Kulturna povijest Hrvatske

Hrvatska trojednica: Slavonija, Hrvatska i Dalmacija

1899. Dragutin Gorjanovi Kramerger je u Hu!njakovu kraj Krapine
prona!ao ostatke "krapinskog# $ovjeka %a koga se pretpostavlja da je &ivio
1'' tisua godina prije Krista
Sli$ni nala%i, ali siroma!niji, su prona(eni kraj )ara&dina, u *o&ancu kraj
+adra i u ,oparu na *au, peine kraj Gra$aca u ,ici, u ,imskom kanalu i
)eternici kraj +agrea
-,./0 K.-012 D23.
3utmir u Sarajevskom polju, Sarva!, )u$edol, Sopot u% rijeke Dravu,
Dunav i )uku, Gradac u 4o&e!koj kotlini, ,asinja na Kupi, 3rijuni, -arkova
i Grap$eva spilja na Hvaru, )ele spilje na Kor$uli i ,o!inju, Smil$i kraj
+adra i druge...
542*.3. 3.K*. 6 3*2170
8'''.91'''.g.pr.Kr.
)u$edolska, jelordska, daljska, sopotska kultura "oko Dunava i Drave#
5 tom ra%dolju na na!em prostoru traju seoe indoeuropski: naroda, a
prvi povijesni &itelji na %apadnom dijelu 3alkana ili su ;ra$ani, pa %atim
6liri
1a po$etku <. st.pr.Kr. sa sjevero%apada su na podru$je Hrvatske prodrli
Kelti "ili Gali#, osvojili porje$je rijeka Saus "Sava#, 7olapis "Kupa# i Draus
"Drava#
G*76 6 *6-,=.16 5 H*).;SK2=
1a po$etku <.st.pr.Kr. Grci Dorani sa Sicilije osnivaju trgova$ke kolonije
po =adranskom moru, npr. 6ssu na otoku )isu, ,umardu na otoku Kor$uli
"7orc>ra 1igra#, pa na kopnu ;rogir ";ragurion#, Store$ kraj Splita
"0petion#, Solin "Salona#, a 4arani dola%e na Hvar "4:aros#
2d ilirsko: plemena, gr$kim su se prisustvom najvi!e okoristili .rdijejci,
koji su &ivjeli oko 3iokova i u donjem toku 1eretve i prvi utemeljili
plemenski save% od 7etine do )aju!e u .laniji, %apravo prvu ilirsku
dr&avu na tom o%emlju
5 posljednjim stoljeima prije Krista slai i rastvara se gr$ki svijet i
njegova civili%acijska premo, a na po%ornicu Sredo%emlja i %apadne
0urope dola%e *imljani
)e u ?.st.pr.Kr. na meti nji:ovi: osvajanja na!li su se i 6liri na podru$ju
dana!nje Hrvatske. *imljani su prvo napali ardijejsku kraljicu ;eutu
889.g.pr.Kr., a %atim i druga plemena i plemenske save%e
4o%natom rimskom taktikom divide et impera pridoijali su ili osvajali
teritorije rojni: plemena i poslije li%u dva i pol stoljea %au%eli su cijeli
6lirik
*6-SK. 76)6,6+.76=. 6 7*K)01. 2*G.16+.76=.
)e godine 1'. poslije Krista *imljani su osvojenu ilirsku %emlju trajno
podvrgli svojoj vlasti i podijelili je na Donji "sjeverni# i Gornji "ju&ni# 6lirik@
prvi se kao provincija na%vao 4anonijom, a drugi po plemenu Delmata ili
Dalmata Dalmacijom. 4osavina, 4odravina, Srijem, sjeverna 3osna,
dana!nja %apadna Slovenija i -a(arska i%me(u Drave i Dunava, $inile su
4anoniju, a $itava :rvatska oala i dio dana!nje crnogorske, dakle oala
od *a!e u 6stri do 3udve, $itavo primorsko %ale(e, preostali dio 3iH, ula%ili
su u sastav Dalmacije.
+apadno su ile provincije 1orvik i )enecija, isto$no -e%ija "sjeverna
Srija#, a jugoisto$no "Sand&ak, Kosovo, 7rna Gora# 4revalitana.
Kasnijim promjenama 4anonija se dijeli na 4rvu i Drugu.
Sredi!te Dalmacije ila je Salona "danas Solin# kraj Splita, te su promjene
i%vr!ene %a cara Dioklecijana, podrijetlom i% okolice Splita, gdje je i umo u
svojoj pala$i ?1A. godine.
Dioklecijan je %apo$eo, a car ;eodo%ije ?9B. %avr!io podjelu *imskog
7arstva na +apadno sa sjedi!tem u *imu i 6sto$no "kasnije 3i%ant# sa
sjedi!tem u Konstantinopolu "7arigrad#@ granica je i!la od 3udve na Drinu,
njome do u!a u Savu i dalje.
,ain ".lona#, 4ore$ "4arentium#, ;rsat ";arsatica#, Senj "Senia#, Karin
"7orinium#, 1in ".enona#, +adar "=adera#, Skradin "Scardona#, 3riir
")arvaria#, Duvno "Delminium#, *a ".ra#, Krk "7urictae#, 3ra$ "3rattia#,
,astovo ",adesta#, -ljet "-elita#, C$itarjevo ".ndautonia#, 2sijek "-ursa#,
3rod "-arsonia#, )inkovci "7ialae#
42D*6=0;,2 6-01. DH*).;D
4rvi put se ime Hrvat kao osono ime spominje u dva gr$ka natpisa "plo$e
i% ;anaisa# na u!u Dona u .%ovsko more "u 8. i ?. stoljeu poslije Krista#
kao Horoat:os ili Horuat:os.
;ako(er postoji teorija da su Hrvati narod koji potje$e i% stare 4er%ije
"6rana#@ prema njoj Hrvati nisu slavenskog, nego su iransko9alanskog
podrijetla.
4rvi je ime Hrvat nastojao protuma$iti i%antski car Konstantin
4orEirogenet u 1'.st. 2n je u njemu na!ao %na$enje onaj koji ima puno
zemlje.
1a! kroni$ar ;oma .r:i(akon Splitski i%vodi ga od imena negda!nji:
&itelja otoka Krka "7uretes#.
)0,6K. 6,6 36=0,. H*).;SK.
5 gornjem podru$ju ,ae i )isle, do i%vora Dnjestra, oko dana!njeg
Krakova, &ivjeli su Hrvati koje car Konstantin 4orEirogenet na%iva 3ijelima,
a nji:ovu %emlju 3ijelom ili )elikom Hrvatskom "ijela na iranskom %na$i
%apadna, a crvena je isto !to i ju&na#
S0230 H*).;.
Slavensko9avarski prodori. 3i%antska Dalmacija
4otkraj A. i po$etkom F. stoljea po$inju sve $e!i slavensko9avarski
prodori preko Dunava, Drave i Save na 3alkanski poluotok.
B88. osvojen je i ra%oren Sirmij, a A1<. i sredi!te Dalmacije, Salona i
0pidaur "7avtat#@ Solinjani su se sklonili u Dioklecijanovu pala$u i tako
%a$eli Split, a oni i% 0pidaura su na!li uto$i!te u susjednom *agusiumu G
*agusi, dana!njem Durovniku.
3i%antske posade i tvrde %idine sa$uvale su ;rogir, +adar, *a, Krk i
2sor. 2d ti: gradova i otoka vremenom je na na!oj oali stvorena
oramena jedinica "tema# 3i%antskog 7arstva, koju oi$no na%ivamo
3i%antskom Dalmacijom.
Dola%ak Hrvata u novu postojinu
5gro&en s istoka 4er%ijancima, ali i sa sjevera Slavenima i .varima,
po%vao je i%antski car Heraklije u pomo Hrvate i% 3ijele Hrvatske i%a
Karpata. 2ni su se oda%vali i oko A?'. godine do!li u svoju novu
postojinu.
5skoro su i Hrvati trajno %avladali krajevima od =adranskog mora do
me(urje$ja Save i Drave, a poglavito su se u$vrstili na o%emlju od *a!e
do 7etine i u %ale(u do 4osavine i rijeke 3osne
4rve :rvatske olasti nakon doseljenja
u spisu kralja Konstantina O upravljanju carstvom stoji kako se od Hrvata
koji su do!li u Dalmaciju odvojio jedan dio i %avladao 6lirikom i 4anonijom,
dakle, unutra!njo!u dana!nje Hrvatske. ;i su Hrvati imali svoga
samostalnog vladara "ar:ont# koga su slali i u mirovne misije susjedima.
Hrvati su naselili tako(er i ju&ne predjele i%me(u 7etine i 1eretve, koji su
se na%vali 4omorjem ili 4aganijom.
4rimanje kr!anstva. 5la%ak Hrvata u %apadni kulturni krug
1akon !to je %avr!ila seoa Hrvata i nji:ova ora protiv .vara, na
papinsku je stolicu do!ao 6van 6)., rodom i% Dalmacije.
4okr!tavanje Hrvata je po$elo ve sredinom F. stoljea i %avr!ilo
najkasnije na po$etku 9.st.
7ar Konstantin 4orEirogenet pi!e da su ili pokr!teni u doa kne%a 4orne
"mo&da %vanog 3orna#.
)i!eslavova krstionica je nastala i%me(u 8. i 9. stoljea i jedan je od
doka%a da je %a kne%a )i!eslava uglavnom %avr!eno pokr!tavanje Hrvata.
Hrvati su prvi me(u slavenskim narodima preu%eli kr!anstvo
D23. H*).;SK6H K10+2). "oko F91.998B.#
4rve dvije :rvatske kne&evine
A<8. Hrvati su i%vr!ili prvi pomorski desant preko =adrana. 6skrcali su se
kod ju&noitalskog grada Siponta, sukoili se s tamo!njim germanskim
,angoardima, ali su se i uskoro vratili na svoju oalu.
)e potkraj F.st. u% pomo i%antski: careva, sre(eni su odnosi i%me(u
Hrvata9osvaja$a i domaeg romani%iranog pu$anstva koje pomalo sila%i s
planina, a s gra(anima gradova i otoka uspostavljaju se trgova$ki i uoe
prijateljski odnosi.
4otkraj 8.st., kad je Erana$ki kralj Karlo )eliki po$eo rat protiv .vara u
4odunavlju, u 4osavskoj se Hrvatskoj spominje kne% )ojnomir "oko F91.9
81'.g.#. 2n je %ajedno sa Hrancima %acio avarski jaram i pri%nao tada
najmonijeg europskog monar:a, od 8''. godine cara, ime kojega je
"KarlIKral# postalo u Hrvata i u drugi: Slavena simol %a vladara, kralja.
5 to doa dva carstva G 3i%antsko i Hrana$ko G dijele 0uropu, pa 8'?.
sklapaju prvi "aac:enski# spora%um, u kome slaiji, tj. 3i%ant prepu!ta
Hrancim 4rimorsku Hrvatsku i 6stru, ali i dalje %adr&ava dalmatinske
gradove i otoke i )eneciju, sa susjednim .kvilejskom patrijar!ijom koja je
u to doa vodila pokr!tavanje 4osavske Hrvatske.
;im su se spora%umom sve :rvatske %emlje na!le u Hrana$kom carstvu,
pod vr:ovnom vla!u rimske crkve, a tako i u %apadnom kulturnom krugu.
;ijekom sukoa i%me(u 3i%anta i Hrana$ke na $elo 4rimorske Hrvatske
dola%i kne% 3orna "81'.#, a iste je godine na kne&evsku stolicu 4osavske
Hrvatske u Sisku sjeo ,judevit koji je poslije na%van 4osavskim.
Karlo je 818. s i%antskim carem -i:ailom 6. Sklopio drugi mir u svojoj
prijestolnici .ac:enu i drugi put podijelio interesne sEere u europskoj
povijesti. 3i%ant se odrekao 4rimorske Hrvatske u korist Hranaka, ali je
%adr&ao gradove i otoke koje podi&e na stupanj teme kojom upravlja
strateg sa sjedi!tem u +adru.
4rvi ustanak i me(usoni suko dviju :rvatsko: dr&ava "819.988?.#
Smru Karla )elikog "81<.# Erana$ka dr&ava i njena sredi!nja vlast naglo
slae, a time se koriste u carigradu da vrate stare odnose i svoju prevlast
na =adranskom moru u ojema :rvatskim kne&evinama.
3udui da su Erana$ki markgroEovi, a napose Kalado: $inili nasilja u
,judevitovoj dr&avi, kne% ,judevit se di&e, u% potporu 3i%anta, u oru
protiv Hranaka: taj se oj oi$no na%iva ,judevitovim ustankom. 3io je to
prvi osloodila$ki pokret u :rvatskoj povijesti, ali je on %og spomenute
podjele interesni: sEera, urodio i prvim me(u:rvatskim sukoom.
,judevit je poku!ao spor rije!iti mirnim putem ali nije ni!ta postigao.
,judevit se stoga po$eo pripremati %a otpor, po%ivajui u pomo 3ornu,
slavenska plemena u dana!njoj Sloveniji i ugarske ;imo$ane i
3rani$evce. 5spje: je io polovi$an. 2tpo$eo je petogodi!nji te!ki rat u
kome je na ,judevita silno Hrana$ko 7arstvo poslalo ukupno 1' vojski,
ponekad ? istodono, ali i: je gotovo sve odio. 1ajte&i suko je io sa
3ornom 819. koji je prodro s vojskom do Kupe, ali ga je ,judevit potukao.
3orna umire 881. godine, a ,judevit odla%i preko plemena Soraos "u ,ici#
3orninom ujaku ,judemi!lu koji ga je i% osvete potajice uio "88?.#
;rpimir
poslije ,judevitove smrti 4osavska Hrvatska do!la je pod vlasni!tvo
3ugara, a u 4rimorskoj Hrvaskoj poslije 3ornine smrti vladaju kne%ovi
)ladislav i -islav. 5 to doa oja$ala je iv!a i%antska provincija na
=adranu G )enecija.
4ora% i%antsko9mleta$kog rodovlja iskoristio je :rvatski kne% ;rpimir
"8<B.98A<.# koji uspje!no ratuje protiv i%antskog +adra.
;rpimir je primio u Hrvatsku u$enog enediktinca Gottsc:alka "8<A.98<8.#,
sagradio samostan *i&nice i po%vao redovnike enediktince. Samostanu
je i%dao darovnicu, sa$uvanu u prijepisu gdje se prvi put u povijesti
spominje :rvatsko ime. +a vrijeme ;rpimirova kne&evanja prvi je put u
suvremenim i%vorima %apisano ime grada Durovnika. 5 to je doa "8A?.#
i%io prvi suko oko podjele crkvene nadle&nosti i%me(u rimskog pape i
carigradskog patrijar:a: do!lo je do prvog crkvenog raskola.
5 doa kne%a ;rpimira oja$ala je :rvatska dr&ava.
Domagoj Jnajgori kne%D
1akon ;rpimirove smrti na kne&evsku stolicu prevratom dola%i kne%
Domagoj, odma: %atim mleta$ki se du&d okoristio slaljenjem Hrvatske i
napao je tra&ei sloodnu plovidu u% :rvatsku oalu. .rapi "Saraceni#
opsjedaju s mora Durovnik koji moli %a pomo 3i%antince.
5 suko Domagoja i -le$ana umije!ao se i papa 6van )666. ;ra&ei od
Domagoja da ou%da gusare, ali Domagoj nije :tio ostaviti -le$ane na
miru, napadao i: je do svoje smrti. +ato su Domagoja na%vali Dnajgorim
kne%omD, a narod DnajgorimD, jer su se usudili napasti -le$ane i u 6stri i u
4iranskom %aljevu na sjeveru. Domagoj je umro u jeku ore.
Kne% 3ranimir i temelji neovisne Hrvatske "8F9.9oko 898.#
S 1eretljanima i +a:umljem 3ranimir je odma: uspostavio dore odnose,
kao i s papom 6vanom )666., koji je 81. svinja 8F9. s groa Sv. 4etra u
*imu uputio posean lagoslov kao 3ranimiru Dslavnom kne%uD te njegovu
narodu i %emlji da mo&e Dsretno i sigurno vladati %emaljskom kne&evinomD.
;o je %na$ilo pri%nanje i podi%anje Hrvatske na stupanj neovisne
kne&evine.
Hrvati su se trajno rije!ili i Erana$kog i i%antskog vr:ovni!tva.
+a kne&evanja 3ranimirova %ila su se jo! dva va&na doga(aja koji e
odrediti sudinu Hrvatske u iduim stoljeima. 4rvi je velika pojeda
:rvatski: 1eretljana nad -le$anima ispod -akra "-akarska# 18. rujna
88F. "koji se danas slavi kao Dan Hrvatske ratne mornarice# i pogiija
mleta$kog du&da 4etra 7andiana, odnosno pristanak -le$ana da e
plaati nov$ani danak %a sloodnu plovidu u%du& isto$ne, :rvatske
oale, i to sve do tisuite godine. Drugi je doga(aj io dola%ak u$enika
rae Kirila i -etoda na slavenski jug "i% -oravske#, oni su sa soom
donijeli crkvene knjige na slavenskom je%iku pisane glagoljicom, pa se po
Hrvatskoj po$ela !iriti slu&a 3o&ja na narodnom je%iku.
6%a 3ranimira ostala su tako(er $etiri kamena natpisa s njegovim imenom
"-u, Copot, 1in, Skradin#, a onaj i% Copota kraj 3enkovca prvi je u kojem
je u% ime kne%a upisano da je io kne% Hrvata.
Godine 88'. putovao je kne% 3ranimir u po:ode patrijar!iji u .kvileji, gdje
je u evan(elistaru u Ledadu "7ividale# u% njegovo upisano i ime njegove
&ene -aru!e. ;o je prvi %apis imena jedne :rvatske vladarice.
=edna dr&ava, dvije crkve, sud, &upanije
4oslije 3ranimira kne% je u 4rimorskoj Hrvatskoj postao -uncimir
"-utimir#, najmla(i sin ;rpimirov "898991'.# koji je stolovao u 3ijaima kraj
;rogira
4rvi vladajui prolem koji je morao rije!iti io je spor i%me(u ninskog
iskupa i splitskog nadiskupa oko vlasni!tva crkve Sv. =urja u 4utalju
"Suurac#, posjeda koji je njegov otac darovao nadiskupu 4etru. 1aime,
nakon prvog crkvenog rascjepa "8A?.#, t%v. Hocijeve s:i%me, splitski je
nadiskup pristao u% 7arigrad, a ninski iskup je ostao vjeran *imu.
-uncimir se poka%ao dorim sucem i diplomatom i presudio u korsit
povijesni: prava, a to %na$i da je imanje s crkvom vratio iskupu9
nasljedniku Sv. Dujma u Splitu.
+a vrijeme -uncimirove vladavine nestala je druga :rvatska dr&ava ili
4osavska Hrvatska, 89A. provalili su u podru$je i%me(u Dunava, Drave i
3latnog je%era -a(ari i pokorili tamo!nje Slavene "Hrvate#. 5 ori protiv
-a(ara nestaje i posljednji kne% 3raslav i prekida se i%ravna ve%a i%me(u
Hrvata i slavenski: -oravljana.
K*.,=0)61. H*).;SK.
4rvi :rvatski kralj ;omislav
-uncimir, i u prvim godinama vladavine ;omislav, ili su posljednji
:rvatski kne%ovi. 2d po$etka 9. do po$etka 1'.st. ustrojila se u %ale(u
=adranskog mora :rvatska dr&ava, %atim je oja$ala i stekla ne%avisnost,
primila kr!anstvo i% *ima i otada se oslanjala na europski %apad.
5mjesto kne&evine postala je kraljevinom.
-a(ari su postali stra: i trepet tada!nje srednje 0urope. Kad su preko
4osavske Hrvatske krenuli prema moru do$ekao i: je kralj ;omislav i
potjerao preko Drave. 2d tada do danas Drava je granica i%me(u
Hrvatske i -a(arske.
;omislav se %a kralja okrunio 98B. godine.
Kad je ;omislav postao upraviteljem i%antski: gradova i otoka, morao je
rije!iti pitanje odnosa 1inske, :rvatske iskupije i Splitske nadiskupije, a
u %ale(u svega ilo je pitanje -etodova nauka koji dopu!ta uporau
narodnog slavenskog je%ika i liturgiji. 4apa 6van M. +a:tijevao je dosljednu
uporau latinskog je%ika.
;aj spor se poku!ao rije!iti na 6. 7rkvenom saoru u Splitu 98B. 4apa je
nastojao na tom saoru onoviti tradiciju salonitanskog metropolita, pa se
postavljalo pitanje tko e tu va&nu stolicu %aposjesti: :rvatski iskup Grgur
i% 1ina ili splitski nadiskup 6van. Hrvatski vladar i plemstvo ili su %a svog
kandidata Grgura i% 1ina. Grgur 1inski ostaje e% iskupije i metropolije
pa se stoga sa%iva novi 66. Saor u Split 988., koji samo potvr(uje
%aklju$ke prvog saora, a Grguru, $iju su iskupiju u 1inu ukinuli, ponudili
su stolicu Skradinske, 2mi!ke ili Sisa$ke iskupije. 2dlu$io se %a
Skradinsku iskupiju.
1asljednici kralja ;omislava
4oslije ;omislava, u doa vladanja njegovi: prvi: nasljednika, ;rpimira 66.
6 Kre!imira 6., Hrvatska je %adr&ala svoj teritorij i sa$uvala snagu. .li,
;omislavov unuk, kralj -iroslav, toliko je oslaio dr&avu da je i sam postao
%aroljenikom pounjenog ana 4riine koji je gospodario ,ikom, Gackom
i Kravom
5 to doa Hrvatska se dijelila na &upe ili &upanije, kojima su na $elu ili
&upani kao vojni$ki %apovjednici, suci i predsjedatelji na narodnim
%orovima. ;ada se kao &upanije spominju: -odru!, )inodol, 4odgorje,
1in, ,uka, Sidraga "3iograd#, 3riir, Knin, 4rimorje "Klis#, +agorje
"Cienik#, 7etina, 6motski, ,ivno, 5skoplje, ,uka u 3osni, Gla&, 4liva, 4set
i Sana.
Stjepan Dr&islav G kralj Hrvatske i Dalmacije "9A9.999F.#
Dr&islav je io u dorim odnosima s )enecijom koja je neprekidno plaala
uoi$ajeni danak %a sloodnu plovidu u% :rvatsku oalu. Kad je )enecija
doila posene povlastice %a sloodnu trgovinu $ak u 7arigradu "998.# i
$vr!e se pove%ala sa 1jema$kim 7arstvom 2tona 666. 2dlu$io jedu&d
4etar 2rseolo prvi put uskratiti taj danak Hrvatima i 1eretljanima. 6%io je i
ratni suko u kome je mleta$ko rodovlje napalo )is. ;ijekom ore umro
je Stjepan Dr&islav.
1ovi gra(anski rat i guitak oale "1'''.#
Kad je oko 99F. vlast preu%eo Dr&islavov sin Svetoslav, ustala su protiv
njega oa rata, &elei podijeliti kraljevstvo. ;o je )enecija jedva $ekala i
umije!ala se u gra(anski rat trojice rae.
2d tada se 4etar 2rseolo predstavlja i kao du&d Dalmacije, a gradovi i
otoci opet, u% pomo -le$ana, dola%e pod vr:ovnu vlast 3i%anta.
2d 1'''. godine Hrvatskom vladaju dva kralja: Kre!imir 666. i njegov rat
Gojslav, 2rseolov sin.
Slao!u Hrvatske okoristio se i ma(arski vladar Stjepan, napao je
Hrvatsku i u%eo joj 4osavsku Hrvatsku koju je kao posean anat dao na
upravu Svetoslavovu sinu Stjepanu koji je u )eneciji kao talac u%eo %a
&enu du&devu ker Hicelu i orodio se i s ma(arskim .rpadoviima. ;ako
su opet stvorene divje Hrvatske.
7rkveni raskol i njegove posljedice "1'B<.#
*imski papa je u to vrijeme io ,eon 6M, jedan od prvi: reEormatora u
crkvi, on je nastojao uvesti stegu me(u sveenstvo, podii nji:ovu
du:ovnu snagu, ora%ovanje i odanost isklju$ivo crkvi, pa je ustao protiv
simonije, a %alagao se i %a celiat sveenika. Sve te urede pri:vatio je
crkveni saor u ,ateranu 1'9<.g.
