Decker Elementi Abby Fine

Karl-Heinz Decker
ELEMENTI STROJEVA
2. popravljeno izdanje
T E H N I K A K N J I G A
Z A G R E B
k
PREDGOVOR UZ PRIJEVOD
Nj emaki original ove knjige je u relativno krat kom roku iziao u 7 izdanja.
U knjizi su j ednostavno i vrlo saeto dana potrebna teoretska objanjenja,
a obiluje i nizom praktikih podataka. To se posebno odnosi na standarde i
podatke o materijalima. Veliku vrijednost knjige predstavljaju j ednostavne i lako
razumljive slike. U prijevodu je pokuano uz njemake oznake standarda dati
i odgovarajue jugoslavenske, a to je uinjeno i za njemake oznake materijala
uz koje su navedene bar priblino odgovaraj ue jugoslavenske oznake.
U nj emakom originalu nisu opisani pl anetarni prijenosnici, tarni prijenos-
nici, konice, brtve, cijevni vodovi i zaporni organi, pa su zbog potreba nae
nastave i prakse, a uz doputenje aut ora i izdavaa, ta poglavlja obraena kao
poseban dodat ak prijevodu. Pri tome se nastoj alo da se, koliko je to bilo
mogue, ne mijenja nain iznoenja gradiva, kako dodat ak ne bi naruio
cjelovitost.
Isto t ako u poglavlju o zupanicima nj emakog originala nisu obraene
evolventne funkcije koje omoguavaju vrlo j ednostavan i toan proraun
debljine zuba na bilo kojem dijelu boka, proraun razmaka osi V parova,
proraun pogonskog kut a zahvatne crte, zbroj faktora pomaka profila itd.
Zat o su u dodatku, kao nadopuna poglavlju 9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici
s ravnim zubi ma" obraene
EVOLVENTNE FUNKCI J E i
PRORAUN RAZMAKA OSI ELNI KA UPOTREBOM EVOLVENT-
NI H FUNKCI J A.
Prevodi oci
6
6
IZ PREDGOVORA 7. NJEMAKOM IZDANJU
Velika potranj a ove knjige iziskivala je ve u krat kom roku njeno novo
izdanje. Pi sana je za potrebe nastave na Visokim tehnikim i strunim kola-
ma. Najvaniji elementi strojeva izneseni su u krat kom ali preglednom obliku,
pril agoenom ciljevima nastave na kol ama za tehniko obrazovanje. Pri tome je
obraena svaka grupa elemenata strojeva zasebno i time omoguen izbor
obrade gradiva neovisno od ostalih elemenata strojeva.
Struno podruj e El emenata strojeva" vrlo je opseno i stalno se proiruje
novim spoznaj ama i rezultatima istraivanja. Od toga se mogu u okviru
kolovanja inenjera i tehniara obraditi samo bitna podruj a odabrana prema
samim ciljevima izobrazbe. Daljnju izgradnju tih saznanja mor a se prepustiti
praksi, rjeavanjem konkretni h probl ema konstrukcija.
Sve oznake u j ednadbama prilagoene su novim DI N normama, a sve
mjerne jedinice su u Sl-sustavu, kojeg propisuje zakon. Samo u iznimnim
sluajevima, radi lakeg raunanj a, upotrijebljene su veliinske j ednadbe. Inae
su iskljuivo navedene samo j ednadbe u koje se mogu uvrstiti Sl-jedinice i od
njih izvedene Sl-jedinice (kg, m, s, N, W, kW, Pa, J, K itd.). Got ovo ispod
svake j ednadbe za proraun nalazi se iscrpna legenda u kojoj su naznaene
upotrijebljene mjerne jedinice i njihovo znaenje. Na taj se nain postizava
dobar pregled i izbjegava zabuna. Tablice su ubaene na odgovaraj uim
mjestima unut ar teksta, t ako da ih ne treba traiti na kraju.
Mnot vo opirnih tablica daje itaocu konst rukt oru u praksi sve podat ke
potrebne za proraun elemenata strojeva. Naroi t o se pazilo na mogunost
utvrivanja odgovarajuih vrijednosti doputenog naprezanja, tlaka i optere-
enja . . .
Berlin u rujnu, 1975.
Karl -Hei nz Decker
4 7
SADRAJ
1. Nerastavljivi spojevi
1.1. Zavareni spojevi 13
Ll.l. Postupci, materijali, oblici avova, kvaliteta 13
J. l J. Osnovi oblikovanja 14
1.1.3. Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda 19
1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija 29
1.1.5. Zavareni spojevi u strojogradnji 41
1.2. Zavarivanje pritiskom 45
1.2.1. Postupci, vrste avova, materijali 45
1.2.2. Spojevi tokasto zavareni 46
1.2.3. Bradaviasto zavareni spojevi 49
1.2.4. Spojevi zavareni eono elektrootpornim iskrenjem 50
1.3. Lemljeni spojevi 51
1.3.1. Postupci, lemovi 51
1.3.2. Osnove oblikovanja 52
1.3.3. vrstoa 55
1.4. Lijepljeni spojevi 56
1.4.1. Ljepila, svojstva, postupci 56
1.4.2. Osnove oblikovanja 58
1.4.3. vrstoa 59
1.5. Zakovini spoj 60
1.5.1. Zakovice, izrada, broj rezova, prijenos sile 60
1.5.2. Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija 62
1.5.3. Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala 69
1.5.4. Zakovini spojevi u gradnji strojeva i strojnih postrojenja 72
1.6. Stezni spojevi 75
1.6.1. Navueni i preani stezni spojevi, postupci steznog spajanja 75
1.6.2. Proraun cilindrinih steznih spojeva 76
2. Rastavljivi spojevi
2.1. Privrsni vijci 83
2.1.1. Navoji 83
2.1.2. Materijali, zatita od korozije 84
2.1.3. Vijci i matice 87
2.1.4. Podloke osiguranja 90
2.1.5. Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje 92
2.1.6. Sila prednaprezanja, pritezni moment 97
2.1.7. Dijagram deformacija, diferencijalna sila, najvea i najmanja sila . . . . 97
2.1.8. vrstoa uzduno optereenih vijaka 99
2.1.9. Oblikovanje i proraun popreno optereenih vijaka 101
2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni) .' 103
2.2.1. Navoj, materijali 103
2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, samokonost 105
2.2.3. vrstoa : 107
8
Sadraj
2.3. Spojevi glavine 109
2.3.1. Spojevi uzdunim klinom 109
2.3.2. Spojevi perima (klinovi bez nagiba) 112
2.3.3. Spojevi s klinastim vratilima 116
2.3.4. Spojevi sa zupastim vratilima 118
2.3.5. Spoj s poligonim profilnim vratilima 120
2.3.6. Konini spojevi
;
122
2.3.7. Spojevi sa steznim glavinama 123
2.3.8. Spojevi steznim elementima 124
2.3.9. Spoj eonim ozubljenjem 129
2.4. Veze sa zaticima i svornjacima 131
2.4.1. Zatici 131
2.4.2. Svornjaci 134
2.4.3. vrstoa 136
3. Opruge
3.1. Osnove 140
3.1.1. Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge 140
3.1.2. Materijali, naprezanje, vrstoa 142
3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge 145
3.3. Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje 148
3.4. Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga 151
3.5. Tanjuraste opruge kao tlane opruge 152
3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge 157
3.6. L- Hladno oblikovane tlane opruge od okrugle ice 157
3.6.2. Tlane opruge od okruglih si pki 159
3.6.3. Vlane opruge od okrugle ice , 161
3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga 163
3.7. Gumene opruge 166
4. Osovine i vratila
4.1. Funkcija, oblikovanje 170
4.2. Rukavci 173
4.2.1. Nosivi rukavci 173
4.2.2. Potporni rukavac 174
4.3. vrstoa 174
4.3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora 174
4.3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje 177
4.3.3. vrstoa oblika 178 .
4.4. Deformacije 182
4.4.1. Deformacije zbog sila savijanja 182
4.4.2. Deformacije izazvane torzionim silama 184
4.5. Kritina brzina vrtnje 185
4.5.1. Fleksiona kritina brzina vrtnje 185
4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje 187
5. Leaji
5.1. Trenje, podmazivanje i maziva 188
5.1.1. Trenje 188
5.1.2. Podmazivanje i maziva 189
Sadraj h 9
5.2. Klizni leaji 194
5.2.1. Hidrodinamika teorija podmazivanja, leaji s viestrukim kliznim povri-
nama, utori za podmazivanje 194
5.2.2. Dovod maziva, ureaji za podmazivanje 198
5.2.3. Materijali za leaje (leajni materijali) i materijal rukavca 200
5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijalnih leaja) 204
5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radijalnih) 209
5.2.6. Oblikovanja upornih (aksijalnih) leaja 216
5.2.7. Proraun upornih leaja (aksijalnih leaja) 217
5.3. Valjni leaji 220
5.3.1. Konstrukcija i karakteristike 220
5.3.2. Pravila ugradnje, mogunosti optereenja 224
5.3.3. Nosivost i vijek trajanja 231
5.3.4. Granina brzina vrtnje 237
5.3.5. Podmazivanje 239
6. Brtvenje leaja i vratila
6.1. Brtvenje protiv izlaza masti 242
6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem 242
6.1.2. Bezdodirno brtvenje 244
6.2. Brtve protiv istjecanja ulja 245
6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem 245
6.2.2. Bezdodirno brtvenje 248
7. Spojke
7.1. Spojke koje se ukljuuju 249
7.1.1. Krute spojke 249
7.1.2. Dilatacijske (uzduno pokretljive) spojke 249
7.1.3. Neelastine kompenzacione spojke 250
7.1.4. Elastine spojke 252
7.1.5. Sigurnosne spojke 256
7.2. Rastavljive spojke 257
7.2.1. Runo rastavljive spojke 257
7.2.2. Spojke s daljinskim ukljuivanjem 259
7.3. Spojka za putanje u rad 263
8. Remenski i lanani prijenosnici
8.1. Prijenos plosnatim remenom 265
8.1.1. Nain djelovanja i vrste 265
8.1.2. Materijal remenja i nain spajanja 270
8.1.3. Cilindrine remenice 272
8.1.4. Proraun . 275
8.1.5. Remenski prijenos sa zateznom remenieom 281
8.2. Remenski prijenos s klinastim remenom 283
8.2.1. Nain djelovanja, vrste, izrade 283
8.2.2. Remenice za klinaste remene 285
8.2.3. Proraun 288
8.3. Prijenos sa zupastim remenom 295
8.3.1. Nain djelovanja i izvedbe 295
8.3.2. Proraun 297
|0 Sadraj
9. Zupani prijenosnici
9.1. Osnove 324
9.1.1. Vrste i oblici 324
9.1.2. Zakon ozubljenja 325
9.1.3. Dodirnica bokova, zahvatna linija (dodirnica profila) 328
9.1.4. Evolventno ozubljenje 328
9.1.5. Ozubljenje s ravnim bokovima i unutarnje ozubljenje 330
9.1.6. Valjanje i klizanje bokova 331
9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnim zubima), zranost izmeu zuba 332
9.1.8. Granini spoj zuba nultih elnika s ravnim zubima 335
9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima 337
9.1.10. Stupanj prekrivanja 343
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje 344
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima 344
9.1.13. V-elnici s kosim zubima 347
9.2. Oblikovanje elnika 348
9.3. Kvalitet ozubljenja 353
9.3.1. Odstupanja 353
9.3.2. Tolerancije 354
9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi 356
9.5. Podmazivanje 358
9.6. Proraun nosivosti elnika 359
9.6.1. Optereenje zuba 359
9.6.2. Nosivost korijena 360
9.6.3. Nosivost bokova 366
9.6.4. Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje 370
9.6.5. Zupanici od plastinih masa 371
9.7. Odnosi sila kod elnika 371
9.8. Stonici 373
9.8.1. Nulti stonici s ravnim zubima 373
9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima 378
9.8.3. V-parovi 381
9.9. Proraun nosivosti stonika 381
9.9.1. Optereenje zuba 381
9.9.2. Nosivost korijena zuba 382
9.9.3. Nosivost bokova 382
9.10. Odnosi sila na stonicima 383
9.10.1. Nulti i V-nulti stonici sa ravnim zubima 383
9.10.2. Nulti i V-nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima 384
9.11. Vijanici 386
9.11.1. Uvjeti zahvata 386
9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost 388
9.11.3. Nosivost 389
9.11.4. V-vijanici, hiperboloidni vijanici 390
8.4. Lanani prijenos 299
8.4.1. Primjena i raspored 299^
8.4.2. fyi;ste lanaca i spojnice (spajanje krajeva lanaca) 301
8.4.3. Lananici 306
8.4.4. Podmazivanje 310
8.4.5. Proraun 313
Sadraj
k
11
9.12. Puni prijenosnici 391
9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije 391
9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost 395
9.12.3. Oblikovanje pueva i punih kola 397
9.12.4. Nosivost, izbor maziva 398
9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja 400
Literatura 402
DODATAK
10. Planetarni prijenosnici
10.1. Karakteristike, upotreba 409
10.2. Jednostavni planetarni prijenosnici 409
10.3. Sile, momenti i snage planetarnih prijenosnika s elnicima 416
10.3.1. Kada gubici nisu uzimani u obzir 416
10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir 418
10.4. Pregled prijenosnih omjera i mogunosti planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI 418
10.5. Planetarni prijenosnici sa stonicima 419
ll.Tarni prijenosnici
11.1. Openito 421
11.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom 422
11.3. Tarni prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene prijenosnog omjera 424
11.4. Osnove prorauna 425
11.4.1. Elastino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile 427
11.5. Proraun larnih prijenosnika 433
11.5.1. Proraun kontaktnih naprezanja 433
11.5.2. Proraun troenja 434
11.5.3. Proraun zagrijavanja 437
1 1.5.4. Iskoristivost 438
11.6. Materijali za izradu tarenica 439
12. Konice
12.1. Openito 442
12.2. Konstruktivne izvedbe konica 443
12.2.1. Tame konice . 443
12.2.10. eljusne konice s vanjskim eljustima (eljusna konica) 444
12.2.11. Jednostavne eljusne konice 444
12.2.11. Dvostruke eljusne konice 446
12.2.20. Unutarnje eljusne konice 450
12.2.30. Pojasne konice 452
12.2.40. Stoaste konice 454
12.2.2. Vrtlona vodena konica 454
12.2.3. Vrtlona zrana konica 455
12.2.4. Indukcione elektrine konice 455
12
Sadraj
13. Brtve
13.1. Uvod 456
13.2. Statike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji miruju 457
13.2.1. Nerastavljivo odnosno uvjetno rastavljivo brtvenje 459
13.2.2. Brtvenje pomou masa za brtvenje 460
13.2.3. Rastavljivo brtvenje dijelova koji miruju (statiko brtvenje) 461
13.3. Dinamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se okreu ili se kreu
tamo-amo 466
13.3.1. Brtvenje brtvilom 468
13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom 473
13.4. Bezdodirne brtve : 473
13.4.1. Bezdodirne brtve sa zranou 475
13.4.2. Labirintne brtve 476
13.4.3. Labirintne brtve sa zranou 477
13.4.4. Brtvenje pomou tekuine 477
13.4.5. Membranske brtve 478
14. Cijevni vodovi i zaporni organi
14.1. Cijevni vodovi 480
14.1.1. Osnovni pojmovi 480
14.1.2. Materijal cijevi 481
14.1.3. Proraun cijevi 484
14.1.4. Proraun debljine stijenki cijevi 488
14.1.5. Fazonski cijevni dijelovi 490
14.1.6. Cijevni spojevi 491
14.2. Izravnanje deformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova 501
14.3. Cijevne podupore 502
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi (armatura) 504
14.4.1. Zadaci, vrste, zahtjevi 504
14.4.2. Ventili 505
14.4.3. Zasuni 509
14.4.4. Pipci (slavine) 511
14.4.5. Zaklopke 512
14.4.6. Principi izgradnje cijevnih sustava 514
15.1. Evolventne funkcije
15.2. Proraun razmaka osi elnika upotrebom evolventnih funkcija
15. Evolventne funkcije
Literatura dodatka 523
Kazalo pojmova 525
1.1. Zavareni spojevi & [3
1. NERASTAVLJIVI SPOJEVI
1.1. Zavareni spojevi
1.1.1. Postupci, materijali, oblici avova, kvaliteta
Zavarivanje j e postalo j edno od najvanijih post upaka spajanja, jer uz
utedu trokova za model e ili alate, prednost mu je i manji utroak materijala
nasuprot lijevanim i kovani m dijelovima. Uz spretno oblikovanje moe zavareni
dio, bez gubitka vrstoe i krutosti, biti 50% laki. Zavarene su konstrukcije
zbog j ednostavnog oblikovanja najee bolje od zakovanih.
Prema DI N 1910 (JUS C.T3.001) pod zavarenim spojem razumije se spajanje
dijelova pomou zavara. Vie pojedinanih dijelova meusobno povezanih za-
varivanjem tvore zavaren dio, a vie tako zavarenih dijelova zavaren sklop.
Za vee strojne dijelove dolazi prvenstveno u obzir zavarivanje taljenjem s
lokalno ogranienim t okom taljenja, sa dodat ni m materij alom ili bez njega.
Naini zavarivanja taljenjem za metal e j esu: plinsko zavarivanje, otporno zavari-
vanje, elektroluno zavarivanje, zavarivanje plazmom, zavarivanje elektronskim
snopom, zavarivanje svjetlosnim snopom (zavarivanje laserskim zrakama). U
nastavku se opisuju zavareni spojevi kod kojih se dijelovi sjedinjuju zavarom
dobivenim od nataljena ili utaljena materijala.
Najvaniji zavarivi metali:
1. elici do priblino 0,3% ugljika; vie od toga postotka samo uz stanovite
uvjete (tablica 1). Elementi legiranja: silicij, mangan, sumpor i fosfor pri
zavarivanju djeluju nepovoljno, dok bakar, nikalj, krom, molibden ili vanadij
ne kode.
2. Neeljezni metali kao to su bakar, mjed, bronza, cink, aluminij.
Pregled razliitih vrsta i oblika avova prema DI N 1912 (JUS C.T3.011)
daje tablica 2, a oblike spojeva tablica 3.
Primjeri za prikazivanje eonih i kutnih avova i dodat ni znakovi prikazani
su u DI N 1912 (JUS C.T3.011), a smjernice za oblike ljebova, za razne debljine
lima, mogu se nai u DI N 8551 do 8553 (JUS C.T3.030).
Prema tablici 4, zavareni spojevi dijele se u tri razreda kvalitete.
I dijelovi od termoplastinih umjetnih masa mogu se meusobno zavarivati. Tu naroito
dolaze u obzir tvrdi i mekani polivinil kloridi, PVC. Suprotno zavarivanju metala, kod umjetnih
masa dobiva se spoj u tjestastu stanju (vidi DIN 16930 i 16931). Pri tome se mogu potezati avovi
kao kod metala. Postupci zavarivanja su slijedei: zavarivanje vruim plinom, zavarivanje grijaim
tijelima, zavarivanje toplinskim impulsom, frikciono zavarivanje, dielektrino visokofrekventno zava-
rivanje. Polivinilkloridi se mogu dobiti pod raznim trgovakim imenima kao Dynal, Igelit, Vinidur,
Vestolit, Vinnol, Astralon, Trovidur, Mipolam.
14 /. Nerastavljivi spojevi
Tablica I. Zavarivost najvanijih elika
Vcsl elika Zavarivost
St 33-2,
St 42-2,
-. 0461,
St 34-2,
-. 0261,
St 46-2,
-. 0481,
St 33-1, St
~e.
St 50-2,
-. 0545,
St 60-1, St
-. 0645, ~.
34-1,
0260,
42-3,
0462,
37-2,
0361,
46-3,
0482,
42-1,
0460,
60-2,
0645,
St 37-1
-. 0360,
St 37-3,
-. 0362
St 52-3,
-. 0562.
St 50-1,
-. 0545
St 70-2,
-. 0745,
Opi konslrukcioni elici DIN 17100 (JUS C.BO.50O)
Zbog visokog sadraja P i N prikladni su samo za podreene svrhe kod
malih debljina stijenke i mirnog optereenja, prvenstveno kod neumirenog
tomasovog elika. Za eline konstrukcije od dijelova >16 do 25 mm
debljine potreban je umiren elik.
Zavarivost postoji uvijek. Za eline konstrukcije i dijelove >25 do 35 mm
debljine grupa kvalitete 2, >35mm debljine grupa kvalitete 3. -. 0363
-. 0563
Zavarivost se mora posebno traiti. Predgrijavati, po potrebi arili,
a za otklanjanje preostalih napetosti normalizirali. Debljine slijenki po
mogunosti <20mm.
Potrebna je vrlo paljiva priprema i naknadna obrada.
C22,
-. 1330,
28 Mn 6,
-. 3135.
Ck 22,
-. 1331,
25 CrMo4
-t. 4730,
elici za poboljanje DIN 17200 (JUS C.89.021)
Prikladni su normalizirani ili mekano areni. Potrebno je predgrijavanje.
C 10,
-. 1120, -
Ck 15,
-. 1221, -
20 MnCr 5.
-.4321,
15 CrNi 6,
~. 5420,
C 15,
. 1220,
15 Cr 3,
. 4120,
20 MoCr 4,
Ck 10,
-. 1121,
16 MnCr5,
-. 4320,
25 MoCr4,
elici za cementiranje DIN 17210 (JUS C.B9.020)
. 7420, ~. 7431,
17 CrNiMo 6,
U necementiranom stanju dobro su upotrebljivi. Kod legiranih elika
potrebno je predgrijavanje.
Beavne
St 35, St 35-4, St 45
~. 1212, ~. 1212, - . 1213,
St 45.4, St 52, St 52.4
~. 1213, ~. 3100, ~. 3100,
St 55, St 55.4,
~. 1402, ~. 1402,
Beavne cijevi
St 35.8, St 45.8, 15 Mo 3,
~. 1214, ~. 1215, ~. 7100,
eline cijevi DIN 1629 (JUSC.B5.Q20 i 023)
Dobra zavarivost.
Kao St 50 (. 0545) i St 60 (~C. 0645).
13CrMo44, 10CrMo9 10
Beavne cijevi od vatrootpornili elika DIN 17175, (JUS C.B5.022)
>20 mm debljine
Dobro upotrebljiv >10mm debljine
> 15 mm debljine
> 10 mm debliine
~. 7400, ~ . 7401,
H 1, H11,
~. 1202, ~ . 1204,
H III, 17 Mn 4. 15 Mo 3,
~. 1206, - . 3133, . 7100,
H IV, 19Mn5,
~. 3105
13 CrMo 44,
preporuuje se oslobaanje
preostalih naprezanja arenjem.
Popustiti arenjem
> 6 mm debljine
potrebno predgrijavanje.
-. 7400,
Kotlovski limovi DIN 17155 (JUS C.B4.014)
Dobro upotrebljiv
>10mm debljine potrebno je predgrijavanje.
Potrebno je predgrijavaje i odarivanje napona zbog otklanjanja preostalih
napetosti.
Potrebno predgrijavanje i poputanje arenjem.
St 10 . . . St 14
Tanki limovi DIN 1623 (JUSC.B4.016)
I Dobro upotrebljiv sa kvalitetom povrine 03 . . 05.
GS-38 . .
- 1.0345
GS-70
elini lijev DIN 1681, (JUS C.J3.011)
| Kao elik iste vrstoe prema DIN 17100 (JUS C.B0.500). Mjesto zavari-
I vanja paljivo pripremiti.
1.1.2. Osnovi oblikovanja
Pri oblikovanju zavarenih konstrukcija treba voditi rauna o odreenim
naelima. Svaki konst rukt or trebao bi stoga svoje proj ekte savjesno i kritiki
ispitati da li su zavarivaki pravilno oblikovani. Nar avno da je kvaliteta
zavarenog spoja ovisna i o kvalifikaciji i spretnosti zavarivaa. Vana pravila
oblikovanja su slijedea:
1. Izbjegavati zarezno cljeIovanje\ Lo spoj osnovnog i dodatnog materijala
prouzrouje velika zarezna djelovanja (vrna naprezanja) u korijenu, to pri
dinamikom optereenju moe dovesti do loma zbog umornosti materijala.
Kod dinamiki optereenih avova zavaruje se posebno korijen, ili se to izvodi
7 2 7 2
7 2 7 2
Slika 1. Podjela naprezanja u tupom spoju (rj
k
zarezno naprezanje)
a) V-zavar s loim provarom korijena; b) V-zavar s dobrim provarom korijena;
c) V-zavar s proienim i zavarenim korijenom; d) X-zavar
Tablica 2. Vrste i oblici avova prema DI N 1912 (JUS C.T3.011 i 030) (zavarivanje taljenjem)
Naziv
Sim-
bol
Priprema Izvedba Naziv
Sim-
bol
Priprema Izvedba
Zarubljeni av
I-av
V-av
Strmi boni av
JI
v
LZ^ZZTJ
Tupi avovi
ZZ5 Dvostruki
U-av
'/, V-av
K-av
V
K
i \/\
I
X-av
Y-av
Dvostruki
X-av
U-uv
X
Y
X
V a
y
2
Y-av
Plitki
K-av
Y a
i.
J-av
Dvostruki
J-av
a
a
a
Rubni
plosnati av
Rubni avovi
Rubni
V-av
Kutni avovi
16 1. Nerastavljivi spojevi
Tablica 3. Vrste spojeva prema DI N 1912 (JUS C.T3.011 i 030)
Preklopiti spoj
Dijelovi se preklapaju
eoni (tupi) spoj
Dijelovi lee u jednoj ravnini
Paralelan spoj
Dijelovi lee po iroj strani jedan
uz drugog
Kosi spoj
Jedan dio naslonjen je koso na
drugi
, <0L
T-spoj
Dva se dijela spajaju tako da je
jedan dio svojim krajem okomito
postavljen na povrinu drugoga
i
Ugaon spoj
Krajevi dijelova poloeni su jedan
prema drugome pod bilo kojim
kutom
Krini spoj
Dva dijela koji lee u jednoj rav-
nini naslanjaju se okomito na trei
izmeu njih
Viestruk spoj
Tri ili vie dijelova spajaju se kra-
jevima pod bilo kojim kutom
Tablica 4. Razvrstavanje kvalitete zavara za spojeve zavarene taljenjem prema DI N 1912 (JUSC.T3.011 i 030)
Tekui
broj
Pretpostavka
Kv
I
alitetni razred
II III
1 Materijal: Zavarivost zajamena

