeme (nije nuno, ali vrlo bitno kod nonih vonji kad
vonja poinje u jednom, a zavrava u drugom danu kako
bi se oitani rezultati mogli ispravno interpretirati) i
zavrno stanje kilometar sata.
Ispravno pozicioniranje listia unutar ureaja mogue je
zbog asimetrinog sredinjeg otvora. Osim to
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89 79

omoguava ispravno ulaganje listia u ureaj, taj otvor je
vrlo bitan i kod same obrade skeniranog zapisa jer prua
uvjete za odreivanje orijentacije listia i detekciju
poetka vremenske skale na listiu.

3. OITAVANJE LISTIA

Kao to je ve spomenuto, zakonska je obaveza
autoprijevoznika pohraniti i evidentirati podatke o
radnim aktivnostima. Pohrana vezana uz pojedinog
vozaa obuhvaa arhiviranje tahografskih listia i
preuzimanje podataka s digitalnih kartica vozaa, dok
voenje evidencije podrazumijeva sistematsko praenje
radnih aktivnosti vozaa. Preduvjet dobrog praenja
radnih aktivnosti je prijenos podataka u neki od
dostupnih sustava ili programa za evidenciju.
Slijedom toga, podatke s tahografskih listia je nuno
prenijeti na raunalo u obliku koji e omoguiti daljnju
obradu. Dva su osnovna pristupa direktno oitavanje
informacija s listia i oitavanje informacija sa
skeniranih listia.

Direktno oitavanje listia moe se odraditi runo
(vizualno, uz pomo ravnala ili slinih pomonih alata,
se odreuju granina vremena pojedinih aktivnosti i ti
podaci se runo unesu na raunalo). Kod sloenijih listia
mogu se koristiti specijalizirani ureaji koji olakavaju
rad korisniku, no kod listia s mnogo estih promjena
aktivnosti ureaji su tee iskoristivi. Primjer
specijaliziranog ureaja u ponudi tvrtke VDO [3] je
prikazan na slici 6.

Slika 6. Specijalizirani ureaj za itanje listia

Pristupom koji ukljuuje skeniranje listia, postupak
digitalizacije se djelomino automatizira i obavlja u
nekoliko koraka. Prvi korak je skeniranje listia, a
rezultat je digitalni slikovni zapis na raunalu. Drugi
korak ukljuuje analizu slikovnog zapisa i identifikaciju
te pozicioniranje listia. Nakon uspjene identifikacije
listia provodi se automatsko oitavanje korisnih i
traenih informacija. Zavrni korak je preuzimanje
oitanih podataka, prilagodba i pohrana u evidencijski
sustav i daljnja obrada. Dijagram postupka prikazuje
slika 7.

3.1. Skeniranje listia

Skeniranje listia je postupak kojim se posebnim
ureajem, skenerom, na raunalo prenosi slikovni zapis
listia. Alternativno, postupak je mogue provesti i
koritenjem fotoaparata, odnosno fotografiranjem listia.
Rezultat je slikovni zapis u nekom od standardnih
slikovnih formata.

Slika 7. Postupak digitalizacije baziran na skeniranju

S obzirom na to da vozai moraju u vozilu uvati listie
za posljednjih mjesec dana vonje, u praksi se obrada
podataka provodi s vremenskim odmakom i ukljuuje
obradu veeg broja listia za pojedinog vozaa. Jasno je
da postupak skeniranja veeg broja listia moe potrajati,
pa stoga izbor ureaja za skeniranje direktno utjee na
vrijeme koje je potrebno utroiti za postupak skeniranja.
Dodatno ubrzanje obrade moe se postii i kombiniranim
skeniranjem vie listia odjednom (2 ili 3 potpuna listia
na A4 skenerima, 6 djelominih listia skeniranje samo
sredinjem krunog vijenca s podacima o aktivnostima).

Standardni kuni skeneri omoguavaju skeniranje u
zadovoljavajuoj kvaliteti i za skeniranje povrine
dimenzije A4 (ili neto veih od A4, ovisno o modelu)
potrebno im je 20-30 sekundi. Skeniraju li se po dva
listia odjednom, dolazimo do podatka o 10-15 sekundi
potrebnih za skeniranje pojedinog listia.

Slika 8. Profesionalni brzi skener listia

Profesionalni specijalizirani skeneri (slika 8.) mogu
skeniranje obaviti mnogo bre. Proizvoa gornjeg
skenera je Panasonic, a tvrtke specijalizirane za obradu
podataka ga najee, uz prilagoen softver, prodaju pod
PRIMJENA

analiza aktivnosti i prekraja
zakonski propisi, izvjetaji
SKENIRANJE LISTIA
P PO OJ JE ED DI IN NA A N NO O 2 2 L LI IS ST TI I A A

ANALIZA I OBRADA

PRILAGODBA I POHRANA

prilagodba oitanih podataka
pohrana oitanih podataka o aktivnostima
I ID DE EN NT TI IF FI IK KA AC CI IJ JA A I I P PO OZ ZI IC CI IO ON NI IR RA AN NJ JE E
6 LISTIA
O O I IT TA AV VA AN NJ JE E K KO OR RI IS SN NI IH H I IN NF FO OR RM MA AC CI IJ JA A

80 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89

svojim imenom. Dostupne informacije o brzini variraju
pa ih treba uzeti s rezervom (30-40 listia u minuti).
Neke cijenom pristupanije skenere primjenjive u
postupku, a dostupnih na domaem tritu, nudi
proizvoa Canon, s tim da je tijekom testiranja
postignuta brzina oitavanja oko 15 listia u minuti.

Kljune informacije pohranjene na listiu su informacije
o radnim aktivnostima vozaa. S obzirom ne to da se ti
podaci nalaze unutar krunog vijenca u sredinjem dijelu
listia, za njihovo oitanje nije nuno da skenirani listi
bude cjelovit taj pristup moe se iskoristiti za plono
skeniranje veeg broja listia do 6 listia na podruju
standardnih A4 dimenzija. U tom sluaju je vrlo bitno
precizno pozicionirati listie - najbolje uz koritenje
vodilica ili posebnih draa za listie koji osim pozicije
fiksira i orijentaciju listia.
Algoritam koji se iznosi u ovom lanku moe se
primijeniti na takav oblik skeniranih listia uz minimalne
preinake kljuno je ispravno pozicionirati listie na
skeniranom zapisu prije same obrade i oitanja.

Slika 9. Skeniranje 6 necjelovitih listia na A4

Slika 9. prikazuje A4 list (poloeno) i mogunost
pozicioniranja listia za djelomino skeniranje
(necjeloviti listii). Prednost tog postupka je poveanje
brzine skeniranja (6 listia za 20-30 sekundi pri
koritenju standardnih plonih skenera), no glavni
nedostatak je da tako skenirani listii nisu potpuni pa se
ne mogu koristiti za stvaranje digitalne arhive. Kod
skeniranja pojedinanih ili 2-3 listia na A4 mogue je
snimke pohraniti i koristiti kao digitalnu arhivu jer sadre
kompletne listie i omoguavaju naknadno oitanje
ostalih parametara, a ne samo radnih aktivnosti.

3.2. Identifikacija i pozicioniranje listia

Nakon to se nekim od opisanih postupaka provede
skeniranje potrebno je na slikovnom zapisu identificirati i
locirati listi nai poziciju listia na samoj slici. Iako
pogonski programi za skenere nude mogunost
automatskog rezanja i pronalaenja korisnog sadraja na
slikama, u praksi se pokazalo da softver najpoznatijih
proizvoaa kunih skenera (Canon, HP) nije pouzdan u
pronalaenju listia i esto rezultira gubitkom podataka
(vjerojatno zbog male razlike u intenzitetu podloge i
listia).
Zbog toga se prije primjene algoritma za oitavanje
radnih aktivnosti, neovisno o broju skeniranih listia po
zapisu, mora izvesti algoritam za odreivanje pozicija i
identifikaciju listia. Kao dio alata za oitavanje
taholistia implementiran je algoritam koji precizno
pronalazi rubove i pozicije pojedinano skeniranih listia
i listia na skenovima koji sadre dva listia. Slika 10.
prikazuje sluaj dva skenirana listia na slici su
linijama oznaene granice koje algoritam za
pozicioniranje odreuje tijekom izvoenja.

Slika 10. Identifikacija listia na skeniranom zapisu

Algoritam za identifikaciju listia u svojoj openitoj
varijanti (mogua budua implementacija podrke za
vei broj listia) kao rezultat vraa broj listia i
koordinate gornje lijeve i donje desne pozicije
pravokutnog (kvadratnog) podruja unutar kojeg je
pojedini listi smjeten.

3.3. Oitavanje korisnih informacija

Iako se sa slikovnog zapisa tahografskog listia, kako je
ve opisano u poglavlju 2., moe oitati vie vrsta
informacija, algoritam koji se predlae odnosi se
iskljuivo na oitavanje radnih aktivnosti. Konani
rezultat oitanja mora biti strukturno dan u obliku
prikazanom tablicom 1.

Tablica 1. Struktura rezultata oitanja radnih aktivnosti

Tip aktivnosti Simbol Od Do
Odmor

05:15* 06:24*
Vonja

*poetak i kraj razdoblja
unutar kojeg je
obavljana odreena
radna aktivnosti
Spremnost

Ostali rad

Sasvim je jasno da prilikom oitavanja algoritam mora
odrediti o kojem se tipu aktivnosti radi odreivanje tipa
aktivnosti temelji se na irini (debljini) zapisa na
odreenoj poziciji. Pravilo za biljeenje radnih aktivnosti
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89 81

definira da se vonja biljei najdebljom linijom, a odmor
najtanjom linijom, to prikazuje tablica 2.

Tablica 2. Standardni zapis radnih aktivnosti na listiu

Tip aktivnosti Simbol Zapis
Odmor

Vonja

Spremnost

Ostali rad

Iako su svi tipovi aktivnosti vani, veina zakonski
propisanih pravila definira uvjete vezane uz odmor i
vonju. S obzirom na to da su te aktivnosti na
popunjenom listiu vizualno razliite, oitanje upravo tih
tipova aktivnosti postie se s vrlo visokom tonou, dok
kod oitanja spremnosti i ostalog rada moe doi do
manjih nepravilnosti koje ponekad operater mora runo
korigirati prije pohrane u evidencijski sustav.

Za odreivanje poetka i kraja razdoblja obavljanja
pojedine aktivnosti treba za odreenu poziciju na
krunom vijencu odrediti o kojem se vremenu unutar
dana radi. S obzirom na to da je rije o krunom zapisu,
24-satno razdoblje (dan) biljei se unutar 360. Drugim
rijeima, unutar jednog stupnja mogu se prikazati 4
minute radne aktivnosti.
Oitanje radnih aktivnosti provodi se direktno iz
slikovnog zapisa za potrebe oitanja se kruni vijenac
linearizira i pretvara u pravokutnik. Budui da ni zapisi o
aktivnostima na modernim digitalnim tahografima ne
osiguravaju preciznost oitanja ispod 1 minute [5],
vijenac se linearizira u pravokutnik irine 1440 toaka
(piksela). U tom sluaju svaka toka (linija)
lineariziranog zapisa predstavlja minutu. Princip
prikazuje slika 11. (prilagoeni prikaz iz programskog
alata u kojem su implementirani opisivani algoritmi). Na
listiu su tri pozicije (A, B i C) koje su oznaene i na
uveanom lineariziranom prikazu. Dio oitanja od A do
C posebno je naznaen ispod prikaza. Uz poziciju B
ukazuje se na pojavu simbola spremnosti za rad koja
moe uzrokovati pogrena oitanja u kasnijoj fazi
obrade. Simbol se pojavljuje etiri puta unutar cijelog
krunog vijenca. Na listiima poput onog prikazanog na
slici 5., taj problem se ne pojavljuje jer simboli nisu
otisnuti unutar radnog podruja.

Iako pitanje preciznosti oitanja ovisi o kvaliteti
skeniranih zapisa, u praktinoj primjeni algoritama
minutne preciznosti pokazalo se da su dovoljne
dimenzije slikovnog zapisa pojedinog listia 1023x1023
toaka. Kako objasniti te minimalne dimenzije? Za
linearizaciju krunog vijenca u pravokutni irine 1440
piksela nuno je da za polumjer unutarnje krunice
vrijedi:
pixel 230 ,
2
1440
r r

Budui da pozicije na koje ureaji iscrtavaju aktivnosti
mogu varirati od modela do modela, a obrasci listia su
standardizirani, za odreivanje minimalne
zadovoljavajue veliine listia moemo kao uvjet
postaviti da polumjer podruja unutar kojeg je doputeno
iscrtavanje aktivnosti bude najmanje 230 toaka. Kako je
ta pozicija precizno definirana i standardizirana i nalazi
se na 0.45 polumjera listia, moemo izraunati da
minimalni polumjer listia mora biti 511 toaka, odnosno
dimenzije listia koje e omoguiti minutnu preciznost
oitanja moraju biti bar 1022x1022 toaka. Uzmemo li u
obzir kruni oblik listia, za precizno odreivanje
sredita poveavamo dimenziju za jedan piksel neparan
broj toaka omoguava odreivanje sredita bez pomaka.

U usporedbi s drugim pristupima oitanju listia
(varijanta bez skeniranja), minutna preciznost je velika
prednost. Meutim, u praksi aktivnosti koje traju ispod 5
minuta najee se zanemaruju ili spajaju sa susjednim
aktivnostima, pa i rezultati dobiveni obradom skeniranih
listia dimenzija manjih od predloenih posjeduju
zadovoljavajuu razinu preciznosti.

Slika 11. Primjer linearizacije dijela krunog vijenca

A
B
C
A

B

C

A

B

82 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89

Tablica 3. prikazuje odnos preciznosti i okvirnih
dimenzija skeniranih listia.

Dimenzije Preciznost Direktno oitanje
1022x1022 1 min
900x900 1.13 min 1272 min.
800x800 1.27 min 1130 min.
700x700 1.45 min 989 min.
400x400 2.54 min 565 min.

Tablica 3. Dimenzije listia i preciznost oitanja

Oito je da sve spomenute dimenzije listia iz tablice
mogu zadovoljiti uvjet vrlo dobre preciznosti. Daljnje
smanjenje listia matematiki bi i dalje zadovoljavalo to
se tie preciznosti (ispod 5 minuta), no radilo bi se o
gotovo neitljivim listiima i primjena ne bi imala
smisla. Testiranja algoritma su pokazala da se iz
slikovnih zapisa nie rezolucije (npr. listii fotografirani
mobitelom) moe takoer provesti dovoljno dobro
oitanje. No, za profesionalno koritenje i paralelno
voenje digitalne arhive preporuka je koritenje zapisa
skeniranih s minimalno 150 dpi (toaka po inu)
dimenzije listia kod takvog skeniranja su oko 730
piksela to je dovoljno dobro i nudi preciznost oitanja
ispod 1.5 minute.
Za potrebe oitavanja drugih informacija s listia,
podataka o prijeenim kilometrima iz sredinjeg dijela
listia (manji polumjeri), uvjeti o kvaliteti zapisa postaju
stroi. Kao to je ve spomenuto, prezentirani algoritmi
su primarno razvijani s ciljem pouzdanog oitavanja
radnih aktivnosti, pa prije navedeni uvjeti zadovoljavaju
taj sluaj primjene.

Nakon provedene linearizacije provodi se oitanje
aktivnosti. Za svaku minutu (svaki stupac toaka) oitava
se vrijednost snimljenih toaka (intenzitet, s obzirom na
to da je rije o tamnim biljekama na svijetloj podlozi);
prebrajaju se tamni pikseli te se obavlja kategorizacija
dominacija tamnih piksela zasigurno znai da se radi o
vonji, dok minimalna prisutnost tamnih piksela
signalizira da se radi o odmoru ili neradnom dijelu dana
(to u konanici sustav evidentira kao odmor). Preostale
dvije aktivnosti se preciznije obrauju i provodi se
kategorizacija.
Postoje neki sluajevi u kojima dolazi do pogrenih
oitanja, a to su situacije u kojima se radi o oteenim
listiima, problemi s listiima koji nisu prilagoeni za
digitalnu obradu, sjene koje nastaju kod skeniranja i sl.
Tako kod listia prikazanih na slici 4., za razliku od
listia sa istim krunim vijencem prikazanim na slici 5.,
na odreenim pozicijama moe doi do preklapanja
odtampanih simbola i snimljenih aktivnosti (slika 11.),
to ponekad dovodi do pogrenih oitanja. Iako autori u
[6] i [7] spominju mogunost eliminacije tih problema
zbog razlika u intenzitetima originalno otisnutih oznaka i
samih tahografskih snimaka, ta pravilnost u koritenim
primjerima nije identificirana niti je spomenuti problem
uspjeno rijeen (eliminiran). I u sluaju precizne
identifikacije odtampanih simbola ostaje problem
odluivanja i interpolacije to je tahograf na toj poziciji
zapisao? Utjecaj tog problema dodatno umanjuje svijest
korisnika tahografa o potrebi koritenja listia
prilagoenih digitalnoj obradi. Ukratko, problem
pogrenih oitanja zbog otisnutih simbola predloenim
algoritmima nije rjeavan.
Neovisno o tome, rezultati oitanja i u sluaju problema
su zadovoljavajui, s obzirom na to da na razini cijelog
dana tijekom testiranja maksimalni broj pogrenih
oitanja varira unutar 5-10 minuta to je pogreka ispod
1%. Ovisno o oitanim aktivnostima, pogreke su
minimalne, gotovo zanemarive kod oitanja vonje i
odmora, to zapravo predstavlja ostvarenje definiranog
cilja.

3.4. Dodatna obrada i prilagodba oitanja

Oitanja dobivena iz lineariziranog prikaza krunog
podruja s oznakama aktivnosti omoguavaju
odreivanje traenih vremenskih granica za pojedinu
aktivnost. Meutim, dobivena vremena zapravo pokazuju
samo relativan odnos prema nekom poetnom vremenu
pone li linearizacija na 0 slikovnog zapisa
(horizontalno), sva e oitana vremena pokazivati pomak
u odnosu na tu poziciju.
Postavlja se pitanje kako odrediti apsolutno tono
vrijeme, odnosno tono vrijeme unutar dana kada je
aktivnost zabiljeena? Vizualnim oitanjem na listiu je
lako oitati tono vrijeme, s obzirom na to da je na
obrascu ispisana vremenska skala. Prilikom
automatizirane obrade za tono oitanje se koristi
specifinost listia asimetrina sredinja upljina.
Naime, izduenje sredinjeg otvora moe se iskoristiti za
odreivanje referentnog vremena izdueni dio uvijek
pokazuje na 12 sati, nasuprot toj poziciji nalazi se
poetak/kraj dana, odnosno 24 sata. Kod transformiranja
i oitanja rije je o istom matematikom postupku
translacije vrijednosti, nakon to se odredi referentna
toka (kut zakrenutosti
0
listia u odnosu na oekivanu
orijentiranost - horizont), nije problem ostvariti pomak
po vremenskoj osi i dobiti oitanja u apsolutnom
vremenu.

Slika 12. Orijentacija listia sredinja upljina

U praksi se ipak pokazalo da odreivanje kuta
zakrenutnosti
0
temeljeno na analizi sredinje upljine
nije uvijek precizno. Odstupanje od samo jednog stupnja
moe uzrokovati pogreke u vremenskom pozicioniranju
0

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89 83

od 4 minute, pa se korisnicima mora ostaviti mogunost
intervencije i runog podeavanja tog kuta. Razlog
problema lei u pojavi zasjenjenosti rubnih podruja
sredinje upljine, a kako je rije o relativno malom
polumjeru analiziranog podruja, razlika u manjem broju
sredinjih piksela presudnih za odreivanje kuta uvjetuje
veu, esto nedoputeno veliku razliku u odnosu na
vanjski rub listia (vremenska skala s maksimalnim
promjerom).
Na samom obrascu listia, neposredno uz vremensku
skalu, postoje oznake koje se mogu iskoristiti za
preciznije odreivanje kuta zakrenutosti. Kao to
prikazuje slika 13., krunica uz vremensku skalu je na
jednoj polovici listia zadebljana pa to moe posluiti za
odreivanje poetka pronalazi se kut

uz kojeg dolazi
do promjene debljine. Pritom se slikovni zapis pretrauje
u podruju okoline kuta
0
odreenog analizom sredinje
upljine.

Slika 13. Orijentacija listia dodatne oznake

Nadogradnjom osnovnog algoritma preciznost
odreivanja kuta zakrenutosti je drastino poveana, te je
gotovo potpuno otklonjena potreba za intervencijom
korisnika.

4. POSTUPAK OITAVANJA RADNIH
AKTIVNOSTI

Oitavanje radnih aktivnosti provodi se direktno sa
slikovnog zapisa dobivenog skeniranjem tahografskog
listia. U tom postupku (slika 7.) moe se izdvojiti
nekoliko koraka (faza) i funkcija unutar njih:

I. Faza identifikacije i pozicioniranja listia
a) pronalazak listia na skeniranom zapisu
b) odreivanje rubnih koordinata listia
c) odreivanje sredita listia
d) odreivanje orijentacije listia (zakrenutost)
e) odreivanje pozicije krunog vijenca

II. Faza oitavanja korisnih informacija
a) linearizacija krunog vijenca
b) oitanje aktivnosti i kategorizacija
c) prezentacija rezultata oitanja

III. Nastavak postupka prilagodba i pohrana
a) automatizirana prilagodba na zahtjev korisnika
b) pohrana i izvoz rezultata postupka
c) povezivanje s ostalim vezanim informacijama

Ovim lankom iznose se algoritmi koje je mogue
primijeniti za realizaciju funkcija unutar faza I i II. Sve
funkcije je mogue potpuno automatizirati, no praktina
primjena je pokazala da je za I - c), d) i e) potrebno
osigurati i mogunost da korisnik naknadno napravi
podeavanje, u sluaju da se vizualno identificiraju
nepravilnosti automatiziranog dijela postupka.

Za iskusnog korisnika, runo podeavanje neznatno
utjee na vrijeme obrade pojedinog listia (dominantni
utroak vremena vezan je uz definiranje vozaa, vozila,
datuma i vremena vonje i podataka o stanju kilometar
sata vozila na poetku i na kraju vonje).

Slika 14. Dijagram postupka oitavanja
S SK KE EN NI IR RA AN NJ JE E

L LO OC CI IR RA AN NJ JE E
S SR RE ED DI I T TE E
O OR RI IJ JE EN NT TA AC CI IJ JA A
P PO OL LU UM MJ JE ER RI I
( (V VI IJ JE EN NA AC C) )

L LI IN NE EA AR RI IZ ZA AC CI IJ JA A O O I IT TA AV VA AN NJ JE E P PR RI IK KA AZ Z
I
II

I IZ ZV VO OZ Z P PO OH HR RA AN NA A
P PR RI IL LA AG GO OD DB BA A
III
funkcionalni blok s implementiranim algoritmima mogunost intervencije korisnika

84 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89

Na dijagramu postupka (slika 14.) posebno su oznaeni
funkcionalni blokovi unutar kojih su implementirani
algoritmi prezentirani ovim lankom, a naznaene su i
mogunosti intervencije korisnika. U sluaju
intervencije, slijedno se provode sve daljnje funkcije i u
realnom vremenu prikazuju novi rezultati oitanja.

Oitani podaci se korisniku prezentiraju tablino u
zahtijevanom obliku kako je ve prikazano tablicom 1.
Osim direktnog oitavanja aktivnosti, u postupku je
mogue aktivirati i naknadnu prilagodbu oitanih
podataka. Npr., korisnik moe zahtijevati da se sve
kratke aktivnosti (npr. ispod 2 minute) preskoe ili
poveu sa susjednim aktivnostima i sl. pa ti zahtjevi
konano utjeu na rezultate oitanja i korisnik ih koristi
na vlastitu odgovornost upravo zbog tog malog, ali ipak
stvarnog utjecaja na oitanja.

5. ALGORITMI PRIMJENJIVI U POSTUPKU

Provoenje digitalizacije i oitanja informacija s
tahografskog listia ukljuuje koritenje vie algoritama
raznih namjena. U ovom poglavlju ukratko su opisani
algoritmi primjenjivi u postupku implementacijom
predloenih algoritama stvoren je temelj za razvoj
programskog rjeenja za oitavanje radnih aktivnosti.