Sve te ra%like me(u crkvama dovele su do kona$nog raskola, kad je 1'B<.
carigradski patrijar: 7erularij prekinuo sve odnose s rimskim papom.
)eina prolema koji su Hrvatsku sna!li poslije deEinitivnog raskola,
dola%ili su s 6stoka.
4etar Kre!imir 6). "1'B8.91'F<.#
1ajvei :rvatski kralj
2novio je jedinstvo :rvatske dr&ave
+a vrijeme njegova vladanja Hrvatska je ila najprostranija, vratio je vlast
nad dalmatinskim gradovima i otocima, $vrsto je dr&ao 4osavsku
Hrvatsku, vratio 3osnu, imao utjecaj na 1eretljane, pomogao ra%vitak
prvi: :rvatski: gradova na =adranu "1in, 3iograd# i utemeljio nove, poput
Cienika "1'AA.#
Kre!imir 6) je postupio kao i ;omislav, slu&eno je podr&ao papu i
reEorme, a u Hrvatskoj je sve ostalo po starom, poglavito u unutra!njosti i
na sjevernom =adranu, gdje je glagolja!ki pokret u:vatio $vrst korijen.
+a vladanje kralja Kre!imira utemeljeno je i nadareno vi!e samostana
nego %a svi: dotada!nji: :rvatski: kraljeva, a isto tako i%dan je ni% povelja
o tim nadarinama, !to potvr(uje postojanje stalne kraljevske kancelarije i
sre(ene dr&avne slu&e.
Kralj je stolovao u svom gradu 3iogradu, gdje je dao podii jedan
enediktinski samostan i odario ga imanjem.
4otkraj njegove vladavine naglo su se promijenili politi$ki odnosi u
:rvatskom okru&enju, najprije su -a(ari %au%eli i%antsko9ugarski Srijem
s 3eogradom, 1'F?. postao je papom jaki i energi$ni Hilderand kao
Grgur )66., a iste su godine Hrvati podr&ali 3ugare u ori protiv 3i%anta.
Dmitar +vonimir "1'F'.91'FB.91'89.#
Kad je +vonimir stupio na prijestolje, 1ormani su vladali dalmatinskim
gradovima i ptocima. 2tud su i: protjerali -le$ani, a dalmatinski gradovi i
:rvatski 3iograd oeali su da vi!e nee %vati u pomo 1ormane.
S o%irom na te!koe koje su mu stvarali -le$ani i dalmatinski gradovi,
+vonimir je podigao svoj dvor u Kninu G novoj :rvatskoj prijestolnici.
+vonimir je %a kralja i%aran u Splitu, okrunio se u :rvatskom Solinu,
stolovao je najli&e svojoj posavskoj anovini, a potpuno se u vanjskoj i
crkvenoj politici oslonio na papu Grgura )66.
+vonimir je krunjen u crkvi Sv. 4etra u Solinu u% na%o$nost papinog
poslanika Gei%ona koji mu je predao %astavu, ma$ i &e%lo kao simole
vlasti. 2eao je da e pravedno vladati, !tititi crkve i samostane, davati
papi 8'' i%antski: dukata godi!nje, poklonio je samostan u )rani
papinim poslanicima i osloodio ga od svi: nameta i daa.
2sim Knina imao je prijestolnice jo! u Solinu i 3iogradu.
Da je +vonimir vladao i sjevero%apadnim krajevima Hrvatske, poglavito
dijelom 6stre do *a!e, kao i otocima na sjeveru "Krk, *a, 2sor#, poka%uje
i jedan od najvredniji: spomenika :rvatske povijesti uope, a to je
3a!$anska plo$a na(ena u selu =urandvoru kraj 3a!ke na otoku Krku
"H.+5, +agre#. 1a njoj je potkraj 11. stoljea prvi put na :rvatskom
je%iku i pismu upisano u kamenu ime i titula :rvatskog vladara.
4etar G posljednji :rvatski kralj "1'9?.91'9F.#@ Du: G prvi %agrea$ki iskup
"1'9<.#
4etar Sva$i, stolovao je vjerojatno u Kninu
4oginuo na 4etrovoj gori ili Gvo%du
+agrea$ka iskupija je utemeljena 1'9<. godine i na mjesto prvog
iskupa postavili su Du:a, podrijetlom Le:a
4acta conventa ili spora%um Hrvata i ugarske krune "11'8.#
6% njega do%najemo da je Koloman do!ao s vojskom na Dravu, ali je $uo
da se i Hrvati spremaju na otpor, pa im je poslao pregovara$e s
prijedlogom da sklope ugovor kakav su oni &eljeli. Sa svoje strane poslali
su Hrvati 18 starje!ina i% 18 :rvatsko: plemena, i to sve &upane od ruda
Ka$ia, Kukara, Cuia, Ludomiria, Sna$ia, -uria, Gusia... Kralj i: je
primio sve$ano i sklopili su ugovor da e u&ivati svoje posjede i imovinu u
miru, da nisu du&ni plaati pore% ili do:odak.
H*).;SK2 D*5C;)2, G2S42D.*S;)2 6 K5,;5*. 5 D23. K10+2). 6
K*.,=0). "D2 11'8.#
Dru!tvo i dr&ava
2sim prvi: kne&evina "4rimorske i 4osavske#, Hrvati su na tom istom
rodovskom na$elu organi%irali i pojedine olasti "1eretljanska, +a:umska i
;ravunjska#, anovine ",i$ko9kravsko9gata$ku, 3osansku, Slavonsku#, ali
i rojne &upe. 2ne su nosile na%ive prema rijekama.
Srednjovjekovno :rvatsko dru!tvo ilo je stale!ki organi%irano. 4rvi najvi!i
sloj $inili su plemenita!i koji su imali povla!ten polo&aj, svoju a!tinu@ u%
nji: su ili sloodnjaci, sloodni seljaci, %akupnici, u gradovima trgovci,
ortnici.
Gospodarski odnosi
2snovno %animanje pu$anstva ilo je ratarstvo, lov, riolov, p$elarstvo i
sto$arstvo. 1a posenoj je cijeni io u%goj konja %a rat, ali i %a rad.
Hrvatska dr&ava je imala u doa kne!tva i poslije kraljevstva i svoje
pri:ode. ;o su ili: 1. do:oci u naravi s vladarski: imanja "regalis terra#, 8.
%emljarina, ?. carine, lu$ke pristoje, mostarine, <. sudske pristoje i
ka%ne, B. mleta$ki godi!nji danak %a sloodnu plovidu "solitus census#, A.
danak mira.
Svoj novac Hrvatska nije kovala, nego se slu&ila i%antskim novcem i
rje(e Erana$kim novcem.
4ore% se mogao plaati i u ko&icama kune %latice, tada vrlo cijenjenom
kr%nu %a kape i kalpake.
Kulturni dometi
Hrvati su i% 3ijele Hrvatske donijeli neke olike svoje kulture, a nji:ov se
kulturni napredak nastavlja dolaskom na tlo iv!e rimske carevine.
2sim povelja, darovnica i kameni: spomenika, sa$uvali su se i drugi
pisani spomenici od koji: je najva&niji t%v. Kloev glagolja, jedini kodeks
pisan starim crkvenoslavenskim je%ikom i isto tako starom olom
glagoljicom.
4otkraj M6.st. napisani su poluolom glagoljicom i t%v. Beki listii@ to je
najstariji glagoljski crkvenoslavenski liturgijski spomenik :rvatske redakcije
koji je nastao otprilike u isto vrijeme kad i 3a!$anska plo$a.
Sa$uvali su se i neki evan(elistari koji su i oslikani, a u nekima od nji: ima
i gla%eni: %apisa.
H*).;SK. 5 +.=0D1676 S 5G.*SK2- G D23. .*4.D2)6K. "11'8.91?'1.#
Stoljetni rat %a Hrvatsku oalu
6%me(u 3i%anta i 1jema$kog 7arstva
Koloman je do!ao s vojskom na =adransko more i u%eo je tri najvea
grada i%antske Dalmacije: +adar, ;rogir i Split, a %atim je rodovljem
%au%eo *a, pa mu se nakon toga predado!e Krk, 2sor i 7res. Kada je u
rukama imao sve gradove i otoke, odr&ao je pred +adrom saor i dao im
povlastice i sloode. ;u je i svog sina Stjepana dao okruniti %a kralja.
6%me(u 3i%anta i -le$ana
3i%antinci su svoje gradove i otoke vratili opet -le$anima. Du&d Haledro
111B. doplovio je rodovljem i osvojio u% pomo 3i%anta sve gradove i
otoke, ali i :rvatske gradove 3iograd i Cienik.
1javei prolem -le$anima io je +adar.
6%dvajanje 3osne i Durovnika
4rvi spomen 3osne kao kraja, to$nije %emljice 3osne, nala%imo u spisima
Konstantina u M.st. pri%navala je vr:ovni!tvo i%antski: vladara, :rvatski:
kraljeva, a od 11?F. vladari 5garske i Hrvatske nose naslov Jkraljevi
*ameD, tj. 3osne.
2d 11B<. 3osnom upravlja u ime :rvatskog :ercega an 3ori, rodom i%
4o&e!ke &upanije. 2n je io prvi imenom %apisani osanski an i
rodona$elnik oitelji Kotromania, kasnije osanski: kraljeva.
4oslije kratkotrajne i%antske vladavine, 3osna se 118'. pod anom
Kulinom priklanja opet 5garskoj i do 18'?. se !iri prema srednjoj Drini,
gornjem )rasu, *ami, 5sori i &upi %vanoj Sol ";u%la#.
5 vjerskim previranjima i%me(u isto$ne i %apadne crkve, 3osna je i%arala
srednji, osoeni put i por:vatila posean olik kr!anstva. 1jegovi su se
pripadnici na%ivali krstjanima. 3io je to posean olik narodne crkve koji
su onodoni katoli$ki prelati smatrali nevjerstvom, :ere%om na%vanom
patarenstvo.
3an Kulin 1189. sklapa posean trgova$ki ugovor s Durov$anima i
prepu!ta im potpunu sloodu poslovanja u svojoj %emlji. ;aj ugovor je
najstarija isprava pisana na :rvatskom je%iku i irilicom "osan$icom#.
;ijekom M66.st. Durovnik se sve vi!e ra%vija kao trgova$ka pomorska
dr&avica i svojevrstan takmac )eneciji na isto$nim oalama. Durov$ani
su ili trgova$ka spona i%me(u 3alkanskog poluotoka i 6talije, ali i
:rvatski: luka i i%antskog 6stoka.
*a%voj primorski: gradova
2d kraja M6.st. do po$etka M666.st. vo(ena su < kri&arska rata i %a nji:ova
trajanja porasle su trgova$ke ve%e s 6stokom.
;ime se najvi!e koriste italski gradovi, a runo i na!i jadranski gradovi, od
4ore$a do Durovnika. 5nutar gradova ogate se i u%di&u trgova$ke,
rodovlasni$ke, nov$arske i %latarske oitelji i nastaje povla!teni,
patricijski sloj koji preu%ima vlast.
H05D.,6+.76=. H*).;SK2G D*5C;)., ;.;.*SK. 4*2).,., S,232D16
K*.,=0)SK6 G*.D2)6
1astup :rvatski: velika!ki: oitelji "119?.91?'1.#
Godinu 119?. mo&emo u%eti kao po$etak nastajanja :rvatskog velika!kog
sloja i Eeudali%acije :rvatskog dru!tva.
;ada je kralj 3ella 666 darovao kr$kom kne%u Dujmu "kasnije Hrankopani#
-odru!ku &upaniju.
1ekako u to doa doio je -iroslav "3riirski# 3riirsku &upaniju "kasnie
su to ili velika!i Cuii# u %ale(u Cienika, a vodi$ki &upan Stjepan
3aoni kraj i%me(u 5ne i Sane.
5% nji: su se isticali i Ka$ii, gospodari 2mi!a@ Domald, gospodar 7etine
"kasnije 1elipii#.
Dvije od oitelji, poglavitvo 3riirski9Cuii, kasnije na%vani +rinskima, i
kr$ki Hrankopani, povremeno e iti toliko sna&ni da e gotovo samostalno
vladati ne samo svojim posjedima, nego e imati prave dr&avice, pa e
odlu$ivati o odnosima u Hrvatskoj, 3osni i cijelom kraljevstvu.
;atarska provala i nje%ine posljedice "18<1.918<8.#
5 .%iji je u 1?.st. postojala golema tatarska "mongolska# dr&ava kojoj je na
$elu io veliki kan 2gotaj. =edna nje%ina vojska pora%ila je *use,
%aprijetila Le!koj i 1jema$koj, %atim 18<1. prodrla pod vodstvom 3atu9
kana u 5garsku i pora%ila na rijeci Cajuugarsku vojsku 3ele 6).
;atari su u velikoj %imi prela%ili smr%nute rijeke, po:arali Slavoniju i
+agre, a odupro im se samo tvrdi Kalnik.
;atarska naje%da ure%ala se u memoriju :rvatskog puka kao rijetko koji
doga(aj i% srednjovjekovne povijesti. 2stala je legenda o pora%u ;atara
na Groni$kom polju kraj *ijeke. 4ojedu su navodno rije!ili raa Kres,
Kupi!a i *ak i% Srijema.
Sloodni kraljevski gradovi. Slavonske &upanije "18'9.918F9.#
18'9. kao prvi u Slavoniji od kralja .ndrije 66 doiva sloode i%ora suca i
neplaanja danka "osim &upanu# grad )ara&din.
188B. :erceg 3ela daje povlastice gra(anima 4erne, sli$ne povastice
doivaju 18?1. )ukovar i 18?<.)irovitica od slavonskog :ercega
Kolomana kao i 4etrinja 18<'., a i Samoor "prije 18<8.#
18<8. +agre
Kri&evci, =astrearsko, 3i:a.
4avao Cui G an Hrvata i gospodar 3osne
Godine 18F?. kada %asjeda prvi Slavonski saor u +agreu, 4avao
3riirski, sin Stjepanov koji je pomogao kralju u ori protiv ;atara, Splita i
u 3osni, doiva $ast primorskog ana, a to je %na$ilo prevlast u Hrvatskoj,
Dalmaciji, dijelu 3osne pa i u Humu. 2d tada po$inje polstljetni uspon
Cuia do najmoniji: velika!a u Hrvatskoj i 5garskoj.
2d pape je 4avao uspio doiti pravo utemeljenja iskupije %a :rvatsko
grad Cienik "1898.#, a i%a 1899. godine u%ima naslov 7roatorum
dominuse et 3osne.
6%umre .rpadovia, Cuii dovode nove kraljeve "1?'1.#
Hrvati su 1?'1. doveli na $elo Karla *oerta i% 1apulja, praunuka kralja
3ele po &enskoj lo%i.
3udui da su i drugi kraljevi "$e!ki, avarski i srpski#, koji su ili ro(aci
.rpadovia, nastojali doi do prijestolja, vodio se rat i%me(u pretendenata,
pa se karlo morao tri put kruniti, ali je uspio %adr&ati krunu.
6%unrem $iste ma(arske dinastije .rpadovia 1?'1., koja je Hrvatskom
vladala gotovo puna dva stoljea, mijenja se i vanjska politika dr&ave, ona
se sve vi!e %anima %a Sredo%emlje i 0uropu i postaje najsna&nija
kraljevina u srednjoeuropskom prostoru, a ne vi!e samo tampon dr&ava
i%me(u 3i%anta i 1jema$kog 7arstva.
5S421 6 S,2- H*).;SK2G 4,0-S;). G D23. .1N5)61.7. 6 D*5G6H
),.D.,.LK6H K5K. "1?'1.91B8A.#
Hrvatsko9slavonsko plemstvo protiv Cuia
1a po$etku M6).st. u Hrvatskoj i Slavoniji dominirale su tri velika!ke
oitelji. ;o su ili Cuii 3riirski u ju&noj Hrvatskoj i 3aonii u Slavoniji.
5% nji: su se isticali i 1elepii 7etinski, Kurjakovii Kravski, Hrvatinii i%
Donji: krajeva i osanski anovi.
5 prvi: petnaestak godina nakon dolaska .n&uvinaca nisu se mijenjali
unutarnji odnosi u :rvatskim %emljama gdje su Cuii imali prevlast,
%a:vlajujui svojoj sna%i, ali i pomoi koju su im pru&ili .n&uvinci prilikom
dolaska na tron.
H*).;SK6 4*2;5D)2*SK6 42K*0; 42;K*.= M6). 6 1. 42L0;K5 M).S;.
3raa Horvat i 6van od 4ali&ne
Kad su vladari an&ujske dinastije u% pomo slavonski: i osanski: anova
uspjeli slomiti najprije 3riirske Cuie, a %atim 1elipie, mogli su vladalti
apsolutisti$ki, ali samo do smrti ,udovika 6. +a njegove malodone keri
-arije vladala je njena majka, 0li%aeta i% oitelji Kotromania, a jo! vi!e
nasilni ugarski palatin 1ikola Gorjanski. 4rotiv takve &enska vladavine digli
su se ovaj put ne :rvatski nego slavonski velika!i, raa Horvat: 4avao,
%agrea$ki iskup, 6vani!, ma$vanski an i ,adislav, u% pomo 6vana od
4ali&ne, priora samostana u )rani kraj 3iograda.
3unu je %apo$eo 6van od 4lai&ne na podru$ju Hrvatske, a ;vrtko je
pomogao taj pokret.
Gorjanski ra%oj i novigradsko %ato$eni!tvo "1?8A.#
Gorjanski je kraljice po%vao na svoje imanje Gorjane kraj /akova u
Slavoniji. ;u i: do$eka i napadne :rvatsko9slavonska vojska rae Horvat
i 4ali&ne, i &estoko potu$e. 0li%aeta je ila ugu!ena, a -ariju su po!tedili.
Doorski pora% i krvavi saor kri&eva$ki "1?9<, 1?9F.#
;vrtkov nasljednik, slaa!ni Stjepan Dai!a, sklopio je sa Nigmundom
ugovor u /akovu i napustio vo(e :rvatskog pokreta. 5skoro i: je Nigmund
pora%io kod Doora u sjevernoj 3osni, potukao i %aroio veinu :rvatskog
plemstva.
Nigmund je na saor u Kri&evce po%vao je na kraljevsku rije$ slavonsko
plemstvo, organi%irao %avjeru i dao pred svima sasjei Stjepana ,ackovia
i njegove prista!e. 3io je to krvavi saor kri&eva$ki koji o%na$ava kraj
:rvatskog pokreta.
,adislav 1apuljski prodaje Dalmaciju "1<'9.#
1akon toga di&e se opet :rvatsko plemstvo, a poma&e mu vojvoda Hrvoje
)uk$i Hrvatini, gospodar Donji: krajeva u% srednji )ras. Kad je
ugarsko plemstvo 1<'1. pritvorilo Nigmunda, doplovi 1<'?. ,adislav
1apuljski u +adar gdje ga ostrogonski nadiskup okruni %a kralja, a
pretpostavlja se da je to ilo ura(eno +vonimirovom krunom.
Kad je ,adislav 1apuljski vidio da od njegova kraljevanja nee iti ni!ta,
nakon cjenjkanja i nadmudrivanja i%dade Hrvate. 4rodao je %a 1''''
%latnika +adar, 1ovigrad, )ranu i otok pag )eneciji.
4*)6 2S-.1,6=SK6 4*2D2*6, 3.12)610 6 K.40;.16=0, +.L0;.K
35D5K0 K*.=610
;urci92smanlije na vratima 0urope "1?BA.91<B?.91<A?.91<88.#
;urci su narod uralsko9altajske je%i$ne skupine, pradomovina ima je
;urkestan u sredi!njoj .%iji. Kao stepski, nomadski narod ili su vi$ni
ratovanju pa su slu&ili kao vojni$ki plaenici od Kine do 0urope, ali su
sastavljali i pojedina$ne ratne dru&ine kojima je glavni vilj io osvajanje i
skupljanje ratnog plijena. =edna takva plemenska skupina, na%vana po
svom poglavici 2smanu %au%ela je oale -ramornog mora i otud, kao
2smanlije, pre!la 0uropu, %aoi!la 7arigrad i nakon nepuni: stotinu
godina osvojila i sru!ila %auvijek tisugodi!nje 3i%antsko 7arstvo.
4red njima su se nakon prerani: smrti jaki: vladara uru!avale tri jake
dr&ave@ 1?BB. Srija poslije Du!anove smrti, 1?88. 5garska s Hrvatskom
nakon smrti ,udovika 6 i 1?91. 3osna nakon ;vrtka.
Nigmundov orameni sustav
;ijekom M).st. :rvatske s %emlje ile vi!estruko ugor&ene, s mora od
-le$ana, s jugoistoka od ;uraka, sa %apada od groEova 7eljski: i strani:
velika!a koji i% 5garske dola%e u :rvatsku.
Nigmund se vi!e posvetio europskoj politici, ratu s :usitima u Le!koj i
nastojanju da postane carem 1jema$kog 7arstva, a %a to vrijeme u
Hrvatskoj i poglavito u Slavoniji upravljali su groEovi 7eljski, koji: je ki
3arara "druga Nigmundova &ena# ila kraljiva. 3araru narodna predaja
na%iva crnom kraljicom.
1ove dinastije, stari sukoi
3udui da Nigmund nije imao mu!ki: potomaka, nastojali su vlast preu%eti
7eljski putem crne kraljice 3arare, ali im to ne pola%i %a rukom. Krunu je
%akratko doio Nigmundov %et .lert i% oitelji Hasurg G prvi
Hasurgovan na ugarsko9:rvatskom prijestolju. 1jega je po rodinskoj
crti naslijedio poljski kralj )ladislav 6. =agelovi, pro%nav )arnen$ik, jer je
do&ivio te&ak pora% u itci protiv ;uraka kod )arne "1<<<.# i tamo poginuo.
4oslije 4oljaka opet se vraaju Hasurgovci, tj. .lertovo posmr$e
,adislav ). kojeg %og malodonosti %amjenjuju velika!i i% ma(arske
oitelji Hun>ad>.
+a vrijeme ti: dinasti$ki: orni Hrvatska je na oali i%guila podru$je
4olji$ke &upe i 2mi! i -akarsko primorje te je tako i posljednji sloodni dio
=adranskog mora na jugu do!ao u ruke )enecije.
6stodono su vlast u Slavoniji sve vi!e preu%imali !tajerski groEovi 7eljski,
gospodari $itavog Hrvatskog %agorja pa i %agrea$kog Gradeca.
Kralj -atija! i njegove oramene anovine "1<B8.91<A9.91<9'.#
Godine 1<B8., u te!kim trenucima %a 5garsku i Hrvatsku, %a kralja je
i%aran -atija! Hun>ad>9Korvin, mla(i =ano!ev sin. 5 prvim godinama
njegove vladavine pala je Srija, a %atim e% otpora 3osna.
Kralj -atija vodio je pravi rat protiv Hrankopana i u drugom navratu u%eo
im je Hrvatsko primorje.
4ojeda i pora% na Kravskom polju "1<91.91<9?.#
+a kralja -atije Korvina 5garska je usprkos turskim upadima ila jaka i
europski pri%nata dr&ava, ali se poslije njegove smrti dogodilo gotovo isto
kao i poslije odlaska ,udovika 6. 6 Nigmunda ,uksemur!kog, a to je
Eeudalna anar:ija i ora %a naslje(e.
Kravska itka: an 0merik Deren$in
H*).;SK2 D*5C;)2, D*N.)., G2S42D.*S;)2 6 K5,;5*. "11'8.9
1B8A.#
Hrvatsko dru!tvo i dr&ava
;emeljna podjela :rvatskog dru!tva u srednjem vijeku od M66. do M)6.st.
ila je dvojna: dru!tvo sloodni: i nesloodni:.
Dr&ava se i dalje na%iva Hrvatsko kraljevstvo
1ajvi!e su se :rvatske granice promijenile !irenjem 3osne od Kulina ana
i uskoro -leta$kim osvajanjima.
Gospodarstvo, pore%i i novac
;emelj gospodarske proi%vodnje ila je u Hrvatskoj od M66. do M)6.st.