2 Priprema :
struna

2 Priprema :
pod nadzorom

3
Nain zavarivanja: bira se prema svojstvima materijala te debljini i naprezanju
dijelova zavarenog spoja

4
Materijal zavara:
dodatni materijal prilagoen osnovnom

Materijal zavara:
ispitan, odn. odobren za upotrebu

5 Osoblje: atestirani zavarivai za vrijeme rada su pod nadzorom

6 Ispitivanje: dokaz da je zavar izveden bez greke (npr. rentgensko
ispitivanje)

u obliku X-zavara. Nej ednolino ili valovito vueni zavari djeluju takoer
kao zarezi. Obr ada nadvienja ili raskivanje smanjuju vrna naprezanja.
Na poetku i kraju zavara stvaraju se krateri, koji takoer izazivaju vrna
naprezanja. Gl odanj em tih krajeva zavara mogu se ublaiti vrna naprezanja.
2. Izbjegavati skretanje toka sile u zoni zavarivanja
1
. Za vrstou zavara od
presudnog je znaenja tok sila. Skretanja u zoni zavarivanja izazivaju
vrna naprezanj a (si. 2). Kod mi rnog optereenja zarezna djelovanja dodue
ne umanjuju vrstou, ali snizuju sposobnost plastinog deformiranja i time
stvaraju opasnost od krtog loma. Pri promjenljivom optereenju materijal
biva bre razoren, tj. njegova se di nami ka izdrljivost snizuje. Slika 3
prikazuje kako se u zavarenim avovima mogu izbjei skretanja toka sila.
Tupi zavar dinamiki je izdrljiviji nego kutni, budui da u njemu nema
skretanja t oka sila. Od kutnih zavara (si. 4), udubljeni kutni zavar je najvee
dinamike izdrljivosti, jer u njemu dolazi do najblaeg skretanja toka sila.
Openi to se, meuti m, daje prednost jeftinijem ravnom kut nom zavaru.
U. Zavareni spojevi 17
a)
vlak
F \
Slika 2. Podjela naprezanja u zavaru pri skretanju toka sile (a je tok sile)
a) u tupom spoju; b) u kutnom spoju
a)
b)
Slika 3. Oblikovanje zavarenih dijelova pri dinamikom optereenju
a) nepravilno; b) pravilno
2
Slika 4. Tok sila u kutnim zavarima
a) izboen kutni zavar; b) plosnat
kutni zavar; c) udubljen kutni zavar
i!
ft
a)
D)
r
Slika 5. Zavareni avovi optereeni na
savijanje
a) nepovoljno zbog vlanog napre-
zanja u korijenu zavara; b) povoljno
zbog tlanog naprezanja u korijenu
zavara
Izbjegavati vlano naprezanje u korijenu zavara! Korijen zavara osobito je osjet-
ljiv na vlano naprezanje i treba ga po mogunosti staviti u tlanu zonu
(si. 5).
Izbjegavati gomilanje zavaral Lokal no zagrijavanje kod zavarivanja i hlaenje
nakon toga, dovode do naprezanj a zbog stezanja, koja izazivaju deformacije
zavarena dijela. to se vie zavara sastaje u j ednoj toki i to su deblji
zavari, to jae je izvitoperenje. Stezanje zavara primjeuje se narp^pû.,
uzdunom smjeru, a posljedica su promj ene oblika na manje kruti m
zavarena dijela. Prema iskustvu, nastale deformacije rastu ovim re
el ektrootporno zavarivanje, elektroluno zavarivanje, plinsko za
1
2 Elementi strojeva
Kako se nagomilavanje vie zavara moe izbjei, predouje si. 6. Poprena
rebra treba prikljuiti zavarima 3 do 4 mm debljine. Zavareni avovi ne
smiju biti ni deblji ni dulji nego to je potrebno. Izvitoperene zavarene
dijelove treba izravnati zagrijavanjem i kovanjem.
5. Dati prednost poluproizvodima! Zavareni dio postaje jeftiniji ako se upotrijebe
poluproizvodi. Daje se prednost plosnatim i profilnim elicima, cijevima,
skoenim ili savijenim ili autogeno rezanim limovima. Ako bi spomenuti
dijelovi postali prekomplicirani, uvaruju se i lijevani, kovani, tancani ili
vueni dijelovi.
6. Izbjegavati skupe pripremne radovel Radovi oko krojenja i obrada rezanjem
poskupljuju konstrukciju. Zbog toga treba po mogunosti izbjegavati tokarena
smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove limova, profila i si. (si. 7).
Savijanjem i pregibanjem rubova sastavnih dijelova mogu se esto utedjeti
zavareni avovi (si. 8).
7. Paziti na pristupanost avoval Mora postojati odgovarajua pristupanost
zavarivakih alata do avova koji se zavaruju.
Slika 8. Zavareno podnoje
a) nepravilno zbog mnogih pojedinanih dijelova i mnogih zavarenih avova;
b) pravilno
Zavareni spojevi 19
1.1.3. Zavareni spojevi pri gradnji kotlova i tlanih posuda
Zavareni avovi na kotl ovi ma i tlanim posudama moraj u biti apsol utno
nepropusni i vrlo vrsti, pa stoga iziskuju paljivu izradu. Zavarivanja na
stabilnim i brodski m kotl ovi ma doputena su samo ako se dokae da se
upotrebljavaju dobro zavarivi materijali i da zavari raunski zadovoljavaju
propisima.
Kotl ovi i posude preteno su izraeni od limova i cijevi. Dimenzije
pojedinih plateva ovise o irini limova koji se mogu isporuiti, i postojeim
mogunosti ma proizvodnje. Da bi se sprijeilo gomilanje avova, treba uzdune
avove pojedinih plateva zaokrenuti j edan prema drugome (si. 9). Vei otvori
Slika 10. Pojaanja kotlovskog lima na izrezima za ulazne otvore i nastavke
za nastavke, ulazni otvori i slino pojaavaju se (si. 10). Samo kod malih izreza
ili kod predi menzi oni rane debljine lima, ne moraj u se poj aavati izrezi. Slika 11
pokazuj e primjere gdje su na stijene kotl ova i posuda privareni grebeni,
nazuvice, prirubnice i nastavci te prirubni spojevi prema DI N 8558 (Smjernice
za zavarene spojeve na parni m kotlovima, pos udama i cjevovodima)
(JUS C.T3.071). U tablici 5 navedeni su propisani elici za stijene i cijevi.
Na slici 12 pokazan je parni kotao na dimne plinove, s pojedinostima.
Kot ao se sastoji od tri plata i dva ravna dna, ima sustav cijevi i snabdjeven je
j edni m ulaznim ot vorom i redom nastavaka za cijevne prikljuke. Kao zava-
rene posude standardizirane su: jednostjene grijalice za toplu vodu DI N 4801
2*
20
/. Nerastavljivi spojevi
Slika 11. Zavareni grebeni, nazuvice, blok-prirubnice, nastavci i prirubni spojevi prema DIN 8558
(JUS M.E0.020), tlane posude ureaja za opskrbu vodom DI N 4810, tlane
posude za kompri mi rani zrak do 3 MPa pretl aka DI N 6275, leee posude
postrojenja prema DI N 23281.
Kako proizlazi sa slika 9 i 12, debljina tupog zavara j ednaka je debljini s
zavarenih limova. Pot r ebna debljina limova plata rauna se uzimajui u obzir
obi no najslabiji zavareni av. Unutarnj i pretlak p, kojem sli izloeni cilindrina
posuda ili kotao, rastee stijene, pa su uzduni i popreni zavari napregnuti
/./. Zavareni spojevi 21
Slika 12. Zavaren parni kotao na dimni plin s odobrenim tlakom (pretlak) 7 bara = 0,7MPa
na vlak. Za proraun vrijede u Jugoslaviji: Tehniki propisi za izradu i
upotrebu parnih i vrelovodnih kotlova, parnih sudova, pregrijaa pare i
zagrijaa vode" (Slubeni list SFRJ 1957/7 i 1972/56), a u S. R. Njemakoj:
propisi Radne zajednice za tlane posude (Arbeitsgemeinschaft Druckbehdlter,
AD-listovi) i tehniki propisi Njemakog odbora za parne kotlove (tehnika
pravila za parne kotlove TRD) (Deutscher Dampfkesselausschuss).
Tablica 5. Doputeni elici za stijenke i cijevi (izvod iz AD- i TRD-listova)
Materijal') Tlane posude Parni kotlovi
Limovi od konstrukcionih elika DIN 17100 (JUS C.B0.500)
USt34-l , USt 37-1
~. 0270, ~. 0370
s 6 - i 120- D
u
p700 nije doputeno
RSt 34-1, RSt 37-1
~. 0260, -C. 0360
s 12-/ I20-Dp 700 nije doputeno
USt 34-2, USt 37-2,
~. 0271, ~. 0371 '
RSt 34-2. RSt 37-2. St 37-3
_
" '
~. 0261, ~. 0361. ~. 0362. ~. 0363
RSt 42-2, St 42-3, RSt 46-2, St 52-3
~. 0461, ~.0462, ~. 0481, ~. 0562
~. 0563
s 12 r I 20- D
u
p2000
( 300- D
u
p2000
.? 16- / 130-p 0,15
s40t 130-/70.15
Valjani i kovani elici od konstrukcionih elika DIN 17100 (JUS C.B0.500)
RSt 34. RSt 37
- C. 0260, - . 0360
s 12,5 f 120->/; 5000
-p 1 ili .i 12, 5-
l 200- > 250-/; 2,5
nije doputeno
St 34-2, St 34-3, St 37-2. St 37-3,
~. 0261, ~. 0262, ~. 0361 ~C. 0362. ~C. 0363
RSt 42-2, St 42-3, St 52-3
~. 0461, ~. 0462, ~C. 0562 ~. 0563
/300 / 130-p 0 , 1 5 - 0 ^ 2000
Kotlovski limovi DIN 17155, (JUS C.B4.0I4) bez ogranienja bez ogranienja
Beavne eline cijevi DIN 1629, (JUS C.B5.020 i 023)
St 35, St 45, St 55, St 52,
~. 1212 ~. 1213 ~. 1402 ~. 310
/300- p 6,4-//) 1720
/ 130 p 0,15
St 35.4, St 45.4, St 55.4, St 52.4
~. 1212, ~. 1213, ~. 1402, ~. 3100
/ 300
/ 130 p 0,15
Beavne cijevi DIN 17175, (JUS C.B5.022)
St 35.8, St 45.8
- . 1214, ~C. 1215
k v a l l t e t a l
/400 / 400, p 0,32
isti kvaliteta II /450 / 450, p 0,80
isti kvaliteta III bez ogranienja bez ogranienja
Zavarene eline cijevi DIN 1626, (JUS C.B5.025)
St 34-2, St 37-2, St 42-2, St 52-3
~. 0261, ~. 0361, ~. 0461, ~. 0562
/ 300 / I30-p0, 15
elini lijev DIN 1681, odn. ~J US C.J3.0I1 ' 300 /300
Vatrootporni elini lijev DIN 17245 bez ogranienja bez ogranienja
Znaenje oznaka:
s debljina stijenke,
D
u
unutarnji promjer,
p pogonski pretlak,
/ proraunska temperatura
2
)
Ogranienja (primjeri):
,s6: j g mm,
>
u
250: >
u
250 mm,
p 0,15: p<0, 15MPa,
/ 130: /130 C
D
u
p 2000: D p g 2000 min M Pa.
tpM20: //j gl 720 C- MPa
Preraunavanje dogovorenih jedinica tlaka:
1 at =I kp/cm
2
%l bar =l daN/cm
2
= 0,l MPa = 0,l N/mm
2
') Dolazi u obzir i sivi lijev DIN 1691, (JUS C.J2.020) i lijevano eljezo s kuglastim grafitom, to ovdje nije navedeno.
2
) Kod parnih kotlova najmanje 250 C.
/./. Zavareni spojevi *i 23
Kod parni h kotl ova iznosi najmanja doputena debljina stijenke 3 mm,
kod nerajuih elika 2 mm. Jednadba (2) vrijedi i za kotlovske cijevi kod unu-
tarnjeg pretlaka, a kod vanjskog pretlaka samo do vanjskog promj era 100 mm.
Za plinove, paru i tekuine uvedena je internacionalna jedinica tlaka
Pa (Pascal). 1 P a = 1 N/ m
2
i 1 MP a = 1 N/ mm
2
(1 MP a = 1 megapaskal = IO
6
Pa),
1 bar = 0,1 N/ mm
2
= IO
5
Pa.
Potrebna najmanja debljina stijenke s za cilindrine plateve tlanih posuda
sa D
v
/D
u
fS 1,2 pod unutarnj im pretl akom i za cijevi sa D
v
f S200mm i DJD
U
^ 1,7
pod unutarnj im ili vanjskim pret l akom:
S =
^
P + C
I
+ c
2 +
c
3 = ^
P
+ C
1
+ C
2
+ C
3
(1)
2 v-p 2 - v + p
s u mm najmanja debljina stijenke
D
u
u mm unutarnji promjer plata
Z)
v
u mm vanjski promjer plata
p u N/mm
2
najvii doputeni pogonski tlak (1 N/mm
2
= 1 MPa)
K u N/mm
2
karakteristina vrijednost vrstoe materijala (tablica 6). Ona je manja
od vrijednosti izmeu granice teenja, odn. 0,2% granice razvlaenja
i vremenske vrstoe kod 100000 sati, na proraunskoj temperaturi t.
Kod materijala bez granice teenja, odn. 0,2% granice razvlaenja,
vrijedi vlana vrstoa kao faktor vrstoe materijala,
S koeficijent sigurnosti (tablica 7).
v koeficijent oslabljenja kao odnos vrstoe zavarenog spoja prema vrs-
toi lima. Koeficijent oslabljenja iznosi, ve prema kvaliteti zavara i
vrsti ava, 0,8 do 1 (obino 0,8). Ako se na plastu nalaze neojaani
provrti, onda je v odnos izmeu presjeka oslabljenog i neoslabljenog
lima.
Cj u mm dodatak s kojim se uzimaju u obzir podmjere debljine stijenke.
Kod feritnih elika odstupanje u minus prema standardu, odnosno
smanjenje debljine stijene, uvjetovano je nainom izrade, npr. duboko
izvlaene Inae je c
{
= 0,
c
2
u mm dodatak za istroenje (dodatak za koroziju) =1 mm. Taj dodatak
otpada kod s^30 mm, ili kada se elici dovoljno zatite (ali ne
galvanskim prevlakama) poolovljavanjem, platiranjem, gumiranjem,
prevlakama umjetnih materijala i si. Ako se posude ne mogu iznutra
pregledati, treba ugovoriti vei dodatak,
c
3
u mm dodatak na obzidavanje, koji kod ozidanih tlanih posuda treba
predvidjeti za dodatna naprezanja zbog teine zida. Inae je c
3
= 0.
Potrebna minimalna debljina stijenke s cilindrinih bubnjeva, plateva ili
sabirnika parnih kotlova pod unutarnj im pretl akom (si. 9 i 12) sa X)
v
/D
u
5^1,6:
s= + c =
+
c (2)
2 v-p 2 v + p
s, D
u
, D
v
, p, K, S, v, vidi legendu uz jednadbu (1),
c u mm dodatak za koroziju = 1 mm. Kod s^30 mm ili nerajuih materijala,
moe otpasti.
24
Tablica 6. Faktor vrstoe K. (granica teenja zagrijanog materijala, odn. vremenska vrstoa) materijala tlanih posuda i parnih kotlova
Materijali
o "i
si Su
O <2 ca 65
? n
rt r\O
3
8
- -3 7 u
(U
g
Q
D
<J 5
w
'> *
i SS
I z "
O i
"O
> ' CQ m
^7 M
Q &o
D
(L)
5 , . _
Q D
6 -
USt 34-1,
(. 0270),
USt 37-1,
(. 0370)
USt 34-2,
(. 0271),
St 37-3
St 52-3
RSt 34-1
(. 0260)
RSt 37-1
(.0360)
RSt 34-2
(. 0261)
(. 0363)
(. 0563)
St 34
St 37
St 34-2,
(. 0261),
St 37-2,
(. 0361),
St 42-2,
(. 0461),
St 52-3
(.0260)
(.0360)
St 34-3
(.0262)
St 37-3
(.0362)
St 42-3
(.0462)
(. 0562)
(. 0363)
{(:. 0563)
H 1
H II
H III
H IV
17 Mn 4,
19 Mn 5,
15 Mo 3,
13 CrMo44,
(. 1202)
(. 1204)
(.1206)
(. 3133)
(. 3105)
(. 7100)
(. 7400)
St 35,
(. 1212)
St 45,
(. 1213),
St 55,
(. 1402),
St 52,
(. 3100),
St 35.4
(.1212)
St 45.4
(. 1213)
St 55.4
(. 1402)
St 52.4
(. 3100)
St 35.8, (C. 1214)
St 45.8 (. 1215)
15Mo3, (. 7100)
13 CrMo 44, (. 7400)
10CrMo910, (. 7401)
Faktor vrstoe materijala K
1
) u N/mm
2
kod "C
20 120 200 250 300 350 400 450 500 520 550
180
210
180
210
320
180
210
180
210
230
320
220
250
270
280
280
320
270
300
240
260
300
360
240
260
290
300
270
170
190
170
190
260
170
190
170
190
210
300
140
160
230
140
160
140
160
180
250
180
210
230
240
250
270
250
280
190
210
190
210
260
280
250
130
150
210
130
150
170
230
170
190
210
220
230
250
230
260
170
190
170
190
240
260
240
110
120
190
110
120
140
200
140
160
180
190
210
230
200
240
140
160
140
160
210
240
230
120
140
160
170
180
210
180
220
120
140
190
220
220
100
120
135
135
160
180
170
210
110
130
180
210
210
70
70
70
70
105
105
160
200
70
70
170
200
200
30
30
30
30
40
40
95
140
95
140
145
31
31
60
96
60
96
110
50
50
67
| 6 2 S
Q U
GS 38.5,
GS 45.5,
GS 52.5,
(CL. 0346)
(L. 0446)
(L. 0546)
180
220
250
175
210
230
160
180
200
140
160
180
120
140
160
8.
2 ; Z
| S 5
GS-C25, (CL. 1330)
GS- 22Mo4, (L. 7130)
GS-17CrMo 55,
GS-17CrMoV5 11,
G-XC MoV 12 1,
G-X 22 CrMoWV 12 1,
250
250
320
450
600
600
a .a
3 T3
3
<
X10Cr Ni Ti l 8 9 (. 4572)
X5Cr Ni Mol 8 10 (. 4573)
X 10 CrNi MoNb 18 10 (. 4583)
X lOCrNiMoTi 18 12
X 5CrNi Mo 17 13
X 5 CrNi MoCuNn 18 18
270
220
270
270
230
230
190
160
215
215
160
180
195
210
265
395
540
540
170
195
240
365
495
495
155
185
225
350
455
455
130
175
210
335
420
420
65
165
195
315
315
315
33
90
130
195
210
210
25
50
95
120
120
170
140
190
190
140
155
165
130
185
185
130
150
160
120
180
180
120
140
155
175
175
135
150
170
170
130
') Meduvrijednosti se mogu linearno interpolirati.
2
) Kod kotlovskih limova H 1 . . . H IV granica teenja kod 20 "C i debljina do 16 mm pri 10 N/mm
2
lei vie, za debljine iznad
^ 40 . . . 60 mm pn 10 N/mm lei nie, kod 17 Mn 4 . . . 13 CrMo 44 i debljina do 16 mm pri 10 N/mm
2
lei vie
) Za debljine do 16 mm pri 20 X granica teenja lei za 10 N/mm
2
vie, za debljine iznad 40 mm lei za 10 N/mm
2
nie. Kod cijevi
sa Z)
v
30 mm i sg3 mm pri 20 . . . 120 C granica teenja lei za 10 N/mm
2
nie
} K
?.
d
Kw
35
i'P;
1 2 ,
^
S t 4 5
-
8
'
-
1 2 1 5
'
1 5 M
3
'
-
7 1 0 0 1 1 3 C r M o
-
7 4 0 0 u z v i e
temperature za deblj.ne iznad 40 mm
i 10 N/mm faktor vrstoe materijala moe leati nie. Kod Z)
v
30mm i ^3 mm za 10 N/mm
2
faktor vrstoe materijala
lezi nize.
J
Zavareni spojevi * 25
Tablica 7. Koeficijent sigurnosti S za tlane posude i parne kotlove (izvod iz AD- i TRD-listova)
Tlane posude') A B C
Faktor vrstoe
materijala K
prema tablici 6
elini materijali prema tablici 6 (izuzev elini lijev)
elini lijev
Lijevano eljezo s kuglastim grafitom
2
)
1,5
2
3 . . . 6
1,8
2,5
1,1
1,5
1,5 . . . 2,5
Faktor vrstoe
K=vrstoa na
vlak
Beavne i zavarene posude
ist aluminij, bakar i bakarne legure ukljutv valjane i lijevane bronce
Sivi lijev
3,5 4
2,5
3,5
Parni kotlovi A
Faktor vrstoe
materijala K
prema tablici 6
elini materijali prema tablici 6 (izuzev konstrukcione elike DI N 17100, odn. JUS C.B0.500
i elini lijev), stabilni kotlovi i brodski kotlovi za unutranju plovidbu
Pomorski brodski kotlovi
Konstrukcioni elici DI N 17100, odn. JUS C.B0.500, samo stabilni kotlovi i brodski kotlovi
unutranje plovidbe
elini lijev
1,5
1,7
1,8
2
A s atestom preuzimanja materijala prema DIN 50049, odsjeak 3
B s tvornikom potvrdom za kvalitetu materijala prema DIN 50049, odsjeak 1 i
C ispitivano tlakom vode pri 20 C uz propisani tlak 1,3 p.
2
') Za tlane posude gorivih plinova i plinskih smjesa sa cijanom ili cijanovodikom treba uzeti 20% vei koeficijent sigurnosti.
2
) Tonu vrijednost koeficijenta sigurnosti prema kvaliteti materijala (vidi AD-Merkblatt B0).
Potrebna najmanja debljina stijenke s bombiranih dna (si. 13) sa R^ D
V
,
r ^0, l Z>
v
i 5 ^ 2 mm pod unutarnj im ili vanjskim pretl akom za tlane posude
i parne kotlove:
D
v
p j8
s= + c
1
+ c
2
+ c
3
+ Ct + c
5
(3)
4
r
s, D
v
, p, K, S vidi legendu uz jednadbu (1),
v koeficijent oslabljenja; za bombirana dna zavarena od vie dijelova
(si. 13e) je u = 0,8 do 1, ve prema kvaliteti zavara, inae je v=l,
P koeficijent prorauna (vidi tablicu 8 i dolje navedene podatke),
Cj , c
2
, c
3
dodaci na debljinu stijene, vidi legendu uz jednadbu (1). Kod parnih
kotlova otpadaju c
{
i c
3
,
c
4
dodatak vanjskog tlaka. Kod tlanih posuda c
4
= 2 mm 100 mm
2
/D
v
,
kod parnih kotlova c
4
= 2 mm. Dodatak uzima u obzir odstupanja od
teoretskog oblika (splonjavanje, utisnuta mjesta). Kod D
v
_50 mm
i kod unutarnjeg pretlaka c
4
= 0.
c
5
u mm Konstrukcioni dodatak. Ako je kod tlanih posuda (s c
1
c
2
)/D
v
<
0,005, iznosi c
5
= l mm, inae je c
5
= 0. Kod parnih kotlova je c
5
= 0,2
(6 mm s
0
), gdje je s
0
debljina stijene bez dodataka. Kod s
0
>6 mm
je c
5
= 0 mm, kod morskih brodskih kotlova uvijek je c
5
= 1 mm.
Cilindrina visina ruba bombi rani h dna mor a iznositi pri H/ D
v
^0, 2 naj-
manje h = 3,5 s. Za H/D
v
>0,2 smiju se visine h linearno toliko sniziti da pri
H/D
v
= 0,5 dou na vrijednost nula. s/D
v
mor a biti ^0, 003, uz iznimku kod
poluokruglih dna. Kod dna s izrezima unut ar kugline kal ote sa d
A
^4 s i kada
Slika 13. Bombirana dna
a) puno dno; b) dno s izrezima; c) dno s vratom; cl) dno s nastavkom; e) zavareno dno
Tablica 8, Proraunski koeficijenti fi za zaobljena dna (prema AD-Merkblatter i TRD)
Oblik dna HID,
p" za
puno dno
[i za dno s nepojaanim izrezima
Oblik dna HID,
0 0,5 1,0
pri
2,0 3,0
(sc, c
4,0 5,0 6,0 7,0
Zakrivljenost
dna R = D
y
0,20 2,9 2,9 2,9 3,7 4,6 5,5 6,5 7,5 8,5 2,4
Duboko zaobljeno
dno K = 0,8 >
v
0,25 2,0 2,0 2,3 3,2 4,1 5,0 5,9 6,8 7,7 1,8
Polukuglasto
dno 0,5 1,1 1,2 1,6 2,2 3,0 3,7 4,3 4,9 5,4
1,1
razmak a nije manji od zbroja oba polumjera izreza, treba uvrstiti /?
za puna dna. U tom sluaju i kod punih dna smije debljina stijenke kugline
kalote biti neto manja od debljine stijenke ruba i mora se umjesto sa
izraunati sa jS'. To vrijedi i za dovoljno ojaane vee izreze.
Plateve i dna izloena vanjskom pritisku treba proraunavati prema jednad-
bama (1) do (3) sa v = 1. Meut i m, platevi se moraj u j o i raunski kontrol irati
s obzirom na mogunost elastinog, odn. plastinog udubljavanja (vidi AD
list B3 i B6, TRD 302 i 303).
1.1. Zavareni spojevi i< 27
Potrebna najmanja debljina stijene s neusidrenih i centralno usidrenih okruglih
ravnih dna i ploa (si. 14):
s^CiD.-d,) p^ + c
2
(4)
s, p, S, K vidi legendu uz jednadbu (1),
C proraunski koeficijent prema izvedbama prikazanim na si. 14
Ul : C = 0,3 pri r^0,035D
v
, ali r
=
30mm, r^l ,3s, J;
=
3,5s,
U2: C=0,35pri s/3^r
=
8mm, /z
=
s,
U3: C = 0,4 pri p {DJ2-r) 1,3 S/K ^ s
R =
5 mm, sÔJTSj pri
D
s
>\,2D
lt
0,2s^r
=
5 mm,
U4: C = 0,35 pri s
=
3 s
p
C = 0,45 pri s > 3s , ,
U5: C = 0,4 pri s ^ s ^ C = 0,45 pri s > 3s
1
,
U6: C = 0,45 pri s
=
3s,, C=--0,5 pri s > 3s , ,
VI: C = 0,4 pri s^3 s
l 5
C = 0,45 pri s>3sy
V2: C = 0,3 pri s _3s
1 ;
C = 0,35 pri s > 3s
t
V3, V
4
: C = 0,25 pri r0,035 D
v
, ali r^30mm, r
=
l , 3s, /z
=
3,5s,
D
t
u mm proraunski promjer prema si. 14,
d
l
u mm raunski promjer usidrenja. Kod neusidrenih dna ili ploa je d
y
=0,
c
2
u mm dodatak na istroenje, koji treba posebno utanaiti kod posuda s opasnim,
jako korodirajuim sadrajem ili posuda koje se ne mogu pregledati u
unutranjosti. Inae je c, = 0.
a
1
Vi
Slika 14. Ravna dna i ploe
U neusidrena; V usidrena; Ul ravno zarubljeno dno,
U2 kovano ili preano ravno dno; U3 ravna ploa
sa lijebom za rastereenje; U4 dvostrano uvarena ploa;
U5 dvostrano privarena ploa; U6 sjedne strane uvarena
ploa; VI s jedne strane uvarena ploa sa provuenim
sidrom; V2 dvostrano uvarena ploa sa sidrenom cijevi;
V3 ravno zarubljeno dno provueno sa sidrenom cijevi; V4 zarubljeno ravno dno sa vratom
rmiui/îii/iiii.
1
n
H
0 , u
28
\
Ako se radi o usidrenim ploama ili o cijevnim stijenama (vidi k tome
si. 12 i 15), onda vrijede, zavisno od rasporeda (oblikovanja), j ednadbe koje
odstupaju od j ednadbe (4) (vidi AD-list B5 i TRD 305 i 306).
Slika 15. Uvarene cijevi (a je cijevna stijena)
Kod uvarenih cijevi prema si. 15 moraju zavareni avovi biti u stanju
da preuzmu cijelu silu prenesenu na cijev. U sminom presjeku zavara mora
irina ava iznositi najmanje:
0 = 0,4^4 (5)
g u mm irina zavara,
F u N sila koja otpada na cijev = fA
R
, gdje je A
R
udio cijevnog polja
(okomito rafirana povrina na si. 15). Kod djelomino izbuenih cijevnih
polja treba rubni dio polja ukljuiti, tj. do nastavka obruba dna,
d
v
u mm vanjski promjer cijevi,
S, K vidi legendu uz jednadbu (1).
Kod uvarenih uzdunih zatega, sidrenih cijevi ili sprenjaka, presjek kutnog
ava optereenog na smik, treba da bude najmanje 1,25 puta vei od potrebnog
presjeka svornjaka ili sidrene cijevi:
d
v
-n-g^l,25A
A
(6)
A
A
u mm
2
presjek sidra = (c/
2
-c/
2
) n/4 (u smislu si. 15)
Jednadba (6) moe se primijeniti i na uvarene cijevne nastavke (vidi
si. 11).
1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija
U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji mostova profilni elici, plosnate
ipke, cijevi i limovi spajaju se u nosive konstrukcije, reetkaste konstrukcije
ili limene nosae, npr. krovne nosae, eline konstrukcije tvornikih hala,
nosae voznih naprava dizalice i si. Slika 16a pokazuj e nosa reetkaste
konstrukcije. Njegovi vanjski tapovi zovu se pojasevi (gornji i donji pojas).
Oni se ukruuju vertikalnim i dijagonalnim tapovima. U voru se uvijek
sastaju vie tapova. Puni nosai izvode se kao limeni nosai (si. 16b), ili
kao sanduasti nosai (si. 16c). Da se ne bi izboili, na odreeni m razmaci ma
uvaruju se ukruenja, koja se kod sanduastih nosaa zovu poprene pregrade.
Slika 16. Zavarene eline nosive konstrukcije
a) nosa reetkaste konstrukcije; b) limeni nosa;
c) sanduast nosa
a je gornji pojas; b donji pojas; c vertikalan
tap; d dijagonalan tap; e vertikalan lim nosaa;
/spoj vertikalnog lima nosaa; g spoj pojaseva;
h ukruenje; i stijena; k spoj stijene; / poprena
pregrada
a)
b)
c)
30 ]. Nerastavljivi spoja i
Za zavarivanje taljenjem smiju se upotrijebiti samo elici sa zajamenom
sposobnou za takva zavarivanja. To su St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0361),
St 37-3 (.0362 i . 0363), St 52-3 (.0562). Za nosive dijelove ne smiju se
upotrebljavati neumireni elici kvalitetne grupe 1. Za zavarene eline kon-
strukcije s preteno mirnim optereenjem vrijede propisi prema DI N 4100
(JUS. C.T3.081). Za dizalice je, osim toga, mj erodavan DI N 120 (JUS M.D1.050).
Taj standard bit e meuti m, zamijenjen sa DI N 15018 (sada j o nacrt)
(JUS M. Dl . 020 do 050). Navedeni standardi sadre, uz ostalo, slijedee:
1. Mi ni mal na debljina nosivih dijelova od elika iznosi kod male opasnosti
od korozije 4 mm, kod dizalica 3 mm, kod vornih limova 4 mm, kod
cijevi 2 mm. Za srednje ili vee opasnosti od korozije propisane su vee
minimalne debljine.
2. Zavareni sastavni dijelovi moraj u biti tako oblikovani da se koliko je mogue
postigne nesmetan tok sila. Treba izbjegavati nepovoljne prijelaze s j ednog
presjeka na drugi i vee proreze ili provrte u blizini zavarenih ili navarenih
limova. Gomilanj e zavarenih avova na pojedina mjesta treba izbjegavati.
3. Teinice tapova trebaju se po mogunosti podudarat i s linijama sustava.
Stoga je pot rebno teinicu zavarena prikljuka dovesti do pokrivanja s
teinicom tapa. Prema si. 17 moral o bi se tada kod iste debljine ava izvesti.
e , = /
2
Slika 17. Zavaren prikljuak ija se teinica poklapa s teinicom tapa
4. Poj asne ploe koje se spajaju izravno s vertikalnim limovima ne trebaju,
zbog opasnosti od krtog loma, da budu deblje od 30 mm, a dodatne
pojasne ploe ne deblje od 50 mm. Spojevi poj asnih ploa moraj u biti
okomiti na smjer sile.
1
Slika 18. Zavaren kutni av
5. Kod konstrukcija na otvorenom prostoru ili gdje su naroite opasnosti
od korozije, treba preki dane zavare izvesti samo kao zatvorene kutne zavare,
zavarujui ih naokol o, prema si. 18.
6. Openi to treba bone kutne zavare izvesti j ednako debele, ne deblje nego
to to trai proraun, ukoliko tehnoloki razlozi ne govore protiv. Kod
elnih kutnih zavara preporuuj e se zbog povoljnijeg skretanja t oka sila
izvedba s nej ednakim kracima. Pri t ome je h/b^l.
7. Ako su zavari smjeteni j edni nasuprot drugima, onda mor a debljina lima
izmeu njih biti najmanje 6 mm (si. 20).
2 \
1
/SE v^lDuuninimniiHiimimmiiiimiiii
îniniUIMUlHIIMIMlIlIlHHIIMIIMI
i
6
Slika 20. Zavareni avovi koji lee nasuprot
Slika 19. Prijelaz tupog kutnog zavara s nejednakim krakovima na boni kutni zavar s jednakim
krakovima
8. Ne smiju se prihvatiti izvedbe kod kojih zavareni avovi i vijci zajedniki
prenose silu, DI N 7990 (JUS M.B1.068).
9. Zbog opasnosti nastajanja zona segregacije (zone nejednoline strukture)
kod neumirenih elika i zbog nepovoljnih odnosa preostalih napetosti
nastalih na prijelaznim polumj erima valjanih profila pri postupku valjanja
i ohlaivanja, nije doput eno zavarivanje tih prijelaznih polumj era (vidi si. 23).
Od toga su izuzete tjemene i podnone ploe. U podruj u hl adnog obliko-
vanja (npr. savijanja konstruci oni h dijelova smije se zavarivati samo ako
odnos izmeu polumj era savijanja i debljine lima nije ispod doputenog.
Taj odnos ovisi i o materijalu.
10. Raunska debljina a eonih zavara j ednaka j e debljini dijelova koji se
zavaruju, pri emu je u sastavu dijelova razliite debljine mj erodavna manj a
debljina (si. 21 a). Kod kut nog zavara j ednaka je visini ucrtanog istokranog
t rokut a (si. 21b). Debljina kutnih zavara mor a biti najmanje a = 3mm;
openito njihova debljina ne treba da bude vea od a = 0,7 t, pri emu je t
debljina najtanjeg prikljunog dijela.
a)
i
1
\ r
Slika 21. Debljina zavara a: a) tupih zavara; b) kutnih zavara
11. Raunska duljina zavara / j ednaka je ukupnoj duljini / zavara. Kod eonih
zavara j ednaka je irini dijela koji se zavaruje, ako se pri izvoenju zavara
vodi rauna o t ome da zavar bude po itavoj duljini j ednake kvalitete.
Na prikljucima s vezicama i profilima prema si. 22 ne smije raunska
duljina / pojedinih kutnih zavara biti vea od /= 100a. Nadalje, u prikljucima
prema si. 22a ne smije raunska duljina biti manj a od l=\5a, a prema
si. 22b i c ne manj a od J = 10a.
Slika 22. Prikljuci tapova i vezica
a) s bonim kutnim zavarima; b) s tupim i bonim kutnim zavarima; c) s kutnim
zavarom naokolo; d) s tupim i kutnim zavarima; e) s tupim krunim zavarom;/') s kut-
nim krunim zavarom
12. Raunska povrina zavara openito j e odreena sa Z (a /). Kod kutni h
zavara zamilja se debljina zavara a zaokrenuta u prikljunu ravninu. Svi
zavari spoja mogu biti obuhvaeni kod prijenosa uzdune sile F izrazom
S (a [),' uz pretpostavku j ednoline krutosti prikljune ravnine. Kod
poprenih sila F
q
, kakve se pojavljuju u savojno optereenim dijelovima,
obuhvaeni su samo prikljuni zavari, koji su na temelju svog poloaja
u stanju prenositi poprene sile. Na primjer, kod I, U i slinih presjeka
obino su to samo zavari popreni h limova duljine / na si. 23. Kod
zajednikog djelovanja tupih i kutni h zavara (vidi si. 22d) treba zbrojiti
povrine zavara. Na primj er:
E {a - l) = 2a -1 uz si. 22a
= a(b + 2l) uz si, 22b
= a (/i + l
2
+ 2b) uz si. 22c
= 4a-l + s-h uz si. 22d
= a(d a)n uz si. 22e
= a( d + a) 7i uz si. 22 f
mi
-\
p
m
Slika 23. Prikljuak nosaa s kutnim zavarima optereen na savijanje
a) valjanog nosaa; b) limenog nosaa
Proraun na vrstou provodi se kao da su sami zavareni avovi posebni
dijelovi. Povrina presjeka zavarenih avova uzima se kao ona koja preuzima
optereenje. Ako se ele izbjei mogue zamjene s drugim naprezanjima,
treba u simbolu za naprezanja zavarena ava dodati indeks zav, kao npr.
^ z a v ili ^z av
Ako sila F djeluje okomito na povrinu zavarena ava, rauna se sa:
normalnim (vlanim ili tlanim) naprezanjem
F
E(a-l)
<r u N/mm
2
normalno naprezanje u zavaru (vlano cr
v
odn. tlano cr
t
),
F u N sila koja djeluje okomito na povrinu zavarena ava,
I{a-l) u mm
2
raunska povrina zavarena ava kako je navedena pod 12.
(V)
Ako sila F djeluje u samoj povrini zavarena ava (tangencijalno), rauna
se sa:
smicnim naprezanjem t-
Z{a-l)
(8)
T u N/mm
2
smino naprezanje u zavarenom avu,
F u N sila koja djeluje u povrini zavarena ava.
3 Elementi strojeva
U povrini zavarena spoja optereena samo jednim savojnim momentom M
(si. 23) bit e u spoju na udaljenosti y
M
normalno naprezanje o"
f
=7y (9)
zav
a
f
u N/mm
2
normalno naprezanje (savojno naprezanje) u zavarenu avu na razmaku
y od teinice zavarena prikljuka (savojno vlano ili savojno tlano
naprezanje),
M u Nmm savojni moment, koji optereuje povrinu zavarena ava,
/
z av
u mm
4
moment inercije povrina zavarenih avova. Kod kutnih zavara treba
teinice pojedinanih ploha zavara izraunavati u odnosu na teoretske
toke korijena zavara. Zbog malog utjecaja, smiju se, osim toga, zane-
mariti i momenti inercije onih ploha zavara koje lee paralelno s
teinicom zavarena prikljuka. To vrijedi i za ostale male dijelove
zavara. Za primjer na si. 23b bilo bi, dakle:
/
zav
= 2a /
3
/12 + 2a b y\ + 4a c y\ + 4a t (y
2
+1/2)
2
,
y u mm razmak korijena kutnog zavara od teinice zavarena prikljuka. Za pri-
mjere na si. 23 nastaje najvee normalno naprezanje na razmaku
U presjecima uzdunih zavara (spojni uzduni zavari) nosaa optereenog
na savijanje (si. 24) pojavljuju se normal na naprezanja koja su j ednaka savojnom
naprezanju dijela konstrukcije:
M
normalno naprezanje <Ti
f
= - yJ
;
(10)
<Tif u N/mm
2
normalno naprezanje u presjeku uzdunog zavara (naprezanje na vlak
ili tlak),
M u Nmm savojni moment u presjeku konstrukcionog dijela,
I u mm
4
moment inercije itavog presjeka konstrukcionog dijela, ukljuivo i
nerafiranih dijelova sa si. 24. Za primjer prema si. 24c je / = s h
3
/\2 +
+ 2A
0
-yl. Pri tome su zanemareni neznatni momenti inercije povr-
ina A
0
,
yumm razmak korijena kutnog zavara od teinice presjeka.
Zavareni spojevi 35
Ako su nosai ili tapovi prema si. 24 optereeni samo uzdunom silom F
(bez savojnog momenta), onda je normal no naprezanje u presjeku zavarena
ava j ednako normal nom naprezanju u presjeku konstruktivnog dijela:
F
Normalno naprezanje o "
l v l t
= - (11)
ffivit u N/mm
2
vlana, odn. tlana naprezanja u presjeku zavara u uzdunom
smjeru,
F u N uzduna sila koja optereuje konstruktivni dio,
A u mm
2
ukupna povrina presjeka konstruktivnog dijela. Za primjer prema
24cje A = s- h + 2A
0
.
Normal na naprezanja prema j ednadbama (10) i (11) u pravilu ne treba
proraunavati, izuzev kod dizalica za proraun ekvivalentnog (reduciranog)
naprezanja prema jednadbi (14).
U uzdunom smjeru zavarena ava (spojni uzduni avovi na si. 24)
nosaa optereena na savijanje nastaje u prikljunoj ravnini zavarenih avova
smino naprezanje zbog toga, to se pojasni limovi ele pomaknuti u uzdunom
smjeru:
F S
Smino naprezanje T . =
Q
(12)
I Za
ti u N/mm
2
F
q
u N
S u mm
2
I u mm
Za u mm
smino naprezanje nosaa u smjeru uzdunih zavara,
poprena sila u presjeku konstrukcionog dijela,
statiki moment povrina presjeka pojasnih limova prikljuenih na
popreni lim. Na slici 24 su to rafirane plohe. Za te je primjere
S = A
0
-y
0
, gdje A
0
predstavlja prikljuene povrine presjeka, a y
0
udaljenost njihovih teita od teinice ukupnog presjeka,
moment inercije itavog presjeka konstrukcionog dijela. Za presjek
prema si. 24c je I = s h
3
/l2 + 2A
0
v
2
, (vidi i legendu uz jednadbu (10)),
suma debljina svih zavarenih avova pojasnog lima koje treba uzeti u
obzir. Za primjer prema si. 24a je Za a, za primjere prema slikama
24b do d uvijek je Za = 2a.
prikljuna
ravnina
Slika 25. Mogua normalna i smina
naprezanja u kutnom zavaru
Na kutni zavar u prikljunoj ravnini mogu istodobno djelovati normalna
i smina naprezanja, koja stoje uvijek okomito j edno prema drugom (si. 25).
3*
U t om se sluaju rauna s rezultirajuim naprezanj em, koje se oznauje kao:
ekvivalentno (reducirano) naprezanje a
red
= V o
2
+ T
2
+ xf (13)
CT
red
u N/mm
2
ekvivalentno (reducirano) naprezanje u zavarenu avu,
a u N/mm
2
normalno naprezanje u zavarenu avu. Ako a
v
, i a
f
djeluju istodobno
treba ih, ovisno o smjeru koji imaju prema o, obuhvatiti kao zbroj
ili razliku,
i
q
u N/mm
2
smino naprezanje u poprenom presjeku zavarena ava, openito
prema jednadbi (8),
Tj u N/mm
2
smino naprezanje u uzdunom presjeku zavarena ava, ve prema
poloaju ava prema jednadbi (8) ili (12), kao njihova suma ili kao
razlika.
Ekvivalentno (reducirano) naprezanje a
r e d
ne treba izraunavati u slijedeim
sluajevima:
1. Kod kutnih zavara ako ostanu bez poprenog naprezanj a a i t
q
ili ako
su to boni kutni avovi izmeu pojasnih limova.
2. Ako se savojno optereen prikljuak (si. 23) optereti i stodobno savojnim
moment om M, poprenom silom F
q
i uzdunom silom F. Nadalje, ako
preuzimanje najveeg savojnog moment a nastane pri rubni m zavarima (jed-
nadba (9) sa /
z a v
= 2a- b- y\ + 4a - c-y\ prema si. 23b), preuzimanje najvee
poprene sile avovima poprenog lima (j ednadba (8) sa Z (a- l)=2a-1),
a preuzimanje uzdune sile svim avovima (j ednadba (7) sa I{a-l)=
= a(2l + 2b + 4c+4t) prema si. 23 b.
3. Kod eonih zavara,
1
/z V-avova s kut ni m zavarom, K-avova poprenog
lima s dvostrukim kut ni m zavarom i K-avova s dvostrukim kutni m zavarom.
4. Ako ni normal no naprezanj e a samo za sebe, ni rezultirajue smino
naprezanj e \Jx\+x\ samo za sebe, ne prekorauj e 95 N/ mm
2
kod dijelova
od St 37 (. 0360) i 120 N/ mm
2
kod dijelova od St 52 ( . 0561). Zati m, kada je
cJ+Jx{+xf<: 135 N/ mm
2
kod elika St 37 (. 0360) ili kada je ^ 170 N/ mm
2
kod elika St 52 (. 0561).
Pr ema prijedlogu DI N 15018 (JUS M.D1.020 do 050) treba nosa dizalica
raunati s ekvivalentnim (reduciranim) naprezanj em, uzimajui pri t ome odgo-
varajui predznak za a i o
x
(vlak pozitivno, tlak negativno).
Ekvivalentno naprezanje a
red
=\fa
2
+ of a - a
x
+ 2T
2
(14)
<j
red
u N/mm
2
ekvivalentno normalno naprezanje,
a, t u N/mm
2
vidi legendu uz jednadbu (13),
eri u N/mm
2
normalno naprezanje u presjeku zavara prema jednadbi (10) ili (11),
po potrebi kao zbroj ili razlika tih dviju jednadbi.
Sva naprezanj a navedena u j ednadbama od (7) do (14) [izuzev normal na
naprezanj a cr, u j ednadbama (10) i (11)] moraj u se usporediti s doputenim
naprezanjima, tablica 9. To vrijedi i za naprezanj a koja nastaju u presjecima
pojedinih konstrukci oni h dijelova. Njihove vrijednosti treba raunati s poznatim
j ednadbama nauke o vrstoi. Potrebne vrijednosti doputeni h naprezanj a vidi
u tablici 10. Pri zajednikom djelovanju eonih i kutni h zavara u j ednom
prikljuku mj erodavne su doputene vrijednosti za ekvivalentno (reducirano)
naprezanje iz tablice 9. Naprezanj a dobivaju t ada u j ednadbi znak a.
Tablica 9. Doputena naprezanja u N/mm
2
za zavarene avove u gradnji elinih konstrukcija
Ce
Zavar
lini nosai DIN 4100
Kvaliteta
!
Naprezanje
St 37 ((
H
Dijelov
0351) |
Optere
HZ
i od
St 52 ((
enje
H
0560)
HZ
1. eoni zavar
2. K-zavar dvostruki kutni
(provaren korijen)
3. Plitki K-zavar dvostruki
kutni
1
)
4. Polu V kutni zavar sa zava-
renim korijenom na suprot-
noj strani
svaka tlak i savojni tlak 160 180 240 270 1. eoni zavar
(provaren korijen)
kutni
1
)
noj strani
Dokazano da nema
pukotina i greaka
u korijenu
Tlak i savojni tlak
okomito na smjer ava
160 180 240 270
1. eoni zavar
(provaren korijen)
kutni
1
)
noj strani
Nije dokazano
Tlak i savojni tlak
135 150 170 190
5. Polu V zavar sa zavarenim
korijenom
6. Kutni zavar
svaka
Tlak i savojni tlak,
vlak i savojni vlak,
ekvivalentno napre-
zanje jednadba (13)
135 150 170 190
7. Svi zavari
svaka Smik 135 150 170 190
Kranski nosai DIN 15018 (JUS M.D1.050)
St 37
(. 0361)
H HZ
St
(. 0
H
46
480)
HZ
St 52
(. 0561)
H 1 HZ
8. eoni zavar
9. K-zavar
10. K-zavar
1 1. Kutni zavar
Naroita kvaliteta
Normalna
Svaka
Vlak i savojni vlak
160
140
113
180
160
127
195
170
138
220
195
156
240
210
170
270
240
191
12. eoni zavar
13. K-zavar
j 14. Kutni zavar
Svaka
Tlak i savojni tlak
160
130
180
145
195
160
220
180
240
195
270
220
15. Svi zavari Svaka Smik 113 127 138 156 170 191
16. Svi zavari Svaka
Ekvivalentno napre-
zanje jednadba (14)
160 180 195 220 240 270
7., 8., 12.
6. 6.
77. 77.
n. n
2.
9.
70.
73.
V 9
3.
9.
10.
73.
') Uvrstiti vrijednost samo za nedokazanu kvalitetu
eline visokogradnje prema DI N 1050 (JUS C.B0.500), a dizalice i kranske
staze prema DI N 120, odn. 15018 (JUS MD1. 020 do 050) raunaju se za slijedea
dva mogua optereenj a:
Optereenje H kao zbroj svih glavnih tereta. Gl avni m teretima pripadaj u:
stalni tereti, kao zbroj nepromjenljivih tereta (vlastita teina, ispuna obloga
podova i si.), zatim pokretni teret, kao promjenljivo pomi no optereenje
konstrukcije (osobe, ureaji, skladiteni materijal, optereenja od snijega) i
slobodne sile inercije.
Optereenje HZ rauna se kao zbroj glavnih i dodatnih tereta. Dodat ni m
optereenjima pri padaj u: optereenja od vjetra, sile koenja, vodoravne sile (npr.
kod dizalica) i toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski).
Za dimenzioniranj e dijelova i zavarenih avova mj erodavan je onaj nain
optereenja kojim se proraunavaj u vei presjeci. Ako je dio, osim vlastitom
teinom, optereen samo dodatni m optereenjima, onda najvei teret vrijedi
kao glavni teret. Kako iz tablice 9 i 10 proizlazi, doputena naprezanja za
optereenje HZ lee vie nego za optereenje H, budui da j e mal o vjerojatno
i stodobno djelovanje svih uope moguih tereta. Osi m provjere naprezanja,
mor a se za eline konstrukcije izvriti provjera sigurnosti u odnosu na stabil-
nost i statiku trajnost.
2
za elemente elinih konstrukcija prema DI N 1050 (visokogradnja) JUS C.B0.500
i DI N 15018 (nosai dizalice), odn. JUS M.D1.020 do 050
Naprezanje
St 33
(. 0000)
Materijal
1
)
St 37 1 St 46
(. 0360) | (. 0380)
St 52
(C.0560)
Naprezanje
H HZ H
Opter
HZ
:enje
H HZ H 1 HZ
Tlak i savojni tlak, ako je potreban dokaz na izvijanje
i nakretanje prema DI N 4114 110 125 140 160 170 190 210 240
Vlak i savojni vlak ili tlak, ako nije mogue izbjei
tlaenje pojasa 125 140 160 180 195 220 240 270
Smik 70 80 90 105 112 127 135 155
) St 33, (~. 000) nije za zavarene nosae niti za nosae dizalica. St 46 (. 0380) naveden je samo kod dizalinih nosaa DI N 15018,
(~J US M.D1.020 do 050)
Nosai dizala stalno se optereuju i rastereuju, t ako da njihovo naprezanje
ne moemo uzeti kao preteno mi rno. Zbog toga treba, osim opisanih opih
prorauna naprezanj a, izvriti j o i prorauna di nami ke izdrljivosti (titrajna
vrstoa). Dopu t ena naprezanj a ravnaju se onda prema pogonski m grupama
dizala (razred optereenja, uestalost najveeg optereenja, vrijeme upotrebe),
prema odnosu graninih naprezanj a x = cr
mi n
/cr
max
odn. T
m
in/T
ma x
, t. prema odnosu
postojeeg najmanjeg naprezanj a prema najveem u nekom od zavarenih
prikljuaka (odnos donje naprezanje/gornje naprezanje), te prema opasnosti
koju znae zarezi u zavarenim prikljucima (zarezi: W bez zareznog djelovanja,
0 kod neznatnog, 1 kod umjerenog, 2 kod srednjeg, 3 kod j akog, 4 kod
naroi to j akog zareznog djelovanja). DI N 15018 (JUS M.D1.020 do 050) daje
t ome slijedee objanjenje:
Dok se prvobitno pri novoj obradi postojeeg standarda DIN 120 (JUS M.D1.050) mislilo
da e se na temelju mjerenja vibracija nosai dizalica moi izraivati laki nego dosada, radi se od
1960. god. na tome da se pretpostavljana optereenja priblie i prilagode stvarnosti, da bi se na
taj nain sjedne strane osigurala ekonominost, a s druge strane u svakom sluaju i potrebna sigurnost.
To ne vodi ni do kakve bitne promjene u pogledu teina dizalica, ali se te teine mogu unutar
nosaa, bolje nego do sada, prilagoditi optereenjima koja nastaju".
eline cijevne konstrukcije (laka gradnja) znaajne su zbog svoje male
teine. Da bi se izbjegla visoka lokalna naprezanja, mora se sila uvoditi
na to veoj irini oboda cijevi. Kod cijevnih prikljuaka stvarale proirenjem
kraja cijevi, prema slici 26c, bolji prijelaz nego to je prikazan na slici 26a i
26b. Ovakav prikljuak moe se izvesti samo na cijevima male debljine
stijenke. Bolji su prikljuci prema slici 26d, ali su skuplji. Jeftiniji su sedlasti
limovi savijeni u obliku slova U, (si. 26e), koji iroko obuhvataju cijevi.
Nepovoljan je zakovanom spoju slian spoj prema slici 26f koji, uz ostalo,
iziskuje i porubljivanje i zarezivanje kraja cijevi. Za podreene svrhe koristan je
prikljuak prema slici 26 g. Cijev se na kraju stisne, plosnati rub ravno odree
i privari.
Slika 27 pokazuje uobiajena cijevna vorita, slika 28 cijevne kutne spojeve,
a slika 29 primjer izvedbe glave nosaa okretne dizalice.
DIN 4115 (eline lake konstrukcije i eline cijevne konstrukcije), navodi:
Konstrukcije se bez daljnjega mogu izvesti kao eline lake konstrukcije samo
ako su izloene preteno mirnom optereenju. Cijevni nosai mogu se upotrije-
biti za dizalice i kranske staze dizalica koje odgovaraju grupi I i II prema
DIN 120 (JUS MD1.050). Za ostale izvedbe pomou elinih lakih konstrukcija
i elinih cijevnih konstrukcija potrebno je odobrenje.
Slika 26. Zavareni cijevni prikljuci
a) bez ukruenja; b) s kutnim rebrima; c) s proirenim krajevima cijevi; d) s prorezanim
krajevima cijevi i uloenim limovima; e) sa sedlastim limovima; j) sa zarubljenim
i prorezanim krajevima cijevi; g) s plosnato stisnutim krajevima cijevi
Dijelove elinih lakih konstrukcija treba paljivije zatititi protiv korozije
nego obine eline konstrukcije. Najmanja debljina nosivih konstrukcionih
elemenata je 1,5 mm na otvorenom prostoru i u zgradama koje nisu zatvorene,
a kod naroite opasnosti od korozije debljina je najmanje 3 mm. Da bi se
postigla besprijekorna izvedba zavarenih avova pri izravnom spajanju cijevi,
ne smije njihov meusobni nagib biti manji od 30. Kod izravno zavarenih
cijevi promjer manje cijevi ne smije biti manji od 1/4 promjera vee cijevi.
Slika 27. vorovi cijevne konstrukcije
a) jednostavan vor; b) sa vornim limom; c) sa vornim limom ovijenim oko cijevi;
d) s plosnato stisnutim krajevima cijevi
LfJ UJ LP
Slika 28. Cijevni ugaoni spojevi: a) bez ukruenja; b) ukrueni limom; c) s koljenom
Za doputena naprezanja cijevnih dijelova mjerodavan je DIN 1050
(JUS C.B0.500) (tablica 10). Elektroluno zavarivanje doputeno je samo ako
je najmanja debljina dijelova koji se spajaju 2 mm. Najmanja debljina a
nosivih avova mora biti 2 mm, za ostalo vrijedi DIN 4100 (JUS C.T3.081)
[jednadbe (7) do (13)], koji je ujedno mjerodavan i za doputena naprezanja
zavarenih avova (tablica 9).
Ako se cijevi ne spajaju vornim limovima ili drugim sastavnim dijelovima,
nego se neposredno zavaruju jedna s drugom, onda povrina zavarena ava,
uzeta kao osnova prorauna, ne smije biti vea od najmanje povrine presjeka
cijevi. Tome pripadajue doputeno naprezanje zavarena ava ne smije ni u
kojem sluaju prekoraiti 0,65 cy
dop
{cr
dop
prema tablici 10).
Slika 29. Nosa okretne dizalice: a) glava nosaa; b) prikljuak nosaa na meunosa
1.1.5. Zavareni spojevi u strojogradnji
U strojogradnji se izrauju u zavarenoj izvedbi dijelovi kao to su npr.
remenice, zupanici, kuita prijenosnika, leajni stalci, nogari i konzole, oboja
i ormari , vlane i zglobne motke, poluge, naprave i si. U zavarenim avovima
naprezanj a se u pravilu raunaj u kao i kod elinih konstrukcija, a da bi se
izbjegla opasnost zamjene, tim naprezanj ima pridaje se indeks
z a v
. Proraun
se najee odnosi na slijedee sluajeve:
F
Vlano ili tlano naprezanje ( 7
v t
= ^ , ^ (15)
c
v
, u N/mm
2
vlano c
v
ili tlano a
l
u zavarenu avu,
F u N vlana ili tlana sila okomita na povrinu zavarena ava,
I (a /) u mm
2
povrina zavarena ava. Na slici 30 a je I {a l) = a l, na si. 30b je
Z{a-l) = a(d + a)-n
a u mm debljina zavarena ava
/ u mm duljina jednog zavarenog ava.
Slika 30. Vlano optereeni zavareni prikljuci: a) s tupim zavarom; b) s kutnim zavarom
Smino naprezanje
F
I{a-l)
(16)
i u N/mm
2
smino naprezanje u zavarenu avu,
j P u N smina sila u povrini zavarena ava (tangencijalno na povrinu).
Na slici 31b je FT/r sa Tza torzioni okretni moment, koji otpada
na jedan zavar,
E (a l) u mm
2
povrina zavarenog ava. Na si. 31a je L (a l)=a (2/[ +/
2
), na si. 31 b
je E (a l) = a (d+a) n.
I u savojno optereenom zavarenom prikljuku, si. 32 b, u zavarima poprenog
rebra djeluju smina naprezanja, koja se izraunavaju sa I (a l) = 2a
2
l
2
.
1
Slika 31. Smino optereeni zavareni prikljuci
a) s bonim i tupim kutnim zavarom; b) s krunim kutnim zavarima optereenim
okretnim i savojnim momentom
M
Savojno naprezanje a
{
- y
(17)
cr
f
u N/mm
2
M u Nmm
y u mm
vlano ili tlano naprezanje od savijanja u zavarenu avu,
savojni moment na povrini zavarena ava = F L,
moment tromosti povrine zavarena ava. Za njegov proraun
treba kod kutnih avova uzeti liniju korijena ava pojedinih povrina
zavara, kao njihove teinice (vidi pri tome legend u uz jednadbu (9)),
udaljenost savojnog naprezanja od teinice povrine zavarena ava
J I k- Hak
Slika 32. Savojno optereeni zavareni avovi (So je teite povrine zavara)
a) s tupim zavarom; b) s kutnim zavarom
Djeluju li na nekom opasnom presjeku zavara (visoko optereena toka
zavara) istodobno vlana ili tlana naprezanja i savojno naprezanje (vlano ili
tlano naprezanje od savijanja), treba ih zavisno od njihova smjera sastaviti
u rezultirajue normal no naprezanje. Ako u nekom opasnom presjeku osim
43
normal nog naprezanj a ili rezultirajueg normal nog naprezanja, djeluje jo i
okomi to smino naprezanje, treba raunati sa
ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem <r
r e d
=\/ C
2
+ 2T
2
(18)
a
r e d
u
N/mm
2
reducirano normalno naprezanje u zavarenu avu,
ci u N/mm
2
normalno naprezanje u zavarenu avu okomito na smjer ava prema
jednadbi (15) ili (17), odnosno njihova suma ili razlika,
i u N/mm
2
smino naprezanje u za varu okomito ili uzduno na smjer zavara.
Na slici 31b prikazani kutni zavari su, osim na smik, optereeni j o i
savojnim moment om M koji optereuje vratilo na savijanje. Savojno naprezanje
u zavarenu avu j ednako je savojnom naprezanj u u prikljunom presjeku A
vratila, dakle <r
f
M/0,1 d
3
. Prema tome treba izraunati ekvivalentno napre-
zanje prema j ednadbi (18).
Slika 33 pokazuje prikljuak kutnog zavara optereenog silom F, koja ne
prolazi teitem povrine zavara. Sila F eli plosnati tap okrenuti oko teita
povrine zavara So t ako da uz smino naprezanje t
q
prema j ednadbi (16)
(slika 33d) dolaze j o i smina naprezanj a t
t
(torziona naprezanja). Ta torzi ona
naprezanja ne rasporeuj u se ravnomj erno po povrini zavara. Pretpostavlja se
da su ta naprezanj a upravo proporci onal na duini puteva koje bi prevalile poje-
dine toke tapa na zavarenom avu pri rotaci onom gibanju. Smjer tako
dobivenih naprezanj a odgovarao bi smjeru puteva pojedinih toaka pri
rotaciji (si. 33 b). Moemo zamisliti da smo dobiveno naprezanje rastavili u
meusobno okomite komponent e T
x
i r
y
uzduno i popreno na zavar (si. 33c).
a)
nm
F
r
J
Slika 33. Torziono optereen spoj zavaren kutnim zavarima (So je
teite povrine zavarenog ava)
Komponent e r
y
rasporeuj u se po presjeku kao savojna naprezanja, a kom-
ponente T
x
imaju na svim mjestima j ednake vrijednosti. Iz geometrijskih
odnosa ovog specijalnog sluaja prema slici 33 slijedi:
Torziono naprezanje t
t
= -
FL
Q
\ 3
OS a +
^ sin oc
(19a)
44
Rezultirajue naprezanje iz ( T
Y
+ T
Q
) i T
x
j e tada najvee
smino naprezanje x =\l{x
y
+ x
q
)
2
+ x\ (19b)
r
y
u N/mm
2
torziona komponenta okomito na zavar = r
t
cos a,
r
q
u N/mm
2
smino naprezanje izazvano poprenom silom F prema jedna-
dbi (16),
T
x
u N/mm
2
torziona komponenta du zavara = T, sin a,
L,l,a,bumm dimenzije prikljuka zavarena ava.
Tablica 11. Orijentacioni podaci doputenih naprezanja (N/mm
2
) u zavarenim avovima u prikljunim presjecima A sastavnih
elemenata strojogradnje
Zavareni avovi
Zavar Naprezanje
Kvaliteta
mirujue
Optereenje
jednosmjerno
promjenljivo
naizmjenino
promjenljivo
Zavar Naprezanje
Tab. 4
St 37
(. 0361)
Mat
St 50
. 056IH
.rijal spo
St 37
. 0361)
nih dijel
St 50
.0561)
ova
St 37
(. 0361) (
St 50
. 0561)
Tupi zavar sa zavarenim
korijenom s druge strane
Vlak, tlak, savijanje,
ekvivalentno naprezanje
1
11
III
160
130
110
220
175
155
110
85
75
130
105
90
55
45
40
65
50
45
Tupi zavar sa zavarenim
korijenom s druge strane
Smik
I
II
III
100
80
70
140
110
100
70
55
50
80
65
55
35
30
25
40
32
28
Tupi zavar bez korijena
zavarenog s druge strane
Vlak, tlak, savijanje,
I
II
III
140
110
100
180
145
125
95
75
65
100
80
70
45
35
32
50
40
35
Tupi zavar bez korijena
zavarenog s druge strane
Smik
I
II
III
90
70
60
110
85
75
60
50
40
70
55
50
30
25
20
35
30
25
Plosnati kutni zavar svako
I
II
III
90
70
60
110
85
75
60
50
40
70
55
50
30
25
20
35
30
25
Udubljeni kutni zavar svako
I
II
III
120
95
85
150
120
100
75
60
50
90
70
60
40
30
25
45
35
30
Dvostruki plosnati kutni
zavar
svako
I
II
III
140
110
100
190
150
130
90
70
60
120
95
85
50
40
35
55
45
40
Prikljuni presjek A
Na kutnom zavaru
Vlak, tlak
I
II
III
180
145
125
220
175
155
120
95
85
140
110
100
60
50
40
75
60
50
Na kutnom zavaru
Savijanje
I
II
III
240
190
170
280
220
190
155
125
110
180
145
125
75
60
50
95
75
65
Na kutnom zavaru
Torzija
I
II
III
125
100
85
155
125
110
85
70
60
100
80
70
50
40
35
65
50
45
Kod prikljuaka zavarenih kut ni m zavarima treba prikljuni presjek zava-
rena dijela A (vidi si. 30 do 33) kontrolirati na vrstou.
U tablici 11 navedeni su orijentacioni podaci o doputenim naprezanjima
u zavarenim avovima i prikljunim presjecima zavarenih dijelova pri mi rnom
i titraj nom optereenju. Neke ope vaee vrijednosti ne mogu se dati, budui
da je vrstoa zavara i dijelova u spoju naroi to ovisna o oblikovanj u i o
kvaliteti izvedbe zavarivanja. U serijskoj proizvodnji neophodna su ispitivanja
dinamike izdrljivosti.
Slika 34 a prikazuje kao primjer nepovoljan nain oblikovanja male
uznice. Ona iziskuje velike trokove za materijal, i debele zavarene avove,
a osim toga se prije samog zavarivanja moraj u dijelovi spojiti privrsnim
zavarima. Ovi nedostaci izbjegnuti su l akom konstrukcijom prema si. 34b.
Slika 34. Zavarena uznica
a) nepravilno (nije svrsishodno); b) pravil-
no (svrsishodno)
1.2. Zavarivanje pritiskom
1.2.1. Postupci, vrste avova, materijali
Pr ema DI N 1910 (JUS C.T3.001) zavarivanje pritiskom j e zavarivanje
pri kojem se dijelovi koji se zavaruju meusobno tlae i l okal no zagrijavaju.
Lokal no ogranieno zagrijavanje, po potrebi do taljenja, omoguuj e postupak
zavarivanja. Najvaniji su slijedei post upci : ultrazvuno zavarivanje kod kojeg
se dijelovi zavaruju mehani ki m titraj ima u podruj u ul trazvuka. Plinsko
zavarivanje pritiskom (tablica 12, br. 1 i 2), kod kojega se dijelovi spajaju
pritiskom nakon zagrijavanja pl ameni kom na tekui plin i kisik. Elektro-
otporno zavarivanje pritiskom, kod kojeg topl ina nastaje elektrinom strujom
i prijelaznim ot por om na dodi rni m mjestima, te omski m ot porom dijelova
koji se spajaju. Struja se dovodi el ektrodama ili se induktivno prenosi. Dijeli
se na: Tokasto zavarivanje (tablica 12, br 4 i 5), kod kojeg se struja i sila
prenose el ektrodama. Povrine pritisnute j edna na drugu zavaruju se u
obliku toke. Bradaviasto zavarivanje (tablica 12, br. 6), kod kojeg se struja
i sila prenose el ektrodama. Dijelovi tlaeni j edan na drugog dodiruj u se na
bradavi cama ili bridovima. Izboine bradavice se pot puno ili djelomino po-
ravnavaju. avno zavarivanje (tablica 12, br. 7) je zavarivanje kod kojeg se
struja i sila prenose el ektrodama valjkastog oblika. Povrine meusobno
stlaenih dijelova zavaruju se pod pritiskom nakon dovoljnog zagrijavanja
nizom toaka, koje prelaze j edna u drugu i stvaraju av. Tupo elektrootporno
zavarivanje iskrenjem (tablica 12, br. 1 i 2), kod kojeg struju i silu prenose
stezne eljusti. Dijelovi kroz koje tee struja zagrijavaju se kod laganog
dodi ra i pri t ome se izbacuje dio rastaljena materijala (iskrenje). Nakon toga
se dijelovi zavaruju uz udarno sabijanje. Elektroluno zavarivanje pritiskom,
kod kojeg se toplina stvara elektrikim l ukom koji kratkotraj no gori
i rastali eone povrine. Dijelovi se nakon toga zavaruju pod pritiskom.
Tablica 12. Vrste i oblici spojeva zavarenih pritiskom prema DI N 1911, (~J US C.T3.011)
Redni
broj
Naziv Simbol Priprema Izvedba
Redni
broj
Naziv Simbol Priprema Izvedba
Tupi avovi
1
Zavar s
odebljanjem
I
mm
3 Gnjeen zavar i
1
1
w
i
2 Zavar sa srhom
X
mm r/Mm
3 Gnjeen zavar i
1
1
w
i
Prijeklopni avovi
4
Jednoredan
tokast zavar

6
Bradaviast
zavar
4
Jednoredan
tokast zavar

6
Bradaviast
zavar
4
Jednoredan
tokast zavar

6
Bradaviast
zavar
5

7 avni zavar
e
5
Dvoredan |
A
7 avni zavar
e
y////////x 5
tokast zavar
w
7 avni zavar
e
5
tokast zavar
w
7 avni zavar
e
Vrsta zavara odreuje se poloajem dijelova u spoju, njihovom pri premom
i post upkom zavarivanja (tablica 12).
Za zavarivanje pritiskom preteno su prikladni elici St 34-1 (. 0261),
St 34-2 (. 0262), St 34-7, St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0362), St 37-3 (. 0363),
St 38-7, St 42-2 (. 0462), St 43-7, St 46-2 (. 0482), St 46-3 (. 0485), St 47-7,
St 52-3 (. 0563), St 53-7, kao i elici u kvaliteti elika za izvlaenje St 2 do St 4,
te mekani elici St 10 (. 0145) do St 14. Kvaliteta povrine mora iznositi
najmanje 0,2 po JUS-u (bez ogorina, a pore i male brazde od valjanja j o
su dopustive). Vidi uz ovo DI N 17100 (opi konstrukci oni elici) (JUS C.B0.500),
DI N 1623 (tanki limovi) (JUS C.B4.016), DI N 1624 (hl adno valjane trake)
(JUS C.B3.521 i 522), DI N 2391 i 2393 (precizne eline cijevi) (JUS C.B5.030 i 051),
DI N 17172 (eline cijevi) (JUS C.B5.023). Osim toga pri kl adni su j o i elici
za cementiranje, DI N 17210 (JUS C.B9.020), za eono zavarivanje iskrenjem.
1.2.2. Spojevi tokasto zavareni
Tokasto zavarivanje tanki h limova ili dijelova slinih limu vrlo je eko-
nomi an postupak u tzv. lakoj gradnji i gradnji strojeva i postrojenja. Razmje-
tajem tokastih zavara mogu se dobiti zavari koji se prema poloaju toaka
zovu redni, lanani i cikcak zavari (si. 35). Smjernice za njihove dimenzije
vidi u tablici 13.
Za lake eline konstrukcije propisuje DI N 4115: Tokast o zavarivanje,
doputeno je za prijenos sile i za meusobno spajanje, kada tokama zavara
1.2. Zavarivanje pritiskom
47
nisu povezana vie od tri dijela. Ukupna debljina spojenih dijelova ne smije
biti vea od 15 mm, a kod spoja dvaju pojedinanih dijelova ne smije debljina
jednog dijela biti vea od 5 mm. Kod tri pojedinana dijela ne smije ni jedan
od vanjskih dijelova biti deblji od 5 mm. U smjeru sile ne smije biti jedna
iza druge manje od 2, ni vie od 5 toaka zavara (si. 36).
a)
d
e
3
t)
e
3
Slika 35. Tokasto zavareni spojevi: a) jednoredni zavar; b) lanani zavar; c) cikcak zavar
Slika 36. Optereeni, tokasto zavareni
spoj lake eline konstrukcije
Tablica 13. Smjernice za tokasto zavarene avove
Pojedinana debljina lima s u mm 0,5 . . . 1 1 . . . 1,5 1,5 . . . 2 2 . . . 3 3 . . . 5
Promjer tokastog zavara d u mm 4 . . . 8 6 . . . 10 8 . . . 10 10 . . . 12 10 . . . 14
Razmak toaka ej =3 . . . 6d Razmak od ruba e
2
= 2,5 . . : 4,5d u Razmak od ruba e
3
= 2 . . . 4d okomito
smjeru sile na smjer sile
Kod prorauna vrstoe toku zavara zamiljamo kao svornjak, koji je opte-
reen na smik (si. 37 a i b). Svaki tako zamiljeni svornjak mora tada preuzeti
odgovarajui dio sile u njenom smjeru. Razlikujemo j ednorezne i dvorezne
spojeve.
Slika 37. Naprezanje na odrez i naprezanje bokova kod tokasto zavarenih spojeva
a) odrez jednoreznog spoja; b) odrez dvoreznog spoja; c) naprezanje bokova jedno-
reznog spoja; d) naprezanje bokova dvoreznog spoja
48
Smino naprezanje T = (20)
n-m - A
i
a
u N/mm
2
smino naprezanje u toki zavara,
F u N smina sila odreza,
n broj toaka zavara,
m broj rezova,
A u mm
2
povrina presjeka = d
2
n/4.
Zbog toga to se toka zavara moe zamisliti kao svornjak, propisuje
DI N 4115 jo i proraun na specifini pritisak u provrtu. Pod specifinim
pritiskom u provrtu podrazumijeva se srednja vrijednost pritiska u provrtu,
odn. svornjak (si. 37c i d), koji se oznauje sa CT,.
Naprezanje izazvano specifinim pritiskom u provrtu
' i = - (21)
n - d - s
cr, u N/mm
2
specifini pritisak u toki zavara,
d u mm promjer toke zavara,
s u mm debljina lima (vidi si. 37). Ako je zbroj debljina vanjskih limova
manji od debljine srednjeg lima, treba za s uvrstiti vrijednost toga
zbroja.
Toke zavara ne smiju se u proraun uzeti vee od
d=V25 mm s
min
(22)
ako je s
mi n
debljina najtanjeg dijela.
Doputena naprezanja za lake konstrukcije uzimaju se prema tablici 14
(optereenja H i HZ, vidi 1.1.4.). Ta se doputena naprezanja mogu uzeti
kao osnova za spojeve u gradnji strojeva i postrojenja, i to kod mirnog
optereenja u punim vrijednostima, kod jednosmjerno promjenljivog napreza-
nja 0,6-strukim vrijednostima a kod naizmjeninog optereenja 0,3-strukim
vrijednostima naina optereenja H. Ako je pak smina lomna vrstoa t Mz a v
toaka zavara poznata iz pokusa, onda je za gradnju strojeva i postroje-
Tablica 14. Doputena naprezanja (N/mm
2
) za tokasto zavarene spojeve od lakih elinih konstrukcija prema DIN 4115
Naprezanje
St 37
(. 0360)
Materijal
St 46
(. 0480)
St 52
(. 0560)
Naprezanje
H HZ
Optere
H
enje
HZ H HZ
Ako je potreban dokaz o izvijanju i naginjanju prema
DI N 4114
jednorezno tr,
dvorezno a
x
90
250
350
100
290
400
110
305
425
120
340
475
135
380
525
155
430
600
Ako izvijanje, naginjanje ili ugibanje nije mogue
jednorezno a
x
dvorezno a
x
100
290
400
115
325
450
125
350
485
140
395
550
155
430
600
175
485
675
n
J
a :
T
adop
= = T
M2av/^M
s a
sigurnou protiv l oma S
M
2 do 6. Kont rol a a
1
nije tada potrebna. esto se spojevi tokastim zavarom izvode i tako da je
njihova sila l oma F
M2Ay
najmanje toliko velika kao i sila l oma F
M
opasnog
presjeka dijelova u spoju, dakle F
MzAv
^.F
M
.
1.2.3. Bradaviasto zavareni spojevi
Bradaviasto zavarivanje, nasuprot tokastom, i ma tu prednost da su struja
zavarivanja i pritisak el ektroda na poetku zavarivanja koncentri rani na brada-
vice tokastim ili linijskim dodi rom. Zbog toga je vrstoa zavarenih mjesta
kod bradaviastog zavarivanja vea nego kod tokastog. Uobiaj enu izvedbu
bradavica prikazuje si. 38, a njihove dimenzije tablica 15.
Slika 38. Bradavice za zavarivanje: a) okrugla bradavica; b) prstenasta bradavica; c) uzduna
bradavica
1
V/3////A
1
Slika 39. Bradavice na dijelovima koji stoje okomito jedan na drugom
Bradavice se ve za vrijeme izrade dijelova ili utisnu ili izrauju kovanj em
ili odliju. Ako su to dijelovi s velikom razlikom volumena, bradavice se
predviaju na dijelu sa veim volumenom, inae na debljem dijelu. Prstenaste
Tablica 15. Dimenzije bradavica u mm (prema Siemens AG, Erlangen)
Debljina lima s 0,5 1,0 1,5 2,0 2,5 3,0 3,5 4,0 4,5 5,0
Promjer bradavice d 2 3 3,5 4 4,5 5 5,5 6 6,5 7
Visina bradavice h 0,5 0,75 0,85 1,0
1,1
1,25 1,4 1,5 1,6 1,75
Razmak bradavica c, 22 22 24 25 27 28 29 30 32 33
4 Elementi strojeva
bradavice, prema si. 38 b, pogodne su za tanke limove, jer ih one i ukruuju.
Mogunost spajanja dijelova koji stoje okomito j edan na drugom prikazuje
slika 39, a spajanje limova s fazoniranim dijelovima slika 40.
Slika 40. Bradavice na fazonskim dijelovima za privarivanje na cijevi
0 proraunu vrstoe gotovo i nema podataka, pa se zato preporuuje isti
proraun kao za tokasto zavarene spojeve [jednadbe (20) i (21)] i to sa
m= l i A = d
2
n/4 kod okruglih bradavica, odn. A^d(l0,5 d) kod uzdunih
bradavica. Doputena smina naprezanja treba uzeti kao kod tokastog zavari-
vanje (vidi 1.2.2.).
1.2.4. Spojevi zavareni eono elektrootpornim iskrenjem
Naroita prednost eonog elektrootpornog zavarivanja iskrenjem je vrsto-
a zavarenog spoja, koja iznosi od 90 do 100% vrstoe materijala dijelova u
spoju. Upotrebljava se onda kada taj postupak omoguuju velike utede
materijala, ili omoguuje jednostavnije i jeftinije oblikovanje, nego dijelova u
j ednom komadu. Primjere pokazuju slike 41 i 42.
Slika 41. Tupim elektrootpornim zavarivanjem spojena
Slika 42. Tupim elektrootpornim zavarivanjem spojeno koljenasto
vratilo
1.3. Lemljeni spojevi
1.3.1. Postupci, lemovi
Lemljenje se nekada obavljalo zanatski runo, a danas dobiva sve vie
na znaenju. Danas se leme elini okviri, hladnjaci mot orni h vozila, karoserije,
manji rezervoari, lagane eline konstrukcije, dijelovi strojeva i sprava i si.
Lemljenje je spajanje metalnih materijala (osnovnih materijala) pomou
rastaljena dodat na materijala (lemovi), ija je toka taljenja nia od toke
taljenja osnovnog materijala dijelova koji se spajaju. Razlikujemo meko i
tvrdo lemljenje. Kod mekog lemljenja tali se lem ispod 450 C, a kod tvrdog
neto iznad 450 C.
Prema DI N 8505 (Lemljenje metal ni h materijala) pod podrujem taljenja
nekog lema podrazumij eva se podruj e temperature od poetka taljenja (tem-
peratura solidusa), do pot puno rastaljena stanja (temperatura liquidusa). Pod
radnom temperaturom podrazumij eva se najnia temperatura povrine izratka
na mjestu lemljenja, na kojoj temperaturi se lem moe omreavati, proirivati
i vezati na osnovni materijal izratka.
Radna temperatura mor a uvijek biti via od temperature solidusa, no
ipak smije biti ispod ili iznad temperature liquidusa. Radna temperatura
izaziva ubrzanje atoma. Preko granine pl ohe lem/osnovni materijal odvija se
izmjena mjesta atoma, a time i difuzija (legiranje). Zbog toga povrine lemljenja
moraj u biti po mogunosti glatke (dubina hrapavosti ne preko 20 pm) i dobro
oiene. Da bi se odstranili j o postojei povrinski tanki slojevi i da bi lem
mogao dobro omreiti povrinu lemljenja, upotrebljavaju se otopine soli (vidi
DI N 8511). Upotrebljavaju se i zatitni plinovi, koji spreavaju ili reduciraju
mogunost oksidacije povrine lemljenja prije nego to se dostigne radna
temperatura.
Najvaniji postupci lemljenja (vidi DI N 8505):
1. Plameno lemljenje. Mjesta spajanja ugriju se pl ameni kom ili plinskim napra-
vama. Prije ili poslije zagrijavanja prisloni se lem na mjesto spoja ili ulae
u sastav. Ovaj postupak pri kl adan je za meko i tvrdo lemljenje.
2. Lemljenje pomou lemila. Vrue, rukom ili strojem voeno lemilo (elektriki ili
pl i nom grijano) ugrije mjesto lemljenja. Lem se prisloni ili se povrine lem-
ljenja prije toga pokositre. Lem se pri t ome ot apa i spaja oba dijela. Taj
post upak dolazi u obzir samo za meko lemljenje.
3. Lemljenje uronjavanjem. Prije lemljenja moraj u se odgovaraj uim pastama
ili rastopi nama obraditi mjesta koja moraj u ostati nezalemljena. Dijelovi
koji se spajaju urone se tada, u poloaju u kojem moraj u biti spojeni
lemljenjem, u rastaljeni lem i na taj nain se ugriju. Lem tada prodire u
mjesta spoja i spaja oba dijela. Taj postupak je pri kl adan za meko i
tvrdo lemljenje.
4. Lemljenje u pei. Lem se dodaje mjestu spajanja, a dijelovi se ugriju u plinskoj
ili elektrinoj prolaznoj ili mufolnoj pei, u kojoj se obavi lemljenje. Post upak
je pri kl adan za meko i tvrdo lemljenje.
5. Otporno lemljenje. Mj esto koje se spaja ugrije se, slino kao kod elektrootpor-
nog zavarivanja, sabijanjem u klijetima ili na strojevima za el ektrootporno
lemljenje. Pr et hodno se ulae lem. Post upak je pri kl adan za meko i tvrdo
lemljenje.
Pr ema obliku lemljena mjesta razlikuje se:
1. Lemljenje sa zranou (rasporom), kod kojeg povrine spajanja imaju
malu, po mogunosti j ednako iroku zranost (raspor za lem), koja openito
ne prekorauj e h 0,25 mm. Lem se kapi l arni m djelovanjem usisava u ostav-
ljenu zranost izmeu dijelova koji se spajaju (si. 43).
2. Lemljenje sa avom, kod kojeg povrine to se spajaju imaju razmak vei
od h=0 , 5 mm ili av oblika V ili X. U posljednjem sluaju nastaju avovi
kao kod zavarivanja, t ako da se ponekad govori o zavarivakom lemljenju.
Za meko lemljenje tekih kovina (npr. eljezni, bakarni , nikaljni materijali)
dolaze u obzir olovo-kositreni lemovi (PbSn-lemovi) ili kositar-olovni lemovi
(SnPb-lemovi) DI N 1707 (JUS CEI. 041), a lemovi za lake kovine (aluminij
i aluminijske slitine) prema DI N 8512, sastoje se ugl avnom od kositra (Sn),
cinka (Zn) i kadmij a (Cd).
Za tvrdo lemljenje tekih kovi na dolaze preteno u obzir srebrni lemovi
(Ag-lemovi), bakarni lemovi (Cu-lemovi) i mjedeni lemovi (Ms-lemovi) DI N 8513
(JUS C.D2.306), a za lake metal e (aluminij i aluminijske legure) aluminij-
-silicijski lemovi (AlSi i AlSiSn-lemovi) DI N 8512.
Najvaniji lemovi i njihovo podruj e taljenja navedeni su u tablici 16.
1.3.2. Osnove oblikovanja
Proirenj a zranosti raspora na poj edinim mjestima izmeu dijelova koji
se spajaju smanjuju kapi l arno djelovanje, a suenja kode prot oku oksidima
obogaene taline. Naroi t o su kritina suenja koj a se nadovezuj u na proirenja
zranosti raspora. Primjere za pogrenu i pravilnu izradu pot rebne zranosti
prikazuje slika 44.
Brazde od obrade, koje teku okomi t o na tok lemljenja, spreavaju teenje
ako su dublje od 0,05 do 0,1 h (si. 45 a). Brazde u smjeru teenja djeluju kao
kanal i i pot pomau teenje, t ako da se ee i posebno izrauju (si. 45 b),
ako se npr. trai toan centrian poloaj dijelova koji se spajaju.
Slike 46 do 50 pokazuj u uobiajene lemljene spojeve:
1. Limovi. eoni spojevi nisu prikladni zbog svoje mal e povrine lemljenja.
Najbolji su prijeklopni spojevi i spojevi s podmet ai ma (si. 46). Zakoe-
njem preklopljenih sastavnih dijelova u spoju ili podmet aa na mjestu
spajanja lemljenjem blae se skree tok sila, a time se poveava vrstoa.
Svrsishodna je duljina prijeklopa / = 3 do 4s .
\
i Slika 43. Kapilarno djelovanje u spoju pri lemljenju
Tablica 16. Standardni lemovi i podruja njihovih taljenja ( 5= temperatura solidusa, L = temperatura likvidusa)
Podruje Podruje
Podruje
Kratica taljenja Kratica taljenja Kratica taljenja
5 C | L C S"C 1 L C S C 1 LC
Mekani lemovi za teke kovine DIN 1707'), (JUS CE1.041)
L-PbSn 8 Sb 280 305 L-PbSn 35 (Sb) 183 245 L-Sn 60 PbCu 183 190
L-PbSn 12 Sb 250 295 L-PbSn 40 (Sb) 183 235 L-Sn 60 PbCu 2 183 190
L-PbSn 20 Sb 186 270 L-Sn 50 Pb (Sb) 183 215 L-Sn 50 PbAg 178 210
L-PbSn 20 Sb 3 186 270 L-Sn 60 Pb (Sb) 183 190 L-Sn 60 PbAg 178 180
L-PbSn 25 Sb 186 260 L-PbSn 2 320 325 L-Sn 63 PbAg 178 178
L-PbSn 30 Sb 186 250 L-Sn 50 Pb 183 215 L-SnAg 5 220 235
L-PbSn 35 Sb 186 235 L-Sn 60 Pb 183 190 L-SnSb 5 230 240
L-PbSn 40 Sb 186 225 L-Sn 63 Pb 183 183 L-PbAg 3 305 315
L-Sn 50 PbSb 186 205 L-Sn 70 Pb 183 192 L-SnPbCd 18 145 145
L-PbSn 30 (Sb) 183 255 L-Sn 50 PbCu 183 215 L-CdZnAg 2 270 280
Mekani lemovi za teke kovine DIN 1707'), (JUS CEI.041)
L-SnZn 10 200 210 L-ZnCd 40 265 330 L-SnPbZn 180 220
L-SnZn 40 200 310 L-CdZn 20 265 270
Tvrdi lemovi za teke kovine DIN 8513, (JUS C.D2.306)
L-Ag 12 Cd 620 825 L-Ag 83 780 830 L-Ag 27 680 830
L-Ag 12 800 830 L-Ag 75 740 775 L-Cu 1083 1083
L-Ag 5 820 870 L-Ag 67 700 730 L-SCu 1083 1083
L-Ag 15 P 650 800 L-Ag 64 690 720 L-SnBz6 910 1040
L-Ag 5 P 650 810 L-Ag 60 695 730 L-SnBz 12 825 990
L-Ag 2 P 650 810 L-Ag 60 Sn 620 685 L-Ms 60 890 900
L-Ag 67 Cd 635 720 L-Ag 44 675 735 L-SoMs 870 890
L-Ag 50 Cd 620 640 L-Ag 25 700 800 L-Ms 42 835 845
L-Ag 45 Cd 620 635 L-Ag 20 690 810 L-Ms 54 880 890
L-Ag 40 Cd 595 630 L-Ag 85 960 970 L-Ms 890 920
L-Ag 30 Cd 600 690 L-Ag 72 779 779 L-CuP 8 710 710
L-Ag 20 Cd 605 765 L-Ag 49 625 705
Tvrdi lemovi za aluminijske materijal e DIN 8512
L-AlSi 12 575 590 L-AlSiSn | 520 580
') Lemovi sa Sb sadre antimon. Lemovi sa (Sb) sadre samo malo antimona.
Slika 44. Oblikovanje raspora za lemljenje (a je ica za lemljenje)
a) pogreno; b) pravilno
54
car
a)
Slika 45. Raspori za lemljenje u obliku kanala: a) dijelovi spojeni steznim spojem u tri toke;
b) dijelovi spojeni narovaenim povrinama
Slika 46. Lemljeni spojevi lima
a) prijeklop; b) kos prijeklop; c) zakoen prijeklopni spoj; d) spoj s vezicom;
e) spoj sa zailjenom vezicom; f) spoj sa dvije vezice
U
0
to.v.vs/w.
Slika 47. Lemljeni cijevni spojevi
a) stoast eoni spoj; b) spoj kolakom; c) prijeklopni spoj
2. Cijevi. eone spojeve (si. 47 a) najbolje je tvrdo lemiti. Stoasta izrada krajeva
poveava povrinu lemljenja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm i cijevi koje
treba meko lemiti, spajaju se kolakom (si. 47 b), ili se na j ednom kraju
proire (si. 47 c).
3. Okrugle ipke. eono lemljenje krajeva okruglih sipki (si. 48 a) ne preporuuju
se. Bolje je da se krajevi ipke uloe u provrt, koji ostavlja zranost za ulaz
Slika 48. Prilemljene i ulemljene ipke
a) nalemljeno elo ipke; b) lemljen obod ipke; c) lemljen obod rukavca; d) ulemljeno
u krutu glavinu; e) i j) ulemljeno u elastine glavine
1.3. Lemljeni spojevi
55
lema (si. 48 b i c). Slike 48 e i f prikazuju kako se odgovaraj uim obliko-
vanjem glavine tok sila moe blago skretati. Slika 49 prikazuje ipke
spojene lemljenjem s dijelovima od lima; spojevi sa po dva uporita (mjesta
lemljenja) su naroi to kruti i vrsti.
4. Spremnici. Za lemljenje posuda vrijedi sve to je reeno za limove. Spajanje
dna posude lemljenjem prikazuje slika 50.
Slika 49. Dvostruko uleitenje okruglih sipki
a) u polugu savijenu nalik na slovo U;
b) u stoast tuljac
vzzzz.
TA
7777771
Slika 50. Lemljenjem spojena dna posuda
1.3.3. vrstoa
Za proraune vrstoe ima samo mal o polaznih toaka. Openi to se mjestu
spajanja (lemljeno mjesto) daje j ednaka raunska vrijednost vrstoe kakvu
imaju i dijelovi koji se spajaju, t ako da bi djelovanjem j ednake sile l om teoretski
morao nastati na oba mjesta. Lemljeni se spojevi svrsishodno oblikuju, t ako
da su optereeni smino. Za spojeve prema si. 46 mor a biti:
S - r j
M
= A - T
M L
(23)
S u mm
2
presjek sastavnih dijelova u spoju izloen vlanom naprezanju,
cr
M
u N/mm
2
vlana vrstoa materijala dijelova u spoju,
A u mm
2
povrine spojene lemom izloene sminom naprezanju,
T
m
, u N/mm
2
smina vrstoa samog lemljenog spoja.
vrstoa (er
ML
= vlana vrstoa, T
m l
= smina vrstoa) samog lemljenog
spoja (lem u zranosti izmeu dijelova u spoju) iznosi za mekane lemove
oko er
ML
= 20 do 30 N/ mm
2
i T
m l
= 1 5 do 20 N/ mm
2
, za tvrde srebrne lemove
r j
M L
= 300 do 400 N/ mm
2
i T
m l
= 1 5 0 do 280 N/ mm
2
, a za tvrde bakrene i
mjedene lemove er
ML
= 250 do 350 N/ mm
2
i T
m l
= 1 5 0 do 250 N/ mm
2
. Kod
aluminijskih tvrdih lemova vrstoa lemljenog spoja postie vrstou dijelova u
spoju. Manj e vrijednosti vrijede kod zranosti h ^ 0,25 mm, a vee kod h = 0,1 mm
(meuvrijednosti treba ocijeniti).
56
Dinamika izdrljivost lemljenih spojeva dostie oko 80% dinamike
izdrljivosti dijelova u spoju, a kod zranosti preko 0,2 mm samo oko 60%.
Kod meko lemljenih spojeva di nami ka izdrljivost vrlo brzo pada i stoga ih
ne treba izlagati di nami kom naprezanju veem od x = F/A = 2 do 3 N/ mm
2
.
Lemljene posude treba raunati istim j ednadbama kao i zavarene (vidi
1.1.3.). Propisi Zajednice proizvoaa tlanih posuda (AD-propisi) odreuj u:
Sigurnost na vlak S = 4 uz atest za materijal, 5 = 4,5 uz tvorniki atest. Koejicijent slabljenja
mehanikih svojstava lemljenog spoja u odnosu na osnovni materijal iznosi v= do 0,7 kao
normalna vrijednost tvrdo lemljenih prijeklopnih avova. Najvea doputena debljina stijenke
pri tome je s = 5mm. Nadalje v- do 0,9 kod prijeklopnih tvrdo lemljenih avova, ako irina
prijeklopa iznosi najmanje esterostruku debljinu stijenke. Najvia doputena debljina stijenke
pri tome je s = 8mm. Zatim v= do 0,8 kod meko lemljenih spojeva s bakarnim podmetaem,
ako irina podmetaa na obje strane sastava iznosi najmanje dvanajstorostruku debljinu stijenke.
Najvea doputena debljina stijenke je pri tome s = 4mm, najvei doputeni pogonski pretlak
p = 2 bar = 0,2 MPa.
Prijeklopno meko lemljeni okrugli avovi mogu se izvesti na bakrenom limu uz najmanje
desetorostruku irinu prijeklopa do debljine stijenke s = 6 mm i do umnoka D
t
p=250 N/mm.
Prijeklopno meko lemljeni uzduni avovi nisu doputeni. Debljina stijenke tvrdo lemljenih
tlanih posuda, uz iznimku onih od istog aluminija ili slinih mekanih aluminijskih legura,
ne smije biti manja od s = 2mm. Najmanja debljina stijenke tlanih posuda od spomenutih
aluminijskih materijala je s = 3 mm.
1.4. Lijepljeni spojevi
1.4.1. Ljepila, svojstva, postupci
Pod lijepljenjem podrazumij eva se meusobno spajanje dijelova prianjanjem
pomou ljepila (vidi, DI N 16921, Ljepila, prerada ljepila). Treba upozoriti
da ljepilima za plastine mase smat ramo ona koj a lijepe umjetne materijale,
a pod ljepilima od plastinih masa takva koj a su izraena od umjetnih
materijala, pa mogu da lijepe npr. i metale. To su onda ljepila za metale.
Lijepljeni spojevi imaju, izmeu ostalog, prednost da im je potrebno mal o
prostora i laki su, da se naprezanj a na spoju j ednol i no rasporeuju, da su
spojevi nepropusni , ot porni na koroziju i ne mijenjaju svojstva materijala koji
se lijepe. Kao nedostatak treba navesti manj u vrstou nasuprot drugi m
nai ni ma spajanja (zavarivanje, lemljenje, zakivanje). Lijepe se npr. ojaanja
na limenim stijenama, spone avionskih krila i krila ventilatora, okviri mopeda,
limene posude i si. Razlikuju se:
1. Lijepljenje obloga. To su lijepljenja obl oga od pusta, koe, tkiva, folija i si.
na druge dijelove, ploe ili nosae.
2. Lijepljenje u slojevima. To su meusobna lijepljenja sastavnih dijelova
(spajanih dijelova).
Ljepila veu dijelove u spoju ljepilom koje se nalazi izmeu povrina
nalijeganja. Ona se obi no dijele u tri grupe:
1. Prionljiva ljepila koja imaju mal u koheziju i visoku adheziju, a spojeni dijelovi
se bez oteenja mogu opet odvojiti, kao npr, nalj epna folija Tesajilm
(proizvod tvornice Beiersdorf AG, Hamburg).
2. Kontaktna ljepila sa srednje visokom kohezijom i visokom adhezijom, a
spojeni dijelovi se uglavnom ne mogu odvojiti bez oteenja, primjerice
Pattex kao viskozna otopina, (proizvod tvornice Henkel u. Cie, Diisseldorf).
3. vrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokom adhezijom, koja se nakon
vezivanja pretvaraju u vrstu tvar i stvaraju nerastavljiv spoj.
Za gradnj u strojeva i ureaj a preteno je vano lijepljenje vrstim ljepilom,
t ako da e u nastavku biti rijei samo o njima.
vrsta ljepila izraena su od umjetnih smola na bazi fenola, mokraevine,
melamina, epoksida, poliestera. Upotrebljavaju se u tekuem stanju, u obliku
paste, ili u vrstom stanju (ove posljednje kao folije). Otvrdnjavaju u hl adnom
stanju, na sobnoj temperaturi (hladni otvrdivai ili hladna ljepila) ili na 80 do
200 C (topli otvrdivai ili topla ljepila). Mnoga su ljepila ujedno hl adna i
topla, pa se mogu po izboru hl adno ili topl o otvrdnjavati. U danom sluaju
mora se, prema vrsti ljepila, vezivanje (otvrdnjavanje) vriti pomou pritiska
na mjesto spoja. Nadalj e treba razlikovati jednokomponentna i dvokomponentna
ljepila. Kod dvokomponent nog ljepila mor a se prvoj komponent i prije prerade
dodati otvriva (druga komponenta), koji dovodi do otvrdnjavanja i odreuje
vrijeme otvrdnjavanja. Jednokomponent no ljepilo otvrdnjava bez dodavanj a
otvrivaa.
Za otvrdnjavanje toplih ljepila, nasuprot hl adni m ljepilima, pot rebno j e
mnogo vee investiciono ulaganje (suionici, ploe s grijaima, naprave). Nije
dodue j o mogue odrei se toplih ljepila, jer ona postizavaju znat no veu
vrstou spoja nego hl adna ljepila.
Suprot no vrstim ljepilima, koj a su otopi ne makromol ekul arni h tvari (kao
to su ljepila pod komercijalnim nazivima Uhu-AIleskleber, Uhu-coll i Uhu-hart,
proizvodi tvornice Uhu VVerk H. u. M. Fischer, Biihl/Baden) ostala vrsta
ljepila otvrdnjavaju j edni m ireverzibilnim (nepovratnim) procesom omreavanja.
To znai da se u toku reakcije stvaraju mnogol ane makromol ekul e i odreuje
njihov prostorni meusobni razmjetaj.
vrsta ljepila s procesom omreavanj a nalaze se na tritu pod razliitim
trgovakim i meni ma: Bostik (Boston Blackin, Oberursel/Taunus), Redux, Araldit
(Ciba AG, Wehr/Baden), Agomet (Atlas-Ago, Wolfgang bei Hanau), Uhu-plus
Uhu-Werk H. u. M. Fischer, Biihl/Baden), Metallon (Henkel u. Cie, Dusseldorf),
Lipatol (Sichel-Werke, Hannover-Linden), Desmodur, Desmocoll (Bayer AG,
Leverkusen).
Od izvanrednog znaenja za izdrljivost lijepljenog spoja je stanje povrine
koja se lijepi. Adhezione sile samo su onda djelotvorne ako je povrina
prianjanja ista, ohrapavlj ena i odmatena. Hrapavljenje poveava povrinu
prianjanja stvaranjem udubljenja i uzvienja. Povrine metal a ohrapavljuju se
finim etkanjem, bruenjem mi rkom ili pjeskarenjem, a iste se i odmauj u
trikloretilenom, perkloretilenom ili ugljinim tetrakl ori dom (izloene djelovanju
pare ili uronjene u paru), te acet onom ili l ui nama (uronj eno). Povrine
obrai vane silikonskim past ama ili sredstvima vie se ne mogu lijepiti!
Sloj ljepila treba da bude to tanji, teoretski trebao bi biti j ednak debljini
molekula, j er su adhezione sile u veini sluajeva vee od kohezionih sila.
vrstoa spoja opada stoga s porast om debljine sloja ljepila. Kod vrstih
ljepila s omreavanjem mijenja se struktura ljepila za vrijeme otvrdnjavanja, i
zbog skupljanja koje pri tom nastaje i kree se od 0,5 do 10% volumena ljepila.
U debljim slojevima ljepila javljaju se unutarnje napetosti koje jo i dalje
snizuju vrstou. vrsta lijepljenja s omreavanjem otporna su, openito
uzevi, prema vodi, otopinama i luinama, benzinu, benzolu, alkoholu, eteru i si.
1.4.2. Osnove oblikovanja
Openito uzevi i ovdje vrijede iste smjernice oblikovanja kao i za lemljene
spojeve prema slikama 46 do 48. Budui da su vlana i smina vrstoa
lijepljenog sloja bitno ispod one kod metala, potrebna je razmjerno velika
povrina lijepljenja. Najpovoljnijom duljinom lijepljenja pokazala se duljina
l=20 do 25 s (si. 51). Primjer na slici 52a pokazuje uobiajenu izvedbu kuita
zranog kompresora livenu u kokili, a slika 52 b pokazuje jeftiniju izvedbu u
tlanom livu s ulijepljenim dnom. Na slici 53 prikazano je nastajanje lijepljenog
nosaa avionskog krila.
Slika 51. Lijepljeni prijeklopni spoj limova {A je povrina raspora, / duljina raspora)
F
A