Postupak uvijek poinje primjenom algoritama za
pronalazak listia - I a) - algDetectAnalogTachoCharts.
Algoritam se opisuje u odjeljku 5.1. Rezultat tog
algoritma je grubo lociranje listia (jednog ili dva) na
slikovnom zapisu, nakon ega se primjenjuje algoritam
za odreivanje pozicije listia na skeniranom zapisu - I b)
- algTachoChartPosition. Algoritam je opisan u
odjeljku 5.2.
Oekivano sredite listia odreuje se prema oitanim
dimenzijama (uz mogunosti korisnikog postavljanja). S
obzirom na definirano sredite, primjenuje se algoritam
(odjeljak 5.3.) za odreivanje orijentacije, odnosno
zakrenutosti listia - I d) - algTachoChartOrientation.
Na slian nain (automatizmom prema standardnim
dimenzijama listia ili na temelju korisnikog unosa)
odreuju se rubovi krunog isjeka s podacima o
aktivnostima. Prema tako definiranim parametrima
(polumjer vanjskog i unutarnjeg kruga) moe se napraviti
linearizacija zapisa o aktivnostima primjenom algoritma
algLinearizeTachoChart II a).

U opisima algoritama daju se osnovne znaajke
algoritma, definiraju se ulazni i kontrolni parametri i
rezultati, odnosno izlazni parametri. Uz algoritme se
spominje opisni pseudo-kod.

5.1. Algoritam pronalaska listia

Algoritam za pronalazak listia na skeniranom
slikovnom zapisu, algDetectAnalogTachoCharts,
zapravo je standardni trim/crop algoritam kojem je
zadatak na podlozi identificirati jedan ili dva listia i
otprilike odrediti njihove pozicije i dimenzije na
originalnom zapisu.

Algoritam: algDetectAnalogTachoCharts
Ulaz: skenirani zapis
Izlaz: broj pronaenih listia (0, 1 ili 2)
pozicije i dimenzije listia
Kontrola: granini intenzitet D

Postupak se svodi na pretraivanje ulaznog zapisa -
redom se analiziraju (horizontalno i vertikalno) toke
ulaznog zapisa i trae se nagle promjene intenziteta.
S obzirom na to da veliine ulaznih slikovnih zapisa
direktno utjeu na vrijeme izvoenja algoritma, s ciljem
bre obrade, prije poetka analize ulazni zapis se
smanjuje tako da se manja dimenzija reducira na 400
toaka, a druga dimenzija reducira razmjerno tome. Jasno
je da se ovim pristupom gubi na kvaliteti odreivanja
pozicija listia, no to nije kljuno budui da se u
sljedeem koraku obavlja detaljno lociranje rubova
listia. Korisna nuspojava ovakvog pristupa je
eliminacija sitnih smetnji koje se mogu javiti na pozadini
originalnog zapisa, s obzirom na umanjenje. Manje
smetnje gotovo nestaju i samim tim se reducira njihov
utjecaj na pronalazak listia.

Pseudo-kod algoritma za detekciju sadraja na podlozi:

1. Uitaj originalni slikovni zapis
2. Odredi potrebni faktor umanjenja m
3. Umanji originalni zapis za faktor m - dimenzije (mX, mY)

4. Pronai vertikalne rubove sadraja
(mogu paralelni rad ili izvrenje u istoj petlji...)

Za svaki i (1..mY) analiziraj redak
{ Za svaku toku (i, 1..mX) provjeri okolinu dolje

Promjena intenziteta > D -> gornji rub tY=i
}
Za svaki i (mY..1) analiziraj redak
{ Za svaku toku (i, 1..mX) provjeri okolinu gore

Promjena intenziteta > D ->> donji rub bY=i
}

5. Pronai horizontalne rubove sadraja
Analiza u smanjenom podruju (tY, bY)

Za svaki i (1..mX) analiziraj stupac
{ Za svaku toku (i, tY..bY)provjeri okolinu desno

Promjena intenziteta > D -> lijevi rub lX=i
}
Za svaki i (mX..1) analiziraj stupac
{
Za svaku toku (i, tY..bY) provjeri okolinu lijevo

Promjena intenziteta > D -> desni rub rX=i
}
6. Skaliraj rubne vrijednosti na originalan zapis
uz dodavanje "sigurnosne granice"

7. S obzirom na umanjenje u (3) dobivene vrijednosti imaju
umanjenu preciznost, no dobro su poetno rjeenje
za nastavak postupka

Opisani algoritam kao rezultat vraa rubne parametre (lX,
tY, rX, bY) koji zapravo odreuju poziciju gornje lijeve i
donje desne rubne toke pravokutnika koji opisuje listi
(slika 15.). Toka 6. algoritma namjerno ugrauje
"pogreku", odnosno proiruje rezultantno podruje. Na
taj nain smanjuje se utjecaj umanjenja originalnog
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89 85

zapisa i mogue pogreke oitanja. Na slici je iscrtkano
naznaen rub skeniranog zapisa, punim crnim crtama su
oznaeni izlazni parametri rubovi listia, dok sivo
podruje oznaava proirenje podruja koje se namjerno
ubacuje zbog skaliranja slike u prvim koracima
algoritma.

Slika 15. Rezultati algoritma na jednom listiu

U sluaju da skenirani zapis sadri dva listia, jasno je da
rezultat nee biti korektan, odnosno postoji potreba za
dodatnom analizom - slika 16. Na slici su oznaeni rubni
parametri dobiveni algoritmom, a posebno je istaknuto
sredinje podruje koje vizualno odjeljuje listie i koje bi
unaprijeeni algoritam trebao izolirati i uzeti u obzir u
daljnjoj obradi.
Ideja je iskoristiti dobivene vanjske rubove sadraja i
daljnjom analizom odrediti postojanje "praznih" redova
ako takvi postoje, to znai da se na skenu nalazi vie
razdvojenih objekata.

Slika 16. Rezultati algoritma dva listia

Dodatak algoritmu pseudo-kodom moe se prikazati na
sljedei nain:

1. Pripremi analizu prema rubnim (lX,tY,rX,bY), Y0=Y1=-1
2. Pronai "praznu horizontalnu traku"
Za svaki i (tY..bY) - redak
{
ako je prazan redak
{
ako je Y0=-1 zabiljei prvi Y0=i
inae Y1=i
} inae
{
ako je Y0<>-1 prekid
}
}

3. Ako je Y0<>-1 imamo vie od jednog listia
{
odredili smo rubove praznog podruja
podijeli vertikalno tY-Y0 i Y1-bY
obradi i pronai lX i rX za oba dijela slike
(prilagoena prva faza s ulaznim podrujima)
} inae
{
radi se o jednom listiu, ostaju (lX,tY,rX,bY)
daljnja obrada nije potrebna
}

Potreba za ovim algoritmom rezultat je elje da se
korisnicima omogui "istovremena" obrada dva
skenirana listia, bez koritenja pomonih alata za
fiksiranje pozicija prilikom skeniranja i slinih rjeenja.
Algoritam nije optimiziran niti se primjenjuju bilo kakvi
napredni mehanizmi za otkrivanje veeg broja listia.
Moe se pronai jedan ili dva listia na radnoj povrini i
to u sluaju da izmeu njih postoje prazni horizontalni
dijelovi slike dva listia skenirana tako da su
pozicionirani jedan ispod drugog.
Ako se otkrije prazno horizontalno podruje unutar
granica dobivenih prvim dijelom algoritma, moe se
zakljuiti o postojanju dva ili vie listia na skeniranom
zapisu.

5.2. Algoritam za odreivanje pozicije listia

Ideja algoritma za odreivanje pozicije listia je
identina prethodno opisanom algoritmu za pronalazak
listia na skeniranom zapisu.

Algoritam: algTachoChartPosition
Ulaz: skenirani zapis
neprecizna pozicija i dimenzije (5.1)
Izlaz: precizna pozicija i dimenzije listia
Kontrola: granini intenzitet, osjetljivost

Ulazni parametri algoritma ukljuuju grubo odreenu
poziciju listia na skeniranom zapisu i grubo odreene
dimenzije listia. To su zapravo izlazni parametri
algoritma iz 5.1.
Ideja preciznog odreivanja pozicije listia svodi se na
pretraivanje unutar grubo odreenih granica. Tako se
smanjuje podruje pretraivanja, to je zapravo jedini
nain ubrzanja postupka. Umjesto pretrage cijelog
ulaznog zapisa pretrauje se samo dio. Pseudo-kod
algoritma je identian onom iznesenom uz algoritam iz
5.1., a jedina je razlika preskakanje ve opisanog
namjernog proirenja podruja u toki 6.
lX rX
tY
bY
tY
lX
rX
bY
? ? ?
86 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89

Pomona transformacija za detekciju rubova
S obzirom na to da se kod skeniranih zapisa radi o
svijetloj pozadini i tamnim oznakama rubova i sadraja
na skeniranom listiu (sam listi je takoer svjetliji),
jasno je da odreivanje rubova podruja listia nije veliki
problem. Meutim, prilikom skeniranja se javljaju
problemi sjena na rubnim podrujima, a mogue su i
druge smetnje i pogreke prilikom skeniranja koje mogu
dovesti do krivih oitanja i teeg razlikovanja listia od
pozadine. Iako se korektna rjeenja mogu u odreenim
sluajevima dobiti i analizom originalnih zapisa, nad
originalnim zapisom provodi se transformacija kojoj je
cilj dodatno izolirati rubna podruja, odnosno podruja
veih promjena intenziteta svjetlosti. Za potrebe
detekcije rubova koriten je Sobelov operator. U
postupku odabira adekvatne metode detekcije testirani su
i Scharrov i Cannyev operator. Ostvarenje dobrih
rezultata i jednostavnost implementacije doveli su do
odluke o koritenju Sobelovog operatora kao
transformacijskog postupka za odreivanje rubova.
Sobelov operator u dvodimenzionalnim sustavima
definira se kao:

2 2
1 2 1
0 0 0
1 2 1

1 0 1
2 0 2
1 0 1
Y X
Y X
G G G
A G A G
+ =
=

Transformacija se provodi nad eljenim zapisom ili
dijelom zapisa ulaznom matricom A, a to je matrica
dimenzija jednakih dimenzijama podruja koje se
transformira. Elementi matrice su vrijednosti intenziteta
pojedine toke slikovnog zapisa.
Rezultat je matrica G - slikovni zapis s naglaenim
razlikama intenziteta na mjestima gdje su detektirani
nagli prelasci (rubovi, engl. edge) intenziteta originalnih
zapisa.
Nakon transformacije pretraivanje slikovnog zapisa i
pronalaenje rubova je jednostavno: kretanjem od rubova
podruja pretraivanja ispituju se transformirane toke i
detektiraju se podruja znatnih promjena intenziteta.
Osjetljivost (minimalna razlika intenziteta) je jedan od
parametara samog algoritma, a u konkretnom alatu za
oitavanje listia definirane su inicijalne vrijednosti koje
korisnik moe po elji mijenjati ako se za to ukae
potreba. Algoritam za transformaciju je prilagoen na
nain da zanemaruje toke izvan podruja traene
osjetljivosti.
S obzirom na to da transformacija vie slikovnih zapisa
velikih dimenzija moe biti procesorski zahtjevna i moe
oduzeti dosta vremena, u ostvarenju oitavanja aktivnosti
broj transformacija i transformirano podruje su
maksimalno reducirani - algoritam 5.2. i 5.4. izvravaju
se koritenjem zajednikog transformata koji se
jednokratno provodi prilikom izvoenja algoritma 5.2.

5.3. Algoritam za odreivanje orijentacije listia

U odjeljku 3.4. opisana je ideja odreivanja orijentacije
listia. Algoritam se odvija u dvije faze: u poetnoj fazi
analizira se sredinja upljina listia te se odreuje
poetni kut zakrenutosti
0
, dok se u drugoj fazi
iskoritava karakteristini izgled ruba vremenske skale
na listiu i preciznije odreuje kut .

Algoritam: algTachoChartOrientation
Ulaz: slikovni zapis, koordinate sredita
Izlaz: kut

Prva implementacija u alatu za oitavanje aktivnosti
vozaa ukljuivala je samo prvu fazu algoritma. S
obzirom na dostupna rjeenja, ve i priblino odreivanje
kuta (
0
) na skeniranom zapisu (uz mogunost runog
podeavanja) korisnicima je olakavalo i ubrzavalo rad.
Implementacijom dvofazne varijante algoritma pokazalo
se da uvoenje dodatne analize rubnog podruja listia u
gotovo svim testnim uzorcima oitanje kuta obavlja
vrlo precizno i bez ikakvih odstupanja.

Pseudo-kod algoritma za detekciju poetnog kuta
0
:

1. Uitaj originalni slikovni zapis
2. Za svaki kut k (0..360) s pomakom 0.25 (1440 koraka)
{
kreni od sredita listia
pomii se od sredita do tamnog podruja
zapamti broj toaka do granice (interpoliranje)
}

3. Odredi kutove s najveim brojem toaka
4. Dodaj kutove s manjim odstupanjima
5. Prema simetriji odredi sredinji kut beta0

Pseudo-kod algoritma za preciznije odreivanje kuta
druga faza algoritma, kao ulaz prima kut
0
:

1. Odredi podruje pretraivanja
(udaljenosti vremenske skale od sredita)
2. Za svaki kut k (beta0-X..beta0+X) s pomakom 0.25
{
prebroji tamne toke unutar podruja pretrage
}
3. Pronai kut s najmanjim brojem toaka
ili s najveom promjenom broja toaka u odnosu na susjede
beta

5.4. Algoritam za linearizaciju zapisa

Linearizacija krunog vijenca koji sadri podatke o
radnim aktivnostima obavlja se jednostavnim postupkom
transformacije opisanim u odjeljku 3.3.

Algoritam: algLinearizeTachoChart
Ulaz: slikovni zapis A,
koordinate sredita (XS, YS),
polumjeri radnog podruja (R1, R2)
Izlaz: linearizirani slikovni zapis
krunog vijenca B

Da bi se linearizacija mogla provesti, u algoritam se osim
originalnog slikovnog zapisa prosljeuju koordinate
sredita listia i polumjeri radnog podruja. To su
vrijednosti koje se automatski odreuju, ali se i korisniku
nudi mogunost vizualnog podeavanja.
Rezultat algoritma je slikovni zapis, odnosno matrica
intenziteta irine 1440 toaka, pri emu svaki stupac
predstavlja oitanu aktivnost u odreenoj minuti.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89 87

Pseudo-kod algoritma za linearizaciju:

1. Odredi podruje pretraivanja (rubovi krunog vijenca)
2. Za svaki kut k (0..360) s pomakom 0.25 (1440 koraka - minuta)
{
za svaki r (R1..R2)
{
oitaj toku na slikovnom zapisu
A(XS+rcos(k), YS+rsin(k))

pohrani boju/intenzitet u B(4*k, r-R1)
}
}
3. Vrati slikovni zapis B

U ovisnosti o kutu zakrenutosti listia u sklopu iz
rezultantnog zapisa/matrice B lako se dobiva oitanje
usklaeno s vremenskom skalom listia.

6. PROGRAM ZA OITANJE I
INTERPRETACIJU ZAPISA

Postupak za oitanje skeniranih tahografskih listia
iznesen u ovom lanku potpuno je implementiran kroz
programsko rjeenje razvijeno za Windows operacijske
sustave. Primjer korisnikog suelja za oitanje i
manipulaciju oitanim podacima prikazuje slika 17.

Slika 17. Suelje programa za obradu listia

Razvijeno rjeenje sadri implementaciju kompletnog
postupka opisanog u lanku i prikazanog shematski na
slici 14. Osim iznesenih algoritama, ukljuuje i mnotvo
drugih elemenata koji ine kompletan proizvod
namijenjen autoprijevoznicima. Oitani podaci se
evidentiraju u pouzdanu bazu podataka i povezuju s
ostalim evidencijama - podacima s digitalnih tahografa i
evidencijom AETR potvrda za slobodne dane, odnosno
dane kad mobilni radnici (vozai) ne rade. Posebno je
vana funkcionalnost prikaza i vizualizacije evidentiranih
podataka. Podaci se prikazuju tablicom i grafiki (slika
18.), a analiza je dodatno olakana mogunostima
kalendarskog i pretraivanog sumarnog pregleda
evidencije (slika 19.).

Slika 18. Grafiki i tablini prikaz dnevnih aktivnosti

Slika 19. Kalendarski pregled za vozaa

Razvoj programskog rjeenja potiu korisnici koji nisu
bili zadovoljni mogunostima oitavanja tahografskih
listia, a koje su im nudili dostupni i koriteni sustavi.
Rjeenje problema zahtijevalo je poprilian intelektualni
napor, rezultati su zadovoljavajui, a primjena
evidencijskog sustava u praksi svakodnevno potvruje
kvalitetu rjeenja.

7. ZAKLJUAK

U svim dravama EU i u dravama potpisnicama AETR
sporazuma o cestovnom prijevozu robe i putnika
autoprijevoznici moraju brinuti o sigurnosti prometa. S
tim u vezi propisano je voenje evidencije o radnim
aktivnostima vozaa. Kroz praenje aktivnosti vozaa
lako se uoavaju prekraji i propusti koji se nastoje
sprijeiti.
S obzirom na starost voznog parka, veina
autoprijevoznika u Republici Hrvatskoj posjeduje vozila
s ugraenim analognim tahografima. Obaveza voenja
evidencije o radnim aktivnostima vozaa ukljuuje
prijenos podataka s papirnatih tahografskih listia na
raunala. Ovim lankom opisan je prijedlog postupka
obrade i oitavanja listia uz minimalna ulaganja u
specijaliziranu opremu, koji je, uz dodatke vezane uz
evidenciju podataka s digitalnih tahografa, potpuno
88 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89

implementiran u razvijenom autorskom programskom
rjeenju. lanak donosi kljune implementirane
algoritme, uz detaljno iznesene ideje koje su dovele do
njihove primjene.
Iako je razvoj algoritama i prateeg programskog rjeenja
opisanog u ovom lanku izveden samostalno i neovisno,
na temelju jasnih zahtjeva postoji mnogo slinosti s
algoritmima koje su primijenili drugi autori u vrijeme
k a d su sline p o trebe nastale u starijim dravama
lanicama EU ([6], [7]).

Poticaj razvoju alata za oitavanje tahografskih listia
dali su autoprijevoznici koji su se nakon uvoenja
pravilnika o voenju evidencije nali u nezavidnom
poloaju, s obzirom na to da se dotad nije inzistiralo na
evidentiranju u digitalnom obliku. Isto tako, razvoj su
dodatno potaknuli i neki korisnici stranih rjeenja za
evidenciju koji nisu bili zadovoljni pristupom
digitalizaciji tahografskih listia. Tako je stvoreno
domae programsko rjeenje koje, osim podrke za
analogne implementira i podrku za digitalne tahografe i
druge propisane evidencije, moe zadovoljiti zahtjeve
svih naih autoprijevoznika i za koje svakako postoji
mjesto na tritu.

8. LITERATURA

[1] Zakon o radnom vremenu, obveznim odmorima
mobilnih radnika i ureajima za biljeenje u
cestovnom prometu, Narodne novine 60/08, 124/10
[2] Pravilnik o prijenosu podataka o radnom vremenu
mobilnih radnika i o voenju evidencije, Narodne
novine 43/09
[3] Web VDO http://www.vdo.com
[4] Pravilnik o tahografima i ograniavau brzine,
Narodne novine 88/08, 48/09
[5] M. Mikac, V. Mikac "Izvedba programskog rjeenja
za oitavanje radnih aktivnosti vozaa s digitalnih
tahografskih kartica" Tehniki glasnik - asopis
Veleuilita u Varadinu, 2011 vol 5/2, pp. 21-28
[6] A. Antonacopoulos, D.P. Kennedy: "Information
Extraction from Complex Circular Charts",
Proceedings of the 6th International Conference on
Document Analysis and Recognition (ICDAR2001),
Seattle, USA, September 2001, IEEE Computer
Society Press, pp. 784-787
[7] A. Antonacopoulos, D.P. Kennedy: "An Automated
Tachograph Chart Analysis System", Document
Analysis Systems V, Springer Lecture Notes in
Computer Science, 2002, pp. 544-555

Kontakt:

mr.sc. Matija Mikac, dipl.ing. elektrotehnike
VELV - Veleuilite u Varadinu
e-mail: matija.mikac@velv.hr
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 78-89 89
Purkovi, D., Vrhovski Z., Petrovi I. Optika pojaala s erbijem dopiranim svjetlovodom

ISSN 1864-6168

OPTIKA POJAALA S ERBIJEMDOPIRANIMSVJETLOVODOM

OPTICAL AMPLIFIERS WITH ERBIUM DOPED FIBER

Purkovi, D.
1
, Vrhovski Z.
1
, Petrovi I.
1

1

Saetak: U radu su prikazana osnovna ogranienja
optikih veza. Analizira se guenje i disperzija signala
koji propagira du svjetlovoda. Dana su neka osnovna
obiljeja optikih pojaala. Detaljno su prikazana
svojstva optikog pojaala s erbijem dopiranim
svjetlovodom (EDFA), kao jedne od najvanijih skupina
optikih pojaala i temelj regeneracije signala u optikoj
domeni. Na kraju e se prikazati i usporediti
karakteristike uma EDFA, te izmjerena pojaanja za
pojedine snaga pumpanja, kao i pojaanje u
viekanalnim sustavima.

Kljune rijei: Pojaanje, apsorpcija, EDFA, faktor
uma

Abstract: The purpose of this paper is to show basic
limitations of optical connections. It analyzes the
attenuation and dispersion of the signal that propagates
along the optical fiber. It gives some fundamental
characteristics of optical amplifiers. The properties of
optical amplifiers with erbium doped fiber (EDFA) are
shown in detail, as one of the most important group of
optical amplifiers and signal regeneration foundation in
the optical domain. At the end, the measurement results
for noise characteristics of EDFA and gain for different
pump powers and amplification in multichannel systems
are shown and compared.

Key words: gain, absorption, EDFA, noise factor

1. UVOD

Iako su se optika pojaala s dopiranim svjetlovodom
poela prouavati jo 1964. godine, zapravo su se poela
koristiti 25 godina kasnije kada su usavrene tehnike
proizvodnje. Prednost optikih pojaala nad klasinim
elektronikim regeneratorima signala je u tome to ne
zahtijevaju pretvorbu signala iz optike u elektrinu
domenu, ve signal izravno pojaavaju u optikoj
domeni. Karakteristike pojaala (valna duljina na kojoj
pojaalo radi i irina pojasa pojaanja) odreeni su
dodanim primjesama umjesto samim optikim vlaknom.
Mnogi kemijski elementi kao to su erbij, holomij,
neodimij, samarij mogu se koristiti za realizaciju optikih
pojaala. Svi oni rade na valnim duljinama izmeu 0.5-
3.5 m. Erbijem dopirana svjetlovodna pojaala (EDFA)
su privukla najvie pozornosti jer osim to omoguavaju
izravno pojaanje optikog signala, tj. nema potrebe da
se optiki signal prvo pretvori u elektrini, ona rade u
podruju valnih duljina od priblino 1.55 m. Podruje
odgovara 3. komunikacijskom prozoru u kojem je
guenje signala najmanje i iznosi 0.2 dB/km, kao to
je prikazano na slici 1.

Slika 1. Komunikacijski prozori [4]
2. OGRANIENJA OPTIKIH VEZA

Guenje i disperzija su dva glavna razloga ogranienja na
maksimalnu duljinu optike veze i na brzinu prijenosa.

2.1. Guenje
Guenje unutar svjetlovoda moe se opisati
diferencijalnom jednadbom (uobiajno za prijenosne
linije s gubicima):
z
dz
dP
= (1)

gdje je P snaga optikog signala u svjetlovodu,
koeficijent guenja, a z je prijeeni put signala (slika 2.).
Koeficijent guenja ne ukljuuje samo materijalnu
apsorpciju (uslijed nesavrenosti dielektrika) nego i
ostale izvore guenja kao to su npr. rasprenje, guenje
zbog prisustva primjesa, guenje zbog nesavrenosti
svjetlovodne strukture i sl.
90 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 90-95

Slika 2. Prikaz guenja signala [4]
Uobiajeno se izraava u dB/km:
343 . 4 log
10
=
|
|
.
|
\
|
=
(
ul
izl
P
P
L km
dB
(2)

Razni mehanizmi utjeu na guenje u svjetlovodu, a neki
od njih su apsorpcija, rasprenje elektromagnetskog vala,
infracrvena apsorpcija, ultraljubiasta apsorpcija,
Rayleighovo rasprenje te tehnoloka guenja, koja su
izravno vezana uz tehnoloke postupke pri proizvodnji
svjetlovoda i mogue ih je smanjiti poboljanjem
postupka proizvodnje. Takoer do guenja moe doi
zbog savijanja svjetlovoda. Prilikom savijanja moe se
dogoditi da nisu ispunjeni uvjeti totalne unutarnje
refleksije na vanjskom obodu jezgre i tada dio zrake
izlazi iz jezgre te vlakno zrai u okolinu i val u vlaknu
moe jako oslabiti.