%emljoradnja u ni%inama i stoarstvo u gorskim predjelima, a glavni
proi%vodi %a prodaju su ile &itarice, goveda, svinje, ovce, ko&a, kr%no,
vosak...
Glavni pores% ila je kunovina ili marturina, ali samo u Slavoniji. 5%
kunovinu plaala se u Slavoniji i doit od kovanice. 2d svakog kmetskog
seli!ta morala se davati i dika koju su skupljali dikatori.
4rva kovanica ila je u 4akracu, a %atim u +agreu
Kultura, umjetnost i %nanost
)a&na upravno9pravna sredi!ta ili su iskupijski kaptoli, npr. 5 La%mi i
dana!njem Kaptolu kraj 4o&ege gdje su se $uvali crkveni spisi, dokumenti,
pe$ati.
2d po$etka 1?.st. u :rvatske %emlje sti&u ra%ni crkveni redovi, npr.
7isterciti u ;opusko, %atim dominikanci, Eranjevci, templari, ivanovci, i
pavlini.
)eina povijesni: pisaca ila je i% redovni$ki: redova, poput 4opa
Dulkljanina, ;ome .r:i(akona, .r:i(akona Gori$kog, 4opa -artinca i dr.
5 gradnji prvo prevladava romani$ki pa goti$ki stil gradnje.
6% tog doa potje$u i vrlo %animljivi kameni steci i% 3osne, Hercegovine i
Dalmacije. ;i nadgroni spomenici gotovo da i nemaju premca u ovom
dijelu .
0urope.
5 1<. i 1B. st su nastale mnoge vrijedne glagoljske knjige i %apisi,
poglavito ukra!eni i oslikani misali od koji: su najva&niji -isal kne%a
1ovaka, *imski misal, -islav vojvode Hrvoja, *eimsko evan(elje.
4otkraj 1B. st, nedugo nakon otkria tiska, u Hrvatskoj su otisnuti prvi
glagoljski misali, poput Senjskog, koji je mo&da prva knjiga tiskana u
Hrvatskoj.
Hrvatska je u tom ra%dolju dala europskoj kulturi i %nanosti nekoliko
glasoviti: osoa, djela koji: se i danas spominju u %emlji i svijetu. -e(u
prvima je Herman Dalmatin koji je prevodio arapske spise na latinski i prvi
upo%nao 0uropu s 4tolemejem.
5 1B.st djelovao je i u$eni Durov$anin 6van Stojkovi, pisac rojni:
teolo!ko9Eilo%oEsko: spisa.
Slavu je u 1B. st stekao dvorski pjesnik -atije Korvina, 6van Lesmi$ki
"=anus 4annonius#, :umanist, latinski pisac i prevoditelj s gr$kog.
5 po$etku 1B.st u Hrancuskoj djeluje u$eni teolog =uraj i% Slavonije koji
pi!e o 6stri kao Jdomovini HrvataD
4o$eci europske gospodarske %nanosti ne mogu se %amisliti e% radova
3enedikta Kotruljevia o trgovini i knjigovodstvu.
4otkraj 1B. i po$etkom 1A. st djeluju u Durovniku D&ore Dr&i, Ci!ko
-en$eti, -avro )ertranovi.
5 red s njima idu i Hvarani Hanial ,uci, pisac *oinje, 4etar Hektorovi,
pisac *ianja, i Cien$anin =uraj Ci!gori.
5 1B.st &ivio je i djelovao u 6stri slikar )incent i% Kastva, autro
kasnogoti$ki: slika koje su vr:unski domet toga doa.
Slikar 1ikola 3o&idarevi utemeljio slikarsku !kolu u Durovniku
H*).;SK. 6+-0/5 ;5*.K.92S-.1,6=., )01076=0 6 .5S;*6=0, D23.
H.3S35*G2).7. "1B8F.91F9'.#
Gra(anski rat i%me(u njema$ke i ugarske "turske# stranke. 1estanak =aja$ke
anovine. "1B8F91B8891B?'#
2dma: po tragi$nom mo:a$kom pora%u po$ela je i%orna ora i%me(u
njema$ke stranke kralja Herdinanda i ugarske stranke 6vana +apolje.
5 utvr(enom gradu 7etinu nedaleko od Slunja sastali su se na Silvestrovo
1B8A. prista!e njema$ke stranke, me(u kojima an i kne% 6van Karlovi,
1ikola +rinski, Krsto i )uk Hrankopan Slunjski i drugi te 1ikola =uri!i kao
predstavnik Herdinandov, i i%arali Herdinanda %a kralja Hrvatske.
1a i%ornu listinu od 1. sije$nja 1B8F. stavili su svi svoje pe$ate, a
najva&niji je io :rvatski gr s osam crveno9ijeli: polja, tada prvi put
javno uporaljen.
7etinskim su i%orom Hrvati doili to da su poseno kraljevstvo, da je
Hrvatska neovisna od 5garske, pa su to i poseno istaknuli na
navedenom odlomku u cetinskom i%oru. Herdinand se ove%ao da e i on
i njegovi nasljednici %a oranu Hrvatske dr&ati o svom tro!ku tisuu
konjanika i dvije stotine pje!aka, da e se rinuti %a sve :rvatske gradove i
utvrde i po!tovati sva prava i sloo!tine %emlje i njeni: stale&a.
Slavonsko plemstvo nije pri:vatilo i%or u 7etinu, nego je A. sije$nja na
svom saoru u Duravi nedaleko od )rovca i%aralo %a svog kralja 6vana
+apolju, a po%vali su se na %aklju$ak ugarskoga saora na *ako!kom
polju 1B'B. prema kojem se ne mo&e %a kralja i%arati stranac.
5 rujnu 1B8F. potukao je Herdinand +apoljinu vojsku u 5garskoj "kod
;okaja#, a istodono je poginuo Krsto Hrankopan u opsadi )ara&dina, pa
je veina plemstva pre!la na Herdinandovu stranu
1B88. su osanske poturice osvojile =aja$ku anovinu sa gradom =ajcom
G posljednjom :rvatskom tvr(om u duokom turskom %ale(u.
1B?'. po$elo je naseljavanje uskoka i% krajeva pod turskom vla!u u Senj
i na Numerak. 3ila je to klica i% koje e se kasnije ra%viti )ojna krajina.
6stodono su ugarski i :rvatski velika!i doili dopu!tenje da na svoja
imanja u %apadnoj 5garskoj sele :rvatske kmetove. 3io je to po$etak
:rvatskog eg%odusa, njegov su mali ostatak danas gradi!$anski Hrvati u
.ustriji, -a(arskoj, -oravskoj i Slova$koj.
1ikola =uri!i rani Kiseg i spa!ava 3e$ "1B?8.#
Glavni smjer osmanlijski: provala i!ao je preko Srijema, 3aranje, srednje
5garske prema 3e$u, kamo e i 1B89. krenula golema vojska sultana
Sulejmana s namjerom da osvoji Kiseg kojeg je ranio senjski kapetan
1ikola =uri!i.
3ilo je to prvi i posljednji put da je sultan osono i!ao s vojskom preko
Hrvatske.
4ad 4o&ege, Klisa i pora% kod Gorjana "1B?A91B?F#
1akon kraeg preda:a ;urci su, poglavito oni i% 3osne, napali Hrvatsku
na oa oka, na isto$nom i na ju&nom i potkraj 1B?A. osvojili su 4o&egu.
2d osvojenog podru$ja Slavonije ;urci su uskoro ustrojili 4o&e!ki
sand&ak, prvu tursku upravno9teritorijalnu jedinicu na dana!njem
:rvatskom tlu.
5 kolovo%u 1B?A. su na jugu ;urci opsjeli Klis, posljednju oranu Splita.
Grad je uspje!no ranio 4etar Kru&i gotovo pola godine, ali je poginuo
kod Solina.
2d Klisa su ;urci uskoro prodrli prema %ale(u Cienika i +adra, osvojiv!i
)ranu i 1adin, pa su %aprijetili i%laskom na more
3itka kod Gorjana 1B?F.
Guitak 4akraca, -oslavine, )irovitice. La%manski sand&ak "1B<?.91BB8.#
Smjerom glavnog udara preko 5garske 2smanlije su poveli $etvrtu vojnu i
1B<1. osvojili kraljevski ugarski 3udim, koji postaje sjedi!te turskog pa!e
1BB8, pada )irovitica
;urci su utemeljili jo! jedan sand&ak na podru$ju tada!nje Slavonije.
Sjedi!te mu je ilo u dotad iskupskom gradu La%mi. ;o je io
naj%apadniji sand&ak na :rvatskom tlu i ujedno vr!ni domet turski:
osvajanja u :rvatskom me(urje$ju.
Kostajnica Dvrata HrvatskeD "1BBA.#
1B<<. 1ikola +rinski je sklopio ugovor s oitelji Hrankopan o %ajednici
doara i me(usonom nasljedstvu. ;ada je po$ela suradnja ti: dviju
najugledniji: :rvatski: velika!ki: oitelji, koja je %avr!ila tragi$nim
smaknu&em u 3e$kom 1ovom -estu 1AF1.
5 4ounju je Hrvatska %adr&ala samo Kostajnicu i 3i:a s okolicom. +og
i%nimne va&nosti Kostajnicu su tada na%vali Dvratima HrvatskeD
Siget
4rvi put su 2smanlije napali Siget, grad u ma(arskoj 4odravini nasuprot
)irovitici, ali ga je oranila :rvatska posada s -arkom Stan$iem
Horvatom godine 1BBA.
1ikola +rinski, glavni ranitelj Hrvatske ti: godina, odrekao se anstva
1BBA. i uskoro pri:vatio $ast sigetskog kapetana.
Kada je sultan Sulejman 66 krenuo 1BAA. na svoju !estu i posljednju vojnu
na 5garsku i 3e$, skrenuo je s velikom vojskom s glavnog smjera s
namjerom da ka%ni 1ikolu +rinskog %a rojne pora%e koje je nanio
;urcima.
+rinski je ranio grad puni: mjesec dana.
Siget je pao F. rujna 1BAA., a sulta je umro u svom !atoru tri dana prije.
1ije do$ekao osvetu nad +rinskim i pad grada. 1jegovu smrt je %atajio
Sokolovi da ne i%a%ove paniku u vojsci.
3ila je to, usprkos padu Sigeta, prva vea pojeda kr!anske, tj. Hrvatske
vojske koja je ranila 5garsku i 3e$
=una!tvo +rinskoga %adivilo je $itavu kr!ansku 0uropu i poka%alo se da
su ;urci ranjivi i pojedivi.
1.S;.1.K )2=10 K*.=610, S0230 H*).;. 6 ),.H., S276=.,16 6
)=0*SK2 42K*0;6 "1B1'.91BF8.#
2d Senjske kapetanije do )ojne krajine "1<A991BF8#
2du%imanje Senja Hrankopanima 1<A9., u doa kralja -atije, ilo je
%a$etak ne samo Senjske kapetanije, najstarije u Hrvatskoj, nego i )ojne
krajine. 4otrea %a njom jo! se poja$ala poslije pora%a na Kravi 1<9?. i
dolaska :asur!ki: vojni: postroji u Hrvatsku 1B88., odnosno ove%e
kralja Herdinanda da poslije cetinskog %ora 1B8F. dr&i stalnu vojsku na
turskoj granici.
5skoro je Senjska kapetanija "popunjena preje%ima G uskocima i% Klisa#,
%og i%u%etne va&nosti %a oranu :rvatske oale i 6talije, na%vana
4rimorskom krajinom.
Slijedi osnivanje veliki: i mali: kapetanija u 3i:au, 2gulinu, Hrastovici
kraj 4etrinje u Hrvatskoj, %atim 6vanike, Kri&eva$ke i Koprivni$ke
kapetanije.
2d sredine 1B.st. kapetanije se u :rvatskom me(urje$ju tj. Slavoniji,
na%ivaju Slavonskom, a od Save do mora Hrvatskom kapetanijom.
3udui da je dio starosjedila$kog :rvatskog pu$anstva pojegao ili
organi%irano preseljen u 5garsku, austrijske %emlje, -oravsku, a velik roj
ljudi odveden nasilno u ;ursku i prodan u rolje, kui!ta, sela i $itave
pokrajine ostale su puste i nenaseljene. +ato je temeljni prolem )ojne
krajine ilo naseljavanje novog &iteljstva, poglavito i% turski: pograni$ni:
predjela.
;i novi doseljenici dola%ili su kao uskoci, prije%i, predavci, vlasi, ali imali
su i etni$ka imena kao *a!ani, Sri, ;urci, Kii u 6stri.
Drugo va&no pitanje je ilo Einanciranje, opskra, oprema i naoru&anje
doseljenika. ;o je u po$etku na see preu%eo kralj, a %atim i
unutarnjoaustrijski stale&i i% Kranjske, Koru!ke i Ctajerske, ali i :rvatsko
plemstvo, kaptoli i iskupije. +a Krajinu nikad nije ilo dosta novca, a kad
je i sti%ao, ilo je to oi$no sa %aka!njenjem, pa je otimanje, plja$ka, plijen
s oje strane ila redovita pojava. ;ako(er nije ilo dovoljno :rane, oru&ja,
vina pa su cijene ile visoke.
;rei je prolem ilo pitanje upravljanja Krajinom, vlasni!tvo nad %emljom,
davanje povlastica doseljenicima. 1aime, kralj, a isto tako i %apovjedni!tvo
Krajine, :tjeli su je i%u%eti i% nadle&nosti Hrvatskog saora i ana, u%eti
posjede :rvatsko: plemia, naseliti na nji: grani$are kao sloodne ratnike,
a ne kao kmetove.
3une pu$ana i seljaka "kmetova# "1B1'. i 1BF?.#
;ijekom 1A.st. i%ilo je u 0uropi vi!e selja$ki: nemira i una od koji: su
najpo%natiji Do&in "Do%sa# ustanak u -a(arskoj 1B1<. i )eliki selja$ki rat u
1jema$koj "1B8<O8B.# u kojem seljaci9kmetovi u 18 to$aka %a:tijevaju
poolj!anje svoga polo&aja i ukidanje kmetske %avisnosti.
6 u Hrvatskoj su pu$ani i kmetovi ne%adovoljni poveanim daama,
nasiljima velika!a, ratnom nesigurno!u, radovima na utvrdama, pa se
tako(er une. 1ajprije se di&u pu$ani u Cieniku, na Hvaru i )isu "1B1'.#,
a %atim i na Krku "1B18.#. na Hvaru su pu$ani %a:tijevali vea prava u
gradskoj upravi i pod vodstvom -atije 6vania %avladali $itavim otokom.
1ajsna&niji i najrojniji selja$ki pokret tijekom :rvatske pro!losti uoe i%io
je 1BAF. u sjevero%apadnoj Hrvatskoj i susjednim pokrajinama, Ctajerskoj i
Kranjskoj, i dostigao vr:unac 1BF8.OF?. u :rvatsko9slovenskoj uni koju
oi$no na%ivamo po njenom %namenitom vo(i unom -atije Gupca.
1ajprije su se digli kmetovi na susedgradsko9stui$kom vlastelinstvu %og
crkvene desetine, ali i: je silom ou%dao vlastelin Hranjo ;a:> "1BA8.#.
5 4a%inskoj groEoviji pounili su se :rvatski kmetovi kad su im uveli novi
pore% na vino.
;a:>jevi kmetovi di&u se opet 1BF1.OF8. i na po$etku 1BF?. una prerasta
u orave selja$ko9plemiki rat. Seljaci nisu istupili samo protiv daa i
raote, nego su namjeravali mnogo vi!e, tj. Dokinuti vlast Eeudalne
gospode, sami raniti granicu, %au%eti +agre i ustrojiti svoju samostalnu
selja$ku dr&avu.
1akon itke kod Kr!kog i Kerestinca glavni suko se %io kod Stui$ki:
;oplica "9. velja$e 1BF?.# i njemu je te!ko potu$ena selja$ka vojska pod
Gup$evim vodstvom. 4re&ivjeli pounjenici koji su se usudili Jpodii protiv
svoje prirodne gospodeD ili su rastjerani, povje!ani ili mu$eni poput
Gupca, kome su stavili na glavu krunu od usijanog &elje%a, mu$ili ga i na
koncu ra!$etvorili.
*eEormacija i protureEormacija
5pravo u vrijeme kad je s 6stoka krenula dotad najvea turska naje%da
sultana Sulejmana i trajala puna tri i pol desetljea, sa %apada, i%
1jema$ke, prodirale su sve $e!e ideje o reEormiranu katoli$ke crkve, !to
i: je !irio teolog -artin ,ut:er "od 1B1F.# vo(a prosvjednog G
protestantskog pokreta.
Hrvatske %emlje je %a:vatio protestanti%am samo runo, a !irio se i%
austrijski: %emalja "Kranjske, Ctajerske i Koru!ke# i i% 5garske, a i%ravno
su ga prenosili kraji!ki $asnici koji su %apovijedali u Hrvatskoj.
3udui da su u% protestante pristali iskupi tr!anski, pulski i koarski,
najvi!e se to reEormirano u$enje !irilo po 6stri, %atim me(u Hrvatima u
kranjskom naselju -etliki i 4okuplju., gdje se isticao kao propovjednik
Hrvat Grgur )la:ovi.
1ovo u$enje !irilo se i na imanjima +rinski: i 0rdod>ja u $emu je %natno
pripomogao 4etar 0rdod>, jedini :rvatski velika! koji je io gorljivi prista!a
protestanti%ma.
5 !irenju reEormacije u 6stri, ali i drugim :rvatskim %emljama, najvi!e je
pridonio koparski iskup 4etar 4avao )ergerije, a tako(er i -atija )la$i
6lirik, podrijetlom i% ,aina, %atim Stjepan Kon%ul 6stranin, .ntun Dalmatin i
Slovenac 4rimo& ;ruar.
5 je%i$nom pogledu oni su se naslanjali na glagolja!ku tradiciju i raili
uglavnom istarsko9primorsku $akav!tinu toga doa.
2sim 6stre, protestanti%am je %a:valjujui +rinskima o%iljnije %a:vatio i
-e(imurje.l
5 protureEormaciji "koja se jo! na%iva katoli$kom onovom# u Hrvatskoj
najva&niju ulogu e imati isusovci "je%uiti#. 2ni su najprije do!li u
Durovnik, %atim u +agre, pa u *ijeku, 4o&egu, Kri&evce, 2sijek, itd. 6
uglavnom su preu%imali !kole i odgoj mlade&i. 5% pavline, Eranjevce,
kapucine i druge redove, isusovci su i%nimno mnogo u$inili na du:ovnom i
kulturnom ra%voju Hrvatske, sve dok te redove nije %aranio =osip 66.
4otkraj 18.st.
-e(u isusovcima se poseno isticao 3artol Ka!i, kojega kao autroa prve
:rvatske gramatike i drugi: djela %ovem ocem hrvatskog jezikoslovlja.
5 Hrvatskoj su protestanti i kalvinisti ili proganjani i su(eni.
4*0S5D10 36;K0 +. 42K54,=0 6 S6S.K. D5G6 ;5*SK6 *.; "1BFB91B9?9
1A'A#
4ad +rina, Gvo%danskog, 7a%ina, Kladu!e "1BFB91B8<.#
Hrvatski saor je 1B8<. donio odluku da se onovi stalna dr&avna vojni$ka
jedinica G %emaljske :aramije "nji: 8''#, pod %apovjedni!tvom anova
%amjenika G anovca, sa %adaom da su%ijaju manje tursko9vla!ke
mapade kakvij je ilo vi!e desetaka godi!nje.
5 to doa isticao se u napadima na Hrvatsku osanski sand&ak9eg
Her:ad9pa!a koji je 1BFB. potukao kraji!ku vojsku kod 3uda$kog, a idue
godine %au%eo nekad iskupski grad 7a%in i 3u&im, pa 1BFF. podru$je
koje danas na%ivano 3osanskom krajinom, tj. 2je Kladu!e, 4eigrad,
Cturli, 2stro&ac, 4od%vi%d i druga mjesta. 6stodono je pao gotovo e%
orane mati$ni grad +rinski: G +rin na ju&nim oroncima +rinske gore.
;ako je Hrvatska i%guila ona podru$ja koja danas na%ivamo 3anovinom,
Kordunom i 3osanskom krajinom, a u %ale(u vsega odr&ao se samo stari
:rvatski grad 3i:a s u&om okolicom.
;ri sisa$ke pojede. 4ad 3i:aa. 2snivanje 1ove 4etrinje "1B9191B9?.#
Smrt Sulejmana 66 pod Sigetom 1BAA. i nekoliko njegovi: neuspje!ni:
po:oda na 3e$ kao da su ili vr:unac turski: osvajanja u smjeru glavnog
udara na srednu 0uropu.
Kad je 1B91. na $elo 3osanskog pa!aluka do!ao ratoorni :ercegova$ki
poturica Hasan9pa!a 4redojevi, po$elo je trogodi!nje ratovanje %a
preostatak srednjeg 4ounja i 4okuplja kao i %a osvajanje grada Siska,
tada predstra&e +agrea.
4redojevi je s jakom vojskom u kolovo%u 1B91. opsjeo Sisak, ali je %a
samo < dana morao dii opsadu i vratiti se u 3osnu. ;ako je prva itka %a
Sisak %avr!ila neuspje:om 4redojevia. 4reko %ime je stoga Hasan
pripremao novi, ja$i i organi%iraniji napad.
6 Hrvatski saor je %nao da se mora olje pripremiti, pa je po$etkom 1B98.
donio %aklju$ak o opem nova$enju ili insurekciji. ;o je %na$ilo da u
slu$aju rata na anov po%iv moraju u rat krenuti svi plemii :rvatskog
kraljevstva osono, sve du:ovne osoe, ali i gra(ani, pa i kmetovi. 3ila je
to odluka o posljednjoj orani ili opem ustanku, kako su je na%ivali, jer se
radilo o opstanku %emlje, naroda i cijelog kraljevstva.
5 proljee 19B8. krenuo je Hasan9pa!a s oko <'''' vojnika, me(u kojima
su ili rojni odredi )la:a, martologa, tj pomone turske vojske koja je na
:rvatskoj granici vodila stalni mali rat i &ivjela od plja$ke, plijena,
nedopu!tene trgovine i u:odaranja %a oje strane.
Da i osigurao mostoran, Hasan je najprije dao na u!u 4etrinj$ice u
Kupu sagraditi turski =eni Hisar G 1ovi Grad, dana!nju 4etrinju, kao
pola%nicu %a opkoljavanje Siska. Druga je odluka ila va&na %a
osiguravanje u%mala u slu$aju pora%a, a to je ilo osvajanje posljednje
:rvatske utvrde u srednjem 4ounju G 3i:aa. 1jega je e% ore predao
kraji!ki kapetan ,amerg na %a:tjev gra(ana.
2d 8<. do 89. srpnja 1B98. trajala je druga opsada Siska, ali je :rara
posada kojoj je, kao i 1B91., io na $elu kanonik -ikac odila sve juri!e,
sprje$ila i%daju i Hasan9pa!a je i drugi put oti!ao ijesan ispod sisa$ki:
%idina.
5 rano proljee 1B9?. krenula je dotad najvea tursko9vla!ka vojska u trei
juri! na njima neosvojivi Sisak, no opet ga nisu uspjeli osvojiti.
Letvrta opsada Siska. 3ore %a tursku 4etrinju "1B9?.91B9A.#
1akon sjajne i sretne pojede pod Siskom krenula je kr!anska vojska
prema turkoj 4etrinji i opsjela je, ali kad je %apovjedni!tvo $ulo da ;urcima
sti&e u pomo rumelijski pa!a, povukla se preko Kupe u ;uropolje.
5 $etvrtom napadu ;urcima je po!lo %a rukom da proiju edeme i u(u u
grad. ;ako su ;urci privremeno %au%eli Sisak.
6due, 1B9<. krenula je opet velika kr!anska vojska u 4okuplje opsjesti
4etrinju i oslooditit Hrastovicu i Goru, dotad turske utvrde. Kada je to
vidio petrinjski *ustem9eg, %apalio je svoj =eni Hisar G 4etrinju, $ija je
utvrda ila i%gra(ena od drveta i pojegao je u 3osnu. 4lamen petrinjske
tvr(e prepla!io je i tursku sisa$ku posadu koja je %auvijek napustila Sisak.