Slika 52. Kuite koljenastog vratila
a) od kokilnog lijeva; b) od tlanog lijeva s
ulijepljenim dnom
Slika 53. Lijepljenje avionskih nosaa
a) prije lijepljenja (a je ukruenje vertikalnih nosaa, b pojasne ploe, c vertikalni
nosa, d lijepljene povrine); b) nakon lijepljenja (a je lijepljeno s ljepilom Redux,
b nakon lijepljenja savinuti pojasi)
1.4.3. vrstoa
Spojevi sastavljeni od aluminijskih dijelova daju najvee vrstoe. Slijede
po redu spojevi elinih, bakrenih i mjedenih dijelova. Najvia vrstoa postizava
se slojem ljepila debljine 0,1 do 0,3 mm, a pri debljini sloja ljepila do 1 mm
pada vrstoa na oko 60%. vrstoa se smanjuje tokom vremena i zbog
starenja ljepila, a zaustavlja se negdje kod 70 do 80% poetne vrstoe.
Lijepljene spojeve treba oblikovati tako da su po mogunosti izloeni sminom
naprezanju. Za primjer prema si. 51 je
F
smino naprezanje
z=
~^ (24)
t u N/mm
2
smino naprezanje u sloju ljepila,
F u N smina sila,
A u mm
2
povrina lijepljena sloja.
Kao doputeno naprezanje uzima se oko 0,3 do 0,5-terostruka lomna
vrstoa lijepljenog spoja. U tablici 17 navedeni su orijentacioni podaci o
sminim i vlanim vrstoama lijepljena spoja, na pogonskim temperaturama
0 do 60 C. Na viim pogonskim temperaturama pada vrstoa spoja, i to
kod hladnih ljepila u veoj mjeri nego kod toplih. Na temperaturi od najvie
300 C iscrpljena je vrstoa ljepila prikladnih za metale. Slika 54 pokazuje
ovisnost smine vrstoe nekih ljepila o pogonskoj temperaturi. Proraune
lijepljenih spojeva treba ocijeniti samo kao isto pribliavanje, budui da se
vrijednosti vrstoa j ako rasipaju. Preporuljivo je da se za konkretne sluajeve
obave odgovarajui pokusi.
N/mm
2
-100 -80 -60 -Ul) -20 0 20 U0 60 80 100 120 W 160 180 200 220 2W
temperatura *~
Slika 54. vrstoa na smik raznih ljepila s procesom omreavanja u zavisnosti od pogonske
temperature
a je Araldit I, b Redux 775, c Araldit 123 B, d Agomet E, e Agomet R
vrstoa
Vrijednosna
grupa
Hladno ljepilo Toplo ljepilo
a 3 . . . 20 8 . . . 5
vrstoa na smik T
k
(mirno optereenje) b 4 15
c 8 25
vrstoa na smik T
k
(naizmjenino opte-
reenje)
a 0,5 . . . 4 2 . . . 8
vrstoa na smik T
k
(naizmjenino opte-
reenje) b 1 3
c 2 6
vrstoa na vlak <r
K
(mirno optereenje)
a 30 . . . 50 50 . . . 90
vrstoa na vlak <r
K
(mirno optereenje)
d 40 70
o priblino podruje, /; gruba procjena za jednorezne spojeve, c gruba procjena za dvorezne spojeve, d gruba procjena.
Lijepljeni spojevi naroito su osjetljivi na Ijutenje, pa se takva naprezanja
(si. 55) moraju izbjegavati.
Slika 55. Ljutenje lijepljenog spoja
1.5. Zakovini spoj
1.5.1. Zakovice, izrada, broj rezova, prijenos sile
Zakovine spojeve istiskuju sve vie zavareni spojevi. Buenje rupa i zaki-
vanje iziskuje, openito uzevi, vei utroak rada. Zavareni dijelovi jedno-
stavnijeg su oblika, laganiji su i nisu oslabljeni rupama. Samo se jo ponekad
uzima zakovini spoj, koji inae vrijedi kao bezuvjetno siguran naroito u
gradnji s lakim metalima.
Sirova zakovica (si. 56) sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne
glave. Prednost se daje poluokrugloj glavi, dok ostali oblici glava dolaze u
obzir samo za posebne sluajeve. U gradnji elinih konstrukcija se kao materijal
za zakovice upotrebljava U St 36-1 (. 0245) kod zakivanih dijelova visoke
a) b) c) d)
Slika 56. Uobiajeni oblici elinih zakovica
a) poluokrugla zakovica DIN 123 (standard povuen iz
upotrebe) i DIN 124 (JUS M.B3.021 i 023) za gradnju
kotlova i elinih konstrukcija; b) uputena zakovica
DIN 302 (JUS M.B3.012 i 022) za gradnju kotlova i eli-
nih konstrukcija; c) poluokrugla zakovica DIN 660 (JUS
M.B3.011 i 021) za strojogradnju; d) uputena zakovica
DIN 661 (JUSM.B3.012 i 022) za strojogradnju
Tablica 17. Orijentacioni podaci o vrstoi lijepljenog sloja u N/mm
2
(sastavio Institut za nauku o materijalima TU Hannover)
1.5. Zakovini spojevi 61
vrstoe i RSt 44-2 (. 0445). Zakovice i dijelovi koji se zakivaju moraj u
biti od istog osnovnog materijala, jer pri razlici u materijalu postoji opasnost
labavljenja i korozije. Za zakovice od obojenih metal a dolaze u obzir Cu,
Ms, Al, Al CuMg i Al Mg5.
eline zakovice do d S mm i sve neeljezne zakovice zakivaju se hladno,
a eline deblje od 10 mm toplo. To znai da se zakivaju nakon ugrijavanja
na svjetlocrven ar od okruglo 1000 C. Osnovna glava zakovice podupi re se
pridraem, a zavrna glava zakiva se oblikaem bilo pritiskom na stroju za
zakivanje, bilo udarci ma zranog ekia (si. 57). Pri strojnom zakivanju utiskivanje
je neprekidno te ono sabija zakovicu po itavoj duljini i ispunjava provrt bolje
nego pri zakivanju ekiem.
Slika 58. Izvedba provrta za zakovice
Slika 57. Zakivanje poluokrugle zakovice
a) prije zakivanja; b) nakon zakivanja
Toplo zakovane zakovice steu (skupljaju) se, smanjuju u promj eru i duljini
i tlae sastavljene dijelove vrsto j edan na drugi, tako da stvaraju vrst
spoj. Stezanje zakovica izaziva u struku vlana naprezanja. Budui da je
naprezanje zbog skupljanja proporci onal no duljini zakovice, stezna duljina
treba da bude 27s <. 4d (si. 58).
Za stvaranje besprijekorne zavrne glave duljina sirove zakovice l mora
za odreenu vrijednost biti vea od stezne duljine 27s. O tome daju podat ke
odgovarajui standardi o zakovicama.
Provrti za zakovice bue se ili se probijaju. Probij ani se dodat no bue
ili razvrtavaju, budui da stvaranje vrlo finih prskoti na kod probijanja moe
dovesti do loma. U gradnji elinih konstrukcija zabranjeno je probijanje rupa.
Rubovi rupe moraj u se upustiti (si. 58) da bi se dobi o dobar prijelaz izmeu
struka i glave.
Razori mo li nasilno zakovini spoj (si. 59) dijelovi spoja razrezat e
svornjak zakovice, ukoliko prije ne doe do l oma u dijelovima spoja. Prema
broju dobivenih rezova govorimo o j ednoreznom i viereznom, openito m-rez-
nom, zakovinom spoju.
Slika 59. Nasilno razoreni zakovini spoj: a) jednorezni; b) dvorezni
U prorauni ma vrstoe pretpostavlja se da sve zakovice sudjeluju j ednako
na prijenosu sile. Sudjelovanje zakovice u prenoenj u sile moemo zamisliti
kao da j e oko svake zakovice ovijena traka, pa na svaku zakovicu djeluje
otpadaj ui dio sile fF/2n ( = broj zakovica). Sa slike 60 proizlazi da presjek
spoja 11 mor a preuzeti punu vl anu silu F=%f, presjek 22 samo 6f,
a presjek 3 3 samo 2f. Dijelovi spoja, prvog reda zakovica izloeni su,
prema tome, najjaem rastezanju. Djelovanje trenja na nalenim povri nama
spoja, koje nastaje skupljanjem toplih zakovica, iskoristit e se za prijenos,
ali svakako najmanje u posljednjim redovima. Zat o se najee ne stavlja
vie od tri do etiri reda zakovica (doputeno je pet do est).
Slika 60. Odnosi sila u vierednom zakovinom spoju
1.5.2. Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija
U gradnji elinih konstrukcija (visokogradnja, gradnja dizalica i mosto-
gradnja) zakivaju se valjani profili i limovi u limene i reetkaste nosae (usporedi
zavarene nosae, slika 16). Za njih vrijede-ova pravila oblikovanja, koja su
djelomino utvrena u DI N 1050 (JUS C.B0.500), odn. 15018 (JUS M. D1. 050):
1. Valja upotreblj avati poluokrugle zakovice DI N 124 (JUS M.B3.021),
odnosno DI N 660 (JUS M.B3.011) tablice 18 i 22), zakovice s uput enom
glavom DI N 302 (JUS M.B3.022), odnosno DI N 661 (JUS M.B3.012) samo
u iznimnim sluajevima.
2. Treba se pridravati propisa o razmaku provrta za zakovice od ruba, i
njihove meusobne udaljenosti prema DI N 1050 (JUS C.B0.500) i 15018
(JUS M.D1.020 do 050), navedenim u tablici 19. Kod razmaka ovisnih isto-
dobno o provrtu ^ i o debljini profila t, mj erodavan je manji razmak.
Ako kod vie od dva reda provrta za zakovice vanjskih redova, s obzirom
na razmake provrta, odgovaraj u vrijednosti iz tablice 19, onda je za unutarnj e
redove doputen dvostruk razmak.
Tablica 18. Dimenzije poluokruglih zakovica u mm za eline konstrukcije prema DIN 124, (JUS M.B3.021) (/t, presjek zakovane
zakovice u mm
2
)
T
I A
1S.
dx promjer
zakovane zakovice
d d
t
D k r Ai d
a .
D k r
10 11 16 6,5 8 0,5 95 22 23 36 14 18,5 1 415
12 13 19 7,5 9,5 0,6 133 24 25 40- 16 20,5 1,2 491
14 15 22 9 11 0,6 177 27 28 43 17 22 1,2 616
16 17 25 10 13 0,8 227 30 31 48 19 24,5 1,6 755
18 19 28 11,5 14,5 0,8 283 33 34 53 21 27 1,6 908
2 0
21 32 13 16,5 1 346 36 37 59 23 30 2 1075
Tablica 19. Razmaci od ruba i medu zakovicama
Razmaci od ruba Razmaci provrta
Najmanji
razmak
od ruba
u smjeru sile 2rf,
Najmanji
razmak
provrta
openito
M
Najmanji
razmak
od ruba okomito na smjer sile l,5d,
Najvei
razmak
provrta
Zakovice koje prenose silu
takoer i za optereene limene
obloge; spojne zakovice u
tlanim profilima i limenim
ukruenjima
2
)
idi ili 15r
6di ili 12/ Najvei
razmak
od ruba
u oba smjera
1
)
Idi >1' 6'
4rf, ili 8/
Najvei
razmak
provrta
Zakovice koje prenose silu
takoer i za optereene limene
obloge; spojne zakovice u
tlanim profilima i limenim
ukruenjima
2
)
idi ili 15r
6di ili 12/ Najvei
razmak
od ruba
u oba smjera
1
)
Idi >1' 6'
4rf, ili 8/
Najvei
razmak
provrta
Spojne zakovice u vlanim
ipkama
2
)
\2di ili 25/
Kod ipkastih i profiliranih elika moe se na ukrucenom rubu u visokogradnji uzeti 9/ umjesto 6/, a u gradnji dizalica
10/ umjesto 8/
S6t i9t
S8t lOt
') Gornje vrijednosti za visokogradnju, donje za gradnju dizalica.
2
) Ovi razmaci provrta mjerodavni su i kod zakovica pojaseva limenih nosaa izvan vorova i kod manje optereenih zakovica za
prijenos sile.
3. Svaki profil treba privrstiti s najmanje dvije zakovice, izuzev lakih reet-
kastih konstrukcija, ograda i dijelove elinih konstrukcija (tako je primjerice
dio presjeka prema si. 61 prikljuen sa pet zakovica). Profil smije biti
privren s najvie 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenljiva naprezanja
sa najvie 5 zakovica nanizanih u j ednom redu.
4. Ako je pri velikim silama u tapu u smjeru sile pot rebno vie od etiri
do pet zakovica j edne iza druge, onda se dodaju prikljuni profili (si. 61).
Njih na j edan krak treba prikljuiti s pripadaj uom silom, a na drugi krak
sa 50 % dodat ka.
5. Na istom voru treba po mogunosti predvidjeti j ednake promj ere zakovica.
6. Prema iskustvu vor ni limovi dobivaju srednju debljinu prikljunih krakova
profila, ali ne ispod 4 mm. Naprezanj a ne smiju nigdje prijei doputenu
mjeru.
7. Teinice tapova treba da se poklapaju sa linijama sila reetkaste kon-
strukcije (linije sila reetkaste konstrukcije vidi na si. 16 a). Da bi se
izbjegli dodatni savojni momenti moraju se pokrivati i sredinjice zakovica
ili teinice prikljuaka zakovica s teinicama tapova. Kod pojedinih
kutnih profila, kao na si. 62, to nije mogue. Proraun savojnog naprezanja
ne mora se obaviti ako naprezanje uzdunom silom ne prekorauje 0,8 a
d o p
.
Namj erno ekscentrino (izvan sredita) smjetene vlane profile treba prora-
unati na uzdunu silu F i savojni moment F l.
5 6
5
w
7-
prikljuni profil
Slika 61. Prikljuak profila (krak a prikljuen je pripadnom silom, a krak b sa 50% dodatka)
a) nepogodno, b) bolje s dodatnim kutnim profilom
Slika 62. Teinica i sredinjica kutnog profila
a je teinica profila, n sredinjica zakovica,
0
teite presjeka
8. Stezna duljina zakovinih spojeva (vidi si. 58) mora biti Zs^L -
2
d
i
mm
U tablici 20 navedene su mjere za c i w i najvii doputeni promjer
zakovice d
1
za razliite profile. Kao orijentacija za izbor promjera zakovice
vrijedi dm-JSO mm t 2 mm. Pri tome je t najmanja debljina lima, odnosno
kraka na prikljunom profilu.
Budui da se kod elinih konstrukcija kruti profilni tapovi zakivaju na
krute nosae ili na limove, ne moe se oekivati da e tople zakovice toliko
stegnuti sastavne dijelove, da prijenos sile bude samo trenjem. Stoga se pri
proraunu zanemaruje trenje i rauna odrezno naprezanje svornjaka prema si. 63.
Naprezanje na odrez T
a
= (25)
n - m A
l
T
A
u N/mm
2
naprezanje na odrez presjeka zakovice,
F u N vlana ili tlana sila tapa,
n broj zakovica na jednom prikljuku,
m broj rezova spoja,
A
x
u mm
2
presjek zakovane zakovice (tablica 18).
Slika 63. Naprezanje na odrez zakovica u Slika 64. Naprezanje bokova zakovice u
gradnji elinih konstrukcija gradnji elinih konstrukcija
a) zamiljeno djelovanje odreza; a) djelovanje pritiska na bokove;
b) srednje naprezanje na odrez b) raspodjela pritiska na bok provrta;
c) raspodjela pritiska na struku
Sila F tapa pritiskuje struk zakovice na bokove provrta, stvarajui tako
pritisak koji se rasporeuj e proporci onal no deformaciji provrta (si. 64b).
Prevelik pritisak znatno proiruje provrt i gnjeei istiskuje rubove prema
gore. U istoj mjeri djeluje i pritisak na struk zakovice (si. 64 c). Pritisak na
bokove provrta ne smije zbog toga prekoraiti odreenu doputenu mjeru.
Praktiki raunamo sa srednjim naprezanjem bokova provrta a
{
(povrina izlo-
ena pritisku zamiljena je kao projekcija d
l
t), to i nazi vamo pritisak na
bokove provrta.
F
Naprezanje bokova provrta er,= (26)
n d
x
t
o
1
u N/mm
2
naprezanja bokova provrta,
d
y
u mm promjer provrta zakovice, (tablica 18.)
r u mm mjerodavna debljina lima, krakova, odn. prirubnica,
F, n vidi legendu uz jednadbu (25).
i
Doputena naprezanja zakovica za eline konstrukcije prema tablici 21
(optereenja H i HZ vidi: 1.1.4, str. 37 i 38).
Sila u tapu F napree nadalje presjeke dijelova konstrukcije na vlak ili
tlak (si. 65).
F F
Vlano naprezanje " = 7r (27), tlano naprezanje a (28)
\ S
5 Elementi strojeva
66
a u N/mm
2
vlano ili tlano naprezanje u presjeku pojedinih sastavnih dijelova
konstrukcije,
vlana ili tlana sila,
korisni presjek sastavnog dijela,
pun presjek sastavnog dijela.
F u N
S
n
u mm
S u mm
2
a) b)
Slika 65. Vlani i tlani profili: a) vlani profil; b) tlani profil
Tablica 20. Mjere c, i najvei doputeni promjer provrta rf, u mm prema DIN 997 do 999 za standardne profile
L-profil prema
DIN 1028 i 1029
(JUSC.B3.101 i 111)
at c
H ft
Qprofil prema
DIN 1026,
(JUSC.B3.141)
T
J-profil prema
DIN 1025,
(JUS C.B3.131)
b
dl max
ir, H'i w
2
h b c
4
IV h b c
dl n,ax
ir b=h
d\ mu 'i 2
30 8,4 17 30 15 9 4,3 10 80 42 10.5 6,4 22 20 3,2
40 1 1 22 30 33 14,5 8,4 20 100 50 12,5 6,4 28 25 3,2 15 14
45 13 25 40 20 11 6,4 11 120 58 14 8,4 32 30 4,3 17 17
50 13 30 40 35 14,5 8,4 20 140 66 15,5 11 34 35 4,3 19 19
60 17 35 50 25 12,5 8,4 16 160 74 17,5 11 40 40 6,4 21 22
65 21 35 50 38 15 11 20 180 82 19 13 44 45 6,4 24 25
75 23 40 60 30 12,5 8,4 18 200 90 20,5 13 48 50 6,4 30 30
80 23 45 65 42 16 11 25 220 98 22 13 52 60 8,4 34 35
90 25 50 80 45 17 13 25 240 106 24 17 56 70 11 38 40
100 25 55 100 50 18 13 30 260 113 26 17 60 80 11 45 45
120 25 50 80 120 55 19 17 30 280 119 27,5 17 60 90 13 50 50
130 25 50 90 140 60 21 17 35 300 125 29,5 21 64 100 13 60 60
150 28 60 105 160 65 22,5 21 35 320 131 31 21 70 120 17 70 70
160 28 60 115 180 70 23,5 21 40 340 137 33 21 74 140 21 80 75
180 28 60 135 200 75 24,5 23 40 360 143 35 23 76
75
200 28 65 150 220 80 26,5 23 45 380 149 37 23 82
250 28 65 200 240 85 28 25 45 400 155 38,5 23 86
260 90 30 25 50 425 163 41 25 88
280 95 32 25 50 450 170 43,5 25 94
300 100 34 28 55 475 178 45,5 28 96
320 100 37 28 58 500 185 48 28 100
350 100 34 28 58 550 200 52,5 28 110
380 102 33,5 28 60 600 215 57,5 28 120
400 110 38 28 60
T-profil prema
DIN .1024,
'
f
c: ;
\
'
f
c: ;
mi
U* - i
U b 1
1
za zakovice elinih konstrukcija
Naprezanje
St 33
(. 000)
Mater
St 37
(. 0360)
jal
1
)
St 46
(. 0480)
St 52
(. 0561) Materijal
zakovice
H HZ H
Optereenje
HZ H HZ 1 H 1 HZ
Materijal
zakovice
Visokogradnja DIN 1050 (JUS C.B0.500)
Odrez 140 160 140 160
210 240
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
Naprezanje bokova provrta 220 250 280 320
420 480
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
Vlak
1
) 48 54 48 54
72 81
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
Gradnja dizalica DIN 15018 (JUS M. D1.020 do 050)
Jednorezan odrez 98 112
147 168 147 168
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
Vierezan odrez 112 128
168 192 168 192
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
Jednorezno naprezanje
bokova provrta
252 288
378 432 378 432
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
Vierezno naprezanje
bokova provrta
"\
280 320
420 480 420 480
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, C. 0445
Vlak
1
) 30 30
45 45 45 45
USt 36-1, . 0245
RSt 44-2, . 0445
') Ako se raunsko vlano naprezanje ne moe konstruktivno izbjei.
2
) St 33, (. 0000) uzet je za St 33-1 i St 33-2, St 37 (. 0361) za St 37-1 (C. 0361) do St 37-3, (C. 0362), St 46 (C. 0480) za St 46-2 (. 0481)
i St 46-3 (. 0482), St 52 (. 0561) za St 52-3 (. 0562).
Doputena vlana i tlana naprezanja za dijelove u spoju vidi u tablici 10,
str. 38. Tlani tapovi raunaju se, osim toga, prerna DI N 4114 (JUS M.D1.050)
omega postupkom na izvijanje.
Slika 66 pokazuje sastav presjeka zakovanog limenog nosaa, a slika 67
izvedbu j ednog vorita. Razmake rupa e vidi u tablici 19, str. 63.
5'
68
Slika 67. vorite kranskog nosaa u kojem se teinice tapova pokrivaju sa sredinjicama
reetkaste konstrukcije
Sile zakovice u prikljuku (si. 68) optereenom savojnim momentom raspo-
djeljuje se priblino kao to se raspodjeljuje savojno naprezanje po presjeku.
Stoga }QM^F
1
e
1
+F
2
e
2
+ . . . F
MAX
- e
ma x
. Odatle slijedi daj e najvea sila koja
optereuje uvijek krajnji red zakovica:
le
2
(29)
F
ma x
u N najvea sila koja optereuje krajnji red zakovica zbog savojnog
momenta M,
M u N mm moment savijanja u teitu S
0
grupe zakovica,
e u mm simetrina udaljenost grupa zakovica od teita,
e
ma x
u m m
najvei razmak zakovica u grupi.
Slika 68. Zakovani prikljuak profila optereenog momentom savijanja
1.5. Zakovini spojevi
69
Na j ednu zakovicu krajnjeg reda ot pada prema tome dio F
{
= F
ma
Jn
a
, ako je
n
a
broj zakovica u t ome redu. Ako je, meut i m F
3
> F
ma
J2 = F
ma
Jn
a
kao na si. 68,
onda treba raunati sa F
{
F
3
.
Svaka grupa zakovica mora, osim toga, preuzeti i djelovanje poprene
sile, t ako da je svaka zakovica napregnuta udjelom:
F
q
= F/n (30)
F
q
u N sila po zakovici zbog poprene sile F,
F u N odgovarajua poprena sila,
n broj zakovica u grupi,
Sile F
{
i F daju rezultirajuu silu zakovice F
n
. Ona je za
prikljuak 1: F
n
= F
{
+ F
q
(31)
prikljuak 2: F
n
=^/Ff + F
2
q
(32)
Sa F
n
treba raunati na odrez i naprezanje bokova provrta [j ednadbe (25)
i (26) isputajui ri]. Opasni presjeci u sastavnim dijelovima konstrukcije i
vornom limu (uvijek presjeci prvog reda zakovica gledano iz M) moraj u se,
osim toga, j o naknadno proraunat i na savojno naprezanje (oslabljenje zbog
provrta za zakovice uvaiti!). Doput ena naprezanj a za to vidi u tablici 10,
str. 38.
1.5.3. Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala
Zakivanje konsrukcija od lakih metala pokazal o se povoljnije od zavari-
vanja, jer hl adno zakovane zakovice pot puno ispunjavaju rupe (nema zranosti
zbog skupljanja!). Zavarivanje utjee nepovoljno na svojstva lakih metala,
t ako da su zakovani spojevi unato visokim zareznim djelovanjima trajniji od
zavarenih spojeva. Zakovane konstrukcije lakih metala upotrebljavaju se preteno
u gradnji vozila, brodova, aviona, dizalica, mostova i u visokogradnji-.
Prednosti zakovani h konstrukcija od lakih metala pred elinim konstruk-
cijama su mal a teina, priblino j ednaka vrstoa i postoj anost protiv korozije,
a nedostaci su visoka cijena i nii modul elastinosti ( 70 000 N/mm
2
).
Ekonomina izrada ekstruzijom omoguuje upotrebu posebnih, poluupljih i
upljih profila (si. 69). Vidi k tome DI N 1748 (JUS C.C3.220) (Ekstrudirani
profili od aluminija) i DI N 9711 (Ekstrudirani profili od magnezija).
HCDtf|=rr[_
Slika 69. Primjeri ekstruzijom dobivenih profila od lakih metala
Budui da se hladne zakovice ne skupljaju kao tople, moraju glave
zakovica onemoguavati samo aksijalno pomicanje struka. Dovoljne su stoga
male zavrne glave (si. 70). Prednost imaju poluokrugle zakovice DI N 660
70
L Nerastavljivi spojevi
(JUS M.B3.011) zatim uputene zakovice DI N 661 (JUS M.B3.012) (tablica 24,
str. 74), te leaste zakovice DI N 662 (JUS M.B3.013) i plosnato-okrugle zakovice
DI N 674(JUSM. B3. 014).
strana gotove glave
Slika 70. Razni oblici zavrne glave pri zakivanju zakovica od lakih metala (gotova glava prikazana
je kao leasta glava zakovice)
a) trapezna glava; b) stoasta glava; c) plosnata glava; cl) poluokrugla glava
Slika 71. Provlana zakovica
a) b)
i - H
w
a) plosnato-okrugla zakovica; b) uputena
zakovica; c) zakovica pripremljena za prov-
laenje; ci) provlaenje trna; e) zakovica zatvo-
rena zatikom
Slika 72. uplja zakovica koja se zakiva iznutra pomou trna (Gebr. Titgemeyer, Osnabrlick)
a) s okruglom glavom; b) s uputenom glavom; c) s plosnato-okruglom glavom; ) s plosnatom
glavom; e) umetnuta zakovica;f) uvlaenje trna; g) zatvorena zakovica
Slijepe zakovice omoguuj u zakivanje dijelova u spoju, koji su pristu-
pani samo s j edne strane, kao npr. na poluupljim i upljim profilima (si. 71
do 73). Zakovice s eksplozivom oblikuju se paljenjem eksploziva umetnutog
u struk zakovice, koji se pali dodi rom glave zakovice posebni m al atom za
paljenje. Tlak eksplozije proiruje struk zakovice i stvara uplju zavrnu
glavu.
71
Za dimenzioniranje zakovanih spojeva od lakih metala (si. 74) posluit e
ove orijentacione vrijednosti: dl,5 do 2s (s = najmanja debljina lima na
prikljuku). Razmak provrta u smjeru sile e, ^2, 5 d
x
, razmak od ruba
Slika 73. Slijepa zakovica {Kerb-Konus-Gesellschaft, Schnaittenbach/Oberpfalz)
a{ poluokrugla, b) uputena, c) plosnato-okrugla, d) zatvaranje (irenje zakovice)
Slika 74. vor nosaa od lakog metala
Tablica 22. Aluminijske legure za zakovice prema DIN 4113 (JUS C.C4.160)
Materijal
zakovice
Stanje isporuke
Zakovice se mogu
hladno zakivati
Materijal dijelova
koje se spaja
DIN AlCuMg 1 F 40
(JUS AlCu 5 MgSi)
hladno otvrdnja-
vano
do 4 sata nakon ponovljenog izlu-
nog arenja na 500 C + 5 "C i tre-
nutanog gaenja
DIN AlCuMg sa
DIN AlCuMg
DIN AlCuMg 0,5 F 28
(JUS AlCu 2 Mg)
hladno
otvrdnjavano
u stanju dobave DIN AlCuMg sa
DIN AlCuMg
DIN AlMgSi 1 F 23
(JUS AlSi 1 Mg)
hladno
otvrdnjavano
u stanju dobave ili kod velikog
promjera zakovice nakon_ ponov-
ljenog izlunog arenja do 540 C
i gaenjem
DIN AlMgSi sa AlMgSi i
DIN AlMgSi sa AlMg 3
odn. Al MgMn
DIN Al Mg3F23
(JUS AlMg 3)
polutvrdo vueno u stanju isporuke DIN AlMg 3 sa AlMg 3
odn. DIN AlMgMn
72
2
prema DIN 4113 za zakivanja lakih metala
Naprezanje
DI N
AlCuMg 1
JUSAlCu4MgSi
DIN
Al CuMg2
(osim profila
F44)
Materi,
DIN
AlCuMg 2
F44
profil
al sastavnih cici
DIN
AlMgSi 1
F28
nenata
DIN
AlMgSi 1
F32
DIN i JUS
AlMg 3
F 18
DI N AlMgMn
I- 18
DIN i JUS
AlMg 3
F23
DIN AlMgMn
1 23
Naprezanje
H HZ H HZ H HZ
Opter
H
eenje
HZ H HZ H HZ H HZ
Vlak, tlak a 150 170 160 180 190 215 100 115 150 170 47 53 82
50
94
56 Smik x 90 102 96 108 114 128 60 68 90 102 28 32
82
50
94
56
Naprezanje
bokova <r,
provrta
264 300 264 300 264 300 180 203 215 240 84 95 145 160
Naprezanje
DI N AlCuMg 1
F40
JUS AlCu 4 MgSi
Materijal
DI N AlCuMg0,5
F28
JUS AlCuMg
zakovice
DI N AlMgSi 1
F23
JUS AlSi 1 Mg
DIN i JUS
AlMg 3
I- 23 Naprezanje
H HZ H
Opter
HZ
eenje
H HZ H HZ
Odrez T 105 120 84 95 64 73 64 73
Naprezanje bokova provrta ff, 264 300 208 236 160 182 160 182
Za proraun i izvedbu zakovanih aluminijskih dijelova u visokogradnji i
gradnji dizalica mj erodavan je DI N 4113 (JUS C.C4.160).
1. Za zakovice od aluminija valja upotrijebiti materijale navedene u tablici 22,
primjerene dijelovima koji se spajaju. Treba nastoj ati da se meusobno
spajaju samo dijelovi od j ednaka materijala.
2. Ako je konstrukti vno ili proizvodno-tehniki opravdano, smiju se ugraditi
hl adno ili topl o zakovane eline zakovice (ali treba uzeti u obzir nunu
zatitu od korozije!). Preporuuj e se podlaganj e kadminiziranih elinih
ploa pod glave zakovica zbog poveanja tlane povrine u dijelovima od la-
kog metala.
3. Naprezanja koja se javljaju treba proraunat i prema DI N 1050 (JUS C.B0.500)
i DI N 15018 (JUS M.D1.020 do 050) [j ednadbe (25) do (32)]. Doput ena
naprezanj a prema tablici 23. Od dva oznaena naprezanj a bokova provrta
mj erodavna je uvijek manj a vrijednost.
1.5.4. Zakovini spojevi u gradnji strojeva i strojnih postrojenja
U gradnji strojeva i strojnih postrojenja prevladavaju spojevi s hl adnim
zakovi cama ispod d=\0 mm [zakovice s poluokruglim glavama DIN. 660
(JUS M.B3.011), zakovice s uputenim glavama DI N 661 (JUS M.B3.012),
prema tablici 24, str. 74]. Kao primjer si. 75 pokazuj e prstene pol ova elektro-
73
magnetske spojke, spojene sa zakovicama s uputenim glavama. esto se dijelovi,
poluge ili osovine zakivaju s eone strane (si. 76).
Dijelovi od elastinih ili j ako krhkih materijala ne mogu se spajati sa
zakovicama s poluokriaglim ili uputenim glavama zbog potrebe velikih sila
pri oblikovanju zavrne glave. Za njih su prikladne zakovice u oblicima prema
DI N 7338 (JUS M.B3.040) (si. 77 a) i cjevaste zakovice DI N 7340, (si. 77 b).
Za zakivanje dijelova od vrlo osjetljivih materijala kao to su mekana guma,
preani plastini materijali, tvrdi papir i si. moraju se ispod glava zakovica
podmetnuti metalne ploice zbog poveanja povrinskog pritiska (si. 78).
uplje zakovice DI N 7339 (kao oblik C, si. 77) imaju deblje stijenke nego
cijevne zakovice. One slue prvenstveno za uvrenje obloge na konicama
i spojkama.
Slika 76. elna zakivanja na okruglim ipkama
Slika 75. Zakovani prsteni elektromagnetske spojke: a) gotova glava; b) zavrna
glava
a)
Fft? i gffi
Slika 77. Puna, poluuplja i cijevna zakovica za manje sile pri oblikovanju zavrne glave
a) prema DIN 7338; b) prema DIN 7340
Slika 78. Cijevnim zakovicama privreni dio od
plastinog materijala {a je metalna ploa)
74 /. Nerastavljivi spo/eri
Daljnji spojni elementi su tzv. zatici za zakivanje DI N 7341 (JUS M.C2.201),
koji omoguuju zakivanje dviju plosnatih ili uputenih glava (si. 79). U strojo-
gradnji upotrebljuju se i slijepe zakovice (vidi si. 71 do 73) od elika ili
drugih metala.
Proraun zakovinih spojeva vri se kao kod elinih konstrukcija na odrez
i naprezanje bokova provrta [jednadbe (25) i (26)], a popreni presjeci
spojeva dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje. Orijentacione vrijednosti
za doputena naprezanja vidi u tablici 25.
oblik A oblik B
Slika 79. Zatici za zakivanje DIN 7341 (oblik A za vee sile pri oblikovanju zavrne glave;
oblik B za manje sile pri oblikovanju zavrne glave)
a) prije zakivanja; b) nakon zakivanja
Tablica 24. Izmjere poluokruglih zakovica u mm DIN 660 (JUS M.B3.011 i 021) i zakovica s uputenom glavom DIN 661 (JUS M.B3.012
i 022) (/4, je presjek zakovane zakovice)
l
rs
/ T 3
TI
%
k
Poluokrugla zakovica
DIN 660, (JUS M.B3.011)
-A
Zakovica s uputenom
glavom DIN 661.
(JUS M.B3.012)
TI
%
k
. 7
DIN 660, (JUS M.B3.011)
Zakovica s uputenom
glavom DIN 661.
(JUS M.B3.012)
TI
%
k
* 4 *~
DIN 660, (JUS M.B3.011)
Promjer sirove zakovice d
1
) 2 2,6 3 (3,5) 4 5 6 (7) 8 (9)
Promjer glave D 3,5 4,5 5,2 6,2 7 8,8 10,5 12,2 14 15,8
Udaljenost na kojoj se
mjeri promjer e 1 1,5 1,5 2 2 3 3 3 4 4
Visina glave k DIN 660
DIN 661
1,2
1
1,6
1,3
1,8
1,5
2,1
1,8
2,4
2
3
2,5
3,6
3
4,2
3,5
4,8
4
5,4
4,5
Polumjer glave R 1,9 2,4 2,8 3,4 3,8 4,6 5,7 6,6 7,5 8,5
Promjer provrta d
x
2,2 2,8 3,2 3,7 4,3 5,3 6,4 7,4 8,4 9,5
Presjek u mm
2
A\ 3,8 6,1 8,0 10,7 14,5 22,1 32,2 43,0 55,4 70,9
') Veliine u zagradama po mogunosti izbjegavati
Tablica 25. Orijentacione vrijednosti za doputena naprezanja (u N/mm
2
) zakovanih spojeva u strojarstvu
Sastavni elementi
Naprezanje Optereenje
34 37
it ili GS
1
)
ili L
42 i 50 60 10
G<
SI
20 30 40
Vlak, tlak a
mirno
jednosmjerno promjenljivo
naizmjenino promjenljivo
120
85
70
140
100
85
160
120
95
180
140
1.10
220
170
130
35
25
20
65
40
35
100
75
50
135
100
70
Savijanje <r
b
mirno
170
95
75
195
110
95
225
130
100
250
155
120
310
185
145
50
28
20
90
45
40
140
80
55
190
110
80
Naprezanje <r,
bokova provrta
mirno
240
170
140
280
200
170
320
240
190
360
280
220
410
340
260
65
45
35
130
85
65
200
130
100
270
170
130
Zakovice
Naprezanje Odrez T
A
Naprezanje bokova
provrta a
x
Vlak a
z
Materijal zakovice St 34
.0260
St 44 St 52
.3100
St 34
. 0260
St 44 . St 52
.3100
St 34
.0260
St 44 St 52
.3100
mirno
Optereenje jednosmjerno promjenljivo
140
100
85
180
140
110
225
170
130
280
200
170
360
280
220
440
340
260
70
50
40
90
70
55
110
85
65
') Kod tlaka i savojnog tlaka a<2,5 puta vee vrijednosti!
1.6. Stezni spojevi
1.6.1. Navueni i preani stezni spojevi, postupci steznog spajanja
Stezno spajanje dijelova daje izdrljive i protiv vibracija sigurne spojeve,
koji mogu prenijeti velika udarna i promjenljiva optereenja. Stezno se najee
spajaju dijelovi koji rotiraju kao to su tokovi, turbinski rotori, rotori
ventilatora i si, sa vratilima i osovinama. Unutarnj i dijelovi (vratila) imaju
u odnosu na vanjske dijelove (glavine), sa kojima se spajaju, prijeklop P
(si. 80).
Slika 80. Navueni stezni spoj (P je prijeklop,
S
1
zranost neophodna pri navlaenju)
a) hladan vanjski dio; b) ugrijan vanjski dio;
c) unutarnji dio; d) vanjski i unutarnji dio
sastavljeni
Navueni stezni spojevi povezuju se stezno tako da se vanjski dio skuplja
(stezni spoj skupljanjem) ili nutarnji dio rastee (stezni spoj rastezanjem). U
prvom sluaju rastegne se vanjski dio grijanjem toliko, da se moe lako
navui na unutarnj i dio. Pri ohlaivanju skuplja se i naleui pritiskuje
76
snano na unutarnj i dio. U uljnoj kupki mogu se postii temperature do
+ 350C. U drugom sluaju pothlauj e se unutarnj i dio toliko, da se moe
ugurati u vanjski. Pri zagrijavanju na sobnu t emperat uru rastegne se, nalegne
i pritiskuje vanjski dio. Sa suhim ledom (snijeg ugljine kiseline) moe se
postii 72 C, s tekuim zrakom 190 C. Obi no se manji dio podvrgava
termi kom postupku. Ako se j ednim j edinim post upkom ne moe kompenzirati
cjelokupan prijeklop, primjenjuje se paralelno post upak stezanja i rastezanja,
pri emu se vanjski dio zagrijava, a unutarnji pothlauj e.
Slika 81. Prean stezni spoj
Pri steznom spajanju preanjem dijelovi se u hl adnom stanju spajaju meha-
ni kom aksijalnom silom (uzduna sila) (si. 81). Unutarnj i dio mora se skositi
na kraju u duini 2 do 5 mm, pod kut om 5, zato, da pri utiskivanju ne bi dolo
do struganja povrine, ve samo da se izglade hrapavosti. Da bi se pri
utiskivanju elinih dijelova sprijeilo eventualno zaribavanje, povrina se
podmazuj e uljem ili mau. Dijelovi od razliitih materijala mogu se napreavati
nasuho.
1.6.2. Proraun cilindrinih steznih spojeva
Stezni spoj mor a pruati dovoljno j ak ot por uzdunom pomaku ili okre-
tanju stezno spojenih dijelova. Budui da je ot por trenja mirovanja vei od
ot pora trenja klizanja, to e i sila za svladavanje poetnog pomaka biti
vea od kasnije sile klizanja. Pri naizmj eninom optereenju sila potrebna
za svladavanje trenja mirovanj a pada na vrijednost sile klizanja. Zbog
sigurnosti uzima se da je sila koja se moe prenijeti steznim spojem u svakom
sluaju ona koj a proizlazi iz trenja klizanja. U proraunu steznih spojeva
prema DI N 7190 nisu uzete u obzir centrifugalne sile, ili temperaturna kole-
banja koja se javljaju u pogonu. Pogonska sila mora leati uz dovoljnu sigurnost
ispod sile trenja klizanja. Ako se u pogonu javljaju znatnije dodatne sile,
onda i njih treba ukljuiti u proraun.
Glavina, kao vanjski dio, stezno je spojena s osovinom, kao unutarnjim
dijelom (si. 82). Upreavanjem se na dodirnim povrinama javlja radijalan
tlak p, koji izaziva silu trenja potrebnu za prijenos sile.
p
Tlak nalenih povrina P = 7^ 1- n ( ^ )
p u N/mm
2
tlak nalenih povrina,
P
sl
u mm stezni prijeklop,
K
v
, K
u
u mm
2
/N pomona vrijednost za vanjski, odnosno unutarnji dio, prema
si. 84,
D
F
u mm promjer nalene povrine.
Stezni prijeklop P
s t
manji je od prijeklopa izmjerenog prije steznog spaja-
nja. Naime, u toku upreavanja dolazi do uglaavanja nalenih povrina.
Vrhovi neravnina utiskuju se pri tome u udubljenja (si. 83). Time se gubi dio
AP prijeklopa P, pa stezni prijeklop iznosi:
stezni prijeklop P
sl
= P-AP = P-2{G
v
+ G
u
)
P
sl
u mm stezni prijeklop,
P u mm prijeklop (izmjeren),
G
v
i G
u
u mm uglaavanje nalijeuih povrina.
(34)
Prema iskustvu uzima se da uglaavanje iznosi G
V
^ 0 , 6 R
lv
, sl G
U
^ 0 , 6 R
lu
,
gdje j R
t v
i j R
t u
oznauju hrapavosti nalijeuih povrina vanjskog i unutarnjeg
dijela steznog spoja. Hrapavost u zavisnosti od kvalitete povrinske obrade
dana je u tablici 26.
Pomone veliine K
v
i X
u
mjere su istezanja i skupljanja dijelova u steznom
spoju. Na si. 84 dane su vrijednosti za elik i sivi lijev. Vrijednosti su zavisne
od omjera promjera:
vanjski dio
Q u = DJD
F
( 35)
(36)
Z)
v
je vanjski promjer vanjskog dijela,
D
u
je unutarnji promjer unutarnjeg dijela,
D
F
je promjer nalijeuih povrina.
Slika 83. Uglaavanje nalenih povrina kod
preanog steznog spoja
Za ostale metale, osim elika i sivog lijeva, preraunavaju se pomone
vrijednosti na K
c e l i k
K
&eV
JE. Pri tome je E modul elastinosti tog metala,
za kojeg se K preraunava (tablica 27).
Tablica 26 .Kvalitete povrina prema DIN 140 i 3141 (JUS M.A1.020 i 023)
Oznaka
povrine
Doputena najvea dubina
hrapovosti u j*m
red
1 2 j 3 | 4
Znaenje
- J
po volji
Povrina koja jednolinou i glatkoom udovoljava zahtjevima
uobiajene tehnologije obrade bez skidanja estica (valjanje, kovanje,
izvlaenje, preanje, autogeno rezanje, lijevanje itd.).
po volji
Povrina jednolinosti i glatkoe postignute paljivom tehnologijom
obrade bez skidanja estica (istim kovanjem, glaenjem u ukovnju.
istim lijevanjem, istim autogenim rezanjem). Povrine treba
obraditi samo ako ovi zahtjevi nisu zadovoljeni.
160') 100 63 25
Povrine jednolike i glatke kao npr. grubo obraene povrine
jednokratnim ili viekratnim skidanjem estica. Brazde (tragovi
alata) smiju se osjetiti i biti vidljivi prostim okom.
40 25 16 10
Povrine jednolike i glatke kao npr. povrine fino obraene jedno-
kratnim ili viekratnim skidanjem estica. Brazde jo mogu biti
vidljive prostim okom.
W V
1 - ' .
16 6,3 4 2,5
Povrine jednoline i glatke kakve se postiu finom obradom
jednokratnim ili viekratnim finim skidanjem estica (najfinija
obrada). Brazde vie ne smiju biti vidljive prostim okom.
!
w w
1 1
- 1 1 0,4
Povrine jednoline i glatke kakve se postiu finom obradom
jednokratnim ili viekratnim finim skidanjem estica (najfinija
obrada). Brazde vie ne smiju biti vidljive prostim okom.
!
') Dubina hrapavosti moe iznositi do 250 /mi, ako je to dopustivo u posebnim prilikama.
Tablica 27. Modul elastinosti E i koeficijent toplinskog istezanja a raznih materijala (prema DI N 7190)
Materijal
E
N/mm
2
Grijanje a
v
l/K
Hlaenje a
u
l/K
elik i elini lijev 200 000 . . . 210 000 11 10"
6
-8, 5 10"
6
Sivi lijev 75 000 . . . 105 000 10- 10"
6
- 810"
6
Kovkasti lijev 90 000 . . . 100 000 10 10"
6
- 8 IO"
6
Tvrdi metali 540 000 . . . 620 000 5,5 10"
6
-
Bakar 125 000 16- 10"
6
- 1 4 - 10"
6
Crveni lijev 85 000 17 10"
6
- 15 10"
6
Mjed 8Q-QQ0_ . 18 10"
6
- 16 10"
6
Aluminij i legure 65 000 . . . 75 000 23 10"
6
- 18 10"
6
Magnezijska legura 36 000 . . . 47 000 26- IO"
6
-21 10"
6
Umjetna smola DIN 7735 4 000 . . . 16 000 40 . . . 70 IO"
6

Otpor trenja klizanja, kod ijeg bi prekoraenj a dolo u steznom spoju
optereenom naizmjeninim silama do labavljenja veze, iznosi
u obodnom smjeru F
Tt
= A-p-v (37)
u uzdunom smjeru F
Tl
=A-p-v (38)
u rezultirajuem smjeru F
rT
= A-p-v (39)
1.6. Stezni spojevi
79
F
t f
F
n>
F
,<
u N
otpori trenja klizanja,
, p u N/mm
2
pritisak nalijeuih povrina,
A u mm
2
povrina nalijeganja =D
F
-n-l
F
sa /
F
kao duina sastava,
v koef. trenja, prema tablici 28.
Ako je vanjski dio stepenast kao na slici 85, ako dakle ima razliite
vanjske promjere D
v
, treba izraunati otpore trenja klizanja za svaki stepen
posebno, i zbrojiti.
Pogonske sile F
t
, F, ili F
t
=y/F* + Ff moraj u s nekom sigurnou (za
odreenu vrijednost faktora sigurnosti) leati nie od ot pora trenja klizanja.
Sigurnost steznog spoja
S
H
=^ odn. ^ odn. ^ 1 , 3
( 4 0 )
F
t
u N pogonska obodna sila na nalijeuoj povrini spoja,
f
i
u N
pogonska uzduna sila na nalijeuoj povrini spoja'
F
r
u N rezultanta pogonskih sila F i F,
i .
o
i
Cl.
0 OJ 0,2 0,3 44 0,5 0,6 0,7 0,8 Q9 1,0
omjer promjera Q
y
,Q
U