U tehnoloka guenja ubraja se i samo guenje spoja, bilo
da je vareni spoj ili spoj ostvaren pomou konektora.
Vareni spojevi imaju malo guenje (< 0.05 dB). Spoj
pomou konektora koristi se na mjestima gdje se oekuju
prespajanja (ureaji, rasklopni ormari) i guenje takvog
spoja ovisi o vrsti konektora (<0.3 dB). Na slici 3
prikazani su uzroci guenja u svjetlovodu.

Slika 3. Uzroci guenja u svjetlovodu [4]

2.2. Disperzija
Disperzija je uz guenje jedno od osnovnih ogranienja
svjetlovoda. Oituje se kao proirenje i slabljenja signala.
Prolaskom signala kroz svjetlovod dolazi do njegovog
slabljenja i proirenja koje na prijamnoj strani rezultira
pogrenim oitanjem stvarnog poslanog slijeda bitova
(slika 4.).

Slika 4. Uinci disperzije [4]
Osnovni uzroci disperzije poredani po iznosu proirenja
signala T:
meumodalna disperzija
kromatska disperzija
polarizacijska disperzija
Disperzija takoer postavlja ogranienja na brzinu
prijenosa i maksimalnu duljinu optike veze.
2
0
T
T , odnosno
T
B
2
1
0
, (3)

gdje je T proirenje signala, T
0
irina impulsa, a B
0
je
brzina prijenosa.)

Meumodalna disperzija se jo naziva i disperzija
viestrukog puta, a oituje se pri prolazu zraka kroz
svjetlovod

pod razliitim kutovima (npr. jedna zraka
putuje aksijalno, a druga pod nekim kutem). Trebat e
razliito vrijeme da te dvije zrake dou do prijamnika, pa
e i brzina prijenosa ovisiti o razlici vremena putovanja
pojedine zrake kroz svjetlovod.

Kromatska disperzija nastaje zbog ovisnosti grupne
brzine o valnoj duljini. Kromatska disperzija se dijeli na
materijalnu i valovodnu disperziju. Materijalna disperzija
nastaje uslijed injenice da indeks loma ovisi o valnoj
duljini (n = n()). Valovodna disperzija nastaje zbog
injenice da je koeficijent rasprostiranja
z
funkcija valne
duljine (
z
=
z
()).

Polarizacijska disperzija je najmanja od svih vrsta
disperzije i zbog toga se esto zanemaruje. Kod sustava s
vrlo velikom brzinom prijenosa (10 Gb/s i vie) ona
postaje jedan od bitnih faktora ogranienja, pogotovo
zato to se takvi sustavi projektiraju s malom ukupnom
kromatskom disperzijom.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 90-95 91

3. OPTIKA POJAALA
Veina optikih pojaala pojaava upadnu svjetlost
koristei stimuliranu emisiju, isti princip kao i kod lasera.
Doista, optiko pojaalo i nije nita drugo ve laser bez
povratne veze, odnosno rezonatora. Najvaniji mu je
parametar optiko pojaanje, koje nastaje kad se u
pojaalo pumpa, dovodi snaga (bilo optiki ili elektriki)
kako bi se postigla inverzija populacije. Optiko
pojaanje ne ovisi samo o frekvenciji (ili valnoj duljini)
upadnog signala, ve i o intenzitetu signala lokalne zrake
u bilo kojoj toki pojaala. Tu ovisnost odreuje medij
unutar pojaala. Ovdje e se govoriti o pojaalu kao
sustavu s dvije energetske razine i homogenim medijem.
Koeficijent pojaanja takvog sustava se moe napisati
kao:
,
/ ) ( 1
) (
2
2
2
0
0
s
P P T
g
g
+ +
=

(4)

gdje je g
0
vrna vrijednost pojaanja, je optika
frekvencija upadnog signala,
0

je prijenosna
frekvencija, a P je optika snaga signala koji se pojaava.
Snaga zasienja P
s
ovisi o svojstvima medija u pojaalu.
Parametar T
2
u jednadbi se naziva dipolno vrijeme
relaksacije i obino je vrlo maleno (< 1 ps). Vrijeme
fluorescencije T
1
o kojem ovisi i snaga P
s
jo se naziva i
vrijeme relaksacije populacije i varira izmeu 100 ps i 10
ms, ovisno o mediju u pojaalu. Pomou jednadbe 4
mogu se odrediti irina pojasa pojaanja, faktor pojaanja
i izlazna snaga u zasienju.

3.1. Spektar pojaanja i irina pojasa
Promotrit e se reim rada u kojem pojaalo nije ulo u
podruje zasienja i za koji vrijedi P/P
s
<<1 du
pojaala. Zanemarujui izraz P/P
s
u jednadbi 4,
koeficijent pojaanja postaje:
2
2
2
0
0
) ( 1
) (
T
g
g

+
= (5)

Jednadba 5 pokazuje da se maksimum pojaanja postie
kad se frekvencija upadnog vala podudara s frekvencijom
0
. Smanjenje pojaanja za

0
ravna se prema
Lorentzovoj distribuciji koja je karakteristina za
homogene sustave [1]. irina pojasa pojaanja je
definirana kao puna irina na polovici najvee vrijednosti
spektra pojaanja g(). Za Lorentzov oblik spektralne
linije irina pojasa je dana kao
g
= 2/T
2
, odnosno kao:
2
1
2 T
g
g

= (6)

Npr.,
g
5 THz za poluvodika optika pojaala za
koja je T
2
60 fs.
Pojaala s relativno velikom irinom pojasa se koriste u
komunikacijskim sustavima jer je kod njih pojaanje
priblino jednako du cijelog pojasa, ak i za viekanalne
signale.

3.2. umpojaala
Sva pojaala pojaani signal degradiraju na vrijednost
SNR (signal to noise ratio) zbog utjecaja spontane
emisije koja tijekom pojaanja dodaje um signalu.
Odnos signal/um (SNR) se izraava preko parametra F
n
,
koji se naziva faktor uma pojaala, analogija s
elektronikim pojaalima.
izl
ul
n
SNR
SNR
F
) (
) (
= , (7)
gdje se SNR odnosi na elektrinu snagu dobivenu kad je
optiki signal pretvoren u elektrinu struju.

f h
P
f RP q
RP I
SNR
ul
ul
ul
s
ul
= =
2 ) ( 2
) (
) (
2
2
2
(8)
f S
GP RGP I
SNR
sp
ul ul
izl
= =
4
) (
) (
2
2
2
2

(9)

Iz ovih jednadbi slijedi:
, 2 / ) 1 ( 2
sp sp n
n G G n F = (10)

gdje je n
sp
faktor spontane emisije i definira se kao:
, ) ( /
1 2 2
N N N n
sp
= (11)

gdje su N
2
i N
1
gustoe stanja na pobuenoj, odnosno
osnovnoj energetskoj razini. Jednadba 10 pokazuje
jedno vrlo vano svojstvo optikih pojaala, a to je da se
SNR vrijednost pojaanog signala smanjuje za 3 dB, ak i
za idealno pojaalo za koje je n
sp
= 1. Za veinu
praktinih pojaala F
n
moe premaiti vrijednost 3dB i
moe iznositi od 6 do 8 dB [1]. Naravno, pri koritenju u
optikim komunikacijskim sustavima optika pojaala
trebaju imati to manji F
n
.
4. SVOJSTVA EDFA
EDFA se koristi u C i L frekvencijskim pojasevima, tj.
na valnim duljinama od 1530-do 1565 nm, odnosno
1565-1625 nm. Dijagram ovisnosti apsorpcije i pojaanja
o valnoj duljini dan je na slici 5.

Slika 5. Ovisnost apsorpcije i pojaanja o valnoj duljini
[4]
92 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 90-95

Bitan je odnos apsorpcije i pojaanja za pojedine valne
duljine i vidljivo je kako je taj odnos optimalan upravo
za podruje valnih duljina oko 1,55 m.
4.1. Zahtjevi na snagu pumpanja
Optimalna vrijednost duine pojaala ovisi o snazi
pumpanja, odnosno snazi koju je potrebno dovesti u
sustav kako bi se atomi erbija pobudili na vie energetske
razine (slika 6.).

Slika 6. Izgled energetskih razina erbija [4]
Pumpanje je mogue na dvije valne duljine, 980 nm i
1480 nm. U praksi, za pumpanje se koristi CW
poluvodiki laser, ali je signal u obliku niza impulsa
(sadri sluajne sekvence 1 i 0), a duljina trajanja
pojedinog impulsa je obrnuto proporcionalna s brzinom
prijenosa (bit rate). Kod EDFA pojaanje je konstantno
tijekom vremena, pa ak i za impulse duljine 1 s. To se
dogaa zbog relativno velikog vremena fluorescencije
povezanog s vremenom tijekom kojeg ioni erbija ostaju
pobueni (T
1
10 ms). Kad su promjene signala puno
krae od vremena T
1
, ioni erbija ne mogu pratiti tako
brze promjene. Kako su energije pojedinih impulsa
tipino puno manje od energije zasienja (10 J),
EDFA ima odziv na prosjenu vrijednost snage. Kao
rezultat, pojaanje u zasienju se ravna prema srednjoj
snazi signala i pojaanje pojaala ne varira od impulsa do
impulsa, ak ni za WDM signal.

4.2. um EDFA pojaala

Faktor uma F
n
, F
n
=2n
sp
(jednadba 3.1.9) osnovni je
ograniavajui faktor pri izvedbi sustava i veliina.
Faktor spontane emisije n
sp
ovisi o relativnim
populacijama N
1
i N
2
u osnovnim razinama i pobuenim
stanjima, i to kao n
sp
=N
2
/(N
2
-N
1
). (jednadba 3.1.10).
Kako je rad EDFA baziran na energetskom dijagramu s
tri razine, N
1
0 i n
sp
> 1 oekuje se da je faktor uma
EDFA vei od idealne vrijednosti (3 dB). U obzir treba
uzeti da se N
1
i N
2
mijenjaju du svjetlovoda zbog
njihove ovisnosti o snazi pumpanja i snazi signala; zbog
toga n
sp
treba usrednjiti du pojaala. Kao rezultat dobije
se fak tor u ma ovisan i o d u ini p ojaala L i o snazi
pumpanja P
p
, te o pojaanju. Openito, teko je
istovremeno postii veliko pojaanje, nizak um i visoku
uinkovitost pumpanja. Jedno od ogranienja je i
reflektirani signal koji putuje od kraja prema pumpi i
utjee na snagu pumpanja. Ugradnja unutarnjeg izolatora
ublaava ovaj problem. Relativno niska razina uma
EDFA ini ih idealnim izborom za realizaciju WDM
sustava (optiki komunikacijski sustavi s
multipleksiranjem po valnim duljinama).

Unato niskom umu performanse optikih sustava s
velikim duinama svjetlovoda, kada je potrebno koristiti
viestruka EDFA, esto su ograniene umom pojaala.
um pojaala takoer unosi vremensko podrhtavanje
signala (timing jitter). Na sljedeim slikama prikazane su
karakteristike uma EDFA, za pumpanje na 980 nm uz
snage pumpanja od 20 mW i 60 mW (slike 7. i 8.).

Slika 7. um EDFA uz snagu pumpanja 20mW

Slika 8. um EDFA uz snagu pumpanja 60mW
Osim karakteristike uma, takoer su snimljene
karakteristike pojaanja EDFA. Prvo je snimljen sam
signal, generiran iz lasera valne duljine 1550 nm (slika
4.7.), a potom se u krug ukljuila i poluvodika laserska
dioda koju smo koristili za pumpanje na valnoj duljini od
980 nm i to za razliite snage pumpanja: 20 mW (uz
guenje na atenuatoru -10 dBm), 60 mW i 100 mW (uz
guenja na atenuatoru - 20 dBm).
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 90-95 93

Slika 9. Signal na 1550 nm

Slika 10. Signal na 1550 nm uz snagu pumpanja 20mW


Na prethodnim slikama je vidljivo kako se poveanjem
snage pumpanja dolazi u podruje zasienja. Tako ve za
snagu pumpanja veu od 60 mW imamo malu promjenu
pojaanja signala s promjenom snage pumpanja, to se
dobro vidi na slici 4.9., kod snage pumpanja 100 mW.
4.3. Viekanalno pojaavanje
irina pojasa EDFA je dovoljno velika da se mogu
koristiti u WDM sustavima. Ostvareno pojaanje je
polarizacijski neosjetljivo. Takoer, meukanalno
presluavanje zbog modulacije gustoe nosioca, koje se
javlja kod poluvodikih optikih pojaala (SOA), kod
EDFA se ne javlja. Razlog je relativno velika vrijednost
ivota nosioca (oko 10 ms), dok je to vrijeme kod SOA
<1 ns. Spor odziv EDFA uzrok je nemogunosti
modulacije pojaanja na frekvencijama veim od 10 kHz.
Drugi uzrok meukanalnog presluavanja je odlazak
pojaala u zasienje zbog meukanalnih smetnji. Do
njega dolazi zbog toga jer pojaanje pojedinog kanala
ulazi u zasienje, to zbog svoje vlastite snage
(samozasienje), i zbog snage signala susjednih kanala.
Ovakva vrsta presluavanja je prisutna u svim optikim
pojaalima, ukljuujui i EDFA. Moe se izbjei radom
pojaala izvan podruja zasienja.

Glavno praktino ogranienje EDFA je nepostojanje
spektralne uniformnosti pojaanja pojaala. Iako je
spektar pojaanja EDFA relativno irok, to je vidljivo na
slici 4.1., pojaanje je daleko od uniformnog, odnosno
ravnog du irokog raspona valnih duljina. Kao rezultat,
razliiti kanali WDM signala se razliito pojaavaju.
Ovaj problem naroito dolazi do izraaja u
komunikacijskim sustavima za vee udaljenosti kod
kojih imamo kaskade EDFA. Razlog je u tome to male
oscilacije u pojaanju za pojedine kanale rastu
eksponencijalno kroz kaskadu ulaznih pojaala, ako je
spektar pojaanja jednak za sva pojaala u kaskadi. ak i
razlike od samo 0.2 dB mogu narasti do 20 dB za
kaskadu od 100 pojaala, uzrokujui promjene snage
signala s faktorom 100, to je u praksi

neprihvatljivo. Za priblino jednako pojaanje svih
kanala potrebno je sve kanale skupiti oko jednog od
vrhova u spektru pojaanja EDFA. U jednostavnijem
pristupu, ulazne snage razliitih kanala se podeavaju
tako da se smanje promjene snage na prijamniku na neku
prihvatljivu razinu. Ovakav nain je prihvatljiv za
sustave s manjim brojem kanala, dok je neprikladan za
WDM sustave s velikim brojem kanala. itava irina
pojasa od 35 do 40 nm se moe koristiti ako se uspije
postii ravna karakteristika pojaanja. To se postie
koritenjem optikog filtra iji transmisijski gubici
priblino odgovaraju karkteristici pojaanja (veliki u
podruju velikog pojaanja, a mali u podruju niskog
pojaanja) i koji se umee nakon dopiranog dijela
svjetlovoda. Koritenjem optikog filtra izlazna snaga e
postati konstantna za sve kanale. Mjesto na koje se
umee filtar je takoer vrlo bitno. Ako se filtar umetne
prije pojaala, poveat e se um, a stavljajui ga iza
pojaala smanjit e se izlazna snaga.
94 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 90-95

Na slici 13. prikazan je viekanalni signal dobiven iz
Fabry-Perot lasera, koji ima vie rezonantnih modova, a
koji su u naem sluaju predstavljali vie kanala.

Slika 13. Viekanalni signal

Slika 14. Viekanalni signal uz snagu pumpanja 20mW
Vidljivo je da se EDFA koristi u dijelu karakteristike u
kojem ima relativno konstantno pojaanje na koju je
superponiran viekanalni signal. Slika 4.12. ne pokazuje
stvarnu vrijednost pojaanja EDFA. Tijekom mjerenja
(prema slici 4.13.) signal iz lasera je bio priguen 15
dBm, a samo guenje sustava u kojem se nalazilo EDFA
je iznosilo oko 13 dBm, dok je na promjenjivom
atenuatoru bilo postavljeno guenje od 5 dBm. Stvarno
pojaanje EDFA bismo dobili kad bi mjerili signal na
izlazu bez prisustva EDFA u krugu, a potom ponovno s
EDFA prisutnim u krugu.

Slika 15. Shema sustava za mjerenje karakteristika
EDFA
5. ZAKLJUAK
Erbijem dopirano svjetlovodno pojaalo (EDFA) je
pojaalo koje omoguava direktno pojaanje optikog
signala, tj. nema potrebe da se optiki signal prvo
pretvori u elektrini. Time se pojednostavljuje izvedba
komunikacijskog sustava, a postie se i velika uteda.
EDFA se koristi u C i L frekvencijskim pojasevima, tj.
na valnim duljinama od 1530 do 1565 nm, odnosno
1565-1625 nm.
irina pojasa EDFA je dovoljno velika da se mogu
koristiti u WDM sustavima. Glavno praktino
ogranienje EDFA je nepostojanje spektralne
uniformnosti pojaanja pojaala. Iako je spektar
pojaanja EDFA relativno irok, pojaanje je daleko od
uniformnog, odnosno ravnog du irokog raspona valnih
duljina. Rezultat je taj da se razliiti kanali WDM signala
razliito pojaavaju. Ovaj problem naroito dolazi do
izraaja u komunikacijskim sustavima na vee
udaljenosti, kod kojih imamo kaskade EDFA. Osnovne
prednosti primjene EDFA su kompenziranje priguenja
optikog vlakna, veliki frekvencijski pojas (~30 nm) i
mogunost istovremenog pojaavanje vie kanala. To je
pridonijelo naglom razvoju WDM sustava i optikih
komunikacija u cjelini.

6. LITERATURA

[1] Govind P. Agrawal, Fiber-Optic Communications
Systems, Third Edition, John Wiley & Sons, Inc, 2002.
[2] T. G. Hodgkinson, R. A. Harmon, and D. W. Smith,
Electron. Lett. 23, 513 (2009).
[3] M. Bass, E. W. Van Stryland, Optical Society of
America, McGraw-Hill Prof Med/Tech, 2002.
[4] Predavanja iz predmeta Tehnologija optikih
komunikacija, Z.ipu, M. Bosiljevac, T. Komljenovi,
FER.

Kontakt:
Dalibor Purkovi, mag.ing.eit.
Visoka tehnika kola u Bjelovaru
Trg Eugena Kvaternika 4,
43000 Bjelovar
tel. 043/241-185
mail:

dpurkovic@vtsbj.hr
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 90-95 95
Dominovi A., Matkovi D. ATSC sustavi za radiodifuziju digitalnog televizijskog signala

ISSN 1864-6168

ATSC SUSTAV ZA RADIODIFUZIJU DIGITALNOG
TELEVIZIJSKOG SIGNALA

ATSC SYSTEM FOR BROADCASTING THE DIGITAL
TELEVISION SIGNAL

Dominovi A.
1
, Matkovi D.
1

1

Saetak: Cilj ovoga rada je pribliiti ameriki sustav
digitalne televizije koji je slian europskoj normi, ali je
modulacijski postupak i tehnologija u prijenosu potpuno
razliita. Prikazana je ATSC norma i njeni glavni
dijelovi. Detaljno je opisan rad 8-VSB modulatora koji je
glavni dio itavoga sistema.
U radu su iznesena miljenja strunjaka koji su upueni
u ATSC sustav te je spomenut njegov daljnji razvoj.

Kljune rijei: digitalna televizija, ATSC, 8-VSB,
prijamnik

Abstract: The aim of this paper is to present American
system of digital television, which is similar to European
standards in some areas but modulation process and
technology for RF/transmission system are completely
different. It is given the review of ATSC Standards and its
major components. The paper describes the work of 8-
VSB modulator, which is the main part of the whole
system.
This paper summarizes the opinions of experts who are
familiar with the ATSC system and the further future
development of ATSC system.

Key words: digital television, ATSC, 8-VSB, receiver

1. UVOD

Posljednjih dvadeset godina dolazi do usvajanja novih
normi i uvoenja digitalne televizije te gaenja
analognog signala. Digitalna televizija je jako irok
pojam i obuhvaa sve postupke od nastanka digitalne
slike i zvuka, njihove obrade, kompresije, od prijenosa
do isporuke korisniku. Digitalna televizija predstavlja
sasvim novu tehnologiju u proizvodnji i emitiranju
radijskog i televizijskog programa. Postoji nekoliko
normi koje se upotrebljavaju u digitalnoj televiziji, a
preporua Meunarodna unija za telekomunikacije
(ITU). Sve norme imaju svoje specifinosti koje ih
razlikuju od drugih normi. Kod nekih je to modulacija,
kod drugih rezolucija koja se koristi, a moda i kanalno
zatitno kodiranje itd. Digitalni nain emitiranja audio i
videosignala otvorio je potpuno nove prostore za
radiodifuziju i omoguio je integraciju vie razliitih
servisa koji nisu prije postojali kod televizijskih normi.
Cilj ovoga rada je prikazati ameriki sustav digitalne
televizije.

2. DIGITALNA TELEVIZIJA

Digitalna zemaljska televizija (DTT Digital
Terrestrial Television) je digitalna tehnologija koja se
odnosi na slanje i primanje video i audioinformacija
putem digitalno moduliranih signala. Ona omoguuje
vei broj kanala, bolju sliku i zvuk u istom
frekvencijskom pojasu od analogne televizije.
Digitalna televizija takoer prua razliite interaktivne
informacijske usluge kao to su programski vodii
(EPG), viekanalni zvuk, TV prodaja i igre.

Postoji nekoliko digitalnih televizijskih normi koje su
razvijene i uvedene u upotrebu u razliitim zemljama:
ATSC u Sjevernoj Americi i Junoj Koreji, DVB-T u
Europi i veini zemalja Azije, Afrike te Australiji i
Novom Zelandu, ISDB-T u Japanu i Brazilu, DMBT u
Kini.

Slika 1. DTT norme

3. ATSC NORMA

ATSC normu razvio je u ranim 90-im godinama prolog
stoljea Grand Alliance, konzorcij koji su inile velike
elektronike i telekomunikacijske tvrtke te tehniko
sveuilite MIT. Oni su se udruili kako bi razvili skup
specifikacija za ono to je danas poznato kao HDTV
(Televizija visoke kvalitete). ATSC formati takoer
ukljuuju i formate standardne rezolucije, iako je
96 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103

inicijalno trebalo da se pokrene samo HDTV usluga u
digitalnom formatu.
ATSC norme oznaavaju se kao A/xx (xx je broj norme)
i mogu se preuzeti besplatno s ATSC-ove internetske
stranice na ATSC.org. ATSC norma A/53 sadri sustav
koji je razvio Grand Alliance (objavljena 1995. Godine),
a normu je usvojila Federalna komisija za komunikacije
(FCC) u Sjedinjenim Amerikim Dravama 1996.
godine. Izmijenjena je u 2009. godini. ATSC norma
A/72 odobrena je 2008. godine, a uvodi H.264/AVC
video kodiranje za ATSC sustav.
U digitalnim komunikacijama, prema ATSC normi, dva
su imena koja je vano zapamtiti kada se razmilja o
kompletnom DTV sustavu: 8-VSB i MPEG-2. 8-VSB je
RF modulacijski postupak, a MPEG-2 je videoformat za
komprimiranje. Za pretvorbu studijskog sadraja visoke
kvalitete u oblik pogodan za emitiranje putem odailjaa,
prema DTV normama potrebne su dvije faze obrade:
MPEG-2 kodiranje i 8-VSB modulator.
Osnovni blok dijagram ATSC DTV sustava emitiranja
prikazan je na slici 2. Sastoji se od sljedeih podsustava:
kodiranja i komprimiranja podataka, usluge multipleksa i
transporta, prijenosa 8-VSB RF signala i 8-VSB
prijamnika.

Slika 2. Osnovni blok dijagram DTV sustava

4. BLOK DIJAGRAM ATSC DTV SUSTAVA

Osnovni blok dijagram koji predstavlja ATSC DTV
sustav prikazan je na slici 2. On je baziran na prikazu
koji je usvojila (ITU-R) meunarodna agencija za
normizaciju iz podruja radiokomunikacija (International
Telecommunication Union, Radiocommunication Sector,
Task Group 11/3). Prema ovome modelu, digitalni
televizijski sustav sadri etiri vana elementa, tri slue
za obradu i emitiranje signala te prijamnik potroaa.
4.1. Izvorni videoformati
Izvorni formati za ATSC normu odabrani su paljivo da
bi to vie odgovarali karakteristikama filma: irok
format slike i 24 slike u sekundi (24 fps), prikaz na
raunalnim zaslonima (kvadratni pikseli i progresivno
skeniranje) i naslijeenog televizijskog sustava (480
linija i ITU-R BT.601 preporuka), kao to je prikazano u
tablici 1.