;ako je 4etrinja koja je podignuta kao odsku$na daska %a osvajanje Siska
i Hrvatske, postala pola%i!te %a osloa(anje %au%eti: :rvatski: podru$ja.
5 4etrinju je postavljena kraji!ka posada, utemeljena je u njoj posena
4etrinjska kapetanija, a to je ujedno io %a$etak 3anske krajine, danas
na%vane 3anovinom.
4rotuturski ustanci. 5sko$ko pitanje "1B9B.91A'1.#
Hrvatske i kraji$ke $ete su $esto upadale u duinu %au%etog podru$ja, npr.
=urja ,enkovi prodire do 3i:aa, a =o:ann S. Hererstein u Slavoniju.
6due godine kraji!ke postroje prodiru do Kostajnice, )oina i u ju&nim
dijelovima Hrvatske $ak do Klisa.
6 1B98. prodrli su an 6van Dra!kovi i Hererstein do 7ernika, potukli
tursku vojsku i preveli li%u tisui )la:a u Slavonsku krajinu, naseliv!i i:
li%u 6vania, a 1B99. %au%imaju i spaljuju i tursku 4o&egu.
Svi ti uspjesi potaknuli su seoe )la:a i% turskog %ale(a na :rvatsku
stranu. Selili su se i pravoslavni i katolici i na taj na$in oslaili tursku
po%adinu, roj$ano oja$ali :rvatsku i kraji!ku oranu, ali su doseljenici
dola%ili u sukoe s domaim pu$anstvom i :rvatskim plemiima oko
%emlje i pa!e.
1a moru su uskoci ili u stalnom sukou s -le$anima koji su $esto
!urovali s ;urcima. 5skoci su 1B9A. plijenili i turske i mleta$ke rodove, pa
%atim napali mleta$ki *ovinj. ;o je io povod mleta$koj lokadi Hrvatskog
primorja, ali i diplomatskom pritisku na %apovjednika Krajine i kralja da
iseli uskoke i% Senja.
5 Senj je 1A'1. poslan kraljevski povjerenik =osip *aatta s kraji!kom
vojskom i sa %apovjedi da ka%ni uskoke i raseli i: i% Senja u unutra!njost
Hrvatske. 2dma: je dao poguiti kne%a -artina 4osedarskog i vojvodu
-arka -argitia, otpremio u 2to$ac, 3rinje i okolicu 8'' uskoka, a
skupinu venturina "dorovoljni, pomoni vojnici# predao je -le$anima.
Kada je na Silvestrovo 1A'1. :tio u:ititi i usko$kog vojvodu =uri!u,
omiljenog me(u pukom, pounili su se Senjani i uili *aattu i 18 njegovi:
pomaga$a "$uvaj se senjske ruke#.
)la!ke seoe, vla!ke povlastice i nadle&nosti
4rva seoa Sra ili *a!ana nije i%vedena na podru$je Hrvatske, nego u
Kranjsku, to$nije 1B?8. u Numerak. 5 ime kralje Herdinanda
Hasur!kog to je i%veo njegov $ovjek, 1ikola =uri!i, slavni arun kise$ki,
a kralj im je tada i%dao povelju kojom i: 8' godina osloa(a nameta,
nji:ovim vojvodama daje plau...
4rvu veu vla!ku seou u tadanju Slavoniju uprili$ili su 1B8F. :arama!a
6van 4ea!inovi i pop Gregorije u okolicu Koprivnice.
2dma: se postavilo pitanje jurisdikcije, odnosno uprave nad doseljenim
)lasima, koji su u%eli polja !to su pripadala :rvatskim velika!ima i morali
su na njima postati %avisni kmetovi. 1jima nije mogao kralj kao u Kranjskoj
dati povlastice i sloode. 5garski saor u 4o&unu je 1A'<. poka%ao
stale!ku solidarnost s ugro&enim :rvatskim plemstvom i na svom
%asjedanju usvojio $l. M6)., a Hrvatski saor to potvrdio. 1jima se nala&e
doseljenicima da moraju plaati %emljarinu ili devetinu vlasteli i crkvenu
desetinu +agrea$koj iskupiji.
4rvi povoljni mir "1A'A.#. Korak prema Jo&ivljenoj HrvatskojD
5sporedo s orom protiv ;uraka, a i protestanata, :rvatsko je plemstvo
moralo voditi stalnu rigu o :asur!kom politi$kom i Einancijskom
centrali%mu. ;ako su se kralju -aksimilijanu oduprli kad je :tio uvesti ratni
pore% "diku#, jer je to spadalo u prava Kraljevine Hrvatske, koja joj je dao
kralj )ladislav 66. Kad su %a kralja *udolEa Hasurgovci nastojali ukinuti
polo&aj :rvatskog ana i vojni$ko %apovjedni!tvo dati kraji!kim
kapetanima, ustao je opet Hrvatski saor "1B9B.# i donio %aklju$ak da se
Hrvatska nee pokoriti ni jednom generalu tu(e narodnosti. Kralj je morao
popustiti i imenovati dva nova ana G groEa 6vana Dra!kovia i Ga!para
Stankova$kog. ;ako su :rvatski stale&i ranei svoje sloode i povlastice,
kao politi$ki narod ranili i prava i dr&avnost Hrvatskog kraljevstva.
H*).;6: 5 *.;6 +. .5S;*6=5, 5 -6*5 4*2;6) H.3S35*G2).7. "1A'A.9
1AF1.#
5sko$ki rat. *aseljenje uskoka i% Senja "1A1B91A1F#
1akon potpisivanja mira s ;urcima 1A'A. Hasur!ka -onar:ija sve se
vi!e okree europskim porlemima, a kao katoli$ka dr&ava i nositelj
protureEormacije dola%i sve vi!e u suko s njema$kom protestantskim
kne&evinama koje protiv nje poma&u ostale protestantske dr&ave
"Cvedska#, ali i% konkurentski: ra%loga i katoli$ka Hrancuska.
6%io je rat i%me(u )enecije i Hasurgovaca, koji je na%van usko$kim, a
trajao je pune dvije godine "1A1B.91A1F.#. vodio se u dolini So$e i%me(u
:asur!ke vojske, gdje su raa 1ikola i )uk Hrankopan potukli -le$ane
i prodrli u 6stru "1A1B# koju su te!ko opusto!ili, a uskoci su s mora doplovili
u li%inu )enecije i upadali na mleta$ka podru$ja na otocima i u 6stri.
4oslije te!ki: ra%aranja u 6stri, koja je i%guila velik dio pu$anstva,
sklopljen je mir u -adridu "%apravo u 4ari%u# 1A1F. u% posredovanje
katoli$ki: dr&ava: Cpanjolske i Hrancuske. 1jime se nadvojvoda Herdinand
ove%ao da e raseliti uskoke i% Senja, smjestiti u grad njema$ku posadu i
spaliti usko$ke la(e.
5 opusto!enu 6stru su i% %ale(a naseljeni uglavnom Hrvati.
Hrvati u ?'9godi!njem ratu "1A18.91A<8.#
*elativni mir na turskoj granici nakon 1A'A. iskoristili su Hasurgovci da
u slu&i crkve i protureEormacije ora$unaju s njema$kim protestantskim
dr&avicama i tako se %apleli u dotad najvei europski suko u povijesti.
*at je %apo$eo u Le!koj i %og Le!ke, ali se pro!irio na sve njema$ke
kne&evine, na Hrancusku, 1i%o%emsku, a sa svojom vojskom na strani
protestanata sudjelovali su Cve(ani i -a(ari i% 0rdelja "3et:len# koje su
pomagali ;urci, a Cpanjolci su ili na strani katolika.
Hrvati su sudjelovali kao laki i r%i konjanici na strani Hasurgovaca,
3avaraca, odnosno Katoli$ke lige, a orili su se pod vodstvom strani:
generala. 2d :rvatski: velika!a u tom ratu su se istaknuli =uraj +rinski,
1ikola i 4etar +rinski, Hrankopani, 4ata$ii, Dra!kovii, *atka>i i drugi.
Hrvati su se poseno odlikovali 1A8?. u itki kod Heidelerga, kad su
preplivali rijeku nackar, i%nenadili neprijatelja i pridonijeli osvajanju grada.
2ko vrata su imali marame %ave%ane u $vor a la Croata od koji: je nastala
dana!nja kravata. 1akon rata su od Saske do Hrancuske vladari imali
posene gradijske jedinice koje su nosile :rvatsko ime, npr. Le royal
Croat.
)la!ki %akoni Hrvatskog saora i Hasurgovaca "1A8991A?'.#
+a trajanja tridesetogodi!njeg rata po$inju se uniti )lasi u Slavonskoj
krajini protiv toga da do(u pod vlast :rvatske gospode kao kemtovi.
1ajprije se di&u 1A8?. )lasi u *ovi!u, pa im kralj Herdinand 66. Daje 1A8F.
kao narodu )la:a povlasticu da ostanu na dosada!njim sjedi!tima i
imanjima i da nee iti podlo&ni :rvatskom plemstvu nego samo %akonitim
kraljevima u 5garskoj.
Herdinand 66 je 1A?' i%dao ispravu, koju oi$no na%ivamo )la!ki
%akonOstatut u kojoj )lasi naseljeni u Kri&eva$koj, Koprivni$koj i 6vanikoj
kapetaniji %adr&avaju svoje povlastice "posean status# koje su imali u
;urskoj, a to je i%or kne%a, velikog suca i slooda trgovanja. 2ni su od
tada kraji!nici, a ne kmetovi :rvatski: Eeudalaca. ;im ne%akonitim $inom
vladar i%dvaja kraji!ki teritorij ispod :rvatske saorske i anske vlasti, ali
ipak ne daje )lasima nikakvu teritorijalnu ili politi$ku autonomiju.
Kandijski rat i osloa(anje dijelova ju&ne Hrvatske "1A<B.91AA9.#
;urci i -le$ani su vi!e od dvadesetak godina ratovali oko najveeg gr$kog
otoka Krete "na%van Kandija, prema najveoj luci, danas 6raklion#, ali se
istodono ratuje i u dalmatinskom %ale(u gdje su -le$ani okupili vojsku od
9''' ljudi, uglavnom Hrvata.
*at se ur%o pretvorio u opi, kr!anski, osloodila$ki pokretu u kome
djelatno djeluju seljaci. 5% nji:ovu pomo, 1A<F. -le$ani %au%imaju
)ranu, 1adin, 2strovicu, okolicu +adra i Cienika, a 1A<8. Drni!, Knin,
)rliku i Klis i po$inju prodirati u 3osnu i tursku ,iku. 6 4oljica su prekinula
odnose s ;urskom i priklju$ila se kr!anskoj )eneciji.
4ri sklapanju mira "1AA9# )enecija je i%guila Kretu, ali je na na!oj oali
doila uski pojas od 1ovigrada do 2mi!a, s Klisom i 4oljicama. 4o tom
ugovoru doili su +adar, Cienik i Split, neveliko, ali va&no %ale(e.
3une kmetova i kraji!ki: )la:a "1A??91AAA#
6ako je potpisan mir 1A'A., mali rat na osanskoj granici ipak nije
prestajao, a isto tako gospodarska i vjerska previranja unutar Hrvatske.
)e 1A??. une se sisa$ki kmetovi u slu&i %agrea$kog Kaptola i
%a:tijevaju da postanu vojnici, kraji!nici.
5skoro se opet une sisa$ki kmetovi na%vani !tirenci "!tiraIpore%#, pa
su im gospodari morali smanjiti ove%e.
1ajvea una tijekom 1F.st. i%ila je u 3anskoj krajini, sisa$koj 4osavini,
gdje se une kaptolski !tirenci i sisa$ki podlo&nici, a pridru&uju im se
kmetovi na imanju 0rdod>ja u -oslavini i 1ovigradu "4odravskom#, ali i
ivaniki )lasi. GroE Nigmund 0rdod> u% pomo kraji!kog generala u
Karlovcu gu!i unu u krvi. 6pak su im gospodari morali smanjiti dae.
4ouna )la:a u )ara&dinskom generalatu 1AB8. poka%uje da se )la!ki
%akon nije provodio kako je ilo %apisano i oeano.
=una!tvo rae +rinski i sramotni )a!varski mir "1AA?91AA<#
6%me(u Hrvatsko9slavonske )ojne krajine na jednoj i 3osanske krajine na
drugoj strani ilo je dvadesetak i vi!e kilometara opusto!ene ni$ije %emlje.
5 tom su podru$ju Hrvati 1A?8. odvojili ;opusko, a 1AB<. Gvo%dansko i
4etrovac. 1ikola +rinski je 1AB8. poijedio ;urke kod Kostajnice, 1ABB.
=uraj Hrankopan %aroio -ustaj9ega ,i$kog.
+a oranu od ;uraka i% Kani&e u 5garskoj i%gradio je 1ikols +rinski novu
jaku utvrdu %a oranu svog -e(imirja, 1ovi +rin na u!u -ure u Dravu.
Kad je 1ikola +rinski u %imskom po:odu 1AA<. preko ju&nogarske
4odravine %au%eo 4e$u:, do!ao je do 2sijeka i spalio po%nati turski most
na Dravi i na rukavcima oko nje, sva se kr!anska 0uropa divila njegovoj
:rarosti i ratnoj vje!tini koju je poka%ao jo! potkraj ?'9godi!njeg rata.
Hrancuski kralj ,ouis M6) je proglasio 1ikolu paireom "peromI$lanom
Gornjeg doma# i darovao mu 1' ''' talira
Hasur!ko ratno vijee je ponudilo 2smanlijama Dsramni mirD u )a!varu
na 8' godina i jo! u% to se kralj ,eopold 6. 2ve%ao platiti od!tetu od 8''
''' talira. 3io je to kukavi$ki postupak koji je ra%jesnio :rvatsko i
ugarsko plemstvo
4ouna i likvidacija +rinski: i Hrankopana "1AA<91AF1OF?#
)e i prije pada 1ovog +rina i pora%a ;uraka kod Sv. Gott:arda veina
:rvatski: velika!a, a poglavito raa +rinski, ila je ne%adovoljna
:asur!kom politikom u )ojnoj krajini, kojom je Krajina i%u%imana i%
cjelovite Kraljevine Hrvatske. Hrvatskom je plemstvu smetalo !to na
%apovjedni$ke polo&aje dola%e samo austrijski plemii i !to su )lasi $esto
di%ani protiv Hrvata i Hrvatske. Stoga je vrsni politi$ar i dr&avnik 1ikola
+rinski stupio u ve%u s Erancuskim kraljem ,ujem M6), a umna i
ora%ovana Katarina +rinska i% roda Hrankopana, supruga njegova rata
4etra, po$ela je ra%govore s ,ujevim veleposlanikom u )eneciji. 2ni su
postali srce i du!a pokreta protiv Hasurgovaca, a njima su se pridru&ili
ma(arski velika!i i ostrogonski nadiskup "Gjuro ,ippa>#, ugarski palatin
"Hranjo )esselen>i#, i dr&avni sudac Hranjo 1adasd>.
Litav je pokret io doro %ami!ljen, ali njegovu ostvarenju nisu i!le na
ruku ni me(unarodne okolnosti, ni geopoliti$ki polo&aj Hrvatske, a ni
srea. 1aime, u studenom 1AA<. pod $udnim okolnostima je poginuo u
lovu na veprove u Kur!ane$kom =ugu kraj Lakovca 1ikola +rinski, a dvije
godine kasnije umire nadiskup ,ippa>, pa 1AAF. i )esselen>i, najva&niji
ljudi 5garske.
Sve je palo na jaka plea 4etra +rinskog, velikog junaka9ratnika, ali ne i
diplomata i politi$ara. 6%a njega stoji jaka i energi$na supruga Katarina, ali
ne jo! i njen rod Hrankopan.
1a&alost, Hrancuska je i tada vodila svoju staru politiku slaljenja
1jema$kog 7arstva i Hasurgovaca, pa je untovnike u%imala kao olik
pritiska, u skladu s svojim interesima, a kada je 1AA8. sklopila ugovor s
:asur!kim dvorom o dioi !panjolske a!tine, prepustila je Hrvate i
-a(are nji:ovoj sudini.
Kada je i%igran od Hrancu%a i nji:ova kralja, 4etar se neuspje!no oratio
%a pomo )eneciji i 4oljskoj.
1AF'. kapetan 3ukova$ki di&e ustanak u 3anskoj krajini. 5 e$u su na
tajnom sastanku dvorskog vijea 4etrovi postupci ocijenjeni kao una i
odlu$eno je da se +rinskoga namami lukavstvom u 3e$. 2dma: je
ra%rije!en anske i svi: drugi: $asti, na njegovo mjesto je postavljen
1ikola 0rdod>.
5skoro je u:iena Katarina i odvedena u 3ruck an der -ur
4osean je sud 11. travnja 1AF1. osudio 4etra +rinskog i Hrana Krstu
Hrankopana na smrt. Smaknuti su ?'. travnja 1AF1. u 3e$kom 1ovom
-jestu.
1AF?. umire, gotovo u ludilu i o$aju groEica i spisateljica Katarina +rinska.
)0,6K6 *.; +. 2S,232/01=0 D2N6),=01=. H*).;SK.D "1A8?91F1891F189
1F?9#
;urski pora% pod 3e$om 1A8?, i Sveta liga 1A8<.
Dvadesetogodi!nji )a!varski mir prili&io se kraju. 5 ;urskoj je prevladala
ratni$ka stranka i veliki ve%ir Kara9-ustaEa krene 1A8?. s joskom od $etvrt
milijuna ljudi na 3e$. 6 dok su opsjedali grad, gradu sti&e u pomo poljski
kralj =an Soieski koji %ajedno s austrijskom vojskom &estoko potu$e
;urke.
;a je pojeda ne samo osokolila samo :asur!ku .ustriju, nego i
)eneciju, 4oljsku i pokorene narode u ;urskoj, pa je u% pomo pape
sklopljen 1A8<. save% na%van vetom ligom, kojemu je glavni cilj ilo
protjerivanje ;uraka i% 0urope. 3e$ki dvor je pri:vatio protuturski rat koji
se pretvorio u osloodila$ki po:od europskog, kr!anskog oru&ja koje se
prvi put nakog du&eg vremena na!lo ujedinjeno.
2sloodila$ki pokret u Hrvatskoj "1A8?91A89#
4oslije sloma +rinski: i Hrankopana i %atiranja nji:ovi: rodova,
Hasurgovci su nastojali ukinuti ansku $ast u Hrvatskoj, a to %na$i i
sprije$iti %asijedanje Hrvatskog saora, dakle glavni: tijela :rvatske
dr&ave. 1astojali su odvojiti Hrvatsku od 5garske i pretvoriti je u nasljednu
:asur!ku %emlju, ali se tome oduprlo i preostalo ugarsko i :rvatsko
plemstvo.
;urski pora% pod 3e$om odjeknuo je sna&no i kod Hrvata koji su se
nala%ili na podru$ju !to ga je dr&ala )enecija. )e potkraj 1A8?. po$eo je
u%du& tursko9mleta$ke granice pravi ustanak u kome su osloo(eni:
2rovac, Karin, Skradin, 2strovica, 3enkovac, )rana i Drni!.
Kao organi%atori i vo(e tog pokreta isticali su se kne% Hrane 4osedarski i Stojan
=ankovi, a pomagala mu je :ranom i )enecija. 1a stranu ustanika prijegle su i
rojne %adruge kr!anske raje, nji: oko ?'''.
5 stra:u da taj pokret naroda ne iskoristi )enecija stav pod svoju
nadle&nost i Durovnik, koji je te!ko stradao u potresu 1AAF., durova$ko
)eliko vijee donosi odluku da pri%naje ,eopolda 6 %a svoga vr:ovnog
gospodara i %a!titnika. ;o je i ura(eno posenim ugovorom u 3e$u 1A8<.,
pa je otada sve od 18'A. Durovnik u&ivap %a!titu Hasur!ke -onar:ije,
a od 1A99. prepustio je ;urcima 1eum i Klek i tako se Ei%i$ki %a!titio od
-le$ana.
5 orama u Slavoniji se isti$e Eranjevac ,uka 6ri!imovi i% 4o&ege, a u
,ici katoli$ki sveenik -arko -esi i% 3rinja, sudionik u pouni +rinski: i
Hrankopana.
4rotiv 2smanlija i%vana, a protiv Hasurgovaca i%nutra "1A9F91A9B.#
4ojede nad 2smanlijama iskoristili su Hasurgovci i 1A8F. nagovorili
:rvatske i ugarske stale&e da na %ajedni$kom saoru u 4o&unu
"3ratislavi# donesu %aklju$ak da i: pri%naju u mu!koj lo%i %a nasljedne
vladare
2d 1A9'. po$inje protunapad ;uraka. )eliki ve%ir .:med Koproli osvaja
ponovno Slavoniju "osim 2sijeka i )irovitice#.
1A91. uslijedio je odgovor s kr!anske strane i u itki kod Slankamena
slomljena je turska vojska i oEen%iva. 3anska i kraji!ka vojska %atim
osloa(aju po drugi put Slavoniju, ali odma: po$inje ora %a njeno
uklapanje u ansku "civilnu# Hrvatsku, pod vlast Hrvatskog saora i ana.
;ijekom ratova %a osloo(enje %ile su se i dvije va&ne seoe i% podru$ja
pod ;urcima na tlo ju&ne 5garske. S podru$ja ju&ne Hrvatske, to$nije i%
dalmatinskog %ale(a i +agore, doselila se je 1A8A. i posljednja vea
skupina katolika93unjevaca i nastanila se u dana!njoj 3a$ki i%me(u
Dunava i ;ise. Druga je ila seoa Sra koji su se digli protiv ;uraka.
4ojeda kod Sente, osvajanje Sarajeva i mir u Srijemskim Karlovcima "1A989
1A99#
4oslije odlu$ne pojede nad turskom vojskom kod Sente, odlu$io je
glasoviti vojskovo(a 0ugen Savojski ui 1A9F. u 3osnu i osvojiti Sarajevo,
!to mu je po!lo %a rukom sa samo A''' ljudi. 1a povratku je sa soom
doveo vi!e od 1' ''' Hrvata G katolika koji su se naselili u Slavoniji.
Kad ;urska vi!e nije mogla nastaviti rat, a u %apadnoj 0uropi se
prili&avao rat %a !panjolsku a!tinu, po$eli su 1A98. pregovori o miru u
Srijemskim Karlovcima i %avr!ili 8A. sije$nja 1A99. potpisivanjem prvog
pojedni$kog mira koji su sklopili Hasurgovci i drugi $lanovi Svete lige.
4rema %aklju$cima i% tog mira Hrvatska je doila natrag $itavu Slavoniju
sa Srijemom, dana!nju 3anovinu do 5ne, Kordun od Korane do gornje
Gline i $itavu ,iku i Kravu.
6stodono je )enecija %adr&ala sve %au%eto, a to %na$i $itavo primorsko
%ale(e od u!a +rmanje do 1eretve s 2rovcem, Drni!em, Kninom,
Sinjem, -etkoviem i 2pu%enom, i uspostavila grani$nu crtu koju su
na%vali Linea !rimani na koju se tek tada pro!irilo ime Dalmacija.
5stanovljena je tada :asur!ko9mleta$ko9osmanlijska trojna granica
4ragmati$ka sankcija G nova potvrda :rvatske dr&avnosti "1F18.#
3ora protiv Hasurgovaca poka%uje ustrajnost i upornost :rvatskog
plemstva u o$uvanju svoji: narodni: i dr&avni: prava. ;o potvr(uje i
%akonski $lanak )66. Hrvatskog saora i% 1F18. prema kojem e Hrvati
pri%nati %a svoga vladara i u &enskoj lo%i onog $lana austrijske kue, koji
e vladati austrijskim %emljama, stolovati u .ustriji i dr&avito poglavito
Hrvatskoj susjedne %emlje: Koru!ku, Ctajersku i Kranjsku. ;aj $lanak je
kasnije na%van "rvatskom pragmatinom sankcijom, a donesen je %ato da
i :asur!ku dinastiju, u kojoj je car Karlo 666 io posljednji mu!ki $lan,
mogla nastaviti njegova ki -arija ;ere%ija.