Slika 84. Pomone vrijednosti K prema DIN 7190
za elik sa = 200000 N/ mm
2
i sivi lijev sa
=--100000 N/ mm
2
Slika 85. Sile u steznom spoju
a) u obodnom smjeru; b) u uzdunom smjeru; c) u smjeru rezultante
Tablica 28. Faktor prianjanja u /a preani sle/.ni spoj s unutarnjim dijelom od Si 50 - C. 0545 prema DIN 7190 (pri naprezanju
s plastinom deformacijom i pri velikom odnosu Q
V
odn. Q
A
birali male vrijednosti)
Materijal vanjskog dijela
St 50
(.0545)
GG-20
(SL-20)
DIN MgAl DIN Ms Materijal
za preanje
suho Podmazivanje uljem suho
GG-20
(SL-20)
suho suho
Materijal
za preanje
suho
Popreni stezni dosjed
navuen vrue ili pothladen
V
0,055 . . . 0,19 0,065 . . . 0,16 0,07 . . . 0,09 .0,05 . . . 0,06 0,05 . . . 0,14 -
Uzduan preani stezni
dosjed v
0,05 . . .0,17
-
0,07 . . .0,12 0,02 . . . 0,06 0,03 . . . 0,07 0,22
Pri preanju dolazi do rastezanja vanjskog dijela, a time i do vlanih
naprezanja, dok se unutarnji dio pri tome suava i u njemu nastaju tlana
naprezanja. Nastale deformacije smanjuju se prema vanjskom obodu, a napreza-
nja koja se pri tome javljaju proporcionalna su deformacijama prema si. 86.
Najvea naprezanja iznose:
vlano naprezanje u vanjskom dijelu cr
v
= p \ (41)
1 Q v
tlano naprezanje
u upljem unutarnjem dijelu cr
u
= 2p (42)
u punom unutarnjem dijelu cr
u
= p (43)
CT
v
, rj
u
u N/mm
2
najvee vlano odnosno tlano naprezanje u dijelovima steznog
spoja,
p u N/mm
2
pritisak nalijeuih povrina,
Q
v
, Q
u
odnosi promjera prema jednadbama (35) i (36).
a) b)
Slika 86. Naprezanja u unutarnjem i vanjskom dijelu
a) stezni spoj sa upljim vratilom; b) stezni spoj s punim vratilom
Ako bilo koje od navedenih naprezanja prekorai granicu elastinosti
materijala cj
E
nastaje trajna deformacija, koja snizuje mogunosti stezne veze.
Tada se govori o plastinom naprezanju. Tei se da naprezanja ostanu u
granicama elastinosti. Tada nee biti bojazni da bi otpor trenja klizanja
1.6. Stezni spojevi
81
mogao popustiti. DI N 7190 daje slijedee objanjenje: U mnogi m sluajevima
e kod elastinog naprezanj a tolerancije prisnog dosjeda dijelova u steznom
spoju biti dovoljne. Ako nije tako, onda se moe, kao to je to za materijal
t 50, 0545 bilo pokusi ma utvreno, ii daleko preko raunske granice
elastinosti. Pri nj enom prekoraenj u smanjuju se kod elika poveanjem
steznog prijeklopa sile stezne veze, to vie, to su tanji vanjski, odn. unutarnji
dijelovi, tj. to su vee njihove vrijednosti Q. Na osnovi pokusa utvreno
je da sve do donje vrijednosti Q
v
=0, 75 mogu sile stezne veze pasti samo
na oko polovinu svoje vrijednosti. Za manje vrijednosti Q pad sile stezne veze
je manji.
Za dijelove od elika j e fj
E
0,65 c t
t
, gdje j e ( 7
T
granica teenja. Ako j e
vanjski dio steznog spoja od siva lijeva, tlano naprezanj e smije dosei
vrijednost od oko 0,7 cr
M
, a kod unutarnj eg dijela od sivog lijeva tlano
naprezanje smije postii priblino vlanu vrstou a
M
.
Pokusi sa steznim spojevima pokazali su, nadalje, da se na povri nama nalije-
ganja steznog spoja pri izmjenino savojnom naprezanj u vratila stvara
korozija trenja. Ona u poetku dovodi do povienja sile stezne veze, ali
nakon toga pritisak u spoju postepeno poputa zbog pojave zamaranja. Sila
steznog spajanja poveava se do 10 milijuna promj ena i onda opet pada.
Stezni spojevi s valjanom povri nom nalijeganja vratila imali su dvostruko
veu silu steznog spajanja nego bruena ili fino t okarena vratila.
Pri izradi smije se prijeklop kretati unutar doputeni h granica izmeu
najmanjeg prijeklopa P
m i n
i najveeg prijeklopa P
m a x
( P
m a x
- P
m i n
= tolerancija
dosjeda T
d
). Na osnovi toga mogu se i mjere steznog prijeklopa i naprezanja
mijenjati izmeu najveih vrijednosti P
s t m a x
, p
m a x
, ( 7
v m a x
, <r
uma x
i najmanjih
vrijednosti P
s t m i n
, p
m i n
, r j
v mi n
, rr
u mi n
. Iz sigurnosnih razloga treba otpor trenja
klizanja proraunat i prema najmanjem prijeklopu P
m i n
, a vlano i tlano
naprezanje prema najveem prijeklopu P
m a x
. U tablici 29 dan je izbor dosjeda
steznih spojeva.
Pot rebna
temperatura
P + S
zagrijavanja vanjskog dijela t
y
=
max
\-t (44)
a
v
Dp
P +S
pothladivanja unutarnjeg dijela t
u
= - ^ ^ K (45)
t
v
t
u
u
q
j C temperatura zagrijavanja, odn. pothladivanja,
P
M X
u mm najvei prijeklop,
S u mm zranost potrebna pri toplom navlaenju (vidi sliku 80), koja je obino
dovoljna s oko 0,03 do 0,5 mm, ali se bira vea (do S~0,5P
ma) c
),
ako to omoguuje najvea doputena temperatura zagrijavanja ili
hlaenja,
a
v
a
u
u l/K koeficijenti toplinskog rastezanja prema tablici 27,
D
F
u mm promjer spoja,
f u C temperatura prostorije.
Kod dosjeda steznih spojeva kod kojih se vri i stezanje i rastezanje,
treba prijeklop P podijeliti na vanjski i unutarnj i dio.
ft F.lcmenti strojeva
82
Tablica 29. Izbor steznih dosjeda prema DIN 7154 i 7155 (JUS M.A1.131 i 130). Tabline vrijednosti u ,<m su najvei priicklopi P
Najmanji prijeklopi su tada P
min
= P,,
x
-T
. "
H 6
H 7
u5 t 5 s 5 r5 Tolerancija
dosjeda
za 6 z6 * x6 u 6 t 6 s 6 r6 Tolerancija
dosjeda
vie
Tolerancija
dosjeda
Tolerancija
dosjeda
vie
do
U 5
h6
h6
Tolerancija
dosjeda
od
do
U 5 T5 S5 R5 ZA 7 Z7 X7 U 7 T7 S 7 R7
T,
1,6 3 23 20 17 12 39 35 29 25 22 19 16
3 6 28 24 20 13 50 43 36 31 27 23 20
6 10 34 29 25 15 61 51 43 37 32 28 24
10 14 41 36 31 19 75 61 51 44 39 34 29
14 18 41 36 31 19 88 71 56 44 39 34 29
18 24 50 44 37 22 86 67 54 48 41 34
24 30 50 44 37 22 101 77 61 54 48 41 34
30 40 59 54 45 27 128 96 76 64 59 50 41
40 50 65 54 45 27
113 86 70 59 50 41
50 65 66 54 32 141 106 85 72 60 49
65 80 72 56 32
121 94 78 62 49
80
100
100
120
t -
\
86 66
69
37
'37
146
166
113
126
93
101 ~
73
76
88
57
57"
120 140 81 43
195 147 117
73
76
88 65
140 160 83 43
159 125 90 65
160 180 86 43
171 133 93 65
180 200 97 49
195 151 106 75
200 225 100 49
159 109 75
225 250 104 49
169 113 75
250 280 117 55
190 126 84
280 315 121 55
202 130 84
315 355
ft
133 61
226 144 93
355 400 139 61
244 150 93
400 450 153 67
272 166 103
450 500 159 67
292 172 103
D F
zc8 zb8 za 8
H 8
z 8 | x8 u8 t 8 s 8 Tolerancija
dosjeda
T*
zc9
vie
od
do
ZC8 ZB 8 ZA 8
h
Z 8
8
X8 U 8 T8 S8
Tolerancija
dosjeda
T* ZC 9
1,6 3 64 54 42 36 29 28 75
3 6 87 71 53 46 37 36 99
6 10 119 92 74 64 56 45 44 133
10 14 157 117 91 77 67 55 54 173
14 18 177 135 104 87 72
55 54 193
18 24 221 169 131 106 87 68 66 240
24 30 251 193 151 121 97 81 68 66 270
30 40 239 187 151 119 99 82 78 336
40 50 281 219 175 136 109 82 78 387
50 65 346 272 218 168 133 99 92 479
65 80 320 256 192 148 105 92
80 100 389 312 232 178 125 108
100 120
364 264 198 158 133 108
120 140
428 311 333 185 155 126
140 160
478 343 253 197 163 126
160 180
373 273 209 171 126
180 200 422 308 238 194 144
200 225
457 330 252 202 144
225 250
497 356 268 212 144
250 280
556 396 299 239 162
280 315
606 431 321 251 162
315 355
679 479 357 279 178
355 400
524 383 297 178
400 450
587 427 329 194
450 500
637 457 349 194
H9
h9
ZC 9 ZB 9 ZA 9 Z 9
65
83
106
133
151
188
212
262
304
374
434
532
150
170
210
242
300
348
422
487
570
635
53
65
78
93
103
125
140
174
198
246
284
345
397
465
515
565
635
690
x9 u 9
X9" U 9
Tolerancija
dosjeda
106
116
142
159
196
220
265
297
348
380
410
465
500
540
605
655
730
800
895
975
132
161
176
211
231
270
290
310
351
373
399
445
480
530
575
645
695
83
2. RASTAVLJIVI SPOJEVI
2.1. Privrsni vijci
2.1.1. Navoji
Vijci imaju navoj, iji se profil ovija usponom P oko cilindrine jezgre
promjera d
3
(slika 87). Razvijena ploha j ednog navoja na srednjem promjeru,
tj. promjeru navoja d
2
, daje trokut s kutom uspona a. Odnosi klizanj a' i
trenja pri uzaj amnom djelovanju s maticom j ednaki su kao kod kosine
pod kutem a koja je u okomitoj ravnini nagnuta jo za boni kut /?.
Uobiajeni navoji privrsnih vijaka imaju profil u obliku trokuta, s kut om
profila 2/?=60 i u obinom govoru nazivaju se iljasti navoji. Vanjski promjeri d
stupnjevani su kod metrikog navoja u j ednom od redova metrikog mjernog
sustava.
d
Slika 87. Navoj priteznog vijka
a) svornjak vijka i matica; razvijena linija boka jednog navoja; b) metriki
profil ISO; c) tolerancijski razredi profila ISO
d je vanjski i nazivni promjer, d
2
srednji promjer bokova, d
3
promjer jezgre,
P uspon (korak), H, nosiva dubina navoja, h
3
dubina navoja, R polumjer zaobljenja
u korijenu navoja, m visina matice, B kut profila
6*
84 2. Rastavljivi spojevi
SAD i Kanada upotrebljavale su do 1948. tzv. colovski navoj s plosnatim korijenom i
kutom profila 2/7 = 60 (USST-navoj), dok su Velika Britanija i skandinavske zemlje dale prednost
Whitworthovu navoju sa 2/? = 55 i zaobljenim korijenom navoja, a navoje ispod 1/4" ak
sa 2/7 = 47,5 (BA-navoj). SAD, Velika Britanija i Kanada sporazumjele su se 1948. da prijeu
na jednoobrazni profil sa 2/3 = 60 i plosnati, lako zaobljeni korijen navoja {Unifed-navoj). Zemlje
s anglosaskim sustavom mjera zakljuile su da postepeno prijeu na ISO-navoj u colima
sa 2/? = 60 i zaobljenim korijenom navoja, dok su se zemlje s metrikim mjernim sustavom
sporazumjele da prihvate metriki navoj sa ISO-projilom. U budunosti tei se za jednoobraznim
svjetskim navojem. Metriki ISO-navoj, od 1964, postepeno je uveden u Njemakoj.
Metriki ISO navoj izvodi se prema slici 87 c u slijedeim razredima
tolerancij a: fino f, za navoje velike tonosti, ako se trai mal a zranost (dosjed
5 H/4h navoj matice/navoj vijka), srednje m, za opu upot rebu (dosjed 6H/6g),
grubo g, ako se ne postavljaju nikakvi zahtjevi na tonost (dosjed 7H/8e).
Razred tolerancije m, kao najei, ne mor a se u narudbama posebno naz-
naiti.
Razlikujemo normalni i fini navoj. Fi ni navoji imaju, nasuprot normal nim,
manj u dubi nu navoja h
3
i t ome odgovarajui manji uspon P. Pogodni su
za kratke vijke ili za navoje na tankostj enim cijevima, te za navoje za
podeavanje. U tabl i cama 30 i 31 pri kazana su prema DI N 13 (JUS M.B0.009 do
045) tri reda predl oena za izbor normal nog i finog navoja. Prvenstveno
treba birati normal ni navoj. Osi m toga treba uvijek dati prednost redu 1
ispred reda 2, a redu 2 prednost ispred reda 3, kako bi se broj al ata za izradu i
broj mjernih i nstrumenata sveo na mi ni mum.
Uobiajeni su desni navoji, koji se priteu okretanj em udesno. Lijevi navoji
dolaze u obzir samo u iznimnim sluajevima.
Spojevi izloeni vremenskim utjecajima, koji se moraj u esto rastavljati,
kao to su vijci na armat urama, vagonske spojke i si. izrauju se s robusnim
neosjetljivim oblim navojem DI N 405 (JUS M.B0.081) (slika 88). Obli navoj
za dijelove od lima do 0,5 mm debljine dan j e st andardom DI N 7273.
Za cijevi sa dimenzij ama u colima (npr. plinske i vodovodne cijevi)
upotreblj ava se j o i danas Whitworthov cijevni navoj DI N 259 (JUS M.B0.050
i 051). Profilom slian je metri kom ISO-navoju. Daljnji Whi tworthov cijevni
navoj sa stoastim vanjskim i cilindrinim unutarnj i m navoj em za nepropusne
spojeve vidi u DI N 3858 (JUS M.B0.056) i DI N 7273.
2.1.2. Materijali, zatita od korozije
Materijal vijka i matice je ugl avnom ilav elik sa raznim svojstvima
vrstoe i rastezanja. Kvaliteta elika za vijke oznaava se sa dva broja
(tablica 32). Prvi broj oznauje mi ni mal nu vrstou, drugi deseterostruki
odnos mi ni mal ne granice teenja i minimal ne l omne vrstoe. elik za matice
Slika 88. Okrugao navoj
2.1. Privrsni vijci
85
oznauje se samo j ednim brojem, koji oznauje tzv. naprezanje ispitivanja <r
vL
.
Naprezanje ispitivanja odgovara minimalnoj vlanoj vrstoi vijka, s kojim
moramo spariti maticu visine m^0, 6 d (si. 87), ako treba ostvariti opteretivost
spoja do minimalne lomne vrstoe vijka. Za razrede vrstoa koji odstupaju
vrijede j o stare oznake elika za matice, kako su iznesene u tablici 32 (najdonji
red). Za matice sa m< 0, 6 d ne vrijede podaci iz tablice 32.
Tablica 30. Izborni red 1 za metrike ISO navoje prema DIN 13, (JUS M.B0.009 do 045)
Navoj
IVI 3
M 4
M 5
M 6
M 8
M 10
M 12
M 16
M 20
M 24
M 30
M 36
M 42
M48
M 56
M 64
M 8 x 1
M 10x0,75
IVI 10 x I
M 10 x 1,25
M 12x1
M 12x 1,25
M 12x 1,5
M 16x 1
M 16x1,5
M 20 x 1
IVI 20 x 1,5
M 20x2
M 24x 1,5
M 24x2
M 30 x 1,5
M 30x2
M 36x 1,5
M 36x2
M 36x3
M 42 x 1,5
M 42x2
M 42x3
M 48 x 1,5
M4 8 x 2
M 48x3
M 56 x 1,5
M 56 x 2
M 56x4
M 64x 1,5
M 64x2
M 64x4
M 72 x 1,5
M 72x2
M 72x4
M 72x6
d
mm
3
4
5
6
8
10
12
16
20
24
30
36
42
48
56
64
8
10
10
10
12
12
12
16
16
20
20
20
24
24
30
30
36
36
36
42
42
42
48
48
48
56
56
56
64
64
64
72
72
72
72
Normalan navoj reda 1
P
mm
0,5
0,7
0,8
1,0
1,25
1,5
1,75
2,0
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
d
2
mm
2,675
3,545
4,480
5,350
7,188
9,026
10,863
14,701
18,376
22,051
27,727
33,402
39,077
44,752
52,428
60,103
mm
2,387
3,141
4,019
4,773
6,466
8,160
9,853
13,546
16,933
20,319
25,706
31,093
36,479
41,866
49,252
56,639
mm
0,072
0,101
0,115
0,144
0,180
0,217
0,253
0,289
0,361
0,433
0,505
0,577
0,650
0,722
0,794
0,866
Fini navoj reda 1
d/R
42
40
43
42
44
46
47
55
55
56
59
62
65
66
71
74
mm
4,48
7,75
12,7
17,9
32,8
52,3
76,3
144
225
324
519
759
1045
1377
1906
2520
1,0 7,350 6,773 0,144 56 36,0
0,75 9,513 9,080 0,108 92 64,7
1,0 9,350 8,773 0,144 70 60,5
1,25 9,188 8,466 0,180 56 56,3
1,0 11,350 10,773 0,144 83 91,1
1,25 11,188 10,466 0,180 67 86,1
1,5 11,026 10,160 0,217 55 81,1
1,0 15,350 14,773 0,144 III 171
1,5 15,026 14,160 0,217 74 157
1,0 19,350 18,773 0,144 139 277
1,5 19,026 18,160 0,217 92 259
2,0 18,701 17,546 0,289 69 242
1,5 23,026 22,160 0,217 110 386
2,0 22,701 21,546 0,289 83 365
1,5 29,026 28,160 0,217 138 623
2,0 28,701 27,546 0,289 104 596
1,5 35,026 34,160 0,217 166 917
2,0 34,701 33,546 0,289 125 884
3,0 34,051 32,319 0,433 83 821
1,5 41,026 40,160 0,217 193 1267
2,0 40,701 39,546 0,289 145 1229
3,0 40,051 38,319 0,433 97 1153
1,5 47,026 46,160 0,217 221 1674
2,0 46,701 45,546 0,289 166 1630
3,0 46,051 44,319 0,433 111 1543
1,5 55,026 54,160 0,217 258 2304
2,0 54,701 53,546 0,289 194 2252
4,0 53,402 51,093 . 6,577 97 2050
1,5 63.026 62,160 0,217 295 3035
2,0 62,701 61,546 0,289 221 2978
4,0 61,402 59,093 0,577 111 2743
1,5 71,026 70;i60 0,217 330 3867
2,0 70,701 69,546 0,289 249 3800
4,0 69,402 67,093 0,577 125 3536
6,0 68,103 64,639 0,866 83 3282
86
Tablica 31. Daljnji izborni redovi za mctrijske ISO navoje prema DIN 13, (JUS M.0.009 do 045)
Normalan navoj reda 1 Fini navoj
Oznaka
M 3,5
M4, 5
M 14
M 18
M 22
M 27
M 33
M 39
M45
M 52
M 60
M 68
d
mm
3,5
4,5
14
18
22
27
33
39
45
52
60
68
P
mm
0,6
0,75
2,0
2,5
2,5
3,0
3,5
4,0
4,5
5,0
5,5
6,0
Nonnalan navoj reda 3
M7
M9
M 11
7
9
11
1,0
1,25
1,5
Red 1
Za sve navoje prema DIN 13, odn.
JUS M.B0.009 do043vrijedi:
rf
2
=</-0,64853 P
d
3
= d-1,22687 P
R = 0,\4434P
//, =0,54127 P
K
A>~dl
d
2
+ d.
M 80x2
x 4
x6
M9 0 x 2
x4
x6
M 100x2
x 4
x6
M 110x2
x 4
x6
M 125x2
x 4
x6
M 140x2
x 4
x6
M 160 x 3
x6
M 180x3
x6
M 200 x 3
x6
M 220 x 4
x6
M 250 x 4
x6
M 280 x 4
x6
Red 2
M 14x1
x 1,5
M I8x I
x 1,5
x2
M 22x 1
x 1,5
x2
M 27x 1,5
x2
M 33 x 1,5
x 2
M 39 x 1,5
x2
x3
M 45 x 1,5
x2
x3
M 52 x 1,5
x2
x3
M 60x1,5
x2
x 4
M 68 x 1,5
x 2
x 4
M7 6 x 2
x 4
x6
M8 5 x 2
x 4
x6
M9 5 x 2
x 4
x6
M 105x2
x4
x6
M 115x2
x4
x6
M 120x2
x 4
x6
M 130x2
x4
x6
M 150x2
x4
x6
M 170x3
x6
M 190x3
x6
M 210x4
x6
M 240 x 4
x6
M 260 x 4
x6
M 300x4
x6
Red 3
M 15x1
M 17x 1
M 25 x 1,5
M 35x1,5
M40x 1,5
M 50x 1,5
M 55 x 1,5
x2
M 65 x 1,5
x2
M 70x 1,5
x 2
M 75 x 1,5
x2
M 135x2
M 145x2
M 155x3
M 165x3
M 230 x 4
x6
M 270 x 4
x6
M 290 x 4
x6
Mjed [prvenstveno Ms 58 i 63 (Cu Zn 40 ~ Pb 3 i Cu Zn 37)] dolazi zbog svoje
dobre vodljivosti u obzir u elektrotehnici, za vijke i matice. Vijci od lakih
metala (Al CuMg, Al MgSi i dr.) upotrebljavaju se za spajanje dijelova od
lakih metala u visokogradnji ili za dijelove od drva i umjetnih masa. Zbog
niske granice teenja manje su podesni za dinamika i udarna naprezanja.
Konstrukcije od lakih metala spajaju se u sve veoj mjeri visokooptereenim
vijcima od austenitskog krom-nikalj elika.
Vijani spojevi izloeni korozionom djelovanju dobivaju odgovarajuu
povrinsku zatitu: nemetalni anorganski premaz, metalnu prevlaku dobivenu
uranjanjem u rastaljeni metal, galvansku prevlaku ili oplemenjivanje povrine
Tablica 32. Oznake i svojstva vrstoe u N/mm
2
elika za vijke i matice prema DIN 267, (JUS M.BI.001 do 021)
Oznaka elika za vijke 3.6 4.6 4.8 5.6 5.8 6.6 6.8 6.9 8.8 10.9 12.9 14.9
Minimalna vrstoa na vlak tr
M
340 400 400 500 500 600 600 600 800 1000 1200 1400
Minimalna granica teenja tr
T
200 240 320 300 400 360 480 540 640 900 1080 1260
Oznaka elika za matice 4 5 6 8 10 12 14
Naprezanje pri ispitivanju <r
vL
400 "1 500 600 800 1000 1200^ 1400
Djelomino jo vaea oznaka 4 D 5 D 5S 6 S 6G 8G 10 K
1400
2.1. Privrsni vijci
87
difuzionim post upkom. Gal vanske prevlake i odgovaraj ue debljine slojeva vidi
u DI N 267 list 9. U posebni m sluajevima upotrebljavaju se vijani spojevi
od nerajuih austenitskih elika, kada su npr. izloeni utjecaju agresivnih
plinova ili kiselina. Odgovaraj ue elike vidi u DI N 267 list 11.
2.1.3. Vijci i matice
Vijci se prema DI N 267 (JUS M.B1.001 i 021) proizvode u kvalitetama
fino f, srednje m, srednje grubo mg i grubo g, a matice u m, mg i g. Razlikuju
se meusobno po stanju povrine i po tonosti mjera i oblika vijaka i matica.
U strojogradnji prevladava kvaliteta m.
M.B1.117 M.B1134
M.BI.16 4 M.B1.136 M.B1.091 M.BI.210, 220 M.BI221
Slika 89. Izbor standardtiih vijaka s glavom (lijevo: broj DIN-a i kvaliteta izrade; desno: kvaliteta
materijala kojemu treba dati prednost; dolje: broj JUS-a). Vijci DIN 960 i 961 (JUS M.B1.060
i 059) imaju fini navoj
Slika 89 pokazuj e izbor standardni h vijaka s glavom. Utini vijci prema
slici 90 imaju donji uvojni dio s prijelaznim dosj edom i gornji dio s navojem
za maticu. Uvoj ni dio se ne odvija; on sjedi vrsto i ot porno prema vibracijama,
uvren u ugradbenom dijelu. Za uvijanje slui poseban klju. Zavreci vijaka
predvieni za privarivanje DI N 525 imaju zavretak bez navoja, koji se ili
zavaruje ili privaruje na sastavne dijelove i t ako ispunjavaju zadatke utinih
vijaka. Treba j o spomenuti svome vijke i navojne zatike sa slike 91. Standardni
krajevi vijaka prikazani su na slici 92.
88
za l
za SL
m
za SL
1
M.B1.260.263
oo
os
.J
t3
1
T
s
oo
f "j
od
o
-a
1
=t=
za SL
m
za Al
6
I
OO
5:
1
za Al
oo
o
2?
I
OO
za meke metale
1
I
OO
OQ
OO
T

1
O
<X1
v
M.BJ. 261264
Sl i ka 90. I zbor s t andar dni h ut i ni h vi j aka i s vor nj aka s navoj em (l ij evo: broj DI N- a i kval i t et a
i zr ade; de s no: kval i t et a mat eri j al a koj oj t r eba dat i pr e dnos t ; dol j e: broj J US- a) . Kraj evi za
mat i ce ut i ni h vi j aka pr ema DI N 833 i 836 (ovi su s t andar di povueni i z upot r ebe) i maj u f i ni navoj
55/-* 913-m
rffT
ULLO
um
M.B1.280
553-/37
RF=PTI
10.9,12.9
MM 270
\7
W}5.8
HM 290
H
438-m
109,119
74.5
9/5-/77
4
u
5.818.8
M.B1.282
10.9,12.9
Vt.9
t.6,5.8
M.B1.291
411-tn
10.9,12.9
V,.9
M.B1272
k6,5.8
HM 281
Sl i ka 91. I zbor s t andar dni h zat i ka s navoj em i ut i ni h vi j aka s ci l i ndri ni m nas t avkom ( gor e: broj
DI N- a i kval i t et a i zr ade; dol j e: kval i t et a mat er i j al a koj oj t r eba dat i pr ednos t , i s pod kval i t et e:
br oj J US- a)
a) b) c) d) e) f) g) h) i)
j f c m r f ^ h fh 4^ A
IL|J
MJ
U J
Sl i ka 92. Zavreci vi j aka pr e ma DI N 78 ( J US M.B1.012)
a) st oast zavr et ak; b) l east zavr et ak; c) ci l i ndri an s kr aeni zavr et ak; d) doda t a k
za r as cj epku; e) ci l i ndri an zavret ak; j) ci l i ndri an zaobl j en zavr et ak; g) zabu en
zavr et ak; h) iljast zavr et ak; i) s t epenas t zavret ak
Izbor st andardni h matica prikazuje slika 93. Matice za privarivanje (si. 94)
DI N 928 i DI N 929 (JUS M.B 1.625) imaju s eone strane etiri, odnosno
tri bradavice, koj i ma se privaruju na limove. S njima se i na tanki m limovima
postie ista opteretivost kao i s mat i cama DI N 934 (JUS M.B1.602). Nj ihova
j e upot reba vrlo racionalna, budui da znat no olakavaju mont ane radove,
osobito na teko pri stupani m mjestima.
Treba j o spomenuti uloene tuljke prema slici 95, s vanjskim i unutarnj im
navojem, koji su na kraju zarezani ili bueni. Pri uvijanju u glatko izbuene
rupe, otri bridovi na zarezima ili provrti ma tuljka urezu se i usidre u stijenu
izbuene rupe. Privrsni vijci uvijaju se onda u unutarnj i navoj tuljka, isto
kao i u normal ne uvrte s navojem u dijelovima. S takvim ulonim tuljcima
izvanredno se vijcima spajaju, vrsto i trajno, dijelovi od lakih metala, sivog
lijeva, umjetnih masa, drva ili vlaknasta materijala. Jednostavnost upotrebe
skrauje vrijeme obrade, eventualno uteuje skupe alate i smanjuje kart.
93t-m,mg
936m.mg(od M8)
9-m (d
0
MO) i39-m(do n m) 555-g
6915-mg
93b-m.mg.g
935-mlMo nm (od H12)
5,6.8.10.12
M. B1.602 H.B1.604.605 M.B1.604.605 M.B1.600
917-m
937m(*o trn ) 937-m(od hm
982-m
985-m
M.B1.629
mi-m.mg
5.6.8.10
M.B1.630
986-m
5.6,8.10
M.B1.631
5.6
M.B1.634
5.6
M.B1.634
562-m
1 II
II l