Tablica 1. Videoformati definirani ATSC normom

4.2. Video i audio sustavi

Video i audiosustavi (slika 2.) odnose se na postupke
smanjenja brzine prijenosa podataka videa, audia i
pomonih digitalnih tokova podataka. Svrha kompresije
je smanjiti broj bitova potrebnih za prezentaciju zvunih
i videoinformacija na razinu na kojoj bi se mogli
prenositi u dostupnom pojasnom podruju. ATSC norma
koristi MPEG-2 koder (osnovni i vrni profil) za
kodiranje videa te ATSC standard AC-3 (Dolby Digital)
za kodiranje zvuka. ATSC DTV norma definira
videoformate za HDTV i SDTV (tablica 1.). ATSC
prijamnici raeni su tako da mogu dekodirati HDTV i
SDTV sadraj pruajui sve dostupne programske
servise s maksimalnom fleksibilnou.
Pojam pomoni podaci (ancillary data) potjee iz
originalne A/53 norme i to je opi pojam koji ukljuuje
kontrolne podatke i dopunske podatke, ukljuujui i
podatke povezane s programskim audio i videopodacima.
Iako je norma razvijena da definira transport i obradu
podataka, ubrzo se uvidjelo da razliiti formati podataka
slue razliitim svrhama i da su potrebne razliite norme
za metapodatke i druge dijelove ATSC norme. Podaci
dostavljeni kao odvojeni dijelovi mogu pruiti neovisne
servise, ali i podatkovne elemente vezane uz video i
audioservise kao to je dodatni zvuk.
4.3. Usluge multipleksa i transporta

Usluge multipleksa i transporta (slika 2.) odnose se na
dijeljenje svakog toka podataka u pakete informacija,
sredstva za jedinstvenu identifikaciju svakog paketa
ukljuujui i vrstu paketa, prikladne metode isprepletanja
i multipleksiranja video, audio i pomonih paketa
podatkovnih tokova u jedan jedinstven transportni tok
podataka. Bit strukture i odnosa tokova podataka
(bitstreams) prenosi se u toku podataka servisnih
informacija, koje se takoer multipleksiraju u jedan
transportni tok podataka. U razvoju transportnog toka
podataka glavni cilj je bio meuoperabilnost izmeu
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103 97

digitalnih medija kao to su zemaljska digitalna
televizija, kabelska i satelitska distribucija, mediji za
pohranu podataka i raunalna suelja. ATSC sustav
koristi MPEG-2 prijenosni tok za paketizaciju i
multipleksiranje video, audio i pomonih signala za
digitalno emitiranje. MPEG-2 prijenosni tok razvijen je
za primjenu gdje su kapacitet kanala i medij za pohranu
ogranieni i zahtjev za uinkovit transportni tok podataka
je najvaniji. Takoer prua krucijalne vremenske
(timing information) informacije prijamniku da moe
izvriti sinkronizaciju video i audiopodataka.

4.4. RF prijenosni sustav

RF prijenosni sustav prikazan na slici 2. odnosi se na
kanalno kodiranje i modulaciju. Kanalni koder uzima
paketizirane digitalne tokove podataka, obrauje ih i
dodaje dodatne informacije koje pomau prijamniku pri
izdvajanju originalnih podataka primljenog signala, koji
prilikom smetnji u prijenosu mogu sadravati greke.
Kako bi se zatitili od smetnji koje oteuju cijeli niz
podatka i nasuminih greaka, paketi podataka isprepliu
se prije prijenosa te se dodaje Reed-Solomon kanalno
zatitno kodiranje (FEC). Modulacija koristi digitalne
informacije tokova podataka (bitstream) za modulaciju
za prijenosnog signala. Osnovni modulacijski sustav nudi
dva naina:

- 8-VSB za zemaljsko emitiranje

- 16-VSB namijenjen za kabelsku distribuciju

8-VSB raen je za spektralnu iskoristivost,
iskoritavajui maksimalno protok podataka s niskim
pragom odnosa nositelj-um (carrier-to-noise C/N) na
mjestu prijama, visoku otpornost na dva ista kanala,
smetnje susjednog kanala i visoku robusnost na pogreke
u prijenosu. Ova svojstva 8-VSB doputaju DTV kanalu
postojanje u okruenju prepunog spektra koji sadri i
analogne i digitalne televizijske signale. Osim toga,
zahtjev za manjom energijom (obino 12 dB nie nego
analogni NTSC) 8-VSB omoguava ATSC DTV
postajama rad na kanalima gdje analogne postaje ne
mogu raditi zbog smetnji. Spektralna uinkovitost i
potrebna snaga karakteristike su kod 8-VSB bile kljune
prilikom prelaska zemaljskog emitiranja iz analognog u
digitalno zbog toga jer se nije dodjeljivao novi spektar za
vrijeme prijelazne faze.
Poboljani 8-VSB (Enhanced-VSB ) nain rada ukljuuje
prijenos signala koji je kompatibilan unutar standardnog
8-VSB toka simbola koji se moe primiti s niim
odnosom nositeljum od konvencionalnog 8-VSB. E-
VSB nain omoguava TV postajama da rtvuju dio
svojih podatkovnih kapaciteta (loija slika) za dodatnu
robusnost signala. Prilikom E-VSB prijenosa dio od
priblino 19.4 Mb/s podataka namijenjen je robusnom
nainu, a dio je dodijeljen normalnom 8-VSB nainu.
Meutim, koliina prijenosa podataka kod krajnjeg
korisnika smanjena je za robusni nain zato to je dio
podataka zamijenjen za dodatno kanalno zatitno
kodiranje (FEC) za ispravljanje pogreaka koje se
javljaju prilikom prijama signala u slabijim uvjetima
(rezultat je poboljanje od 6 dB).
4.5. Prijamnik

ATSC prijamnik obnavlja bitove koji predstavljaju
originalne video, audio i druge podatke iz moduliranog
signala. Konkretno, prijamnik obavlja sljedee:

trai odabrani 6 MHz kanal
odbacuje susjedne kanale i druge izvore smetnji
demodulira dobiveni signal primjenom kanalnog
kodiranja za izradu prijenosnog toka
identificira elemente podatkovnog toka pomou
transportne slojevite obrade
odabire svaki eljeni element i alje ga na
odgovarajuu obradu
dekodira i sinkronizira svaki element
obavlja pojedinanu video, audio i podatkovnu obradu
prezentira program na odgovarajui video i audio-
pretvara

um, smetnje i viestaznost su elementi vezani uz
zemaljski prijenos za koje su sklopovi prijamnika
projektirani da se nose s njima. Inovacije u
izjednaavanju (equalization), kontrola automatskog
dobitka, ponitavanje smetnji, nositelji i vrijeme
oporavka poboljavaju prijam signala i stvaraju nove
odlike proizvoda. Zapravo, dananji ATSC prijamnici
pokazali su znatan napredak u kvaliteti prijama u odnosu
na kvalitetu kod poetnih prijamnika. Dekodiranje
transportnih elementa koji ine program podrazumijeva
da je potrebno jednostavno primijeniti MPEG i AC-3
specifikacije, iako su znaajne inovacije mogue na polju
efikasnosti sklopova ili postojee potronje energije.
Inovacije u video dekodiranju pruaju mogunost za
utedu u memoriji, brzini i sloenosti sklopova. Odlike
proizvoda temeljene na kvaliteti slike takoer su rairene,
a proizlaze iz inovacija u prikrivanju pogreaka,
pretvorbi formata, percepciji obrade slike i
specifinostima vezanim uz prikaz slike na ekranu.
Korisnika suelja i usluge temeljene na novim podacima
vani su za odlike proizvoda.

5. PRIJENOS PODATAKA I INTERAKTIVNE
MOGUNOSTI

Primjena digitalne televizije otvara nove granice u
komunikaciji. Otvara put koritenju novih aplikacija koje
izlaze izvan okvira emitiranja programa standardne
televizije, s mogunosti velikog trino-komercijalnog
znaaja.
Da bi se iskoristile nove mogunosti aplikacija za
prijenos podataka, ATSC je razvio paket standarda za
prijenos podataka (data broadcast) (dokumenti A/90
A/97) kako bi se omoguila iroka paleta podatkovnih
usluga koje mogu biti povezane s jednim ili vie
programa koji se emitiraju ili mogu biti samostalne
usluge. To su aplikacije u rasponu od prijenosa zvuka ili
slike do usluge tekstualnih servisa za dostavu osobnih
podataka. Prijamnici za prijenos podataka mogu
obuhvaati osobna raunala, televizijske prijamnike,
samostalne prijamnike ili druge ureaje.
Aplikacije za prijenos podataka usmjerene prema
potroaima mogu se podijeliti prema stupnju
98 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103

povezanosti s glavnim videoprogramom, tj. prema
sljedeem:

Blisko povezani podaci (Tightly coupled data)
namijenjeni da poboljaju TV program u stvarnom
vremenu. Gledatelj mijenja TV programe i simultano
prima podatke s pojanjenjima zajedno s njima.
Slabo povezani ili neobavezni podaci (Loosely coupled
data) odnose se na program, ali nisu blisko vremenski
sinkronizirani s njime. Npr., obrazovni program moe
poslati dodatne materijale za itanje ili kviz znanja
unutar emitiranog programa.
Nepovezani podaci (Noncoupled data) obino se nalaze
u zasebnim ''podatkovnim'' virtualnim kanalima. Oni
mogu biti namijenjeni za pregledavanje uivo, a to mogu
biti naslovne vijesti, sportski rezultati ili burzovne usluge
24 sata dnevno.

- Napredna zajednika aplikacijska platforma
(Advanced Common Application Platform ACAP):
ACAP standard (dokumenat A/101) je platforma za
interaktivne televizijske usluge. ACAP prikazuje
interaktivni programski sadraj koji se prikazuje na
samostalnoj platformi, na tzv. zajednikom prijamniku.
Zajedniki prijamnik sadri definiranu arhitekturu,
modele izvoenja, sintakse i sematiku.
Pojam interaktivne televizije (ITV) je irok i obuhvaa
irok niz aplikacija ukljuujui:

prilagoene vijesti, vremensku prognozu i promet
burzovne podatke, ukljuujui podatke u stvarnom
vremenu investicijskih portfelja
sportske rezultate i statistike podatke prema
selektivnom odabiru korisnika
igre povezane s programom
video na zahtjev (Video on demand VOD)

6. 8-VSB MODULATOR

8-VSB je RF modulacijski postupak koriten u
DTV(ATSC) digitalnoj televizijskoj normi za prenoenje
digitalnih bitova putem elektromagnetskih valova do
korisnika. Budui da bilo koji zemaljski televizijski
sustav mora prevladati brojne smetnje u kanalu i njihov
utjecaj na izoblienje korisnog signala, kao to su
zamuenje slike, dvostruka slika, um signala, gubljenje
signala da bi stigao do doma gledatelja, izbor pravog RF
modulatora je vrlo vaan. Na 8-VSB se temelji ATSC
norma, a jedna od glavnih prednosti mu je veliki
propusni opseg koji je potreban za prijenos HDTV
(televizije visoke kvalitete) programa. Nedostatak mu je
smanjena sposobnost da potpuno ukloni efekte
viestaznosti koji dolaze do izraaja u urbaniziranim
sredinama s visokim graevinama. Slika 3. pokazuje blok
dijagram tipinog 8-VSB pobudnog stupnja.

Slika 3. Blok dijagram 8-VSB pobudnog stupnja

6.1. Sinkronizacija podataka

Prvo to radi 8-VSB pobudni stupanj kod primanja
MPEG-2 paketa podataka je sinkronizacija vlastitih
unutarnjih sklopova prema dolazeem signalu. Prije nego
to se dogodi bilo koja obrada signala, 8-VSB pobudni
stupanj mora tono identificirati poetak i kraj svakog
MPEG-2 paketa podataka. Ovo se ostvaruje upotrebom
MPEG-2 sinkronizacijskog bajta. MPEG-2 paketi su
veliine 188 bajta s prvim bajtom u svakom paketu koji
je uvijek sinkronizacijski. U daljnjoj obradi MPEG-2
sinkronizacijski bajt se odbacuje te e se zamijeniti
ATSC segmentnom sinkronizacijom u kasnijoj fazi
obrade.

6.2. Nasumini razmjetaj podataka

S izuzetkom sinkronizacije segmenata i polja, 8-VSB bit
stream mora imati privid nasuminog prirodnog uma.
To je zbog toga jer odailjaki signal odreene
frekvencije mora imati spektar s jednolikom razdiobom
energije da bi mogao koristiti dodijeljeni kanalni prostor
uz najveu uinkovitost. Ako podaci sadre obrasce
ponavljanja, ponavljajui ritam tih obrazaca uzrokovat e
da se RF energija emitiranog signala koncentrira u
odreenim diskretnim podrujima frekvencijskog spektra
ostavljajui rupu na drugim frekvencijama. To
podrazumijeva da e odreeni dijelovi 6 MHz kanala biti
prekomjerno iskoriteni, dok e drugi biti neiskoriteni.
U nasuminom razmjetaju svaki bajt vrijednosti se
mijenja u skladu s poznatim obrascem pseudo
nasuminim generatorom brojeva. Ovaj proces je obrnut
u prijamniku kako bi se podaci povratili prema
odreenom redoslijedu.

6.3. Reed-Solomon kodiranje

Reed-Solomon kodiranje je kanalno zatitno kodiranje
(FEC) primijenjeno na blok dolaznog toka podataka.
Kanalno zatitno kodiranje toka podataka (Forward Error
Correction) je opi termin koji se koristi za opisivanje
razliitih tehnika koje se mogu koristiti za ispravljanje
pogreaka koje se mogu dogoditi tijekom odailjanja
podataka. Atmosferski umovi, viestazno irenje
radiovala, slabljenje signala i nelinearnost odailjaa sve
to moe izazvati greke u bitovima. Kanalno zatitno
kodiranje moe otkriti i ispraviti te pogreke, ali u
odreenim granicama.
Reed-Solomon koder uzima svih 187 bajtova dolaznog
MPEG-2 paketa podataka (bajt sinkronizacijskog paketa
je uklonjen ) i matematiki njima manipulira kao blokom
da stvori neku vrstu ''digitalnih minijaturnih skica''
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103 99

sadraja bloka. Ta skica zauzima dodatnih 20 bajtova
koji su potom stavljeni na kraj izvornog 187 bajtnog
paketa. Tih 20 bajtova poznati su i kao Reed-Solomon
paritetni bajtovi.
Prijamnik e usporediti primljeni blok od 187 bajtova sa
20 paritetnih bajtova da ustvrdi ispravnost primljenih
podataka. Ako su pogreke otkrivene, prijamnik moe
koristiti paritetne bajtove da tono locira mjesta
pogreaka, da mijenja oteene bajtove i rekonstruira
izvorne podatke. Do 10 bajtova pogreki po paketu mogu
se korigirati. Ako postoji vie pogreaka bajtova u
odreenom paketu, paritetne ''minijaturne skice'' vie ne
nalikuju na primljeni blok podataka pa se ispravnost
podataka vie ne moe provjeriti i pogreke ispraviti, a
cijeli MPEG-2 paket mora biti odbaen.

6.4. Ispreplitanje podataka

Ispreplitanje podataka ispremjeta sekvencijalni
redoslijed protoka podataka i raspruje podatke MPEG-2
paketa na vremenske periode u rasponu oko 4.5 ms uz
koritenje meuspremnika memorije, u cilju smanjenja
osjetljivosti emitiranog signala na vrstu smetnji kojom se
stvaraju pogreke u zahvaenim nizovima bajtova. Sklop
za ispreplitanje toka bajtova tada sastavlja nove pakete
podataka s ukljuivanjem dijelova bajtova iz raznih
drugih MPEG-2 paketa. Ti novi rekonstruirani paketi
podataka su iste duine kao i izvorni MPEG-2 paketi:
207 bajtova (nakon Reed-Solomon kodiranja).

6.5. Trellis koder

Trellis koder je jo jedan oblik kanalnog zatitnog
kodiranja. Za razliku od Reed-Solomon kodiranja, koji
cijeli MPEG-2 paket tretira istovremeno kao blok, Trellis
kodiranje razvija kod kroz praenje toka bitova to se
razvija kroz vrijeme. Prema tome, Reed-Solomon
kodiranje je poznato kao kodiranje bloka podataka, dok
je Trellis kodiranje konvolucijski kod.
Za Trellis kodiranje svaki 8-bitni bajt je podijeljen u
etiri toka, 2-bitne rijei. U Trellis koderu svaka 2-bitna
rije koja stigne je u odnosu na predhodnu 2-bitnu rije,
3-bitni kod je matematiki generiran za opisivanje
prijelaza iz predhodne 2-bitne rijei u trenutku 1. Ti 3-
bitni kodovi su zamjene za orginalne 2-bitne rijei i
prenose se unutar linijskog televizijskog signala kao
simboli na osam razina od 8-VSB (3 bita = 2
3
= 8
kombinacija ili razina). Za svaka dva bita koji uu u
Trellis koder, tri bita izau van. Iz toga razloga za 8-VSB
sistem kae se da je 2/3 prijenosni koder.
Trellis koder u prijamniku koristi primljene 3-bitne
prijelazne kodove da obnovi razvoj toka podataka iz
jedne 2-bitne rijei na sljedeu. Na ovaj nain Trellis
koder slijedi ''trag'' kako se signal pomie od jedne rijei
prema drugoj kroz vrijeme. Snaga Trellis kodera je u
njegovoj sposobnosti da prati povijest signala kroz
vrijeme i odbaci potencijalno pogrene informacije
(pogreke) na temelju prolih signala i trenutno pristiglih.

6.6. Sinkronizacija i pilot signali

Sljedei korak u lancu obrade signala je umetanje
pomonih signala koji pomau 8-VSB prijamniku u
tonom lociranju i demoduliranju emitiranog RF signala.
To su ATSC pilot, segmentna sinkronizacija i
sinkronizacija polja. Pilot i sinkronizacijski signali se
umeu nakon nasuminog kodiranja i kanalnog zatitnog
kodiranja (FEC) da se ne bi unitila odreena vremena i
amplitudni odnosi koje ti signali moraju posjedovati kako
bi bili uinkoviti.

Oporavak vremenskog signala da bi se dekodirao
primljeni valni oblik oduvijek je bio zahtijevan zadatak u
digitalnim RF komunikacijama. Podaci moraju biti
uzorkovani pomou takta u prijamniku da bi se tono
mogli slijediti i dekodirati. Prijamnik ima svoj vlastiti
takt koji se sinkronizira pomoi segmentne
sinkronizacije. Taj takt ''govori'' prijamniku kada moe
oekivati sljedei Trellis broj. U tono odreenom
vremenu amplituda emitiranog signala se uzorkuje i
usporeuje prema osam moguih vrijednosti. Najblii
broj prolazi prema Trellis dekoderu koji koristi tri
primljena bita i kreira iz njih originalna dva bita stvarnih
podataka. Najvaniji je proraun tonog vremena
uzorkovanja zato to se svake sekunde prenese
10,760,000 Trellis brojeva, i bez tonog uzorkovanja
vladao bi potpuni kaos. U prijamniku se takt generira iz
tono primljenih podataka. Rezultat takta sustava brzo se
''rui'' kada um ili razina interferencije raste do toke
kada se zaprimi znaajna koliina pogreaka.

Prvi pomoni signal je ATSC pilot. Neposredno prije
modulacije mali DC pomak se primjenjuje na 8-VSB
osnovni signal koji je prethodno bio na 0 volti bez
istosmjerne komponente. To uzrokuje da se pojavi mali
ostatak nositelja na nultoj toki frekvencije proizvedenog
spektra modulacije. To je ATSC pilot. On omoguava 8-
VSB prijamniku ''da se zakai'' na neto neovisno od
podataka koji se prenose.

Ostali pomoni signali su ATSC segment i polje
sinkronizacije. ATSC segment podataka sastoji se od 207
bitova umetnutih paketa podataka. Nakon Trellis
kodiranja, segment od 207 bajtova smjeten je u osnovni
pojas od 828 simbola na 8 razina signala. ATSC
sinkronizacijski segment od 4 impulsna simbola dodaje
se na poetak svakog segmenta podataka i zamjenjuje
prvi bajt izvornog (sinkronizacijskog) MPEG-2 paketa
podataka koji nedostaje. Segment sinkronizacije pojavi
se samo jedanput svakih 832 simbola i uvijek poprimi
pozitivno-negativno-pozitivno oblik impulsa.

Korelacijski krugovi u 8-VSB prijamniku su
ponavljajue prirode segmentne sinkronizacije, to je u
suprotnosti s pozadinskim pseudo-nasuminim podacima
(nasumini razmjetaj podataka). Vraeni segment
sinkronizacije koristi se da prijamnik obnovi takt sistema
i uzme uzorak primljenog signala. Zbog njihove
uestalosti ponavljanja signali velike razine osciliraju i
traju due pa segmentnu sinkronizaciju prijamnik lako
uoi. Rezultat toga je da takt moe biti aurno obnavljan
i kod uma i velikih smetnji koje nadilaze mogunost
100 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103

obnavljanja podataka (do 0 dB SNR obnavljanje
podataka zahtijeva minimalno 15 dB SNR). Ovaj robusni
sinkronizacijski sustav, zajedno s ATSC pilotom,
omoguava da se prijamnik brzo oporavi tijekom
promjene kanala i drugih prijelaznih uvjeta.
Robusnost segmentne sinkronizacije i sinkronizacije
polja doputaju toan oporavak takta i uklanjanje
dvostrukih slika u 8-VSB prijamniku, ak i kada su
aktivni podaci potpuno oteeni zbog loih uvjeta
prijama. To omoguava prilagodljivo uklanjanje
dvostrukih slika te traenje i oporavak korisnog signala
prije nego se podaci uspjeno dekodiraju.

6.7. AM modulacija

Nakon to se osnovnom pojasu DTV signala s osam
razina dodaju sinkronizacijski i pilot pomaci, tada se
amplitudno modulira meufrekvencijski nositelj (IF). To
stvara veliki, dvostruki boni pojas IF spektra oko
frekvencije nositelja, kao to je prikazano na slici 5.
irina pojasa tog IF signala je preiroka da se prenese u
dodijeljenom 6 MHz kanalu. Na sreu, postoje razni
trikovi koji se mogu upotrijebiti za filtriranje velike
veine toga spektra, bez unitavanja bilo kojih digitalnih
informacija koje se ele prenijeti. Pogled na sliku 4.
otkriva veliki stupanj suvinosti u dvostrukom bonom
pojasu AM spektra. Unutar spektra gornjeg i donjeg
bonog pojasa sadraj komponenti signala je od niih
prema viim frekvencijama gledano od nositelja i cijeli
donji boni pojas je zrcalna slika gornjeg bonog pojasa.
To omoguava da se odbaci gotovo cijeli donji boni
pojas i svi boni renjevi u gornjem bonom pojasu.
Preostali signal (gornja polovica od spektra oko nositelja)
i dalje se moe prepoloviti na osnovi Nyquistove teorije,
u kojoj se navodi da je samo irine frekvencijskog
pojasa potrebna za prijenos digitalnog signala na
odreenoj frekvenciji uzorkovanja.

Ostatak filtriranja dvostrukog bonog pojasa IF spektra
obavlja se u sljedeoj fazi obrade Nyquistovim filtrom.

Slika 4. Osnovni pojas od osam razina signala AM
moduliran na IF nositelju

Vrh: Osnovni pojas od osam razina na kraju polja
tog nositelja. Mali DC pomak
odan je signalu osnovnog pojasa prije modulacije. To
vostruki boni RF spektar stvoren AM modulacijom u
osnovnom pojasu signala na IF nositelju preirok je da bi
stao u 6 MHz kanal.

segmentne sinkronizacije. Svijetlo-sivi tragovi u pozadini
prikazuju mnotvo linijskih intervala videosignala.

Dno: Drukije polje segmentne sinkronizacije nakon AM
modulacije IF nositelja. Ovojnica moduliranog signala
nije simetrina oko nul
d
stvara mali ostatak pilota nositelja na nemoduliranom
nositelju frekvencije.

D

i pojas RF spektra nastao nakon
modulacije
s (oznaavaju se
. Vidi se
jelomino prigueni boni pojas (sigurnosni pojasevi),
prisutnost ATSC pilota na donjem rubu kanala, a donji
boni pojas RF gotovo je uklonjen.