D23. .5S;*6=SK6H #$O%&'()(*&" +#OL,-&-+ "1F<'91F8'91F9'#
Krajina postaje carska %emlja i :asur!ka vojarna "1F?<91F<A#
Dvorsko ratno vijee u 3e$u 1F<?. nalo&ilo je princu =osipu
Hildurgausenu da prestroji :rvatsku, a groEu Herdinandu K:even:ulleru
da preustroji slavonsku )ojnu krajinu, s namjerom da ona daje !to vi!e
jeEtini: i uvje&ani: vojnika, da postane carska %emlja potpuno i%dvojena
i% Hrvatskog kraljevstva.
Litavo podru$je krajine je podijeljeno prema teritorijalnom na$elu na 11
pukovnija "regimenti#, svaka pukovnija se dijelila na satnije, a one na
opine kojima su na$elu stajale vojne osoe. Slu&eni je%ik je io
isklju$ivo njema$ki.
Kraji!nik je imao vojnu ove%u od 1A. do A'. godine.
Kada nije ilo rata, morao je ii na vje&e G mu!tre, a %a ratni: po:oda
ouen je u carsku odoru "munduru#.
Hrvati u nasljednom ratu. ;renkovi panduri "1F<1.91F<8.#
Kada je 1F<'. -arija ;ere%ija sjela na prijestolje kao prva vladarica u kui
Hasurg, digli su se protiv nje 4rusi s kraljem Hriedric:om 66., 3avarci i
oave%no Hrancu%i. 4o$eo je rat %a austrijsku a!tinu, a %apravo je to ila
ora %a prevlast u 1jema$kom 7arstvu.
5 tim ratovima istakli su se rojni Hrvati, kako plemii, tako i kraji!nici, a
poseno su se odlikovali dragovoljci i% Slavonije, koje je na svojim
imanjima skupio i ustrojio raun Hranjo ;ren, prodijetlom pruski plemi.
1jegova $eta, sastavljena i od slavonski: :ajduka, ila je odjevena na
tursku, da i i%a%vala !to vi!e stra:a, u% posenu gla%u unjara i
Erula!a. ;%v. -urska .anda pratila je nastupe ;renkovi: pandura, $esto
i%a%ivajui maniku kod neprijatelja.
Kmetske i kraji!ke une. 4rvi urari "1F<891FBBOBA91F8'#
;ijekom $itavog 18.st. i%ijale su u Hrvatskoj une kmetoca i kraji!nika
protiv Eeudalaca i kraji!ki: $asnika, ali su se unili i :rvatski vojnici na
stranim rati!tima.
5 kraju oko 4akraca, koji se oi$no na%iva -alom )la!kom, pounili su se
1F<8.O<?. kmetovi i %a:tijevali da postanu kraji!nici i pripadnu
)ara&dinskoj krajini. 1ajvea una i%ila je 1FBB. u Kri&eva$koj &upaniji,
kad su seljaci tako(er %a:tijavali kraji!ka prava.
Kako i se sprije$ile daljnje une, donesen je %a )ojnu krajinu 1FB<. novi
ustav, prema kojem su sve %emlje pretvorene u vojni$ko leno, a 1FBB.OBA.
i prvi urar %a Hrvatsku, a onda i %a Slavoniju. 5 njemu se popisana sva
domainstva9%adruge, nji:ova seli!na %emlja i koliko pri:oda od nje
moraju davati. 1apokon je nakon vi!egodi!nji: priprema, 1F8'., progla!en
urar -arije ;ere%ije %a u&u Hrvatsku, koji je vrijedio sve dok an =osip
=ela$i nije 18<8. ukinuo kmetske odnose.
-arijatere%ijanske reEorme, patenti, centrali%am "1FA<91FAF91FF9#
2ko pitanja austrijskog naslje(a po &enskoj lo%i i pri%navaja 4ragmati$ke
sankcije morala je -arija ;ere%ija voditi jo! jedan rat protiv pruskog kralja,
koji je %og svog trajanja na%van sedmogodi!njim. 5 njemu su se tako(er
istaknule :rvatske kraji!ke i anske postroje. Kad je taj rat %avr!io, a
poglavito otkad je sin -arije ;ere%ija G =osip G postao nje%inim
suvladarem i njema$kim carem "1FAB# po$ele su rojne
protomoderni%acijske reEorme.
Sve one imale su jak pe$at centrali%ma i apsoluti%ma, ali su donosile i
gospodarski i kulturno9prosvjetni napredak u skladu s prosvjetiteljskim
tendencijama vremena.
-arija ;ere%ija je 1FAF. %aoi!la Hrvatski saor i imenovala Hrvatsko
kraljevsko vijee, sa sjedi!tem u )ara&dinu, sve do po&ara 1FFA., kada se
premje!ta u +agre. 3ila je to %apravo :rvatska vlada, kakvu je imala i
5garska u 3udimu, a odgovorna je ila i%ravno kraljici.
)raanje *ijeke Hrvatskoj. 4ostanak Severinske &upanije "1FFA91FFF#
1akon sloma %rinsko9Erankopanske poune, utemeljeno je t%v. .ustrijsko
primorje u kome je *ijeka od 1F19. ila sloodna luka poput ;rsta.
1a nagovor sina =osipa, dala je kraljica 1FFA. *ijeku Hrvatskoj, ali samo
kao naknadu %a podru$ju na desnoj oali Kupe, koja su pripadala anskim
pukovnijama "Glina, 4etrinja#.
6due godine se s :rvatskom sjedinjuju i 3akar, 3akarac i Kraljevica
2d Hrvatskog primorja s *ijekom i Gorskim Kotarom ustrojena je tada
nova, Severinska &upanija sa sjedi!tem u -rkoplju.
1a molu grada *ijeke, u% suglasnost :rvatske vlade, dala je kraljica
1FF9. tom gradu autonomiju.
Desetljee potpune centrali%acije i germani%acije "1F8'91F9'#
=osip 66 se gotovo $itava &ivota spremao %a vladara, %a reEormatora, a
poglavito %a pretvaranje austrijski: %emalja, Le!ke i -oravske, kraljevina
5garske i Hrvatske, u jedinstvenu njema$ku dr&avu, s jednim sjedi!tem i
jednim vladarem.
1ajprije je nastojao reEormirati crkvu, %atim dr&avu i nje%inu upravu,
raskrojiti teritorije i uvesti reda u agrarne odnose. 2dma: po dolasku na
vlast i%dao je pripremljeni #atent o toleranciji "1F81# kojim daje sloodu
ispovijedanja i drugim vjerskim %ajednicama osim katoli$ke.
+atim je 1F88. raspustio crkvene redove, osim oni: koji su se avili
njegom olesnika i !kolstvom.
1F8<. je nalo&io da se mora uredovati na njema$kom je%iku
5kinuo je tradicijski ugarsko9:rvatski sustav &upanija i %emlju podijelio na
deset okru&ja, ne po!tujui povijesne i narodne granice.
Dao je i%vr!iti popis pu$anstva, odredio je novi pore%ni sustav, donio
patent o ukidanju kmetstva, ali kmetovima nije dao %emlju, odijelio je
sudstvo od uprave, uveo rimsko pravo u sudstvo
;eritorijalno ra%ijanje Hrvatske. Stvaranje 5garskog primorja "1F8B91F8A#
;ijekom marijatere%ijanskog i jo%eEinskog apsoluti%ma Hrvatska je ila
najte&e pogo(ena 1FF9. kad je ukinuto Hrvatsko kraljevsko vijee, a
%apravo :rvatska vlada, i kada su sve njegove ovlasti prenesene na
5garsko namjesni$ko vijee, a to %na$i da je Hrvatska ila podvrgnuta
5garskoj $ak i u unutarnjoj upravi.
Druga, isto tako te!ka odluka ila je nova upravno9politi$ka podjela
5garske i Hrvatske na okru&ja koja su imala sasvim neprirodne granice
koje su prekinule dotadanje sve%e Hrvatske i Slavonije. Slavonija je otada
%ajedno s 3aranjom spadala pod 4e$u:, a +aladska &upanija u 5garskoj i
sredi!nja Hrvatska $inile su drugo okru&je sa sredi!tem u +agreu.
)e 1F8A. =osip 66 ukida Severinsku &upaniju, a Hrvatsko primorje do
1ovog %ajedno s *ijekom ustrojeno je kao 5garsko primorje i stavljeno
pod i%ravnu upravu vlade u 4e!ti. Hrvatska je tom odlukom ostala i e%
posljednjeg djelia svoje oale.
6ste je godine =osip 66 posve centrali%irao kraji!ku upravu. 5strojio je
Glavno %apovjedni!tvo sa sjedi!tem u +agreu i njemu podvrgnuo
Hrvatsku, Slavonsku i 3ansku krajinu.
)ojni i politi$ki slom jo%eEini%ma "1F8F91F9'#
1akon $etvrt stoljea relativnog mira, =osip 66 je u!ao, u save% s ruskom
caricom njema$kog podrijetla Katarinom 66 u rat protiv ;uraka, s namjerom
da i: se napokon i%aci i% 0urope. 5 tom slu$aju i Hasurgovci doili
pod svoju upravu u&u Sriju, 3osnu i Hercegovinu. Litava je vojna
propala.
=osip 66 je umro 1F9'.
H*).;SK2 D*5C;)2, D*N.)., G2S42D.*S;)2, K5,;5*. "1B8F91F9'#
Dru!tvo, narod, dr&ava, uprava
5 ra%dolju od po$etka 1A. do potkraj 1F.st. :rvatsko se dru!tvo dosljedno
dijelilo na sloodne i nesloodne ljude. 1a podru$ju mleta$ke vlasti i u
Durovniku postoje jo! sloodni seljaci, %akupnici, a u gradovima vlastela i
puk. 5 turskoj Slavoniji i 3osni svi su kr!ani nesloodna raja, a rojni
ratni %aroljenici imaju polo&aj roova.
Gospodarstvo, promet, trgovina
+a sva tri stoljea mo&e se o Hrvatskoj govoriti samo kao o ratno
gospodarstvu, a to %na$i prete&no o potro!nji, uvo%u, jednostavnoj
ra%mjeni i plja$ki.
;ek u 1A.O1F.st. po$inje &itna trgovina, i%vo% :rastovine, uvo% soli,
kolonijalne roe morem i sli$no. ;ada se grade i prve ceste prema moru
kao !to su Karolina i =o%eEina koje idu na 3akar, *ijeku i Senj.
Kultura, prosvjeta, %nanost
6ako je :rvatski narod u ta tri stoljea do&ivio te!ke pora%e, guitke
podru$ja i ljudstva, ipak je a! u tom ra%dolju poka%ao i%nimnu snagu
otpora, $vrstoe, upornosti, ali i kulturnog, prosvjetnog i %nanstveno9
umjetni$kog vitaliteta.
Gotovo da i nije ilo kulturnog podru$ja na kome Hrvati nisu imali svoje,
$esto europski po%nate predstavnike. 1a ve po%nate pisce -arka
-arulia, D&ore Dr&ia, Ci!ka -en$etia, nadove%uju se tijekom 1A.st.
pisci poput -arina Dr&ia, Haniala ,ucia, pisca drame *oinja, 4etra
Hektorovia, autora *ianja, 4etra +orania, pisca prvog :rvatskog
romana 4lanine, 3rne Karnarutia, pisca prvog spjeva i% suvremene
:rvatske povijesti )a%etje Sigeta grada.
;u je i poe%ija Katarine +rinske, vr:unski pjesni$ki dometi 6vana
Gundulia, naj$itanija :rvatska knjiga *a%govor ugodni naroda
slovinskoga .ndrije Ka$ia -io!ia, Satir .ntuna *eljkovia.
2d 1A.st. po$inje i ra%voj politi$ke misli u Hrvata, javljaju se prva
ra%mi!ljanja o podrijetlu, imenu, pro!losti i udunosti Hrvata. +a$etnik je
-arko -aruli
5 !irenju prosvjete i kulture u Hrvatskoj najvi!e su uradili pavlinski,
Eranjeva$ki i isusova$ki samostani. ;ako ve 1B'?. u ,epoglavi pavlini
utemeljuju svoju gimna%iju, pa uskoro u% nju i Eilo%oEiju i teologiju, a
isusovci 1A'F, isto $ine u +agreu.
5 ra%voju visokog !kolstva najvee dostignue je otvaranje .kademije
%nanosti u +agreu 1AA9. s povlasticama kakve su imala ostala sveu$ili!ta
u -onar:iji.
Godine 1FFA. otvara se u +agreu .kademija s glavnom gimna%ijom i tri
Eakulteta: ogoslovnim, pravoposlovnim i mudroslovnim "Eilo%oEskim#.
5 Hrvatskoj se sna&no ra%vijala leksikograEija, lingvistika, tiskarstvo, ali i
prirodne %nanosti. Karakteristi$an je primjer Hausta )ran$ia koji pi!e
petoje%i$ni rje$nik "1B9B#, ali istodono i po%nato djelo i% me:anike
-ac:inae 1ovae.
0uropsku slavu stekli su *u(er 3o!kovi kao Ei%i$ar, matemati$ar,
astronom i Eilo%oE i -arin Getaldi kao matemati$ar i opti$ar.
.5S;*6=SK6 701;*.,6+.- 6 )0,6K2-./.*SK6 H0G0-216+.- G D23.
D5.,6S;6LK0 -21.*H6=0 "1F9'918AF91918#
)raanje ustavnog stanja i mira "1F9'91F91.#
=osip 66 je mla(em ratu ,eopoldu 66 ostavio dva velika duga: %emlju u
neuspje!nom ratu protiv ;uraka i otpor gotovo svi: nenjema$ki: naroda
unutar dr&ave. =osipov se nasljednik odma: i%jasnio da e u skladu sa
%aklju$cima 4ragmati$ke sankcije vratiti sve sloode i povlastice plemstva,
a to sa%ivanje svi: &upanijski: skup!tina i saora, kako Hrvatskog u
+agreu, tako i %ajedni$kog u 3udimu, odnosno 4o&unu.
1era%rje!iva sve%a s 5garskom "1F9'91F91.#
Kad se poslije pet godina sastala %agrea$ka &upanijska skup!tina pod
predsjedanjem velikog &upana 1ikole Ckrleca, %aklju$eno je da se
Hrvatska mora pove%ati $vr!e s 5garskom i na taj na$in onemoguiti
:asur!ki apsoluti%am kakav je vladao u doa =osipa 66.
;o je pri:vatio i Hrvatski saor koji se u svinju 1F9'. sastao u +agreu i
%aklju$io da trea stvoriti %ajedni$ku vladu %a Hrvatsku i 5garsku i da tako
ostane dok se ne ujedine sve :rvatske %emlje.
1a %ajedni$kom saoru u 3udimu $ekalo je :rvatske predstavnike veliko
i%nena(enje. 5mjesto njema$kog je%ika, kojim se slu&ila austrijska
administracija, ma(arski su saornici %a:tijevali uporau ma(arskog, a ne
latinskog koji je io slu&eni je%ik. 4rotiv toga je u donjem domu ustao
Hranjo 3edekovi, rekav!i da je :rvatski je%ik jednak ma(arskom i da
:rvatski narod ne mo&e dopustiti da guitkom svoga je%ika postane sluga
-a(ara.
Saor je ipak %aklju$io kako postupno trea uvesti ma(arski je%ik u
slu&enu uporau u 5garskoj i Hrvatskoj, ali su se tome oduprli 6van
0rdod> i %agrea$ki iskup -aksimilijan )r:ovac.
6sto tako su -a(ari %a:tijevali i%jedna$avanje protestanata i katolika u
Hrvatskoj i doka%ivali kako Slavonija nije dio Hrvatske, ali su svi ti nji:ovi
%a:tjevi odijeni. ;ada je an 6van 0rdod> i%rekao na latinskom glasovitu
u%re$icu: J*egnum regno non praescriit leges.D, tj. JKraljevstvo ne mo&e
Kraljevstvu propisivati %akone.D
6deje Erancuske revolucije. 4ad )enecije, gospodarice =adrana "1F9F.#
2d i%ijanja velike gra(anske revolucije u Hrancuskoj 1F89. i po$etka rata
protiv revolucionarne Hrancuske 1F98. i u :rvatskim se %emljama !ire
jakoinske ideje, ideje Erancuske revolucije.
Durova$ka *epulika odr&ava ve%e s Hrancuskom, djelovanja
jakoinski: kru&oka osjeaju se i u Splitu i u +adru, 1F9?. te su ideje
%aranjene, ali ve 19F<. u +agreu se postavlja drvo sloode kao simol
sloode i na njemu se nala%i pjesma na kajkavskom.
+a !irenje ti: ideja okrivljeni su neki +agrep$ani, me(u njima i -aksimilijan
)r:ovac, a u 5garskoj je su(eno %og jakoinske %avjere nekim
politi$arima s 6gnjatom -artinoviem na $elu.
-ir u 7ampoEormiju "1F. listopada 1F9F.#: Hrancu%i u%imaju ,omardiju, a
Hasurgovcima e dati mleta$ku 6stru, Kvarnerske otoke, Dalmaciju i
3oku kotorsku.
1apoleon se umije!ao u unutarnje stvari -leta$ke *epulike 18. svinja
1F9F. proglasio kako vjerenica 'adranskog mora prestaje postojati.
5 Hrvatskoj je %avladalo odu!evljenje, pa jedna delegacija dalmatinski:
Hrvata odla%i u 3e$ i %a:tijeva sjedinjenje s 3anskom Hrvatskom.
Hrancuska Dalmacija "18'B918'9#
1a po$etku 19.st. u 4o&unu donesene su dvije odluke va&ne %a Hrvatsku.
1ajprije je %ajedni$ki Saor podnio kralju molu Hrvata da se osloo(ena
Dalmacija sjedini s Hrvatskom, ali on je to odgodio %a udua vremena.
+atim su 18'B. :rvatski %astupnici s iskupom )r:ovcem na $elu odili
ma(arski %a:tjev %a uvo(enjem nji:ovog je%ika u :rvatske !kole. ;om je
prilikom )r:ovac i%javio da ako -a(ari tako nastave, Hrvati e u javnu
uporau uvesti svoj je%ik, ilirski, tj :rvatsku !tokavicu.
;rei je put, opet u 4o&unu, novoprogla!eni kralj i car Hranjo 6 morao
potpisati novi pora% i ustupiti Dalmaciju i 6stru Hrancu%ima.
1a $elo vojni$ke uprave u Dalmaciji postavio je 1apoleon uskoro generala
.ugusta -armonta, a %a gra(anskog upravitelja imenovao je -le$anina
)icen%a Dandola. 2n je odma: uputio puku proglas na :rvatskom i
talijanskom je%iku i najavio doru upravu i gospodarske promjene.
2dma: je pokrenuo i poseno glasilo na talijanskom i :rvatskom je%iku
Kraljski /almatin, prve novine na :rvatskom je%iku. Dandolo je to u$inio
na poticaj potkralja 6talije u $iji je sastav pripadala Dalmacija.
Kraj Durova$ke *epulike "18'A918'8#
1apoleon je ve tada planirao napad na *usiju, pa mu je %ato treala
Dalmacija da preko nje i ;urske krene prema istoku. Da i to onemoguili,
*usi su u =adransko more, u% pomo svoji: crnogorski: save%nika, uputili
svoju mornaricu. 5 procijepu i%me(u ti: dviju sila na!li su se sloodni
Durovnik i 3oka. Kada su Hrancu%i pod vodstvom generala -olitora do!li
do rijeke 1eretve, *usi i 7rnogorci su ve %au%eli dotad austrijsku 3oku.
Hrancuski geeral ,auriston do!ao je 8A. svinja 18'A. pred Durovnik i
%amolio Durov$ane da mu dopuste ula%ak i odmor u gradu. Kad su oni
otvorili svoja gradska vrata, Hrancu% je s vojskom %aposjeo %idine. 3io je
to kraj tisuljetne neovisnosti i sloode Durova$ke *epulike, $esto
slikovito na%ivane i :rvatskom .tenom.
*usi i 7rnogorci su 18'A. %au%eli otoke Kor$ulu, 3ra$ i )is
4ovijesna va&nost Durova$ke *epulike
2d 0adarskog mira 1?B8. Durovnik je io pod %a!titom :rvatsko9ugarski:
vladara, a u iti je &ivio kao samostalna plemika repulika s i%ra%itim
demokratskim ustrojem dr&ave u kojem se kne% mijenjao $ak svaki:
mjesec dana.
5% 7arigrad, )eneciju i Genovu io je najugledniji pomorski, trgova$ki i
ortni$ki grad na Sredo%emlju i 3alkanu, prava spojnica isto$nog i
%apadnog -editerana, kr!anskog i islamskog svijeta. Stoljeima se
uspje!no odupirao .rapima, 3i%antincima i -le$anima s mora, te ra!kim i
osanskim vladarima s kopna, a vje!tom diplomacijom odr&ao se i %a tri
stoljea turski: prodora. Do 1B.st. !irio je svoj dr&avni teritorij i u doa kad
je pao 3i%ant io je na vr:uncu moi i tako se %adr&ao sve do prirodne
katastroEe9potresa 1AAF. godine.
5 Durova$koj *epulici su cvjetale sve grane umjetnosti
Hrancuske &lirske pokrajine "18'99181?#
1akon !to je postignut mir u ;il%itu "4ruska#, doili su Hrancu%i i 3oku
kotorsku i tako %a!titili Durovnik od novi: plja$ka!ki: upada crnogorski:
plemena.
1apoleo je dao ustrojiti posenu olast na%vanu &lirskim pokrajinama ili
&lirskim provincijama sa sjedi!tem u ,juljani ili skraeno 6lirijom. Sava od
u!a Sutle do 5ne dijelila je Hrvatsku na dva carstva, u +agreu, na
savskom mostu, podignuta je Erancuska carinarnica. 1a $elu poddr&ave
6lirije io je mar!al .ugust -armont, kome je 1apoleon dao titulu Jvojvode
durova$kogD.
-jesto Kraljskog Dalmatina po$eo je 181'. i%la%iti lu1.eni telegra2 &lirskih
pokrajina na njema$kom, Erancuskom i talijanskom.
4rema 1apoleonovom dekretu podijeljene su 6lirske provincije na A
gra(anski: pokrajina: 1. 7ivilna Hrvatska, 8. )ojni$ka Hrvatska, ?.
Dalmacija i Durovnik, <. 6stra, B. Kranjska i A. Koru!ka.
H*).;SK6 1.*2D16 4*042*2D "18?'918<F#
)r:ov$ev krug i pretpreporodna kretanja do 188F.
5 posljednjem desetljeu 18.st. i prva dva desetljea 19.st. :rvatski su
stale&i vodili oru i na tri strane: protiv nametanja ma(arskog je%ika i
odacivanja :rvatske autonomije, protiv novog austrijskog centrali%ma i
apsoluti%ma Hranje 6 i kasnije njegove desne ruke, kne%a -etternic:a, i
protiv Erancuski: politi$ki: i osvaja$ki: te&nji.
S o%irom na to da je oslaila uloga Hrvatskog saora i ana i da se
ograni$avaju prava :rvatski: &upanija, povremeno ulogu ti: organa
preu%ima %agrea$ki iskup i iskupija, poglavito u doa kad je na njenom
$elu io po%nati -aksimilijan )r:ovac, anski namjesnik i od 18'9. do
181?. organi%ator orane, Einancijer :rvatske vojske i mecena :rvatskog
kulturnog &ivota.
5 Hrvatskoj gotovo da i nije ilo akcije i%a koje nije stajao )r:ovac sa
svojim velikim imanjima: tiskara, knji&ara, knji&nica, krug je%ikoslovaca,
pisaca, velike me(unarodne ve%e, dvorska po%nanstva, pomaganje
politi$ki: aktivista, trgovina, i%gradnja prometni: putova prema moru
"cesta ,uj%ijana# i dr.
181?. )r:ovac pokree skupljanje narodnog laga, knjiga, otvaranje
mu%eja, gla%enog i drugi: %avoda i uope, on i njegov krug postaju
ne%amjenjiva :rvatska kulturna institucija.
