1. Sociologija: predmet prouavanja i svrhe naune discipline 2. Socioloka imaginacija 3. Osnivai sociologije i njihove kljune ideje (O. Kont, E. Dirkem, K. Marks, M. Veber) 4. Funkcionalizam 5. Teorija drutvenih sukoba 6. Simboliki interakcionizam 7. Kultura 8. Vrednosti 9. Etnocentrizam 10. Kulturni relativizam 11. Socijalizacija 12. Identitet 13. Osnovni tipovi predmodernih drutava 14. Neindustrijske (tradicionalne) civilizacije 15. Nastanak i razvitak modernih, industrijskih drutava 16. Osnovni faktori drutvene promene 17. Zemlje "Prvog sveta" 18. Zemlje "Drugog sveta" 19. Novoindustrijalizovane zemlje 20. Razlozi prouavanja oblika drutvene interakcije 21. Mikrosociologija i makrosociologija 22. Neverbalna komunikacija 23. Porodica, srodnike veze i brak 24. Rasa i rasizam 25. Etnicitet 26. Monokulturna i multikulturna drutva 27. Modeli etnike integracije u savremenim drutvima 28. Predrasude i stereotipi 29. Manjinske grupe 30. Uloga Evropskih institucija u zatiti ljudskih i manjinskih prava 31. Osnovni tipovi nacije bez drave 32. Osnovni faktori nastanka nacionalizma u modernim drutvima 33. Gelnerova i Smitova teorija nacije i nacionalizma 34. Globalizacija i nacionalna drava 35. Definicija klase 36. Klase: razlikovanje od ranijih formi raslojavanja drutva 37. Karl Marks: osnovne odlike kapitalizma 38. Maks Veber o klasama i klasnom drutvu 39. Erik Olin Rajt: klase i kontrola nad resursima 40. Klasa i zanimanje: ema Dona Goldtorpa 41. Promene prirode radnike klase u drugoj polovini 20. veka 42. "Via klasa" i "slubenika klasa" 43. Srednje klase 44. Merenje klase: zajednike karakteristike klasnih ema 45. Meritokratija 46. Drutvena pokretljivost 47. Vladavina, politika, mo 48. Osnovni tipovi politikih sistema (politike vlasti) 49. Glavne odlike modernih drava 2 50. "Vladavina naroda" nedoumice u znaenju rei 51. "Demokratija": pojam i osnovne pretpostavke savremenog ivota 52. Liberalna demokratija 53. Pojam i funkcije politike stranke 54. Glavne odlike participativne demokratije 55. Autoritarni reimi 56. Osnovne odlike "real-socijalistikog" ("komunistikog") sistema vlasti 57. Uloga organizacija u ivotu savremenog oveka 58. Veberov "idealni tip" birokratije 59. Disfunkcije birokratije (R. Merton) 60. "Gvozdeni zakon oligarhije" (R. Mihels) 61. Miel Fuko: o organizacijama 62. Funkcionisanje totalnih institucija (E. Gofman) 63. Japanski model organizacije i upravljanja 64. Odlike "postmoderne organizacije" (S. Kleg) 65. "Rad": pojam i karakteristike 66. Podela rada i ekonomska meuzavisnost u tradicionalnim i modernim drutvima 67. "Ekonomija znanja" 68. Tejlorizam i fordizam 69. Transformacija rada: postfordizam, fleksibilna proizvodnja, grupe, timovi ... 70. Socioloke debate o automatizaciji 71. Fenomen produenog radnog vremena 72. Ekonomske aktivnosti mukaraca i ena: naslee i aktuelni trendovi 73. ene i zaposlenost u Evropi 74. Rodna podela u pogledu zanimanja 75. ene menaderi (Dudi Vajcman) 76. Globalizacija: pojam i kljuni faktori 77. Osnovni uzroci sve vee globalizacije 78. Kulturoloki aspekti globalizacije (popularna kultura) 79. Karakter i perspektive globalizacije: razliita tumaenja 80. Problem globalizacije: rastue nejednakosti 81. Sistem obrazovanja: istorijat i savremene odlike 82. Nejednakosti u sferi obrazovanja 83. Obrazovanje i uticaj novih tehnologija 84. Obrazovanje i problem "digitalne podeljenosti" 85. Imigracija i emigracija 86. Modeli globalnih migracija od 1945. do danas 87. Migracije i Evropska Unija 88. Siromatvo: koncepti apsolutnog siromatva i relativnog siromatva 89. Ko su siromani? 90. Osnovna objanjenja uzroka siromatva 91. Definicija nezaposlenosti (Meunarodna organizacija rada) 92. Globalno rizino drutvo i porast nesigurnosti radnog mesta (U. Bek) 93. Masovni mediji 94. Rane teorije o medijima (H. Inis i M. Mekluan) 95. Jirgen Habermas o "javnoj sferi" 96. Tompsonova teorija o medijima: tri tipa interakcija 97. an Bodrijar o medijima: svet "hiperrealnosti" 98. Savremeni medijski imperijalizam 99. Odnos korelacije i uzronosti 100. Osnovne faze istraivakog procesa 101. Anketa i intervju: prednosti i nedostaci 102. Etnografija, anketa, eksperiment i dokumentarno istraivanje: prednosti i nedostaci