8M6.8 6 6
M.B1.622.623 H.B1.650 M.B1.655
546-m 547-m 548-m
1
MM640
1804
N.B1M1
5
H.B1.660
5
M.B1.661
5
UBI.662
5
M.81.710
5
H.B1.711
Slika 93. Izbor standardnih matica (gore: broj DIN-a i kvaliteta izrade; dolje: kvaliteta
materijala kojoj treba dati prednost; sa strane: broj JUS-a)
lim
Slika 94. Matica za privarivanje
a) etverostrana matica DIN 928; b) esterostrana matica
DIN 929 (JUS M.BI.625); c) esterostrana matica u
privarenom stanju
a)
DIN 69I5-W
JUS M.B1.629
%,JUS H.B2.032
Slika 95. Ensat-uloni
tuljci (Kerb-Konus GmbH,
Schnaitenbach)
DIN 6917-C 4-5
JUS M.B2.031
DIN 6916-CiS
JUS M.B2.030
DIN69K-ID.9
JUS M.B 1.066
Slika 96. Vijani spojevi u elinim konstrukcijama: a) limovi; b) U-nosai.; c) I-nosai
Na slici 96 predoeni su visoko vrsti spojevi za eline konstrukcije, tzv.
HV-spojevi. esterostrani vijci i matice dobivaju slijedei vei otvor kljua
prema onim u DI N 931 i 934 (JUS M.B1.060 i 602), tako da se mogu vre
pritegnuti.
Tablica 33. Provrti u mm za vijke [izvod iz DIN 69, (JUS M.BI.004)]
Promjer
navoja
Provrt
Promjer
navoja
Provrt
Promjer
navoja
Provrt
Promjer
navoja
fini srednji grubi
Promjer
navoja
fini srednji grubi
Promjer
navoja
fini srednji grubi
3 3,2 3,4 3,6 16 17 18 19 42 43 45 48
3,5 3,7 3,9 4,1 18 19 20 21 45 46 48 52
4 4,3 4,5 4,8 20 21 22 24 48 50 52 56
5 5,3 5,5 5,8 22 23 24 26 52 54 56 62
6 6,4 6,6 7 24 25 26 28 56 58 62 66
7 7,4 7,6 8 27 28 30 32 60 62 66 70
8 8,4 9 10 30 31 33 35 64 66 70 74
10 10,5 11 12 33 34 36 38 68 70 74 78
12 13 14 15 36 37 39 42 72 74 78 82
14 15 16 17 39 40 42 45 76 78 82 86
2.1.4. Podloke osiguranja
Da bi se izbjeglo poveanje potrebnog moment a pritezanja, ako j e povrina
nalijeganja neravna, kao kod lijevanih, kovanih ili valjanih dijelova pod glavu
ili mati cu koja se pritee stavlja se podloka. Podl oke se ulau i onda kada
su vijci u dugoljastim provrti ma, kada su povrine nalijeganja meke od
vijaka ili kada su dosjedne povrine kose prema osi provrta, kako je to
kod U i T profila (vidi si. 96). Slino kao kod vijaka i matica, tako i kod
podl oaka prema tonosti mjera i oblika, te kvaliteti povrine, razlikujemo dvije
izvedbe: srednju (do sada sjajnu) i grubu (do sada sirovu).
Podloke su standardi zi rane: srednje po DI N 125 (JUS M.B2.011) i grube po
DI N 126 (JUS M.B2.012) za estostrane vijke i matice, DI N 433 (JUS pribl.
M.B2.013) za cilindrine i pol uokrugl e vijke, DI N 1440 (JUS M.B2.013) (srednje)
za svornjake i DI N 1441 (pribl. JUS M.B2.013) (grube) za svornjake, DI N 7349
za vijke u tekim svornim ljuskama, DI N 7989 (JUS M.B2.015) za esto-
strane dosjedne vijke, DI N 9021 (JUS M.B2.014) (s naroi to velikim vanjskim
promj erom) za specijalne svrhe.
Pravil no pritegnuti vijci ne odvijaju se sami od sebe ni pri godom titraj-
nih ili udarni h pogonski h optereenja, jer je trenje u navoj u i na povrini
nalijeganja glave dovoljno veliko (samokonost). Pri godom pritezanja tlae se
meusobno bone pl ohe navoja i sve plohe nalijeganja stegnutih dijelova,
t ako da se pod tim tl akom povrinske hrapavosti poravnaj u. Kod prej akog
pritezanja moe u itavom spoju doi do plastinih deformacija, koje se
nastavljaju za vrijeme pogona (tzv. sjedanje) i vode k poputanj u prednapre-
zanja (naprezanje izazvano pritezanjem vijka) i labavljenja spoja. Pa ako samo
prednaprezanj e j o i ne izazove plastinu deformaciju, do nje moe dovesti
naprezanj e pogonske sile koja se superponira s prednaprezanj em. Dokl egod je
uz utjecaj pogonskih dinamikih sila optereenja ostalo i zvj ej naêdnaprezanj e,
dotle ne olabavljuju vijci ili matice, tj. ne odvru se sami od sebe. Za odvrtavanje
treba j o uvijek upotrijebiti moment da bi se veza rastavila. Do rastavljanja
dolazi samo ako se prednaprezanj e zbog pojave tzv. sjedanja pot puno izgubi.
Osiguranja vijaka oblikom slue prema tome za osiguranje protiv odvijanja,
Provrte za_ vijke vidi u tablici 33. ^
2.1. Privrsni vijci
9 1
a osiguranja silom kao osiguranje protiv labavljenja, jer ta osiguranja svojim
aksijalnim opruni m djelovanjem spreavaju poputanj e prednaprezanj a (sje-
danjem).
Slika 97 pokazuj e standardna osiguranja oblikom, slika 98 standardna
osiguranja silom. Kod prvih se okretanje spreava samim oblikom dijelova za
osiguranje, dok drugi izazivaju aksijalno prednaprezanj e navoja.
a) b) c)
DIN 9i
"IH
DIN 93, 1USH.B2.U2
m
^
<
DIHiB3)
JUSH.B2.U0
Slika 97. Osiguranje vijaka oblikom
a) rascjepka; b) sigurnosni lim s vanjskim ispustom; c) sigurnosni lim s unutarnjim ispustom
a) elastini prsteni DIN 127, 128, 7980 (JUS M.B2.110, 113, 111); b) elastini
prsteni u izvijenoj i zakrivljenoj izvedbi DIN 137 (JUS M.B2.136); c) zupasta
ploa A (vanjsko ozubljenje) DIN 6797 (JUS M.B2.150); d) zupasta ploa J
(unutarnje ozubljenje) DIN 6797 (JUS M.B2.150); e) lepezasta ploa A (vanjsko
ozubljenje) DIN 6798 (JUS M.B2.I51); f) lepezasta ploa F (unutarnje ozubljenje)
DIN 6798 (JUSM.B2.151); g) sigurnosna matica DIN 7967 (JUS M.B2.155);
h) samoosiguravajue esterostrane matice DIN 982 i 985 (JUS M.B1.622)
Elastini prsteni, elastine ploe i zupaste ploe stavljaju se ispod glave
vijka ili matice. One osiguravaju aksijalnim opruni m djelovanjem i povisuju
moment odvrtavanja. Ovamo spadaju i rebrasti tanj urasti osigurai, tzv.
Schnorr-osigurai. Elastini prsteni (prstenaste opruge) sa zatitnim obodom
vidi u DI N 6913.
Matice za osiguranje, DI N 7967 (JUS M.B2.155), izraene od pernog
elika, priteu se kao protumati ce. Samoosiguravajue estorostrane matice
(Elastic Stop matice) DI N 985 (JUS M.B 1.622) imaju uloak od plastine
mase, pod trgovakim nazivom vulkanfiber, koji pritiskuje elastino na navoj
vijaka.
U novije vrijeme podmeu se elastine ploe od plastike i kombi ni rane ploe
elik-umjetna guma. I tekue umjetne smole ukapane izmeu svornjaka i
92
matice osiguravaju protiv odvijanja nakon to otvrdnu. Nadalje, ima matica
sa radijalno umetnuti m plastinim epovima, koji elastino pritiskuju na navoje.
Zbog laganije mont ae i demontae vijci se mogu opremiti i pl oama i
sigurnosnim elementima, koji su tako povezani uz vijak da se ne mogu
izgubiti (si. 99).
a) b) c) d) e)
Slika 99. Vijci s osiguranjem povezanim uz vijak DIN 6900
a) esterostran vijak DIN 933 (JUS M.B1.053) s ploom A DIN 6902; b) esterostran
vijak DIN 931 (JUS M.B1.031) s ploom B DIN 6902 i elastinom ploom
DIN 6904; c) cilindrian vijak DIN 912 (JUS M.B1.120) s ploom B DIN 6902;
d) least vijak DIN 7985 (JUS M.B1.118) s ploom B DIN 6902 i elastinom
ploom DIN 6904; e) least uputen vijak DIN 7988 (JU M.B1.144) s lepezastom
ploom V DIN 6907
Visokovrsti vijci sa visokom granicom teenja mogu se odgovarajue
visoko prednapregnuti . ak i onda kada na spoju doe do sjedanja, ipak
j o ostaje dovolj no prednaprezanj e. To je razlog da vijcima poev od kvalitete
8.8 openito ne treba osiguranje.
2.1.5. Tok sila, zarezno djelovanje, oblikovanje
Kod pritezanja vijanog spoja dolazi do rastezanja vijka, dok spojeni
dijelovi bivaju stlaeni. Zatvoreni tok sila za prolazni i zatini vijak prikazuje
slika 100. Pr ema pri kazanom smjeru, strelice usmjerene prema gore oznauju
vlano, dok strelice sa smjerom prema dolje oznauj u tlano naprezanje onih
dijelova u koj ima se te linije sila nalaze. Tl ana naprezanj a vijcima spojenih
dijelova ne ograniuju se samo na podruj e ispod glave vijka, nego se stoasto
ire pod 45 do mjesta sastava dijelova.
Budui da se mati ca aksijalno tlai dok se vijak rastee, nastaju razlike
uspona izmeu unutranj eg i vanjskog navoja, koji prouzrouj u progibe poje-
dinih navoja. Budui da su ti progibi najvei u blizini povrina nalijeganja
matice i dijelova u spoju, sila se nee j ednol i ko razdijeliti, pa nosi obino
samo prvih 6 navoja.
Nakon to je u prvom navoju dostignuta granica teenja, u njemu se pri
poveanju optereenja nee vie poveati naprezanj e, sve dok se postepeno
u svim navoj ima ne postigne granica teenja. Poveanj e optereenja vodi,
prema tome, k jednolinijoj raspodjeli sila, ali i nepoeljnoj plastinoj deforma-
ciji navoja. ^ ^ ^ ^
s utinim vijkom
Nejednolina raspodjela sile smanjuje dinamiku izdrljivost vijaka. Matice
u obliku manete i vlane matice poboljavaju raspodjelu sile (slika 101), jer su
djelomino optereene na vlak, kako se to vidi iz toka sila.
raspodjela optereenja
c)
'
d) |S
r ^
V
Slika 101. Deformacija navoja i raspored sila
a) navoj nakon pritezanja; b) veza pomou tlane matice; c) veza pomou matice
s utorom: d) spoj s vlanom maticom
Nasilnim razaranj em nekog spoja preoptereenjem puknut e navoj matice,
ili navoj vijka, ili e vijak pui u jezgri (slika 102). Prva dva sluaja mogu
nastati samo ako ima premal o nosivih navoja. Budui da j e presjek odreza unu-
tarnjeg navoja (matice) vei od presjeka odreza vanjskog navoja (vijka),
d>d
3
, lom e nastati najprije u navoju vijka, ukoliko su i vijak i matica od
j ednakog materijala. Vijani je spoj izdrjjiviji ako se pri preoptereenju ne
istrgne navoj, nego se lomi jezgra vijka. To iziskuje minimalnu dubinu uvijanja
m (u danom sluaju visina matice m), koja je ovisna o finoi navoja d/P.
Prema iskustvu potrebna j e:
Slika 102. Nasilno razaranje vijanog spoja; a) navoj matice otkinut; b) navoj vijka otkinut;
c) jezgra vijka slomljena
Za matice ili konstrukci one dijelove od lakih metal a preporuuje se
rn^ld. Visina normal ni h estorostranih matica DI N 555 (JUS M.B 1.600) i
DI N 934 (JUS M.B1.602) iznosi mm0,8 d. Ako za njih bi ramo materijal vijka
i materijal matice tako da je mi ni mal na vrstoa a
M
vijka j ednaka ispitnom
naprezanj u a
vL
matice (vidi tablicu 32), onda je osigurano da se u sluaju
preoptereenj a lomi vijak (svornjak) ali ne dolazi do toga da navoj bude
istrgnut.
Zbog prevelikog pritezanja vijanog spoja bokovi navoja se tlae toliko,
da se navoj zariba. Ako je najmanja dubi na uvijanja [j ednadba (46)] odrana
i ako su vijak i matica, odnosno dijelovi u spoju, izraeni od materijala
razliite vrstoe, ne treba se bojati zaribavanja.
Na svornjaku vijka razlikujemo presjek preko kojeg se prenosi naprezanje,
A
s
, kao stvaran presjek i presjek jezgre A.
}
, kao najui presjek u snopu silnica
(slika 103). Naziv presjek preko kojeg se prenosi naprezanj e zapravo i nije
posve opravdan, budui da tok silnica ne dosee njegov vanjski rub, pa on
zbog toga ostaje bez naprezanj a. Na presjek preko kojeg se prenose napre-
zanja odnose se meutim, l omno naprezanj e a
u
i granica teenja a
T
(vidi
tablicu 32).
Kod pritezanja se presjek jezgre vijka napree na vlak i torziju. Vlano
naprezanj e povisuje se onda j o i pogonski m uzdunim optereenjem. Urezani
navoji su zarezi koji spreavaju rastezanje i poveavaju granicu l oma i granicu
teenja, ali smanjuju vrstou oblika, odnosno di nami ku izdrljivost. Slika 104
2.1. Privrsni vijci
95
prikazuje smanjenje vrstoe oblika i poveanje granice teenja u zavisnosti od
nai na izrade, u odnosu na glatke elemente bez navoja. Slika 103 prikazuje
raspodjelu naprezanj a na presjeku jezgre zbog djelovanja zareza.
a) b) c)
Slika 103. Raspored naprezanja u jezgri vijka
a) nazivno naprezanje <7
K
u jezgri; b) stvarni presjek A
s
; c) presjek jezgre A
i
900
N/mm
z
800
Slika 104. vrstoa oblika vijka M8 od elika za poboljanje C45 (. 1530)
a glatki svornjak bez obrade; b glatki svornjak bez obrade hladno ovren;
c jezgra s navojem, hladno ovrena, navoj valjan; d jezgra s navojem hladno
ovrena, navoj rezan; e jezgra s navojem hladno ovrena, navoj valjan i aren;
ero vrstoa oblika, <T
S
R srednje naprezanje vrstoe oblika: RR.\O amplituda vrstoe
oblika
Utjecaj zareza moe se ublaiti:
1. poveanjem polumjera zaobljenja JR u korijenu navoja,
2. izradom vijka i poloajem matice kako to pokazuje si. 105, to omoguuje
da se ispod prvog nosivog navoja moe izvesti jae zaokruenje svornjaka,
3. izborom materijala matice s velikom granicom rastezanja, to poveava
sposobnost deformacije,
4. naknadni m valjanjem korijena navoja urezanih, ubruenih ili uvaljanih
navoja, nakon izvrene toplinske obrade (arenje). Ti me se stvaraju vlastiti
tlani naponi , koji smanjuju vrna vlana naprezanj a od prednaprezanj a
i od pogonske sile,
5. nitriranjem ili cementiranj em bokova, to t akoer stvara vlastite tlane
napone.
96
Sve promj ene presjeka izazivaju vrna naprezanj a, koja rastu s otrinom
prijelaza. Oni se javljaju izmeu struka i navoja i eventual no izmeu struka i
glave (struk je dio vijka bez navoja, a svornjak dio koji nosi navoj). Vrna
naprezanja nisu tako visoka kao u jezgri, ali mogu postati opasna pri dodat nom
naprezanj u na savijanje, npr. pri kosom nalijeganju glave. Vrna naprezanja
posve nestaju ako se prijelaz na struk zaobli na a^.d
(
(slika 106). Udarno
optereeni vijci izvode se kao tzv. elastini vijci, koji se od krutih razlikuju
po t ome to im je struk suen na d
{
0,6 do 0,8 d (slika 106). Elastini vijci djeluju
radi vee elastinosti priguno na udar. Nitriranje, cementiranje ili valjanje
korijena povisuje granicu teenja struka
'////A do oko 100%. Vijani spojevi s elasti-
nim st rukom: vidi DI N 2510 (JUS
M.BI.031 i 265) (vijani svornjaci, matice,
ahuraste matice, elastine ljuske).
Slika 105. Matica koja prelazi preko
navoja vijka
a)
crto
i
OD "Ni
Slika 106. Razni elastini vijci
a) oblici; b) primjeri ugradnje prema DIN 2510 (JUS M.B 1.021)
2.1.6. Sila prednaprezanja, pritezni moment
Pritezanjem vijka stvara se u presjeku jezgre naprezanje od pritezanja
cr
pr
. Njegova je veliina u velikoj mjeri ovisna o osjeaju kojim monter
pritee vijak pa se dobivena naprezanja rasipaju u irokim granicama (si. 107).
Oekivanu silu prednaprezanja (si. 108) treba izraunati iz:
sila prednaprezanja F
p
= /4j-cr
pr
(47)
F
p
u N sila prednaprezanja,
A. u mm
2
presjek jezgre vijka (tablica 30)
o-
pr
u N/mm
2
prednaprezanje (pri paljivom pritezanju, uz osjeaj da se ne pretegne,
prema slici 107 obino srednja vrijednost podruja rasipanja).
N/mm
1
t50
^350
o
300
| 250
| 200
I HO
100
50
i
i
<
jodruje rasipanja
i
//// ./SS*
5 10 15 ZO 25 30 35 fOmm
promjer navoja d -
Slika 108. Sila predzalezanja F i moment
pritezanja T
Slika 107. Naprezanje od predzatezanja u
jezgri vijka, uz osjeajno pritezanje
Tanki vijci pritegnuti paljivo prema osjeaju, vre su stegnuti nego
debeli. Zbog toga za tanke vijke treba upotrijebiti materijale s visokom
granicom teenja. Visoko napregnuti vijani spojevi kojima se pridaje posebna
vanost priteu se momentnim kljuevima, koji iskapaju pri dosizanju postav-
ljenog momenta pritezanja. eljenu silu prednaprezanja (si. 108) moemo
izraunati priblino:
/ d
2
+ D
sr
\
Moment pritezanja T ~F I 0,16 P + p (48)
T
pr
u Ncm
F
p
u N
P u cm
d-, u cm
Z) u cm
moment pritezanja
potrebna sila prednaprezanja,
uspon navoja (tablica 30),
koeficijent trenja na bokovima navoja i na glavi vijka %0,2 za
eline vijke,
srednji promjer navoja (tablica 30),
srednji promjer povrine glave - 0,5 (D
V
+ DJ
2.1.7. Dijagram deformacija, diferencijalna sila, najvea i najmanja sila
Ako vijani spoj (slika 109a) pritegnemo silom F
P
onda se svornjak
vijka rastegne i produi za <?
s
, a dijelovi spoja stlae i skrate za e
B
(slika 109 b).
7 l'ilcmcnli sliojcva
Prednaprezanje spoja prikazuje se grafiki tako da linearno nanesemo produenje
kao pozitivnu, a skraenje kao negativnu promjenu oblika (slika 110a). Obje
se linije sastaju kod F
P
kao zajednike sile koje djeluju i na,vijak i na dijelove
u spoju. Nastupi li pogonsko uzduno optereenje F, koje nastoji da sastavne
dijelove odvoji j ednog od drugog (slika 109 c), vijak e se produiti za e,
dok e se ranije skraenje dijelova u spoju vratiti za e (slika 110 b). Vijak je
tada optereen najveom silom F
m a x
, dok su dijelovi u spoju, naprotiv, optere-
eni najmanjom silom F
m i n
. Njihovu razliku ini pogonska sila F (slika 110b).
Tako nastali dijagram zove se dijagram deformacija.
Slika 110. Dijagram sila i deformacija u vijanom spoju
a) predzatezanje; b) optereen jednosmjerno promjenljivom pogonskom silom, uz
veliko produljenje vijka i malo skraenje spojenih dijelova; c) optereen jedno-
smjerno promjenljivom pogonskom silom, uz malo produljenje vijka i veliko
skraenje spojenih dijelova; cl) kod malog predzatezanja i kod velike pogonske sile
Porastom promjenljivog pogonskog optereenja F raste sila u vijku od
F
P
na F
m a x
, a pri smanjenju pogonske sile vraa se od F
m a x
na F
p
. Titrajno
naprezanje se u vijanom spoju pojavljuje samo u opsegu diferencijalne sile F
d
.
Pri mal om odnosu e
B
/e
s
(slika 110b) bit e sile F
m a x
i F
d
relativno male, a pri
velikom odnosu (slika 110c) velike. Iz toga slijedi da su spojevi krutih dijelova
s elastinim vijcima najpovoljniji. Elastini vijci snizuju, u odnosu na krute,
naprezanje jezgre.
Ako vijani spoj samo neznatno prednapregnemo, ali ga opteretimo s
toliko velikom pogonskom silom da je sila F
mj n
= 0, onda se u pogonu
dijelovi u spoju odvajaju j edan od drugog pa nastaje labav spoj sa zra-
nou Ae (slika HOd). Promjenljiva pogonska sila F izazvat e tada neku
vrst udarnog naprezanja, koje vodi k lomu vijka zbog umornosti ili do
potpunog gubitka prednaprezanja, a time do odvijanja vijka ili matice. Pred-
naprezanje mora stoga biti toliko visoko da to ne moe nastati, a da i tzv.
sjedanje za vrijeme pogona ne kodi spoju. Za projektne proraune moe se
uzeti F
p
2 do 3F.
Povienje sile iznad sile prednaprezanja je
diferencijalna sila F
d
F
e
^
6s
(49)
l +e
B
/ e
s
Grubim pribliavanjem moe se izraunati odnos skraenja i produenje
iz odnosa:
eJeo , ^ 1 2 7 (50)
B/ s
3/c
0
27s E
v
'
v
u N/mm
2
modul elastinosti materijala vijka,
Is u mm stegnuta duina dijelova u spoju (si. 109),
5 u mm pojedinane debljine stegnutih dijelova u spoju,
E u N/mm
2
modul elastinosti stegnutih dijelova u spoju,
k
0
faktor oblika 1 kod krutih vijaka, &d fd
2
(
kod elastinih vijaka,
gdje je d
(
smanjeni promjer struka vijka (vidi si. 106).
U vijanom spoju bit e onda
najvea sila F
max
= F
p
+ F
d
(51)
najmanja sila F
min
= F
max
-F (52)
2.1.8. vrstoa uzduno optereenih vijaka
Da bi se izbjegle plastine deformacije, vijak ni na kojem mjestu ne
bi trebao biti napregnut preko 0,8 granice teenja. Budui da je granica teenja
u dijelu vijka koji nosi navoj via od one u glatkom struku, zbog smanjenja
mogunosti teenja, vlana naprezanja raunamo u presjeku koji preuzima
naprezanja, a koji je i vei od presjeka jezgre, pa je stoga:
vlano naprezanje u presjeku koji prenosi naprezanje:
a = ^ < ; 0 , 8
f f T ( 5 3 )
a u N/mm
2
vlano naprezanje u naponskom presjeku,
F
max
u N najvea sila u vijku prema jednadbi (51),
A
s
u mm
2
presjek preko kojeg se prenosi naprezanje (vidi tablicu 30),
<r
T
u N/mm
2
najmanja granica teenja materijala vijka (vidi tablicu 32).
Kod elastinih vijaka vlano naprezanje u elastinom (suenom) struku
ne smije dosei granicu teenja, pa je stoga:
vlano naprezanje u elastinom struku cr = F
m a x
/ ^
f
^0, 8 cr
T
(54)
a u N/mm
2
vlano naprezanje u elastinom struku,
A
r
u mm
2
presjek elastinog struka s promjerom d
{
(vidi si. 106).
Kod dinamikog naprezanja, dakle kod jednosmjerno ili izmjenino pro-
mjenljive pogonske sile (slike 110 b i c) bit e amplituda naprezanja svedena
7*
100
na presjek jezgre, jer kroz taj presjek tee tok sila. Openito se naprezanje
uzima do oko 0,7 od amlitude vrstoe oblika, pa je prema tome:
amplituda naprezanja a
a
= 0,5 FJAÔ,! a
A0
a u N/mm
2
amplituda naprezanja u jezgri vijka,
(55)
F , u N
A
s
u mm
rjAo u N/mm
2
diferencijalna sila prema jednadbi (49),
presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30, str. 85),
amplituda vrstoe oblika jezgre vijka prema jednadbi (56) (vidi
i sliku 104).
Grubim pribliavanjem bit e:
amplituda vrstoe oblika
a AO'
; k | k^
a.
(56)
(7A O u N/mm
2
k
2
a
A
u N/mm
2
amplituda vrstoe oblika jezgre vijka,
faktor naina izrade prema tablici 34,
faktor oblika matice prema tablici 34,
amplituda vrstoe rezanog ili valjanog vijka prema slici I 11
(normalan sluaj).
Tablica 34. Konstrukcioni faktor i faktor matice za vijke (gruba procjena!)
Izrada
rezano ili
valjano
profil
naknadno tlaen
poboljan
-valjan
profil
kaljen
jezgra naknadno
valjana
k.
1 1,2 1,3 1,4 1,6
Matica
tlana
matica
prekrivena
matica
matica s
utorom
Al-matica
SL-, Bz-
matica
vlana
matica
1,2
ki
1 1,05 1,1
1,1 1,15
vlana
matica
1,2
20 hQ 60 80 100 120 140 160 180 200
finoa navoja d/8-
Slika 111. Amplituda vrstoe jezgre rezanog ili valjanog vijka (orijentacioni podaci)
Statiki optereene krute vijke treba raunati prema j ednadbi (53), a
statiki optereene* elastine vijke prema j ednadbi (54). Dinamiki optereeni
kruti vijci raunaju se prema j ednadbama (53) i (55), a dinamiki optereeni
elastini vijci prema j ednadbama (54) i (55).
Kod elinih konstrukcija ne uzima se u obzir sila prednaprezanj a, a za
vlana naprezanja jezgre uzima se pogonska sila sama i usporeuj e s doputenim
naprezanj em:
vlano naprezanje jezgre a
s
= FIA-
}
(57)
rj
v
u N/mm
2
vlano naprezanje jezgre samom pogonskom silom,
F u N pogonska uzduna sila u vijku,
A- u mm
2
presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30).
Doputena vlana naprezanja jezgre samom pogonskom silom, prema tab-
lici 35.
Kod preteno mirnog' optereenja dovoljno je i u strojarstvu prednapreg-
nute vijke raunati prema j ednadbi (57). Kao doputeno vlano naprezanje
jezgre uzima se openito c r
v d o p
^ 0,65 c r
T
. Pri di nami kom naprezanj u moe
se za priblini proraun s j ednadbom (57) uzeti c r
v d o p
^ 0,3 c r
T
.
Tablica' 35. Doputena naprezanja (N/mnr) za vijane spojeve u graevnim elinim konstrukcijama prema DIN 1050 (JUS C.B0.500)
i u gradnji dizalica prema DIN 15018, (JUS M.Dl.020 do 050) (prijedlog)
Podruje
gradnje
Naprezanje
Dosjedni vijci DIN 7968 (JUS M.BI.061)
4.6
1
)
optereenje
H HZ
5.2
2
)
Sirovi vijci DIN 7990 (JUS M.B1.068)
4.6
1
) 5.2
2
)
optereenje
H HZ
optereenje
H HZ
optereenje
H HZ
Visokogradnja
Dizalice
Visokogradnja
Dizalice
1
)
Visokogradnja
Dizalice')
112 112 150
vlak
100 110 140
150
154
112 112
100 100 140 | 154
i
odrez x..
boni tlak a.
140
112
280
280
160 210
128
320
320
168
420
420
240
192
480
480
I 12
70
240
160
126
80
270
70 ! 80
+-
180 ! 160 180
') Za dijelove od Si 33, odn. . 0000 ili St 37 . 0360
2
) Za dijelove od St 46, C. 0480 ili St 52, . 0561
J
) Samo za vierezne spojeve: kod jednoreznog 5:0.87 od vrijednosti.
2.1.9. Oblikovanje i proraun popreno optereenih vijaka
Za prijenos poprenih sila, na primjer kod dviju polovina spojke, upotreb-
ljavaju se ugl avnom:
1. Dosjedni vijci DI N 609 i 610 (JUS M.B 1.064 i 065), (si. 112a), u elinim
konstrukcij ama DIN 7968. Struk vijka mora nalijegati prileglim dosjedom
u provrt, da zbog zranosti ne budu proireni udari ma. Zbog njihovog
tonog nalijeganja prikladni su i za prijenos promjenljivih sila. Dosjedni
vijci fiksiraju spojene dijelova tono jedan prema drugome.
2. Stezne ljuske (tuljci) DI N 7346 (lake) i DI N 1481 (teke), od pernog elika
(elika za opruge) (slika 112b). One su prorezane po duljini i dovoljno
je da provrti budu samo bueni, budui da se elastino naslanjaju na
stijene provrta. Nj ihova elastinost ublauje udare.
3. Elastini tuljci izraeni od elika St 60, . 0645 (si. 112c), moraju, kao i
dosjedni vijci, sjesti u provrt prileglim dosj edom, ali mogu prenijeti vee
sile nego dosjedni vijci. Nisu obuhvaeni st andardom.
4. Prolazni vijci DI N 601, 912 i 931 (JUS M.B 1.050, 120 i 051) (slika 112d),
koji se moraj u toliko snano pritegnuti da se poprena sila F prenese
trenjem nalenih povrina dijelova u spoju. Oni su najjeftiniji, ali nisu
prikladni za udarne, a naroito za izmjenino promjenljive sile. Da se
osiguraju poloaji dijelova u spoju, pogodno je dodat i zatike.
Slika 112. Popreno optereeni vijani spojevi
a) dosjedni vijci; h) stezne ljuske; c) elastini tuljci; cl) prolazni vijci s maticom
Dosjedni vijci, stezne ljuske i elastini tuljci napregnuti su kao zakovice na
odrez i naprezanj e bokova provrta i stoga j e:
naprezanje na odrez
Ta
= F/A (58)
F
naprezanje bokova provrta o,- (59)
d s
F u N poprena pogonska sila na jednom vijku,
T
3
u N/mm
2
naprezanje na odrez,
A u mm
2
mjerodavni presjek vijka ili drugih elemenata optereenih na odrez,
cr, u N/mm
2
naprezanje bokova provrta,
cl u mm vanjski promjer noseeg dijela vijka ili elementa optereenog na odrez,
s u mm najmanja nosiva duljina na vijku ili elementu optereenom na odrez.
Doputena naprezanja za visokogradnju i gradnju dizalica vidi u tablici 35.
U strojarstvu se moe uzeti T
a d o p
~ 0, 6 a
T
za mi rno optereenje s0,4 a
T
za promjenljivo optereenje, ako je a
T
granica teenja materijala vijka, odnosno
elastinog tuljka. Za naprezanje bokova provrta vrijedi otprilike fj
l d o p
0, 75 a
M
za mirno optereenje, 0,6 fj
M
za jednosmjerno i izmjenino promjenljivo
optereenje. Pri tome je fj
M
najmanja vlana vrstoa materijala vijka, elemenata
optereenih na odrez ili dijela u spoju. Za stezne ljuske moe se, nezavisno
od vrste optereenja, uzeti T
a d o p
3 0 0 N/mm
2
, o-
l dop
pak prema materijalu
dijelova u spoju.
Svaki vijak stvara otpor trenja ^
0
F
P
ako je F
P
sila prednaprezanja,
a ^
0
koeficijent trenja mirovanja na povrinama nalijeganja dijelova u spoju.
Ako spoj treba sam da dri otporom trenja, onda pogonska sila F ne smije
2.2. Pokretni vijci 103
porasti na veliinu ot pora trenja (opasnost od klizanja!). Pretpostavi mo da je za
metale p.
Q
&0A2 t ada za taj primjer vrijedi:
sigurnost prianjanja S
h
=li
0
F
p
/Fzt0,12 F
P
/F^ 1,3 (60)
F
p
u N sila prednaprezanja vijka [u danom sluaju jednadba (47)],
F u N pogonska sila za pojedini vijak.
2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni)
2.2.1. Navoj, materijali
Vijke pomou kojih se okretno gibanje pretvara u uzduno nazivamo
vretena. Takvi su primjerice matice vretena na tokarilicama, tlana vretena na
preama, ventilska vretena na zaporni m organi ma i si. Jedan primjer pokazuj e
slika 113.
Slika 113. Vijak za pokretanje u suportu stroja
Budui da otri navoji imaju premale uspone, vijci za pokretanj e najee
dobivaju trapezni navoj DI N 103 (JUS M.B0.060 do 064) (slika 114a, tablica 36
i si. 115). Plosnati navoji (si. 114b) rade dodue s manje trenja, ali se tee
izrauju. Za plosnati navoj nema standarda i j edva se j o upotrebljavaju.
Za primanje j ednostrani h tlanih sila naroi to su prikladni pilasti navoji
DI N 513 (JUS M.B0.070 do 074) si. 114c, tablica 36 i si. 115). Njihovi bokovi,
koji lee gotovo okomi t o na smjer pritiska, bolje primaju uzdune sile nego
iljati navoji.
a) i) c)
Slika 114. Navoj vijka za pokretanje (P korak, /j kut profila, /i
3
dubina navoja, H
l
nosiva dubina
navoja, R polumjer zaobljenja, cl promjer navoja, </, promjer jezgre, cl
2
promjer bokova)
a) trapezni navoj; b) plosnat navoj; c) pilast navoj
Bre uzduno gibanje matice vretena moemo postii vievojnim vrete-
nima (si. 116), kod kojih se oko jezgre ovija vie navoja (n navoja) j edna uz drugi.
Uspon P
h
= Pn (61)
P u mm korak navoja = uspon jednovojnog navoja,
ii broj navoja.
Tablica 36. Dimenzije (mm) irupcznog i pilaslog navoja
ISO trapezni navoj DI N 103, (JUS M.B0.060 do 064) Pilasti navoj DI N 513 do 515, (JUS M.B0.070 do 074)
P
" i
P i
_. j .
h,
Hi Ri
P
j _ _ j
//,
R P /.,
II,
i R
|.
1,5 0,9 0,75 0.15 , 14 i 8 7
"\ "
2 i 1.74 1 1,5 0,25 12 10,41 9 i 1,49
2 1,25 1 0.25
16
9 8
i
3 ! 2,60 i 2,25 0,37 14 12,15 111,5
!
1.74
3 1,75 1,5
0.25 18 i 10 9 i 4 i 3,47 i 3 0.50 16 13.88 12 '; 1.99
4 2,25 2 0.25 2(1 1 1 10 l 5 i 4,34 j 3.75 0,62 18 15,62 13,5 2.24
5 2,75 2,5 0.25 22 | 12 11 l 6 i 5,21 i 4,5 0,75 20 17,33 15 2,48
6 3.5 3 0,5 24 13 12 l 7
1
6,07 ! 5,25 ', 0,87 22 19,09 16,5
:
2,73
7 4 3,5 0.5 28 | 15 14 ; 1 8 6,94
:
6 | 0,99 24 20.83 18 2.98
8 4,5 4 0,5 32 \ 17 i6 ; i 9 : 7,8i i 6,75 i 1,12 26 22,56 19.5 3,23
9 5 4,5 0,5 36 j 19 18 | 1 10 8,68 | 7,5 | 1,24 28 24,30 21 [ 3,48
10 5,5 5 0.5 40 ! 21 20 I 1
12 6,5 6 0,5 44 23 22 i 1 i
i
( / , = /-0,5 P, </., = </-
2* 1
tl
2
= tl -0,682 P, tl^cl -21,,
mm
44
36
24
20
1,5
8 10 12 16 2021,
7
. . . . . . . t
32 4/? 52 70 90 120 200
red kojem treba
dati prednost
300 mm
28 60 80 100
promjer navoja ri -
220
Slika 115. Kombinacija za
ISO-trapezni navoj DIN 103
(JUS M.B0.060 do 064) (vri-
jedit e vjerojatno i za pilast
navoj)
Slika 116. Jednovojni ili vi-
evojni navoji
a) jednovojni trapezni na-
voj; b) peterovojni trapezni
navoj
Dobre uvjete klizanja na bokovima stvaraju matice od bronce [Al-bronca
DI N 1714 (JUS C.D2.303 i 104), kositrena bronca DI N 1705 i 1716 (JUS C.D2.102
i 305) te crveni lijev DI N 1705. Vidi tablicu 74 i 75 str. 202 i 203] ili sivi
lijev kod kaljenih elinih vretena.
2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, samokonost
Na vreteno sa slike 117 a tlai matica optereena pogonskim pritiskom F.
Nju treba okretanjem vretena podignuti, tj. treba okretati runo kolo. Matica
se dakle, sama ne okree, ona podie npr. teret koji na nju djeluje silom F.
Slika 117. Podizanje tereta s vijkom za pokretanje
a) shema pogona; b) hod vretena; c) sile matice na razvijenu plohu navoja vretena;
</) trenje na potpornom leaj u
Navoj matice tlai svojim bokovima na bokove navoja vretena. Uz pretpos-
tavku jednolinog noenja svih bokova, zamiljamo da je ukupna sila razdije-
ljena na pojedine bokove obuhvaena j ednom normalnom silom F
n
, sa hvatitem
u jednoj toki na sredinjici boka. Prema tome, ta sila stoji okomito na bok
vretena. Zbog prikaza odnosa sila, i to djelovanja sile matice na vreteno,
iscrtan je na slici 117 b jedan navoj i predoen u razvijenom stanju na slici
117c.
Nor mal na sila F
n
stvara ot por trenja F
n
- l i , gdje je \x koeficijent trenja.
Sila F
n
rastavlja se u normal nu uzdunu silu F
x
i radijalnu silu F
r
. Sila F,
daje sa F
n
li rezultantu R. Sile F, i R zatvaraju meusobno kut trenja q ' .
Rezul tanta R rastavlja se sada na obodnu silu F
t
i aksijalnu pogonsku
silu F. Da bi se s vretenom ta sila F mogl a savladati, treba vreteno na bonom
promj eru d
2
okretati obodnom silom F
t
, tj. sa
momentom torzije vretena T F
t
r
2
(62)
Tu Ncm moment torzije vretena,
F, u N obodna sila na srednjem promjeru vretena,
r
2
u cm srednji polumjer d
2
/2.
Iz slike 117c proizlaze slijedei geometrijski odnosi :
P a
t a n a = ( 6 3 )
t a n Q
'
=
- J l - (64)
d
2
iz cos p
sa lix0,03 do 0,05 s isto doraeni m i dobro podmazani m bokovi ma.
j3 = 15 kod trapeznog navoj a i j8 = 3 kod pilastog navoja.
Obodna sila pri dizanju F
X
=F t an (a + q ' ) (65)
Kod j ednog okreta podigne se teret za uspon P
h
i time se obavlja korisna
radnj a F P
h
. Na vretenu je za ovo dizanje pot rebna radnj a F
t
d
2
- n. Odnos
ovih dviju radnji je
i j . F'
P
h
t a n a
iskoristivost pri dizanju n
h
= = (66)
F
t
-d
2
-n t a n( a + Q')
Ako na vreteno ne djeluje okretni moment (runo kol o slobodno), sila F
pokrenut e vreteno okretanj em natrag. Budui da je smjer okretanj a promije-
njen, promijenit e se i ot por trenja, u suprotan smjer. Sila F matice djeluje
stoga na vreteno sa:
obodnom silom sputanja F
t
= F tan (a q') (67)
Kori sni rad je sada F
t
d
2
- n, a potrebni rad F P
h
. Stoga je
iskoristivost pri sputanju n
s
= *
%
~~~~ $&)
F P
h
t an a
Ako je q' ^ a, onda je t an (a q') ^ 0, t ako da je i n
s
^ 0. To je samokonost
i nijedna, bilo kako velika sila F, nije u stanju vreteno okretati natrag. Sputanje
je onda, kao i pri odvijanju privrsnih vijaka, mogue samo okretni m momen-
tom u suprotnu smjeru. Samokonost je esto poeljna kao osiguranje protiv
povrat nog hoda vretena.
Jo treba uzeti u obzir da se vreteno podupi re na aksijalni leaj koji
dri ravnoteu pogonskoj sili F. Pri okretanj u vretena mor a se svladavati i
trenje F p:
a
, koje nastaje na povrini naslanjanja ojaanja vretena na leaj
(slika 117d). Prema tome, pogonu (runo kolo) treba dodat i daljnji moment
okretanj a i t o:
moment trenja leaja T
K
= F p.
a
- R
sr
(69)
TûNcm moment trenja leaja,
F u N optereenje (pogonska uzduna sila),
p koeficijent kliznog trenja na povrini naslanjanja ojaanja vretena na
leaj, 0,05 za dobro podmazivanje mau, ss 0,005 ako je oslonac
uvaljnom leaju,
R
sr
u cm srednji polumjer oslonca, odnosno leaja.
Za podizanje matice optereene silom F treba na runom kolu upotrije-
biti:
pogonski moment okretanja T
pT
=T+T
R
= F- tan (a + fi") r
2
+ F pi
a
R
si
(70)
Time se znatno pogorava stupanj koritenja takvog vijanog pogona. Tri
dizanju se u j ednom okretaju obavlja koristan rad F' P
h
, na runom kolu
potreban je za to pogonski rad F
t
d
2
n+F /i
a
D
sr
TI. Odnos ova dva rada
vodi nas do ukupne iskoristivosti za vijani pogon:
ukupna iskoristivost w= ^- (71)
71
t an( a+q" ) ^
t
-D-n
1 }
tan a P
h
Poloaj vretena (vertikalno, horizontalno ili koso) praktiki uope nije
vaan. Pod dizanjem razumije se u naelu uzduno gibanje suprotno smjeru
sile, a pod sputanjem uzduno gibanje u smjeru sile. Umjesto runog kola
moe, naravno, biti i koji drugi pogon, kao motor ili prigon.
2.2.3. vrstoa
Presjek jezgre vretena optereen je uzdunom pogonskom silom na vlak
ili tlak, a momentom okretanja na torziju:
Vlano ili tlano naprezanje a = FjA-
i
(72)
Torziono naprezanje izT
p
J0,2dl (73)
a u N/mm
2
vlano odnosno tlano naprezanje u vretenu,
z u N/mm
2
torziono naprezanje u vretenu,
F u N pogonska uzduna sila,
T
pr
u Nmm okretni moment, koji optereuje vreteno prema jednadbi (70). Ako je
potporni leaj na pogonskoj strani (gore), tada prema jednadbi (62)
treba staviti T
pr
T,
(I) u mm promjer jezgre vretena (tablica 36)
Oba naprezanja sastavljaju se u:
ekvivalentno (reducirano) naprezanje c r
r e d
= V c
2
+ 3x
2
(74)
Prema iskustvu se u normal nom sluaju za doputeno ekvivalentno napre-
zanje trapeznog navoja moe uzimati: c r
d o D
~0,2 a
M
pri jednosmjernom pro-
mjenljivom optereenju, 0,13 c j
m
pri izmjenino promjenljivom optereenju,
s vlanom vrstoom materijala vretena a
M
(veinom o-
M
= 500 do 600 N/mm
2
).
Zbog malog djelovanja zareza kod pilastog navoja (vee zaobljenje korijena
navoja) bit e o-
dop
^0,25 o
M
pri jednosmjerno promjenljivom optereenju i
%0,16 er
M
pri izmjenino promjenljivom optereenju.
Na tlak optereena vretena moraju se kontrolirati j o i na sigurnost
protiv izvijanja. Slika 118 pokazuje u principu dva gotovo redovita sluaja
izvijanja. Sigurnost protiv izvijanju ovisi o stupnju vitkosti vretena, a za elina
vretena vrijedi k ^ 9 0 :
7i
2
E
Sigurnost protiv izvijanja po Euleru S
K
^^2,6 do 6
k
1
o
kod 2 < 9 0 :
Sigurnost protiv izvijanja po Tetmajeru
0"n k k
(75)
^1,7 do 4 (76)
E u N/mm
2
modul elastinosti materijala vretena za elik % 200000 N/mm
2
,
X stupanj vitkosti vretena, = %l
ma
Jd
3
za nain izvijanja 1, =4/
max
/W
3
za nain izvijanja 2,
a u N/mm
2
tlano naprezanje prema jednadbi (72),
o-o u N/mm
2
idealna tlana vrstoa kod X = 0. Za St 50, (. 0545) do St 60 (. 0645)
je ff
Q
%350 N/mm
2
k u N/mm
2
udio" izvijanja %0,6 N/mm
2
za St. 50 (. 0545) do St 60 (. 0645).
Slika 118. Uobiajena izvijanja kod vija-
nih vretena
Mal e vrijednosti za sigurnost izvi-
janja uzimaju se u povremenom pogonu,
velike u trajnom pogonu. Osim toga
treba obaviti izbor traene tonosti
rada (deformacija za vrijeme pogona).
Kod X < 50 otpada kontrola na S
k
.
Budui da bokovi navoja vretena i
matice kliu j edan po drugome, oni
se troe. Da bi se troenje dralo u podnoljivim granicama, doputeni je
boni tlak navoja po iskustvu />
d o p
2 do 7 N/mm
2
za lijevano eljezne
matice, dok je za bronane matice p
d o p
~5 do 15 N/mm
2
(manje vrijednosti
u trajnom pogonu, velike vrijednosti u povremenom pogonu ili kod visoko
vrijednog materijala matice otpornog na troenje i kod kaljenih vretena).
Boni tlak
p u N/mm
2
F u N
P u mm
m u mm
d
2
u mm
H
1
u mm
FP
P-
m
71 H i
(77)
tlak bokova navoja,
pogonska uzduna sila,
korak navoja,
nosiva visina matice,
srednji promjer navoja,
nosiva dubina navoja (vidi si. 114).
2.3. Spojevi glavine
109
2.3.1. Spojevi uzdunim klinom
Uzduni klinovi smjeteni su pod prednaprezanj em u utor vratila i
glavine i to je spoj ostvaren silom i obl ikom. Kl i novi ma se spajaju i torzi ono
povezuju s vratilom remenice, zupanici, zamanjaci, koljenasta vratila, poluge,
glavne spojke i si. Uzduni su klinovi pri kl adni za manje i srednje brzine
vrtnje (pri veoj brzini vrtnje dolazi do osjetljive neuravnoteenosti). Zbog
toga to su neosjetljivi na oneienja, upotrebljavaju se uglavnom za poljo-
privredne i graevne strojeve i t ransport ne ureaje.
Standardni uzduni klinovi imaju nagib 1:100, tj. na duini od 100 mm
njihova se visina h smanjuje za 1 mm (slike 119 a i c). Na slici 119 b prikazan
je spoj s ulonim klinom, a na slici 119d spoj s utjernim klinom. Navlaenjem
glavine ili zabijanjem klina se trbunom st ranom klina pritiskuje dno utora u
vratilu, a hrpt om dno ut ora u glavini (slika 119e). Ovaj radijalni tlak p
T
omoguuje prijenos torzi onog moment a pomou veze silom. Radijalni tlak
ne mora kod utorni h klinova biti dovoljan za ukupni prijenos sile. Nai me,
ako torzioni moment prijee moment prianjanja, onda se i bokovi uzdunog
klina ukljue u prijenos torzionog moment a. Torzi oni se moment onda prenosi
i bokovi ma u vratilu i glavini povrinskim tl akom p.
Slika 119. Spoj uzdunim klinom
a) uloni klin; b) spoj s ulonim klinom; c) utjerni klin; cl) spoj s utjernim klinom;
e) radijalni tlak klina p
r
i boni tlak p
Zabijanjem klina rastee se glavina, a stlai se vratilo. Zbog toga nisu
vie centrini j edno prema drugome (si. 120a). Na mjestu uklinjenja se vratilo i
glavina dodiruju posredno preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se
neposredno. U t om sluaju to je dodir u dvije toke. Stavimo li dva klina
koji su odmaknut i za 120, dobi vamo dodir u tri toke (si. 120b), to je
povoljno za promjenljivo i udarno optereenje. Da bi se postigla mal a ekcentri-
nost izmeu vratila i glavine, prikladan je prilegli dosjed.
110
Slika 120. Ekscentrino sjedanje glavine i vratila nakon uklinjenja: a) dodir u dvije toke;
b) dodir u tri toke
Da bi se smanjilo djelovanje zareza, treba u vratilu i glavini zaobliti
bridove korijena utora. Zbog toga su i sa klina skinuti bridovi. Materijal za
klinove je St 50-1K, . 0545.5, a kod visine klina preko h 25 mm je St 60-2K
. 0645,5.
Na slici 121 pri kazani su spojevi sa st andardni m uzdunim kl inovima:
Slika 121. Uzduni klinovi
a) uloni klin A DIN 6886 (JUS M.C2.020 i 021); b) utjerni klin B DIN 6886
(JUS M.C2.021); c) klin s nosom DIN 6887 (JUS M.C2.030, 031); ) obao udubljen
klin DIN 6881 (JUS M.C2.022); e) obao udubljen klin s nosom DIN 6889 (JUS
M.C2.032); J) plosnat klin DIN 6883 (JUS M.C2.021); g) plosnat klin s nosom
DIN 6884 (JUS M.C2.031); h) segmentno pero DIN 6888 (JUS M.C2.050)
111
1.
2.
Uloni klin DI N 6886 (JUS M.C2.021) koji ima okrugle eone plohe,
budui daj e utor u vratilu izraen glodanjem prstastim gl odal om (slika 121a).
Naziva se klin A. Dimenzije vidi u tablici 37.
Utjerni klin DI N 6886 (JUS M.C2.021), s ravnim elima (slika 121 b). Zove se
klin B. Dimenzije vidi u tablici 37.
3. Klin s nosom DI N 6887 (JUS M.C2.031) ima nos za zabijanje, koji ujedno
slui i za njegovo izvlaenje (si. 121c)
4. Obli udubljeni klin DI N 6881 (JUS M.C2.022). Njegov je trbuh prilagoen
obliku vratila, t ako da vratilo nema ut ora. Glavina se moe nakliniti na bilo
kojem mjestu vratila (si. 121 d). Obl i klinovi prenose torzioni moment
samo pritiskom sile.
5. Obli udubljeni klin s nosom DI N 6889 (JUS M.C2.032) (si. 121c). Za njega
vrijedi sve to je reeno pod 3 i 4.
Plosnati klin DI N 6883 (JUS M.C2.021) za koji vratilo treba da bude
zaravnano (slika 121 f). I plosnati klinovi prenose preteno pomou veze
silom, ali oni prenose vei moment torzije nego obli udubljeni klinovi.
Plosnati klin s nosom DI N 6884 (JUS M.C2.031) (si. 121 g). Za njega vrijedi
sve to je reeno pod 3 i 6.
Segmen tn i klin dan u stan- > * ^ a
dardu DI N 6888 (JUS
M. C2.050) sam se pode-
ava prema nagibu utora
glavine (si. 121 h).
6
7
8
Izni mno mjesto zauzimaju tangen-
cijalni klinovi DI N 271 i 268 (JUS
M.C2.040 i 041) (si. 122). Dva za 120
(iznimno za 180) zaokrenuta para kli-
nova (nagib 1:60 do 1:100) ostvaruju
Slika 122. Spoj s
tangencijalnim
klinom
vezu zabijanjem s ela. Obodnu silu preuzi ma uvijek samo po j edan par tangen-
cijalnih klinova bez obzira na vezu silom izmeu vratila i glavine, tako da
svaki par klinova nosi samo u j ednom smjeru i smanjuje optereenje drugog para.
Tablica 37. Dimenzije (mm) za utjerni klin, uloni klin i klin s nosom prema DIN 6886 i 6887, (JUS M.C2.020, 021 i 031) (vidi si. 121)
c
vie
od
/
do
' 2
c
vie
od
do
'2
85 95 25 x 14 9,0 + 0,2 4,4 + 0,2
95 110 28 x 16 10,0 + 0,2 5,4+0,2
10 12 4x 4 2,5 + 0,1 1,2 + 0,1 110 130 32x 18 11,0 + 0,3 6,4+0,2
12 17 5x 5 3,0 + 0,1 1,7 + 0,1 130 150 36 x20 12,0 + 0,3 7,1+0,3
17 22 6 x 6 3,5+0,1 2,2 + 0,2 150 170 40x22 13,0 + 0,3 8,1+0,3
22 30 8x 7 4,0 + 0,2 2,4 + 0,2 170 200 45x25 15,0 + 0,3 9,1+0,3
30 38 10x 8 5,0 + 0,2 2,4 + 0,2 200 230 50x28 17,0 + 0,3 10,1+0,3
38 44 12x 8 5,0 + 0,2 2,4 + 0,2 230 260 56 x32 20,0 + 0,3 11,1+0,3
44 50 14x 9 5,5 + 0,2 2,9 + 0,2 260 290 6 3x32 20,0 + 0,3 11,1+0,3
50 58 16x 10 6,0 + 0,2 3,4 + 0,2 290 330 70 x 36 22,0 + 0,3 13,1+0,3
58 65 18x11 7,0 + 0,2 3,4 + 0,2 330 380 80 x 40 25,0 + 0,3 14,1+0,3
65 75 20 x 12 7,5 + 0,2 3,9 + 0,2 380 440 90x45 28,0 + 0,3 16,1+0,3
75 85 22 x 14 9,0 + 0,2 4,4 + 0,2 440 500 100 x 50 31,0 + 0,3 18,1+0,3
112
Zbog vrstoe klinovi se stavljaju na najdeblja smjesta glavine, ako je
pot rebno ispod paoka, a u dijeljenim glavinama pored nalenih povrina.
Budui da zbog povremeni h neodreeno visokih optereenja i izradnih odstu-
panja nije mogue provesti toan proraun vrstoe, rauna se s bonim
tlakom p, zanemaruje se prednaprezanj e i usporeuje s doputeni m iskustve-
nim vrijednostima. Stoga vrijedi za:
f
utjerne i ulone klinove nm (78)
V
0,5-h-l
t
-i
F
ploaste klinove pm (79)
h ' '
F
tangencijalne klinove pmy (80)
F
oble udubljene i plosnate klinove pm -
1
(81)
0,1 b-l^-i
p u N/mm
2
boni tlak klina, odn. utora glavine; kod oblih udubljenih i plosnatih
klinova radijalni tlak p
r
(vidi si. 119),
F, u N obodna sila na vratilu = T/r, gdje je T okretni moment koji se
prenosi, ar = d/2 polumjer vratila,
h u mm visina klina,
Z
t
u mm nosiva duljina,
i broj klinova na obodu,
t
2
u mm dubina utora glavine,
Z u mm duljina segmentnih klinova,
t u mm dubina utora za tangencijalne klinove,
b u mm irina oblog ili plosnatog klina.
Iskustveni podaci za doputene bone tlakove prema tablici 38.
Tablica 38. Iskustveni podaci o doputenim povrinskim tlakovima (N/mm
2
) za spojeve s klinom i spojeve s perom
pri lakim udarima pri jakim udarima
jednostrano izmjenino jednostrano izmjenino
Dijelovi spoja glavina od glavina od
SL SL SL SL
utorni klin, pero 100 60 70 45 80 40 35 20
tangencijalan klin
_ 1 _
140 80
- -
90 60
zaobljen klin 65
85
40
50
33
43
20
25
50
70
25 33 20
plosnat klin
65
85
40
50
33
43
20
25
50
70 35 43 25
2.3.2. Spojevi perima (klinovi bez nagiba)
Ako se ne moe dopustiti ekscentrinost koja nastaje kod spoja s uzdunim
klinovima izmeu glavine i vratila, kao npr. u zupanim prijenosnicima, onda
upotreblj avamo pera bez klinastog nagiba s paralelnim trbunim i hrptenim
pl ohama. Bokovi pera moraj u u ut oru vrsto prilijegati da ne bi pri godom
vrtnje bili deformirani. Izmeu pera i donje plohe utora glavine ostaje obino
zranost (si. 123 a i b). Pera prenose samo pomou veze obl i kom.
Pera na koj ima se za vrijeme pogona moraj u glavine pomicati, kao na
pr. pomini zupanici, dobivaju lagan boni dosjed i uvruju se u vratilu
cilindrinim vijcima DI N 84 (JUS M. B 1.100 do 105) (si. 123c).
Slika 123. Spojevi s perom: a) remenica s vratilom; b) vodea remenica; c) aksijalno pomian
zupanik s vratilom
oblik A
oblik B
oblik C
L
oblik E
oblik D
oblik F
^ ^ 4* - f H M ^ ~ H H -
oblik G
A h
oblik H
oblik J
Slika 124. Oblici pera prema DIN 6885 (JUS M.C2.060 do 062)
oblik A s okruglim elom bez vijka; oblik B s ravnim elom bez vijka; oblik C
s okruglim elom za pritezni vijak; oblik D s ravnim elom za pritezni vijak;
oblik E s okruglim elom za dva pritezna vijka i jedan ili dva vijka za vaenje
pera od 12x8 dalje; oblik F s ravnim elom za dva uvrsna vijka i jedan ili dva
vijka za vaenje pera; oblik G s ravnim elom, kosinom i priteznim vijkom;
oblik H s ravnim elom, kosinom i dva pritezna vijka; oblik J s ravnim elom,
kosinom i steznim tuljcom
8 Elementi strojeva
114
Standardna pera, po DI N 6885 (JUS M.C2.060 do 062) u obliku A do J
pri kazana su i sreena na slici 124. Oblici E i F imaju provrte s navojem za
vijke za istiskivanje, oblici G i J imaju s trbune strane kosine za alate za
vaenje pera. Oblik J osiguran je od pomicanja naponski m zatikom. Dimenzije
pera vidi u tablici 39. Proraun se vri kao kod utorni h klinova na boni
tlak prema j ednadbi (78), a doputeni boni tlakovi prema tablici 38. U
pogonu s preki di ma mogu se uzeti 1,5 put a vee vrijednosti. Kod veeg
broja pera po obodu uput no j e vrijednosti mnoiti sa 0,8 zato to j ednako
optereenje svih pera nije vjerojatno.
Tablica 39. Dimenzije (mm) pera prema DIN 6885 (JUS M.C2.060 do 062)
i
1 Za vratilo Visok oblik Visok oblik za Vijak za
promjera alatne strojeve istiskivanje
ti i uvrenje i uvrenje
vie ] do sa s
'i
h
DIN 84
I
od { zranou prijeklopom
2 x 2
1
6
8 1,2 + 0,1 1,0 + 0,1 0,5 + 0,1
3 x 3 i
8 10 1,8 + 0,1 1,4+0,1 0,9 + 0,1
4+ 4. | 10 12 2,5 + 0,1 1,8 + 0,1 1,2 + 0,1 3 +0,1 1,1+0,1
5x5 12 17 3,0 + 0,1 2,3+0,1 1,7 + 0,1 3,8 + 0,1 1,3 + 0,1
6 x 6 j
17 22 3,5 + 0,1 2,8 + 0,1 2,2+0,1 4,4+0,1 1,7+0,1
8x7 22 30 4,0 + 0,2 3,3 + 0,2 2,4+0,2 5,4 + 0,2 1,7 + 0,2 M 3 x 8
10x8 30 38 5,0 + 0,2 3,3 + 0,2 2,4 + 0,2 6 + 0, 2 2,1+0,2 M 3x10
12x8 38 44 5,0 + 0,2 3,3 + 0,2 2,4 + 0,2 6 + 0, 2 2,1+0,2 M 4x 10
14x9 44 50 5,5+0,2 3,8 + 0,2 2,9 + 0,2 6,5 + 0,2 2,6 + 0,2 M 5x 10
I6x 10 50 58 6,0 + 0,2 4,3 + 0,2 3,4 + 0,2 7,5 + 0,2 2,6 + 0,2 M 5x 10
18x11 58 65 7,0 + 0,2 4,4 + 0,2 3,4 + 0,2 8 + 0, 2 3,1+0,2 M 6 x12
20 x 12 65 75 7,5 + 0,2 4,9 + 0,2 3,9 + 0,2 8 + 0, 2 4,1+0,2 M 6 + 12
22 x 14 75 85 9,0 + 0,2 5,4+0,2 4,4+0,2 10 +0,2 4,1+0,2 M 6 x 15
25 x 14 85 95 9,0+0,2 5,4+0,2 4,4 + 0,2 10 + 0,2 4,1+0,2 M 8x15
28x 16 95 110 10,0 + 0,2 6,4 + 0,2 5,4 + 0,2 11 + 0, 2 5,1+0,2 M 10x18
32 x 18 110 130 11,0 + 0,2 7,4+0,2 6,4 + 0,2 13 + 0, 2 5,2 + 0,2 M 10x20
36 x20 130 150 12,0 + 0,3 8,4+0,3 7,1+0,3 13,7 + 0,3 6,5 + 0,3 M 12x22
40x22 150 170 13,0 + 0,3 9,4 + 0,3 8,1+0,3 14 + 0, 3 8,2 + 0,3 M 12x25
45x25 170 200 15,0+0,3 10,4+0,3 9,1 + 0, 3 M 12x28
50x28 200 230 17,0 + 0,3 11,4 + 0,3 10,1+0,3 M 12x30
56 x32 230 260 20,0 + 0,3 12,4+0,3 11,1+0,3 M 12x35
6 3x32 260 290 20,0 + 0,3 12,4+0,3 11,1+0,3 M 12x35
70x36 290 330 22,0 + 0,3 14,4+0,3 13,1+0,3 M 16x40
80x40 330 380 25,0 + 0,3 15,4+0,3 14,1+0,3 M 16x45
90x45 380 440 28,0 + 0,3 17,4+0,3 16,1+0,3 M 20x50
100x50 440 500 31,0 + 0,3 19,5 + 0,3 18,1+0,3 M 20 x 55
Nizak oblik
5 x 3 12 17 1,9 + 0,1 1,2+0,1 0,8 + 0,1
6 x 4 17 22 2,5 + 0,1 1,6 + 0,1 1,1+0,1
8x5 22 30 3,1+0,2 2 +0,1 1,4+0,1 M 3x8
10x6 30 38 3,7 + 0,2 2,4+0,1 1,8 + 0,1 M 3x 10
12x6 38 44 3,9 + 0.2 2,2+0,1 1,6+0,1 M 4x10
14x6 44 50 4 + 0, 2 2,1+0,1 1,4 + 0,1 M 5x10
16x7 50 58 4,7 + 0,2 2,4+0,1 1,7 + 0,1 M 5x 10
18x7 58 65 4,8 + 0,2 2,3 + 0,1 1,6 + 0,1 M 6 x12
20x8 65 75 5,4+0,2 2,7 + 0,1 2 +0,1 M 6 x 12
22x9 75 85 6 + 0, 2 3,1+0,2 2,4 + 0,1 M 6 x15
25x9 85 95 6,2 + 0,2 2,9 + 0,2 2,2 + 0,1 M 8x15
28+ 10 95 110 6,9+0,2 3,2 + 0,2 2,4+0,1 M 10x 18
32 x 11 110 130 7,6 + 0,2 3,5 + 0,2 '2,7 + 0,1 M 10x20
36 x12 130 150 8,3 + 0,2 3,8 + 0,2 3 +0,1 M 12x22
pri vrstom dosjedu; utor u vratilu b P9, u glavini b P9
pri lakom dosjedu: utor u vratilu b J9, u glavini b N9.
U gradnji alatnih strojeva i motornih vozila prevladava jeftino segmentno
pero DI N 6888 JUS M.C2.050) (si. 125, tablica 40). Proraun pomou jednadbe
(79) i tablice 39.
Slika 125. Spojevi segmentnim perom prema DIN 6888
(JUSM.C2.050)
Tablica 40. Dimenzije (mm) segmenlnog pera DIN 6888, (JUS M.C2.050) (si. 125)
i Sprega
i
I
i
1 i
II
i
j
i i
1
b x h |
za promjer vratila / Red 1 Red
1
vie odj
i
do 1 vie od
do i
1
A
i
B !
A j
B
1 x 1,4 I 3 4 6 8 4 3,82 1 + 0, 1 1 + 0, 1 I 0,6 + 0,1 0,6 + 0,1
1,5 x 2,6 i 4 6 8 10 7 6,76 2 +0,1 2 +0,1 j
1
0,8 + 0,1 0,8 + 0,1
2 x 2,6 6 8 10 12 7 6,76 1,8+0,1
I
1, 8+0, 1
1 +0,1 ! 1 +0,1
2 x 3,7 6 8 10 12 10 9,66 2,9 + 0,1 2, 9+ 0, 1 1 + 0, 1 i 1 +0,1
3 x 3,7 8 10 12 17 10 9,66 2,5+0,1 2, 8+0, 1 1,4 + 0,1 1,1+0,1
3 x 5 8 10 12 17 13 12,65 3,8 + 0,1 4, 1+ 0, 1 1,4 + 0,1 1,1+0,1
3 x 6,5
12 17 16 15,72 5,3 + 0,1 5, 6+ 0, 1 1,4 + 0,1 1,1+0,1
4 x 5 10 12 17 22 13 12,65 3,5 + 0,1 4, 1+0, 1 1,7 + 0,1 1,1+0,1
4 x 6,5 10 12 17 22 16 15,72 5 +0,1 5, 6+ 0, 1 1,7 + 0,1 1,1+0,1
4 x 7,5 - -
17 22 19 18,57 6 +0,1 6, 6+ 0, 1 1,7 + 0,1 1,1+0,1
5 x 6,5 12 17 22 30 16 15,72 4,5 + 0,1 5, 4+ 0, 1 2,2 + 0,1 1,3 + 0,1
5 x 7,5 12 17 22 30 19 18,57 5,5 + 0,1 6, 4+ 0, 1 2,2 + 0,1 1,3 + 0,1
5 x 9
-
22 30 '22 21,63 7 +0, 2 7, 9+ 0, 2 2,2 + 0,1 1,3 + 0,1
6 x 7,5 17 22 30 38 19 18,57 5,1 +0,1 6 +0,3 2,6 + 0,1 1,7 + 0,1
6 x 9 17 22 30 38 22 21,63 6,6 + 0,1 7,5 + 0,1 2,6 + 0,1 1,7 + 0,1
6 x 11 - -
30 38 28 27,35 8,6 + 0,2 9,5 + 0,2 2,6 + 0,1 1,7 + 0,1
8 x 9 22 30 38
_
22 21,63 6,2 + 0,2 7,5 + 0,2 3 +0,1 ' 1,7 + 0,1
8 x 11 22 30 38
-
28 27,35 8,2 + 0,2 9,5 + 0,2 3 +0,1 1,7 + 0,1
8 x 13
- -
38
-
32 31,43 10,2 + 0,2 11,5 + 0,2 3 +0,1
1
1,7 + 0,1
10 xl l 30 38 38
28 27,35 7,8 + 0,2 9,1+0,2 1 3,4 + 0,2 2,1+0,1
10 x 13 30 38 38
-
32 31,43 9,8 + 0,2 1 U+ 0 , 2 3,4 + 0,2 2,1+0,1
10 x 16 38 45 43,08 12,8 + 0,2 14; 1+0,2
3,4+0,2 2,1+0,1
Sprega 1 vrijedi kada segmentno pero kao dosjedni klin prenosi moment okretanja.
Sprega 11 vrijedi kada segmentno pero slui jedino za uvrenje poloaja.
Redu A (visok utor glavine) treba dati prednost. Slae se sa DIN 6885, (JUS M.C2.060) visok oblik.
Redu I) (nizak mor glavine) slae se sa DIN 6885, (JUS M.C2.062) visok oblik za alatne strojeve.
8'
116
Rastavljivi spojevi
2.3.3. Spojevi s klinastim vratilima
Klinasta vratila imaju po opsegu parni broj visokih klinova", koje
treba shvatiti kao pera (slika 126). Laka izvedba klinastih vratila obuhvaena
j e st andardom DI N 5462 (JUS M.C1.420), srednja izvedba DI N 5463, (JUS
M.C1.421), a teka izvedba DI N 5464. Klinasta vratila za alatne strojeve
DI N 5471 (JUS M.C 1.440) za 4 klina i DIN 5472 (JUS Ivi .Cl.441) za 6
klinova. Ime klinasto vratilo ostalo je iz nekadanj e oznake klinovi bez
nagi ba" za pera. Za razliku od pera, simetrini presjek klinastog vratila
onemoguava j ednost rano pritezanje glavine. Klinasta vratila su izmjenljiva
i vrlo tono centriraju glavine na vratila. Razne visokouinske tehnologije
izrade odravaju trokove proizvodnje na srazmjerno niskoj razini. Slika 127
pokazuj e kao primjer vratilo prijenosnika tegljaa na kojem su smjeteni
pomini zupanici.
Slika 126. Profil klinastog vratila i klinaste glavina
t i
Slika 127. Klinasto vratilo kao vratilo prijenosnika
Centriranj e glavine na vratilu izvodi se najee na slijedei nai n:
1. Unutranje centriranje (slika 128 a) je najtonije. Dolazi iskljuivo u obzir
za al atne strojeve.
2. Bono centriranje (slika 128 b), sa zranou izmeu promj era provrta i vratila.
Ovaj nain centriranja tee se izvodi nego unutranj e centriranje. Zbog tonog
nalijeganja bokova naroi to je pri kl adan za udar na i izmjenina optereenja.
Iz tablice 41 vidljive su dimenzije, a iz
tablice 42 dosjedi za spojeve s klinastim vra-
tilima.
Slika 128. Centriranje klinastih profila
a) unutarnje centriranje; b) centriranje bokova
Tablica 41. Dimenzije (mm) profila klinastih vratila i glavina (si. 126)
Lagan red DIN 5462,
odn. JUS M.C1.420
Srednji red DIN 5463,
odn. JUS M.C1.421
Teak red DIN 5464
Oznaka') Centriranje Oznaka
1
) Centriranje Oznaka
1
) Centriranje
6x23x26
6 x 26 x 30
6x28x32
8 x 32 x 36
8 x 36 x 40
8 x 42 x 46
8 x 46 x 50
8x52x58
8 x 56 x 62
8 x 62 x 68
10x72x78
10x82x88
10x92x98
10x 102 x 108
10x 112 x 120
Unutarnje
centriranje
6
7
8
9
10
10
12
12
12
14
16
18
6x 11 x 14
6x 13x 16
6 x 16x20
6 x 18x22
6x21 x 25
6x23x28
6 x 26 x 32
6 x 28 x 34
3
3,5
4
5
5
6
6
7
Unutarnje
ili bono
centriranje
8 x 32 x 38
8 x 36 x 42
8 x 42 x 48
8 x 46 x 54
8 x 52 x 60
8 x 56 x 65
8 x 62 x 72
10x72x82
10x82x92
10x92x 102
10 x 102 x 112
10x 112 x 125
6
7
8
9
10
10
12
12
12
14
16
18
Unutarnje
centriranje
10x 16x20
10x 18x23
10x21 x26
10x23x29
10x26x32
10x28x35
10x32x40
10x36x45
10x42x52
10x46x56
Unutarnje ili
bono
centriranje
52 x
56 x
62 x
72 x
82 x
16x
16x
16x
16x
20 x
20 x 92 x 102
20 x 102 x 115
20 x 112 x 125
60
65
72
82
92
2,5
3
3
4
4
4
5
5
6
7
Unutarnje ili
bono
centriranje
Bono
centriranje
Za alatne strojeve, unutarnje centriranje
4 klina DIN 5471, JUS M.C1.440
oznaka
1
)
6 klinova DIN 5472, JUS M.C1.441
oznaka
2
)
11x15x3 36x42x 12 21 x25x5 46x52x 12 82 x 95 x 16
13x17x4 42 x 48 x 12 23x28x6 52x60x 14 88 x 100 x 16
16 x 20 x 6 46x52x 14 26 x 32 x 6 58 x 65 x 14 92 x 105x20
1X x 22 .- h
52 x 60 x 14 28 x 34x7 62x70x 16 98 x 110 x 20
21 x25x8 58 x65 x16 32x 38 x8 68 x 78 x 16 105x 120x20
24 x 28 x 8 62x70x 16 36 x 42 x 8 72x82x 16 115 x 130x20
28 x 32 x 10 68x78x 16 42 x 48 x 10 78x90x16 130x 145x24
32 x 38 x 10
') O/naka broj klinova x unutarnji promjer f/, x vanjski promjer (/
2
.
") Oznaka = unutarnji promjer </, x vanjski promjer cl
2
x irina klina b.
Kl inovi" vratila su, kao i pera, optereeni na boni tlak. Zbog neizbjei-
vih izradnih odstupanja nose samo 75 do 90 % klinova. Uzevi to u obzir,
raunaju se kao utorni klinovi i pera, pa vrijedi:
118
Boni tlak P~k-- (82)
h- /
t
i
p u N/mm
2
boni tlak klinova, odnosno utora glavine,
k faktor noenja ^ 1,35 kod unutarnjeg centriranja, 1,15 kod bonog
centriranja,
F, u N obodna sila na vratilu = T/r,, gdje je Tokretni moment, koji sc prenosi,
a r
x
= dJ2 polumjer vratila,
h u mm nosiva visina klina =0,5 (d
2
d^),
/, u mm nosiva duina spoja,
i broj klinova po obodu.
Tablica 42. Dosjedi za klinasta vratila i klinaste glavine prema DIN 5465, (JUS M.C1.410 i 415)
1
b