Slika 5. Dvostruki bon
AM

6.8. Nyquistov filter

Rezultat poveanja podataka u signalu u obliku umetanja
dodatnih podataka za ispravljanje pogreaka i
sinkronizacijskih podataka poveava brzinu prijenosa
podataka izvan okvira od 19.39 Mbit/sec na ulazu u
pobudni stupanj, te dostie 32.28 Mbit/sec na izlazu iz
Trellis kodera. Budui da se 3 bita prenesu u svakom
simbolu na 8 razina konstelacije 8-VSB-a, to je
rezultiralo brzinom prijenosa simbola od 32Mbit/3 =
10,76 milijuna simbola u sekundi. Na temelju
Nyquistovog teorema zna se da se 10,76 milijuna simbola
u sekundi moe prenositi u ostatku bonog opsega
(VSB), uz minimalnu frekvenciju irine pojasa od; x
10,76 MHz = 5,38 MHz. Kako je dodijeljena irina
pojasa kanala od 6 MHz, vidljivo je da nije cijeli kanal
iskoriten nego ima sigurnosni poja
grkim slovom ) od 620 kHz koji zauzimaju 11% irine
kanala. Sigurnosni pojasevi zauzimaju dijelove spektra
na poetku i kraju prijenosnog kanala.
Slika 6. prikazuje rezultat amplitudno-frekvencijskog
odziva nakon Nyquistovog VSB filtera
d
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103 101

Slika 6. RF frekvencijski spektar ATSC signala

Virtualna eliminacija donjeg bonog pojasa u filtru,
zajedno s uskopojasnim filtriranjem gornjeg bonog
pojasa, stvara vrlo znaajne promjene RF valnog oblika
koji se zapravo prenosi. 8-VSB ovojnica gubi uredan
stepeniasti oblik koji je imala prije filtriranja. Kolona
''kvadratnih '' impulsa simbola koja je postojala kod IF
signala s dva bona pojasa promijenjena je impulsnim
odzivom uskopojasnog Nyquistovog filtra. Na slici 7.
gornji dio prikazuje valni oblik ovojnice IF signala prije
filtriranja, a donji dio nakon filtriranja. Vidljivo je da su
se kvadratini prijelazi izgubili i poprimili vie oblik
uma.

Slika 7. Uinak Nyquistovog filtra na IF ovojnicu

Pogledom na sliku 7. moe se uoiti razlika u IF signalu.
Gornji dio slike prikazuje signal prije filtriranja, a donji
dio nakon Nyquistovog filtriranja u kojem ima oblik vie
slian umu.
Kada je frekvencija pojasa prijenosa pravokutnog signala
ograniena, signal gubi svoje kvadratne rubove i oscilira
u vremenu prije i poslije skokovite promjene. Za
digitalni signal od 8 razina to bi bilo vrlo nepovoljno
zbog osciliranja prije i poslije naglih skokova u
amplitudi, jer bi jedan simbol impulsa izazvao mijeanje
s prethodnim i sljedeim impulsom i tako bi iskrivio
njihove razine i naruio sadraj njihovih informacija.
Jo uvijek postoji nain da se prenesu 8-VSB impulsi
simbola, ako se promatra da se informacije na osam
razina mogu prepoznati samo tijekom preciznog
uzorkovanja u prijamniku. U svim drugim sluajevima
amplituda impulsa simbola je nevana i moe se
mijenjati na bilo koji nain tako dugo dok amplituda u
enutku preciznog uzimanja uzorka predstavlja jednu od
lik, obnovljen napon e predstavljati samo
enutnu amplitudu simbola (jedan od osam moguih
oblika).

tr
potrebnih osam razina amplitude.

Ako je uskopojasno filtriranje frekvencije uinjeno
ispravno prema Nyquistovom teoremu, rezultat e biti
ortogonalni niz impulsa simbola. To znai da e prilikom
svakog preciznog uzorkovanja samo jedan impuls
simbola doprinijeti konanoj ovojnici RF valnog oblika,
a svi prethodni i budui impulsi simbola pojavljuju se na
nultom prijelazu svoje amplitude u tom trenutku. To je
prikazano na slici 8.: kada takt prijamnika uzrokuje RF
valni ob
tr

reciznog uzimanja uzoraka.
pulsi simbola su simetrini u valnom obliku ovojnice
, iako se RF vrna vrijednost
oe ograniiti na odailjau na vrijednosti od 6 do 7 dB
uz minimalne posljedice.

Slika 8. Ortogonalni niz impulsa simbola

U bilo kojem trenutku uzorkovanja (okomita crta), samo
jedan impuls simbola doprinosi ukupnoj amplitudi
simbola, a svi ostali impulsi doivljavaju nulti prijelaz.
Dobivena RF ovojnica odgovara na osam digitalnih
razina samo tijekom p
Im
moduliranog RF signala.

U svakom trenutku izmeu vremena uzorkovanja ukupna
RF ovojnica ima valni oblik sastavljen od zbroja
desetaka prijanjih i iduih simbola, budui da svi
simboli imaju amplitudu razliitu od nule izmeu
vremena uzorkovanja. Pojednostavljeno, slika 8.
prikazuje uskopojasne impulse simbola u intervalu od 10
uzoraka, u stvarnosti oni se proteu na mnogo due
vrijeme. Ove vrijednosti razliite od nule (izmeu
vremena uzorkovanja) od mnotva signala mogu stvarati
velike vrijednosti napona signala. Rezultat toga je signal
vrlo slian signalu bijelog uma. To je prikazano na slici
9.: omjer vrne i efektivne vrijednosti signala mogu biti
vrijednosti od 8 do 10 dB
m
102 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103

Slika 9. 8-VSB RF valni oblik na izlazu iz pobudnog
stupnja

6.9. Analogno odailjanje i ostatak donjeg
bonog pojasa 8-VSB signala

Nakon Nyquistova VSB filtera, 8-VSB meufrekvencija
(Intermediate frequency(IF)) signala se konvertira na
dodijeljene frekvencije kanala u UHF ili VHF
frekvencijske pojaseve. Tada se kanalni RF izlaz 8-VSB
pobudnog stupnja alje na DTV odailja. Odailja je
zapravo RF pojaalo snage. RF izlazni signal velike
snage filtrira se na izlazu odailjaa i potiskuje neeljene
signale izvan frekvencijskog pojasa uzrokovane zbog
nelinearnosti odailjaa. Posljednja karika u prijenosnom
lancu je antena koja emitira na kanalu 8-VSB DTV
signal pune snage.
U kunom prijamniku preneseni signal se demodulira u
suprotnom smjeru prema istim naelima koji su opisani u
8-VSB modulatoru.

7. BUDUNOST ATSC NORME

Nova norma za digitalni zemaljski prijenos televizijskog
signala u Sjedinjenim Amerikim Dravama pojavit e se
u sljedee tri godine, kae Mark Aitken, potpredsjednik
za napredne tehnologije Sinclair Broadcast grupe i
predsjednik ATSC TSG/S4 specijalne grupe zaslune za
normu mobilne digitalne televizije A/153. Za industriju
koja je zavrila potpuni prijelaz na digitalno emitiranje
sredinom 2009. godine, Aitkenov stav moe izgledati
drastian. Iako je gaenje emitiranja analognog signala i
prelaska na potpuno emitiranje digitalnog signala
zavrena u lipnju 2009. godine, ono nije ukljuivalo nove
tehnologije. Kao primjer, glavni element norme VSB star
je 20 godina. ''Danas ivimo u viziji onoga to je bilo
mogue prije 20 godina,'' kae Aitken.
ATSC 2.0 bit e izgraen na postojeim normama za
digitalni zemaljski prijam, koje se temelje na MPEG-2
kompresiji. MPEG-2 usvojen je za DTV 1994. godine. U
meuvremenu videokodeki su se razvili te su postali
uinkoviti. Ipak MPEG-2 prua odgovarajuu
kompresiju za televiziju visoke kvalitete u emitiranom 6
MHz kanalu, koji je i izvorni cilj DTV standarda.
Naprednije znaajke kao to je 3D sadraj zahtijevaju
naprednije kompresije kao to je MPEG-4 AVC.
Meutim, 100 milijuna TV ureaja ili samostalnih
prijamnika u domovima korisnika dekodira samo MPEG-
2 sadraj. Tijekom sastanka inenjera i saveznih
zakonodavaca 2010. godine zakljueno je da e za
potpuni prelazak na MPEG-4 AVC kodiranje zemaljskog
televizijskog signala biti potrebno najmanje 13 godina.
ATSC 2.0 omoguavat e naknadno praenje programa
ili usluge videosadraja na zahtjev korisnika i drugih
podataka. Takoer e ukljuivati napredno
videokodiranje kao to je MPEG-4 AVC, mogunost
gledanja 3D sadraja, sposobnosti uvjetnog pristupa koji
e omoguiti pretplatniki sadraj u digitalnom
zemaljskom prijamu te poboljati sposobnost mjerenja
gledanosti. ATSC 2.0 povezat e internetsku vezu i
emitiranje televizijskog sadraja kako bi se omoguilo
nakladnicima u elektronikim medijima i proizvoaima
da imaju veliki izbor mogunosti i sadraja koje mogu
implementirati u budui program i potroake proizvode.
Rad na ATSC 2.0 odvija se brzo pa se oekuje da e biti
dovren tijekom 2012. godine.

8. ZAKLJUAK

Prelazak iz analognog emitiranja televizijskog signala u
digitalno emitiranje zavrena je ili je pri kraju u veini
tehnoloki razvijenih drava. U radu su spomenute
norme koje su posluile za taj prelazak, a opisana je
ATSC norma i njena struktura.
Pogledom na normu i njenu strukturu moe se vidjeti da
je digitalno emitiranje sloen proces koji se provodi u
vie faza. Opisom rada 8-VSB modulatora kao sredinjeg
dijela itavog sustava vidljivo je kako se signal priprema
i oblikuje za prenoenje.
Budunost ove norme sigurna je sljedeih nekoliko
godina, ali u pripremi je nova norma koja e omoguiti
vie fleksibilnosti za budui razvoj digitalne televizije u
SAD-u.

9. LITERATURA

[1] Walter Fischer, (2003) Digital Video and Audio
Broadcasting Technology: A Practical Engineering
Guide, Springer, Heidelberg-New York
[2] Michael Silbergleid, Mark J. Pescatore, (2000) The
Guide To Digital Television, (What exactly is 8-VSB
anyway? By David Sparano) Miller Freeman Psn Inc
[3] Jerry Whitaker, (2005) Mastering Digital Television:
The Complete Guide to the DTV Conversion,
McGraw-Hill Standard Handbooks, New York
[4] (http://broadcastengineering.com/news/atsc_dtv_tec
hnology_group_09152011/), sijeanj 2012.
[5] (http://broadcastengineering.com/RF/dtv-standard-
mark-aitken-sinclair-11032011/index.html), veljaa
2012.
[6] (http://www.tvnewscheck.com/article/2011/06/14/51
860/atsc-is-busy-moving-tv-into-the-future), veljaa
2012.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 96-103 103
Kralj J., Matkovi D. Realizacija dokumentarno-promotivnog filma o opini Cestica

ISSN 1864-6168

REALIZACIJA DOKUMENTARNO-PROMOTIVNOG FILMA
O OPINI CESTICA

CREATING A DOCUMENTARY-PROMOTIONAL VIDEO
ON THE CESTICA MUNICIPALITY

Kralj J.
1
, Matkovi D.
1

1

Saetak: U ovom radu opisana je povijest i razvoj
dokumentarnog filma s naglaskom na sam poetak ove
vrste filma. Opisan je postupak izrade dokumentarno-
promotivnog filma, od ideje, snimanja pa do konanog
proizvoda. Istaknute su tehnike snimanja i editiranja
slike i zvuka koje su koritene prilikom izrade
dokumentarno-promotivnog filma. Opisana je i tehnika
oprema koritena za ostvarenje dokumentarno-
promotivnog filma. Na kraju rada napravljena je
usporedba izraenog dokumentarno-promotivnog filma
sa slinim dokumentarnim filmom profesionalne
produkcije s umjetnikog i tehnikog stajalita.

Kljune rijei: dokumentarno, videokamkorder,
predprodukcija, produkcija, postprodukcija

Abstract: This paper briefly describes the history and
development of a documentary film focusing on the
beginnings of a documentary film. It describes the
procedure for making the documentary - promotional
film from the initial idea, through shooting to final
product. Techniques of recording and editing that are
used when creating the documentary - promotional film
are highlighted. In a short outline describes the technical
equipment used for the realization of the documentary -
promotional film. At the end of paper a comparison is
made with a similar documentary film of professional
production from artistic and technical point of view.

Key words: documentary, videokamkorder, pre-
production, production, post-production, shot

1. UVOD

Dokumentarni film je filmski rod koji tei prikazivanju
stvarnih dogaaja, osoba i pojava u svojem prirodnom
okruenju, te mu je kao takvom istinitost zapisa glavni
atribut. Sam naziv dokumentarni film govori da je bit
toga filmskog roda dokumentiranje, izrada dokumenta
koji je zapravo vjerna kopija zbilje. Projekcijom takvog
filma irokoj publici neminovno se dokumentarnom
filmu pridodaje prizvuk promotivni, jer prezentirajui
neku informaciju ujedno i promoviramo tu informaciju.
Problematika dokumentarnog filma je u vjerodostojnosti.
Prilikom snimanja samo prisustvo snimateljske ekipe
navodi aktere filma na promjenu ponaanja, to na kraju
naruava vjerodostojnost dokumenta. Taj problem
najvie je izraen kod snimanja dokumentarnih filmova o
ivotinjama. Da bi se doskoilo tom problemu koriste se
skrivene kamere, zum objektivi i ostala tehnika
pomagala. Bitni faktori u prikazu zbilje jesu autor i
montaa. Svaki autor ima svoju granicu mijeanja u
zbilju. Montaom se izostavljaju neki dijelovi prie i tako
se ne prenosi kompletna pria.
Rad svakako prati izradu dokumentarno-promotivnog
filma: dogovor s naruiteljem filma o ideji,
predprodukcija, produkcija i postprodukcija, montaa i
snimanje na DVD medij. Svaka faza je razraena u
teoretskom i praktinom dijelu. Da bi se film snimio to
efikasnije, potrebna je detaljna priprema u
predprodukciji. Tu je napravljen popis potrebne opreme,
odreene su lokacije snimanja, izabrana je snimateljska
ekipa i sugovornik te su napisana pitanja za intervju. U
produkciji se odrauje predprodukcijski plan rada. U
postprodukciji slijedi montaa i grafika obrada
dokumentarno-promotivnog filma.
Teoretski su opisane koritene tehnike snimanja i
editiranja slike, a opisane su i osnove rada s
videokamerom. Sljedei dio rada govori o koritenoj
opremi. Svaki komad opreme openito je opisan u
teoretskom smislu pa su tako opisani koriteni modeli:
videokamera, stativ za videokameru, mikrofon i rasvjeta.
Na kraju se snimljeni rad usporeuje s dokumentarnim
filmom slinog trajanja i teme u produkciji
profesionalnog video-studija. Povlae se neke poveznice
izmeu ta dva uratka i naglaavaju razlike kao to je
razlika u budetu i kvaliteti finalne obrade.
Ukratko, rad prolazi kroz sve faze izrade kraeg
dokumentarno-promotivnog filma i to s praktinim i
teoretskim naglaskom.

2. OSNOVE TEORIJE DOKUMENTARNOG FILMA

Dokumentarni film daje do znanja da se radi o filmu koji
dokumentira pojedine osobe i teme iz stvarnog ivota, tj.
leksikonska definicija dokumentarnog filma glasi:
Dokumentarni film prikazuje stvarne dogaaje i
104 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114

osobe. Kako je dokument reprodukcija ili duplikat
izvornog uzorka, potrebna je stanovita objektivnost
autora prilikom izrade dokumentarnog filma. Jasno je da
potpuna objektivnost autora prilikom izrade ove vrste
filma nije mogua iz jednostavnih tehnikih zahtjeva kao
to su trajanje filma, odabir kadrova i sl. Sama prisutnost
snimateljske ekipe i spoznaje da je objekt
dokumentarnog filma sniman dovodi do promjene
ponaanja objekta, a time se gubi odreena doza zbilje.
Problemi koji remete tenju da se stvarnost dokumentira
nepromijenjeno osnovna je potekoa u kreaciji i
definiciji dokumentarnog filma. Dokumentarni film je
autorsko djelo, a prema tome i sloeni sustav koji ne
nastaje sam po sebi. Kako sustav ima svog kreatora, taj
kreator unosi sebe u svjedoanstvo i samim time donosi
leksikonsku definiciju dokumentarnog filma u
diskutabilnu poziciju. Tako se postavlja osnovni problem
dokumentarnog filma, a taj je koju si koliinu uplitanja u
zbilju autor moe dopustiti. Naravno da neizmijenjeni
sadraji zbilje moraju imati pravo prvenstva pred
izmiljenima. Montaom se najvie utjee na zbilju jer
autor odabire kadrove koje e prikazati. Na taj nain
autor neke injenice jednostavno izostavi iz
dokumentarnog filma pa odreene informacije ne dospiju
do gledatelja, to dosta utjee na percepciju
dokumentirane zbilje.[1]
Postoje tri osnovna utjecaja na dokumentarni film, a to su
tehnoloki, socioloki i estetski. Tehnoloki utjecaj
odnosi se na razvoj tehnologije koji je omoguio da se
odreeni dogaaji snime s minimalnim intervencijama u
stvarni dogaaj. Socioloki utjecaj odnosi se na autorove
socijalne prilike, na politika opredjeljenja i izbore koji
e djelovati na dokumentarni film prilikom izrade.
Estetski utjecaj ovisi o tome kakvo je autorovo poimanje
dokumentarnog filma. [2]

'Stvarni'' (eng. ''actuality'') film
Dokumentarni film poinje prije 1900. godine. Kratki
filmovi trajanja do jedne minute snimali su se u jednom
kadru, a teme su bile izlazak radnika iz tvornice,
uplovljavanje broda ili dolazak vlaka na stanicu. Takvi
filmovi su bili pretea dananjeg dokumentarnog filma i
zvali su se ''stvarni'' filmovi. Veinu tih prvih filmova
snimili su braa Auguste i Louis Lumire. Prvi takav
prikazani film bio je ''Radnici naputaju Lumire
tvornicu u Lyonu'' (fra. La Sortie des usines Lumire
Lyon). Trajao je 46 sekundi i prikazivao je radnice koje
izlaze iz velike zgrade. [3]

Slika 2.1. Filmska slika iz filma ''Radnici naputaju
Lumire tvornicu u Lyonu'' [4]
U razdoblju od 1898. do 1906. godine istie se francuski
kirurg Eugne-Louis Doyen koji snima seriju kirurkih
filmova, kao to je operacija razdvajanja sijamskih
blizanaca, te prvi koristi film u znanstvene svrhe. [3]

Dokumentarni film
John Grierson je 1926. godine u tekstu objavljenom u
New York Sun-u koristio naziv dokumentarni film. U
vrijeme Drugog svjetskog rata dokumentarni film se
koristio kao propaganda za podizanje morala nacistikih
trupa (Leni Riefenstahl, ''Pobjeda volje''), ali i na strani
saveznike vojske kao kontra propaganda. Nakon toga
dokumentarni film dobiva promotivnu notu koju
zadrava do danas. Kako dokumentarni film sadri
informacije o osobi ili dogaaju koje su veini gledatelja
nepoznate, on te informacije lako plasira irokim
masama gledatelja. Tako se 60-tih i 70-tih godina 20.
stoljea u Latinskoj Americi dokumentarni film masovno
koristio kao jako politiko oruje protiv
neokolonijalizma i kapitalizma. Moderni dokumentarni
filmovi poput Fahreinheit 9/11 ili The Cove uz snanu
odaslanu poruku imaju i visoku zaradu. To su
dokumentarni filmovi u kojima autori esto subjektivno
zadiru u aktualne prie, ali zbog toga pridobivaju
suosjeanje i panju gledatelja, a time dobivaju jasno
odaslanu poruku irokim masama i financijski uspjeh.[3]
3. ZAHTJEVI DOKUMENTARNO-PROMOTIVNOG
FILMA O OPINI CESTICA

Da bi se ostvario dokumentarno-promotivni film
potrebno je da naruitelj filma odredi zahtjeve ili ciljeve
filma. Neki od zahtjeva mogu biti trajanje filma, sadraj,
lokacije snimanja, sugovornici, vrijeme snimanja i ostalo.
Ti zahtjevi bitni su kako bi realizator filma imao
smjernice prilikom procesa izrade filma, a naruitelj bi
dobio film u skladu s njegovim oekivanjima.

Osnovni zahtjevi dokumentarno-promotivnog filma o
opini Cestica su:
- vrijeme trajanja
- lokacije snimanja
- sugovornici
- termini snimanja

Vrijeme trajanja odreeno je zahtjevom da film mora
prikazati neke osnovne znamenitosti opine Cestica u to
kraem vremenskom intervalu, kako gledatelj ne bi
morao izdvajati previe vremena za gledanje filma.
Dokumentarno-promotivni film mora trajati najvie 15
minuta.

Lokacije snimanja koje moraju biti u ovom
dokumentarnom filmu su vinorodni breuljci Barbara,
rijeka Drava i etnoloka kua. Te lokacije odabrane su jer
opisuju krajolik opine Cestica, tradiciju vinogradarstva
u tom kraju, povezanost uz rijeku Dravu i povijest
spomenute opine. Unaprijed su snimljene fotografije
koje prikazuju zadane lokacije.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114 105

Slika 3.1. Vinogorje Barbara [5]

Slika 3.2. Rijeka Drava [5]

Slika 3.3. Unutranjost Stare hie [5]

Kako bi dokumentarno-promotivni film dobio dimenziju
vie, treba pronai sugovornike koji e svojim iskazom
posvjedoiti o bogatoj kulturnoj, umjetnikoj i povijesnoj
batini cestikog kraja. Sugovornik mora imati uvid u
stare obiaje i navike ivljenja da to zornije opie
dogaaje i svoja iskustva iz prolosti, te da ih usporedi s
dananjima. Budui da je rije o kraju koji usko ivi s
vinogradarstvom i poljoprivredom, idealni termin za
snimanje je kasno ljeto kada poinje berba vinograda i
ostalih plodova. U to doba najbolje se pokazuju ljepote
cestikog kraja.
4. ZAHTJEVI U PREDPRODUKCIJI, PRODUKCIJI I
POSTPRODUKCIJI KOD IZRADE FILMA

Predprodukcija

Predprodukcija je faza rada u procesu produkcije
(proizvodnje) filma. Kako bi snimanje teklo to lake,
potrebno je napraviti temeljitu pripremu za snimanje
filma. Osnovni dio te pripreme je napraviti scenarij,
istraiti teren, pregledati lokaciju snimanja, popisati
potrebnu opremu, odabrati snimateljsku ekipu i na kraju
napraviti trokovnik.[6]
Prije izrade scenarija za dokumentarno-promotivni film o
opini Cestica napravljeno je krae istraivanje i obilazak
terena kako bi se odredile lokacije snimanja i sugovornik.
Kako su ve bile zadane neke smjernice za odabir
lokacije i sugovornika, odabrane su etiri lokacije:
- rijeka Drava u Lovreanu (kod ribike kue)
- breuljci Barbara (Prekorje)
- breuljci Barbara (Mihnace)
- etnografska kua Stara hia

Za sugovornicu je odabrana Evica Lazar, vlasnica Stare
hie, skupljaica starinskih eksponata i obiaja,
spisateljica i slikarica. Intervju u filmu odvija se u
prostorijama etnografske kue gdje ga Lazar prikazuje
svoje predmete, pria o povijesti Stare hie i kako se
nekad ivjelo u cestikom kraju. Kako ona pie i pjesme
na autohtonom narjeju cestikog kraja, recitirat e neke
od njih. Videozapisi s ostale tri lokacije slue kao
materijal za vizualno doaravanje cestikog kraja. Da bi
se intervju snimio to uspjenije, treba unaprijed napisati
pitanja na koja e sugovornik odgovarati.
Dokumentarno-promotivni film ne zahtijeva strogu temu
razgovora, pa su pitanja u obliku smjernica koje
sugovornika navode na temu o kojoj najvie zna i koja je
najzanimljivija.