Gajeva Kratka osnova i Ku!evieva &ura minicipalia 318?'#
,judevit Gaj je svojom knji&icom Kratka osnova horvatsko4slavenskoga
pravopisanja "3udim, 18?'# predlo&io novu ortograEiju prema $e!kom
u%oru "$,,!,&#.
;aj na$in pisanja pri:vatili su uskoro Hrvati, ali i Slovenci, a popularno je
na%van gajicom.
1a novom %ajedni$kom saoru u 4o&unu 18?'. Hrvati su se ve pomirili s
u$enjem ma(arskog je%ika, jer %og austrijskog apsoluti%ma nisu :tjeli
prekinuti sve ve%e s ma(arskim plemstvom koje je tako(er ilo ugro&eno
od 3e$a.
-e(utim na saoru je prevladala struja koja od nacionalno i povijesno
ra%norodne 5garske &eli stvoriti jedinstvenu ma(arsku dr&avu. -a(ari i
nji:ove prista!e u Hrvatskoj "ma(aroni# negirali su ilo kakva dr&avna
prava Hrvatske i tvrdili kako 5garska i Hrvatska nisu Judru&ene kraljevineD.
;ada je =osip Ku!evi, protonotar Hrvatskog Kraljevstva, i%dao knji&icu
&ura municipalia i doka%ao da je Hrvatska oduvijek imala posena prava i
%asean dr&avnopravni odnos prema 5garskoj. 3ila je to Eormulacija
:rvatskog dr&avnog prava na kojoj e se temeljiti udua :rvatska politika.
'o "rvatska ni propala5 /isertacija "18?8#
2ko Gaja po$inje okupljanje mlade djelatne skupine intelektualaca koja e
povesti narodni preporod. Gaj se seli 18?1. u +agre i po$inje pripreme %a
i%davanje novina G glasila pokreta.
1ajprije -atija Smodek po$inje esplatno podu$avati :rvatski je%ik, a
%atim mladi klerik 4avao Ctoos pi!e elegiju Kip domovine.
18?8. Gaj pi!e pjesmu "orvatov sloga i zjedinjenje koja pod imenom 'o
"rvatska ni propala postaje preporodnom udnicom.
18?8. i%la%i najva&niji spis u pripremnom ra%dolju narodnog preporoda.
;o je djelo du:ovnog vo(e pokreta, groEa =anka Dra!kovia, a ojavljeno
je pod naslovom /isertacija iliti razgovor darovan gospodi poklisarom
zakonskim i .uduem zakonotvorcem kraljevinah naih... 3ila je to
knji&ica9program, ne samo %a narodni preporod nego i dotad najcjelovitiji
politi$ki program :rvatskog naroda. 1a temelju :rvatskog dr&avnog prava
Dra!kovi predla&e stvaranje )elike 6lirije koja i ou:vaala sve :rvatske
%emlje, "dana!nje# slovenske %emlje i 3osnu. 2n predla&e i %ajedni$ki
je%ik Jiliri$kiD, !to %na$i !tokavsko narje$je, kojim je Disertacija i pisana i
i%dana u Karlovcu, do 1888. sredi!tu :rvatskog dijela 6lirski: provincija.
*ovine horvatzke5 &lirske novine 367894678:;
A. sije$nja 18?B. i%a!le su *ovine horvatzke, a odma: %atim i nji:ov
knji&evni prilog /anica horvatzka5 lavonzka i /almatinzka. 5 Danici
"1<.o&ujka 18?B# pjesnik i diplomat .ntun -i:anovi ojavio je pjesmu
"orvatska domovina koja je 1891. kao Lijepa naa postala :rvatskom
:imnom.
1akon !to je privukao $itatelje u u&oj, kajkavskoj Hrvatskoj, Gaj se 18?A.
odlu$io ne samo na promjenu imena, nego i programa svoji: novina.
5mjesto 1ovina :orvatski: i Danice po$eo je i%davati &lirske narodne
novine i /anicu ilirsku s namjerom da se one pro!ire na podru$je
Slavonije, 3osne, Durovnika, Hercegovine, a po mogunosti i na Sriju i
Sloveniju.
Litaonice, knji&nice, nacionalna dru!tva "18?8918<8.#
2pi kulturni i nacionalni pokret %a:vatio je ponajprije :rvatsko mlado
gra(anstvo, u$enike i studente.
)jekoslav 3auki "18?A# ojavljuje prvu :rvatsko gramatiku
-ladi 6van Kukuljevi Sakcinski "18?9# pi!e prvu :rvatsku povijesnu
tragediju 'uran i o2ija.
5 )ara&dinu, Karlovcu i +agreu utemeljene su 18?8. prve $itaonice koje
postaju sredi!ta preporodnog rada.
)r:unac toga rada je utemeljenje dviju najva&niji: nacionalni: ustanova
koje djeluju i danas. ;o su -atica ilirska "18<8# kao sredi!nja kulturno9
povijesna institucija i Hrvatsko9slavonsko gospodarsko dru!tvo "18<1# koje
pokree svoje glasilo List meseni "od 18BB. !ospodarski list9i%la%i i
danas#
Stanko )ra%, rodom Slovenac, najolji ilirski pjesnik, po$inje kao urednik
i%davati knji&evno9%nanstveni $asopis Kolo G najstariji :rvatski $asopis
"18<8#.
4rvi, vei re%ultati preporoda osjeaju se ve 18<<. kad -atica i%daje
Gundulieva Osmana u% dopunu 6vana -a&urania, kad u +adru po$inje
i%la%iti $asopis 0ora dalmatinska, Demeter ojavljuje -eutu..
)r:unac knji&evnog stvarala!tva toga doa je spjev mrt mail4age
<engia 6vana -a&urania "18<A.#
4rvi politi$ki sukoi, rpanjske 1rtve "18<1. i 18<B.#
6stodono kad je Gaj 18?A. preu%eo u svojim novinama ilirsko ime i pre!ao
na !tokavicu, odgovorio mu je isticanjem srpskog imena i je%ika srpski
politi$ar 3o&idar 4etranovi pokretanjem r.sko4dalmatinskog magazina u
+adru. 2tada srpski politi$ari tajno ili javno rade protiv ilirskog, :rvatskog
imena i sloge, ali i protiv mogueg sjedinjenja Hrvatske i Dalmacije, !to e
samo ote&avati ja$anje narodnog preporoda Hrvata u tim ju&no:rvatskim
krajevima.
4rotivnici ilirskog imena i Gajevi: je%i$ni: reEormi utemeljuju u +agreu
18<1. Hrvatsko9ugarsku stranku koja je ila i %a uvo(enje ma(arskog kao
slu&enog je%ika u Hrvatsku. +ato i: je narod na%vao ma(aronima. 1joj
nausprot osnovali su prista!e ilirskog pokreta 6lirsku stranku koja se ori
%a ujedinjenje svi: :rvatsko: %emalja u politi$kom i jedinstvo svi: =u&ni:
Slavena u kulturnom pogledu.
S o%irom da je ilo pritu&i %a !irenje ilirskog imena $ak i% 3osne, da su
ore iliraca i ma(arona ile sve &e!e, %aranio je 18<?. kraj Herdinand
)., sin Hranje 6., ilirsko ime. 1jegove prista!e ni tad ne preu%imaju
nacionalno, :rvatsko ime, nego svoju stranku na%ivaju 1arodnom, isto kao
i novine koje postaju *arodnim novinama.
3udui da je 6van Kukuljevi Sakcinski 8. svinja 18<?. u Hrvatskom
saoru odr&ao svoj glasoviti govor o uvo(enju :rvatskog je%ika kao
slu&enog u poslovanje Saora i druge poslove, !to je pri:vaeno s
odu!evljenjem, na ma(arskoj je strani %avladala nervo%a, %aranili su
:rvatskim %astupnicima u %ajedni$kom saoru govoriti latinski i %aklju$ili
da se %a 1' godina mora u 5garskoj pa i Hrvatskoj uredovati samo na
ma(arskom.
Glavni suko i%me(u ma(arona i narodnjaka %io se u srpnju 18<B.
prilikom onove %agrea$ke &upanije. -a(aroni su po%vali seljake9
plemie i% ;urpolja da %a nji: glasuju u skup!tini, !to su oni i uradili, pa su
narodnjaci pora&eni. ;o je i%a%valo napetost u +agreu gdje je na
-arkovu trgu do!lo do oru&anog sukoa u kome je vojska poila 1? ljudi,
a 8F i: je ranjeno, uglavnom narodnjaka.
rpanjske 1rtve kao da su ile uvod u :rvatsko9ma(arske sukoe vei:
ra%mjera do koji: je do!lo tijekom revolucije godine 18<8.
+a Kossut:a ne postoji Hrvatska "18<F.918<8.#
1a nastavak &upanijske skup!tine u +agreu doveo je .ntun =osipovi
svoje plemie9seljake i% ;uropolja, ali im an Hranjo Haller nije pri%nao
vi!e nego jedan glas %a cijelu plemenitu opinu turopoljsku.
;ada je saor opet imao veinu narodnjaka i %aklju$io da se Hrvatskoj
vrati njena vlada koje se samo privremeno odrekla 1F9'., da se %a:tijeva
ujedinjenje svi: :rvatsko: %emalja, da ude crkveno i kulturno neovisna
od 5garske i da se +agrea$ka iskupija pretvori u nadiskupiju. +og
toga je morao odstupiti ma(aronima sklon an Haller, a vlast je preu%eo,
kao anski namjesnik, %agrea$ki iskup =uraj Haulik. 6 taj, posljednji
:rvatski stale!ki saor napokon 18<F. donese odluku da se umjesto
latinskog uvede kao slu&eni :rvatski je%ik.
5 slavu tog doga(aja i%vedena je 8?. i 8<. listopada 18<F. opera
)atroslava ,isinskog Lju.av i zlo.a
-./.*SK. *0)2,576=. 6 *.;. .5S;*6=SK6 .4S2,5;6+.- G D23.
4*2)6+2*6=. 6 1.G2D30 "18?8O<9918B1918A1918AFOA8#
0ahtevanja naroda 8B. o&ujka 18<8.
*evolucija koja je u velja$i 18<8 uknula u 4ari%u i nje%in %a:tjev %a
politi$kim sloodama ur%o se pro!irila na srednju 0uropu, poglavito na
vi!enacionalnu .ustrijsku 7arevinu, di&u se ;alijani, -a(ari, 4oljaci, ali i
gra(ani u 3e$u, gdje pada -etternic:, glavni nositelj drugog austrijskog
apsoluti%ma. *evolucionarni val %a:vaa i Hrvatsku i +agre gdje 6van
Kukuljevi Sakcinski i .mro% )ranic%an> sa%ivaju 8B. o&ujka veliku
narodnu skup!tinu u 6lirskoj dvorani na Gornjem gradu.
5o$i skup!tine vratio se i% 3e$a ,judevit Gaj koji je poku!ao na svoju ruku
ne!to uraditi, kao i groE Hranjo Kulmer i ,judevit 2&egovi$, ponajprije
imenovanje %apovjednika 4rva anske pukovnije, pukovnika =osipa
=ela$ia %a :rvatskog ana. ;o je isto %a:tijevala i velika narodna
skup!tina u +agreu, iako je r%ojavka o imenovanju ila na putu i% 3e$a i
uru$ena =ela$iu u ,ekeniku.
2sim i%ora =ela$ia, u ?' to$aka %aklju$ili su u +agreu da gotovo iste
&elje kao i -a(ari upute kralju u 3e$, a to je ujedinjenje svi: :rvatsko:
%emalja, posena vlada neovisna od 5garske, stalni Hrvatski saor i
ukidanje Eeudalni: i kmetski: odnosa.
1astupa ana =ela$ia
Hrvatsko poslanstvo od <'' ljudi koje je krenulo u 3e$ da kraju odnesu
narodne &elje usput je do%nalo o imenovanju =ela$ia. 6% prijestolnice su
se Hrvati vratili ra%o$arani, jer osim imenovanja =ela$ia %a ana, sve
druge im je %a:tjeve odio i uputio i: da i: usvoje na svom Saoru i
dostave na odorenje.
2:rareni $inom pri:vaanja ma(arski:, a odijanja :rvatski: %a:tjeca,
po$nu i% 4e!te nasilno ma(ari%irati Hrvatsku. 1ajprije su na *ijeci uveli
dopise na ma(arskom, i%javili da Slavonija pripada i%ravno 5garskoj.
5skor nakon !to je imenovan :rvatskom anom =ela$i je promaknut u $in
podmar!ala i %apovijedajueg generala u )ojnoj krajini. 2n je odma:
odgovorio -a(arima tako da je %aranio posenom okru&nicom primati od
ilo koga, osim ana kao vr:ovnog du&nosnika %emlje, ikakva nare(enja.
;aj akt je imao revolucionarno %na$enje jer su njim prekinute stoljetne
ve%e i%me(u Kraljevine 5garske i Kraljevine Hrvatske, utemeljene 11'8.
Hrvatski saor pod =ela$ievim predsjedanjem i%jasnio se %a
Eederalisti$ko ure(enje -onar:ije, proglasio je vlast :rvatskog ana,
%a:tijevao sjedinjenje Dalmacije i )ojne krajine s Hrvatskom, a od
%aklju$aka %ajedni$kog saora u 4o&unu pri:vatio je samo ukidanje
kmetstva.
=ela$i je po%natim Banskim pismom 8B. travnja 18<8. ukinuo Dtlaku
gospodsku i svaku dau urarialskuD
=ela$ieva vojni$ka pojeda i politi$ki pora%
1akon !to je s Hrvatskom sjedinjeno -e(imurje, =ela$i je s vojskom
pre!ao -uru i preko Kani&e, pokraj 3alatona i Stolnog 3iograda, po!ao
prema 3udimu. 5 -a(arskoj je tada pala vlada i svi poslovi nacionalne
orane povjereni su ,ajosu Kossut:u, a vo(enje vojske generalu -ogi.
4rve itke su se odigrale kod 4ako%da i )elenc%e i pro!le uglavnom
neodlu$no. 3udui da je kraljevski komesar %a 5garsku poginuo,
imenovao je car Herdinand ). =ela$ia komesarom i dodao mu 8' '''
austrijski: ovjnika. 2d tada on vi!e ne ratuje pod :rvatskom %astavom i %a
Hrvatsku, nego kao carski general %a .ustriju i dvor, iako je to ilo gotovo
isto, jer je ma(arska revolucija prijetila i austrijskom dvoru
1ovi austrijski apsoluti%am i germani%acija "18B1918B9#
5 Hrvatskoj je %avladalo ne%adovoljstvo i poti!tenost, a =ela$i, kojeg su
slavili kao generala i vojskovo(u, io je %apravo tragi$na li$nost, iako je do
18B<. ostao na $elu 3anske vlade i do smrti na $elu 1amjesi!tva.
4rve apsolutisti$ke mjese demostrirao je novi vladar "Hranjo =osip# ve
18B'. raspu!tanjem Hrvatskog saora, uvo(enjem oru&instva
"&andarmerije# u Hrvatsku, promjenama u upravi, !kolstvu, itd.
4otkraj 18B1. ukinuo je i oktroirani ustav i %apo$eo otvoreni apsolutisti$ki
re&im koji se oi$no po ministru .lePandru 3ac:u na%iva 3ac:ovim, a
%apravo je to io novi, trei austrijski apsoluti%am i%a kojega je stajao car.
4o$ela je odma: i germani%acija dru!tva, %aranjena je :rvatska %astava i
18B8. uveden Opi gra=anski zakonik koji je io suprotan dotadanjim
pravnim normama u Hrvatskoj. 4o$eli su progoni :rvatski: intelektualaca,
%arane tiska.
=ugoslavenstvo i srpstvo. Star$evi i Karad&i "18B8#
4oslije lo!eg iskustva s ma(arskom revolucijom i veliko9ma(arskim
osvaja$kim namjerama, pa odma: %atim s austrijskim apsoluti%mom i
germani%acijom, po$inje se u Hrvatskoj sve vi!e ra%mli!ljati o %ajednici s
drugim ju&noslavenskim narodima.
4rema dosada!njim sa%nanjima, prvi je pojam ju1noslavenski narod
uporao Srin 4avle Stamatovi "18?F#.
4rvo dru!tvo povjesni$ara Hrvatske: Dru!tvo %a povjesnicu jugoslavensku,
!to ga u% potporu ana =ela$ia utemeljuje 6van Kukuljevi Sakcinski.
2dma: %atim Kukuljevi pokree prvi povijesni $asopis, +rkiv za
povesticu jugoslavensku.
Sri su se ve u doa :rvatskog narodnog preporoda, a i poslije, oduprli
ilirstvu i jugoslavenstvu $istim srpskim nacionalnim programom i imenom, i
ne samo to, nego su se iska%ivali i osvaja$kim i asimilatorskim
namjerama, pa i potpunom negacijom :rvatskog imena, je%ika, naroda i
kulture.
1aime, Srija, mala autonomna turska kne&evina, imala je ve 18<<. tajni
plan svog !irenja na druge ju&noslavenske %emlje, !to ga je kao
*aertanije i%radio 6lija Gara!anin.
)uk SteEanovi Karad&i napisao je svoju knji&icu Kove1i... i u njoj
poglavlje r.i svi i svuda "18<9# u kojem poku!ava doka%ati da su svi oni
koji govore !tokavski Sri. 4o njemu su Hrvati9kajkavci %apravo Slovenci,
a samo su $akavci u% more Hrvati.
1a tu neistinu, da su samo $akavci Hrvati, koju su pri:vatile sve novine i
politi$ari u Sriji, odgovorio je o!tro 18B8. pravnik i politi$ar .nte
Star$evi, ustvrdiv!i da postoji i je%ik i narod :rvatski.
Slom apsoluti%ma G Hrvatski saor 18A1.
1eoapsoluti%am se odr&avao silom, pa je silom i pao. 4oslije pora%a u
6taliji od Hrancuske i 4ijemonta, morao je Hranjo =osip 18B9, odaciti
apsolutisti$ki na$in vladanja i proglasiti 18A'. Listopadsku diplomu5 kojom
oeava politi$ke sloode pa i sa%iv Saora i &upanijski: skup!tina. +a
ana je imenovan general =osip s Cok$evi koji je odma:, na
odu!evljenje naroda uveo :rvatski je%ik, a 3ac:ovi su :usari i njema$ki
glumci protjerani i% +agrea.
4oslije 18 godina apsoluti%ma sa%van je Hrvatski saor "18A1. u +agreu#.
1jegov najva&niji %adatak io je odrediti odnose Hrvatske prema 5garskoj
i .ustriji. 6stodono je sa%van i Dalmatinski saor u +adru, a 6stra je
tako(er doila svoj saor u 4ore$u.
4itanje Sra i na%iva je%ika "18A1#
5 Saoru je ila ve %amjetna skupina srpski: politi$ara s =osiEom
*aja$iem na $elu. 2ni su se na ra%ne na$ine i%orili %a )ojvodinu
Srpsku, ali ona je ila ukinuta 18A1., a tri odu%eta srijemska kotar vraena
su matici9%emlji Hrvatskoj. ;ada su srpski politi$ari o!tro postavili pitanje
pripadnosti Srijema, doka%ujui da je on srpski, jer da u njemu postoje
pravoslavni samostani.
6stodono su Sri postavili pitanje prava srpskog naroda u Hrvatskoj,
njegova imena i je%ika.
Saor je pri:vatio te%u da u trojednoj Kraljevini ima i srpskog naroda. Sri
su i!li dalje, %a:tijevajui da im se pri%na i srpski na%iv je%ika pa i irilica
kao pismo. 1akon %ate%anja s na%ivima :rvatsko9slavonski, :rvatsko9
srpski i narodni, %a je%ik je predlo&en, opet kao kompromis, na%iv
jugoslavenski, !to je veina, u% protivljenje Sra pri:vatila.
"rvatsko4ugarska nagod.a 18A8.
Kad je Hrvatski saor potkraj %asjedanja %aklju$io da Hrvatska nee ii u
e$ko Dr&avno vijee i da nema nikakvi: %ajedni$ki: odnosa sa .ustrijom,
Hranjo =osip 6 je postupio kao pravi Hasurg G napustio je Saor.
1astupilo je vrijeme provi%orija, ni s 3e$om ni s 4e!tom, doa prikrivenog
apsoluti%ma progla!enog vladarovim %eljakim patentom i% 18A1.
-a&urani je kao dvorski kancelar poradio na stvaranju koja ila %a
spora%um s .ustrijom prije negoli se .ustrijanci dogovore s -a(arima.
;ako je nastala Samostalna narodna stranka u kojoj su osim -a&urania
ili jo! i 6vak Kukuljevi Sakcinski, nadiskup =uraj Haulik, .mro%
)rniczany.
"rvatsko4ugarska nagod.a "18A8#, Hrvatska je prema nagodi doila
potpunu autonomiju u unutarnjim poslovima: uprava, pravosu(e, nastava,
ogo!tovlje. +ajedni$ki poslovi su ili: Einancije, poljodjelstvo, trgovia i
%emaljska orana, ali e na njima u 4e!ti raditi poseni :rvatski odsjeci.
+ajedni$ke poslove rije!avati e Saor svi: kraljevina 5garske Krune na
koji Hrvatski saor !alje svoje i%aslanike, a Hrvatska kao cjelina svoje
i%aslanstvo.
Hrvatska i kraljevina i carevina. $ijeka krpica "18A8#
Glede *ijeke kao najsjevernije i najolje luke na :rvatskoj oali nisu Hrvati
imali sree ni s Hasur%ima, ni s 5garskom, a kasnije ni s 6talijom.
2duvijek ju je neki narod prisvajao %a see e% etni$ki:, povijesni: ili
geopoliti$ki: ra%loga. ;ako je ilo i po slovu nagode. 5 $l.AA :rvatskog
teksta stoji da e se o *ijeci jo! dogovoriti, a 5garski saor je usvojio
%aklju$ak da *ijeka s kotarom pripada neposredno 5garskoj. 3udui da je
postojala ra%lika i%me(u :rvatskog i ugarskog stajali!ta, a kako je :rvatski
tekst ve io sankcioniran, na njega je nalijepljen ma(arski %aklju$ak. 3io
je to EalsiEikat koji je dvor uradio da i %adovoljio ja$u, ugarsku stranu.
Strossma>erov poku!aj suradnje sa Srima. 2snivanje =.+5 18AA.OAF.
3ilo je to doa velike politi$ke i kulturne djelatnosti iskupa i mecene =. =.
Strossma>era koji je jo! 18A1. dao sredstva %a utemeljenje najvi!e
%nanstvene ustanove, akademije %nanosti u Hrvatskoj. Godine 18A<.
Hranjo *a$ki u% njegovu pomo pokree prvu %nanstveni $asopis u
Hrvatskoj G Knji1evnik. 1jime se :tjelo poka%ati kako Hrvatska raspola&e s
dovoljno %nanstveni: slila %a otvaranje akademije. Kad je Hrvatski saor
18AA. potvrdio pravila nove akademije, i%arani su i njeni prvi $lanovi, nji:
1<, a me(u njima je io spomenuti slovenski prvak 3leiQeiss, tajnik je io
Srin /uro Dani$i, a predsjednik sveenik dr. Hranjo *a$ki, istaknuti
povjesni$ar.
=.+5 je slu&eno po$ela djelovati 1'. travnja 18AF. godine. 2tvorenje
.kademije ilo je 88. srpnja u +agreu i pod imenom =.+5 djelovala je
sve do ljeta 19<1. kad je postala Hrvatska akademija. Godine 19<B.
.kademiji se vraa staro ime, a od 1991. djeluje pod imenom Hrvatska
akademija %nanosti i umjetnosti "H.+5#.
+.L076 -2D0*10 H*).;SK0. )*.K.1=0 K*.=610. 4*)6 1.*2D16
42K*0; "18F1918F?918819188?.#
2tpori 1agodi
3udui da su 1agodu u ime Hrvatske sklopili unionisti, ve od njena
potpisivanja &estoko su je osporavali prava!i, ali i narodnjaci. 2dma: je
ukintua Dvorska kancelarija u 3e$u i imenovana Kraljevska :rvatsko9
slavonsko9dalmatinska %emaljska vlada u +agreu s ,evinom *auc:om
kao anom na $elu. 2tada se sve sve%e s 3e$om prekidaju, a u 4e!ti se
osniva poseno ministarstvo %a Hrvatsku i Slavoniju s :rvatskim ministrom
na $elu.