Dosjedi za vratilo i glavinu Glavina Glavina Glavina Glavina
nekaljena kaljena kaljena
i nekaljena
kaljena
i nekaljena
glavina za unutarnje i bono centriranje D9 F 10 H 7 H 11
f 9 d9 e 8
vratilo pomino u glavini
h8 e 8 f 7
J7
5
) f 7 g6
k7
6
)
g6
unutarnje a 11 unutarnje a 11
centriranje
4
)
P
6
s 6
h6
J6
J
k 6
vratilo vrsto u glavini s6
5
)
u 6
6
)
u 6
J6
5
)
k 6*)
m 6
m 6
n 6
vratilo
3
) vratilo
3
)
h8
J7
k 7
n 6
e 8
f 7
g6
bono a 11 bono a 11
centriranje
vratilo vrsto u glavini
u6 k 6
m 6
n6
-
3
) Deblje tiskanim vrijednostima treba dati prednost. Za vee ili za manje zahtjeve na tonost biraju se ostale vrijednosti.
*) Pri unutarnjem centriranju pokazalo se korisnim odabirati irinu klina b u ovisnosti o toleranciji unutarnjeg promjera c/, klinastog
vratila. U tablici su pod unutarnje centriranje" u susjednim stupcima navedene tolerancije za irinu klina b koje pripadaju
tolerancijama unutarnjeg promjera d, . Primjerice, pri toleranciji f 7 za unutarnji promjer klinastog vratila d, treba za irinu klina b
nekaljene glavine birati toleranciju h 8.
s
) Za podruje od 1 do 6 mm.
6
) Za podruje od 6 do 18 mm.
Doputeni boni pritisci prema tablici 38, za pera. Proraun presjeka vratila
na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3.
2.3.4. Spojevi sa zupastim vratilima
Umjesto klinova mogu biti i zubi. Uobiajene profile zuba prikazuje
slika 129, i to slika 129a trokutasti zupasti profil DI N 5481 (JUS M.C1.511), s
trokutastim zubima (tablica 43), a slika 129 b evolventni zupasti profil DI N 5480
(JUS M.C1.511) (tablica 44). Velik broj zubi moe prenijeti i velike udarne sile.
Povoljna je i mogunost premjetanja glavina od zuba do zuba, npr. za
podeavanje poluga. Ozubljenja se mogu ekonomino proizvoditi odvalnim
glodanjem. Uobiajeno je centriranje na bokovima. Kod evolventnih profila
119
zuba mogue je i unutarnje i vanjsko centriranje. Kao primjer upotrebe slika 130
pokazuje pneumatsku lamelnu tarnu spojku kod koje unutarnje lamele a
zahvataju u zupasto vratilo, a vanjske lamele b u zupastu glavinu s evol-
ventnim profilom.
Tablica 43. Dimeznije (mm) trokutastog zupastog profila
Trokutasti zupasti profil DIN 5481 (JUS M.C1.511)
Oznaka
1
)
d
t
di d
s
7x8 6,9 8,1 7.5
8x 10
8,1 10,1 9
10x 12 10,1 12 11
12x 14 12 14,2 13
I5x 17 14,9 17,2 16
17x20 17,3 20 18,5
21 x24 20,8 23,9 22
26x30 26,5 30 28
30x34 30,5 34 32
30x40 36 39,9 38
40x44 40 44 42
45x50 45 50 47,5
50x55 50 54,9 52,5
55x60 55 60 57,5
28
28
30
31
32
33
34
35
36
37
38
39
40
42
60"
Oznaka
1
)
60x65
65x70
70x75
75x80
80x85
85x90
90x95
95 x 100
100x 105
105x 110
110x 115
115 x 120
120x 125
60
65
70
75
80
85
90
95
100
105
110
115
120
') Primjer oznaavanja: Trokutasto ozubljenje 12x14 DIN 5481 (JUS M.C1.51H
65
70
75
80
85
90
95
100
105
110
115
120
125
61,5
67,5
72
76,5
82,5
87
91,5
97,5
102
106,5
112,5
117
121,5
41
45
48
51
55
58
61
65
68
71
75
78
81
55
Slika 129. Profili ozubljenja;
a) trokutast profil; b) evolventni profil
Slika 130. Lamelna spojka s pneumatskim ukapanjem
{Stromag GmbH, Unna/Westf.)
120
Proraun se vri kao kod klinastog spoja prema:
tlaku na bokove
h /
t
z
(83)
p u N/mm
2
k
F
t
u N ,
/; u mm
/
(
u mm
z
tlak na bokove zubi,
faktor nosivosti ^ 2 kod trokutastog ozubljenja, ^ 1,35 kod evo! ventnog
ozubljenja,
obodna sila na vratilu = 77r
5
odn. =T/r
0
, gdje je T prenosivi okretni
moment, a r
s
= d
5
/2 odn. r
0
-- </
0
/2,
nosiva visina zuba =0.5 {(h-d
x
) kod trokutastog profila, =0,5
kod evolventnog profila zuba,
nosiva duljina spoja,
broj zubi.
Tablica 44. Dimenzije (mm) evolventnih zubaca zupastog profila (navedene su samo one koje prvenstveno valja upotrijebi
iti)
Spojevi zupastih vratila s evolventnim bokovima zuba DIN 5480, (JUS M.C1.511)
) = 0,8 mm
6
7
8
9
10
12
14
15
16
17
18
20
22
25
28
30
32
6
7
8
10
1 I
13
16
17
18
20
21
23
26
30
34
36
38
i = 1,25 mm
d,
17
18
20
22
25
28
30
32
35
37
38
40
42
45
47
48
50
i = 2 mm
12
13
14
16
18
21
22
24
26
28
29
30
32
34
36
37
38
35
37
38
40
42
45
47
48
50
55
60
65
70
75
80
16
17
18
18
20
21
22
22
24
26
28
31
34
36
38
m= 3 mm
55
60
65
70
75
80
85
90
95
100
105
110
120
130
140
150
17
18
20
22
24
25
27
28
30
32
34
35
38
42
45
48
m= 5 mm
di = nazivni promjer u mm, m = modul u mm
d
0
= z-m d
2
= di-2m d^d^-O&t
85
90
95
100
105
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
210
220
240
250
260
280
16
16
18
18
20
21
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40
42
46
48
50
54
i = 8 mm
d,
160
170
180
190
200
210
220
240
250
260
280
300
320
340
360
380
400
420
440
450
460
480
500
18
20
21
22
24
25
26
28
30
31
34
36
38
41
44
46
48
51
54
55
56
58
61
Primjer oznaavanja ozubljenja s rf, = l 20mm i m = 3: Zupasta glavina 120x3 DIN 5480
Doputeni tlakovi na bokove prema tablici 38. Proraun presjeka vratila
2.3.5. Spoj s poligonim profilnim vratilima
Dok se kod klinastih i zupastih spojeva vratila prenosivost okretnog
moment a postie preko izboina na vratilu (klinovi, zubi), kod poligonih
profila (si. 131) raste prenosivost kont i nui rano. Profili se mogu iznutra i izvana
izraivati u kvaliteti dosjeda 6, t ako da je osigurano tono centriranje. Budui
da se na povrini ne nalaze nikakve izboine, j edva da moe doi do zareznih
naprezanja. Tablica 45 sadri izmjere profila P3 za nalegli i vrsti dosjed,
te izmjere profila PC 4 za klizni i vrsti dosjed, prema podaci ma tvornice
FortunaWerke, Stuttgart. Slika 132 kao primjer prikazuje lopatice duhaljke
povezane poligonim profilima.
Slika 131. Poligoni profil-, a) P3 za nalegli i vrsti dosjed; b) PC4 za klizni i vrsti dosjed
Tablica 45. Dimenzije (mm) i dosjedi za poligone profile (prema Forluna-VVerke, Stuttgart Bad Cannstadt)
Profil P3 Profil PC 4
D
e D, D
u
e D
v D
u
D

e
Du
e Z)
v Du
13 0,45 13,9 12,1 40 1,4 42,8 37,2 14,2 1,6 14 11 52 6 45 40
14 0,44 14,88 13,12 45 1,6 48,2 41,8 17 2 16 13 55 6 50 43
16 0,5 17,0 15,0 50
1,8 53,6 46,4 19 2 18 15 60 6 55 48
18 0,56 19,12 16,88 55 2,0 59,0 51,0 23 3 20 17 65 6 60 53
20 0,63 21,26 18,74 65 2,45 69,9 60,1 24 3 22 18 72 6 70 60
22 0,7 23.4 20,6 72 2,8 77,6 66,4 31 5 25 21 86 8 80 70
25 0,8 26,6 23,4 80 3,4 86,8 73.2 34 5 28 24 96 8 90 80
28 0,9 29,8 26,2 90 4,0 98,0 82,0 35 5 30 25 106 8 100 90
32 1,12 34,24 29,76 100 4,5 109 91,0 40 5 35 30
36 1,25 38,5 33,5 47
6
40 : 35
Dosjed
klizni prilegli vrsti
provrt 11 6, H 7
i
H 6, H 7 H 6, H 7
vratilo f7, g6, J6
i
h 6, k 6
!
m 6, p 6, s 6
Primjer oznaavanja profila P 3 odn. PC 4 sa D
sr
= 50 mm i e= 1,8 mm:
Vratilo ili glavina poligonog profila P 3 50 x 1,8 odn. PC 4 50 x 1,8.
Slika 132. Poligonim profilima P3 povezane lopatice duhaljke
Okretnim momentom tlae vratilo i glavina j edno na drugo:
najvei povrinski tlak ^'
(k-e-K + Q,\DJ l
t
(84)
122
p u N/mm
2
najvei povrinski tlak
F
{
u N obodna sila na vratilu = 7'/r
sr
gdje je 7' prijenosni torzioni moment
i r
sr
= D
sr
/2 srednji promjer vratila,
k koeficijent profila =1,5 kod profila P3, =2 kod profila PC4,
e u mm ekscentrinost profila prema tablici 45.
D
sr
u mm srednji promjer profila prema tablici 45,
lj u mm nosiva duljina profila.
Kao orijentacija za izbor doputenih povrinskih tlakova moe se uzeti
p
d o p
~0, 8 c
T
za eline glavine, ^0,8 cr
M
za sivi lijev. Proraun presjeka vratila
2.3.6. Konini spojevi
Konusi sami od sebe centriraju glavine koje na njima sjede (slika 133).
Mogu se spajati bez zranosti ako unutarnji i vanjski konus vrlo tono
nalijeu jedan na drugoga. Prema DI N 254 konus l:x = D:k oznauje opadanje
promjera konusa na duini x za 1 mm (si. 134). Taj odnos daje kod krnjeg
stoca (D d): / = 1: x. Kut a zove se kut konusa. Pod nagibom konusa razumijeva
se nagib 1:2* izvodnice konusa, a a/2 je kut nagiba konusa (stoca).
Slika 133. Konusni spoj Slika 134. Koninost
Konini zavreci vratila s konusom 1:10 za privravanje zupanika i
spojki obuhvaeni su standardom DI N 749 i 750 za pomone strojeve DI N 73031,
a za pumpe za podmazivanje sa DI N 746. Za drae alata upotrebljava se
metriki konus 1:20 ili Morseov konus 1:19,002 do 1:20,047 (DI N 228, JUS
K.D0.011 i DI N 233)
Ako pritegnemo spoj silom F
p
, na primjer pritezanjem vijanog spoja
prema slici 133, onda na dodirnim pl ohama (plastu stoca) nastaje veza silom,
s tlakom nalenih povrina p. S tom vezom pomou sile moe se prenijeti
123
okretni moment. Segmentno pero prema slici 133 slui j edi no za osiguranje
poloaja glavine u obodnom smjeru. to je manji nagib konusa, to je vei
dodirni tlak na nalenim povrinama. Ako uzmemo u obzir otpor trenja
na plastu konusa koji se suprotstavlja pritezanju spoja u njegovu uzdunom
smjeru, onda j e:
F
tlak nalenih povrina p& -
7
^ (85)
71 D
v
L t an
p u N/mm
2
tlak nalenih povrina konusa,
F
p
uN sila prednaprezanja pri osjetljivom pritezanju vijanog spoja prema
jednadbi (47), strana 97,
D
F
u mm srednji promjer nalenih povrina =0,5 (D + d),
l
F
u mm aksijalna duljina nalenih povrina (nosive povrine),
q kut trenja x6 kod obraenih nalenih povrina, tj. tanp = /i^0,l,
, ,
a
D
~
d
a kut konusa, t an- = .
2 21
S tl akom p na nalenim povri nama spoj se moe raunati kao preani
stezni spoj (vidi 1.6, izrazi (37) do (43), strane 78 do 80). Ako nam je poznat
okretni moment koji treba prenijeti, moemo izraunati obodnu silu F
y
=T/R
F
,
sa R
F
=D
F
/2. Iz obodne sile slijedi potreban tlak nalenih povrina
p=
1
'
H
, gdje je S
H
m 1,3 sigurnost steznog spoja, a v koeficijent prianjanja
v t i D
{
l
{
steznog spoja (tablica 28; strana 80). Iz j ednadbe (85) moe se izraunati sila
prednaprezanj a F
p
vijanog spoja.
Samokonost nastaje kada j e cl^2q ili tan a^2/j, pa se prema tome kod
poputanj a vijanog spoja konini spoj ne bi sam od sebe rastavio i spoj bi
ostao vrsto stegnut. Za rastavljanje trebala bi dakle j o j edna sila F
L
suprotna
sili prednaprezanj a F
p
.
2.3.7. Spojevi sa steznim glavinama
Za razliku od steznih spojeva, kod stezne glavine se tlak p na povri nama
nalijeganja ne postizava prijeklopom, nego stezanjem glavine na vratilo pri-
tezanjem vijka. Slika 135 prikazuje stezne spojeve, od kojih je j edan s podijelje-
nom, a drugi s razrezanom glavinom. Ti su spojevi pri kl adni za konti nui rano
uzduno i popreno podeavanje glavine. Budui da je veliina tlaka povrina
nalijeganja dosta nesigurna, razrezani stezni spojevi upotrebljavaju se samo
kod relativno malih i j ednolinih okretnih momenat a.
Prema slici 135 j e:
F -i
tlak nalenih povrina kod dijeljene glavine pm (86)
a l
p u N/mm
2
tlak nalenih povrina,
F
p
u N sila prednaprezanja jednog vijka,
/' broj vijaka,
d u mm promjer vratila,
/ u mm stegnuta duljina.
Dodi rni tlak kod razrezanih glavina (si. 135 b) moe se samo priblino
izraunati, jer je elastinost glavine ovisna posebno o njezinom obliku (kruta
izvedba nepovoljna j e!). Korijen ureza moe se zamisliti kao zglob (si. 135c),
a stezne eljusti kao j ednokrake poluge.
Slika 135. Spoj sa steznom glavinom
a) s dijeljenom glavinom; b) sa zarezanom glavinom; c) skica za proraun zarezane
stezne glavine
Pr ema t ome bit e
F
p
i l\
tlak povrina nalijeganja razrezane glavine pm - (87)
a -1 I2
p, F
p
, i, d, l vidi legendu uz izraz (86),
!
15
l
2
, u mm poluge prema slici 135 c.
S tl akom povrina nalijeganja mogu se spojevi proraunati kao navueni
[vidi 1.6, j ednadba (37) do (43), strana 78 do 80], ako stavimo D
F
=d.
Zbog nesigurnosti prorauna preporuuj e se sigurnost steznog spoja S
H
^1, 8.
Da bi se prilikom pritezanja vijka sprijeilo predsavijanje dijelova glavine
prije dodi ra s vratilom, treba za vratilo i glavinu predvidjeti nalegli dosjed.
Samo uz tu pretpostavku vrijede j ednadbe (86) i (87). Uobiajeni materijali za
glavinu su: elik, elini lijev, temper lijev, lijevano eljezo. Treba provjeriti
naprezanje na savijanje u opasnom presjeku.
2.3.8. Spojevi steznim elementima
Prstenaste opruge (si. 136) kao stezni elementi za spajanje bez zranosti
vratila i glavine pomou veze silom, imaju dva stoasta prstena, koji ulaze j edan u
drugi, izraena od pobolj anog specijalnog elika. Aksijalnim tl akom vijka prsteni
125
se radijalno ire, a povrinski tlak p koji time nastaje izaziva, kao kod
steznog spoja (vidi 1.6.) otpor trenja prianjanja, koji prenosi okretni moment.
Na taj se nain mogu sigurno protiv okretanj a uvrstiti zupanici, zamanjaci,
remenice, lananici, koione ploe, grebeni za pokretanj e i upravljanje, glavine,
spojke i si. (si. 137).
3 *
L.L-
v/////y//,
T
Slika 137. Spojevi prstenastim steznim elementima
a) s jednim steznim vijkom; b) sa vie vijaka
Slika 136. Prstenaste opruge kao stezni elementi (Ringspann KG, Bad Homburg)
Za pritezanje spoja moe se, ve prema izboru, predvidjeti j edan ili vie
steznih vjjaka (si. 137). Polje tolerancije provrta glavine treba birati H7 do
D = 44 mm, preko toga H8, polje tolerancije vratila h6 do c/ = 38mm, iznad
toga h8.
U nepri tegnutom stanju izmeu provrta i prstena, te izmeu prstena i
vratila, postoji zranost, ugradbena zranost. Uzduna stezna sila F
0
iri vanjski
prsten, a suuje unutarnj i i uklanja najprije ugradbenu zranost. Tek nakon
poveanja uzdune sile na F
0
+ F
p
stvara se povrinski tlak p, tj. F
p
je
efektivna zatezna sila.
Slika 138. Raspodjela tlaka na elemente
smjetene jedan iza drugoga
Ako j edan stezni element nije dovoljan, mogu se ugraditi vie elemenata
j edan iza drugoga, tako da se uzduna sila prenosi na ostale elemente. Na
osnovi zakona trenja, od elementa do elementa smanjuju se uzduna zatezna sila
a time i povrinski tlak p (slika 138). Ne isplati se stoga ugraivanje vie
od tri do etiri elementa]
U tablici 46 je, osim dimenzija steznih elemenata, navedeno j o i slijedee:
pot rebna uzduna sila F
0
za prevladavanje ugradbene zranosti,
korisni dio zatezne sile F
w
za stvaranje pritiska od 1 N/ mm
2
na dodirnim
povri nama izmeu prvog unutarnj eg prstena i vratila,
dio otpora F
h
, tj. otpor trenja prvog steznog elementa u uzdunom smjeru
uz dodirni tlak od 1 N/ mm
2
, koji e pri djelovanju uzdune pogonske
sile sprijeiti klizanje u uzdunom smjeru,
dio okretnog momenta T
h
, tj. okretni moment trenja prvog steznog elementa
uz povrinski tlak od 1 N/ mm
2
, koji e pri djelovanju pogonskog okret-
nog moment a sprijeiti klizanje u obodnom smjeru.
Da bi se na prvom el ementu dobi o povrinski tlak p potrebna je za to
pritezna sila vijka F, = F
0
- l - F
w
' p (88)
F, u N ukupna sila pritezanja svih steznih vijaka zajedno, neovisno
N
o broju elemenata smjetenih jedan za drugim,
F
w
u - = mm korisni dio zatezne sile (tablica 46),
N/mm
2
p u N/mm
2
poeljni, odnosno potrebni tlak povrina nalijeganja u
spoju na prvom elementu.
Pr ema t ome e za spoj biti:
prenosivi okretni moment T k-\-p (89)
aksijalna sila koja se moe prenijeti F
a
= k F
h
p (90)
T u Nm najvei okretni moment spoja koji se moe prenijeti,
F
a
u N najvea aksijalna sila spoja koju moemo prenijeti,
k faktor smanjenja prema broju jednog iza drugog ugrae-
nih elemenata. Za n= l je k=l, za n 2 je = 1,55, za
n = 3 je k= 1,86, za n = 4 je k = 2 (n = broj elemenata spoja),
Nm
N/mm
2 7^ u -^j2
= m m m 2
dio okretnog momenta (tablica 46),
N
F
h
u r = mm dio otpora (tablica 46).
h
N/mm
2 v
'
S t l akom povrina nalijeganja p u spoju treba postupati kao s navuenim
spojem (vidi 1.6, j ednadbe (41) do (43), strana 80), tj. treba raunski ispitati
da li su normal na naprezanj a u glavini (vanjski dio) i u vratilu (unutarnji dio)
ostala ispod granice elastinosti materijala. Moemo se, meuti m, pribliiti
na 0,8 granice teenja. I za vanjski dio preporuuj e se raunanj e s t l akom
povrina nalijeganja p unutarnj eg dijela, premda je na vanj skom dijelu taj
tlak neto manji.
Proizvoai tvrde da se izraunati okretni moment T sigurno prenosi
i kod.promjenljivog optereenja. Pot rebno je meuti m ipak predvidjeti stanovitu
sigurnost, tj. najvei pogonski okretni moment povisiti za 10 %.
127
Tablica 46. Tehniki podaci o prstenastim steznim elementima (prema Ringspann KG, Bad Homburg)
dxD
mm
6 x 9
7x10
8x11
9x 12
10x 13
12x 15
13x16
14x 18
15x 19
16x20
17x21
18x22
19x24
20x25
22x26
24x28
25x30
28x32
30x35
32x36
35x40
36x42
38x44
40x45
42x48
45x52
48x55
50x57
55x62
56x64
60x68
63x71
65x73
70x79
71x80
75x84
80x91
85x96
90 x 101
95 x 106
100x 114
110 x124
120x134
130 x148
140x158
150x168
160 x 178
I70x 191
180x201
190x211
200 x 224
210x234
220 x 244
230 x 257
240 x 267
250x280
260 x 290
270 x 300
280x313
290 x 323
300 x 333
L
mm
4,5
4,5
4,5
4,5
4,5
4,5
4,5
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
6,3
7
7
7
10
10
10
10
12
12
12
12
14
14
14
17
17
17
17
21
21
2r
28
28
28
28
33
33
33
38
38
38
43
43
48
48
48
53
53
53
/
^ 0 F
h
mm kN mm
2
mm
2
m mm
2
3,7 32,4 7,2 0,022
3,7
-
37,8 8,4 0,029
3,7
-
43,0 9,6 0,038
3,7 7,6 57,0 12,7 0,057
3,7 6,95 63,0 14,0 0,070
3,7 6,95 75,0 16,7 0,10
3,7 6,45 81,5 18,1 0,12
5,3 11,2 126 28* ) 0,20
5,3 10,7 135 30,0 0,22
5,3 10,1 144 31,9 0,25
5,3 9,5 153 34,0 0,29
5,3
9,1 162 36,0 0,32
5,3 12,6 171 37,9 0,36
5,3 12,0 180 40,0 0,40
5,3 9,0 198 44,0 0,48
5,3 8,3 216 48,0 0,58
5,3 9,9 225 50,0 0,62
5,3 7,4 252 56,0 0,78
5,3 8,5 270 60,0 0,90
5,3 7,8 288 64,0 1,0
6
10,1 356 79,0 1,4
6 11,6 366 82,0
1,5
6 11,0 387
86,0 1,6
6,6 13,8 450 99,5 2,0
6,6 15,6 470 104 2,2
8,6 28,2 660 146 3,3
8,6 24,6 700 156 3,7
8,6 23,5 730 162 4,0
8,6 21,8 800 178 4,9
10,4 29,4 990 220 6,1
10,4 27,4 1 060 235 7,0
10,4 26,3 1 110 " 248 7,8
10,4 25,4 1 150 256 8,3
12,2
31.0 1 450 320 11,2
12,2 31,0 1 470 326 11,6
12,2
34,6 1 550 344 12,9
15 48,0 2 030 450 18,1
15 45,6 2 160 480 20,4
15 43,4 2 290 510 22,9
15 41,2 2 420 540 25,5
18,7 60,7 3 170
700 35,2
18,7 66,0 3 490 770 42,5
18,7 60,2 3 800 840 50,5
25,3 96,2 5 580 1240 80,5
25,3 89,0 6 000
1340 93,5
25,3 84,5 6 430 1430 107
25,3 78,5 6 860 1525 122
30 117,5 8 650 1920 163
30 111,2 9 160 2040 183
30 105,0 9 660 2140 204
34,8 134,0 11 800 2620 262
34,8 127,0 12 390 2750 289
34,8 122,0 12 980 2880 317
39,5 165,0 15 400 3420 394
39,5 157,5 16 100 3580 430
44 190,0 18 700 4150 520
44 182.0 19 500 4350 565
44 177,0 20 300
4500 610
49
206,0 23 300 5200 725
49 222,0 24 100
5350 775
49 214,0 24 900 5550 830
128
Rastavljivi spojevi
Treba li, obrnuto, spoj dimenzionirati iz zadanog pogonskog okretnog
momenta, tada se potrebni tlak povrina nalijeganja p rauna pomou
j ednadbe (89), a iz tlaka p rauna se potrebna zatezna sila vijka F, . Ako se
predvidi vie od j ednog vijka, treba F, odgovarajue podijeliti, tj. kod /' vijaka
za svaki je vijak:
sila prednaprezanja F =F, / i (91)
Za to potrebni pritezni moment dobiva se iz izraza (48), str. 97. Zatezne
vijke trebalo bi uvijek pritezati momentnim kljuem.
Zvjezdasto-prstenaste ploe (slika 139) su ploe blago stoasta oblika, od
zakaljena elika za opruge, s kojima se, slino kao kod prstenastih opruga,
omoguuje spoj bez zranosti za trajni prijenos okretnog momenta. Zvjezdaste
Slika 139. Zvjezdasta elastina ploa Slika 140. Spoj zvjezdastim ploama
Tablica 47. Tehniki podaci za zvjezdaste ploe (prema Ringspann KG, Bad Homburg)
d
mm
D
mm
s
mm Ncm N
d
mm
D
mm
5
mm Ncm
Fi
N
3
4
5
14 0,5 4,5
14
24
60
140
190
28
30
32
52 1,15 1830
220
2570
2620
2940
3220
6 18 28 190
35
3140 3620
7
8
43
61
250
310
38
40
62 3500
4000
3700
4000
9
10
11
22 0,65 96
126
162
430
510
590
42
45
48
50
4500
5300
5800
6450
4300
4700
4850
5200
12
13
27 20)
244
670
750
42
45
48
50
4500
5300
5800
6450
4300
4700
4850
5200
12
13
27 20)
244
670
750
55 67 8800 6400
14
290 830
60 80 9800 6600
15 340 910 65 90 12 000 7400
16 37 0,9 475 1190
70
13 800 7900
17
18
20
560
650
830
1320
1440
75
80
100 16 300
18 500
8600
9200
17
18
20
560
650
830
1660
85 100 21 000
23 800
9900
10 600
22
24
25
42 930
1150
1270
1700 90
100 21 000
23 800
9900
10 600
22
24
25
930
1150
1270
1920
2040
100 120 30 000 12 000
su ploe izmjenino s vanjskog i unutarnjeg ruba radijalno urezane, pa su
zbog toga naroi to elastine. U tablici 47 dane su njihove dimenzije, okretni
moment T
P R
, koji moe prenijeti svaka ploa, te uzduna stezna sila F, za svaku
plou. Ako je F, manji od vrijednosti u tablici, onda pada T
PR
u istoj mjeri.
Slika 140 pokazuje primjer spoja sa zvjezdastim pl oama.
Ploe imaju prijeklop prema provrtu glavine i u provrt se ugrauju s
prednaprezanj em. Izmeu ploa i vratila ostaje zranost, koja kod zatezanja
vijka postepeno nestaje i prelazi u radijalno stezanje. To radijalno stezanje
stvara tlak povrina nalijeganja, t ako da se okretni moment moe prenijeti
pomou veze silom. Polje tolerancije provrta mora biti H7, H8, H9, F7, F8
ili G7, a vratila h6 do h9, k6 do k8, f6 do f8, n6, n7, m.6, m.7, j6, j7, g6 ili e6.
Kao materijal za vratila treba predviditi St 60 (. 0645) ili St 70 (. 0745).
Sigurnost prianjanja S
H
= a T
P R
/ T^ 1,3 (92)
T
PR
u Ncm prenosivi okretni moment po jednoj zvjezdastoj ploi, prema tablici 47,
a broj zvjezdastih ploa ^ 10,
T u Ncm okretni moment koji treba prenijeti pri udarima koji odgovaraju
vrnom momentu.
Broj vijaka i = a-F
x
/F
P
(93)
a broj zvjezdastih ploa,
F
:
u N uzduna zatezna sila jedne ploe, prema tablici 47,
F
p
u N sila prednaprezanja jednog vijka po potrebi prema jednadbi (47) strana 97.
Ako se pritee momentnim kljuem, moe se staviti cr
pr
ss0,8 cr
T
koji
odgovara materijalu vijka.
2.3.9. Spoj eonim ozubljenjem
Za uzdune spojeve koji prenose okretne moment e upotrebljava se i
eono ozubljenje, poznat o pod i menom Hirth-ozubljenje, po tvornici koja ga
proizvodi. To je robustno i izdrljivo ozubljenje za prijenos promjenljivih i udar-
nih optereenja. Dijelovi u spoju su s eone strane radijalno ozubljeni trokutas-
tim zubima, koji ulaze j edan u drugi. Na taj nain zubi centriraju spojene
dijelove j edan prema drugome. Slika 141 a prikazuje stonik povezan eonim
9 lilomcnti slrojcva
130
ozubljenjem s vratilom i pritegnut vijkom. I koljenasta vratila nekad se sastav-
ljaju od vie eono ozubljenih dijelova. Postoje i eono ozubljene ukljune
spojke.
Oblik zubi prikazuje slika 141 b, a dimenzije tablica 48. Uzduna zatezna
sila F
x
(najee vijana zatezna sila) stlai bokove zubi obaju dijelova j edne na
druge i optereuje presjek podnoja zuba na tlak. Okretni moment T djeluje
sa srednjom obodnom silom F
t
, koja povisuje boni tlak u smjeru okreta-
nja i optereuje presjek korijena zuba na savijanje (si. 142). Tlak i savijanje
daju zajedno
F, M
rezultirajue naprezanje: cr
rez
= cr
t
+ cr
f
= + (94)
(T
R E Z
u N/mm
2
ekvivalentno naprezanje u presjeku korijena zuba,
F, u N uzduna zatezna sila,
TI
A u mm
2
presjek korijena svih zubi - ( D
2
- D
2
) - r ( D
v
DJ z gdje je z broj
zubi,
T
M u' Nmm moment savijanja zubi K.F^h/2 s obodnom silom F
t
= -T je
najvei okretni moment koji se javlja, R
sr
= 0,25 {D
v
+ D
u
) je srednji
polumjer ozubljenja, a h = H-(S + 2r) je visina zuba,
, f2R
sr
-n y
W u mnr moment otpora savijanja svih zubi ^0,0835z()
v
>) ( -2r j .
Slika 142. Naprezanje eonih zubi
Tablica 48. Dimenzije eonog ozubljenja (prema Albert Hirth AG Stuttgart-Zuffenhausen)
od
nm
do
z
r
mm
S
mm
H
od
nm
do
z
r
m
S
mm
H
10
11
16
109 12
0,3
0,6
0,9
0,4
0,6
0,9
0,2260 D
v
12 44'
25
43
64
224 48
0,3
0,6
0,9
0,4
0,6
0,9
0,0566 D
v
6 27'
20
22
32
219 24
0,3
0,6
0,9
0,4
0,6
0,9
0,1132 Dv 12 44'
50
64
96
245 72
0,3
0,6
0,9
0,4
0,6
0,9
0,0378 D
v
4 19'
20
32
48
117 36
0.3
0,6
0,9
0,4
0,6
0,9
0,075 Dv 8 35'
50
86
128
449 96
0.3
0,6
0,9
0,4
0,6
0,9
0,0283 D
v
3 14'
2.4. Veze zaticima i svornjacima
131
Budui da zbog izradnih odstupanj a svi zubi ne nose, dakle pojedini su
zubi vie optereeni nego to je iznosio proraun, doputena naprezanja uzimaju
se odgovarajue nie. Kao priblinu vrijednost moe se uzeti c
r
ezdop~ 03 a
T
kod j ednosmj ernog okretnog momenta, a 0, 2 a
T
kod okretni h momenat a
promjenljiva smjera, gdje je o
T
manj a vrijednost granice teenja materijala
dijelova u spoju. Uobiaj eni materijali su C. L. CrNi - i CrMo-elici.
Obodna sila F
t
nastoji odvojiti zube spojenih dijelova. Da bi se to
sprijeilo, mor a uzduna sila pritezanja biti F
x
>F
t
- t an (fi/2 q) 0, 4 F
t
. Pri tome
je q kut trenja 8 .
2.4. Veze sa zaticima i svornjacima
2.4.1. Zatici
Zatici slue za spajanje, uvrenje, potezanje, dranje, centriranje, fiksira-
nje, osiguranje, zatvaranj e i si. strojnih dijelova. Po obliku u osnovi razlikujemo
cilindrine zatike (si. 143), konine zatike (si. 144) i zasjene zatike (si. 145).
Zabijanjem u provrte strojnih dijelova zatici dobivaju odreeno prednapreza-
nje. Zasjeni zatici imaju tri upreana zasjeka, ija ispupenja pri zabijanju
velikim tl akom nalegnu na stijene provrt a i elastino ih proiruju (si. 146).
Naponski zatici u obliku ahure (si. 143 e) i spiralni naponski zatici (si. 143 f)
od okrugl o savijena, odn. spiralno namot ana lima od pernog elika Ck 67
JUS . 1735 (<r
M
1400 N/mm
2
) ,
d
. prilijeu elastino na stijene pro-
' vrta (vidi 2.1.9, str. 101).
d mfi
a)
3
dhB dh11
b) c)
dn>6
d)
^7
7 7
7979 7979
6325 Ml
7346
Slika 143. Cilindrini zatici (donje brojke oznauju
brojeve DIN-a, a brojke sa strane brojeve JUS-a)
a) cilindrian zatik m6; b) cilindrian za-
tik h 8; c) cilindrian zatik h 11; d) zakaljen
cilindrian zatik m6; e) naponski zatik;
f) spiralni naponski zatik
258 ,,
7377 '978
4=-
Slika 144. Konini zatici s ko-
nusom 1:50 (brojke oznauju
brojeve DIN-a)
Cilindrini zatici m6 upotrebljavaju se preteno kao dosjedni zatici za
osiguranje poloaja dvaju sastavljenih dijelova (si. 147 a). U j edan od dijelova
treba ih ugraditi vrstim dosjedom, a u drugi kliznim, da bi se omoguilo
odvajanje. Cilindrini zatici h8 slue kao zatici za spajanje ili uvrenje
1 32 2. Rastavljivi spojevi
(sl. 147 b). U provrt dijelova koji se sastavljaju utisnu se, uz prekomjeru.
Zatici m6 i h8 zahtijevaju provrte razvrtane na mjeru. Cilindrini zatici hl l
mogu se upotrijebiti kao zakovini zatici (vidi i 1.5.4.) ili kao zglobni zatici s
kliznim dosjedom, npr. Dl l /hl 1.
Naponski zatici slue za prihvaanje popreni h sila (sl. 112 b) i kao zatici
za osiguranje ili dosjedni zatici (sl. 147c). Zbog svoje prilagodljivosti potrebni
su samo bueni provrti.
Slika 145. Zasjeni zatici (brojke oznauju brojeve DIN-a; zatici S6 do S80 su komercijalne
izvedbe Kerb-Konus-GmbH, Schnaittenbach)
DIN 1471 (JUS M.C2.205) konian zasjeni zatik,
DIN 1472 dosjedni zasjeni zatik,
DIN 1473 (JUS M.C2.201 do 203) cilindrian zasjeni zatik,
DIN 1474 utini zasjeni zatik,
DIN 1470 (JUS M.C2.201 do 203) cilindrian zasjeni zatik
56 dosjedan zasjeni zatik s vratom
57 utini zasjeni zatik s vratom a) b)
Konini zatici fiksiraju dijelove koje treba spojiti izvanredno dobro. Budui
da se rupe moraj u razvrtati taj je nain spajanja skup, pa se stoga po mogu-
nosti izbjegava. Koni ni zatici nisu pot puno sigurni protiv vibracija i kod pro-
mjenljivog optereenja preporuuj e se osiguranje. Meuti m, nasuprot cilindri-
nim zaticima imaju tu prednost da se mogu neograni eno spajati i razdvajati.
Slika 147 d pokazuj e uvrenje stonika. Koni ni zatici s navojem prikladni
su za slijepe uvrte iz kojih se mogu izvui pomou matice za izvlaenje.
Zasjeni zatici uteuju skupo razvrtavanje provrta za cilindrine zatike.
Za elastina ispupenja zareza dovoljni su bueni provrti. Ispupenja zareza
omoguuj u zabijanje i vaenje zatika oko 25 put a i osiguravaju dosjed protiv
vibracija. Meuti m, zarezi izazivaju vrna naprezanj a (zarezna djelovanja),
zbog kojih zarezni zatici nisu toliko izdrljivi kao glatki. Zarezni zatici s vratom
slue za uvrenje opruga, za navlaenje uskoni ka ili sigurnosnih ploa ili
za izvlaenje iz slijepih rupa. Pri zabijanju svaki se zatik uvodi u provrt onim
DIN 1475 zasjeni zatik,
S9 konian zasjeni zatik s vratom,
510 zasjeni zatik s dva vrata,
511 dvostruk zasjeni zatik,
512 dvostruk zasjeni zatik,
S24 dosjedan zasjeni zatik,
DIN 1469 dosjedan zasjeni zatik
s vratom,
S80 zasjean zatik
Slika 146. Presjek zasjenog zatika: a) prije
zabijanja; b) nakon zabijanja
2.4. Veze zaticima i svornjacima 133
krajem na kojem zarezi izlaze (sl. 145). Zarezni avli DI N 1476 i 1477 slue
za uvrenje natpisa, limova, arnira, obujmica, i sl, na metalne dijelove. Primjeri
su na sl. 148.
Slika 147. Upotreba cilindrinih i koninih zatika
a) cilindrian zatik m6 kao dosjedan zatik; b) cilindrian zatik h8 kao vezni zatik;
c) naponski zatik kao zatik za osiguranje; d) konian zatik kao zatik za uvrenje
i vezivanje
Slika 148. Upotreba zasjenih zatika i avala
</) cilindrian zasjeni zatik DIN 1470 kao okrugao klin; b) zasjean zatik s jednim
zasjekom u sredini DIN 1475 za uvrenje vijka; c) dvostruki zasjeni zatici S12
kao osovinice za kotae; d) dosjedni zasjeni zatici s vratom S 6 kao drai za opruge;
e) zasjean zatik s jednim zasjekom u sredini i dva vrata S10 kao zglobni zatik
u lancu;/) uputen zasjeni avao DIN 1477 kao privrsni zatik; g) poluokrugao
zasjeni avao DIN 1476 kao 'uvrsni zatik za natpis ^plou s natpisom)
Zatik treba da bude izraen od tvreg materijala nego to su dijelovi u
koje se zabija, da se pri zabijanju ne deformira i pri izbijanju ne sabije.
Razl ikom u tvrdoi izbjegava se i zaribavanje u provrtu. Uobiajeni materijali
su: DI N St 50 K, 9 S 20 K, St 60,6.8., C 35,45 S 20 K, Ms 60 Pb, Al CuMgPbF 38.
St andardne promj ere d i duljine / zatika vidi u tablici 49.
Tablica 49. Standardni promjeri d i duljine / zatika i svornjaka u mm
d /
0,8 3 12 25 45 75 2 9 20 40 70 100 130 170 230 290
1 4 14 28 50 80 3 10 22 45 75 105 135 180 240 300
1,2 5 16 30 55 90 4 12 25 50 80 110 140 190 250 310
1,5 6 18 32 60 100 5 14 28 55 85 115 145 200 260 320
2 8 20 35 65 6 16 30 60 90 120 150 210 270
2,5 10 22 40 70 8 18 35 65 95 125 160 220 280
2.4.2. Svornjaci
Svornjacima se dobivaju zglobni spojevi s kliznim dosj edom u strojnim
dijelovima. St andardne svornjake sa glavom i bez nje sa r upama za rascjepke
i bez njih, prikazuje slika 149, a primjere za spojeve sa svornjacima slika 150.
Klizni dosjed iziskuje osiguranje protiv ispadanja. U tu svrhu upotrebljavaju se
prvenstveno rascjepke DI N 94, (JUS M.B2.300 i 301), uskonici DI N 471
(JUS M.C2.401) sigurnosne ploice DI N 6799 i elastini prsteni DI N 7993 i 5417.
Za rascjepke treba u svornjaku izbuiti poprene provrte, a za uskonike i
sigurnosne ploice utokari ti utore.
a) b) c) d) e)
rrrfri
f)
1133 1433 1434,1435 1436 1438 1439
Slika 149. Standardni svornjaci (brojke odozdo su brojevi DIN-a, a brojke po strani su brojevi JUS-a)
a) bez glave; b) bez glave s rupama za rascjepke; c) s malom glavom;
d) s velikom glavom i rupom za rascjepku; e) s navojem; f) uputeni svornjak
s nosom
Svornjaci bez glave s obzi rom na cijenu imaju prednost. Svornjaci s glavom
upotrebljavaju se ako to trai mont aa (pristupanost). Svornjaci koji ne smiju
nigdje izvirivati, na primjer svornjaci na klipovima, dobivaju s obiju strana
uskonike DI N 472 (slika 151). U tablici 50 dane su dimenzije uskonika.
Svornjaci se najee izrauju u podruj u tolerancije hl 1, provrti ve
prema doputenoj zranosti D9, Dl l , Cl l , B12 ili Al i . St andardne promjere
d i duljine / vidi u tablici 49.
Tablica 50. Dimenzije (mm) uskonika DIN 471 (JUS M.C2.401) i 472 (JUS M.C2.400) (nepotpuni izvadak)
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
24
25
26
28
29
30
32
34
35
36
38
40
42
45
48
DIN 471 JUS M.C2.401
s
h 11
0,8
1,2
1,5
1,75
H 13
0,9
1,1
1,3
1,6
1,85
7,6
8,6
9,6
10,5
11,5
12,4
13,4
14,3
15,2
16,2
17
18
19
20
21
23,9
24,9
22,9
26,6
27,6
28,6
30,3
32,3
33
34
36
37,5
39,5
42,5
45,5
toler.
h 11
h 12
50
52
55
56
58
60
62
63
65
68
70
72
75
78
80
82
85
88
90
95
100
105
110
115
120
125
130
135
140
145
JUS M.C2.401
r t
DIN 471 JUSM.C2.401
s
h 11
2,5
m
H 13
2,15
2,65
3,15
4,15
47
49
52
53
55
57
59
60
62
65
67
69
72
75
76,5
78,5
81.5
84,5
86,5
91,5
96,5
101
106
111
116
121
126
131
136
141
toler.
h 12
h 13
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
24
25
26
28
30
32
34
35
36
37
38
40
42
45
47
48
JUS M.C2.400
s
h 11
1,2
1,5
,75
m
H 13
1,1
1,3
1,6
1,85
10,4
11,4
12,5
13,6
14,6
15,7
16,8
17,8
19
20
21
22
23
25,2
26,2
27,2
29,4
31,4
33,7
35,7
37
38
39
40
42,5
44,5
47,5
49,5
50,5
toler.
H 11
H 12
DIN472
50
52
55
56
58
60
62
63
65
68
70
72
75
78
80
82
85
88
90
92
95
98
100
102
105
108
110
112
115
120
125
h 11
2,5
m
H 13
2,15
2,65
3,15
4,15
53
55
58
59
61
63
65
66
68
71
73
75
78
81
83,5
85,5
88,5
91,5
93,5
95,5
98,5
101,5
103,5
106
109
112
114
116
119
124
129
toler.
H 12
H 13
JUS M.C2. 401
Slika 150. Spojevi sa svornjakom
a) Svornjak DIN 1433 (JUS M.C3.040) s rascjepkama; b) svornjak DIN 1433
(JUS M.C3.040) sa sigurnosnim ploicama; c) svornjak DIN 1433 (JUS M.C3.040)
s uskonicima; ) svornjak DIN 1433 (JUS M.C3.040) s elastinim prstenima od
okrugle ili etvrtaste ice; e) svornjak s glavom DIN 1436 (JUS M.C3.021) sa
rascjepkom;^) uputen svornjak DIN 1439 (JUS M.C3.030) s uskonikom;#) svornjak
s vijanim nastavkom na zavretku DIN 1438 (JUS M.C3.060) i estorostranom
maticom
Slika 151. S uskonicima DIN 472 (JUS M.C2.400) osiguran
svornjak klipa
2.4.3. vrstoa
U proraunu vrstoe zatinog spoja nailazimo na tekoe, budui da
i zatici, a i dijelovi u spoju, dobivaju prednaprezanj e pri zabijanju s preko-
mj erom. Prednaprezanj e nije mogue raunski obuhvatiti, j er je osim o toleran-
cijama izrade, ovisno i o obliku dijelova u spoju. Zbog toga prednaprezanj e
ne uzi mamo u obzir i usporeuj emo ostala naprezanj a s doputeni m iskustvenim
naprezanj ima.
1. Zglobni zatici ili svornjaci (sl. 152). Pogonska sila F optereuje nalene
povrine na povrinski tlak, a opasni presjek A zatika na dijelu kliznog
dosjeda na savijanje i odrez.
2.4. Veze zaticima i svornjacima 137
Tlakovi
Slika 152. Zglobni zatik ili
svornjak
F
2a d
F
Pu
naprezanje na savijanje a
{
-
b-d
0,5 F 0,5 a
0,1 d
3
naprezanje na odrez
T a
2/4
(95)
(96)
(97)
(98)
p u N/mm
2
<r
r
u N/mm
2
T
A
u N/mm
2
F u N
cl u mm
A- u mm
2
a, b u mm
povrinski tlak na zatiku i dijelovima u spoju,
naprezanje na savijanje u presjeku zatika ili svor-
njaka,
naprezanje na odrez u presjeku zatika ili svor-
njaka,
pogonska sila,
promjer zatika ili svornjaka,
presjek zatika ili svornjaka,
irina dijelova u spoju.
2. Strojni zatici optereeni na savijanje (sl. 153). Kako sila F ne djeluje u
sredini povrine nalijeganja zatika, povrinski tlak u provrtu preuzima
dio savojnog naprezanja. Opasni presjek A optereen je na savijanje.
Tlak
naprezanje na savijanje
0,1 d
p u N/mm
2
cr
f
u N/mm
2
F u N
L, / u mm
s u mm
cl u mm
povrinski tlak zatika i dijela u spoju,
savojno naprezanje u opasnom presjeku A zatika,
pogonska sila,
krak sile F,
duljina nalijeganja zatika,
promjer zatika
a) b)
Slika 153. Stojni zatik optereen na
savijanje
a) zatik s ovjeenom vlanom oprugom;
b) povrinski tlak na strojni dio;
c) naprezanje zatika na savijanje
(99)
(100)
138
3. Popreni zatici optereeni okretnim momentom (sl. 154). Zbog obodne sile F,
stijene provrta u vratilu i glavini optereene su na povrinski tlak, a
zatik na odrez.
3F F
Tlakovi P U = t t ^ (101) p
v
= ' (102)
odrezno naprezanje t
a
= (103)
/? u N/mm
2
povrinski tlak zatika i dijelova u spoju,
T
4
u N/mm
2
odrezno naprezanje u presjeku zatika,
F
t
u N obodna sila na vratilu = F/i^, gdje je T okretni moment, a R
u
DJ2
polumjer vratila,
D
v
u mm vanjski promjer glavine,
D
u
u mm unutarnji promjer glavine = promjer vratila,
d u mm promjer zatika,
A u mm
2
povrina presjeka zatika.
Slika 155. Uzduni zatik (okrugao klin) optereen okretnim momentom
a) povrinski tlak na vratilo i glavinu; b) odrez zatika
2.4. Veze zaticima i svornjacima
139
Uzduni zatici optereeni okretnim, momentom (sl. 155). Zabijeni zatik vri
funkciju uzdunog klina. Zbog svog oblika naziva se i okrugao klin. Vratilo
i glavina optereeni su na povrinski tlak, a zatik na odrez.
Tlak (104)
F
naprezanje na odrez
T
a
=
j ~ ^ (105)
p u N/mm
2
povrinski tlak glavine i vratila,
t
a
u N/mm
2
naprezanje na odrez u uzdunom presjeku zatika,
F, u N obodna sila na vratilu = T/R, gdje je T okretni moment, a R
polumjer vratila,
d u mm promjer zatika,
/ u mm nosiva duljina zatika.
Tablica 51. Doputena naprezanja (N/mm
2
) za spojeve sa zatikom i svornjakom (iskustveni podaci!)
mirno
Optereenje
jednosmjerno
promjenljivo
izmjenino
promjenljivo
Dosjed
Napre-
zanje St 37
.0361
St 50
.0545
GS
L
GG
SL
St 37
.0361
Strojni dio od
St 50 i GS
.0545 L.
GG
SL.
St 37
. 0361
St 50 1
.0545
GS
L.
GG
SL.
stezni glatkih zatika
P
98 104 83 68 72 100 ! 62
i
52 36 50 31 26
sa zareznim zatikom
P
69 73 58 48 52 70 42 34 26 35 21 17
klizni glatkih svornjaka
P
30 30 30 40 24 24 2 4 32 12 12 12 16
Dosjed
Napre-
zanje 400 500
Za
600
tik ili s
800
vornjak
400
od eli
500
ca vrst
600
oe <r
M
800
u N/m
400
n
2
500 600 800
stezni glatkih zatika 83
54
105
72
128
87
150
102
56
40
80
52
96
64
112
74
28
20
40
26
48
32
56
37
sa zareznim zatikom
*
B
70
45
87
60
105
72
125
85
48
34
68
44
80
52
92
60
24
17
34
22
40
26
46
30
klizni glatkih svornjaka 100
54
125
72
155
87
180
102
66
40
96
52
114
64
134
74
33
20
48
26
57
32
67
37
140
3. OPRUGE
3.1. Osnove
3.1.1. Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge.
Opruge slue npr. za pogon bubnjeva za namatanje, za vraanje ventilnih
opruga ili upravljakog poluja, priguenja udara, za ogranienje sile, za mjerenje
sile u vagama i sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjuraste,
ravne torzione opruge itd., a prema deformaciji vlane, tlane, savojne i torzione
opruge
Slika 156. Karakteristike opruga
a) progresivna gumene opruge; b) ravna cilindrine zavojne opruge; c) degresivna
tanjuraste opruge
Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj karakteristici. Karakteristika
prikazuje ovisnost puta / o sili F opruge. Karakteristike prikazane na slici 156
su: progresivna (rastua zakrivljena), ravna i degresivna (opadajue zakrivljena).
Opruge koje rade bez trenja (izuzete su gumene opruge) imaju ravnu karakte-
ristiku. Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za 1 mm ili okretni
moment za napinjanje (krunu deformaciju) za 1 rad oznauje se kao specifina
sila, krutost, specifini progib ili kod ravne karakteristike kao konstanta opruge:
specifina sila vlanih, tlanih i savojnih opruga c F/f (106)
specifina sila torzionih opruga c =T/ a
c u N/mm, N/mm/rad specifina sila opruge,
F u N sila opruge, optereenje opruge,
/ u mm progib opruge uz silu F,
T u Nmm okretni moment,
a u rad kut uvijanja pod okretnim momentom T.
(107)
3.1. Osnove 141
Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenljivu specifinu
silu.
Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga pri godom otputanj a
opet vraa, ne uzimajui pri tom u obzir gubitke zbog unutranj ih ili vanjskih
otpora. Budui da je rad j ednak produkt u sile i puta, okomi t o rafirana
povrina na slici 156 oznauje nam rad opruge. Kod ravne karakteristike j e:
F
rad kod vlanih, tlanih i savojnih opruga W=f
T
W=-OL
2
W u Nmm rad opruge,
F, f, T, vidi legendu uz jednadbe (106) i (107).
rad torzionih opruga
(108a)
(108b)
Ako masu gibljivo spojenu s oprugom izloimo t renut anom djelovanju
sile, ona e poeti vibrirati vlastitim priguenim titrajima (sl. 157). esto se
od vibracionog sustava trai odreena vlastita frekvencija, kao npr. kod
vibracionih sita, njihajuih transportera, vibracionih stolova, vibratora, vagon-
skih opruga, opruga mot orni h vozila i slino.
vrijeme
b)
i +
~m
m
W
o)
m
- A
J
^ vrijeme
Slika 157. Titrajni sustavi opruga: a) s tlanom oprugom; b) sa savojnom oprugom; c) s torzionom
oprugom
Vlastita frekvencija vlanih,
tlanih i savojnih opruga
v
vlastita frekvencija torzionih opruga V =
(109a)
(109b)
vul/s = Hz vlastita frekvencija titrajnog sustava.
c u N/m, Nm/rad specifina sila opruge,
m u kg masa tijela izloena titranju,
J u kg m
2
moment tromosti mase tijela izloena rotacionom titranju prema
osi vrtnje.
142
3. Opruge
3.1.2. Materijali, naprezanje, vrstoa
Uobiajeni materijali za opruge su: kaljivi ugljini elici, krom elici,
silicijski elici, silicijmangan elici, kromvanadij elici i nerajui elici. K tome
dolaze obojeni metal i : mjed, fosforna bronca, silicijska bronca, novo srebro,
nikelin i drugi.
Tablica 52. Kvaliteta i primjeri upotrebe toplo oblikovanih elika za opruge prema DIN 17221, (JUS C.B0.551) [elici 38 Si 6,
46 Si 7 i 51 Si 7, (. 2130, . 2131 i . 2132) za kaljenje u vodi, a ostali za kaljenje u ulju]
Vrst elika _M
tvre
HE
G
Stanje obrade
1
)
H + A
Primjeri upotrebe Vrst elika _M
tvre
HE
loa
no N/mm
2
N/mm
2
%
Primjeri upotrebe
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

s
r
e
d
n
j
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

DI N 38 Si 6
JUS . 2130
240 217 1050 1200 6 Elastini prsteni i ploe za osiguranje
vijaka, tanjuraste opruge, opruge za kulti-
vatore
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

s
r
e
d
n
j
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

DI N 46 Si 7
JUS . 2131
255 230 1100 1300 6 Stoaste opruge, lisnate opruge za vozila
na tranicama, tanjuraste opruge
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

s
r
e
d
n
j
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

DI N 51 Si 7
JUS . 2132
270 230 1100 1300 6 Lisnate opruge za vozila na tranicama,
naroito one koje su strojno zakaljene
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

s
r
e
d
n
j
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

DI N 55 Si 7
JUS . 2133 290 235 1100 1300 6
Lisnate opruge za vozila do 7 mm debele,
zavojne opruge, listovi lisnatih opruga,
tanjuraste opruge
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

s
r
e
d
n
j
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

DI N 65 Si 7
JUS . 2331
. 2332
310 240 1100 1300 6
Lisnate opruge za vozila vie od 7 mm
debele, zavojne opruge, tanjuraste op-
'ruge
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

s
r
e
d
n
j
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
a

DI N 60 Si Mn 5
JUS . 2330 310 240 1050 1350 6
Lisnate opruge za vozila vie od 7 mm
debele, zavojne opruge, tanjuraste opruge,
prstenaste opruge
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

v
i
s
o
k
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
e

DIN 66 Si 7
JUS . 2134 > 310 240 1200 1400 6
Lisnate opruge, zavojne opruge, ravne
torzione opruge 25 mm promjera
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

v
i
s
o
k
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
e

DI N 67 SiCr 5
JUS . 4230 > 310 240 1350 1500 5
Zavojne opruge, prvenstveno optereene
udarno, ravne torzione opruge g40mm
promjera, ventilske opruge
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

v
i
s
o
k
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
e

DI N 50 CrV 4
JUS . 4830 > 310 235 1200 1350 6
Posebno visoko optereene opruge za
vozila, zavojne opruge, elastini prsteni,
tanjuraste opruge, ravne torzione opruge
g 40 mm promjera
K
v
a
l
i
t
e
t
n
i

e
l
i
c
i

z
a

v
i
s
o
k
a

n
a
p
r
e
z
a
n
j
e

DI N 58 CrV4
JUS . 4831
> 310 235 1350 1500 6 Posebno visoko optereene zavojne opruge
i ravne torzione opruge najveih promjera
') U = stanje valjanja, G = meko areno, H+ A = kaljeno i poputeno (Navedene su samo minimalne tvrdoe i vrstoe).
Metal ne opruge optereene su na vlak, savijanje i torziju. Nj ihova specifina
sila ovisna je kod vlaka i savijanja o modulu elastinosti , a kod uvijanja
o modulu klizanja G (vidi tablicu 58, strana 145).
Izvanredno velika vrstoa materijala za opruge omoguuje odgovarajue
visoka naprezanja, tako da opruge mogu biti razmjerno malih dimenzija.
Openito moemo uzeti slijedea doputena naprezanja: cr
d o p
= T
d o p
0, 4 do
0,7 cr
M
pri konstantnoj sili, 0, 3 do 0,4 cr
M
pri jednosmjerno promjenljivoj
sili 0, 2 do 0,25 cr
M
pri naizmjenino promjenljivoj sili. Doputena naprezanja
3.1. Osnove
143
su meuti m ovisna i o obliku opruga, o tonosti poznavanj a njihovih meha-
nikih svojstava i o opasnosti koju nosi lom opruge.
Visoku vrstou dobivaju elici za opruge kaljenjem, a ako je potrebno,
naknadni m posebni m postupci ma. Tanke ice pokazuj u visoku granicu teenja
ako se samo nisko popuste. Visoke temperature poputanj a i ponovno gaenje
povisuje dinamiku* izdrljivost. Do poveanja dinamike izdrljivosti dolazi i
prebruavanjem nakon kaljenja, j er prebruavanj em ski damo razugljienu
povrinu, koja djeluje zarezno. Samarenjem pomou kuglica ovrava se
povrinski sloj i poveava di nami ka izdrljivost. Poliranj e povrine ublauje
zarezno djelovanje. ' Kod visokooptereenih opruga treba vriti ispitivanja
dinamike izdrljivosti, ili se treba informirati kod proi zvoaa o mehanikim
svojstvima materijala. Di nami ka izdrljivost opruga pada s porast om debljine,
kao i kod svakog drugog strojnog dijela. U tabl i cama 52 do 58 navedeni su
standardni elici za opruge s vrijednostima vlane vrstoe i uput ama o upotrebi.
Tablica 53. Hladno valjane trake za opruge prema DI N 17222, (JUS CB3.722) za rezanje, tancanje, utiskivanje, savijanje,
namatanje sa kaljenjem u ulju
Oznaka
N/mm
2
Primjeri
upotrebe
Oznaka
N/mm
2
Primjeri
upotrebe
C53, C60, C67
1200 . . . 1450
Mk 101
1800 . . . 2400
Visokooptereene vlane
. 1630, . 1730, . 1733
1200 . . . 1450
mnogostrana,
. 1930
1800 . . . 2400
opruge za satne i pogonske
C 75, M 75, M 85
1200 . . 1600
zavisno od 71 Si 7
1900 . . . 2400
mehanizme
. 1832, . 1834, .1835
1200 . . 1600
traenih C. 2135
1900 . . . 2400
55 Si 7 mehanikih 55 Si 7
1600 . . . 2000
mehanikih
. 2133
1600 . . . 2000
svojstava
65 Si 7, 60 SiMn 5
1700. . 2200
66 Si 7
1800 . . 2300
mnogostrana, zavisna od
. 2331, . 2330
1700. . 2200
. 2134
1800 . . 2300
traenih mehanikih svojstava
Ck 53 (KC 53)
1200 . . 1450
67 SiCr 5
1900 . . 2400
. 1631
1200 . . 1450
. 4230
1900 . . 2400
Ck 60 (KC 60)
. 1731
1300 . . 1550
50 CrV 4
. 4830
1700 . . 2300
Ck 67 (KC 67)
. 1735
1400 . . 1650
58 CrV 4
. 4831
1900 . . 2400
Tablica 54. Okrugla ica za opruge prema DI N 17223, (JUS C.B6.012)
Oznaka Kratica Podruje promjera Upotreba
Patentirano vuena ica za
opruge od nelegiranog elika
A 0,3 .. . 10 mm
vlane opruge, zavojne fleksione opruge
i profilirane opruge za niska mirna i
rijetko promjenljiva optereenja Patentirano vuena ica za
B
0,3 .. . 17 mm
opruge za mirna i mala promjenljiva
optereenja
c 0,07 . . . 17 mm visokooptereene tlane, vlane i zavojne
fleksione i profilirane opruge, takoer za
promjenljivo optereenje
II 0,07 . . . 2 mm
visokooptereene tlane, vlane i zavojne
fleksione i profilirane opruge, takoer za
promjenljivo optereenje
Poboljana ica za opruge FD
1 . . . . 14 mm
opruge koje rade u podruju vremenske
vrstoe ili imaju umjereno trajno dina-
miko optereenje
Poboljana ica za ventilske
opruge
VD
1 . . . 7,5 mm
za sve opruge s visokim trajnim dinami-
kim optereenjem
144
3. Opruge
Kvalitetu ice i trake za opruge od nerajueg elika DI N X1 2Cr Ni l 7 7
X7CrNi Al 17 7 i X5 Cr Ni Mo 18 10 sa cr
M
=1050 do 2200 N/ mm
2
(ve prema
debljini ice) vidi u DI N 17224.
Najmanja vlana vrstoa (N/mm
2
) okrugle ice za opruge DI N 2076. Materijal prema DIN 17223 (J USCB6 012)
(izvadak)
d
Vrst ice
d
Vrst ice
mm
A B
c II FD VD
mm
A B c FD VD
0,30 1750 2100 2510 2700
2,4 1410 1690 1970 1650 1550
0,32 1740 2090 2510 2700
2,5 1400 1670 1940 1600 1500
0,34 1740 2090 2500 2700
2,6 1390 1650 1930 1600 1500
0,36 1730 2080 2490 2700
2,8 1370 1630 1890 1600 1500
0,38 1730 2080 2480 2700
3,0 1350 1600 1860 1550 1460
0,40 1730 2080 2480 2700
3,2 1340 1580 1830 1550 1460
0,43 1720 2070 2470 2700
3,4 1320 1560 1810 1550 1460
0,45 1710 2060 2460 2700
3,6 1300 1540 1780 1510 1430
0,48 1710 2060 2460 2700
3,8 1290 1520 1750 1510 1430
0,50 1700 2050 2450 2700
4,0 1280 1510 1730 1510 1430
0,53 1690 2040 2440 2600
4,25 1270 1490 1720 1470 1400
0,56 1690 2040 2430 2600
4,5 1250 1470 1700 1470 1400
0,60 1680 2030 2420 2600
4,75 1230 1450 1660 1470 1400
0,63 1670 2020 2410 2600
5,0 1210 1420 1630 1430 1370
0,65 1670 2020 2410 2600
5,3 1190 1400 1610 1430 1370
0,70 1660 2010 2400 2600
5,6 1170 1380 1580 1430 1370
0,75 1650 2000 2380 2550
6,0 1150 1350 1550 1430 1370
0,80 1640 1990 2370 2550
6,3 1140 1340 1540 1430 1370
0,85 1630 1970 2350 2500
6,5 1130 1320 1520 1390 1330
0,90 1620 1960 2340 2500
7,0 1110 1290 1480 1390 1330
0,95 1610 1950 2320 2500 7,5 1090 1270 1460 1390 1330
1,00 1600 1940 2310 2500 1800 1700 8,0 1070 1240 1430 1320
1330
1,05 1590 1930 2300 2500 1800 1700 8,5 1040 1220 1400 1320
1,10 1590 1920 2290 2500 1800 1700 9,0 1020 1200 1380 1320
1*20 1570 1900 2260 2400 1750 1650 9,5 1010 1170 1360 1320
1,25 1560 1890 2240 2400 1750 1650 10,0 1000 1150 1350 1280
1,30 1550 1880 2230 2400 1750 1650 10,5 1120 1330 1280
1,40 1530 1860 2200 2300 1750 1650 11,0 1100 1320 1280
1,50 1520 1840 2170 2300 1700 1600 12,0 1060 1280 1280
1,60 1500 1820 2150 2300 1700 1600 12,5 1050 1260 1280
1,70 1490 1800 2120 2250 1700 1600 13,0 1040 1250 1280
1,80 1470 1780 2100 2250 1700 1600 14,0 1010 1220 1280
1,90 1460 1760 2070 2150 1700 1600 15,0 990 1190
1280
2,00 1450 1750 2060 2150 1650 1550 16,0 980 1160
2,10 1440 .1730 2030 1650 1550 17,0 970 1130
2,25 1430 1710 2000 1650 1550
17,0
1130
Promjer d (mm) okrugle ipke elika za opruge koje se vrue oblikuju prema DI N 2077, materijal prema DI N 17221
do 17225
7
8
9 + 0,2
10
11
12
12,5 + 0,2
13
14
15
160,2
17
18
19 + 0,2
20
22,5
24
25 + 0,3
26
28 0, 3 36
38
40 + 0,4
42
45
48 + 0.4
50
7
8
9 + 0,2
10
11
12
12,5 + 0,2
13
14
15
160,2
17
18
19 + 0,2
20
22,5
24
25 + 0,3
26
30
32+0,4
34
36
38
40 + 0,4
42
45
48 + 0.4
50
7
8
9 + 0,2
10
11
12
12,5 + 0,2
13
14
15
160,2
17
21+ 0,3
22,5
24
25 + 0,3
26
30
32+0,4
34
36
38
40 + 0,4
42
45
48 + 0.4
50
Opruga se mor a t ako dimenzionirati da se postigne traena specifina
sila i da se ne prekorai doputeno naprezanje. U tu svrhu esto je pot rebno i
vie puta proraunavati s pretpostavljanjem razliitih dimenzija, da bi se udovo-
ljilo tim zahtjevima. Bez takvog postupka nije mogue opti mal no obliko-
vanje.
3.2. Lisnate kao savojne opruge 145
Tablica 57. Vatrootporni elici za opruge prema DIN 17225
Granica teenja u N/mm
2
pri Granica puzanja u N/mm
2
pri
Vrst elika
c c
N/mm
2
20 100 200 300 400 400 450 500 550
67 SiCr 5 1500 1100 1100 1000 900
. 4230
50 CrV 4 1350 1000 1000 1000 900
.4830
45 CrMoV 6 7 1400 1050 1050 950 850 700 500 320
30 VVCrV 17 9 1400 1100 1100 1000 900 750 550 420 300
65 WMo43 8 1400 1100 1100 1000 900 800 600 470 350 200
X 12CrNi 17 7
hladno valjan 1200
hladno vuen 1600
1
Modul elastinosti u N/mm
2
pri
Vrst elika
c
20 100 200 300 400 450 500 550
67 SiCr 5 210000 206000 200000 193000
. 4230
50 CrV 4 210000 206000 200000 193000
. 4830
45 CrMoV 6 7 210000 206000 200000 193000 181000 174000
30 VVCrV 17 9 210000 206000 200000 193000 181500 175000' 171000
65 VVMo 34 8 210000 206000 200000 193000 184000 179000 175000 170000
X 12CrNi 17 7 180000 175000 168000 161000
Kovanje i toplinsko oblikovanje za opruge, X 12CrNi 17 7 meutim hladno savijati, omatati itd.
Ovi se elici upotrebljavaju za ventilne opruge na motorima, opruge za brtvenje i povratne ventilne opruge na lokomotivama,
opruge razvodnika pregrijane pare na lokomotivama itd.
Tablica 58. Moduli elastinosti E i moduli klizanja G uobiajenog materijala za opruge
Materijal opruge
E
N/mm
2
G
N/mm
2
Patentirano vuena ica za opruge od nelegiranih elika i poboljana ica za opruge od
nelegiranih elika DI N 17223, (JUS CB6.012)
= 210000 = 83000
Opruga od toplo oblikovanih elika DIN 17221, (JUS C.B0.551) = 210000 = 80000
Opruga od nerajueg elika X 12CrNi 17 7 DI N 17224 = 194000 = 73000
Opruge od kositrene bronce CuSn 8 F 95 i mjed CuZn 36 F 70 DIN 17682,
(JUSC.D2.100. i 102)
= 112000 = 42000
Opruge od bakar-berilija CuBe 2 F 90 i CuBe F 85 kao i novo srebro CuNi 18 Zn 20
DIN 17682
= 135000 = 50000
Opruge od Ms6 3 DIN 17660, (JUS C.D2.101) tvrdo vuene = 94000 = 35000
3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge
Jednostavne jednokrake i dvokrake lisnate opruge (sl. 158) uzimaju se npr.
kao potisne opruge zasuna, zatega, skakalica ustavljaa, kao kont akt ne opruge
u skl opkama i slino.
Lisnate opruge u sloju (sl. 159) slue prvenstveno za opruenje cestovnih
vozila i vozila na tranicama. One pretvaraju kratke tvrde udare vozne staze
u duge mekane priguene titraje. Lisnata opruga u sloju nastaje od dvokraki h
10 Elementi strojeva
146 3. Opruge
trapeznih listova razliite duine, koji se slau j edan na drugi (sl. 160). Listovi
opruge izrauju se od valjanog pl osnatog elika za opruge DI N 4620 (JUS
C.B3.025) ili DI N 1570 (JUS C.B3.031). Uobiaj ene oblike presjeka vidi na
sl. 161. standardne zavretke listova opruga za vozila na trani cama DI N 5542,
te sedlaste ploe za vjeanje opruga DI N 5543.
Slika 159. Lisnate opruge u sloju
a) dra sa' stremenom; b) dra sa
svornjakom u sredini, prema DIN
11747 (lisnate opruge za teka kola
s gumenim kotaima)
Slika 160. Nastajanje sloja lisnate opruge
a) teoretski oblik; b) praktiki oblik
3.2. Lisnate kao savojne opruge
147
Slika 161. Presjeci lisnate opruge
a) pravokutnik DIN 1544
(JUS C.B3.530); b) s rebrom
u sredini DIN 1570 (JUS
C.B3.031); c) Krupp-profil
Glavni list, kao najgornji najdui list, savijen je na krajevima oko svornjaka
leita. Protiv poprenog pomaka osiguran je profilom samog presjeka
(sl. 161b i c) ili stremenom (sl. 162). Sveanj listova mora se u sredini povezati,
da bi se optereenje sigurno prenijelo na sve listove. Nekoliko draa svenja
listova pokazuje sl. 163.
Slika 162. Spone za opruge prema DIN 4621 nom u sredini lista
Jednadbe za proraun:
Naprezanje na savijanje a
(
= F-l/W (110)
F-l
3
Progib
f = h
3 E l
<7
f
uN/mm
2
savojno naprezanje u presjeku lista,
F u N sila koja djeluje na oprugu,
/ u mm progib pri optereenju silom F,
l u mm krak sile prema opasnom presjeku,
W u mm
3
moment otpora lista opruge = b h
2
/6,
I u mm
2
moment inercije lista opruge =b h
3
/\2,
E u N/mm
2
modul elastinosti materijala opruge (tablica 58, str. 145),
k. proraunski faktor prema tablici 59.
10*
148
3. Opruge
Tablica 59. Proraunski faktori k za lisnate opruge
bolb 0 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
k 1,5 1,4 1,32 1,26 1,2 1,17 1,12 1,08 1,05 1,03 1,0