Pitanja:
1. Imate veliku kolekciju starina. Odakle tolika strast za
kolekcionarstvom te vrste?
2. Koliko vremena Vam je trebalo da skupite ovu
kolekciju?
3. Koliko je stara Stara hia?
4. Opiite nam kako se nekad ivjelo u kui kao to je
Bakina hia?
5. Kako je nekad tekao suivot uz nekad hirovitu, a danas
pitomu Dravu?
6. Koliko je Drava pomagala ljudima da preive?
7. Narjeje cestikog kraja je jako zanimljivo. Pod jakim
je utjecajem njemakog i slovenskog jezika zbog
poloaja cestikog kraja i razvoja povijesnih tokova.
Koristite li prilikom pisanja pjesama pravo autohtono
cestiko narjeje?
8. Moete li nam odrecitirati neku od Vaih pjesama?
9. O emu uglavnom govore Vae pjesme?
10. Vi i slikate. to Vas nadahnjuje kad uzmete kist u
ruke?
11. Kako je nekad izgledao ivot na breuljcima
Barbare?
12. Koji su bili najvei problem tih ljudi?
13. Kakve su alate koristili?
106 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114

14. Ima li tih alata u Vaoj kolekciji?
15. Opina granii sa Slovenijom. Kakav je suivot sa
Slovencima bio nekad, a kakav je danas?
16. Prema Vaem miljenju, jesu li ljudi cestikog kraja
Zagorci ili Podravci?
17. Prema emu Vas srce vie vue, prema Dravi ili
bregima?
18. Molim Vas, moete li nam proitati jo jednu Vau
pjesmu?
Hvala Vam na odvojenom vremenu.
Sljedei korak je odreivanje snimateljske ekipe i popis
opreme. Snimatelj je Mario Narana, intervju vodi Josip
Kralj, a poslove asistenta obavlja Maja Narana. Kako se
snima na otvorenim i zatvorenim lokacijama, u skladu s
tim treba pripremiti opremu.

Oprema koja je potrebna za snimanje dokumentarno-
promotivnog filma o opini Cestica:
- kamera (ENG kamera Sony DVCAM DXF-801CE)
- dvije baterije za kameru
- dvije kasete za kameru
- kaseta s trakom za ienje glave videokamere
- bijeli zaslon za podeavanje balansa bijele boje
- stativi (Libec LS-38(2A) i Manfrotto TR546GB)
- beini mikrofon (Sennheiser EW 100 ENG G3)
- dodatne baterije za mikrofon
- rasvjeta (reflektori)
- nosai za rasvjetu
- naponski kabeli za rasvjetu
- fotoaparat

Kompletno snimanje ovog dokumentarnog filma obavit
e se u dva dana. Prvi dan snimat e se na vanjskim
lokacijama. Potrebno je snimiti total Drave kod ribike
kue u Lovreanu i krupne planove uz Dravu, kao to su
ptice i krajolik uz obalu. Nakon toga snimanje e se
nastaviti u vinogradima Barbara. Snimat e se total
cijelog kraja s Prekorja i pogled na crkvu u Lovreanu i
Radovcu. U Mihnacu treba snimiti krupne i srednje
planove stare kleti i vinograda. Drugi dan snimat e se u
etnografskoj kui Stara hia, gdje e biti i intervju s
Evicom Lazar. Treba snimiti okoli i interijer kue, slike
i kolekcija starina u krupnim planovima. Za snimanje
interijera potrebna je dodatna rasvjeta. Nakon to je
napravljen predprodukcijski plan, izraen je trokovnik.
Predvieni trokovnik za film o opini Cestica predvia
najam opreme za dva dana (2000 kn), uslugu snimatelja
(etiri sata 1600 kn), uslugu montae (est sati 4800 kn) i
prijevoz (400 kn). Ukupni troak iznosi 8800 kuna (rujan
2011. godine).

Produkcija

Pod nazivom produkcija podrazumijevamo dio izrade
filma gdje je zapoeto snimanje svih potrebnih kadrova
koji su zadani u predprodukciji. Materijal snimljen u fazi
produkcije kasnije se u postprodukciji koristi za daljnju
obradu. Ova faza takoer je poznata kao "toka bez
povratka" i vie nije financijski isplativo odustajanje od
projekta.[7] Snimanje prvog dana poinje prema
predprodukcijskom planu: snimanje kadrova Drave kod
ribike kuice u Lovreanu. Kada se stigne na odredite
potrebno je postaviti opremu. Nakon toga obilazi se
lokacija i odreuje se poloaj kamere naspram poloaja
sunca. Zatim treba napraviti balans bijele boje.

Slika 4.1. Balans bijele boje [5]

Nakon to je oprema spremna za snimanje, poinje
snimanje kadrova prema planu. Najprije su snimljeni
totali Drave i ribike kuice. Zatim su snimane ptice i
okoli u krupnom planu. Prilikom snimanja takvih
kadrova treba imati na umu da je prije bilo kakve akcije
kamerom, kao to su panorama ili zum, potrebno snimiti
nekoliko sekundi statinog kadra. Isto tako je potrebno
snimiti nekoliko sekundi statinog kadra nakon to
zavrimo akciju kamerom, kako bi kasnije olakali posao
montaeru. Pospremanjem opreme u automobil zavreno
je snimanje na lokaciji Drava. Snimanje se nastavlja na
lokaciji Prekorje i Mihnace. Ponovo se postavlja balans
bijele boje, nakon ega slijedi snimanje kadrova prema
predprodukcijskom planu.

Slika 4.2. Snimatelj upravlja kamerom [5]

Drugog dana snimanja potrebno je snimiti intervju i
etnografsku kuu Stara hia. Prije poetka snimanja
napravljen je pregled svih prostorija unutar kue te je
odabran prostor za intervju. Postavljena su tri reflektora
za dodatnu rasvjetu, napravljen je balans bijele boje,
postavljen je mikrofon i napravljen je test tona. Budui
da su obavljene sve pripreme, poinje snimanje intervjua.
Za snimanje intervjua koriten je srednji i blizi plan.
Prilikom snimanja intervjua snimljeni su i krupni kadrovi
gestikulirajuih ruku i ostalih pokreta govornika. Nakon
toga snimljena je kua u srednjem planu i eksponati u
krupnom planu.

Postprodukcija

Postprodukcija je zavrna faza u videoprodukciji. U
ovom se dijelu prikupljeni videomaterijal editira,
obrauje i montira. Komponiraju se pjesme i zvuni
efekti, stvaraju se grafiki videoefekti te se sve zajedno
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114 107

spaja u konaan film. [8] Nakon to je sav video-
materijal snimljen, on se pomou videokonzole prebacuje
na tvrdi disk raunala. Da bi se izbjeglo sluajno
gubljenje videomaterijala, on se sprema na dvije lokacije.
Program u kojem je obraivan i montiran videomaterijal
je Edius 5.

Slika 4.3.Suelje programa Edius 5 [9]

Nakon to je sav videomaterijal prebaen na tvrdi disk
raunala, poinje pregledavanje materijala. Zvuk se
razdvaja i sprema u posebnu mapu da ga se, ako zatreba,
dodatno doradi. Budui da je zvuk dobre kvalitete i da
financije ne doputaju obradu u nekom audiostudiju,
koriten je originalni zapis zvuka bez ikakvog dodatnog
editiranja. Videozapis se stavlja na vremensku traku za
videomaterijal, a audiozapis se stavlja na audiotraku.
Ukupni materijal se sav pregledava i ako ima nekih
greaka one se izbacuju. Kadrovi se grubo reu i
postavljaju u logian slijed, tako se dobije grubi uvid u
sam redoslijed filmskih kadrova. Zatim poinje spajanje
materijala u cjelinu. Svaki kadar treba detaljno pregledati
da na njemu ne bi ostala koja slika (frame) iz prijanjeg
kadra. Konani proizvod mora biti zanimljiv gledatelju,
pa se zato moraju izbjegavati dugi i zamorni kadrovi
(osim ako je nuno koristiti duge kadrove),
videomaterijal mora imati ritam koji gledatelja dri
zainteresiranim za temu. Videomaterijal koji je u toj fazi
montae pregledava se, te se prouava redoslijed kadrova
i dinamika odvijanja filma. Nakon to je montaa
kadrova gotova, izrauje se uvodna i odjavna pica.
Kompletan videomaterijal se pregledava kako bi se
izbjegle pogreke i onda se eksportira. U programu DVD
Lab izrauje se DVD sadraj te se snima na DVD medij.

Slika 4.4. Suelje programa DVD Lab [10]
5. TEHNIKE SNIMANJA I EDITIRANJA SLIKE I
ZVUKA

Tehnike snimanja
Dobra tehnika snimanja kamerom ide s dobrom
videoprodukcijom, to znai da snimatelj jako utjee na
vrsnou produkcije. Snimatelj mora kombinirati odlian
rad kamerom i dobru ekspoziciju imajui na umu
estetske aspekte snimke kao to su boja, kompozicija i
specijalni efekti. Potrebno je razmotriti razne aspekte
videosnimanja kako bi se dolo do to optimalnije
snimke. Neki od tih aspekata su ekspozicija, balans bijele
boje, vodoravna panorama, okomita panorama,
zumiranje, preotravanje i kompozicija kadra.[11]

Ekspozicija
Ekspozicija je tehniki termin koji oznaava izlaganje
filma odreene osjetljivosti odreenoj jakosti svjetla u
odreenome vremenu. Ista definicija vrijedi i za moderne
kamere s CCD slikovnim senzorima (ipovima), samo
to treba skrenuti pozornost na neka svojstva CCD ipa i
televizijskog signala kako ne bi dolo do problema
prilikom snimanja. Naime, televizijski signal (slika 5.1.)
nalazi se u podruju jednog volta. U podruju od 0V do
0,3V (A) nalaze se impulsi za sinkronizaciju, na razini
0,3V je crna razina slike, a na 1V je vrno bijelo (C).
Dakle, na slici 5.1. je vidljivo da se informacije o slici
unutar televizijskog signala (C) moraju nalaziti unutar
pojasa od 0,3V do 1V.

Slika 5.1. Valni oblik linijskog videosignala [13]

CCD ip sastoji se od minimalno 450 000 piksela koji su
zapravo fotoosjetljive diode. Kada na te fotodiode pada
svjetlo, u njima se die napon - to je svjetla vie i napon
je vii, te se tako stvaraju elementi slike. Problem se
javlja zato to CCD ipovi mogu podnijeti napon od
nekoliko volti, a sve to je iznad 0,7 volti je iznad vrnog
bijelog, a to znai i nadeksponirano. Kako bi se
kontrolirala koliina svjetla koja pada na CCD ip,
koristi se otvor irisa i brzina zatvaraa. Kod snimanja
iznimno rasvijetljenih scena odabire se vea brzina
zatvaraa (od 1/50s prema 1/125s, 1/250s, 1/250s,
1/500s) i/ili manji relativni otvor objektiva (vei F-broj,
od F5,6 prema F11). Zbog kratkog vremena
osvjetljavanja (zatvara) i smanjene koliine svjetla (iris,
blenda), na fotodiodama se ne stigne stvoriti vea
koliina naboja. Stvorene koliine naboja (odgovaraju
normalno eksponiranoj slici) spremaju se u posmini
registar kao elementi slike, a fotodiode se pripreme za
osvjetljavanje i stvaranje naboja za novu sliku.
Arhitekture CCD ipova kojima je odreen nain
skladitenja i prenoenja naboja stvorenog na
fotodiodama do izlaza slikovnog senzora (CCD ipa)
poznate su pod nazivima FT (Frame transfer), IT
(Interline transfer) i FIT (Frame interline transfer). Na
slici 5.2. prikazana je IT arhitektura CCD slikovnog
108 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114

senzora. Iz fotodioda se naboji sele u vertikalne
posmine registre kako bi se fotodiode mogle resetirati
(isprazniti naboj do 0V) i tako pripremiti za sljedee
otvaranje zatvaraa i stvaranje naboja proporcionalne
jakosti svjetla koje na njih pada. Zatim se te informacije
vertikalno prema dolje pomiu u horizontalni posmini
registar i dolaze na izlaz kao videosignal. Nakon
dodavanja horizontalnih sinkronizacijskih impulsa
videosignal dobiva oblik prikazan na slici 5.1.[2]

Slika 5.2. IT arhitektura CCD slikovnog senzora[2]

Balans bijele boje
Za razliku od ljudskog oka koje svaki bijeli objekt
registrira kao bijeli bez obzira kakvim je izvorom
svjetlosti osvijetljen, kamera to ne moe. Kameru je
potrebno podesiti kako bi bijeli objekt obasjan izvorom
svjetlosti razliite temperature bijele od one memorirane
u kameri mogla registrirati kao bijeli. Svaki izvor
svjetlosti isijava svjetlost razliite temperature boje pa
zato kameri bijeli objekti mogu biti crvenkasti ili
plavkasti. Balans bijele boje je potreban da se kameri
zada (definira) referentna bijela boja za koju R, G i B
signali iz kamere odgovaraju onima koji bi se dobili
snimanjem pod rasvjetom ija temperatura iznosi 6500K
(D65 referentna bijela boja televizijskog sustava). Na
taj nain je kod prikazivanja slike na ekranima, iji su
primari odabrani za referentnu bijelu boju D65,
osigurana korektna reprodukcija bijele boje, a time onda i
svih ostalih boja.[11]

Slika 5.3. Razlika izmeu loeg i dobrog balansa bijele
boje [14]
Vodoravna panorama
Panoramski pokret jo se naziva i venk (njem.
schwenken), a to je pokret kamerom u odreenom smjeru
oko osi panoramiranja. Vodoravna panorama nastaje
okretanjem panoramske glave oko okomite osi u
vodoravnom smjeru. To je najee izvoeni panoramski
pokret i ima mogunost izvoenja vodoravne panorame u
kutu od 360. No, taj pokret od 360 teko je izvesti tako
da snimatelj hoda oko postolja sa standardnom
panoramskom glavom i istodobno kroz trailo nadzire
kadar, pa se najee izvodi pomou glave na daljinsko
upravljanje s elektromotorom.[12]
Okomita panorama
Okomita panorama pokret je oko vodoravne osi, a odvija
se u okomitom smjeru pokretanja panoramske glave.
Ovisno o konstrukciji i vrsti panoramske glave, te o
postolju i kameri, okomita se panorama izvodi u kutu od
priblino 40-180. Kod panoramskih glava posebne
konstrukcije mogui su pokreti i do 360. [12]
Zumiranje
Zum objektiv je optiko-mehaniki sklop kojim se moe
kontinuirano mijenjati vidni kut, tj. omjer preslikavanja
unutar odreenoga raspona. Zumiranje je suavanje ili
proirenje vidnog kuta kod kojeg se ne mijenjaju
perspektivni odnosi u kadru nego samo izrez, tj. plan
filmske slike, odnosno snimanog prizora. Mijenjanjem
vidnog kuta dobije se dojam optikog primicanja ili
odmicanja snimanog prizora. Kako se mijenja vidni kut,
tako se mijenja i dubinska otrina, a postavljeni plan
otrenja ostaje na istoj udaljenosti. Podrazumijeva se da
se tijekom zumiranja po potrebi moe mijenjati i plan
otrenja. Runo podeavanje zuma je relativno
neprecizno te nije praktino za koritenje, pa su zato
suvremeni zum objektivi upravljani elektromotorno. [12]
Preotravanje
Oblikovanje slike pomou dubinske otrine, odreivanje
plana otrine, preotravanje s objekta na objekt i praenje
objekta u kretanju otrinom kreativni su parametri
kinematografije i snano su snimateljsko izraajno
sredstvo. Plan otrine potrebno je stalno pratiti i mijenjati
sukladno karakteru prizora i kretanju aktera scene ili
karakteru panoramskog pokreta. Preotravanjem kod
uskokutnih objektiva male dubinske otrine dobiva se
prividan pokret u slici. [12]

Slika 5.4. Preotravanje s plana na plan [12]
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114 109

Kompozicija kadra
Kadar je jedinica filmskog izlaganja, dio filma, u kojemu
se bez ikakvih promatrakih prekida prati prizorno
zbivanje.[15]
Kompozicija kadra je vizualni raspored prizornih pojava
u izrezu kadra. Obuhvaa sljedee postupke: odreivanje
mizanscene, izbor tipa perspektivnih odnosa izmeu njih,
usuglaavanje likovnih odnosa razliitih prizornih i
ekranskih povrina. Osnovna naela koja vode
kompoziciju kadra: naelo raspoznavalake pogodnosti
(sve to je vano za razumijevanje prizora rasporeeno je
u izrezu), naelo pozornosti (izborom izreza, smjetajem
u izrezu i usuglaavanjem perspektivnih i povrinskih
odnosa usmjerava se i vodi panja jednim prizornim
pojavama, uz potiskivanje drugih) te motivacijsko naelo
(biraju se takve motrino-perspektivne i likovne
odrednice koje su motivirane izlagakim kontekstom,
irim znaenjem zbivanja). Kompozicija je centralna kad
je najvanija prizorna pojava smjetena u centru izreza
kadra, a decentrirana ako je smjetena po strani.
Decentracijom se oslobaa akcijski prostor koji upuuje
na vanost prizornog i izlagakog konteksta.
Kompozicija je neutralna (transparentna ne privlai
pozornost na sebe) ako je voena gornjim naelima, a
stilizirana je (retorika) ako suvislo od njih odstupa, ili
ako odstupa od nekih standarda vienja (kosi i
preokrenuti kadar). [17]

Tehnike editiranja slike i zvuka

Montaa je filmski postupak kojim se u kontinuitetu
projekcije postie diskontinuirano (isprekidano,
skokovito) prikazivanje prostorno-vremenskih zasebnih
isjeaka vanjskoga svijeta. Montaa je nuna u filmu iz
vie razloga: zbog duljine filma, razliitih lokacija
snimanja, zbog kvarova tehnike ili greaka stvaraoca
filma ili zbog tehnikih ogranienja kao to su duljina
vrpce i trajanje baterije. Zbog tih faktora snimanje se
mora prekidati i ponavljati pa se na montau mora misliti
ve prije snimanja filma. Funkcija montae je spojiti dva
ili vie kadra u slijed. Takav spoj moe se napraviti na
vie naina. Kadrovi se spajaju montanim sponama.
Postoji vie vrsta montanih spona, a to su rez,
pretapanje, zatamnjenje i odtamnjenje te zavjesa. Svaka
od tih montanih spona razlikuju se tehnologijom izrade,
ali jo vanije svojim izgledom. Budui da svaka spona
ima svoj izgled, ona automatski razliito doprinosi utisku
ta dva kadra pa tako njihova funkcija moe biti drukija.
[1]
Rez
Rez je temeljna i prvotna montana spona.
Najjednostavnija je montana spona gdje se kraj jednog
kadra direktno lijepi na poetak dugog kadra. Rez
omoguuje skokovito mijenjanje kadrova razliite
prostorne i vremenske fizike realnosti. Najbre ritmike
izmjene kadrova rade se pomou reza. Zbog te osobine
uinak reza je iznenaenje, pa ak i ok. Rez se koristi za
opisivanje i analizu jer se pomou skokova s raznih
strana moe razgledati isto mjesto. Koristi se i za
nabrajanje pomou niza rezom spojenih kadrova. Vrlo
jednostavno se rezom moe gledatelja navesti na
usporeivanje raznih predmeta ili situacija jer je prijelaz
brz pa gledatelj najlake primijeti razliku izmeu
kadrova. Kod dugotrajnih i monotonih radnji rezom se
uvodi dinamika u radnju. Takvu radnju snima se iz
razliitih rakursa i planova, zatim se kadrovi spajaju
rezom kako bi se izbjegla monotonija, a ipak ostaje
naglaena dugotrajnost radnje. Rez se koristi i za spajanje
zvukova. [1]
Pretapanje
Za razliku od reza, ostale montane spone imaju mnogo
ogranieni izraajni repertoar. Kod pretapanja slika i
zvuci jednog kadra blijede i na kraju nestaju, dok se
istodobno slika i zvuci sljedeeg kadra pojavljuju.
Pretapanje traje od nekoliko desetinki sekunde do
nekoliko sekundi. Dok se rez koristi u vie svrha,
pretapanje se koristi samo kako bi se doarao protok
vremena. Kad su dva kadra spojena pretapanjem,
gledatelj e spontano, podsvjesno ili svjesno doivjeti tu
vezu kadrova kao da je izmeu njih prolo neko
neodreeno vrijeme. Nestajanje prostora, vremena i
zvuka jednog kadra i nastajanje prostora, vremena i
zvuka drugog kadra nemogue je bez nekog prolaska
vremena. To je razlog zato se pretapanje esto koristi u
filmovima kronika i u biografijama kako bi se svjesno
naglasio vremenski tok, duljina zbivanja i protjecanje
vremena kao bitne egzistencijalne injenice.[1]
Zatamnjenje i odtamnjenje
Zatamnjenje je pretapanje kadra u potpuno crnilo, dok je
odtamnjenje potpuno suprotno od zatamnjena, pretapanje
iz potpunog crnila u novi kadar. Zatamnjenje i
odtamnjenje su montane spone koje se u filmu gotovo
uvijek koriste jedna za drugom. Kao i kod pretapanja,
ova montana spona se koristi za doaravanje toka
vremena, ali za razliku od pretapanja koristi se na
definitivnom zavretku nekog razdoblja i na definitivnom
poetku novog razdoblja. Zatamnjenje ima vrijednost
toke u filmu kojom zavrava neka vea cjelina pa zato
svi filmovi zavravaju zatamnjenjem. Da bi se prikazao
dolazak nekog novog poglavlja u filmu koje nije
posljedini nastavak prethodnog, retoriki je
najefikasnije odtamnjenje. Ista montana spona koristi se
i za zvuk (fade in i fade out). Svaki film poinje
postepenim pojaavanjem zvuka (fade in), a zavrava
postepenim stiavanjem zvuka (fade out).[1]
Zavjesa
Najrjee koritena od spomenutih montanih spona je
zavjesa. Naziv je dobila zbog efekta slinog sputanju
zavjese u kazalitu, horizontalnog ili vertikalnog. Oba su
kadra istog svjetlosnog intenziteta, samo to se kadar koji
dolazi pojavljuje na rubu platna i briui istiskuje prvi
kadar sve dok ga potpuno ne prekrije. Pomou zavjese
izraava se nadmo drugog kadra nad prvim. Vanost
kadra koji dolazi vea je od kadra koji se istiskuje, pa se
dobiva efekt bilo je, pa prolo i nastavlja se pria
novim tokom.[1]

110 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114

6. TEHNIKA OPREMA

Postav kamere
Stativ je temeljni pribor za postav kamere. Stanje
kamere, statino ili dinamino, uvelike ovisi o postavi
kamere. Razvijene su razne naprave za postav kamere, od
jednostavnih postolja do sloenih sklopova kojima
upravlja vie ljudi ili raunala. Pod nazivom stativ
smatramo temeljni tronoac, dok se sve ostale naprave za
postav kamere nazivaju postolja. Sam snimatelj u
fizikom smislu je postolje prilikom snimanja kamerom
iz ruke. S obzirom na pokretljivost, postolja se dijele na
vozna i nevozna. Vozna su postolja sva priruna vozila
koje se koriste za dinamiko kretanje kamere kroz
prostor pa kod takvih postolja moemo govoriti o
dinamikom postavu kamere, a mogu biti od
jednostavnih dolly-kolica do specijaliziranih filmskih
vozila. Nevozna postolja su nosai koji ne doputaju
dinamiko kretanje kamere kroz prostor, pa se takav
postav kamere naziva statiki postav. Kod nevoznih
postolja mogua je izvedba panoramskih pokreta kamere
i na taj je nain doputen jedan aspekt dinamikog
postava kamere iako se radi o statikom postavu. [12]

Slika 6.1. Postolja za postav kamere [12]

Prilikom snimanja dokumentarno-promotivnog filma o
opini Cestica koritena su dva stativa s fluidnom
panoramskom glavom - Libec LS-38(2A) i Manfrotto
TR546GB.

Fluidna panoramska glava omoguuje upravljanje
kamerom pomou poluge koja se pritie u suprotnom
smjeru od eljenog smjera kretanja kamere. Snimatelj
lijevom rukom upravlja zumom i otrinom, a desnom
pomou poluge upravlja pokretima kamere. Fluidna
panoramska glava omoguuje priguenje pokretljivosti
oko vodoravne i okomite panoramske osi to olakava
zahtjevne panoramske pokrete kamerom. Ima sustav
protuutega koji kameru automatski povlai u vodoravni
poloaj. [12]

Stativ Libec LS-38(2A) je u paketu s fluidnom glavom
Libec H38. Ukupna nosivost stativa je maksimalno 8 kg,
najvea visina je 159,5 cm, najmanja visina 55 cm, a
ukupna teina stativa s glavom je 5,8 kg. Glava Libec
H38 omoguava vodoravnu rotaciju od 360, okomiti
pomak od + 90 do - 80. Stativ je napravljen od
aluminija.