3io je to prvi uspje: u protunagodenoj ori koji je oporu o:rario da
18F1. i%da $ujanski mani2est u kome se 1agoda progla!ava
ne%akonitom, jer je sklopljena pod pritiskom i e% na%o$nosti pravi:
predstavnika :rvatskog naroda.
Kvaternikova rakovi$ka una 18F1.
0ugen Kvaternik io je u% .ntu Star$evia utemeljitelj Stranke prava i njen
najistaknutiji $lan. 3io je ne samo pisac i politi$ar, nego i politi$ki emigrant,
organi%ator otpora i uporni orac %a samostalnu i neovisnu Hrvatsku.
Kad je vidio da od pomoi sa strane nee iti ni!ta, odlu$io je podii unu
u Krajini, gdje je tako(er vladalo ne%adovoljstvo i stra: od ma(arske vlasti.
5jesen 18F1. oti!ao je stoga sa svojim najli&im suradnicima u *akovicu,
u kraj naseljen Hrvatima, ali i )lasima koji su ve$ pomalo primali srpsku
nacionalnu ideju, i podigao oru&anu unu, utemeljio :rvatsku narodnu
vladu i planirao preu%eti vlast u Hrvatskoj.
+a samo tri dana je taj poku!aj otpora io ugu!en. Kvaternik je i%dajom
upao u namje!tenu %asjedu u kojoj je uijen sa svoja dva ministra. 1eki su
pounjenici su(eni na smrt, ostali na %atvorske ka%ne, a $lanovi Stranke
prava ili su proganjani kao untovnici.
*a%voja$enje krajine 18F1.918F?. -a&uranieva moderni%acija :rvatske "18F?9
188'#
6ste godine kad je kvaternik krenuo u *akovicu, po$elo je ra%voja$enje
)ojne krajine i njeno vraanje matici %emlji9Hrvatskoj.
1arodnjaci i prava!i su i dalje istupali protiv 1agode i %a:tijevali njenu
promjenu. 5spjeli su 18F8. doiti i%ore i i%arati -a&urania %a
predsjednika Saora. -e(utim Saor je opet io raspu!ten. 6pak, 18F?.
1agoda je revidirana. +a ana je tada i%aran ugledni knji&evnik i
politi$ar 6van -a&urani, prvi an neplemi, na%van stoga .anom
puaninom.
1a%van je i .anom re2ormatorom koji je nastojao upravno, gospodarski,
kulturno i prosvjetno unaprijediti Hrvatsku. -oderni%irano je sudstvo,
doneseni su novi %akoni o sloodi tiska i gotovo o svim olicima ljudske
djelatnosti. 5temeljena su u to doa mnoga stru$na, kulturna i %nanstvena
dru!tva i ustanove.
)e 18F<. donesen je 0akon o pukom kolstvu prema kojem se uvodi
oave%no $etverogodi!nje !kolovanje, a pu$ke !kole se i%u%imaju ispod
crkvenog nad%ora. 6ste je godine otvoreno i +agrea$ko sveu$ili!te sa tri
Eakulteta "pravni, ogoslovni i Eilo%oEski#
5jedinjenje Krajine G %aokru&ivanje anske Hrvatske "1881#
Doijanjem 3iH, )ojna krajina je postala sasvim suvi!nom, jer su se
granice .ustro95garske pomaknule na Drinu. Stoga su u 3e$u odlu$ili
potpuno ukinuti stoljetnu vojni$ku ustanovu, pa je ve F'9i: godina 19.st.
po$elo ra%voja$enje Hrvatsko9slavonske )ojne krajine.
Hranjo =osip 6 je 1881. i%dao posean >ani2est kojim se )ojna krajina
sjedinjuje s Hrvatskom.
Sjedinjenjem )ojne krajine s civilnom Hrvatskom i Slavonijom %avr!en je
proces integracije :rvatski: %emalja u .ustro95garskoj.
1arodni protuma(arski pokret 188?. u Hrvatskoj
+a anovanja ,adislava 4eja$evia nastavljena je postupna ma(ari%acija
Hrvatske putem %ajedni$ki: poslova "&elje%nice, po!te, pore%na i carinska
slu&a#.
Kad su ljeti 188?. postavljeni grovi sa ma(arskim natpisima, iako su oni
po 1agodi ili %aranjeni, i u +agreu, i%a%vali s veliku u%u(enosti i
nemire. 1arod i: je silom %acio i uni!tio "1B. kolovo%a#, a odma: %atim u
+agreu se pridru&uju Karlovac, Senj, 1ova Gradi!ka.
5skoro je an 4eja$evi io prisiljen dati ostavku, u %emlji je progla!eno
i%vanredno stanje, a gra(anima su se pridru&ili seljaci u +agorju, 4rigorju,
%atim na 3anovini.
Kad je primirio Hrvatsku, *amerg je oti!ao, a na mjesto :rvatskog ana nije
vi!e doveden unionist, nego otvoreni %astupnik velikoma(arske ideje,
veleposjednik groE Dragutin K:uen Hedervar.
1arodni preporod u ju&noj Hrvatskoj "18A'91888.#
=u&na Hrvatska &ivjela je prometno nepove%ano s ostalom Hrvatskom.
4od utjecajem narodnog preporoda u anskoj Hrvatskoj, po$ela je u drugoj
polovici 19.st. ora %a :rvatski je%ik, po:rvaivanje !kola, uprave, ali je taj
porces %og stoljetne dominacije talijanskog je%ika i kulture i!ao sporo.
Dalmatinski saor 18A1. odija ideju sjedinjenja Hrvatske i Dalmacije.
;alijansko9talijana!ka veina predla&e autonomnu pokrajinu e% $vrsti:
sve%a sa +agreom i Hrvatskom.
2no !to je %a Hrvatsku u$inio Gaj pokretanjem novina, %a Dalmaciju se
%ili 18A8. kad su u +adru prista!e ujedinjenja s Hrvatskom pokrenuli
dvoje%i$ni :rvatsko9talijanski *arodni list ? &l *azionale. 6ste godine je
utemeljeno i knji&evno dru!tvo -atica dalmatinska.
Hrvatski narodni preporod u 6stri "18AA91899#
5logu narodni: preporoditelja u 6stri ponajprije preu%imaju katoli$ki
sveenici koji su, od iskupa =urja Dorile do 3o&e -i:anovia, odigrali
i%nimno va&nu ulogu u istarskom preporodu i orijentaciji 6stre prema
Hrvatskoj.
Kao po$etak preporoda mo&emo u%eti narodni taor i osnivanje prve
$itaonice u Kastvu kraj 2patije 18AA.
Drugi jo! va&niji korak ilo je pokretanje istarske *ae sloge u ;rstu 18F'.
pod uredni!tvom -ate 3astijana, a u% nov$anu potporu iskupa Dorile.
;e novine na :rvatskom je%iku u$vrstile su u puku svijest o pripadnosti
ednoj veoj :rvatskoj narodnoj cjelini.
6starskim Hrvatima nov$ano i politi$ki poma&e 1arodna stranka i%
Hrvatske, poglavito iskup Strossma>er.
Kao %avr!etak :rvatskog narodnog preporoda u 6stri mo&emo u%eti
utemeljenje :rvatske gimna%ije u 4a%inu 1899. i osnivanje Dru&e Sv.
Kirila i -etoda %a 6stru "189?.#
D23. KH5012)0 4.76H6K.76=0, -./.*6+.76=0 6 S*36+.76=0. D*5G6
4*2;5-./.*SK6 1.*2D16 42K*0; "188?919'?#
2pora i otpor K:uenovoj vladavini
1aj&e!i otpor K:uenovoj nasilnoj vladavini pru&ali su prava! i socijalisti.
+og toga su i progoni nji:ovi: $lanova ili naj&e!i.
Kad je opora ila ra%ijena, u otpor K:uenovoj vladavini sve se vi!e
uklju$uju (aci, studentii, uope mlade&. Da i prikrio svoju apsolutisti$ku
vladavinu u Hrvatskoj, an je u% pomo svog ministra 6%idora Kr!njavog
dao graditi neke repre%entatvne %grade, npr. Hrvatsko narodno ka%ali!te u
+agreu, gimna%iju "danas -imara# i druge.
Kad je 189B. K:uen po%vao kralja Hranju =osipa 6 da vidi njegove uspje:e
u Hrvatskoj, poseice otvaranje %grade Ka%ali!ta u +agreu, spalili su
studenti na =ela$ievom trgu u %nak prosvjeda ma(arsku %astavu. -e(u
omladincima koji su to i%veli io je i Stjepan *adi, kojega su $esto
ka&njavali stoga !to se nije na &elje%nici :tio koristiti ma(arskim je%ikom.
Sri u Hrvatskoj i protusrpske demonstracije 19'8.
3an K:uen Hedervar> vodio je politiku zavadi pa vladaj@ 6 u odnosima
i%me(u Hrvata i Sra. 6 dok je prava!e, poglavito nji:ovu desnicu,
na%vanu prema =osipi Hranku G 2rankovcima, &estoko progonio, srpskim
politi$arima je davao unosna mjesta i odoravao njigovu velikosrpsku
politiku na !tetu Hrvatske. 2doravao je rad Srpske samostalne stranke u
Hrvatskoj i i%davanje srpskog lista na irilici u +agreu pod na%ivom
r.o.ran koji kao i rpski glas u +adru poti$e sukoe Hrvata i Sra.
Kad je u r.o.ranu 19'8. ojavljen protu:rvatski $lanak 1ikole
Stojanovia, u kome autor negira ime, je%ik, narodnosti i opstanak Hrvata i
Hrvatske, najavljujui istodono :rvatim oru, i%ili su u +agreu
protusrpski nemiri u kojima je puk pora%ijao i%loge srpski: trgovina. -e(u
onima koji su nastojali primiriti ogor$eni narod na!ao se i Stjepan *adi.
Drugi protuma(arski narodni pokret 19'?.
)eina studenata i (aka koji su spalili %astavu u +agreu, ila je
protjerana sa sveu$ili!ta i neki od nji: %avr!ili su studije u drugim
%emljama, poglavito u 4ragu.
Kad su se vratili u Hrvatsku nastojali su pove%ati prava!e i socijaliste u
tporu u K:uenovoj vladavini i ma(ari%aciji. ;a skupina po%nata kao
napredna mlade& po$ela je u proljee 19'?. organi%irati narodne skupove
na kojima %a:tijeva vee gra(anske i politi$ke sloode.
5 +agreu narod demonstrira pred %gradom -a(arski: dr&avni:
&elje%nica, a %atim po$inju neredi po +agorju, 4rigorju, Gorskom kotaru pa
$ak i u -e(imurju.
4ovla$enje ana Hedervar>ja. Ga!enje pokreta
4o K:uenovu dolasku, koji je narod s:vatio kao svoju pojedu, pomalo se
smiruje narodni pokret, ali skup!tinski pokret i dalje traje. 2dr&avaju se
javni %orovi sli$ni nekada!njim taorima
H*).;SK29S*4SK. K2.,676=.. 1. S)=0S;K6 *.;. S,2- 6 10S;.1.K
.5S;*295G.*SK0
3raa *adi i Selja$ka stranka 19'<.
6stupi :rvatskog selja!tva u narodnom pokretu 188?, a osoito 19'?.
poka%ali su da je selja!tvo postalo %relije i u nacionalnom i u socijalnom
pogledu. ;o su i%nimno doro %apa%ili raa .ntun i Stjepan *adi koji su
1899. pokrenuli /om ? List hrvatskom seljaku za razgovor i nauk. Kad se
list u:odao, stekao pretplatnike i suradnike, odlu$ili su *adii potkraj 19'<.
odr&ati u selu Hrastovici pokraj 4etrinje prvu javnu skup!tinu, a 9. sije$nja
19'B. u +agreu utemeljili su Hrvatsku pu$ku selja$ku stranku "H4SS#
4olitika Jnovog kursaD
Hrano Supilo i .nte ;rumi smatrali su da Hrvatskoj prijeti vea opasnost
od njema$kog nadiranja na 3alkanski poluotok nego od -a(ara i da se
trea protiv te opasnosti trea pove%ati.
Kad su Supilo i ;rumi preu%eli vodstvo :rvatske nacionalne politike,
krenuli su u tom novom smjeru koji je na%van politikom Jnovog kursaD.
;emeljnica te politike ila je suradnja s -a(arskom, pa i sa srpskom
oporom protive velikonjema$ke i velikoma(arske politike.
2ko politike Jnovog kursaD uspjeli su Supilo i ;rumi okupiti veinu
:rvatski: politi$ara. Supilo je pre!ao u *ijeku i tu, u jedinoj ma(arskoj luci,
pokrenuo *ovi list u kojem otvoreno i%nosi svoja politi$ka stajali!ta.
2d po%natiji: :rvatski: politi$ara nji:ove ideje nisu pri:vaali raa *adi i
vo(a prava!ke desnice =osip Hrank.
)elei%dajni$ki i Hriedjungov proces "19'8919'9#
4otkraj 19'F. Hrvatski je saor raspu!ten, an .leksandar *akodc%a>
poslije samo pola godine anovanja predaje ostavku, a u sije$nju 19'8., a
ana je postavljen arun 4avao *auc:, sin ana ,evina, koji ima i%ravnu
potporu i% 3e$a. 5 unutarnjoj politici oslanja se na Listu stranku prava
=osipa Hranka, dakle vodi i%ra%itu :rvatsku politiku, %a ra%liku od Koalicije
koja Eavori%ira Sre, u $emu se isti$e Sveto%ar 4rii$evi koji sve vi!e
potiskuje Hrana Supila.
5 sklopu neutrali%acije Srija i Sra koji sve otvorenije govore o ru!enju
-onar:ije, doio je an 4avao *auc: nalog i% 3e$a da prije aneksije
3osne pokrene sudsku parnicu protiv B? Srina i% Hrvatske optu&eni: %a
velei%daju, tj %a rad u korist Srije. 4odatke su dali srpski !pijuni /or(e
1asti i ,a%o Dimitrijevi, a svjedo$ilo je mnogo Sra koji su potvrdili
velikosrpsku propagandu u Hrvatskoj, progone, pa i uojstva Hrvata u
krajevima naseljenim Srima.
2ptu&ene su ranili i :rvatsko i srpski odvjetnici s Hinkom Hinkoviem na
$elu, a u .ustrijskom parlamentu je u nji:ovu oranu ustao i nji:ov politi$ki
idol i u$itelj Le: ;oma! G. -asar>k. ;ako je velei%dajni$ki proces postao
europskom temom, pa je 3e$u ilo stalo da se on !to prije %avr!i. 1a
koncu je veina optu&eni: osu(ena na %atvorske ka%ne, a najvi!e dva
rata Sveto%ara 4rii$evia, .dam i )alerijan, svaki po 18 godina.
2dma: poslije toga po$eo je proces Hranu Supilu kojega je tu&io
austrijsku povjesni$ar Heinric: Hriedjung, ali se osramotio jer je doka%ano
da je veina dokumenata protiv Supila kao vo(e Koalicije EalsiEicirana.
Hrvatska u 1. svjetskom ratu "191<91918#
Kad je 88. lipnja 191<. i%vr!en sarajevski atentat, u Hrvatskoj su rojni
politi$ari, poglavito oni :rvatski orijentirani, %a&alili %a uijenim Hranjom
Herdinandom, vjerujui da je io sklon Hrvatima i trijali%mu -onar:ije.
5skoro su se :rvatski pukovi na!li na Drini protiv Sra, u Galiciji protiv
*usa i od 191B. protiv ;alijana na So$i. 5nova$eno je vi!e desetaka
tisua Hrvata.
1a isto$nom su se oji!tu su se vojnici Slaveni nerado orili, predajui se
$esto *usima. .li protiv 6talije, koja je Londonskim paktom doila dio na!e
oale, orili su se na!i vojnici vrlo :raro pod %apovijedanjem generala
Sveto%ara 3orojevia J,ava sa So$eD.
-nogi su kao de%erteri i%jegavali vojsku, a neki su se skrivali po !umama
ili se avili plja$kom: io je to 0eleni kader. 5 %emlju se pojavila ijeda,
glad i proturatno raspolo&enje, poglavito nakon listopadske "oktoarske#
revolucije u *usiji 191F. koju su pokrenuli olj!evici.
vi.anjska deklaracija ? poku!aj trijali%ma 191F.
vi.anjska deklaracija ila je poku!aj stvaranja tree Eederalne jedinice u
.ustro95garskoj, dakle o&ivotvorenje trijalisti$ke ideje koju su %a:tijevali i
:rvatski politi$ari kao jedno od rje!enja :rvatskog pitanja. +a ra%liku od
nastojanja =ugoslavenskog odora, to se rje!enje tra&ilo u okviru Dvojne
-onar:ije, a ne i%van njeni: granica.
Kr2ska deklaracija G negacija :rvatske dr&avnosti "191F.#
1akon i%ijanja Eeruarske revolucije u *usiji, a to %na$i guljenja ruske
potpore, ulaska S.D9a u rat na strani .ntante te Svianjske deklaracije u
3e$u, 4a!i se opravdano poojao da e se ujedinjenje i%vr!iti e% Srije.
Stoga je na gr$ki otok KrE, gdje je ilo sjedi!te i%jegli$ke srijanske vlade,
po%vao predstavnike =ugoslavenskog odora, iako i: je do tada dr&ao %a
oi$nu promid&enu skupinu.
1akon !to su mjesec dana pregovarali, potpisali su .nte ;rumi i 1ikola
4a!i jedan prili$no nejasni i dvosmisleni dokumenta na%van Kr2skom
deklaracijom "srpanj 191F#. 5 njemu se prvi put navodi da e se nakon
rata utemeljiti jedan nova, %ajedni$ka dr&ava. 4rema KrEskoj deklaraciji
nova dr&ava trea iti ustavna, demokratska i parlamentarna monar:ija s
dinastijom Kara(or(evia na $elu.
4ostanak Dr&ave Slovenaca, Hrvata i Sra "1918#
89. listopada 1918. sastao se Hrvatski saor, u kojemu je opet glavnu rije$
preu%ela Hrvatsko9srpska koalicia s 4rii$eviem na $elu, i donio
povijesnu odluku kojom se na temelju :rvatskog dr&avnog prava prekidaju
svi odnosi i%me(u Kraljevine Hrvatske, Slavonij i Dalmacije i Kraljevine
5garske, odnosno 7arevine .ustrije i prenose sva prava na 1arodno
vijee kao vr:ovni organ Dr&ave Slovenaca, Hrvata i Sra na cijelom
etni$kom podru$ju toga naroda, e% o%ira na granice i dr&ave u kojima su
Slovenci, Hrvati i Sri dotad &ivjeli.
H*).;SK2 D*5C;)2, 1.76=., K5,;5*., +1.12S; 6 5-=0;12S;6 "1F9'9
1918#
*a%voj %nanosti
2snivanje .kademije %nanosti 18AA. i Sveu$ili!ta 18F<. omoguili su
ra%voj svi: %nanosti u Hrvata, a poglavito povijesti, prava, Eilo%oEije,
ar:eologije, etnograEije i prirodoslovlja.
+animanju %a na!u %emlju pridonijeli su i strani %nanstvenici i putopsci. npr
jo! 1FF<. je .lerto Hortis napisao na talijanskom 4ut u dalmaciju, koja je
uskoro prevedena na njema$ki, engleski, Erancuski i !vedski je%ik. 5 njoj je
%apisana glasovita pjesma Hasanaginica koju je uskoro na njema$ki
preveo =. R. Goet:e.
18<?. je .ntun -i:anovi u $asopisu Kolo prvi puta ojavio )inodolski
%akonik
)eu %relost postiglo je :rvatsko povijesnopisje s Hranjom *a$kim, a prvu
4ovijest :rvatsku napisao je ;adija Smi$iklas "18F9O88#. 4rve povijesne
atlase, 4oviest 3osne i 4ovijest Hrvata u pet knjiga ojavio je )jekoslav
Klai, a %atim i Herdo Ci!i.
4otkraj 19.st. vi!e je :rvatski: %nanstvenika postiglo europsku slavu. 1pr
prirodoslovac Spiridon 3rusina, otani$ar =osip 4an$i, je%ikoslovac
)atroslav =agi, paleontolog Dragutin Gorjanovi Kramerger, ar:eolog
don Hrane 3uli "istra&io :rvatske starine i% doa narodne dinastije#,
pravni povjesni$ar 3alta%ar 3ogi!i, je%ikoslovac 3ogoslav Culek, etnolog
.ntun *adi te svjetski po%nati Ei%i$ar 1ikola ;esla
1a podru$ju te:nike u po$etku 8'.st. istaknuli su se dvojica Hrvata. 4rvi,
Hranj Hanaman, otkrio je elektri$nu &arunju s volEramskom niti "19'?#, a
drugi, Slavolju 4enkala, i%radio je prvi u svijetu me:ani$ku olovku i
nalivpero koje se po njemu i na%valo JpenkalomD "19'A#
*a%voj umjetnosti
.ugust Cenoa, )jenceslav 1ovsk, Stanko )ra%, ,judevit )ukotinovi,
)atroslav ,isinski..
Hrvatska gla%ena umjetnost je poslije )atroslava ,isinskog i Herde
,ivadia postigla svij vr:unac u vrijeme 6vana +ajca koji je 18FA. skladao
najpopularniju nacionalnu operu *ikola Au.i 0rinski. Slavu :rvatske
gla%ene umjetnosti je potkraj 19. i po$etkom 8'.st. pronijela po
europskim i ameri$kim opernim po%ornicama pjeva$ica -ilka ;rnina.
;o je ne!to kasnije uspjelo i likovnom umjetniku 6vanu -e!troviu, jednom
od najvei: kipara 8'.st. u svijetu
-e(u slikarima su se i i%van :rvatski: granica proslavili )jekoslav Karas,
Herdo Kikerec, )la:o 3ukovac.
Hrvatska se knji&evnost te!ko proijala i%van granica svog je%ika, no ilo
je pisaca koji su prevo(eni i ili po%nati i i%van :rvatski: o%orja: npr ve
spomenuti 6. -a&urani, Cenoa, Kranj$evi, ). 1ovak, te na po$etku 8'.st.
6vo )ojnovi. .. G. -ato!, -ilan 3egovi.
D23. )6D2)D.1SK2G 5S;.). 6 ,.N12G 4.*,.-01;.*6+-.. .;01;.;
5 SK54C;616 "198191989#
1ametnuta O.znana 36BCD; i i%nu(eni 5stav
O.znana G %akon kojim se omoguavaju najo!triji postupci prisile protiv
komunista, ali uskoro i drugi: oporeni: stranaka.
2rjuna
2rgani%acija jugoslovenski: nacionalista, nastala u Splitu.
2rjuna!i su djelovali sirovom silom protiv antidr&avni: elemenata, a me(u
nji: su urajali gotovo sve dr&avotvorne Hrvate.
5 Hrvatskoj su raspu!tene sve nacionalne i nacionalno9vjerske
organi%acije.
4rogoni intelektualni:, javni: i %nanstveni: djelatnika u Hrvatskoj ili su
toliko jako da i: je povremeno ranila i srijanska demokratska javnost.
2rjuna!i su se pretvorili u prave proEa!isti$ke, teroristi$ke atina!ke
skupine, imali su oru&je, toljage, u&ivali %a!titu srpske policije i
&andarmerije.
)idovdanskim ustavom o%akonjeno je i unitarno9centralisti$ko ure(enje. 2
svemu se odlu$ivalo u 3eogradu i i% 3eograda i Srije.
3orongajska skup!tina 198?.
Kad se vratio i% %atvora po$eo je Stjepan radi politi$ki djelovati. 5 lipnju
1988. govorio je na grou oca domovine, .nte Star$evia pred 8' tisua
ljudi "najvei politi$ki skup#, a %atim je ponudio suradnju oporenim
demokratima ,jue Davidovia u 3eogradu.
4osljedica toga rada je io i%vanredni uspje: *adieva H*SS9a na novim
i%orima u o&ujku 198?. kad je po roju glasova ilo i%a srijanske
*adikalne druga stranka u %emlji.