3.3. Zavojna fleksiona opruga kao opruga za okretanje
Zavojne fleksione opruge su namot ane u obliku zavojnice, a optereene
su na savijanje (sl. 164). Najee se upotrebljavaju za povratni hod poluga.
Jedan kraj opruge mor a biti ovjeen na poluzi, a drugi kraj na leaj opruge
koji miruje. U poetnom poloaju opruga je predoptereena i pritiskuje polugu
na graninik (naslon). DI N 2088 (Proraun i konstrukcij a zavojnih fleksionih
opruga), meu ostalim kae: Ako j e zavojna fleksiona opruga voena na
j ednom svornjaku (svornjak ili glavina kao na sl. 164), treba paziti da izmeu
opruge i vodilice ostane dovoljno zranosti (da se opruga pri okretanju ne
stisne na vodilicu). Kao priblinu vrijednost za promj er t rna moe se uzeti
D
t r n
= 0,8 do 0,9 D
u
a za tuljak D
t u l j
= 1,1 do 1,2 D
v
.
U interesu ekonomi ne proizvodnje treba teiti za to jednostavnijom
konstrukcij om krakova, tj. tangencijalno oblikovanim krakovi ma (sl. 165 a).
S obzirom na mogunost dovoljno tonog proraunavanj a treba teiti za
vrstim upijanjem krakova (sl. 165 b do- d). Kao vrsto upinjanje vrijedi
svako upinjanje koje unosi par sila. Najmanji unutarnj i polumjer savijanja r
na krakovi ma ne treba da bude manji od promj era ice d (sl. 165 b).
Treba nastojati da odnos namatanj a bude w = D
ST
/d = 4 do 15, u iznimnim
sluajevima w = 3. Da bi se izbjegle sile trenja, ne smiju ni kod ogranienih
ugradbeni h duljina navoji nalijegati stegnuto j edan uz drugi. Ako iz konstrukcio-
nih razloga treba ispuniti vei ugradbeni prostor, onda se to ne ostvaruje
pomou velikog uspona navoj a; bolje j e smanjenjem srednjeg promj era D
s r
i odgovaraj uim poveanjem broj a navoja i
f
.
3.3. Zavojne fleksione opruge 149
Zavojne opruge treba uvijek optereivati u smjeru zavojnice opruge, tako da
je vanjska strana navoja optereena na vlak. Kod obratnog, otvarajueg okreta-
nja, postoji zbog vlastitih naprezanja opruge sklonost poputanju elastinih
svojstava ili puzanju.
Slika 165. Izvedba krakova i draa zavojnih fleksijskih opruga prema DIN 2088
a) s tangencijalnim krakovima, bez upinjanja (nepovoljno); b) vrsto upeti krakovi
(povoljno); c) mirujui krak vrsto upet, pomian krak nije upet (nepovoljno,
bolje obratno); cl) u svornjaku ili trnu vrsto upet krak (povoljno)
. Opruge do 12 mm debljine ice namataju se hladno, a preko 12 mm
toplo, zbog prevelikih sila za namatanje.
Optereenje opruge je momentom M = F R koji izaziva savojna napre-
zanja. Ako oprugu optereujemo u smjeru namatanja (normalan sluaj), treba
raunati
idealno savojno naprezanje o
x
= M/W (112)
Ako pak oprugu optereujemo suprotno smjeru namatanja, onda treba uzeti
u obzir povienje naprezanja zbog zakrivljenosti ice i rauna se:
najvee vlano naprezanje od savijanja 0"
q
= <7" Q\ (H3)
rjj u N/mm
2
idealno savojno naprezanje u presjeku ice,
M u Nmm moment savijanja u presjeku ice = moment opruge F R,
W u mm moment otpora presjeka ice =n d
3
/320,l cl
3
,
a
q
u N/mm
2
vlano naprezanje od savijanja na unutarnjoj strani presjeka nastalo
savijanjem ice,
q faktor koji obuhvata povienje naprezanja zbog savijanja ice, prema
sl. 166.
150
3. Opruge
U naelu, ni u kojem sluaju ne bi trebal o prekoraiti 0,7 vrijednost
vlane vrstoe ice; stoga treba uzeti er
dop
= 0,7 <r
M
(er
M
vidi tablice 54 do 56,
str. 143 i 144). Za titrajno optereene opruge upotreblj ava se prvenstveno paten-
ti rano vuena ica za opruge C, prema tablici 55, str. 144. Kod takvog
titrajnog optereenja za praktiki neogranien vijek trajanja, ne smije razlika
naprezanja proizala iz hoda opruge <r
h
= <r
max
<r
min
prekoraiti doputenu
vrijednost naprezanj a prema j ednadbi (114). Pri t ome je <r
max
najvee, a a
min
najmanje naprezanj e na savijanje unutar j ednog titraja (<r
max
i <r
min
uzima se
prema j ednadbi (112) ili (113), ve prema t ome
u kojem je smjeru opruga optereena). Prema
dij agramima di nami ke izdrljivosti za icu C
iznosi:
doputeno naprezanje hoda opruge
N
' h d o p '
:700
mm'
0,25 <7.
min
(114)
Nadalj e j e:
w-- D
sr
/d
Slika 166. Faktor naprezanja q
prema DIN 2088
kut zakretanja a =
M-l
IE
(115)
a u rad kut zakretanja = kut oprunog djelovanja (<x
15
oc
2
, <x
n
), 1 rad = 57,3,
/ u mm ispruena duljina navoja s oprunim djelovanjem bez krakova [jednad-
be (116) i (117)],
/ u mm
4
moment inercije presjeka ice =7 t d
4
/6 4 0,05 d
4
,
E u N/mm
2
M u N mm vidi legendu uz jednadbu (113).
Ispruena duljina navoja s oprunim djelovanjem
kod a + d^DJ4: l = D
ST
-n-i
{
(116)
kod a+d>DJ4: l=J{D
ST
-k)
2
+ (a + )
2
(117)
duljina neoptereene opruge: /
KO
h (a + d)+d (118)
D
s r
u mm srednji promjer namota opruge,
i
f
broj namotaja s oprunim djelovanjem,
a u mm slobodan razmak izmeu navoja s oprunim djelovanjem,
d u mm promjer ice (tablica 55, str. 144).
Pri optereenju opruge u smjeru namot a smanjuje joj se unutarnj i promjer
od Z)
u
na D
u a
. Unutarnj i primjer D
ua
mor a biti vei od promj era svornjaka D
s
.
Ako oprugu optereuj emo suprot no njenom smjeru navoja, onda se njen
vanjski promj er D
v
poveava na D
va
. Taj promj er mor a uvijek ostati manji
nego unutarnj i promj er tuljka D
t
.
3.4. Ravne ipkaste opruge 151
Unutarnji, odnosno vanjski promjer optereene opruge
Gornji plus ili minus znakovi vrijede za >
ua
, donji za >
va
.
Dane j ednadbe za proraun vrijede iskljuivo samo za opruge s uvrenim,
kruno voenim krakovi ma opruge bez trenja. Ako krakovi nisu dobro uvr-
eni, opruga se mor a voditi na svornjaku ili u tuljku. U j ednadbi (115)
zanemaren je i onaj dio kut a okretanja, koji dodat no nastaje zbog savijanja
krakova. Kod zavojnih savojnih opruga s mal i m broj em navoja i dugim
krakovi ma mor a se uzeti u obzir i savijanje krakova. Za ove vrijedi j ednadba
(111) j ednokrake lisnate opruge sa k\, 7^0, 05 d
4
i / kao duljina odgovara-
jueg kraka opruge.
DI N 2088, osim kontrol e savojnog naprezanj a u navojima s opruni m
djelovanjem, predvi a i kont rol u naprezanj a u savijenim krakovi ma opruge.
3.4. Ravna ipkasta (okrugla) kao torziona opruga
Ravne torzione opruge (sl. 167) upotrebljavaju se kao priguivai torzionih
vibracija (npr. zglobna vratila na mot orni m vozilima), za mjerenje sila prite-
zanja kod moment ni h kljueva, elastinih spojki i slino. One djeluju opruno
zakretanj em stanjenog struka opruge (vidi 3.3.). Razna uvrenja krajeva
prikazuje sl. 167. Kod krajeva sa trokutasti m ozubljenjem mogue je premjeta-
nje od zuba do zuba (trokutasto ozubljenje vidi u 2.3.4.).
b) c) d) e)
Slika 167. Ravna torziona opruga s raznim zavrecima za upinjanje
a) ekscentar; b) plosnati dio; c) esterokut; d) etverokut; e) trokutast profil
Tablica 60. Orijentacione vrijednosti za doputena torziona naprezanja (N/mm
2
) opruga od okruglih sipki 50 Cr V 4, (. 4830)
Povrina Optereenje
20 30
ôp za d
mm
40 50 60
bruena
promjenljivo
jednosmjerno
200
400
190
380
180
360
140
280
90
180
tlaena
promjenljivo
jednosmjerno
300
600
290
580
260
520
250
500
190
380
152 3. Opruge
Zbog zareznog djelovanja na mjestima uvrenja krajevi opruge su
pojaani, a prijelaz na struk paljivo je zaobljen. Naknadno valjanje struka
'(samarenje pomou kuglica) ili fino bruenje povisuje dinamiku izdrljivost.
Materijal je najee 50 CrV 4 (. 4830), sa <j
u
m 1500 N/mm
2
. Standardne
promjere ipkastih opruga vidi u tablici 56, str. 144, a doputena naprezanja
vidi u tablici 60 str. 151).
Proraun prema DI N 2091:
Torziono naprezanje x=T/W
t
(120)
T l
kut elastinog uvijanja a = (121)
I
t
G
x u N/mm
2
torziono naprezanje u presjeku tapa ^700 N/mm
2
,
T u N mm okretni moment opruge,
W
t
u mm
3
moment otpora presjeka tapa pri uvijanju 0,2 d
3
,
pc u rad kut elastinog uvijanja (opruenja),
/ u mm duljina struka opruge,
/, u mm
4
moment inercije pri uvijanju 0,1 d
4
,
G u N/mm
2
modul klizanja materijala opruge (tablicu 58, str. 145).
3.5. Tanjuraste opruge kao tlane opruge
Tanjuraste opruge su prstenaste ploe stoasta oblika (sl. 168), koje se
sloene u stupove najee povezu kroz sredinu svornjakom. Njihova upotreba
protee se od steznih elemenata za valjne leajeve, do elastinog opruenja
strojeva i temelja. Tanjuraste opruge osobito su prikladne za velike sile i
male progibe.
a) c)
Slikat 168. Tanjuraste opruge
a) pojedinaan tanjur grupe 1 i 2; b) pojedinaan tanjur s plosnatim nalenim
povrinama i reduciranom debljinom grupe 3; c) stup tanjura u stalku reznog alata
3.5. Tanjuraste kao tlane 153
Pogodan je 5 = 4 do 7, s/ D
v
= 0,03 do 0,06, 0,75 h. Materijal tanj ura
najee je Ck 67 (. 1735), 67 SiCr 5 (. 4230) ili 50CrV4 (. 4830). U tab-
lici 61 navedene su dimenzije mekanih i tvrdih tanj ura prema DI N 2093,
te sile tanj ura F kod progiba f=0,15 h.
Tanj uraste opruge dijelimo u tri grupe:
Grupa 1: Debljina tanj ura s < 1 mm, hl adno oblikovano.
Grupa 2: Debljina tanjura s ^ l m m i manje od 4mm hl adno oblikovano.
Unutarnj i i vanjski promjer obraeni su skidanjem estica, a na
unutarnjem promjeru bridovi su zaobljeni.
Grupa 3: Debljine tanj ura s = 4 do 14 mm, toplo oblikovan, opruga je sa
svih strana obraena odvajanjem estica. Bridovi su na unutarnj em
i vanjskom promj eru zaobljeni. Tanjuri imaju nalene povrine i time
reduciranu debljinu s'.
Pri optereenju se tanjur izvana rastee, a iznutra stee (stlauje), sl. 168 a.
Budui da naprezanj a na rubu ne slijede proporci onal no veliinu progiba,
tanj uraste opruge imaju zakrivljene karakteristike (sl. 169). U omjeru F/F
h
na sl. 169 F predouje odgovaraj uu silu tanjura, a F
h
silu tanj ura phf=h.
Sila se uvodi na mjestima 1 i 3 (sl. 168 a). Na mjestima 2 i 3 nastaju
najvea naprezanja. Prema DI N 2092 j ednadbe za pojedini tanjur grupe
1 i 2 glase:
pojedinanih tanjura prema DIN 2092
specifina sila c = k
, S / S S 2 \ s /
(126)
154
3. Opruge
F u N
a
v
a
2
, a
3
u N/mm
2
s u mm
h u mm
/ u mm
a, P, y u N/mm
2
/c u N/mm
2
opruna sila u jednom tanjuru,
normalna naprezanja na rubu tanjura na mjestima 1, 2 i 3.
Vlana su naprezanja pozitivna, tlana negativna,
debljina tanjura,
progib pojedinog tanjura do izravnanja u ravninu,
progib pojedinog tanjura,
faktori prema tablici 62,
odnos promjera,
faktor elastinosti prema jednadbi (127). Za elik sa = 210000
N/mm
2
je k = 923 000 N/mm
2
.
4E
faktor elastinosti k ~ (127)
l - A *
E u N/mm
2
p Poissonov broj, materijala opruge = 0,3 za ilave metale.
Za tanjure grupe 3 standardi upuuju na odgovarajuu literaturu.
Tablica 61. Tanjuraste opruge od pernog elika sa =210000 N/mm
2
prema DIN 2093
Red A Red B: Red A Red B:
tvrde opruge meke opruge tvrde opruge meke opruge
s h F h F A, h F h F
mm mm mm mm N mm mm N mm mm mm mm N mm mm N
8 4,2 0,4 0,2 210 0,3 0,25 120 56 28,5 3 1,3 11500 2 1,6 4600
10 5,2 0,5 0,25 340 0,4 0,3 210 63 31 3,5 1,4 15500 2,5 1,75 7400
12,5 6,2 0,7 0,3 660 0,5 0,35 300 71 36 4 1,6 21000 2,5 2 6900
14 7,2 0,8 0,3 800 0,5 0,4 290 80 41 5 1,7 35 000 3 2,3 11000
16 8,2 0,9 0,35 1050 0,6 0,45 420 90 46 5 2 32000 3,5 2,5 14500
18 9,2 1 0,4 1300 0,7 0,5 580 100 51 6 2,2 49000 3,5 2,8 13500
20 10,2
1,1
0,45 1550 0,8 0,55 770 112 57 6 2,5 46000 4 3,2 18500
22,5 11,2 1,25 0,5 1950 0,8 0,65 730 125 64 8 2,6 87000 5 3,5 31000
25 12,2 1,5 0,55 3000 0,9 0,7 880 140 72 8 3,2 87000 5 4 28500
28 14,2
1,5
0,65 2900 1 0,8 1150 160 82 10 3,5 140000 6 4,5 41000
31,5 16,3 1,75 0,7 4000 1,25 0,9 1950 180 92 10 4 130000 6 5,1 39000
35,5 18,3 2 0,8 5300 1,25 1 1750 200 102 12
4
'
2
195000 8 5,6 79000
40 20,4 2,25 0,9 6500 1,5 1,15 2700 225 112 12 5 180000 8 6,5 72000
45 22,4 2,5 1 7900 1,75 1,3 3700 250 127 14 5,6 255000 10 7 120000
50 25,4 3 1,1 12500 2 1,4 4900
Tablica 62. Faktori za tanjuraste opruge prema DIN 2092
<5 a
P y
<5 a
P y
<5 a
P y
1,2 0,29 1,00 1,04 2,6 0,77 1,35 1,60 4,0 0,80 1,61 2,07
1,4 0,45 1,07 1,13 2,8 0,78 1,39 1,67 4,2 0,80 1,64 2,13
1,6 0,56 1,12 1,22 3,0 0,79 1,43 1,74 4,4 0,80 1,67 2,19
1,8
0,64 1,17 1,30 3,2 0,79 1,47 1,81 4,6 0,80 1.70 2,25
2,0 0,70 1,22 1,38 3,4 0,80 1,50 1,88 4,8 0,79 1.73 2,32
2,2 0,74 1,27 1,46 3,6 0,80 1,54 1,94 5,0 0,78 1.76 2,37
2,4 0,76 1,31 1,53 3,8 0,80 1,57 2,00
3.5. Tanjuraste kao tlane
155
Pri konstantnom ili rijetko promjenljivom optereenju opruga se smije
deformirati (stlaitij do f0,15 h. Pri tome nastaju naprezanj a = 2000 do 2400
N/ mm
2
. Ako se ta granica prekorai, postoji opasnost da opruga sjedne.
Kod promjenljivog optereenja mj erodavna su naprezanj a o
2
i C3 na
donjoj strani tanj ura, j er se na tim mjestima javlja prskoti na zbog umornosti.
Ova naprezanj a moraj u sa stanovitom sigurnou ostati ispod dinamike izdr-
ljivosti tanjura, tj. razlika izmeu gornjeg i donjeg naprezanj a a
h2
= ^
g
2
_
d2
odnosno rj
h 3
= <7
g3
rj
d 3
ne smije za praktiki neograni enu izdrljivost preko-
raiti doputeno naprezanj e prema j ednadbi (128). Pri t ome j e rj
B
odn.
najvee a a
A
odn. a
2
najmanje naprezanj e koje nastaje [j ednadbe (123)
odn. (124)] unut ar j ednog titraja. Osi m toga mor a i gornje naprezanj e o-
g
i odn.
rj
g 2
ostati ispod granice teenja materijala.
Prema t ome e biti:
doputeno naprezanje hoda opruge (doputena razlika izmeu gornjeg
i donjeg naprezanj a)
ffhdo
P
~ o ( 128)
<7
H
-a- rj
d
s
doputeno gornje naprezanje Gô? T/ S ( 129)
tr
H
u N/mm
2
vrstoa hoda opruge za jednosmjerno promjenljivo naprezanje
uz ff
d
= 0.
<7
H
= 740 N/mm
2
za opruge grupe 1,
= 710 N/mm
2
za opruge grupe 2,
= 630 N/mm
2
za opruge grupe 3.
a faktor opadanja vrstoe hoda opruge za jednosmjerno promjen-
ljivo naprezanje,
a = 0,25 za opruge grupe 1,
= 0,33 za opruge grupe 2,
= 0,50 za opruge grupe 3.
r
T
u N/mm
2
granica teenja materijala opruge.
7
T
=1300 N/mm
2
za opruge grupe 1,
= 1250 N/mm
2
za opruge grupe 2,
= 1200 N/mm
2
za opruge grupe 3.
S faktor sigurnosti 1,3 do 1,5 u normalnim prilikama.
Kod promjenljivo optereenih tanj urastih opruga preporuuj e se ovri-
vanje povrine npr. samarenj em odn. ml azom elinih kuglica. Na taj nain
optereene opruge treba ugraivati s prednaprezanj em koje daje deformaciju
Tablica 63. Sile u stupovima F
u
i progib / u stupovima tanjurastih opruga
Stup prema Sl. 170a Sl. 170b Sl. 170c Sl. 170d Sl. 170e
Sila stupa F= F n-F n- F
F
X(nF)
Pregib stupa /
u
=
i-f f i-f ^ (i-f) Z{i-f)
.F=sila tanjura /= progib tanjura
/! = broj pojedinanih tanjura sloenih u istom smislu u jedan paket
i =broj u oba smjera poredanih u stup pojedinanih tanjura ili paketa opruga
156 3. Opruge
/ , =0, 15 do 0,20 h, kako bi se sprijeilo nastajanje prskoti na zbog umornosti
materijala na mjestu 1 (sl. 168a), izazvanih preostalim vlanim naprezanjima u
opruzi.
Slika 170. Slaganje tanjura u stupove
a) jednaki tanjuri izmjenino; b) jednaki tanjuri u istom smislu; c) jednaki tanjuri
izmjenino u paketima; d) razliite debljine tanjura izmjenino; e) razliite debljine
tanjura izmjenino u paketima
Mogunost kombinacije stupca tanjurastih opruga pokazuje slika 170,
a sile stupca F
u
i progibe f
u
za razne naine sastavljanja daje tablica 63.
U stupcima s tanj urima razliite debljine najtanji tanjuri postiu najprije svoj
maksimal ni progib. Sila F
u
ne smije stoga spljotiti najtanje tanjure. Ako se
to ipak dogodi, t ada se za tako sloene opruge u stupac dobiva lomljena
karakteristika, j er tanjuri vie nisu elastini.
Tablica 64. Doputena odstupanja tanjurastih opruga prema DIN 2093
Reducirane debljine tanjura opruga grupe 3
s mm
s' mm
4
3,75
5
4,70
6
5,60 7,50
10
9,40
12
11,25
14
13,10
Grupa
.? odn. s'
mm
l
0
~s+h odn.
l
0
zss' + h mm
F kod
/w 0,75 h
Zranost izmeu svornjaka za
voenje i unutarnjeg promjera >u
0,3 .
0,5 .
0, 7.
. 0, 4 +0, 020
- 0, 030
. 0, 6 +0, 025
- 0, 035
. 0, 8 +0, 030
- 0, 040
0,9 +0, 035
- 0, 045
1,1
1,5 .
1 +0, 035
- 0, 045
1,25 + 0,040
- 0, 050
1,75 + 0,045
- 0 , 0 5 5
2 +0, 050
- 0 , 0 60
2,25 . . . 2, 5 + 0,055
- 0, 065
3 . . . 3, 5 + 0,065
- 0, 075
4 . . . 14 +0, 20
+ 0,075
-0,025-
+ 0,10
- 0 , 0 5
+ 0,15
- 0 , 0 5
+ 0,20
+ 25%
- 7 , 5 %
+ 15%
- 7 , 5 %
+ 5%
mm
4,2 . . . 14,2
16.3 . . . 18,3
20.4 . . . 25,4
28,5
31 . . . 64
72 . . . 127
3.6. Cilindrine tlane i vlane 157
Pri slaganju opruga u stupce dolaze do izraaja odstupanj a mjera (tole-
rancije) pojedinih tanjura, pa se one moraj u uzeti u obzir u konstrukciji. To
vrijedi i za tolerancije sila opruga. U tablici 64 navedena su doputena odstupanj a
prema DI N 2093 te pot rebna zranost izmeu svornjaka za voenje i provrta
tanjura.
3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge
3.6.1. Hladno oblikovane tlane opruge od okrugle ice
Najee se javljaju cilindrine tlane opruge od okrugle ice. One se upotreb-
ljavaju npr, kao tlane i povratne opruge, ventilske opruge za mjerenje sile,
za ogranienje sile i slino. Slika 171 pokazuj e izvedbu prema DI N 2095.
Do 10 mm promj era ice opruge se oblikuju hl adno, izmeu 10 i 17 mm
hl adno i toplo, ve prema materijalu, tehnologiji izrade i veliini optereenja
(hladno ili topl o oblikovanje treba ugovoriti s proizvoaem! ). Standardne
promjere ice d vidi u tablici 55, str. 144.
DI N 2095 navodi : Krajeve opruge koji slue za prenoenje sile na prik-
ljuna tijela treba tako oblikovati, da se koliko je mogue izbjegnu j edno-
strana optereenja s eone strane dijela opruge s opruni m djelovanjem.
To se openito postie smanjenjem uspona na krajnjem izlaznom navoju ice.
Da bi se dobile dovoljne nalene pl ohe okomi t o na os opruge, odbruse se
krajevi ice do d/4. Ispod d = 0,5 mm krajnji navoji u pravilu se ne bruse.
Slika 171. Hladno oblikovane tlane opruge
a) krajnji navoji prilegnuti i brueni; b) krajnji navoji prilegnuti; c) odstupanja
oblika; d) sile i duljine opruga
158 3. Opruge
Kod tlanih opruga, naroi to onih koje su izloene estim promj enama
optereenja, treba nastojati da zavreci izlaznih navoja lee meusobno zaokre-
nuti za 180, te da uvijek ima ukupno A\, 5\, 6j itd. navoja. Budui da
zavrni krajevi nisu elastini, treba razlikovati ukupan broj navoja i^. od
broj a navoja s oprunim djelovanjem i
f
. U pomenut om DI N 2095 (slika 171)
Jeiuk = if + 2.
Ako svi navoji lee j edan na drugom (dodiruju se), onda tlana opruga
ima stisnutu duljinu bloka Lm:
kod naslonjenih i bruenih krajnih navoja L
hl
= i
xik
-d (130)
kod samo naslonjenih krajnih navoja L
B1
=(i
l]k
+ \,5)d (131)
L
B1
u mm duljina stisnute opruge bloka,
ukupan broj navoja,
d u mm promjer ice.
U j ednadbe (130) i (131) ukljuene su izradne tolerancije +0, 5 d.
U naelu treba da kod ispitne sile F
n
ostane j o minimalan razmak izmeu
navoja s oprunim djelovanjem, prema tablici 65.
Doputena odstupanja za opruge obuhvataj u promj er navoj a D
s r
, duljinu
nestlaene opruge L
0
, silu opruge F, odstupanj e osi opruge od okomice e
x
,
odstupanj e e
2
u paralelnosti eonih pl oha (sl. 171c) i to u kvalitetama grubo,
srednje i fino (tablica 66). Da bi proi zvoa mogao odrati zadane sile, treba
mu ostaviti mjere slobodne za moguu korekturu pri izradi opruge. Za to mora
biti sl obodno:
kod jedne zadane sile na opruzi i propi sane duljine L
0
: i
f
i j edna veliina d
li D
v
odn. D
u
,
kod dvije zadane sile na opruzi : L
0
, i
f
i d ili D
v
odn. D
u
.
Tablica 65. Zbroj 5
a
najmanjih razmaka meu navojima prema DI N 2095
d
mm
5
a
mm
x u
4 do 6
mm
1
pri odnosu
preko 6
do 8
namatanja w=Z),
preko 8
do 12 preko 12
0,07 do 0,5 0,5d+xd
2
i
{
0,50 0,75 1,00 1,50
preko 0,5
do 1,0
0,4d+xd
2
i
t
0,20 0,40 0,60 1,00
preko 1,0
do 1,6 Q,3d+xd
2
i
!
0,05 0,15 0,25 0,40
preko 1,6
do 2,5
0,2d+xd
2
i
t
0,035 0,10 0,20 0,30
preko 2,5
do 4,0
1 mm+xd
2
i
t
0,02 0,04 0,06 0,10
preko 4,0
do 6,3
1 mm+xd
2
i
f
0,015 0,03 0,045 0,06
preko 6,3
do 10
1 mm+xd
2
i, 0,01 0,02 0,030 0,04
preko 10
do 17
1 mm+xd
2
i
{
0,005 0,01 0,018 0,022
Prednost treba dati standardnim veliinama prema DI N 2098 (standardom su
obuhvaene dimenzije L
0
, Ln, f
n
, C i d ) .
3.6.2. Tlane opruge od okruglih sipki
Na sl. 172 prikazane su (uglavnom toplo oblikovane) tlane opruge od
okruglih sipki prema DI N 2096. Od 10 do 14 mm promjera ipke d krajevi se
bruse iz punog materijala (sl. 172a), a preko te mjere do J = 60mm kuju se i
bruse ravno (sl. 172b). Opruge se nakon toplog oblikovanja poboljavaju.
Tablica 66. Doputena odstupanja za hladno oblikovane tlane opruge prema DIN 2095 i za vlane opruge DIN 2096
4 do 8
Doputena odstupanja od D
s r
u mm
grubo | srednje | fino
pri odnosu namatanja w= DJd
preko 8 preko 8
"do 15 4 do 8 do 15 4 do 8
preko 8
do 15
2,5 do
preko 4 do
preko 6,3 do
preko
preko
preko
preko
preko
10 do
16 do
25 do
40 do
63 do
4
6,3
10
16
25
40
63
100
preko 100 do 160
0, 3
+ 0,4
0,5
0, 6
0,7
1,0
1,5
2, 3
3,5
0, 4
0, 5
0, 6
0,7
0, 9
1, 2
2, 0
3, 0
4,6
0,15
0, 2
0,25
0, 3
0,35
0,5
0,8
1,2
1,8
0, 2
0,25
0, 3
0,35
0,45
0, 6
1, 0
1,5
2, 3
0,1
0,1
0,15
0,15
0, 2
0,25
0, 4
0, 6
0,9
0,1
0,15
0,15
0, 2
0,25
+ 0,3
+ 0,5
0,8
1,2
mm
grubo
4 do 12
Doputeno odstupanje od L
u
u mm
| srednje |
pri odnosu namatanja w = D
sr
/d
preko 12 4 do 12 < i'
fino
preko 12 4 do 12 preko 12
preko
preko
preko
preko
preko
preko
preko
preko
preko
preko
preko
do
4 do
6,3 do
10 do
16 do
25 do
40 do
63 do
100 do
160 do 250
250 do 400
400 do 630
4
6,3
10
16
25
40
63
100
160
0,5
0, 6
0,7
0,8
1, 0
1, 3
1,9
2, 5
4,0
6, 4
10
+ 15
0, 6
0,7
0, 8
1, 0
1, 3
1, 8
2, 5
3,5
5. 5
8,5
13
+ 20
0, 3
+ 0,3
0, 4
0, 4
0,5
0,7
1, 0
1, 3
2,0
3, 2
5, 0
+ 7,5
0, 3
0, 4
0, 4
0,5
0,7
0, 9
1, 3
1, 8
2. 8
4, 3
6,5
+ 10
0,15
0,15
0, 2
0, 2
0, 3
0, 4
+ 0,5
0,7
1, 0
1,6
2,5
+ 4,0
+ 0,15
0, 2
0, 2
+ 0,3
0, 4
0,5
0,7
0,9
1, 4
+ 2,2
+ 3,5
5, 0
Doputeno odstupanje od F u %
grubo srednje fino
d pri broju navoja i.
preko 4 preko 4 preko 4
mm 2 do 4 do 10 preko 10 2 do 4 do 10 preko 10 2 do 4 do 10 preko 10
preko 0,5 do 1 30 24 19 16 13 11 13 10 8
preko 1 do 1,6 + 24 20 16 + 14 + 12 + 10 + 10 9 + 7
preko 1,6 do 2,5 21 17 14 13 11 9 + 9 7 6
preko 2,5 do 4,0 18 15 12 12 10 8 8 6 5
preko 4,0 do 6,3 + 16 13 10 + 11 9 7 + 7 6 5
preko 6,3 do 10 + 14
11 9 10
8
+ 7 + 7 + 5 4
preko 10 do 17 12 10 8 9 + 7 + 6 6 5 4
kvaliteta grubo srednje fino
0,08 L
Q
0,04 Lo 0,021
(4,6) (2,3) (1,15)
2
0,06 D
v
0,03 D
v
0,015 D
y
160
3. Opruge
Krajevi opruga koji ostaju neobraeni (sl. 172 c) moraj u se prihvatiti posebnim
tanj urom (s urezanim usponom opruge). Za broj navoja vrijedi ono to je u
3.6.1. reeno za hl adno oblikovane tlane opruge, ali je 1^ = ^ + 1,5.
Duljina opruge stisnute do dodira navoja (duljina bloka) iznosi:
Kod opruga od valjanih okruglih si pki (slike 172 a i b)
L
m
^{i
uk
-0,3)d (132)
kod opruga od bruenih okruglih si pki (sl. 172 a i b)
L
m
^ - 0 A ) d
kod opruga s neobraeni m krajevima (sl. 172c)
^ Bl ^ ( * u k + l ) d
(133)
(134)
L
B1
u mm duljina stisnute opruge (bloka) kada navoji lee jedan na drugom,
ukupni broj navoja,
d u mm najvei mogui promjer ipke, tj. ukljuivo plustolerancije (tablica 56,
str. 144 i tablica 67).
Zbroj najmanjih udaljenosti medu navojima
S.
d
= x d i
{
(135)
broj navoja s oprunim djelovanjem,
faktor u zavisnosti od odnosa namatanja w = DJd. Faktor je pri
w= 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14
x = 0,09 0,09 0,10 0,11 0,13 0,14 0,16 0,18 0,21 0,23 0,26 0,28
t3h*
Slika 172. Tlane opruge od okruglih sipki
a) krajevi opruge prilegnuti i brueni iz punog;
b) krajevi opruge prilegnuti, kovani i brueni;
c) krajevi opruge neobraeni
Doputena odstupanja za opruge vidi u tablici 67, a za promj ere valjanih
si pki DI N 2077 u tablici 56 na strani 144. Za proi zvoaa moraj u zbog
mogunosti postizavanja zadanih veliina ostati sl obodne: duljina L
0
i d ili i
f
.
Tablica 67. Doputena odstupanja za tlane opruge od okruglih sipki prema DIN 2096
Bruene ipke il mm 7 . . . 10 + 0,05 > 10 . 20 + 0,08 >20 + 0,10
Doputena odstupanja O
v
, O
u
, >
sr
0,., D
tr
Opruge od
i
Opruge od
mm valjanih sipki pri bruenih sipki pri
preko do ir 8 i r>8 i r g8 u'> 8
mm mm mm mm
50 0, 8 1, 2 0, 6 0,8
50 63 + 1 + 1,5 0,7 1
63 80
1, 2
+ 1,8 0, 8 + 1,2
80 100 + 1,5 2, 3 1 1,5
100 125 1,7
+ 2,6 + 1,1 1,7
125 160 2 + 3 1, 3 + 2
160 200 2, 2 + 3,3 1,5 2, 2
200 250 2, 6 3,9 + 1,8 2, 6
250 300 3,1 4,6 2,1 3,1
Sila i
7
pri zadanoj duljini opruge za valjane ipke: +[(1,5 mm + 0,04/
B1
) c+0,02.F]
za bruene ipke: +[(1,5 mm+0,04/
B1
) c+0,01 F]
Nestegnuta duljina L
0
pri zadanoj sili opruge: + ( l ,5 mm+0,04/
B1
)
t' i =0,03 L
u
(odgovara \,T) t', = 0,025 O
v
(odgovara 1,5)
3.6.3. Vlane opruge od okrugle ice
Primjer izvedbe vlane opruge sa savinutim uicama prikazuje slika 173.
Opruga je namotana navoj uz navoj sa predoptereenjem F
0
. Tek kada se
opruga optereti silom F>F
0
pojaviti e se zranost izmeu navoja. Do 17 mm
promj era ice opruge se u pravilu izrauju od eline ice za opruge, s predop-
tereenjem u hl adnom stanju. Preko toga (kod veeg optereenja ve od
d= 10 mm) namataj u se toplo, a nakon namatanj a poboljaju se. Poboljanjem
izvrenim nakon namatanj a opruge gube prednaprezanj e. Standardne promjere
ice i tapova d vidi u tabl icama 55 i 56.
Slika 173. Vlana opruga namatana
s predoptereenjem
Razliiti oblici uica prema DI N 2097 prikazani su na slici 174. Uice
j edne opruge u istoj su ravnini, ili su za 90 meusobno zaokrenute. Kod
162 3. Opruge
opruga sa savijenim uicama (sl. 174a do h) je i
f
= i
uk
, a s prikljunim tijelima
(sl. 174i do m) je
f
<i
u k
. Navoji s opruni m djelovanjem poinju nakon
izlaska iz prikljunih tijela. Punoj njemakoj uici (sl. 173, sl. 174b) daje se
prednost.
a) b) c) d) e) f) g) h) i) k)
Slika 174. Oblici uica vlanih opruga prema DIN 2097 (brojevi oznauju odnos LJDJ
a) polovina njemaka uica; b) cijela njemaka uica; c) dvostruka njemaka
uica; d) cijela njemaka uica sa strane dignuta; e) njemaka dvostruka uica
sa strane dignuta; j) kuglasta uica; g) kukasta uica sa strane dignuta; li) engleska
uica; /) kuka uvaljana; k) svornjak s navojem uvaljan; /) ep s navojem uvijen;
m) plosnata uica uvijena
Duljina neoptereenog tijela opruge L
K
m(i
t
+ l)d (136)
L
K
u mm duljina neoptereenog tijela opruge (bez uica),
i
f
broj navoja s oprunim djelovanjem,
d u mm promjer ice.
Vlane opruge proizvode se takoer u kval i tetama grubo, srednje i fino.
Doput ena odstupnj a za neoptereenu duljinu L
0
vidi u tablici 68, a za
srednji promjer navoja D
s r
i silu F nepredoptereenih vlanih opruga u tablici 66.
Doputena odstupanja za sile predoptereenj a F
0
: grubo 3 0 %, srednje 15 %,
fino 7 , 5 %. Kod predoptereenih opruga zbrajaju se doputena odstupanj a
Tablica 68. Doputena odstupanja duljine L
0
neprednapregnutih vlanih opruga prema DIN 2097
Doputeno odstupanje
grubo srednje fino
pri odnosu namatanja w = D^,ld
mm preko 8 preko 8 preko 8
4 do 8 do 12 4 do 8 do 12 4 do 8 do 12
do 10 0, 6 0,7 0, 4 0, 5 0, 3 0, 4
preko 10 do 16 + 0,8 + 1,0 + 0,5 + 0,6 + 0,4 0,5
preko 16 do 25 1, 0 + 1,3 0, 6 0, 7 0, 5 0,6
preko 25 do 40 1, 3 + 1,6 0,8 0, 9 + 0,6 0,8
preko 40 do 63 + 1,8 + 2,2 + 1,1 + 1,3 + 0,8 + 1,1
preko 63 do 100 2, 4 3, 0 + 1,5 1,8 1,1 1,5
preko 100 do 160 3, 0 + 4,0 + 2,0 + 2,4
1, 5 + 2,0
preko 160 do 250 + 4,0 + 5,0 + 2,5 3, 0 + 2,0 2,5
preko 250 do 400 + 5,0 + 6,5 + 3,0 + 4,0 + 2,5 + 3,0
preko 400 2 % od Lo 1, 5% od L
0
1% od Lo
3.6. Cilindrine tlane i vlane
163
za silu F (tablica 66) i sila predoptereenja F
0
(ne procentual ne vrijednosti!).
Doputena sila predoptereenj a F
o
^0, 25 F
n
. Proi zvoau treba za nune korek-
ture ostaviti sl obodno:
kod jedne propi sane veliine sile u opruzi, propi sane duljine L
0
i propi-
pisanog predoptereenj a F
0
:i
i
i j edna od veliina d ili D
v
odn. D
u
,
kod dvije propi sane sile u opruzi: i
f
i j edna od veliina d, D
v
odn. D
u
i F
0
.
3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga
Presjeci ice ili ipke preteno su optereeni na torziju. Prorauna je
utvren u DI N 2089:
8> _ Gd
Maksimalno torziono naprezanje x
k
Promjer ice d
TI i
f
D
2
sr
3
/8F
\ TI
. 8D.V
t{
F
Gd'
G d
A
f
wi
F
G-d*
f
F G d
A
(137)
(138)
(139)
(140)
(141)
(142)
(143)
Opruenje, hod opruge j
Broj navoja s oprunim djelovanjem i
{
Sile na opruzi F
Specifina sila c ,
tj u N/mm
2
idealno torziono naprezanje, kod kojeg nije uzeto u obzir zakrivljenje
ice,
t
k
u N/mm
2
torziono naprezanje, kod kojeg je uzeto u obzir i zakrivljenje ice,
k faktor prema tablici 69,
F u N sila koja optereuje oprugu,
G u N/mm
2
modul klizanja (tablica 58, str. 145),
d u mm promjer ice odnosno ipke, (tablice 55 i 56, str. 144),
D
s r
u mm srednji promjer navoja,
i
(
broj navoja s oprunim djelovanjem
/ u mm opruenje, hod opruge,
c u N/mm specifina sila opruge.
Tablica 69. Faktori k za vlane i tlane vijane opruge prema DIN 2089
DJd k DJd k DJd k DJd k D/d k DJd k DJd k
3 1,55 4 1,38 5 1,29 6 1,24 8,5 1,16 12 1,11 18 1,07
3,2 1,51 4,2 1,36 5,2 1,28 6,5 1,22 9 1,15 13 1,10 20 1,06
3,4 1,47 4,4 1,34 5,4 1,27 7 1,20 9,5 1,14 14 1,09 25 1,05
3,6 1,44 4,6 1,32 5,6 1,26 7,5 1,19 10 1,13 15 1,09 30 1,04
3,8 1,41 4,8 1,31 5,8 1,25 8 1,17 11 1,12 16 1,08
11*
164
3. Opruge
Dimenzioniranj e mirno ili rijetko promjenljivo optereene tlane i vlane
opruge (doputena naprezanj a):
1. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.). Djelovanjem
F
n
na oprugu bit e T
i d o p
= 0,5 c r
M
, kod sile kod koje dolazi do dodi ra
navoj a optereene opruge F
m
bit e T
i d O D
= 0,56 c r
M
. Vlana vrstoa o
u
prema tablici 55, str. 144.
2. Hladno oblikovane vlane opruge od okrugle ice (vidi 3.6.3.). Djelovanjem F
n
na oprugu bit e T
i d o p
= 0,45 c r
M
. Kod opruga namat ani h s predoptereenjem
ovisno j e doput eno prednaprezanj e T
i 0 d o p
od odnosa namatanj a vv i od
tehnologije izrade:
Namat anj e na namatal i ci : T
i Q d o p
= 0,11 <7
M
kod W = 4
=0, 06 a
M
kod w = 12
namatanj e na aut omat u: T
i 0 d o p
= 0,06 c r
M
kod w = 4
= 0,03 <7
M
kod w = 12
Meuvrij ednosti se interpoliraju. Vlana vrstoa c r
M
prema tablici 55,
str. 144.
Za opruge namat ane s pre' doptereenjem valja odgovarajue upotrije-
biti j ednadbe (137) do (143)! Tako primjerice prema j ednadbi (140) izrau-
nat o opruenje (kod opruge) ne odgovara stvarnome. Stvarno opruenje
opruge iznosi onda ff
0
, ako je f
0
dio opruenj a izgubljen predoptereenjem.
3. Tlane opruge od okruglih profila, veinom topl o oblikovane (vidi 3.6.2.).
Djelovanjem sile kod koje dolazi do dodi ra stisnute opruge F
B 1
iznosi a) za
plemenite elike, i b) za kvalitetne elike, prema tablici 52, str. 142, kod
d = 10 20 30 40 50 mm
a) T
i d o p
= 830 810 780 740 660 N/ mm
2
b) T
i d o p
= 780 760 730 690 600 N/ mm
2
4. Vlane opruge od okruglih profila, najee topl o oblikovane (vidi 3.6.3.).
Namat anj e s predoptereenj em nije mogue. Djelovanjem sile F
a
na
oprugu iznosi T
i d o p
= 600 N/ mm
2
.
Dimenzioniranj e promjenljivo optereenih tlanih i vlanih opruga za prak-
tiki neogranienu izdrljivost (doputena naprezanj a):
U naelu ne smiju se, najprije, prekoraiti doput ena naprezanj a sa kon-
st ant nom silom optereene opruge. Zati m, mor a naprezanj e hoda opruge, a
t o j e razlika izmeu gornjeg i donjeg torzi onog naprezanj a 1^ = 1^ t
k d
,
ostati s dovolj nom sigurnou ispod j ednosmj erne vrstoe hoda ice odn.
ipke. U t ome je i
k g
najvee, a i
k d
najmanje naprezanj e koje se javlja u
t oku j ednog titraja [oba i zraunata j ednadbom (138)]:
Doputena naprezanja hoda opruge, razlika izmeu gornjeg i donjeg
torzionog naprezanja
i
kH
u N/mm
2
vrstoa hoda ice za opruge odnosno ipke kod i
kd
= 0. Vidi slijedee
podatke,
a faktor opadanja vrstoe ice odn. ipke. Vidi slijedee podatke.
i
kd
'u N/mm
2
donje torziono naprezanje titraja,
S koeficijent sigurnosti =1,3 do 1,5 u normalnom sluaju.
1. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.)
Za promj ere ice do d=5mm, prema tablici 55, str. 144, vrijedi za
vrstu ice C
nesamareno x
kH
= 400 N/ mm
2
, a 0,23
samareno elinim kuglicama x
kH
= 500 N/mm
2
, a 0, 20
vrstu ice FD
nesamareno x
kH
= 320 N/ mm
2
, a 0, 33
kH
= 420 N/ mm
2
, a 0,20
vrstu ice VD
nesamareno x
kH
- 460 N/ mm
2
, a 0,27
kH
= 580 N/ mm
2
, a 0, 23
Za ice sa d>5 mm nema j o dovoljno vrijednosti dobivenih pokusima.
Preporuuj e se stoga uzeti
x -
U m
t
L
k H~
T
k H( 5 mm) '
M( 5 mm)
ako su o-
M( 5 mm)
i t
k H ( 5 m m )
vrijednosti za d = 5, kako su u tablici 55, odn.
ve naprijed, navedene. Fakt or opadanj a a prema naprijed navedenom.
ice vrste A i B manje su prikl adne za di nami ko optereenje.
2. Tlane opruge od okruglih sipki, najee topl o oblikovane (vidi 3.6.2.).
Za ove j o nema dovoljno podat aka dobivenih ispitivanjem. Treba
stoga uzeti priblino za
opruge od si pki bez greaka, topl o oblikovano, pobolj ano
x
kH
= 80 do 120 N/mm
2
, a = 0,
opruge od tokareni h i bruenih sipki, kao i poboljane
x
kH
= 200 do 300 N/ mm
2
, a = 0.
Za ipke manjeg promj era d=\0 do 14 mm treba uzeti vee, za d = 60
manje vrijednosti, meuvrijednosti interpolirati. Za poveanje dinamike
izdrljivosti preporuuj e se obrada samarenjem elinim kuglicama.
3. Vlane opruge od okrugle ice i okruglih sipki (3.6.3.).
Na vijek trajanja vlanih opruga utjeu oblik uica i prikljunih tijela.
Na prijelazima od tijela opruge na uice pojavljuju se dodat na naprezanja,
koja mogu biti znatno vea od onih same opruge. Zbog toga se ne mogu
navesti vrijednosti dinamike izdrljivosti. DI N 2089, navodi k t ome:
Ako se ne mogu izbjei vlane opruge s titrajnim optereenjem, tre-
ba birati hl adno oblikovane vlane opruge s uvaljanim ili uvijenim drcima.
Ako su ipak iz konstruktivnih razloga potrebne uice ili kuke, t ada polumjer
zakrivljenja na prijelazu mor a biti to je mogue vei. Postigne li se granica
x
i d o p
, treba raunati s tim da e se sila F
2
nakon stanovitog vremena rada
166
3. Opruge
opruge smanjiti, j er sila predoptereenj a F
0
poputa. Nisu iskljueni ni
lomovi zbog umornosti materijala.
Za samo tijelo opruge vrijede ista doputena naprezanj a kao i za
tlane opruge.
Ne preporuuj u se topl o oblikovane vlane opruge. U naroitim slu-
ajevima treba se posavjetovati s proizvoaem opruga.
Proraun cilindrinih tlanih opruga od etverokutnog profila: vidi DI N 2090.
3.7. Gumene opruge
Gumene se opruge upotrebljavaju uglavnom za priguenje titraja i
udara, npr. kao opruge za temelje ili opruge uloaka elastinih spojki. Vulkani-
zirana guma izmeu metalnih ploa ili tuljaka moe se opteretiti na smik ili
tlak. Slika 175 prikazuje razliite oblike izvedbe, a slika 176 praktike pri-
mjere.
Guma (kauuk) se ne moe komprimirati. Ona moe promijeniti svoj
oblik, ali ne i volumen. Kada bi gumu zatvorili sa svih strana ona bi izgubila
svoja elastina svojstva.
Da se olaka vulkanizirdnje gumene mjeavine, dijelovi moraj u biti pribli-
no j ednake debljine, ali ne suvie debeli. Zbog zarezne osjetljivosti gume treba
izbjegavati otre bridove ili uglove (zaobljenja ili rebra povoljna su).
Kao materijal dolazi u obzir prirodna guma, buna-S, perbunan-guma i druge.
Buna i perbunan su sintetike gume (umjetna guma). Dugotraj ni m djelovanjem
svjetla, topline i kisika guma stari i to tako da umj etna guma otvrdne, a
pri rodna omeka, uz stvaranje napukl i na. Vlana naprezanj a pospjeuju
starenje (vlane opruge izbjegavati!). Sintetika guma je manj e od prirodne
gume osjetljiva na toplinu, ulje i benzin. Izmeu 20 i 70C guma smrzava,
tj. postaje tvrda i krhka.
Slika 175. Osnovni oblici gumenih opruga
a) opruga sa sminim ploama; b) opruga sa sminim tuljcima; c) tlana opruga;
d) uvojno-smina opruga; e) uvojno-smina opruga s ploama
3.7. Gumene opruge
167
Tok deformacije-naprezanja gume odreen j e prema DI N 53504 (JUS
G.S2.127). Primjerice <7
2 0 0
= 12 N/ mm
2
znai da se materijal pri t om naprezanju
rastegne 200%. Naprezanj e a
l00
je tada j ednako modul u elastinosti, koji
znatno ovisi o tvrdoi gume. Tvrdoa se daje u internacional nim stupnjevima
tvrdoe IRH, koji priblino odgovaraju konvencionalnoj Shore-A-tvrdoi
( DIN 53505 ili JUS G.S2.125). Shore-A-tvrdoa oznauje ot por kojim se mate-
rijal opire prodiranj u krnjeg stoca sa D= l , 3 mm, d=0,19 mm i oc=35. Na
primjer 40 Shore-A znai da je krnji stoac pri zadiranju za 1,27 mm naiao
na otpor od priblino 4,4 N. Skala tvrdoe ide od 0 do 100. 0 Shore-A
izraava najmanju tvrdou (dubina prodiranj a 2,54 mm kod 0,56 N), 100
Shore-A najveu tvrdou (bez prodiranj a kod 8,2 N). S praktiki dovoljnom
tonou moe se staviti: 50 Shore-A50 IRH. Vrste gume koje dolaze u
obzir za opruge tvrdoe su 40 do 70 Shore-A 4 0 do 70 IRH. Metal ne ploe
spreavaju gumene opruge da se pri tl anom optereenju sl obodno popreno
deformiraju. Zbog toga karakteristike tlanih opruga ne ovise samo o tvrdoi
materijala, nego u velikoj mjeri i o oblikovanju. Stoga se modul elastinosti
A3
81 32 83
WM9A
1
MAMA \
Slika 176. Metalastik-opruga (Carl Freuclenbercj, VVeinheim/Bergstr.)
A okrugli leaj; B odbojnik; C dvostruk U-leaj; D ultratuljac; E plosnat leaj;
F Metacone-leaj; G stoast prirubni tuljac; H Elastik-spojka
168
3. Opruge
E navodi u zavisnosti od tvrdoe i oblika (sl. 177). Obl ik se obuhvata fakto-
rom oblika k. On je odnos povrine preko koje se dovodi sila, i slobodne povrine.
Za opruge kao na sl. 175 c je prema t ome
, d
2
n/4 d
faktor oblika k = - - ( 1 4 5 )
d-n-h 4h
Suprotno metal ni m oprugama, gumene opruge imaju zakrivljene karak-
teristike. Pri mal i m deformacij ama moemo uzeti da j e karakteristika ravna,
tj. sa konst ant nom krutou c. Pri promjenljivom optereenju opruga se
ovruje, a njezina karakteristika odstupa od statike. Ovo odstupanj e obuhva-
a se faktorom ep tj.:
krutost opruge
c = =
<P '
c
s
t a t (146)
c u N/mm ili Nmm/rad krutost opruge pri promjenljivom optereenju,
c
siai
u
N/mm ili Nmm/rad krutost opruge pri mirnom optereenju, prema jednad-
bi (106) ili (107), str. 140,
faktor korekcije kod
tvrdoe = 40 50 60 70 Shore-A
<P= 1,15 1,3 1,6 2,2
Meuvrijednosti treba interpolirati.
Jednadba (146) vrijedi za gumene opruge optereene na tlak i smik.
Statiki modul klizanja G treba uzeti sa slike 177.
U tablici 70 iznesene su jednadbe za proraun uobiajenih oblika
opruga i doputena naprezanja prema iskustvu. Proraun daje samo pribline
vrijednosti. Ako je potrebno, treba razgovarati s proi zvoai ma opruga.
45
N/mm
2
iO
35
30
I
^ 25
o
|5 20
o
6
75 70 65 S0
-tvrdoa ShoreA
55 50 45 iO 35
/ 1
/ t
t/
/
f
V
V
-
X

ta
o
.Nj
1
o
0.5 1
faktor oblika k
'.5
Slika 177. Statiki modul elastinosti E u zavisnosti od tvrdoe i od faktora oblika, statiki
modul klizanja G u zavisnosti od tvrdoe
3.7. Gumene opruge
169
Tablica 70. Jednadbe za proraun gumenih opruga i doputena naprezanja
Opruga s ploama
optereena na smik
sl. 175a
Opruga sa luljcima
optereena na smik
sl. 175b
Tlana opruga
Sl. 175c
Opruga optereena
uvijanjem ha smik
sl. 175d
Opruga s ploama
optereena uvijanjem na smik
sl. 175e
20% pomaka
t = F/A
y =T/0 /=l n -
x = FjA
d7 f
d\\,%nhG
Vrijedi do
20% sabija nj a
= F/A
Fh
A E
40 okreta
AnhGV R
1 1
20' okreta
T = 0,65
= 0,65-
Ts
CR*-r
4
) G
T u N/mm
2
smino naprezanje
F u N sila opruge
E u N/mm
2
modul elastinosti
y u rad kut smika
A u mm
2
spojna povrina guma-metal
R, r u mm polumjer opruge
a u N/mm
2
T u Nmm
G u N/mm
2
a u rad
h u mm
s u mm
tlano naprezanje
moment uvijanja opruge
modul klizanja
kut zakretanja opruge
visina opruge
debljina opruge
Naprezanje
Vlak <7
d o p
N/mm
2
Tlak <7
d0

N/mm
2
Paralelno smino
T
dop
N/mm
2
Uvojno smino
T
dop
N/mm
2
mirno optereenje
povremeni udar
trajno titrajno optereenje
posebni sluajevi ogranienog udara
1 . . . 2
1 . . . 1,5
0,5 . . . 1
1 . . . 2
3 . . . 5
2,5 . . . 5
1 . . . 1.5
3 . . . 5
1 . . . 2
1 . . . 2
0,3 .. . 0,5
0,5 . . . 1
2
2
0,3 . . . 1
0,5 .. . 1,5
170
4. OSOVINE I VRATILA
4.1. Funkcija, oblikovanje
Osovine (sl. 178 a i b) nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove
kao to su remenice, zupanici, rotori i sl. One mogu mirovati, tako da se
na njima smjeteni strojni dijelovi okreu, ili da rotiraju zajedno sa strojnim
dijelovima privrenim na njima. Osovine su optereene samo na savijanje i
ne prenose okretni moment !
Vratila (sl. 178c i d) na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se
ovi djelo vi stalno okreu te uvijek prenose okretni moment. Vratila su optereena
na savijanje i uvijanje.
Osovine i vratila s centrinim uzduni m provrti ma nazivaju se uplje
osovine, odnosno uplja vratila (sl. 178 d).
Rukavcima nazi vamo one dijelove osovina i vratila koj ima se oslanjaju
na leaje. Krat ke osovine nazivaju se svornjaci.
Za prijenos snage izmeu pokretni h pogonskih i radni h agregata upotreb-
ljavaju se i savitljiva vratila, DI N 44713, npr. za pogon brojila, mjerila brzine
vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata. Sastoje se od vieslojne iane
jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi.
Openi to se osovine i vratila izrauju od elika St 42 (. 0460) ili St 50
(. 0545), a vi sokonapregnute od St 60 (. 0645).
Kod veih zahtjeva dolaze u obzir i C 35 (. 1430), 40 Mn 4 (. 3130),
34 Cr 4 (. 4130), 41 Cr 4 (. 4131) i slino, dok se kod mot orni h vozila
uzi ma 16 MnCr 5, (. 4320), 20 MnCr 5, (. 4321), 18 Cr Ni 8, (. 5421) i slino.
Upot r eba legiranih elika isplati se kod titrajnih naprezanj a (izmjeninog
savijanja) samo onda, ako ne postoji djelovanje zareza, jer su elici visokih
mehanikih svojstava veoma osjetljivi na takva djelovanja. Za izbor materijala
moe biti mj erodavna otpornost na koroziju.
Ravne osovine i vratila do promj era oko 150 mm izrauju se obino od
okruglog elika tokarenj em, Ijutenjem ili hl adni m valjanjem. Deblja ili viestru-
ko stupnj evana vratila izrauju se kovanj em i skidanjem estica. Rukavci i
prijelazi s j ednog promj era na drugi se prema zahtjevima fino tokare, bruse,
poliraju valjanjem, tiskanjem ili lepanjem. Najoptereeniji se povrinski kale
(jezgra mora ostati ilava) i najfinije obrauj u. Osovine i vratila od legirana
elika visoke vrstoe nisu nita krua nego ona od obinih konstrukcionih
elika, j er im je modul elastinosti j ednak. uplje osovine i vratila s promj erom
provrta od 0,5 d su za oko 25 % laki nego puna vratila, ali moment ot pora
iznosi j o uvijek oko 95 %.
Visokoturane osovine i vratila od n = 1 5 0 0 s
_ 1
moraj u biti kruta, kruto
uleitena i izbalansirana.
4.1. Funkcija oblikovanje 171
Slika 178. Primjeri za osovine i vratila
a) nepokretna puna osovina; b) okretna puna osovina; c) puno vratilo; d) uplje
vratilo
172 4. Osovine i vratila
1
Protiv uzdunih pomicanja osiguravaju se osovine i vratila stupnjevanom
promj enom promjera (stupnjevanjem), postavnim ili sigurnosnim prstenovima.
Naizmjenino naprezanje na savijanje osovina i vratila izaziva pri svim
promj enama presjeka, utora i slino stalnu opasnost od loma zbog umornosti
(djelovanja zareza! ). Vrna naprezanja mogu se smanjiti raznim prikladnim
mjerama pri oblikovanju^ Visina vrnih naprezanja za razliito oblikovane
prijelaze, utore, vidljiva je na slici 180. Vrna naprezanja stvaraju se i zbog
napreanih ili vrue navuenih glavina. Smjer toka sila koje prolaze kroz
zatitna cijev
jezgro vratila
pogonska sirana
^ânnnnorinnnnnnnnnnnnl i nnnnnnnnnnnn
n
nnp
r i r l
r a
iuuuuuuuuuuuuuaugtj'M
Slika 179. Savitljivo vratilo
osovinu ili vratilo mjerodavan je za vrstou. Iz primjera na slici 180 vidi se
kod kojeg je oblika prijelaza tok skretanja sila najblai i time najmanje smanjuje
vrstou oblika. Isto se tako moe zarezima za rastereenje (E na slici 180)
tok sila blae skrenuti.
Slika 180. Zarezno djelovanje i tok sila u osovinama i vratilima
<j
f
, t
t
nazivno naprezanje: <7
k
, r
k
naprezanje izazvano zareznim djelovanjem
Preporuuje se kod naizmjenino na savijanje optereenih osovina i
vratila kontrolirati tok sila, jer se najee nalazi mogunost poveanja vrstoe
oblika. Prioritetni promjeri za osovine i vratila proizlaze iz standardnih brojeva
DI N 3 (JUS A.A0.001). Standardne brzine vrtnje pri optereenju za remenice
i klinaste remenice vidi u DIN 112, (JUS M.Cl .250), a za alatne strojeve u
DI N 804 (JUS M.C1.253).
4.2. Rukavci
173
4.2. Rukavci
4.2.1. Nosivi rukavci
_.._^&ukflucL_Mika 181) kod osovina ili vratila su cilindrina, konina ili
kuglasta rotaciona tijela koja se u leajima okreu ili miruju (pokretni ili
nepomini rukavac).
Nosivi rukavci su optereeni popreno na os rukavca. Rukavci koji se
nalaze na krajevima osovine ili vratila nazivaju se eoni rukavci, a unutar toga
unutarnji rukavci.
Ojaanja (vjenac) ili stanjenja, slue za preuzimanje malih uzdunih sila kao
aksijalno osiguranje poloaja. Visina vijenca najee iznosi a = 0,1 d, a irina
> = 0,1 do 0,15 4. Umjesto vijenca moe se napreati i prstenove ili kod
umjerenih sila postavne prstenove osigurati vijkom ili zatikom (slika 182).
Slika 181. Nosivi rukavci
a) cilindrini eoni rukavac; b) cilindrini unutarnji rukavac s ojaanjem; c) cilindrini
unutarnji rukavac; d) konini nepokretni rukavac; e) kuglasti pokretni ili nepokretni
rukavac
Slika 183. Rukavci ruica
a) uvijan s vijanim nastavkom; b) uprean; c) s konusom i vijanim nastavkom
Kuglasti rukavci omoguuju kutnu pokretljivost osovine, ali zbog nepovoljnog
trenja nisu prikladni kao rotacioni rukavci. esto je iz proizvodno-tehnikih
razloga ili zbog vezanja uz materijal korisno da se rukavac izrauje posebno
s vijanim nastavkom ili nastavkom koji se upreava, npr. rukavac ruice prema
slici 183.
174
Standardizirani su: cilindrini krajevi vratila DI N 478 (JUS M.B1.090),
konini krajevi vratila DI N 749 (ISO/R 775) i DI N 750 (ISO/R 775), krajevi
vratila za mazne pumpe DI N 746 (ISO/R 775), za zupane pogone DI N 783
(ISO/R 775), za elektrine strojeve DI N 42943 (JUS N.G0.020 i 021), za pomone
strojeve DI N 73031 (ISO/R 775), za jednodjelne postavne prstenove DI N 705,
a za dvodjelne DI N 708.
4.2^2. Potporni rukavac
Potporni ili uporni rukavci aksijalno su optereeni, te slue kao podupora
osovine ili vratilaJZa male pritiske zadovoljava pun uporni rukavac (sl. 184a).
Budui da je brzina klizanja na obodu najvea, a u sredini nula, rukavac se
nejednako troi i ne ostaje ravan. Teoretski je u centru povrinski pritisak
beskonano velik, to moe dovesti do potekoa prigodom podmazivanja.
Slika 184. Potporni rukavci
a) s punom nalenom povrinom; b) s prstenastom nalenom povrinom;
c) s prstenastom nalenom povrinom i leastom potpornom ploom; d) kuglasti
rukavac
Upotrebom prstenastog potpornog rukavca (sl. 184 b) smanjuje se ovaj nedo-
statak. Povoljno je da se kaljeni rukavac oslanja na potpornu plou, kaljenu ili
od lijevana eljeza. Leasta uporna ploa (s na sl. 184c) nastavlja se
(podeava se) sama prema potpornoj kliznoj plohi. Kuglasti rukavci (sl. 184d)
podeavaju se isto tako sami kao rotacioni rukavci. Nisu podesni zbog nepo-
voljna trenja.
4.3. ^vrstoa
4.3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora
. Osovi ne i vratila treba smatrati nosaima na dva oslonca, s^pojedinanim
silama F. Na mjestima leaja javT|aju sereakcij e' F
A
i F
B
j Na slici i85 oznaeni
su 6pslhTprejeci~gfafiki i pomou brojeva.[0pasnim "presjecima treba_smatrati
syeL presjeke na mjestima promjene promjera, na mj est i maI Ji or a^^boJa
itd., a kod" ravnih ("glatkih) osovina i Vratila na mjestu najveeg momenta
4.3. vrstoa
175
navijanja.) Sile F proizlaze iz sile koja se javlja na zubu, vlane sile remena,
terft^"~"riijelova koje nosi i slino. O odreivanju njihove veliine bit e
govora kasnije u odgovaraj uim poglavljima.
Slika 185. Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i vratila
a) primjer s jednom silom; b) primjer sa dvije sile
4.
Slika 186. Moment savijanja M ako sile djeluju u raznim ravninama (osovina.ili vratilo crtano
je tako da je ralanjeno u dijelovima izmeu opasnih presjeka)
F
x
horizontalna sila; F
y
vertikalna sila; F
A
, F
B
reakcije u osloncima; M
x
momenti
sila F
K
; M
y
momenti sila F
y
; 1...4 opasni presjeci
Ako sile F ne djeluju u jednoj ravnini, pojedine sile rastavljaju se u
horizontalne i vertikalne "komponente F
x
i F
y
tako, da se stvore dvije ravnine
sila. Momenti savijanja M
x
i M
y
u tim meusobno okomi ti m ravninama
zbrajaju se geometrijski (sl. 186) na pojedinim presjecima u rezultirajui
moment savijanja M. Radi boljeg pregleda moment i su crtani u smjeru sila
176
(povrine presjeka), iako stvarno djeluju okomi t o na povrine presjeka. Rezul-
tirajui moment savijanja j e onda mj erodavan za proraun vrstoe. Isto
t ako mogu uzdune sile, npr. aksijalna komponent a sila zupanika s kosim
zubima, izazvati u presjecima dodat na vlana ili tlana naprezanja.
odvoenje snage 1
pogon
^ ^ ^ ^ ^ n a
odvoenje sna. ge 2
n n
- >j , .
i 1
/
3 c :
I7vv\
/ u u
dio vratila bez uvojnog
optereenja
Slika 187. Tok okretnih momenata u vratilu
i Budui da vratila prenose uvijek okretni moment , optereena su i na
torziju (uvijanje). Okretni moment ne prolazi: ob i no' i j e ^
Dovodi se preko, pogonskog strojnog dijela (npr. remenice), a odvodi preko
drugih strojnih dijelova (npr. zupani ka)' slika 187.
Tablica 71. Momenti W i W
{
protiv savijanja i torzije, te momenti inercije / r i U raznih presjeka osovina i vratila

0
i

Glatko
vratilo
Vratilo s
utorom
Vratilo s
provrtom
Ozubljeno
vratilo
Klinasto
vratilo
Poligonsko
vratilo P3
Poligonsko
vratilo PC4
w O.lrf
3
wO,l
3
D
3
dD
2
10 6
K
* 0, 1
0,15 D\
0, 2^ kO,2<P 2 W 0,2D\
h
0,05rf* 0,05Z)
4
D* dD
3
~ 20 12~
* 0 , 0 5 Z )
4
r - l , 2 s V ss 0,075
4
0,lrf* 0,lrf* *2I< * 0, 1Z)
4
- 2, 4Z)
8
V =0,14Z)
4
4.3. vrstoa 177
Za proraunavanj e naprezanja na savijanje i torziju potrebni su momenti
otpora presjeka W protiv savijanja i W
t
protiv torzije. Jednadbe za njih su u
tablici 71. Pored toga dani su i moment i inercije potrebni pri proraunavanj u
deformacija.
4.3.2. Priblini proraun na torziju i savijanje
Preporuljivo je da se za torziono optereeni dio vratila najmanji potrebni
promjer d odredi unaprijed prema iskustvenim vrijednostima doputenih napre-
zanja. Iz uvjeta da je t
t
= T/W
t
= i
tdop
, dobiva se za vratila sa W
t
zs0,2d
3
potreban
3
T
najmanji promjer d
m]n
= (147)
\ >
2 T
tdop
^min
U mm
najmanji doputeni promjer vratila u podruju optereenom okret-
nim momentom,
T u Nmm pogonski okretni moment,
T
idfl
P
U
N/mm
2
doputeno torziono naprezanje prema tablici 72.
Ako su proj ektom odreene dimenzije osovine ili vratila, preporuljivo je
da se prije nego to se raunski provjeri vrstoa oblika, izvri priblina
kontrola na savojnu vrstou prema iskustveno dopustivim naprezanj ima (tablica
72). U pojedinim opasnim presjecima iznosi:

M
tlAo^
naprezanje na savijanje er
f
= (14o)
a
{
u N/mm
2
naprezanje na savijanje u opasnom presjeku,
M u Nmm moment savijanja u opasnom presjeku,
W u mm
3
moment otpora opasnog presjeka (vidi tablicu 71).
Tablica 72. Doputena naprezanja na torziju i savijanje u N/mm
2
za osovine i vratila (iskustvene vrijednosti)
Vrst osovine ili vratila T
Idop
a
fdop
Nepokretne osovine od elika St 42 . . . 50 (. 0460 . . . . 0545)
50 . . . 100
Okretne osovine od elika St 42 . . . 50 (. 0460 . . . . 0545) - 30 . . . 60
Transmisijska vratila od elika St 42 (. 0460) 12 . . 18 30 . . 60
Vratila dizalica od elika St 50 (. 0545) 20 . .40 40 . . 60
Vratila prijenosnika od elika St 60 (. 0645) ili legiranog elika 40 . . 60 60 . . 100
Vratila runih dizalica sa zupastom letvom od elika St 70 (. 0745) 60 . . 80 100 . . 1-50
Teoretski se svi presjeci mogu t ako dimenzionirati da u njima vlada
j ednako naprezanj e na savijanje. Iz uvjeta za presjek x o-
f
= M
X
/T4
7
X
= er
f d o p
moe se za W d
5
na bilo koj em mjestu x izraunati promjer presjeka:
X
3 ,
M
promjer osovine ili vratila d
x
= I (149)
V
0
'
1 ff
fdop 12* Bememi strojeva
178
Tako konstrui rana osovina ili vratilo bila bi paraboloid (okomi to rafirani
dio na sl. 188). Pot r ebno je, meuti m, dobiti proi zvodno i funkcionalno
pogodan oblik sastavljen od cilindara i stoaca tako da to ne dovodi do
podrezivanja parabol oi da. Pretkovani m osovinama i vratilima jednakih napreza-
nja na savijanje uteuju se materijal i obrada.
Slika 188. Osovina ili vratilo s jednakim
naprezanjem na savijanje
4.3.3. vrstoa oblika
U opasnom presjeku vratila mogu nastati :
M
f
w
A
T
vlano ili tlano naprezanje
torziono naprezanje
(150)
(151)
(152)
<7
f
, <7, T, u N/mm
2
M
f
, T u Nm
W, W, u mm
3
A u mm
2
savojno, vlano, tlano i torziono naprezanje,
uzimajui u obzir pogonske udare ili vrijednosti najveih vrnih
momenata savijanja ili torzije za odreeni presjek,
uzduna sila u odgovarajuem presjeku,
moment otpora odgovarajueg presjeka protiv savijanja, odno-
sno torzije (tablica 71)
povrina odgovarajueg presjeka.
Pri i stodobnom optereenju na savijanje i uvijanje zamiljamo da ona
izazivaju samo normal na naprezanj a, nazvana ekvivalentno ili reducirano
naprezanje. Ti me je optereenje vratila svedeno na optereenje na savijanje.
Pr ema hipotezi o najveem deformacionom radu pri promjeni oblika iznosi:
ekvivalentno naprezanje 0 & v = \ / c l + (3ao)
z
t (153)
'ekv
u N/mm
2
a u N/mm
ekvivalentno (reducirano) naprezanje,
gornje naprezanje promjenljivog optereenja. To je najvee nor-
malno naprezanje koje nastaje u presjeku, naime:
CT. , = CT
R
+ CT
4.3. vrstoa
179
f, u N/mm
2
torziono naprezanje prema (152),
a
0
odnos koji pokazuje nain naprezanja na savijanje i uvijanje.
Treba staviti:
3a
2
, 0,48 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i nepromjen-
ljive torzije (a
0
0,4),
1,47 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i jedno-
smjerno promjenljive torzije (a
0
0,7),
3 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i naizmje-
nino promjenljive torzije (<x
0
l).
Pomou faktora oc
0
prilagouje se torzi ono naprezanj e naizmjenino pro-
mjenljivom naprezanj u na savijanje. To znai da se moe pomou faktora oc
0
preraunati torzi ono naprezanj e x
t
u odgovarajue j ednakovri j edno promjen-
ljivo torzi ono naprezanje. Ako je vrst savojnog i uvoj nog optereenja j ednaka
(na primjer obje izmjenino promjenljive ili obje jednosmjerne), onda je a
n
1.
vrstoa oblika a
0
kao dinamika izdrljivost odreenog presjeka osovine
ili vratila iznosi:
o~ b
vrstoa oblika a
0
=
D N p
=
f c <7
D N
(154)
g
2
oQ u N/mm
2
vrstoa oblika odreenog presjeka,
c
D N
u N/mm
2
dinamika naizmjenino promjenljiva izdrljivost materijala prema
tablici 73,
b
p