Slika 6.2. Stativ Libec LS-38(2A) s Libec H38 glavom [17]

Manfrotto TR546GB s glavom Manfrotto HD501HDV je
aluminijski stativ koji tei 5,1 kg i podnosi maksimalno
optereenje od 6 kg. Najvea visina mu je 170 cm, a
najmanja 44 cm. Glava Manfrotto HD501HDV
omoguava vertikalnu rotaciju od - 60 do + 90 i
horizontalnu panoramsku rotaciju od 360.

Slika 6.3. Stativ Manfrotto TR546GB s glavom
Manfrotto HD501HDV i torbom [18]

Kamera
Profesionalna videokamera je tehniko sredstvo vrhunske
kvalitete za snimanje elektronikih pokretnih slika.

Podjela profesionalnih videokamera:
- videokamera za prikupljanje vijesti elektronikim
putem ili ENG kamera (eng. Electronic news
gathering) - reporterske videokamere ili videokamere za
elektroniko novinstvo
- videokamera za elektroniku produkciju na terenu ili
EFP kamere (eng. Electronic field production)
- studijske videokamere
- daljinske videokamere

Profesionalne prijenosne videokamere dimenzijski su
vee od malih potroakih kamera i obino se nose na
ramenu ili se montiraju na stative.
Prilikom snimanja dokumentarno-promotivnog filma o
opini Cestica koritena je ENG kamera. ENG kamere
prvotno su zamiljene kao kamere za snimanje kratkih
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114 111

reportaa na terenu, no s vremenom su zbog svoje lake
primjene u svim uvjetima postale dominantan tip
profesionalne videokamere. Koriste je manji video studiji
za snimanje svadbi i slinih proslava, ali i profesionalni
video studiji za snimanje glazbenih spotova, reklama,
dokumentarnih filmova, prijenosa uivo i sl. Iako se
ENG kamere u nekim segmentima mogu usporeivati s
malim potroakim kamkorderima, postoje velike
razlike, a neke od njih su:
veliina - ENG kamere su vee pa se nose na
ramenu ili se montiraju na stative, i tee to
smanjuje podrhtavanje slike
3 CCD ili CMOS ipovi, po jedan za svaku
primarnu boju
mogunost promjene objektiva
manualna i direktna kontrola zuma
automatsko upravljanje moe se kompletno
iskljuiti, a postavkom balansa bijele boje,
otvorom blende i fokusom moe se upravljati
manualno
utor za prikljuivanje prijenosnog beinog
mikrofona
manualna kontrola snimanja zvuka
Koritena je kamera Sony DVCAM DSR-250. Neke od
znaajki kamere su 12X optiki zum, pojaanje od 0, 3,
6, 9, 12, 18 dB, brzina zatvaraa od do 1/10000,
minimalno osvjetljenje 2 lux-a. Kamera ima crno-bijelo
CRT trailo veliine 1.5 ina i TFT panel veliine 2.5
ina. Teina kamere je oko 4.5 kg, bez baterije.
Maksimalno je mogue snimiti 270 minuta s jednim
punjenjem baterije.[19]

Slika 6.4. Kamera Sony DVCAM DSR-250 [19]
Mikrofon
Prilikom snimanja dokumentarno-promotivnog filma
koriten je osobni ili rever beini mikrofon. Prvi naziv
je dobio po tome to svaka snimana osoba ima takav
mikrofon, a drugi jer se prikopava snimanoj osobi na
mjesto gdje dolazi rever. Za takvu vrstu mikrofona
potrebno je imati cijeli set kojem pripada prijamnik,
predajnik i mikrofon. Prijamnik se montira na kameru
umjesto standardnog mikrofona kamere, a predajnik se
obino prikopava snimanoj osobi na remen s lene
strane da se ne vidi. Zatim se u predajnik ukljui
mikrofon koji se privrsti na odjeu u podruju torza
snimane osobe, najvie 20 centimetara udaljen od usta.
Domet takvih setova je minimalno 50 metara, a mogue
je i vie.[2]
Koriten je Sennheiser EW 100 ENG G3 set za snimanje
zvuka. Set se sastoji od EK100 G3 prijemnika, SKP100
G3 predajnika i ME2 mikrofona. Znaajke ovog UHF
beinog mikrofona su 1680 podesivih frekvencija i
spremanje 12 moguih unaprijed zadanih
frekvencija.[20]

Slika 6.5. Set Sennheiser EW 100 ENG G3 [20]

Rasvjeta
Osnovna uloga rasvjete je rasvjetljavanje prizora da bi
bio vidljiv, usmjeravanje pozornosti gledatelja na eljeni
detalj, stvaranje ugoaja i tree dimenzije. Rasvjetna
tijela moemo podijeliti na rasvjetna tijela s leom i
rasvjetna tijela bez lee.

Prilikom izrade dokumentarnog filma o opini Cestica
koriten je obasjava koji pripada rasvjetnim tijelima bez
lee. Ima jednostavnu konstrukciju koja se sastoji od
kuita, zrcala i arulje, to mu daje veliku efikasnost jer
nema gubitaka svjetlosti. Obasjava osvjetljava veliku
povrinu i to svjetlom dvostrukog karaktera. Jedan dio
svjetla je tvri i jaeg intenziteta jer dolazi direktno iz
arulje, a drugi dio je mekaniji i slabijeg intenziteta jer
dolazi odbijanjem svjetla od zrcala. Posljedica toga je i
dvostruka sjena, jedna tvra, a druga meka.[21]

Slika 6.6. Obasjava [21]

7. ANALIZA REALIZIRANOG DOKUMENTARNO-
PROMOTIVNOG FILMA

Da bi se ocijenila vrijednost dokumentarno-promotivnog
filma o opini Cestica napravljena je komparacija s
dokumentarnim filmom Iz vrtloga smrti u vjenost.
Film Iz vrtloga smrti u vjenost napravljen je prilikom
otkrivanja spomenika u spomen na veliku nesreu na
rijeci Dravi kod Preloga koja se dogodila 13. rujna 1953.
godine, te je uradak profesionalne produkcije. Tog dana
dogodila se najvea europska nesrea na rijekama u kojoj
je izgubilo ivot 14 ljudi. Prilikom prelaska amcem
preko Drave dolo je do prevrtanja i tragedije. [9]
112 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114

Prilikom otkrivanja spomenika rtvama kod kapelice sv.
Huberta grad Prelog je naruio snimanje kraeg
dokumentarnog filma o tragediji. Film je izradio studio
Vipro i u izradi filma su sudjelovale etiri osobe:
snimatelj, novinar, ton majstor i montaer. U filmu su
intervjuirane tri osobe, dvije sudionice koje su preivjele
tragediju i veleasni Antun Hoblaj. Jo su i snimani
kadrovi mjesta na Dravi gdje se ta tragedija dogodila,
misa za rtve tragedije, otkrivanje spomenika rtvama te
putanje vijenaca u Dravu. Snimanje filma zahtijevalo je
tri izlaska na teren kompletne ekipe (snimatelj, novinar i
ton majstor) i uz pripreme novinara ono je trajalo oko 11
sati. Nakon snimanja uslijedila je montaa koja je trajala
etiri radna dana. Krajnje trajanje filma je 15 minuta, a
cijena je bila 10 tisua kuna (rujan 2008. godine).

Slika 7.1. Omot DVD-a Iz vrtloga smrti u vjenost [9]

Dokumentarno-promotivni film o opini Cestica mogue
je komparirati s filmom Iz vrtloga smrti u vjenost
kako s umjetnikog, tako i s tehnikog stajalita. I jedan i
drugi film nemaju veliku umjetniku vrijednost, ve se
istie dokumentarna vrijednost filma. Glavni aspekt tih
filmova bio je ovjekovjeiti dogaaje i ljude. Koritena je
ista oprema to se tie kamere i montae videa. Razlika
je u snimanju zvuka: Iz vrtloga smrti u vjenost sniman
je u studiju, dok dokumentarni film o opini Cestica nije
zbog financijskih razloga sniman u studiju. etiri
profesionalne osobe na podruju filma radile su sedam
dana na izradi filma o tragediji na Dravi, a na filmu o
opini Cestica radio je profesionalni snimatelj i dva
amatera na ostalim poslovima (montaa, novinarstvo i
asistiranje prilikom snimanja). Oni su radili etiri dana,
dva su dana snimali i dva su dana radili montau.
Predvieni trokovnik za film o opini Cestica napravljen
u predprodukcijskom planu, a iznosi 8800 kn. Najvea
razlika je u tome to je taj film napravljen bez
predvienih novanih sredstava i na bazi volonterstva
snimatelja, montaera i asistenta, te je svu opremu
sponzorirao foto i video studij Vipro iz Preloga. Film o
tragediji na Dravi proizvod je profesionalne produkcije i
budet mu je 10 000 kn.
8. ZAKLJUAK

Ovaj rad prolazi kroz ostvarenje dokumentarno-
promotivnog filma o opini Cestica. Poetak rada bavi se
poecima dokumentarnog filma, a to su ujedno i sami
poeci filma uope. U ratnim razdobljima dokumentarni
film dobiva novu ulogu i znaaj, koristi se kao jako
propagandno sredstvo, ali to je i logian slijed razvoja
dokumentarnog filma. Do danas se dokumentarni film
razvio u informativno-propagandno sredstvo u kojem
autor esto uz prijenos stvarnosti prenosi svoje miljene
o toj stvarnosti.

Sam poetak realizacije dokumentarno-promotivnog
filma je usko vezan uz definiranje zahtjeva. To je prva
faza izrade filma. Jako je bitna u smislu da naruitelj
mora autoru precizno prenijeti svoje zahtjeve, kako bi
autor imao jasne smjernice za rad. Ako su zahtjevi loe
definirani, konani proizvod bi mogao stanovito
odstupati od zamisli naruitelja.

Predprodukcija je kljuna faza u kojoj se dobrom
pripremom u vidu istraivanja terena i povijesti, te
tehnikim stvarima kao to su odabir opreme i
snimateljske ekipe moe jako ubrzati ili usporiti proces
izrade dokumentarnog filma. U ovoj fazi odreuje se i
cijena, naime financije uvelike odreuju nain na koji se
pristupa projektu. Najvei problem prilikom razrade
predprodukcijskog plana zadavao je odabir sugovornika.
Veina ljudi koji su bili odabrani nisu htjeli sudjelovati u
projektu iz mnogih razloga, kao to su npr. trema, strah,
nezainteresiranost i sl.

Nakon to se odradi predprodukcija potrebo je slijediti
zacrtane ciljeve, naravno uz sitne promjene ako treba, u
fazi produkcije. Iskustvo snimatelja vrlo pomae
prilikom snimanja jer o njegovom radu ovisi vrsnoa
produkcije. Snimatelj mora znati koristiti tehnike
snimanja i ujedno imati na umu estetske aspekte slike. Za
vrijeme snimanja dokumentarno-promotivnog filma
veliku ulogu odigralo je iskustvo snimatelja. Bez
iskusnog snimatelja vrijeme snimanja bi se znatno
oduilo i neki vani detalji ostali bi nezapaeni. Dobro
snimljeni kadrovi, u kasnijoj fazi prilikom montae,
olakavaju posao i tede vrijeme (time i novac)
montaeru. Kako bi snimatelj i montaer dobro odradili
svoj posao, moraju biti upoznati s tehnikama snimanja i
editiranja slike i zvuka. Snimatelj mora ovladati
ekspozicijom, balansom bijele boje, zumom,
panoramskim pokretima i kompozicijom kadra. Dobar
montaer bi trebao znati u kojem trenutku koju montanu
sponu koristiti (rez, pretapanje, zatamnjenje, odtamnjenje
ili zavjesu) jer svaka daje poseban efekt i ritam filmu.
Kako bi se takav projekt odradio, potrebno je imati uvid
u tehniku opremu kao to je videokamera, stativ,
mikrofon i rasvjeta. Koritena oprema sasvim je
zadovoljila potrebe snimanja, naravno i zbog iskustva i
snalaljivosti snimatelja.

Zadnji dio rada usporeuje dokumentarno-promotivni
film o opini Cestica sa slinim filmom profesionalne
produkcije studia Vipro (Iz vrtloga smrti u vjenost).
Iako oba filma imaju velikih tehnikih slinosti, osnovna
razlika je u iskustvu i profesionalnosti ljudi koji su radili
na njemu. Ta injenica navodi na zakljuak da je jedan
od osnovnih faktora za izradu nekog dokumentarnog
filma budet. Vei budet daje prostor za najam bolje
opreme i ljudi, ali na drugoj strani daje naruitelju i vea
oekivanja.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114 113

9. LITERATURA

[1] Peterli, A. Osnove teorije filma. Hrvatska
sveuilina naklada, 2001.
[2] Ward, P.; Bermingham, A.; Wherry, C. Multiskilling
for Television Production. Focal press, 2003.
[3] http://en.wikipedia.org/wiki/Documentary_film,
lipanj, 2011.
[4] http://en.wikipedia.org/wiki/Workers_Leaving_the_
Lumire_Factory lipanj 2011.
[5] fotografije Kralj Josip, kolovoz 2011.
[6] www.mojmikro.si/v_praksi/nauci_se/kaj_pa_pred_s
nemanjem_in_po_njem kolovoz 2011.
[7] http://www.zebra-
studio.com/frame/video/produkcija , kolovoz, 2011.
[8] http://poslovnavizija.hr/hr/foto-studio/video-
produkcija , kolovoz 2011.
[9] Studio VIPRO, kolovoz 2011.

114 Tehniki glasnik 6, 1(2012), 104-114
Zanimljivosti Zavrni radovi prvostupnika Veleuilita u Varadinu

ZAVRNI RADOVI ELEKTROTEHNIKA
od 07.06.2011. do 27.04.2012.

PREZIME I IME TEMA ZAVRNOG RADA MENTOR
1 Pintari Danijel Elektromotorni pogon ianih teretnih dizala Josip Huek, dipl.ing.
2 Jakopovi Vladimir Dinamika stanja elektromotornog pogona Dunja Srpak, dipl.ing.el.
3 Metri Mario Frekvencijski regulirano dizalo Dunja Srpak, dipl.ing.el.
4 Reetar Robert Metode pokretanja asinkronih motora Dunja Srpak, dipl.ing.el.
5 Ivanuec Nikola
Psihoakustiko ispitivanje izoblienja na osjet
kvalitete reprodukcije istog tona i glazbe
dr.sc. Zlatan Ribi
6 Klobuari Tomislav Automatizacija obiteljske kue - programsko rjeenje mr.sc. Mario Punec, dipl.ing.
7 Ivani Davor Poredni istosmjerni generator dr.sc. Branko Tomii
8 Somoi Mladen
Prototipni digitalni sklop za mjerenje brzine
temeljen na PIC16F84A mikrokontroleru
mr.sc. Mihael Kukec, dipl.ing.
9 Ratkovi Marko Pulsni oksimetar mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing.
10 Pleh Ivan
Beino upravljanje Arduino razvojnim sklopom
pomou Bluetooth veze
11 Ratkovi Davor
Prototipni sklop i programska podrka za
mjerenje i prikaz temperature
12 Lacko Pavle
Implementacija sustava ZABBIX u
telekomunikacijskoj mrei
mr.sc. Ladislav Hava
13 Krnjak Danijel Strujni transformatori dr.sc. Branko Tomii
14 ekunec Danko Upravljanje dizalom zgrade trokatnice mr.sc. Mario Punec, dipl.ing.
15 Antolai Bojan Upravljanje tlaka i nivoa pomou PID regulatora mr.sc. Mario Punec, dipl.ing.
16 Boj Branimir Detektor plina sa SMS upravljanjem mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing.
17 estani Nino PIC/GSM alarm bez koritenja AT naredbi mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing.
18 Putar Vedran
Regulacija brzine vrtnje asinkronog motora
izmjenjivaem s utisnutim naponom pomou impulsno-
irinske modulacije prostornog vektora
Dunja Srpak, dipl.ing.el.
19 Turk Nikola Impulsno-irinska modulacija prostornog vektora Dunja Srpak, dipl.ing.el.
20 Horvati Tomislav
Prikaz EKG signala na LCD zaslonu pomou PIC
mirkokontrolera
mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing.
21 krlec Kristijan Analiza obrade signala na maketi fotopletizmografa Miroslav Horvati, dipl.ing.
22
Martinevi Smodek
Tomica
Udarni tropolni kratki spoj transformatora dr.sc. Branko Tomii
23 Hojski Draen Ispitivanje stanja kaveznog rotora dr.sc. Branko Tomii
24 Kovai Goran
Dinamika stanja elektromotornog pogona sa jednofaznim
asinkronim motorom
25 Sever Sinia
Automatika za sigurnosna vrata sa PLC-om i TD 200
pokaznikom
26 Predragovi Tomislav Elektrina osovina sa dvogrednom mosnom dizalicom Josip Huek, dipl.ing.
27 Majsan Marino Automatizacija linije za punjenje krastavaca Dunja Srpak, dipl.ing.el.
28 Lapov Stipe Nesimetrino optereenje transformatora dr.sc. Branko Tomii
29 Benjak Stjepan Transformator u V-spoju dr.sc. Branko Tomii
30 Hauptman Marko
Prilagodba i parametriranje mikrokontrolera za daljinski
nadzor
31 Maari Ivica
Oblikovanje sustava za daljinski nadzor i upravljanje
putem Web suelja
32 Horvat Draen Automatizirana mjeaonica stone hrane mr.sc. Mario Punec, dipl.ing.
33 Karninik Tihomir Automatika za upravljanje T-raskrijem pomou PLC Dunja Srpak, dipl.ing.el.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X III

34 Vadas Marko Zagrijavanje transformatora dr.sc. Branko Tomii
35 amec Kristijan Generatori s permanentnim magnetima dr.sc. Branko Tomii
36 Puaa Bojan
Upravljanje koranim elektromotorom realizirano
koritenjem mikrokontrolera
37 Svetec Ivica Sustav za nadzor pomou SMS poruka mr.sc. Ivan umiga, dipl.ing.
38 Svetec Ivica
Detekcija broja otkucaja srca i tjelesne temperature
pacijenta
39 Mikac Darko Umjeravanje vodomjera Dunja Srpak, dipl.ing.el.
40 Podvezanec Damir
PID regulator temperature realiziran PIC
mikrokontrolerom
41 ebi Danijel
Prototipni sklop i programska podrka mjeraa za
udaljenosti izraenog pomou ultrazvunog senzora na
Arduino razvojnoj platformi
42 Kos Mario Pogon jednofaznog motora s dva statorska namota Dunja Srpak, dipl.ing.el.
43 Horvat Dominik
Ostvarenje dvosmjernog prijenos podataka izmeu dva
mikrokontrolera pomou RF veze te prijenosa podataka
izmeu mikrokontrolera i raunala Bluetooth vezom
44 Srpak Mario
Beino upravljanje koranim motorom
mikrokontrolerom PIC16F887 pomou RF veze
45 Ivani Nenad Vjetroagregat sa sinkronim generatorom dr.sc. Branko Tomii
46 Jagi Davor Uvoenje GIS-a u HEP ODS d.o.o. Elektra Zabok mr.sc. Ladislav Hava
47 Pretkovi Dubravko Automatizacija proizvodne linije u tvornici stone hrane Dunja Srpak, dipl.ing.el.
48 Sekol Zoran Projekt stabilnih sustava u automatiziranoj vatrozatiti Josip Huek, dipl.ing.
49 Furjan Goran
Elektromotorni pogon elektrinim strojevima s
permanentnim magnetima
Josip Huek, dipl.ing.
50 Sluki Vedran
Beino programiranje mikrokontrolera PIC16F877
pomou Bluetooth suelja osobnog raunala
51 Bari Tomislav
Analiza stabla kvara na primjeru elektro komponenata
motornih vozila
dr.sc. ivko Kondi
52 Lukaveki Mirko
Koritenje termografije u odravanju industrijskih
postrojenja
53 Feke Igor Vizualizacija procesa automatizirane hranilice Dunja Srpak, dipl.ing.el.
54 Knezi Damir
Automatizacija punilice mlijeka zamjenom relejne logike
PLC-om
55 Doki Nikola Vizualizacija procesa punjenja i pakiranja staklenki Dunja Srpak, dipl.ing.el.
56 Kneklin Andre Ivan
Parametriranje protokola za dinamiko usmjeravanje IP
prometa u beinoj mrei sa tri pristupne toke spajanja
57 oh Franjo
Upravljanje crpkama za vodu rashladnog kruga staklarske
pei
58 kudar Marko
Mjerenje i regulacija temperature zraka u prostorijama
realizirana koritenjem raunala i akvizicijske kartice
Miroslav Horvati, dipl.ing.
59 Kraus Ivica
Modifikacija sustava EMP-a za suenje elatinskih
kapsula
Josip Huek, dipl.ing.
60 Barulek Luka Elektromotorni pogon sa kolektorskim strojem Dunja Srpak, dipl.ing.el.
61 Stanko Davor Pogonski kvarovi kod asinkronih motora Dunja Srpak, dipl.ing.el.

Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X IV

ZAVRNI RADOVI MULTIMEDIJA, OBLIKOVANJE I PRIMJENA
od 14.06.2011. do 30.05.2012.