2kupacija :rvatske 6stre. 4rvi otpor Ea!i%mu. *imski ugovori. "198<#
;alijanska vojska iskoristila je kapitulaciju .ustro95garske i gotovo e%
otpora okupirala 6stru, otoke 7res i ,o!inj te stari :rvatski grad +adar. ;o
joj je potvr(eno spora%umom u *apallu 198'. i ona 1988. i Eormalno
preu%ima to podru$je pod svoju upravu.
1ova je vlast po$ela talijani%aciju pu$anstva, progone :rvatske
inteligencije, ukidanje svi: nacionalni: ustanova, !kola i dru!tava. 5 4uli
je 198'. i%io !trajk, a u ,ainu su se 1981. pounili rudari ra!kog a%ena,
a odma: i seljaci G Hrvati u susjednoj 4ro!tini. *udarsku La.insku
$epu.liku5 kao i pro!tinsku unu, ugu!ili su u krvi talijanski vojnici u%
pomo dorovoljaca G Ea!ista. 3io je to prvi antiEa!isti$ki otpor u 0uropi !to
su ga pru&ili istarski rudari i seljaci, uglavnom Hrvati.
Kada su 1988. -ussolinijevi Ea!isti u 6taliji preu%eli vlast, progoni Hrvata i
Slovenaca postali su jo! sustavniji.
-e(u istarskim iseljenicima i prognanicima u Hrvatskoj isti$u se iv!i
:rvatski an -atko ,aginja, %nanstvenik i pjesnik -ijo -irkovi "-ate
3alota#, knji&evnik )iktor 7ar 0min i dr.
4o$etkom 198<. u *imu su 1ikola 4a!i i -ussolini potpisali dva ugovora
i%me(u Kraljevine SHS i Kraljevine 6talije. 4rema prvom grad *ijeka je
pripala 6taliji, a dio rije$ke luke na *je$ini i njenoj delti Kraljevini SHS.
4rema drugom ugovoru, koji je sklopljen istodono, te se dvije dr&ave
ove%uju na Jsrda$nu suradnjuD.
.tentat G po$etak kraja Kraljevine SHS
Smrt Stjepana radia, pravog pu$kog vo(e, triuna :rvatskog naroda i
neokrunjenog kralja Hrvata %a%vala je veliku narodnu &alost u Hrvatskoj, a
njegov sprovod 18. kolovo%a u +agreu, vjerojatno najvei u povijesti
:rvatskog naroda, pretvorio se u opu nacionalnu tragediju.
.tentat u skup!tini 1988. i%acio je na politi$ku po%ornicu Hrvatske dvije
oseujne li$nosti, dva Hrvata dviju posve opre$ni: politi$ki: orijentacija,
.ntu 4avelia, mla(eg, odvjetnika, kasnijeg poglavnika 1DH, i njegova
ljutog protivnika, =osipa 3ro%a ;ita, ravara, kasnije sekretara K4= i
glavnog organi%atora parti%anskog ustanka i komunisti$ke revolucije u
vrijeme 8. svjetskog rata.
5 listopadu 1989. kralj je donio %akon prema kojem se Kraljevina SHS
preimenuje i postaje Kraljevina =ugoslavija.
Diktatura kralja .leksandra
A. sije$nja 1989. je kralj .leksandar proglasio diktaturu koju svi otada
na%ivaju J!estosje$anjskomD
1ametnuti ustav. +agrea$ke punktacije G :rvatski nacionalnu program "19?8#
Kralj je u rujnu 19?1. ojavio novi t%v. Septemarski ustav Kraljevine
=ugoslavije, koji je po na$inu dono!enja odma: doio ime oktroirani, tj
nametnuti ustav, jer ga nije donijela 1arodna skup!tina. 4rema tom
nametnutom ustavu postoji dvodomni sustav, tj. 1arodna skup!tina i
Senat.
0agre.ake punktacije G napisao i: je .nte ;rumi, u njima se i%ri$ito
ka&e kako je srijanska :egeminija, koja se od po$etka nametnula
Hrvatskoj postala opasna %a dalji ra%voj naroda. +og toga se valja vratiti
na po$etnu godinu 1918. i odstraniti srpsku vlast i% na!i: krajeva. +atim
trea pristupiti novom ure(enju dr&avne %ajednice i %ajam$iti %ajedni$ki
napredak svi: naroda. Sli$ni %a:tjevi pojavili su se u Sarajevu, ,juljani i
1ovom Sadu.
+a:tjevi %a Hrvatskom i%van =ugoslavije. 5sta!ki pokret. ,i$ki ustanak "19?8#
Llanovi HS49a spo%nali su da Hrvatska nema udunosti u dr&avi u kojoj
vlada srpska dominacija i :egemoni%am. Stoga oni %a:tijevaju novu
:rvatsku dr&avu i%van =ugoslavije. )odstvo te stranke preu%ima .nte
4aveli i u svom listu "rvatsko pravo %astupa neodr&ivost ideje o
%ajedni$koj dr&avi sa Srima. ;o isto %astupaju prava!i u svojim glasilima
koja nose imena Kvaternika i Star$evia. 5skoro pokreu i list "rvatski
domo.ran, ali ujedno okupljaju i orce %a sloodnu Hrvatsku pod istim
imenom.
Glavni aktivisti u ustrojavanju i okupljanju ustaa "tako se %ovu ustanici u
Krivo!ijama 1881.O8.#, !to je tada %na$ilo ustanike, orce koji su ustali %a
sloodnu Hrvatsku, ili su, u% .ntu 4avelia, 3ranimir =eli, Gustav
4er$ec, 6van 4eri$evi, -laden ,orkovi i -ile 3udak. 2ko nji: se okupilo
u 6taliji <''9B'' ljudi, a nji:ova organi%acija nosi od 19?'. na%iv 5sta!a G
:rvatske revolucionarna organi%acija "5H*2#. 2na od 19?8. ima svoja
pravila, t%v ustav, a od 19??. i *aela hrvatskog ustakog pokreta.
5sta!ki pokret se po%ivao na prava!ku tradiciju i u$enje.
4rva vea akcija usta!a, koji su se i% 6talije preko tada ;alijanima
okupiranog +adra preacili u Hrvatsku, io je napad na &andarmerijsku
postaju u 3ru!anima u ,ici "F. rujna 19?8.#. ;a akcija na%vana je li$kim
ustankom, ali nije imala vei: uspje:a.
.tentat u -arseilleu 19?<.
5sta!ka organi%acija u%ela je %a %adau ru!enja =ugoslavije, a prvi cilj na
tom putu ilo je likvidiranje kralja .leksandra, organi%atora *adieva
uojstva i tvorca diktature. 4oku!ali su ga uiti 19??. prilikom posjeta
+agreu, a kad nisu u tome uspjeli, pove%ali su se s makedonskom
revolucionarnom organi%acijom ")-*2# i pripremali se na atentat u
-a(arskoj. 1apokon su kraljev put u Hrancusku u listopadu 19?<.
iskoristili %a taj naum. 5 -arsseilleu gdje se iskrcao s roda, do$ekali su
ga na ulicama atentatori i uili. 6%vr!itelj je io -akedonac )eli$ko Kerin,
koji je odma: uijen.
Letni$ki pritisak G proEa!isti$ke organi%acije9 Siinjske, senjske i druge &rtve.
6ako se od 19?B. osjea vi!e sloode %a politi$ki rad G dopu!ta se i
isticanje :rvatske %astave koja je dotad ila %aranjivana, pokree se novi
list HSS9a "rvatski dnevnik, slavi se -a$ekov ro(endan kao narodni
lagdan G u %emlji se jo! osjea politi$ki, policijski "&andarski# pritisak.
*adikali osnivanju po Hrvatskoj $etni$ke organi%acije, a Stojadinovi i
Dimitrije ,joti "vo(a proEa!isti$ke organi%acije +or# sve vi!e primjenjuju
Ea!isti$ke metode ora$una, poglavito u provinciji.
5 moru nasilja nad :rvatskim gra(anima i%dvajaju se tri krvave epi%ode o
kojima je i poslije 19<B. ilo %aranjeno govoriti i pisati. ;o su ile
si.injske5 vr.ljansko4ruike i senjske 1rtve od 19?B. do 19?F.
Spora%um 7vetkovi9-a$ek 9 3anovina Hrvatska 19?9.
4rvi susret -a$ek G 7vetkovi odr&an je 8. travnja 19?9. u +agreu i na
njemu je -a$ek postavio pitanje o teritorijalnom opsegu Hrvatske i
nje%inom polo&aju u dr&avi, !to je 7vetkovi pri:vatio.
1akon pau%e pre!lo se na dogovore o podru$ju udue :rvatske
anovine. 7vetkovi je pristao na spajanje Savske i 4rimorske anovine,
u% dodatak durova$kog podru$ja, ali su se ra%i!li oko t%v ;urske
Hrvatske, tj dijela koji je do 1A.st. io dio Kraljevine Hrvatske i %og
Srijema.
4rijedlog je io da se pitnje ti: podru$ja rije!i pleiscitom. Spora%um je u
cijelosti pri:vaen 8F. travnja i samo ga je treao potvrditi kne% 4avle. 1o
4avle je odjednom postao neodlu$an pa je ur%o i%ra(en novi, %apravo
dopunjeni tekst spora%uma u kome vi!e nema to$ke o pleiscitu, utvr(uju
se granice udue anovine i sve drugo. S tim su -a$ek i 7vetkovi oti!li
kne%u 4avlu kod Kranja, a kad je i on pri:vatio sve to$ke, odorio je
Eormalno usvajanje spora%uma.
*.+)2= D*5C;)., G2S42D.*S;)., +1.12S;6 6 5-=0;12S;6 "19189
19<1#
Sveu$ili!te G ra%voj %nanosti
Do po$etka 8'. st. +agrea$ko je sveu$ili!te imalo samo tri Eakulteta, ali je
opi ra%voj dru!tva i %nanosti %a:tijavao i nove, poglavito prirodne studije.
;ako je 191FO18. po$eo s radom -edicinski Eakultet, 1919. Gospodarsko9
!umarski, 198<. )eterinarski te 198A. ;e:ni$ki Eakultet.
5 to doa neki se :rvatski %nanstvenici postigli svetski ugled, npr. 1ikola
;esla. GeoEi%i$ar .ndrija -o:orovi$i odredio je deljinu %emljine kore,
t%v, -o:orovi$iev diskontiunitet, a kao pri%anje jedan je krater na
-jesecu na%van njegovim imenom. Godine 19?9. prvi :rvatski
%nanstvenik, kemi$ar ,avoslav *u&i$ka, doio je 1oleovu nagradu %a
kemiju.
1a podru$ju dru!tveni: i :umanisti$ki: %nanosti u to doa ili su %apa&eni
radovi ar:eologa Hrane 3ulia. 1ajpo%natiji povjesni$ari tog doa ili su
)jekoslav Klai i Herdo Ci!i.
,ikovne umjetnosti
5 prvoj polovici 8'. st. Svjetsku je slavu postigao :rvatski kipar 6van
-e!trovi.
5 slikarstvu se isti$e 2ton 6vekovi, 7elestin -edovi.
4osean Eenomen :rvatskog i europskog slikarstva $ini skupina +emlja
koja je djelovala od 1989. do 19?B. kad su je %aranile vlasti i% 3eograda.
1jeni najistaknutiji predstavnici su ili kipari .. .ugustin$i i H. Kr!ini te
slikari: K. Hegedu!i, ,. =unek, 2. 4ostru&nik. 1jima su se 19?1. pridru&ili
i seljaci i% Hleina, 6van Generali, Hranjo -ra%. ":rvatska naiva#
Hrvatski je%ik i knji&evnost
5 :rvatskoj je%i$noj %nanosti potkraj 19. i tijekom 8'.st. traje suko
vukovaca i prista!a +agrea$ke !kole.
-iroslav Krle&a, -ile 3udak, ;in 5jevi, .. 3. Cimi, )ladimir 1a%or
Gla%a, Eilm, radio
1ajsna&niji gla%eni stvaratelj je =akov Gotovac, a vr:unac njegova djela
je nacionalna opera 0ro s onoga svijeta "19?B#.
Hilmska umjetnost %apo$ela je u Hrvatskoj 191F. kad je osnovano Eilmsko
dru!tvo 7roatia. 4rvi Eilm o selja$kom JkraljuD -. Gupcu snimljen je 1919.,
a prvi igrani Eilm Gre!nica 19?'. u re&iji =. 6vakia.
4rvi cjelove$ernji :rvatski Eilm ,isinski snimljen je 19<< u +agreu.
198A. proradila je radio9postaja +agre kao prva na europskom
jugoistoku.
H*).;SK. 5 8. S)=0;SK2- *.;5
1e%avisna dr&ava Hrvatska
1'. travnja 19<1. je Slavko Kvaternik proglasio 1DH.
6stodono je njema$ka vojska u!la e% otpora u +agre
4rva i druga vlada 1DH
4rvu vladu 1DH imenovao je osono .nte 4aveli koji se proglasio
poglavnikom. +a see je pridr&ao mjesto predsjednika vlade i ujedno
ministra vanjski: poslova. 1a mjesto potpredsjednika postavio je dr.
2smana Kulenovia, kao predstavnika muslimanski: Hrvata, odnosno
3iH. -inistar :rvatskog domoranstva i ujedno %apovjednik :rvatski:
oru&ani: snaga postao je Slavko Kvaternik. -inistar ogo!tovlja i nastave
io je -ile 3udak.
4itanje pri%nanja 1DH
3udui da je 1DH nastala u% oilnu pomo 6talije i 1jema$ke i da je u
tadanjem odnosu europski: velesila jedino tako mogla nastati, prirodno je
da su je pri%nale najprije te velevlasti, a %atim i nji:ovi save%nici i sateliti.
)e 1'. travnja su S. Kvaternik, a 11. travnja i .. 4aveli i% *ima poslali
r%ojav Hitleru, molom %a pri%nanje nove dr&ave. 6 po dolasku u +agre
4aveli je isto %amolio i -ussolinija, ali je on to postavio kao uvjet pitanje
pripadnosti Dalmacije. 1aime, 6talija je :rvatskim teritorijem, tj onim !to
nije uspjela doiti po ,ondonskom spora%umom i% 191B., nastojala
naplatiti potporu usta!kom pokretu i%me(u dva svjetska rata.
6 %asita, 1B. travnja su Hitler i -ussolini pri%nali 1DH isti$ui svoju ulogu u
tome, ali isklju$ujui time i odre(ivanje granica.
;ijekom travnja 19<1. prema njema$koj preporuci 1DH su pri%nale:
ma(arska, 3ugarska, Slova$ka@ idui mjesec su to uradili =apan i
Cpanjolska, u srpnju Kina, Hinska i Danska..
*imski ugovori 19<1. ili namira rauna
1ajva&niji poslovi koji su $ekali 1DH ili su odnosi i ra%grani$enje s
6talijom koja je od 1918. do 198<. %au%ela silom ili kao jedna od
pojednica u 1. svjetskom ratu $itavu 6stru, *ijeku, dio Kvarnerski: otoka,
+adar i ,astovo. 5 8. svjetskom ratu, poslije sloma Kraljevine =ugoslavije,
-ussolini je :tio otii veliki korak naprijed i u%eti $itavu isto$nu, tj.
Hrvatsku oalu =adranskog mora i %ale(e sve do crte Karlovac9-ostar.
4otkraj travnja sastali su se najprije u ,juljani 4aveli i G. 7iano
"talijanski ministar vanjski: poslova#, ali nije ni!ta rije!eno %og pretjerani:
talijanski: %a:tjeva.
1a drugom susretu "4aveli9-ussolini# u -onEalconeu u po$etku svinja
:rvatska je strana ila popustljivija, a na treem, u *imu "18. svinja#
potpisali su 4aveli i -ussolini tri dokumenta. 1a%vani su *imskim
ugovorima, kao i oni 198<. u prvom ugovoru Hrvatska je morala predati
6taliji sve najra%vijenije dijelova =adrana, tj $itavu srednju Dalmaciju s
gradovima. Hrvatskoj je preostalo samo pusto podveleitsko 4rimorje,
4odiokovski kraj i okolica Durovnika s gradom. 5 drugom dokumentu
1DH se morala ove%ati da e posve ra%voja$iti to podru$je, uklju$ujui i
mornaricu, a u treem se 6talija ove%uje da e preu%eti jamstvo %a
politi$ku neovisnost 1DH.
Hrvatske oru&ane snage. 1DH kao %araena strana. ,egionarske postroje
2novom dr&ave onavlja se i hrvatsko domo.ranstvo kao redovna
vojska 1DH. 5 nju su stupili rojni :rvatski $asnici i% stare austro9ugarske
vojske i iv!e jugoslavenske vojske. +apovjednik mu je io vojskovo(a,
%amjenik $uvenog 3orojevia u 1. svjetskom ratu, Slavko Kvaternik.
Domoranstvo je imalo kopnenu vojsku, %ra$ne snage i ratnu mornaricu i
u po$etku 1B pukovnija.
1eredovne, dorovolja$ke snage, $inila je ,staka vojnica. 2na je imala
djelatne usta!ke ojne, a potkraj 19<1. i elitnu jedinicu, t%v 7rnu legiju kao
i gradijski 4oglavnikov tjelesni sdrug. 4ostojala je i 5sta!ka narodna
slu&a koja je ila %adu&ena %a stra&arenje u logorima, a %a $uvanje
pruga je ustrojena Nelje%ni$ka usta!ka vojnica.
6 oru&ni!tvo ili su sastavni dio oru&ani: snaga 1HD %adu&eni: %a $uvanje
reda i poretka.
2ktroirani Hrvatski dr&avni saor 19<8.
4rvi i ujedno posljednji Hrvatski dr&avni saor nastao je i opet
poglavnikovom odlukom od 8<. sije$nja 19<8. 1ije to io demokratski,
i%arani, nego oktroirani Saor koji su $inili %astupnici i% Hrvatskog saora
1918., $lanovi jugoslavenskog parlamenta i% Hrvatske i i%arani 19?8.,
uglednici HSS9a i HS49a.
4rvu sjednicu Hrvatskog dr&avnog saora otvorio je -arko Do!en, od
191?. do 1918. prava!ki %astupnik.
*asni %akoni i pitanje Nidova i *oma
4rocjenjuje se da je na podru$ju 1DH ilo 19<1. li%u <' ''' Nidova.
-e(u njima ilo je i oni: koji su prejegli i% 1jema$ke, okupirane Le!ke i
.ustrije. 4retpostavlja se da je *oma ilo tada nekoliko tisua. Nidovi su
se avili uglavnom trgovinom, nov$arstvom i intelektualnim %animanjima,
a *omi kova$kim i koritarskim poslovima, sviranjem i gatanjem.
Nidovi su se dotad ve u doroj mjeri uklopili u :rvatsko dru!tvo, poput
=osipa Hranka i njegovi: sinova. 1eki su po:rvatili i svoja pre%imena,
pre!li na katoli$anstvo i po$eli se i%ja!njavati kao Hrvati. -anji dio Nidova,
poglavito oni: ortodoksni:, uklju$io se u cionisti$ki pokret, a nesra%mjerno
visok roj pripadao je :rvatskoj ljevici i ili su $lanovi K4 =ugoslavije.
1F. travnja 19<1. donesena je 0akonska odred.a o o.rani naroda i
dr1ave. 4o ugledu na 1jema$ku i djelomice 6taliju doneseni su ?'. travnja i
rasni %akoni, %apravo urede: 6. 0akonska odred.a o dr1avljanstvu5 C.
0akonska odred.a o rasnoj pripadnosti i 8. 0akonska odred.a o zatiti
arijske krvi i asti hrvatskog naroda.
+a provo(enje spomenuti: %akona, a kako i se osigurala too&nja
%akonitost, osnivani su istodono i i%vanredni narodni sudovi.
=asenovac i drugi logori
+a osnivanje logora u 1DH ila je %adu&ena spomenuta 5sta!ka narodna
slu&a kojoj je na $elu io 0ugen Dido Kvaternik. +a$eci logora su t%v
sairni logori "4o&ega, 7aprag kraj Siska, 3jelovar#, a prvi novoustrojeni
logor io je na JDaniciD u Koprivnici, u krugu iv!e kemijske tvornice.
=asenova$ki logor je postavljen u kolovo%u 19<1. kraj sela 3ro$ica i Krapja
nedaleko =asenovca.
5skoro su ti logori i arake preseljeni u iv!u 3a$ievu ciglanu, odnosno
tvornicu lanaca gdje je, nedaleko &elje%ni$ke postaje =asenovac, %a!tien
vodotokovima 5ne, Save i Struga nastao $itav sustav logora, najveeg u
1DH "7iglana, Ko&ara, ,an$ara, Glavno skladi!te, 4ilana, -lin, Granik te
Gradina i 5!tica.
Konac rata i slon 1DH
;ijekom 19<<. njema$ke su se postroje povla$ile na svim oji!tima.
1euspje:e su do&ivljavale i na podru$ju iv!e =ugoslavije gdje su ujesen
parti%anske jedinice u% pomo 7rvene armije %au%ele Sriju i 3eograd.
3udui da su save%nici podr&ali parti%ane i iv!u jugoslavensku vladu, da
su ;ito i Cua!i ve 19<<. na )isu potpisali spora%um o ustroju nove
vlade, do&ivjele su usta!e i 4aveli i politi$ki neuspje:.
1jema$ka je kapitulirala 8. svinja 19<B. tim $inom %avr!io je drugi svjetski
rat u 0uropi, pa i u Hrvatskoj gdje se raspala 1DH, a na podru$ju iv!e,
prve =ugoslavije, nastala je druga, socijalisti$ka =ugoslavija.
-e(utim, sve pora&ene snage s toga podru$ja u kojima su one i% 1DH
ile u veini, na!le su se u okru&enju koje su %atvorile ?. i <.
=ugoslavenska armija. 3udui da se one nisu :tjele predati, negu su
namjeravale proiti oru i prijei na stranu %apadni: save%nika, suko je
nastavljen. 3io je to rat nakon rata, koji je trajao tjedan dana. 1e%natan dio
%aroljeni: usta!a, domorana, $etnika, slovenski: jelogardejaca i dr
likvidiran je u dolini kraj gradia 3leiurga, a velika veina je ra%oru&ana,
protjerana preko Drave u Dravograd, -arior, 7elje...
515;.*1=6 2;42* 6 42S;.1.K H0D0*.,10 H*).;SK0 "19<1919<B#
Sisa$ki odred9prva parti%anska postroja u 0uropi
88. lipnja, sisa$ki komunisti s )ladom =aniem97apom na $elu osnovali su
isaki partizanski odred koji se povukao u Naensku !umu i 3re%ovicu.
6%veli su i prvu diver%iju na &elje%ni$ku prugu i %apo$eli orenu i politi$ku
djelatnost u Sisku.
3i:a$ka repulika
1a po$etku studenoga 19<8. po$ela je Bihaka operacija u kojoj je
sudjelovalo osam :rvatski: i osansko9kraji!ki: parti%anski: rigada.
+au%ele su podru$je ju&no od Karlovca do ,ivna i isto$no od Gospia do
=ajca sa sredi!tem u 3i:au. 3ila je to t%v 3i:aka repulika u kojoj se
stvaraju %ameci udue parti%anske =ugoslavije. 1aime, u 3i:a su
po%vani parti%anski aktivisti i% $itave iv!e =ugoslavije i tu je utemeljeno
.ntiEa!isti$ko vijee narodnog osloo(enja =ugoslavije ".)12=#, koje je
prvo politi$ko predstavni!tvo parti%anskog pokreta na podru$ju iv!e
=ugoslavije. +a predsjednika 6%vr!nog odora odre(en je :rvatsko politi$ar
i odvjetnik dr. 6van *iar.
H*).;SK. 5 D*5G2= =5G2S,.)6=6
4rogla!enje dr&ave
9. studenog 19<B. sastala se 5stavotvorna skup!tina i proglasila
Hederativnu 1arodnu *epuliku =ugoslaviju kao save%nu dr&avu A
repulika. =edna od nji:, druga po prostoru i pu$anstvu, ila je Hrvatska.
5stavotvorna skup!tina je ?'. sije$nja 19<A. donijela ustav, a godinu dana
poslije i Hrvatska je doila svoj ustav kojeg je donio 5stavotvorni saor.