- 1 -

GVA

Rije gouache je francuskog porijekla, a znai gust, ili talijanski guazzo- vodena mrlja. Gva je tehnika slikanja
vodenim bojama koje se mijeaju s gustom bijelom bojom. Dodavanjem bijele boje postie se bogatstvo tonova. Boja
je zasienija nego u akvarelu. Bijeli dijelovi slike slikaju se bijelom bojom, kao u temperi i ulju. Gva je gust,
neproziran, pokriva podlogu. Bjelina papira u gvau za razliku od akvarela nema znaajnu ulogu. Boja se nanosi u
polupokrivajuim, pokrivajuim, ak i lazurnim nanosima. Gva boje se brzo sue, a suenjem posvijetle.
Kao podloga za gva najee se koriste tonirani papiri vee gramature i kartoni, ak i ljepenka. Podloga je finijeg
zrna nego kod akvarela. Iako je gva pokrivna tehnika, ton podloge utjee na karakter gvaa. Pored papira moe se
kao podloga koristiti platno, drvo, pa ak i ploice slonove kosti.
Gva boje sadre bijele pigmente ili punila koji pigmentima daju veu pokrivnost i mat karakter zbog povrinske
refleksije svjetla. Na trite dolaze kolekcije gva boja u vrstom stanju - pastilama, kao i gva boje u tubama, u
staklenkama, plastinim limenkama ili gva boje u prahu. Ove boje sadre pigment i vezivo u prahu, a pripremaju se
samo mijeanjem vodom.
Kao vezivo se koristilo pergamentno tutkalo, dekstrin, gumiarabika. Danas se najee koriste veziva na bazi
celuloznih etera koja se suenjem znatnije ne steu. Velika koncentracija veziva moe izazvati pucanje, posebno kod
debljih slojeva. Dodatak glicerina poveava elastinost premaza.
Kistovi za gva slikanje su malo tvri od akvarelnih kistova. Prave se od volovske ili jazaveve dlake. Pogodni su i
fini akvarelni kistovi od dlake soba, kistovi od dlake kune, od dlake vidrinog repa, kao i od dlake teleih uiju.
Gva boje se mogu nanositi na razliite naine:
vlani nanos boje s puno vode
pastozan nanos boje- impasto
nanoenje boje polusuhog karaktera
nanoenje boje u slojevima (treba raunati da suenjem ton boje postaje svjetliji)
nanoenje tekstura eljevima, etkama, spuvama
nanoenje boje ispiranjem vodom
struganje osuene boje
Gva omoguuje rad od tamnog ka svijetlom, odnosno, ovisno o toniranoj podlozi, iz srednjeg tona ka svjetlijim i
tamnijim tonovima.
U novije vrijeme upotrebom lakova gvau se daje karakter ulja.
Za zatitu gva boja koriste se gotovi fiksativi koji ne mijenjaju u veoj mjeri povrinski karakter gva boje.
Gva se koristi u kombinaciji s akvarelom, kolaom, crteom, pastelom, koji je po karakteru najsliniji gvau. E.
Degas (1834-1917) kombinirao je gva i pastel. Pastel je nanosio u mokri namaz gva boje i nastavljao s pastelom u
polusuhi sloj. Rad je zavravao suhim pastelom. U Degasovim pastelnim gvaevima osjea se prosijavanje tonirane
podloge, gva podslikavanje, bogatstvo tonova raskvaenog pastela u gvau, kontrasniji nanos suhog pastela u
plohama ili crteu.
Gva se koristio za iluminiranje rukopisa u srednjem vijeku. U 18. stoljeu dobiva dananji karakter. Idealan je za
studijsko slikanje.

- 2 -

E.VIDOVI stare boje i kistovi gva