1 Krian Sinia Autodesk Maya povezivanje i plugin metode Damir Vusi, dipl.ing.
2 Jug Mario
Usporedba i primjena elektrofotografskog i ink-jet CtP
postupka u tisku malih naklada
dr.sc. Marin Milkovi, prof. visoke
kole
3 Novak Denis
Utjecaj prijeloma naslovnice dnevnih novina na
potencijalne kupce
Dean Valdec, dipl.ing
4 uras Krunoslav Upravljanje promjenama u organizacijama mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing.
5 Jakopec Brigita
kola i oglaavanje: reklamna kampanja za
Elektrostrojarsku kolu Varadin
Darijo erepinko, dipl.ing.
6 Jurei Kristina
Utjecaj dominantnog oka na percepciju prilikom
fotografiranja
Mario Peria, dipl.ing.
7 Narana Maja Fotografija kao javna ili privatna stvar pred. Mario Peria, dipl.ing.
8 Trojko Domagoj
Razvoj korisnikog suelja za osobe s ogranienim
snalaenjem s tehnologijom mobilne telefonije
Damir Vusi, dipl.ing.
9 erjavi Dario Tutorial za izradu plakata u aplikaciji Adobe Photoshop Damir Vusi,dipl.ing.
10 ut Tomislav
Utjecaj intenziteta svjetla na reporodukciju boje u
digitalnoj fotografiji
pred. Mario Peria, dipl.ing.
11 Muri Dino Primjena trappinga za tisak ambalae Dean Valdec, dipl.ing.
12 Ferenak Ivan
Produkcija autorske skladbe glazbenog dueta
realizacija u digitalnoj audio radnoj stanici
mr.sc. Robert Logoar, dipl.ing.
13 Bogatinovski Karmen
Produkcija autorske skladbe glazbenog dueta
kompozijski, aranerski i vokalni aspekti
14 Cerjan Milan
Napredna upotreba Adobe Photoshopa fotorealistine
montae
15 Canjuga Alen Emocionalni branding u 21. stoljeu mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing.
16 Jankovi Mario Upotreba WordPressa u izradi web sjedita mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing.
17 ondri Katarina Likovni aspekti fotografije Mario Peria,dipl.ing.
18 urin Mirjana Psihologija boja na ambalai kreme za ruke dr.sc. Igor Zjaki
19 Plantak Ivana
Utjecaj i psihologija kombinatorike boja u poslovnim
prostorima
dr.sc. Igor Zjaki
20 Plea Marino Uloga ilustracije u grafikom dizajnu mr.sc. Mario Tomia,dipl.ing.
21 estak Antonija Psihologija boja na ambalai kave dr.sc. Igor Zjaki
22 Turanjanin Maja
Utjecaj osnovnih promjenjivih parametara pisama na
itljivost teksta
dr.sc. Igor Zjaki
23 Kokotec Nikola
Upravljanje kriznim situacijama i alati za njihovo
rjeavanje
Darijo erepinko, dipl. ing.
24 Firt Emil Automatizacija radnog tijeka u grafikoj pripremi Dean Valdec, dipl.ing.
25 Koren Ana Umjetnika fotografija Mario Peria, dipl.ing.
26 Todorovski Andrej Plakat kao element vizualne komunikacije mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing.
27 Ribi Tomislav Tipografija dvadeset i prvog stoljea mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing.
28 Vuk Antun Praktina kalibracija Ink Jet pisaa
dr.sc. Marin Milkovi, prof. visoke
kole
29 Petri Dario
Kartoni od tehnologije proizvodnje do konane
primjene
30 Jelui Jelena
Greke u tisku nastale zbog neadekvatnog dizajna i
rjeenja
Damir Vusi,dipl.ing.
31 alopek Kreo Uloga fotografije u zatiti okolia pred. Mario Peria, dipl.ing.
32 Turkalj Miran Produkcija zabavno-informativne emisije Xica TV mr.sc. Dragan Matkovi
33 Juren Ivan Odnos elemenata kompozicije i formata slike Mario Peria, dipl.ing.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X V

34 Gajevi Sran Integracija teksta i slike u izradi prijeloma asopisa Dean Valdec, dipl.ing.
35 Vujec Irma
Stolno izdavatvo, izrada prijeloma broure Veleuilita u
Varadinu
Dean Valdec, dipl.ing.
36 Pavlovi Zoran
Automatizacija prijeloma u InDesignu pomou baze
podataka
37 Majnari Tin
Usporedba tehnika kolorne podloge (Chroma key) kod
snimanja emisija u studiju
mr.sc. Dragan Matkovi
38 Brezovec Tea Autodesk Maya Poligonalno i NURBS modeliranje dipl.ing. Damir Vusi
39 Drvarek Bojan
Primjena programskog okruenja SynthEdit za kreaciju
softverskih sintetizatora zvuka
40 Kahriman Nikola
Skladanje, araniranje, izvedba i glazbena produkcija
instrumentalne rock skladbe
41 Hajster Bojan
Izmjera akustikih izolacijskih svojstava vrata primjenom
razliitih metodologija i instrumentacije
42 Ban Ivan
Glazbena produkcija dviju autorskih pjesama rock
sastava
43 Gyofi Martina Izrada videospota rock glazbe mr.sc. Dragan Matkovi, dipl.ing.
44 Milec Zlatko Vizualni identitet superjunaka mr. sc. Mario Tomia, dipl. ing
45 Gorianec Radovan Dizajn web stranica za ljude s posebnim potrebama mr. sc. Mario Tomia, dipl. ing
46 Kuni Bojan Interna komunikacija kao element poslovne strategije Darijo erepinko, dipl. ing.
47 Krajcer Igor Marketing i oglaavanje na Internetu Darijo erepinko, dipl. ing.
48 Oroli Miroslav
Unaprijeenje komunikacije i oglaavanje na Internetu za
ma le poduzetnike
Darijo erepinko, dipl. ing
49 Stupari Renato
Dinamika obrada web stranica pomou WordPress
sustava
mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing
50 estak Tomislav
Joomla CMS open source sustav za upravljanje web
sadrajima
mr.sc. Mario Tomia, dipl.ing
51 uliek Mario
Integrirana marketinka komunikacija u lokalnoj
zajednici: primjer Lepoglave
52 Habunek Danijela
Integrirana marketinka komunikacija za promociju
novog Pilates studija u Varadinu
53 Prizl Marko
Rebranding kao alat poveanja prodaje prehrambenog
proizvoda
54 Tomi Roberta Novine kao grafiki proizvod mr. sc. Mario Tomia, dipl. ing.
55 Maradin Dario
Brainstorming u procesu izrade broure studija
Multimedija, oblikovanje i primjena
mr. sc. Mario Tomia, dipl. ing.
56 ovran Krunoslav Autodesk Maya Dynamics Damir Vusi, dipl. ing
57 Domuzin Zoran Autodesk Maya renderiranje: Mental Ray Damir Vusi, dipl. ing
58 Kora Hrvoje Autodesk Maya Dynamics: Particles Damir Vusi, dipl. ing
59 Ribi Danijel Autodesk Maya Izrada 3D karaktera za igre Damir Vusi, dipl. ing
60 Vaunec Miroslav
Autodesk Maya Realistinost prikaza uz studio HDR
osvjetljenje
Damir Vusi, dipl. ing
61 Glad Hrvoje Boje u fleksotisku Damir Vusi, dipl. ing
62 Kotlar Mario Ptex Sustav mapiranja tekstura Damir Vusi, dipl. ing
63 Saraja Mateja Adobe Photoshop selektiranje i maskiranje Damir Vusi, dipl. ing
64 Jamnik Matija
Osnove Qt razvojnog okvira sa posebnim naglaskom na
mobilne aplikacije
mr. sc. Mihael Kukec, dipl. ing
65 ihal Ivana Analiza digitalnog tiska na tekstilu dr. sc. Marin Milkovi
66 upi Emil Utjecaj boje na percepciju proizvoda i marketing dr. sc. Marin Milkovi
67 Kolarek Ida Vizualni efekti koji induciraju iluziju kretanja dr. sc. Marin Milkovi
68 vetak Tomislav Analiza karakteristika Computer to plate sustava dr. sc. Marin Milkovi
69 Munar Mario Problem perspektive i uloga 3D fotografije u arhitekturi pred. Mario Peria, dipl. ing
70 Alekovi Karmen Medijska fotografija pred. Mario Peria, dipl. ing
VI Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X

71 Kostanjevec Sanja
Javna edukacijska kampanja za poticanje doniranja
organa nakom smrti
72 Koak Klaudija
Prednosti i nedostaci oglaavanja trgovakog drutva u
lokalnoj zajednici
73 Posavec Emil
Usporedba izrade plakata velikih formata u offsetnoj i
digitalnoj tehnici tiska
dr.sc. Marin Milkovi
74 Popai Ivan Autodesk Maya Osvjetljenje i realistian prikaz objekta Damir Vusi, dipl. ing
75 Hraanec Hrvoje Autodesk Maya Izrada animacije lica Damir Vusi, dipl. ing
76 Cindri Gordon Proizvodnja dokumentarnoglazbenog filma mr.sc. Dragan Matkovi, dipl.ing.
77 Mesec Martin
Odreivanje karakteristika prijeloma dnevnih novina i
njegov utjecaj na itljivost teksta
Dean Valdec, dipl. ing
78 Prohaska Ivan
Skladanje, araniranje, izvedba i glazbena produkcija
instrumentalne skladbe u Gypsy-Jazz stilu
mr. sc. Robert Logoar, dipl.ing.
79 Dominovi Alen
ATSC sustav za radiodifuziju digitalnog televizijskog
signala
mr.sc. Dragan Matkovi, dipl.ing.
80 Kralj Josip
ATSC sustav za radiodifuziju digitalnog televizijskog
signala
mr.sc. Dragan Matkovi, dipl.ing.
81 Premui Mihaela Optimalna itljivost dr. sc. Igor Zjaki
82 Pei Dalibor
Skeniranje i digitalizacija podataka za primjenu u
tiskanim i digitalnim medijima
Dean Valdec, dipl. ing
83 Mihalic Marko Arhiviranje fotografija Mario Peria, dipl.ing
84 imak Luka Digitalna tamna komora Mario Peria, dipl.ing
85 Novak Denis
Usporedba alata za stolno izdavatvo: InDesign /
QuarkXPress
86 Kelemen Ivana
Akustiko projektiranje audiolaboratorija Veleuilita u
Varadinu
mr. sc. Robert Logoar, dipl.ing
87 Duboveak Mario
Projektiranje i izrada vrata audiolaboratorija na
Veleuilitu u Varadinu, te izmjera akustikih
izolacionih svojstava
mr. sc. Robert Logoar, dipl.ing
88 Meimurec Nenad
Definiranje zahtjeva softverskog sustava za uenje
pomou osobnih prenosivih ureaja
mr.sc. Mihael Kukec, dipl.ing
89 Horvat Dario Tutorial za izradu logotipa upotrebom Adobe aplikacija Damir Vusi, dipl. ing.
90 Jelenski Goran Plakati u politikim kampanjama Dean Valdec, dipl. ing

ZAVRNI RADOVI PROIZVODNO STROJARSTVO
od 07.06.2011. do 27.03.2012.

1 Radmani Boris
Projektiranje i razrada hladnjae manjeg kapaciteta,
za uvanje jabuka
Damir Maeri, dipl.ing.
2 Meeral Renato
Tehnologija izrade nosaa rashladnog
ventilatora RV-250-2
mr.sc. Zlatko Botak
3 Kolarek Matija
Proces proizvodnje vratila za stolnu
builicu ALZTRONIC 14
mr.sc. Zlatko Botak
4 Gran Dalibor
Proizvodni postupak izrade stoastog para
zupnika s ravnim zubima
mr.sc. Zlatko Botak
5 Vincek Matija
Proces proizvodnje kuita reduktora GGB-S-3 lijevanjem
u pjeani kalup
mr.sc. Zlatko Botak
6 Habulan Mario
Analiza postupaka odravanja motornih vozila na primjeru
autocentra "Kos" i motornih vozila Renault
dr.sc. ivko Kondi
7 Kanjir Alen
Sustav upravljanja mjernom, kontrolnom i ispitnom
opremom u poduzeu ITAS prvomajska d.d.
dr.sc. ivko Kondi
8 Vukovi Igor
Proizvodni postupak izrade prirubnice stroja za
pakiranje tekuih medija
mr.sc. Zlatko Botak
9 Korian Mario
Proces proizvodnje armature filtra DN300 lijevanjem u
pjeani kalup
mr.sc. Zlatko Botak
Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X VII

10 Gotal Marko
Projektiranje i razrada rashladnog ureaja za
hlaenje ormara za uvanje pivskih bavi
11 emiga David
Razrada i ispitivanje ureaja za hlaenje i disribuciju vina
pakiranog u "bag in box" ambalai
12 Pintari Mario Projektiranje i razrada geotermalne dizalice topline Damir Maeri, dipl.ing.
13 Habulan Marko
Proces, tehnologija, kontrola i organizacija
proizvodnje inox cijevi za zavojnice rashladnih ureaja
dr.sc. ivko Kondi
14 Vlah Nikola Horizontalna prea-balirka potiska 30 tona Franjo Maroevi, dipl.ing.
15 Baranai Miro
Proces izrade poklopca tlane posude
visokonaponskog prekidaa
mr.sc. Zlatko Botak

ZAVRNI RADOVI GRADITELJSTVO
od 14.06.2011. do 05.04.2012.

1. Videc Robert
Postupak ugovaranja izvoenja
radova
Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
2. Trabe Tanja Praenje pomaka i deformacija betonskih brana dr.sc. Milan Rezo
3. Maek Darko Zidovi kao nosivi i nenosivi elementi u graditeljstvu Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
4. Kovai Denis Podovi kao konstrukcije i zavrne obloge Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
5. ari Krunoslav
Odreivanje maksimalnih protoka pomou parametarskih
metoda na slivu potoka Gradiak
mr.sc. Ivica Musta
6. Bani Hrvoje Kune instalacije
Martina Cesar Kelemen, dipl.ing.gra.
7. Bikup Sinia
Statiki proraun "fert" stropa i a.b. elemenata obiteljske
kue
dr.sc. Kreo Ivandi, doc.
8. usek Ivica Sustavi odvodnje Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
9. Feljan Nevinko Koncepti ininjeringa okolia u vodnom gospodarstvu dr.sc. Zvonimir Vukeli, redoviti prof.
10 Horvat Josipa Dozvole za izgradnju mosta na Sutli Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
11
Hranilovi
Vjenceslav
Primjena suvremenih materijala i rjeenja u graditeljstvu
kod geotehnikih zahvata
prof.dr.sc. Boo Soldo, dipl.ing.
12 Kos Blaenka Projektno - tehnika dokumentacija Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
13 Turkovi eljko Koncepti zahvata povrinskih voda dr.sc. Zvonimir Vukeli, redoviti prof.
14 Vindi Matija Statiki proraun a.b. elemenata obiteljske kue dr.sc. Kreo Ivandi, doc.
15 Horvat Emil Primjena mlaznog injektiranja u zatiti graevinske jame prof.dr.sc. Boo Soldo, dipl.ing.
16 Zorec Janja Montano graenje Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
17 imeija Zvonimir
Potvrivanje sukladnosti betona kao graevnog proizvoda
prema normi HRN EN 206-1
18 Benjak Mladen
Prijedlog vodoopskrbe u Varadinskom
toplikom gorju
prof.dr.sc. Mladen Kranjec
19 Futa Vladimir
Sanacija klizita na paralelnoj cesti autoceste Zagreb-
Macelj
20 Magdaleni Josip Kune instalacije Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
21 Vincek Davor Proizvodnja prednapregnutih elemenata Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
22 Ivanuec Dario
Predgotovljeni betonski proizvodi-linijski konstrukcijski
elementi:stup kao element promatran u postupku
prorauna kroz faze proizvodnje, transporta, gradnje i
koritenja graevine
23 Vresk Sinia
Izvanredno odravanje mosa preko rijeke Drave na D3 kod
Varadina
24 ako Matija Organizacija izvedbe radova obiteljske kue Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
VIII Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X

25 Herceg Marko Primjer prorauna AB ploe na proboj dr.sc. Kreo Ivandi, doc.
26 Horvat Sandra
Projekt organizacije graenja centra za odgoj i
obrazovanje Tomislav poljar u Varadinu
27 Ipa Matija Primjer zamjene temeljnog tla prof.dr.sc. Boo Soldo, dipl.ing.
28 Miholi Ivan Naini odvodnje prometnica dr.sc. Zvonimir Vukeli, redoviti prof.
29 Petak Matej Organizacija izvedbe radova kua u nizu Mirna Amadori, dipl.ing.gra.
30 Veligaj Nikola
Organizacija graenja dvodjelne portske dvorane
urmanec
31 Vuli Ivan Primjer prorauna AB ploe nosive u dva smjera dr.sc. Kreo Ivandi, doc.
32 alkovi Darko Drvene krovne konstrukcije i pokrovi Mirna Amadori, dipl.ing.gra.

ZAVRNI RADOVI TEHNIKA I GOSPODARSKA LOGISTIKA
od 28.06.2011. do16.05.2012

1 Liber Ana Logistika povrata otpadnih vozila mr. sc. Sanjana Bu
2 Novak Nedeljko Prijedlog poboljanja upravljanja slubom TPV-a dr.sc. Dragutin Funda
3 Slunjski Davor
Uloga i mjesto mikro klime u primarnom proizvodnom
procesu tova peradi
dr.sc. ivko Kondi
4 Deti Mario
Razvoj, izrada i poboljavanje stroja za izdvajanje zrna
penice
dr.sc. ivko Kondi
5 Margeti Nikolina
Sustav upravljanja sigurnou i zatitom zdravlja pri radu u
odjelu radiologije ope bolnice Varadin
dr.sc. ivko Kondi
6 Makaj Sabina
Proces skladitenja robe i verifikacije robe od dobavljaa na
primjeru trgovakog poduzea Baumax
dr.sc. ivko Kondi
7 Krianec Mladen
Specifinosti organizacije i menadmenta u graevinskoj
industriji
dr.sc. Dragutin Funda
8 Mavrek Antonio Sustavi zatite zdravlja i sigurnosti na radu zaposlenika dr.sc. Dragutin Funda
9 Petak Danijela Drutveno odgovorno poslovanje dr.sc. Dragutin Funda
10 Novotny Darko Sustavi upravljanja kvalitetom dr.sc. Dragutin Funda
11 Vrani Mladen Distribucija i skladitenje borbenih sredstava dr.sc. Kristijan Rogi
12 ambar Marko Primjena automatski voenih vozila u skladitima dr.sc. Goran uki
13 Vukovi Ana
Sustav upravljanja sigurnou i zatitom zdravlja pri radu u
odjelu za rehabilitaciju specijalne bolnice za medicinsku
rehabilitaciju Varadinske Toplice
dr.sc. ivko Kondi
14 Juran Domagoj Implementacija HACCP-a u proizvodnji buinog ulja dr.sc. Dragutin Funda
15 Vitez Nikola Informatizacija skladita mr.sc. Ladislav Hava, dipl.ing.
16 Bogomolec Robert
Uloga izgradnje malih hidroelektrana na tritu EES
Hrvatske
Darko Kua, dipl.ing.el.
17 Rihtari Tanja
Znaaj primjene ISO norme u upravljanju ljudskim
potencijama
mr.sc. Sanjana Bu;
18 Milievi Martina Organizacija logistike meunarodne distribucije robe mr.sc. Sanjana Bu;
19 Peek Luka
Upotreba revizijskih izvjetaja pri donoenju odluka
menadmenta
dr.sc. Dragutin Funda
20 Anel Alen Marketinki plan poduzea "Ivanica" Ivanec dr.sc. Dragutin Funda
21 Kriek Ivana Aurelija Modernizacija alatnih strojeva Boo Bujani, dipl. ing
22 eljeznjak Tamara
Utjecaj kemijskog sastava na mehanika svojstva
polietilenske folije
Boo Bujani, dipl. ing
Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X IX

23 Kelemen Mirna Upravljanje ljudskim potencijalima organizacije Tomislava Maji, mag. oec
24 Makaj Miel Poboljanje poslovnih procesa uporabom benchmarkinga Tomislava Maji, mag. oec
25 Rui Nikola Uloga stratekog menadmenta u poslovanju poduzea Tomislava Maji, mag. oec
26 Deti Tomislav Poslovni benchmarking Tomislava Maji, mag. oec
27 Sokoli Denis
Projektiranje skladita-Primjena suvremenih metoda i
tehnologija
dr.sc. Goran uki
28 muk Marko Distribucija mlijenih proizvoda dr.sc. Kristijan Rogi
29 Kritofi Marijeta
Prikaz i analiza skladinog sustava poduzea Linea Cod
d.o.o.
dr.sc. Goran uki;
30 Megloba Damjan
eljezniki prijevoz i infrastruktura kao element fizike
distribucije roba
dr.sc.Kristijan Rogi
31 Markovi Marina Trendovi u tehniko tehnolokim karakteristikama viliara dr.sc. Goran uki
32 Varovi Jasmina
Prikaz i analiza skladinog sustava i procesa poduzea
Oprema -Ludbreg
dr.sc. Goran uki
33 Kukec Marija
Prikaz i analiza skladinog sustava i procesa poduzea
Hespo d.o.o. Prelog
dr.sc. Goran uki
34 Maloi Helena
Prikaz i analiza skladinog sustava i procesa skladita
Intereurope
dr.sc. Goran uki
35 Lonar Mario
Logistiki outsourcing prijevoznog poduzea na primjeru
Vindije Varadin
Goran Kolari, dipl.ing.
36 Kolar Mario Realizacija nabave u graevinskom poduzeu Goran Kolari, dipl.ing.
37 Mraz Katarina
Meuodnos logistikog planiranja proizvodnje, distribucije i
transporta na primjeru Belupo d.d.
Goran Kolari, dipl.ing.
38 Darabu Martina Lanac opskrbe i logistika u poduzeu Vitis d.o.o. mr.sc.Goran Kozina dipl.ing
39 Hendija Bruno Distribucija kuanskih aparata Konar dr.sc. Kristijan Rogi

X Tehniki glasnik 6, 1(2012), III-X
Zanimljivosti Izdavatvo Veleuilita u Varadinu

EPIDEMIOLOGIJA
DINKO PUNTARI, DARKO
ROPAC I SURADNICI
KOMUNIKOLOGIJA, KRATKI
PREGLED NAJVANIJIH TEORIJA,
POJMOVA I PRINCIPA
DARIJO EREPINKO
ZATITA ELEKTRONIKIH
INFORMACIJA
MATIJA VARGA, VLADIMIR
IMOVI, MARIN MILKOVI

PREHRANA KRONINIH
BUBRENIH BOLESNIKA
NATALIJA URULIN-
TRSTENJAK
KEMIJA ZA GRADITELJSTVO
LOVORKA GOTAL DMITROVI,
PREDRAG TEPE, MARIN
MILKOVI
PSIHOLOGIJA BOJA
IGOR ZJAKI,
MARIN MILKOVI

VIZUALNA PSIHOFIZIKA I DIZAJN
MARIN MILKOVI, NIKOLA
MRVAC, DAMIR VUSI
KOLORIMETRIJA U
MULTIMEDIJSKIM
KOMUNIKACIJAMA
MARIN MILKOVI, IGOR ZJAKI,
DAMIR VUSI
SUSTAVI VREDNOVANJA BOJE
DEAN VALDEC
Tehniki glasnik 6, 1(2012), XI-XII XI
Zanimljivosti Izdavatvo Veleuilita u Varadinu

INFORMACIJSKI SUSTAVI ZA
UPRAVLJANJE BOJAMA
MARIN MILKOVI, NIKOLA
MRVAC, GORAN KOZINA
MJERENJA U ELEKTROTEHNICI
ROMAN MALARI
STATISTIKA KONTROLA
KVALITETE
IVKO KONDI

ZBIRKA RIJEENIH ZADATAKA IZ
OSNOVA ELEKTROTEHNIKE 1 i 2
JOSIP HUEK
ELEMENTI STROJEVA 2
REMENSKI PRIJENOSI
ZLATKO BOTAK

XII Tehniki glasnik 6, 1(2012), XI-XII
Zanimljivosti Sustav upravljanja kvalitetom

VELV PRIMIO DVA VRIJEDNA CERTIFIKATA

Predsjednik Uprave certifikacijske kue 'TV Croatia' uro Tunji, uruio je po zavretku postupka
certifikacije predstavnicima Veleuilita Certifikat ISO 9001:2008 i Certifikat o energetskoj
uinkovitosti.

ISO 9001:2008 meunarodni je standard koji regulira sustav upravljanja kvalitetom u podruju rada
i ustrojstva organizacija i koji jami kontinuitet u razini kvalitete rada Veleuilita. Certifikat o
energetskoj uinkovitosti, kojim se definira razina potronje i utede energije, od kraja ove godine
bit e obavezan za sve zgrade javne namjene, a Veleuilite u Varadinu uvodi ga meu prvima u
Varadinskoj upaniji, ali i u Hrvatskoj.

O vrijednosti dobivenih certifikata govori i injenica da je VELV certificirala hrvatska podrunica
renomirane njemake certifikacijske kue 'TV', koja se smatra jednom od najveih i najjaih
certifikacijskih kua u Europi. 'TV Croatia' dio je 'TV Nord Grupe', kue koja djeluje ve 140
godina i zapoljava 16.000 veinom visokoobrazovanih strunjaka te ima urede u 70 zemalja
diljem svijeta, to dovoljno govori o razini i kriterijima koji su primijenjeni prilikom procesa
certifikacije, a to dobivene certifikate ini jo znaajnijima.

Primajui potvrde o zadovoljenju spomenutih standarda dekan Veleuilita, prof. dr. sc. Marin
Milkovi istaknuo je kako je rije o primjeni, ali i nastavku kontinuiranog usmjerenja prema trajnom
poveanju kvalitete poslovnih procesa na ustanovi te poboljavanju uvjeta i naina rada na
Veleuilitu. 'Ne mislimo stati samo na ovome', istaknuo je Milkovi, 've dalje planiramo podizati
razinu kvalitete potrebe i za certifikate u podruju zatite na radu, zatite okolia i drugih'. Doc. dr.
sc. ivko Kondi, predsjednik povjerenstva za unapreenje i osiguranje kvalitete naglasio je kako
je rije reorganizaciji unutarnjeg ustrojstva ustanove usmjerenog prema standardima meunarodno
usvojenih smjernica, ime e Veleuilite dodatno ojaati svoju reputaciju i poziciju. Predsjednik
Uprave 'TV Croatia' uro Tunji istaknuo je zadovoljstvo suradnjom s Veleuilitem te naglasio
kako je VELV dostigao standarde koji e mu u budunosti olakati poslovanje, ali i otvoriti mnoga,
do sada potencijalno zatvorena vrata.

Dobivanje ova dva vrijedna certifikata jo je jedan dokaz da Veleuilite u Varadinu, s vie od
3000 studenata na est razliitih studija, spada u sam vrh veleuilita i visokih kola u Hrvatskoj.
Na temeljima Visoke elektrotehnike kole u Varadinu, koja je poela s radom akademske godine
2001/02. u samo nekoliko godina preraslo u jednu od vodeih institucija ovog tipa u Hrvatskoj, a
razvoj i podizanje kvalitete studiranja nastavit e i u iduim godinama.
Tehniki glasnik 6, 1(2012), XIII-XIII XIII

Tehnickiglasnik 1 2012

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tehnickiglasnik 1 2012

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Sadraj

Open Dynamics Engine (ODE) je besplatna biblioteka

2.1. Stvaranje dinamikog svijeta

Slika 1. Virtualni svijet u ODE-u

force mixing) tijekom simulacije dolazi do promjene

Slika 4. Prikaz zglobova na virtualnom modelu

Slika 5. Prikaz zglobova na virtualnom modelu

Slika 6. Virtualno okruenje elektromobila (1)

Slika 8. Virtualno okruenje elektromobila (3)

Momente na kotae stvaraju elektromotori koji e biti

Slika 9. Simulacijska shema sustava upravljanja

Tablica 2. Parametri DC motora i PI regulatora

Primjenom simetrinog optimuma [3] dobiveni su

[4] Vrhovski, Z. Upravljanje elektronikim diferenci-

Tehniki glasnik 6, 1(2012), 27-33 33

You might also like