faktor kvalitete povrine prema slici 189,
faktor zareznog djelovanja prema (155),
odnos naprezanja prema (159),
k faktor za granicu vrstoe oblika
2,1 kod dijelova s optereenjem na savijanje,
1,6 kod dijelova bez optereenja na savijanje.
Faktor zareznog djelovanja jS
kf
= (155)
<x
kf
koeficijent oblika zareza prema slikama 190 do 193. Osim toga treba
uvrtavati: a
K F
3 za zupaste i klinaste profile vratila, 1, 4 za poligonske
profile vratila (odgovarajue oblike vidi u tablici 71) ,
Q* radijus ekvivalentnog zareza je karakteristina vrijednost zarezne osjetlji-
vosti materijala prema tablici 73,
X reducirani gradijent (pad) naprezanja prema ( 156 ) do ( 158) kod:
savijanja x ~ Vd + Vq (156)
vlak/tlak X~2/Q (157)
torzija X~2/ d+l / Q (158)
/ u mm
- 1
reducirani gradijent (pad) naprezanja,
d u mm najvei promjer presjeka,
Q u mm polumjer zaobljenja dna zareza (vidi slike 190 do 193) .
12*
Tablica 73. Dinamika vlano-tlana naizmjenino promjenljiva izdrljivost <r
DN
i radijus p* ekvivalentnog zareza ilavih materijala
(elik)
<r
M
N/mm' 300 350 400 450 500 600 700 800 900 1000 1100 1200 1300
< T
d n
N/mm
2
140 170 ^ 190 210 230 270 320 360 410 450 500 550 600
p* mm 0,2 0,15 0,12 0,09 0,08 0,06 0,04 0,03 0,025 0,02 0,02 0,015 0,01
10 0 0 0 40 0 60 0 80 0 10 0 0 120 0 140 0 N/mm
lomna vrstoa o
u

Slika 189. Faktor utjecaja kvalitete povrine b
p
u zavisnosti od vlane vrstoe cr
M
elika
(kvalitete povrina, vidi u tablici 26, strana 78)
Jednadba (156) vrijedi za dijelove vratila optereene na savijanje, jed-
nadba (157) za dijelove bez savojnog optereenja, j ednadba (158) za dijelove
vratila optereene iskljuivo na torziju.
Ako je q< 0, 5 mm, onda u j ednadbama (156) do (158) treba ipak uvrstiti
Q = 0,5mm, jer se tok sila ne lomi otro oko zareza, nego prolazi u luku
oko njega.
Kod glatkih dijelova vratila bez utora je q = OO, pa u j ednadbe (156) do
(158) treba uvrtavati 2/q = 0. Kod utornih osovina ili dijelova vratila (dosjedni
klin, klinasta vratila, utori ozubljenih vratila) moe se priblino uzeti da je
Qt /2^b/2 (t dubina utora odnosno zubca, b = irina utora). I kod napreanih
glavina (sl. 193 a) treba uvrstiti q = 0,5.
Odnos naprezanja
a
srl
G
%
(159)
<7
sr
u N/mm
2
srednje naprezanje titrajnog optereenja. Ono je jednako konstant-
nom (mirnom) normalnom naprezanju kojem se superponira naizmje-
nino naprezanje. U normalnom sluaju su to vlana ili tlana
naprezanja a. Naelno, u pojedinim presjecima vratila je <r
sr
=
= 0,5 (Cg+f j ) sa cr
d
kao najmanje normalno naprezanje ciklusa pro-
mjenljivog optereenja (donje naprezanje),
<r
g
u N/mm
2
gornje naprezanje ciklusa promjenljivog optereenja =a+a
r
4.3. vrstoa
181
g/l-0 , 0 5 0 , 0 7 OJ 0 J5
0 , 4 0 5 OS 0 , 7 0 , 8 0 , 9 1
odnos d/D
Slika 190. Koeficijenti oblika a
k f
kod vratila s razliito
oblikovanim prijelazima s veeg na manji promjer
0 , 4 0 .5 0 , 6 0 , 7 0 8 0 , 3
odnos d/D
Slika 191. Koeficijenti oblika ot^,. kod
vratila s utorom po obodu"
Slika 192. Koeficijent oblika o^,. kod vratila
s poprenim provrtom
3, 0
2JS
IV
\2fi
_ _
l2fi
1 18
16
1 1, 4
t u
> > > >
1
0 , 1 0 2 0 J3
odnos /d
0 , 4 Q5
Ako su vlana odnosno tlana naprezanja a i naprezanja na. savijanje rj
f
konstanta, kao to je to kod osovine koja miruje, onda e biti aja = \.
Ako ne djeluje vlano ili tlano naprezanje ve samo naizmjenino promjen-
ljivo naprezanje na savijanje, onda je aja
g
=0 (isto naizmjenino optereenje).
U dijelovima vratila koji su optereeni iskljuivo na torziju, stavlja se aja =0
kod naizmjenino promjenljivog x
t
, aja =0,5 kod jednosmjerno promjenlji-
vog i
t
, aja =1 kod nepromjenljivog x
t
. U ovim sluajevima treba uzeti
o"
e k v
~l , 5T
t
. Za ispravno dimenzioniranje mjerodavna j e:
Sigurnost protiv umornosti S
D
= a
0
/a
ekv
Uobiajeno su: S
D
^ 2 kod aja
%
=0 do 0,25,
S
D
^1, 7 kod (7
s r
/a
g
>0, 25 do 0,75,
S
D =
\ A kod <7
gr
/<7
g
>0,75 do 1.
(160)
182
oblik A oblik B
Slika 193. Koeficijenti oblika oc^ kod vratila
a) s napreanom glavinom (za presjek x prema slici 190); b) sa zarezom s otrim
bridovima za uskonike; c) s blagim prijelazima; d) s utorima za pero, odnosno
utorima za dosjedni klin
4.4. Deformacije
4.4.1. Deformacije zbog sila savijanja
Osovine i vratila izloena su savijanju zbog djelovanja sila F (sl. 194).
Duga i tanka vratila mogu esto biti dovoljno vrsta, "ali"deformacijom
mogu da remete funkcionalnost. Tako npr. mogu da dovedudo ^djfuârija "u
zahvatu kod, zupanih prijenosnika ili do zagrijavanja u kliznim leajima
zbog rubnog pritiska. U kritinim sluajevima treba prema. tome. proraunati,
progib i kqsX..p^loaj-.jâvca
:<i
Prema iskustvu treba da progib ispod hvatita
sile iznosi /<;0,00035 L (manje vrijednosti pri >2 5 s
_ 1
) , i (vidi sl. 196)
tan /?
A; B
^0, 001 do 0,002 (manje vrijednosti kod dugih kliznih leaja, a velike
kod kratkih kliznih leaja; vidi 5.1.6.).
Gl adak stap dobiva prema slici 195 na mjestu x
F l
3
( x x
3
\
p r o g i b ] y =
e i r r , VÎ+T)
(161)
5
Slika 194. Progib osovine ili vratila i kosi poloaj rukavaca u leajevima
4.4. Deformacije
183
i
i *4
I
Slika 195. Progib uklijetenog glatkog
tapa
Nadalje proizlazi na mjestu x
kut nagiba:
F
tan /? = ; (l
2
-x
2
) (162)
2E- J
{
Kod x = 0 nestaju lanovi sa x.
- E
Slika 196. Osovina ili vratilo zamiljeno rastavljeno, tako da postaju dvije konzole
Kod viestruko stupnjevanih osovina ili vratila s j ednom silom izmeu leaja,
prema slici 196, zamiljamo da je osovina ili vratilo uklijeteno u hvatitu
sile F i da je kao konzol a savijana reakcijama u osloncima duljina /
A
i /
B
.
Progib u osloncu f
A
FJ l \ , /I-/? , /
3
3 - / |
3 VJ
f l
J
(2
(163)
f
A
u mm progib ispod F
A
. Progib/
B
ispod F
B
treba proraunati na isti nain,
F
A
u N sila oslonca leaja (reakcija),
/ u mm duljina stupnja od F
A
,
E u N/mm
2
modul elastinosti materijala vratila, za elik % 210000 N/mm
2
,
J
{
u mm
4
moment inercije odgovarajueg presjeka vratila prema tablici 71,
strana 176.
Ispod sile F iznosi:
progib
/ = / A + ( /" B- /A) U L
(164)
Sada treba odrediti pojedine kutove savijanja p\ , j8
2
. . . pomou jednadbe
(162). Za stranu A na slici 196 je, na primjer:
184
i prema t ome:
tan a-
_f\ ~ / B
L
tan jS
A
= tan (27/?-a)
(165)
(166)
Sa stranom 5 treba postupiti na isti nain.
Budui da su kutovi savijanja veoma maleni, moe se staviti da je
t a n a n a , tan odnosno tan/?
A
^27/$ ot (a i $ u radijanima).
Konzolno uleitene osovine ili vratila smatraju se, prema slici 197, da su
uklijetene u osloncu F
B
tako, da se kao prije stvaraju dvije konzole.
5
F
Slika 197. Progib osovine ili vratila kod konzol-
JL nog uleitenja
Kod osovina i vratila koja su optereena sa vie sila, progibi se prorauna-
vaju poj edinano, za svaku silu F
x
, F
2
,... posebno, te se onda izmjeri
vrijednost / na mjestu najveeg progiba (dobiva se crtanjem elastine^Jirjije).
S kut om nagiba treba postupiti u istom smislu.
Ako sile djeluju u raznim ravninama, treba pojedine progibe fi,f
2
,---
i kutove nagiba $
2
, . . . te moment e savijanja (vidi sl. 186) na odgovara-
j uim mjestima geometrijski zbrajati.
4.4.2. Deformacije izazvane torzionim silama
Torzi oni m moment om zakreu se meusobno presjeci vratila. Dva presjeka
u r az maku? glatkog dijela vratila (sl. 198) zakreu se za kut oc= T l/(G /,).
Kut zakretanj a stupnjevanog vratila (sl. 199) iznosi:

Slika 199. Za proraunavanje kuta uvijanja stupnjevanog vratila T
s
Tj
4.5. Kritina brzina vrtnje
185
kut zakretanja oc=27 (167)
G 1,
a u rad kut zakretanja,
G u N/mm
2
modul klizanja materijala vratila, za elik iznosi* 80000 N/mm
2
,
T u Nmm torzioni moment u odgovarajuem dijelu vratila,
/ u mm dio duljine vratila s konstantnim momentom inercije i torzije,
/, u mm
4
moment inercije protiv zakretanja u odgovarajuem dijelu vratila,
prema tablici 71.
Druga vratila, npr^transmi si ona, deformiraju se znat no ve pri razmjerno
mal om t or zi onoml m^
dovodi zbog elastinosti vratila do nepoeljnih torzionih titraja strojnih dijelova
monti rani h na vratilu (djelovanje kao Rod ravnih torzionih opruga, vidi 3.4.).
Zat o se ograniuje kut zakretanj a prema iskustvu ha veliinu a/27/=0,25 /m.
ako 1.1 oznaava ukupnu duljinu dijela vratila koji je torzi ono optereen.
4.5.1. Fleksiona kritina brzina vrtnje
Osovine i vratila, zajedno s masama koje su na njima smjetene, predstavljaju
fleksione elastine opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te mase vibri-
"rati vlastitim priguenim titrajima (vidi sl. 157, str. 141). Prilikomi TOLtadjjeJavljaju
se periodini, impulsi centrifugalne sile. Ovi impulsi odgovaraj u brzini vrtnje,
a nastaju radi toga j er se stvarni poloaj teita ne pokl apa s teoretskim.
Do toga dolazi zbog neizbjenog odstupanj a stvarnih mjera od nazivnih,
u granicama doputeni h odstupanj a. Ako se sada sluajno pokl opi pogonska
brzina vrtnje: ^ koji tvori osovina ili
vratilo sa masama smjetenim na njima, nastat e rezonancija...Uz nemiran
hod vibrirat e osovina ili vratilo, poveavajui stalno ampl i tudu titraja,
sve do l oma. Rezonant u brzinu vrtnje nazivamo fleksionom kritinom brzinom
vfinje, n
k r i
,. Preciznim balansiranj em i krut om izvedbom moe se danas raditi i
u samom kritinom podruj u. Ova met oda je, meuti m, upotrebljiva samo u
posebnim sluajevima. Ako j e fleksiona kritina brzi na vrtnje n
k r i l
manj a od
m
Slika 200. Titranje osovine ili vratila zbog premjetanja teita
a elastina linija; b amplitude titranja elastine linije; m masa montirana na vratilu;
5
0
teite mase; F
f
centrifugalna sila; F
f
' centrifugalna sila nakon pola okretaja
186
pogonske n, mor a pri putanju stroja u pogon i zaustavljanju biti podruje
kritine brzine vrtnje brzo prijeeno. Dugake i t anke osovine i vratila imaju
visoku fleksionu kritinu brzinu vrtnje. Kako iz (109 a), strana 141, proizlazi,
frekvencija vlastitih titraja sustava zavisi od krutosti c i od masa m koje
vibriraju. Sami impulsi i sile koje djeluju F
x
, F
2
,. . . ne utjeu na kritinu
brzinu vrtnje!
Fleksiona kritina brzina vrtnje
K nr K
"krit ~ ~ i ~
271 \/ m 2TT
(168)
/z^j, u s
_ 1
fleksiona kritina brzina vrtnje,
K faktor naina leitenja = 1 za osovine i vratila koja se slobodno
okreu u leajima (slika 201a), =1,3 za osovine obostrano uvrene
(slika 201 b), = 0,9 za konzolno uleitene osovine ili vratila (slika 201 c),
c u N/m krutost sustava koji vibrira,
m u kg masa sustava koji vibrira,
g u cm/s
2
zemaljsko ubrzanje =981 cm/s
2
,
f
G
u cm najvei progib izazvan teinama masa strojnih dijelova smjetenih na
vratilo ili osovinu.
Slika 201. Shematski prikaz razliitih uleitenja osovina i vratila
a) okretno u leajevima; b) obostrano uklijeteno; c) konzolno
Pri proraunavanj u f
G
pomou j ednadbi (163) i (164) [u (164) je to f]
smiju kao sile koje optereuj u vratilo ili osovinu biti uzi mane u obzir samo
teine masa. Ne smiju prema t ome biti uzi mane u obzir vune sile remena,
sile koje djeluju na zube zupani ka i t d! Fl eksi ona kritina brzina vrtnje
neovisna je od toga da li su vratilo ili osovina u hori zontal nom, kosom ili
vertikalnom pol oaj u!
Budui da teina vlastite mase vratila ili osovine nije pri proraunu
uzi mana u obzir, i zraunata kritina fleksiona brzi na vrtnje lei iznad stvarne.
Razlika koj a se stoga javlja poveava se s poveanj em progi ba izazvanog
teinama masa. Zat o se osovine i vratila nastoji dimenzionirati t ako da
i zraunata kritina brzi na vrtnje n
k r i t
lei uz dovolj nu sigurnost iznad ili
ispod stvarne pogonske brzine vrtnje. Za sustave kod kojih su na tekom vratilu
ili osovini smjeteni laki strojni dijelovi, dobi t emo tonije vrijednosti n
k r i t
ako u proraunu uzmemo u obzir i vlastitu teinu vratila, odnosno osovine.
To emo uiniti t ako da emo teine parcijalnih dijelova vratila ili osovina
nadomjestiti silama s hvatitem u teitu svakog parcijalnog dijela. Ali ni to
nije pot puno tono, j er j e vlastita teina zapravo kont i nui rano optereenje.
187
4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje
Vratilo 3_rnasama koje su na njemu smjetene ravna je torziona opruga
koja e.poeti-vibrirati priguenim torzionim titrajima ako ju izloimo koleba-
njima okretnog momenta. Ako kolebanja okretnog momenta odgovaraju brzini
vrtnje kao to je. to kod zalomljenih vratila stapnih strojeva, doi e i kod
torzionih vibracija do rezonancije,. To e. nastati kada pogon
bude j ednaka vlastitom titranju sustava. Torziona kritina brzina vrtnje n
kr i t
j ednaka j e p^srjistza^mqgujhpsti l oma ka o
-
! fl eksTona. Impulsi okretnih
momenata ogranieni su ipak na posebne sluajeve. """""
Torziona kritina brzina vrtnje n^^K,- / - (169)
n,^, u s
- 1
torziona kritina brzina vrtnje,
c u Nm/rad krutost vratila,
J u kgm
2
moment tromosti mase vratila, ukljuivo mase dijelova smjetenih
na vratilu.
Uzimajui u obzir oznake dane na slici 199, izraunava se krutost iz
j ednadbe:
r4
z
7
(170)
c G i
t
c u Nmm/rad krutost vratila,
G u N/mm
2
modul klizanja materijala vratila 80000 N/mm
2
za elik,
/ u mm duljine pojedinih stupnjevanih dijelova vratila,
7
t
u mm
4
polarni moment inercije pojedinih poprenih presjeka (tablica 71
str. 176).
188
5. LEAJI
5.1. Trenje, podmazivanje i maziva
5.1.1. Trenje
Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim leajima. Leaji
se podmazuj u da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili to manji. Pod
trenjem se prema DI N 5281 podrazumj eva otpor koji se javlja izmeu povrina
nalijeganja dvaju tijela i suprostavlja se meusobnom gibanju bilo klizanjem,
bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja kinetiko trenje), ili onemoguuj e
gibanje (trenje mirovanja statiko trenje).
Za leaje znaenje ima samo trenje gibanja. K t ome se rauna i startno
trenje u poetku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje
gibanja spadaju slijedee vrste trenja:
1. Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize j edna po drugoj (klizni
leaj, klizna vodilica kod alatnih strojeva).
2. Trenje kotrljanja, kada se dva elastina tijela (na primjer od elika) kotrljaju
j edno po drugom. Zbog elastine doformacije nastaje iz teoretskog tokastog
ili linijskog dodi ra povrinski dodi r koji daje klizni udio (valjii koji se
sl obodno gibaju izmeu dvije vodilice).
3. Trenje valjanja, kada se valjaju dva tijela j edno po drugom, pri emu je
uee klizanja i kotrljanja odreeno unaprij ed zakoni ma gibanja (valjni
leaji, bokovi zupanika).
Poznat e su nadalje j o slijedee vrste trenja:
1. Trenje vrstih tijela, pri kojem se vrsta tijela dodi ruj u' neposredno. Na njiho-
vim povri nama je oksidacioni sloj ili sloj krut og maziva.
Slika 202. Vrste trenja
a) suho trenje bez sloja koji razdvaja nalene
povrine; b) mjeovito trenje; djelomino suho,
djelomino tekue trenje; ) tekue trenje (plovno
trenje) s meuslojem koji razdvaja
1 pomini dio; 2 mirujui dio; 3 meusloj;
4 gibanje; 5 optereenje
5. 1. Trenje podmazivanje maziva
189
2. Suho trenje, ako izmeu dodirnih povrina nema oksidacionog sloja, sloja
vlage, niti bilo kakvog drugog stranog sloja (slika 202 a).
3. Tekue trenje, ako se povrine nalijeganja ne dodiruju, a vrhove njihovih
povrinskih hrapavosti razdvaja nosivi tekui ili plinoviti meusloj (slika
202c). Ako se potreban tlak za noenje stvara samo gibanjem tijela,
onda ga nazivamo hidrodinamikim, ako pak nastaje pumpom s posebnim
pogonom, onda hidrostatikim. Trenje koje pri tome nastaje je trenje zbog
viskoziteta (ilavosti) materijala nosivog meusloja.
4. Mjeovito trenje nastaje meu povri nama nalijeganja ako postoji djelomino
trenje vrstih tijela, a djelomino tekue trenje (slika 202 b). Mjeovito
trenje nastaje pri suvie sporom gibanju (kod pokretanj a i zaustavljanja),
suvie visokom optereenju ili nedovoljnoj koliini tekuine, odnosno plina.
5.1.2. Podmazivanje i maziva
Radi olakanja klizanja povrina nalijeganja, te radi smanjivanja ili ak
sprjeavanja troenja, upotrebljavaju se maziva. Ona treba da omree klizna
mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavou izazvane meusobne
neravnosti povrina nalijeganja, da sama imaju nisku unutarnj u ilavost, da ne
nagrizaju materijale i da ih tite od korozije, a da po mogunosti i hlade,
prenose pritisak, brtve i tite maziva mjesta od neistoa i vode. Kao maziva
dolaze u obzir:
1. Tekua maziva (ulja). Ona openito udovoljavaju najbolje zahtjevima i
esto se s njima moe ostvariti hi drodi nami ko podmazivanj e.
2. Masti za podmazivanje su plastine tvari kod kojih su metalnim sapuni ma
ili materiji za zguavanje dodana ulja.
3. Mjeavine vrstih maziva s uljima ili mastima. vrsta maziva u prahu
mijeaju se s uljima ili masti ma. Slue kao tankosl oj no mazanje pri poteko-
ama uhodavanj a.
4. Kruta maziva su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju
uz klizne povrine i time im poboljavaju klizna svojstva. Najee se
upotrebljavaju u spoju s uljima, mastima, umjetnim masama, na primjer
grafit i molibdendisulfid.
5. Umjetne mase s kliznim sposobnostima. U obzir dol aze: poliamid PA, poliacetal
POM, politetrafluoretilen PTFE i fluoretilen-propilen PFEP, koji se upotreb-
ljavaju za klizne tranice, leajeve, brtvila kod vratila i zupanike. Osi m toga
mogu se kruta maziva dodat i (inkorporirati) umjetnim masama da bi im se
poboljala klizna svojstva, na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice
od umjetnih masa.
6. Suhi tanki mazivi slojevi su vrsta maziva u tanki m slojevima (TSF) koja
slue kao trajno mazivo, iskljuujui mogunost zagaivanja dobara koja
se prerauju, kao to su ivene namirnice ili tekstil.
7. Plinovi. Ponekad i zrak slui kao mazivo kliznih leaja kod malih brzohod-
nih strojeva.
190
5. Leaji
Najvanija maziva za leaje su ulja. Najee se daje prednost jeftinim
mineral nim uljima u odnosu na sintetika ulja. Svakom gibanju tekuine
suprotstavlja se unutarnj e trenje. Ako dvije povrine podmazane uljem klize
j edna po drugoj , onda se i pojedini uljni slojevi pomi u meusobno uz
trenje. to je trenje vee, to je tzv. ilavost tekuine vea. Ta ilavost tekuine
naziva se viskozitet.
Sloj tekuine izloen trenju, kao to je npr. nosivi meusloj (mazivi sloj)
kod hi drodi nami kog podmazivanj a, moe se zamisliti da je sastavljen od
tanki h slojeva slino snopu meusobno pomaknut i h igraih karat a (sl. 203).
Pri njihovu meusobnom uzdunom pomicanj u nastaje izmeu pojedinih slo-
jeva smino naprezanje T, ija veliina zavisi od vrste tekuine (ilavosti tekuine)
i od razlike brzina pojedinih slojeva. to je vei pad brzine, to je vee smino
naprezanj e T. Kao mjera za viskozitet mazive tekuine u gibanju oznaava
se dinamiki viskozitet n kao ono smino naprezanj e koje bi nastalo kad
izmeu dva sloja razmaknut a za jedinicu duljine (1 m) postoji razlika u brzini
od j edne jedinice brzine (1 m/s). *
Prema slici 203 meusobni razmak dviju povrina je Ay, a njihova razlika
u brzini Av. Prema t ome imali bismo kod povrina u razmaku 1 (jedna jedinica
duljine) pad brzine v = Av/Ay. Ako pri ovome padu i zmeu pojedinih slojeva
djeluje smino naprezanj e T i ako se pretpostavlja da su smino naprezanje
i pad brzine v meusobno proporci onal ni (Nevvtonova tekuina), onda bi
smino naprezanj e za jedinicu brzine iznosilo n = x(v\ prema t ome j e:
dinamiki viskozitet n =
Av/Ay
" 1
\
/ H
/
a 1
Slika 203. Pomicanje slojeva tekuine kod hidrodinamikog podmazivanja (a su zamiljeni
slojevi tekuine koji se meusobno pomiu kao sloaj igraih karata)
Ako se uvrsti T U N/ m
2
= Pa (Pascal), Av u m/s i Ay u m, tada proizlazi
internacionalna jedinica za dinamiki viskozitet
N/ m
2
N
m/s
m
m
s = Pas (Pascal-sekunda)
kp kp
Konvencionalno je do sada vrijedila u tehnici jedinica ^ s. Tada j e l r S = 9,81 Pas.
m nr
esto se upotrebljavalo i poaz (Poise, P) prema francuskom fiziaru PoiseuiUe. Postoji i
odnos 1 Pas= 10P ili 1 Pas= l daP (dekapoaz) ili 1 Pasx IO
3
cP (centipoaz). Dakle:
1 Pas = 10 P = 1 0
3
cP
5.1. Trenje podmazivanje maziva
191
Dinamiki viskozitet moe se mjeriti pomou viskozimetra s kuglom, kod kojeg se kugla
sputa kroz cijev napunjenu uljem za ispitivanje. Vrijeme sputanja je izravno proporcionalno
dinamikom viskozitetu.
Osi m dinamikog, postoji i kinematski viskozitet v nekog ulja, pod kojim se
podrazumj eva odnos di nami kog viskoziteta n prema gustoi ulja Q.
n
Kinematski viskozitet v =
; e
N- s
2
Ako se rauna Q U kg/m
3
, a iz 1 N = 1 kg 1 m/s
2
proizlazi za 1 kg = 1 ,
m
,
w
N s
2
/m N- s
2
dakle o u = = ^ dobiva se
m m
internacionalna jedinica za kinematski viskozitet
N s/m
2
m
2
N - s
2
/ m
4 =
T
Konvencionalno je do sada vrijedila, prema engleskom fiziaru Stokesu, nazvana jedinica
1 St(Stokes)=l cm
2
/s. Nadalje je 1 St = 100cSt (centistokes) i tako:
l m
2
/ s = 1 0
4
S t =1 0
6
cSt
N- s
2
Budui daj e openita gustoa ulja Q 0,9 kg/dm
3
= 900 kg/m
3
= 900 ^
4
,
moe se pri preraunavanj u ki nematskog viskoziteta u dinamiki upotrijebiti
slijedea skraena veliinska j ednadba:
dinamiki viskozitet n = 0,09 Pas = 0,0009 Pas (171)
St cSt
Ako, na primjer, neko ulje ima kinematski viskozitet v = 50 cSt, onda je dinamiki visko-
zitet:
50 cSt
n = 0,0009 Pas = 0,045 Pas
cSt
Ovo preraunavanj e pot rebno j e stoga to j e ki nematski viskozitet, iako
beznaajan za tehni ku podmazivanja, gotovo iskljuivo moe nai u podaci ma
proizvoaa ulja.
Sva tekua maziva s porast om temperature postaju rijea, to znai da
se njihov viskozitet smanjuje. Zbog toga se mora viskozitet uvijek naznaiti u
ovisnosti o temperaturi . Tako, na primjer v
5 0
= 63 cSt znai da kinematiki
viskozitet ulja na t = 50 C iznosi v = 63 cSt. Na slici 204 pri kazane su promj ene
viskoziteta normal ni h ulja u ovisnosti o temperaturi . Viskozitet raste takoer i
s tl akom ulja, ali se taj porast j edva oituje do 40 MPa = 40 N/ mm
2
.
Od vanosti je j o stinite, kao t emperat ura na kojoj se ulje poinje
skruivati, plamite kao temperatura na kojoj se zapali uljna para, ali ne i samo
ulje, te postojanost prema starenju, kao neko odreeno poveanje ostatka uljnog
koksa u ulju nakon odreenog vremena.
192 5. Leaji
Kao maziva ulja dolaze u obzir:
1. Destilati, koji se dobivaju destilacijom pr odukat a zemnog ulja. Oni su
pri kl adni do 40 C, te se upotrebljavaju kod j ednostavni h prijenosnika,
kliznih leaja, zglobova i kliznih putanj a.
2. Maziva ulja A DI N 51505 (JUS B.H3.313 i 316) s vrelitem viim od onog
koje imaju destilaciona ulja. Ona su kvalitativno ispod destilata, a i jeftinija su.
Imaj u vrlo dobr u sposobnost prianjanja i podmazivanj a, pa su pogodna za
podmazivanj e stalno svjeim uljem, te za prot ono podmazivanj e do 50 C.
3. Rafinati su ulja ija su svojstva pobolj ana rafinacijom (ienjem). Oni
udovoljavaju naroi to visokim zahtjevima sposobnosti podmazivanj a, posto-
j anosti mazivog sloja i postoj anosti prema starenju. Standardi zi rana su kao
maziva ulja C. Upotreblj ivost i preko 50 C.
temperatura t - (prema Niemann-Cameron-Vogelu)
4. Legirana ulja su rafinati ili sintetika ulja koj ima su dodani razliiti aditivi,
izmeu ostalog dodaci za visoki tlak koji poveavaju otpornost na visoki
tlak (grafit, cinkov sulfid, molibdendisulfid, fosfor, te spojevi fosfora,
sumpora i klora).
5.1. Trenje podmazivanje maziva
193
5. Sintetska ulja su umjetna ulja. Stinite im je nisko, imaju pogodan odnos
viskozitet temperatura, naroi to povienu postoj anost prema starenju, vie
plamite nego mineral na ulja. Budui da su veoma skupa, upotrebljavaju se
samo t amo gdje normal na maziva zatajuju. I sintetska ulja mogu se legirati
aditivima (vidi pod 4). Od sintetskih ulja najbolje karakteristike viskozitet
t emperat ura pokazuj u silikonska ulja, te se iroko primjenjuju ( 70 C do
+ 250C, v
5
o = 25 do 350 cSt). Sposobnost omreavanja je manja. Osobi to
dobro djelovanje pokazuj u pri podmazivanj u umjetnih masa, kao to su
poliamid i polistirol.
Mazive masti su mineralna ulja zgusnuta pomou metalnih sapuna. Sapu-
nasta graa (vrsta pjena od sapuna) obavija kapljice ulja, te ih samo u
najmanjim koliinama osl obaa za podmazivanj e. Za vrijeme gibanja istisne
se ulje iz pora i podmazuj e. Pod saponifikacijom podrazumij eva se openito
kemijska reakcija izmeu masni h kiselina i mineralnih soli, preteno kalcijevim,
natrijevim ili litijevim hidroksidima. Postoj e prema tome masti kalcija, natrija
ili litija. Svojstvo masti da se moe nanositi u slojevima i da se lako plastino
deformira, oznaavamo kao konzistenciju, koja se izraava pomou penetracije.
Na 25 C mjeri se dubi na pr odor a ispitnog stoca i ona se izraava u deseti-
nama milimetra. Na primjer, penetracija 310 znai da ispitni stoac prodi re u
mast za 310 0,1 mm = 31 mm. Odl eane masti daju penetraciju mirovanja, a
pret hodno gnjeene daju penetraciju valjanja. Maziva mast je to bolja, to je
manj a razlika izmeu tih penetracija. Penetracij a valjanja tekuih masti, koje su
veoma meke, je 355 do 475 (razred konzistencije 1 do 3), tvre masti od
85 do 205 (razred konzistencije 4 do 6). Konzistencija se porast om tempera-
ture smanjuje, ali ne u onoj mjeri kao viskozitet ulja. Masti u tehnikoj
upotrebi su:
1. Mazive masti na bazi kalcijeva sapuna. Udovoljavaju j ednostavni m zahtjevi-
ma podmazivanj a od 35 C do +5 0 C, ne otapaj u se u vodi, pa su
pogodne za podmazivanj e na ot vorenom (graevinski strojevi, kolsko posto-
lje i j ednostavni klizni leaji). Naknadna podmazivanj a pot rebna su u
kraim vremenskim razmacima. Za valjne leaje pogodne su od 20 C do
+ 50 C.
2. Mazive masti na bazi natrijeva sapuna. Struktura im je vlaknasta, dobra
sposobnost podmazivanj a, ali se otapaj u u vodi. Temperat ura upotrebe je
30 C do +110 C. Pogodne su za klizne i valjne leaje, ali pri stupom
vode se ispiru.
3. Mazive masti na bazi litijeva sapuna. One su kratkovl aknaste strukture
i ne otapaj u se u vodi, njihova t emperat ura upotrebe iznosi 30 C do
+125 C, a kratkotraj no (do 100 sati ukupno) i do +140 C. Sadre
primjese koje im daju sposobnosti za visoke pritiske.
4. Mazive masti na bazi kompleksne saponifikacije. Ima vie metalnih sapuna
(barij/kalcij ili litij/magnezij/stroncij), koji kemijski meusobno stvaraju
kompl ekse (spojeve). Ne otapaj u se u vodi, a njihova temperatura upotrebe
je 25 C do +150 C. Za klizne i valjne leaje su neogranieno upotrebljive.
Zbog visoke cijene dolaze u obzir samo t amo gdje zataje jeftine mazive
masti.
194 5. Leaji
5. Blok-masti (briketne masti). To su tvrde masti izraene u obliku kvadra,
koje se umeu u komore kliznih leaja. Nj ihova penetracija iznosi 20 do 85.
Temperat ura upot rebe do 160 C Upotrebljavaju se u valjaonicama za leaje
valjanih staza, kod kal andra (strojevi za valjanje) za preradu umjetnih
masa i gume, u principu kod tekih, sporohodni h strojeva s vruim leajnim
mjestima.
Kruta maziva imaju vlastitu sposobnost podmazivanj a. Grafit i molibden-
disulfid kao tvari sa slojevitom mreastom st rukt urom (slojevito postavljeni
mali lamelasti djelii) najznaajniji su. Upotrebljavaju se t amo gdje se ne moe
postii hi drodi nami ko podmazivanj e, to znai kod malih brzina klizanja,
gibanja amo-tamo ili udarni h optereenja, to bi probMo inae mazivi sloj.
I pri nepovoljnim kombi naci j ama materijala, kao to je elik po eliku,
korisno je djelovanje kruti h maziva, zbog razdvajanja povrina nalijeganja.
Klizni slojevi krutog maziva koja vrsto prianjaju ne mogu se tako lako
istisnuti kao uljni sloj, ak ni na veoma visokim t emperat urama, na kojima
znadu zatajiti i sintetska ulja. Svemirski letovi mogli su se svladati samo
upot rebom krutih maziva.
Lamelasti djelii kruti h maziva mogu se meusobno lako pomicati. Mnogo-
broj ne lamele ulaze u udubljenja povrinske hrapavosti kliznog materijala i
prianjaju uz materijal t ako da se nalene povrine vie ne dodiruju. Nedo-
statak je, meuti m, u t ome da se ovim mazivima ne mogu postii tako niski
koeficijenti trenja kao s hi drodi nami ki m podmazivanj em.
Molibdendisulfid MoS
2
moe se upotrebljavati od 180C do +450 C,
a ako nema pri stupa zraka, ak do 650 C. U trgovinu se isporuuje u obliku
pr aha ili umjeani u masti ili ulja, u obliku paste. Koeficijent trenja u leaju
pada s poveanjem optereenj a izmeu 0,02 i 0,12.
Grafit je graen od at oma ugljika, a prema Mo S
2
bolje vodi toplinu,
ali mu nije t ako velika mo prianjanja, jer djeluju samo adhezione sile.
Grafitom se ne povisuje sposobnost primanj a pritiska masti i ulja kao sa MoS
2
.
Najee se upotreblj ava s drugim nosiocima ili mazivima. Grafit se proizvodi
u pahulj icama ili u prahu i znatno je jeftiniji od Mo S
2
. Na 400 C poinje
da oksidira, te izgara iznad 550 C u ugljini dioksid.
Duktilni metali (jako deformabilni), kao to su aluminij, kositar, olovo ili
bakar u prahu, te kol oi dno srebro, mijeaju se s mazivima i sprijeavaju kod
mjeovitog trenja troenje kliznih povrina.
5.2. Klizni leaji
5.2.1. Hidrodinamika teorija podmazivanja, leaji s viestrukim kliznim povri-
nama, utori za podmazivanje
Leaji slue kao oslonci rukavca osovina i vratila. Razlikuju se nosivi
leaji za radijalne sile (poprene sile) i uporni ili potporni leaji za aksijalne
sile (uzdune sile). Rukavci rotiraju podmazani uljem ili mastima, eventualno
kruti m mazivima u tuljcima ili blazinicama leaja, izloeni trenju klizanja.
5.2. "Klizni leaji 195
Idealno je hi drodi nami ko podmazivanj e uljem (vidi 5.1.1. str. 188), jer
se tada ne troe klizne povrine. Nosivi mazivi uljni sloj moe nastati samo
onda ako se izmeu povrina nalijeganja naini uljni klin i ako je brzina
klizanja dovoljno velika. Plivanje" kliznih povrina moe se usporediti sa
skijanjem na vodi. Gibanj em i koso postavljenim skijama prema vodenoj
povrine proizvede se dovolj no visok tlak vode, koji moe nositi skijaa.
U kliznim leajima taj zadatak preuzi ma uljni klin.
Na slici 205 pri kazan je nain nastajanja nosivog uljnog sloja. U stanju
mirovanj a rukavac lei ekscentrino u blazinici leaja (slika 205 a), stvarajui
klinast procjep. Prost or izmeu blazinice i rukavca ispunjen je mazivim uljem,
koje za vrijeme gibanja mor a da stalno dotie. Kada se rukavac pone
luljak leaja
rukavac
Slika 205. Poloaj rukavca kod raznih brzina vrtnje; /i
0
je debljina uljnog filma u suenom
dijelu klinasta procijepa
okretati trenje vrstih tijela (suho trenje) prelazi najprije u mjeovito trenje
(trenje pri pokretanju). Povri na rukavca nosi ulje koje prianja i tlai ga u
klinast procjep. Zbog toga u procjepu raste tlak, koji rukavac premjeta
(ekscentrino) u j ednu stranu. Porast om brzine vrtnje poveava se i tlak,
rukavac se uzdie i poinje plivati na tako stvorenom uljnom sloju najmanje
debljine h
0
(sl. 205 b). Mjeovito trenje prelazi na taj nain u tekue strenje.
Brzina vrtnje pri kojoj se dogaa taj prijelaz naziva se prijelazna brzina vrtnje.
Daljim porast om brzine vrtnje smanjuje se ekscentricitet (sl. 205c), a kod
zamiljene beskonano velike brzine vrtnje rukavac bi ak centrino rotirao
u blazinici. Slika 206 prikazuje karakteristiku koeficijenta trenja kao funkciju
brzine vrtnje (Stribeckova krivulja). U
podruj u 7 vlada mjeovito trenje (pod-
ruje oskudnog podmazivanj a). Toka
n
pr
oznaava prijelaznu brzinu vrtnje.
Podruje 2 je podruj e hi drodi nami kog
podmazivanj a u kojem je koeficijent tre-
nja uvjetovan samo viskozitetom mazi-
va ulja, a poveava se s brzinom vrtnje
(porast sminog naprezanj a u slojevima
Slika 206. Koeficijent trenja u ovisnosti tekuine). Slika 205 e pokazuj e razdio-
o brzini vrtnje pri hidrodinamikom pod- bu tlaka ulja, koja je j ednaka povr-
mazivanju [krivulja po Stribecku) inskom tlaku na blazinicu.
13*
196 5. Leaji
Debljina mazivog uljnog sloja h
0
(vidi sl. 205) ovisi od optereenja leaja.
Poveanjem sile (optereenja) ona se smanjuje, a kod suvie velike sile, dakle
kod suvie visokog povrinskog tlaka, moe ak probiti mazivi sloj. to je
vii povrinski tlak, a brzina klizanja manj a, to vei mora da bude visko-
zitet maziva. Obr nut o, kod velikih brzina klizanja preporuuj e se nisko viskozno
mazivo, jer unutarnj e trenje u mazivu raste sa ilavou ulja. Isto tako se
poveavaju zagrijavanje i gubici energije.
Sile koje djeluju, na primjer sile zuba zupani ka ili remena, savijaju
vratilo (vidi 4.4.1. strana 182), t ako da se rukavci nagibaju. Ovo na krajevima
osobito irokih leaja moe prouzroiti visoke rubne tlakove (sl. 207a), ukoliko
se blazinice ne mogu podeavati prema nagibu (sl. 207b). Rubni tlakovi
dovode do velikog troenja, do zagrijavanja ili ak do zaribavanja. Kuglasta
pomi na podl oga prema slici 207 b stvara dodue mogunost podeavanja, no
pot rebna je velika zranost u leaju, jer je za pomicanj e kuglastog zgloba,
u kojem treba savladavati veliko startno trenje, pot rebna takoer odreena
zranost. To se naroi to primjeuje pri kolebanju optereenja, jer tada najue
mjesto h
0
uljnog sloja (slika 205b) putuje amo-t amo. Vratilo t ada radi nemirno,
ali mogu nastati i vibracije. Da bi uleitenja bila tona, odnosno da bi se
sprijeile vibracije, upotrebljavaju se klizni leaji s viestrukim kliznim povrinama.
prema slici 208 (na primjer kod veoma preciznih alatnih strojeva). Blazinice
s viestrukim kliznim povri nama omoguuj u toan centrian hod rukavca vrati-
la i stvaraju na svim klinastim procijepima nosivi mazivi sloj. Zranost u leaju
je veoma mal ena; odgovara debljini mazivog sloja h
0
. Zat o su klizne povrine
oblikovane klinasto.
Slika*^207. Nagib rukavca
a) rubni pritisak kod nepokretne (krute) blazinice; b) spreavanje stvaranja rubnog
pritiska upotrebom blazinice uloene u kuglast zglob
Ulje za podmazivanj e dovodi se kroz provrte u kuitu leaja do utora za
podmazivanj e ili do komor a za podmazivanje, t ako da se moe raspodijeliti
preko cijele irine leaja (sl. 209). Na eonoj strani leaja otjee ulje nakon
podmazivanj a u sabirnik. Odanl e se ponovo dovodi do leaja pomou uljne
crpke. Loe smjeteni utori za razvoenje ulja (sl. 209 gore) mogu ak dovesti
do prekida uljnog sloja i time znatno pogorati podmazivanj e. Nepovoljni su
ili ukrteni ili u obliku zavojnice izraeni utori za razvoenje maziva. Utore
za razvoenje maziva ne stavljati u tlano podruje!
5.2. Klizni leaji
197
Na leajima podmazi vani m mau, kod kojih se ne moe raunati s tekuim
trenjem, preporuljivo je, naprotiv, utore za razvoenje maziva razmjestiti po
itavoj kliznoj povrini, kako bi bili dovoljno snabdijevani mau.
Slika 208. Klizni leaj s vie kliznih povrina
a) leaj s dvostrukom kliznom povrinom i blazinicom kod koje zranost ima
oblik limuna; b) leaj s dvostrukom kliznom povrinom i meusobno zaokrenutim
klinastim procjepima; c) leaj s trostrukom kliznom povrinom i neokrugla blazinica
dobivena tlaenjem; d) leaj s trostrukom kliznom povrinom i utorom za razvoenje
maziva; <?) leaj s etverostrukom kliznom povrinom i komorom za podmazivanje
loe :
Slika 209. Pogrean i ispravan poloaj utora za razvoenje maziva pri tekuem trenju
esto se pi tamo da li su bolji klizni ili valjni leaji. Svaka vrst leaja
ima svoje specifine prednosti i nedostatke. Velika povrina podmazivanj a
kliznih leaja djeluje priguujui na vibracije i um, tako da klizni leaji
openito mirnije rade. Klizni leaji raeni su j ednostavno i mogu biti dijeljeni.
Kod istog trekueg trenja klizni leaji postiu gotovo neogranienu trajnost
i mogu raditi najveim brzi nama vrtnje. Openi to su jeftiniji od valjnih
leaja.
198
5. Leaji
5.2.2. Dovod maziva, ureaji za podmazivanje
Prema vrsti leaja i nainu pogona mora se povremeno ili stalno dovoditi
mazivo do kliznih povrina. To se vri preko kanala, utora, komor a i slino.
Podmazivanje mastima nisko optereenih, sporednih leaja i zglobova,
te za prasnu okolinu, j ednostavno je i jeftino. Suvina mast ne kaplje s leajnih
mjesta, ve izlazi iz leaja kao vijenac koji titi od oneienja. Mast se mora
odgovaraj uim ureaj ima tlaiti do leajnih mjesta. Prekomj erno zagrijavanje
leaja dovest e do topljenja cijelokupne masti i do pranjenja spremnika,
a time i do zapaljenja leaja.
oblik A oblik B oblik C oblik D
Slika 210. Staufferrova mazalica
Din 3411 (JUS M.C4.600 i 601)
Slika 212. Samopodmazivanje mastima;
a) mazalica s oprugom;
b) s komorom za mast
Slika 211. Kuglaste glave za dovoenje maziva
DIN 3402 (JUS M.C4.611-614)
crveno oznaeno
Slika 213. Otvor za podmazivanje uljem
podeavanje
staklo
staklo za
postnatranje
Slika 214. Samopodmazivanje uljem:
a) mazalica s fitiljem; b) otkapna mazalica
Dovodni kanal i zatvaraju se Staufferovim mazalicama DI N 3411 (JUS
M.C4.600 601; slika 210) ili kuglastim glavama za podmazivanje DI N 3402,
5.2. Klizni leaji
199
(JUS M.C4.611 614; slika 211). Okretanj em pokl opca s navoj ima ostvaruje
se u napunj enoj mazalici pot reban tlak. Ako svi kanali za dovoenje ma-
ziva dolaze s j ednog sredinjeg mjesta, s tog se mjesta mogu opskrbiti
i stodobno sva leajna mjesta. Postoje, osim toga, mazalice s oprugom (mazalice
za masti), u kojima je stap optereen oprugom i stalno tlai na zalihu masti,
te t ako opskrbljuje mau mjesta za podmazivanj e (sl. 212a). Ako se u tijelu
leaja nalazi zaliha masti (sl. 212 b) koja svojom teinom tlai na rukavac
i time osigurava stalno podmazivanj e, onda se to naziva podmazivanje s
komorom za mast.
Podmazivanje uljem dolazi u obzir za sve brzohodne leaje s velikim
povrinskim pritiscima i viim t emperat urama. Za podreene svrhe, kao to
je podmazivanj e zglobova, j ednostavni h i lako pristupanih sporednih leaja ili
poljoprivrednih strojeva, zadovoljava runo podmazivanje. Mazi vo se dovodi do
otvora za podmazivanj e pomou kantice za ulje ili brizgalice za ulje. Pri tome
leaj dobiva samo onol iko ulja koliko j e pot rebno da ne doe do zagrija-
vanja. Da bi se mogla preuzeti dovoljna koliina ulja, mor a da je otvor za
podmazivanj e vei nego onaj za podmazivanj e masti ma (sl. 213). Zbog sprj ea-
vanja oneienja otvora za podmazivanj e, preporuljivo gaj e zatvarati maznom
nazuvicom.
Slika 215. Podmazivanje prstenom za podmazivanje
a) sa slobodnim prstenom DIN 322; b) sa vrstim prstenom
Automatski ureaji za podmazivanje opskrbljuju leajna mjesta stalno
uljem u ogranienoj koliini kapljica (5 do 40 kapi/min). Slika 214 prikazuje
mazalicu s fitiljom i otkapnu uljnu mazalicu. Danas se daje prednost mal i m pump-
nim agregatima, koji opskrbljuju mnoga mjesta za podmazivanj e i prema
veliini leaja i brzini vrtnje dopremaj u 0,1 do 5 cm
3
ulja u minuti. Ulje nakon
toga otjee u sabirnik.
Podmazivanje uranjanjem j ednostavno je, sigurno i tedljivo. Dijelovi
prijenosnika koji rotiraju (na primjer zupanici) uranjaju se u uljnu kupelj i
bacaju ulje na leaje. Zbog unutarnj eg trenja smiju dijelovi prijenosnika
uranjati samo mal o (inae su vei gubitci energije i zagrijavanje). Za vodo-
ravna vratila pokazal o se kao pouzdano podmazivanje maznim prstenom (sl. 215).
U blazinici ili tuljku leaja nalazi se prorez u koj emu visi sl obodno na
vratilu tanak mazni prsten DI N 322 (sl. 215 a). Rukavac koji rotira nosi
200
5. Leaji
sa sobom prsten, a prsten na sebi transporti ra ulje iz komore za ulje prema
gore. Podmazivanj e mazni m prstenom moe se obavljati i vrstim prstenom
(sl. 215 b).
Najsigurnije i najekonominije je optono (cirkulacijsko) podmazivanje,
koje udovoljava najviim zahtjevima postavljenim na pogonsko vane leaje.
Sva mjesta za podmazivanj e opskrbljuju se iz j edne uljne pumpe preko sistema
cijevi. Ulje koje otjee filtrira se, u odreeni m sluajevima hladi, i sakuplja
u zbirnike. Sakupljeno ulje ponovo se pumpa u sistem. Ulje koje cirkulira,
i stodobno hladi leaje.
5.2.3. Materijali za leaje (leajni materijali) i materijal rukavca
Na materijale za leaje od kojih se izrauju tuljci ili blazinice postavlja
se niz zahtjeva kojima moraj u udovoljiti. Prema DI N 50282 zahtjevi su
uglavnom ovi:
1. Prilagodljivost. Leajni materijal treba da se pod optereenjem elastino,
a u danom sluaju i plastino, prilagoava promj enama oblika.
2. Tlana vrstoa. Leajni materijal treba da traj no podnosi tlano optere-
enje.
3. Podnoljivost (konpatibilnost) s materijalom rukavca.
4. Neosjetljivost na zaribavanje. Leajni materijal mora imati svojstvo da se
na visokim t emperat urama ne zavaruje s materij alom povrina nalijeganja
rukavca.
5. Mala sklonost stvaranju brazda. Gr aa strukture treba da je takva da se
na kliznim povri nama pod optereenjem i deformacijom ne stvaraju brazde,
koje mogu dovesti do brzog habanja.
6. Sposobnost uhodavanja. Leajni materijal treba da se lako prilagoava odstu-
panj ima geometrijskog oblika zbog optereenja, t ako da se povrine nalije-
ganja i dalje glaaju, ali ne ohrapavljuju.
7. Otpornost protiv habanja. Leajni materijal treba da bude ot poran protiv
promj ena povrine klizanja, ukoliko bi zbog mehani ki h uzroka dolo do
odvajanja malih djelia.
8. Sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju. Materijal mora omogui-
ti da se proces klizanja odri j o neko, ogranieno, vrijeme ukoliko nastupe
nepredviene nepovoljne pogonske okolnosti, na primjer prekid dovoda ma-
ziva. Materija] ne smije tada zaribati.
9. Sposobnost omreavanja mazivom. Materijal treba da omogui j ednoliko
omreavanje mazivom.
10. Toplinska vodljivost. Materijali treba da po mogunosti dobro odvode
nastalu toplinu trenja.
Za leajne materijale upotrebljavaju se preteno metali. Bijele kovine,
kao to su legure kositra, olova, bizmuta i anti mona, imaju osobito dobra
5.2. Klizni leaji
201
svojstva uglaavanja, prilagodljivosti i otpornosti protiv habanja. One pokazuju
dobre osobine klizanja pri nepovoljnom podmazivanju, ali se tale ve na
300 C. Zat o su podesne samo. za pogonske temperature do 110C. Djelii
nastali troenjem duboko se utisnu, tako da postaju nekodljivi.
Za visoko optereene leaje, s povrinskim pritiscima koji prelaze vrijed-
nosti za gore navedene bijele kovine, pogodni su crveni liv, olovne ili aluminijske
bronce, te aluminijeve bronce s veim brojem legirajuih elemenata (neke legirane
j o s niklom). One su pogodne do 200 C, a djelomice i iznad toga. Meuti m, spo-
sobnosti klizanja pri nepovolj nom podmazivanj u vie nisu tako dobre. One
odvode toplinu bolje nego bijele kovine. Djelii nastali troenjem se takoer
duboko utisnu.
Sivi lijev se zbog postojanja grafitnih lamela pogodni h za podmazivanje
upotrebljava kao leajni materijal. Loe se uhodava, j edva ima sposobnost
klizanja pri nepovolj nom podmazivanj u i osjetljiv je na rubne pritiske. Zat o
dolazi u obzir samo kod malih brzina klizanja, do oko 1 m/s i malih povrinskih
pritisaka.
Za male leaje s mal i m brzi nama klizanja, koji prema potrebi treba da
rade i bez nadzora (bez naknadnog podmazivanja), pokazale su se dobri m
sinterirane kovine kao to su sinterirano eljezo ili sinterirane bronce. Nastaju
preanjem metalnog praha u kalupe. Zat o su mekane i porozne. Pore (upljine)
mogu primiti znatne koliine mazivog ulja, ali se ne moe oekivati pot puno
tekue trenje. Pri maloj brzini klizanja troenje ostaje u podnoljivim grani-
cama.
U novije doba umjetne mase kao klizni materijal sve su znaajnije. Nedo-
statak im je sklonost puzanju pod optereenjem i velika toplinska razteljivost
(oko 10 puta vea nego metal a! ). Poliamidi (poznati kao nylon) imaju visoku
vrstou, dobru sposobnost klizanja pri nepovolj nom podmazivanj u i sposob-
nost priguivanja, te su veoma optorni protiv troenja. Nedostatak im je da
upijaju vodu (bubre). Poliuretani (trgovaki naziv vulkollan) su po svojim
osobi nama slini poliamidima, ali znatno manje upijaju vodu. Pogodni su za
pogonske temperature od - 2 5 Cdo +80 C, kratkotraj no i od - 4 0
J
Cd o +130
C. Poliacetali, osobito polioksimetili, pokazuju prema eliku dobra klizna
svojstva. Mogu se lako izraditi na mjeru. Fluorirani ugljikovodici izgledaju kao
vosak, postojani su prema kiselinama, luinama i otapal i ma. Podnose tempe-
rature od 270 C do +260 C. Pod optereenjem skloni su puzanju i
nisu osobito otporni prema troenju. Od osobite prednosti je njihov mali
koeficijent trenja, koji se pri sporom hodu i visokim pritiscima moe smanjiti
ak na 0,01, tako da se mogu upotrebljavati posve bez maziva. Veoma su
skupi.
Klizne osobine navedenih umjetnih masa mogu se poboljati punilima
kao to su ugljen, grafit, molibdendisulfid, bronca ili olovo. I smole za lijevanje,
kao to su fenol, epoksid i poliester, pune se (mijeaju) grafitom ili molibden-
disulfidom. Sve na taj nain punjene umjetne mase upotrebljavaju se kao
samopodmazivaj ui tuljci, klizni dijelovi itd., gdje se zahtijeva isto trajno
podmazivanje. Budui da su skupe, treba paziti da debljina stijenke bude to
202 5. Leaji
manja. Problematino je to su zbog visokog udjela smole vrste i to im je
nosivost visoka, ali je njihova sposobnost podmazivanja manjkava. Uz veliko ue-
e punila dobivaju visoku sposobnost podmazivanja, ali se brzo troe.
Preane umjetne smole s tekstilnim ulocima, kao slojevito prean materijal,
dolaze u obzir ako se zahtijeva velika vrstoa i elastinost. S inkorporiranim
MoS
2
su ak samomazivi.
Leajne povrine dobivene nanoenjem maziva i lakova ostavljaju nakon
suenja grafitni ili MoS
2
sloj. Tako dobivene klizne povrine dobivaju na
vanosti pri suhom podmazivanju. Klizni lakovi upotrebljavaju se preteno
Tablica 74. Uobiajene leajne kovine
Naziv Kratica
1
) Osobine i upotreba
Olovno alkalina
leajna kovina
Leajna kovina na osnovi legure olovo-kositar DIN 1703, JUS CEI.100
_ _ _ _ _ _
Leajno tvrdo olovo
Bijela kovina
10
_L_gPb_
LgPbSbi 2
LgPbSn 5
LaPbSn 10
Kadmijumska 6
_bijela kovina 9
80
Bijela kovina
80F
LgPbSn 6 CD
LgPbSn 9 Cd_
LgSn"80 '
Lgn 80F
Leaji eljeznikih vozila
Visoko opteretivi.
i u opem strojarstvu.
Normalno optereenje u strojogradnji; za uljevke
Pri veim zahtjevima na klizna svojstva i optereenja
Pri najveim zahtjevima na klizna svojstva i optereenja
Pri jakom udarnom optereenju
L. PbSn5
UPb Sn] 0_
L.PbS?T6d~
L.PbSnCd
L.SnSO Pb
L.SnM)
Lijevana kositrena bronca i crveni lijev DIN 1705 (JUS C.D2.304 i 302)
Lijevana kositrena
bronca
G-SnBz 14
(G-CuSn 14)
G'-SnBz 12
G-CuSn 12
"G~Zîi"BT2"~
(GZ-CuSn 12)
GC-SnBz 12
(GC-CuSn 12)
Tvrda, otporna prema morskoj vodi, najvee optereenje
do /; = 60 N/mnr
Zilavotvrda, dobra otpornost na habanje, otporna prema
morskoj vodi, za visoke brzino vrtnje, kratkotrajno
do /; = 25 N/mm
2
ZiiavoTvrda, s vrlo dobrom otpornou na habanje,
otporna prema morskoj vodi, za najvee optereenje
do /;= 120 N/mm
2
1 0
:
CN
1 o
I u
! CO
P. Cu Snl 4
P. Cu Snl 4
C. Cu Snl 2
N. Cu Snl 2
j G-SnBz 10
I (G-CuSn 10)
ilavi materijal velikog rastezanja, otporan prema
morskoj vodi, otporan prema koroziji
Crveni lijev kao
lijevana kositrena
bronca, s dodacima
drugih legiranih
elemenata
Rg 10
(G-CuSn 10)
Tvrdo, otporno prema morskoj vodi, za najvea opte-
reenja do p = 50 N/mm
2
GZ-RG 10
(GZ-CuSn 10 Zn)
GC-RG 10
(GC-CuSn 10 Zn)
Tvrdo, otporno prema morskoj vodi,
optereenje i niske klizne brzine
za umjereno
Rg7
(G-CuSn 7 ZnPb)
Srednje tvrda dobra sposobnost, u sluaju oteenja
otporna prema morskoj vodi, za najvee optereenje
do /; = 40 N/mm
2
GZ-RG 7
(GZ-CuSn 7 ZnPb)
GC-Rg 7
(GC-CuSn 7 ZnPb)
Kg 5
(G-CuSn 5 ZnPb)
GZ-Rg 5
(GZ-CuSn 5 ZnPb)
GC-Rg 5
(GC-CuSn 5 ZnPb)
Srednja tvrda, velika otpornost na habanje, dobra
sposobnost prinudnog gibanja, u sluaju oteenja
otporna prema morskoj vodi. visokooplcrcliv do
/; = 40 N/mm
2
. Za najvee optereenje do /; = 80 N/mm
2
Dobra livljivost, otporno prema morskoj vodi
Srednje tvrdoe, otporno prema morskoj vodi,
za umjerena optereenja
P. Cu SnIO
P. Cu Snl OZn2
i C. CuSnl OZn2
N. Cu Snl OZn2
Q
P.CuSn7Pb6Zn4
3 ! C.CuSn7Pb6Zn4
N.CuSn7Pb6Zn4
P.CuSn5Pb5Zn5
C.CuSn5Pb5Zri5
N.CuSn5Pb5Zn5
I * ~ ' \_ _
Lijevana aluminijska bronca s dodacima drugih legiranih elemenata, DIN 1714 (JUS C.D2.303)
Lijevana nikalj-
-aluminijska bronca
kao lijevana alumi-
nijska bronca,
s dodacima drugih
legiranih elemenata
G-NiAlBzF 50
(G-CuAl 9 Ni
G-NiAlBzF 60
(G-CuAl 10 Ni)
GZ-NiAlBzF 70
(GZ-CuAl 10 Ni)
G-NiAlBzF 68
(G-CuAl 11 Ni)
Velika vrstoa, otporna prema morskoj vodi i kiselinama
otporna prema habanju, uz dobro podmazivanje podnosi
velika udarna optereenja do p = 2SQ N/mm
2
P. CuAI_9_
P. CuAllO Fe3
P.CuAU0Fe5Ni5
P.CuAl l l Fe6Ni 5
') Kratice u zagradi odgovaraju sistematici kratica prema DIN 1700,
GZ oznaava centrifugalni lijev, a GC bezdani lijev.
za male brzine klizanja i visoke pritiske. Pri kl adni su za nanoenje na metale
ili umjetne mase. Treba istai da ni j edno suho podmazivanj e ili podmazivanj e
mau ne moe zamijeniti ili se pribliiti hi drodi nami kom podmazivanj u uljem.
I umjetne mase treba podmazi vati uljem ili mastima, da se ne bi brzo
istroile.
U tabl i cama 74 i 75 sastavljen je pregled najvanijih materijala za leaje.
\
Tablica 75. Uobiajene leajne kovine i plastine mase \
Naziv Kratica
1
) Osobine i upotreba
Lijevana olovna bronca i lijevana kositreno-olovna bronca, DI N 1716 JUS C.D2.305
Lijevana olovna
bronca
G-PbBz 25
(G-CuBp 25)
Preteno za leaje motora s unutarnjim izgaranjem P. Cu Pb 25
G-SnPbBz 5
(G-CuPb 5 Sn)
Srednje tvrda; ilava; dobra klizna svojstva; dobra otpornost
na habanje; podnaa niske rubne pritiske
P. Cu Pb 5 SnlO
Lijevana
kositreno-olovna
bronca
G-SnPbBz 10
(G-CuPb 10 Sn)
Srednje meka; vrlo dobra klizna svojstva; dobra otpornost
na habanje; za visoke povrinske pritiske; podnosi rubne
pritiske
P. Cu PblOSnlO
G-SnPbBz 15
(G-CuPbl 5Sn)
Mekana; naroito dobra klizna svojstva; za visoke povrinske
pritiske; podnosi rubne pritiske; dobre osobine prinudnog
gibanja ako nastane oteenje
P. CuPbl 5Sn8
G-SnPbBz 20
(G-CuPb 20 Sn)
Mekana; najbolja klizna svojstva; kod visokih povrinskih
pritisaka i malih brzina klizanja; naroito dobre osobine
prinudnog gibanja ako nastane oteenje
P. Cu Pb20 Sn5
Sivi lijev, DI N 1691 JUS C.J2.020
Sivi lijev s
lisnatim grafitom
GG-20 Za podreene svrhe pri malom optereenju SL20 Sivi lijev s
lisnatim grafitom
GG-25 Za umjereno optereenje do v= l m/s ; osjetljiv na rubne
pritiske
SL25
Sinterirane kovine
Sinterirano eljezo,
sinterirana bronca,
sinterirana kositre-
na bronca
Nije standardi-
zirano
Do /7 = 10N/mm
z
i do v = l m/s, a uz dodatno podmazivanje do v=3,5m/s.
Nepogodno za udarno optereenje i rubne pritiske
Plastine mase
Fenolne plastine
mase za preanje
DI N 7708
Tip 71
74
77
Dobra klizna svojstva; visokootpome protiv habanja; i za podmazivanje vodom;
Preana umjetna
smola sa slojevitim
punilom DI N 7335
Hgw 2081, 2082,
2083,2088,2089
naginju bubrenju; rukavci moraju biti kaljeni; loi vodii topline
Poliamid (Nylon) PA 6,6
Vulkollan PUR Tip 40
Dobra.klizna i priguna svojstva, te svojstva gibanja; pri oteenju naginju puzanju;
niska otpornost protiv habanja; samopodmazivanje sa maznim punilima; bez
Polioksimetilen POM
mazivnih punila rade na suho ako je nisko optereenje i brzina klizanja; loi vodii
topline
Politetrafluor-
etilen
PTFE
Lijevana umjetna
smola
Fenol, epoksid,
| poliester
Samopodmazivanje pomou maznog punila, a kod malih brzina klizanja mogu se
jako opteretiti; loi vodii topline
') Vidi biljeku za tablicu 74
204 5. Leaji
Pri istom tekuem trenju materijali leaja znaajni su samo toliko to
maziva treba da dobro prijanjaju na njima i da onemoguuj u tetne deforma-
cije. U podruj u mjeovitog trenja, koje se javlja i kod hi drodi nami kog
podmazivanj a leaja pri pokretanj u i zaustavljanju, leajni materijali su od
velikog znaenja. Rukavci su gotovo iskljuivo od elika. Da bi se habanje
ograniilo na tuljke, odnosno blazinice, mora biti rukavac uvijek oko 3 do 5
put a tvri od leajnog materijala. Za tvre klizne materijale potrebni su zato
rukavci kaljenih povrina. U tom sluaju biraju se elici za cementiranje
ili poboljanje.
5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijalnih leaja)
Nosivi leaji izrauju se kao leaji izravno povezani s konstrukcijama
stroja, ugradni, stojei ili prirubni leaji. Leaji koji su izravno povezani
s konstrukcij ama stroja su lijevanjem ili kovanjem dodani ili privareni dio
sklopa. Ugradni leaji montiraj u se kao posebni strojni dijelovi u strojne
konstrukcije, dok se stojei ili prirubni leaji ugrauju kao posebne strojne
grupe.
Slika 216. Leaj oblikovan u samoj
konstrukciji
a) u lijevanu stijenku upreani tuljak
leaja; b) u privareni dio upreani
tuljak leaja
klizn o povrin a
Slika 217. Ugradni leaji
a) kratki klizni leaj s jednim prstenom od sinterirane
kovine ili specijalnog sivog lijeva DIN 733; b) kratki
klizni leaj sa dva prstena DIN 734, vanjski prsten
od sinteriranog eljeza, a unutarnji prsten od kaljena
elika; c) ugraeni dvoprstenasti kratki klizni, leaj
Tuljak leaja uprean u oj aanu stijenku (vezni leaj) prikazuje slika 216.
Ugradni leaj s ugradbenim mj erama valjnog leaja pokazuj e slika 217.
Oni se vrsto upreavaju protiv okretanj a u kuite stroja (sl. 217 c). Budui
da su vlastite konstrukcije leaja esto skuplje, treba ovim leajima, ukoliko
odgovaraju, dati prednost.
Jednodjelni stojei leaji DI N 504 (sl. 218 a) i prirubni leaj DI N 502
(sl. 218 b) pogodni su za prigradnju u razliitim poloajima. U njih se moe
5.2. Klizni leaji
205
upreati tuljak leaja prema slici 219. Dimenzije tuljaka u oblicima prema
DI N 1850 (ISO 2795; sl. 219) od razliitih materijala vidi u tablici 76.
' II
II
II '
II
11
II II
1 1
11
11 I 1
II
Slika 218. Stojei jednodjelni i prirubni leaji
a) jednodjelni leaj DIN 504 sa Staul'ferovim podmazivanjem ili podmazivanjem s
komorom za mast (izvedba A s tuljkom, izvedba B bez tuljka); b) prirubni leaj,
DIN 502 za Staufferovo podmazivanje (izvedba A sa tuljkom, izvedba B bez tuljka).
B c
MWWA
D
ta
-l-
Slika 219. Tuljci za klizne leaje prema DIN 1850, (ISO 2795)
izvedbe A, B i C za elik, lijevano eljezo, obojene metale, sinteriranu kovinu i
materijale za preanje; izvedba D za sinteriranu kovinu i ugljen; izvedbe E i F
za ugljen
Ako se rukavac ne moe uvlaiti s eone strane, leaji se izrauju kao
dijeljeni. Dijeljeni leaji sastoje se od tijela kao donjeg dijela i od pokl opca kao
gornjeg dijela, koji su opremljeni sa polovinom- blazinice. Da bi mogli prihva-
tati sile, mora kuite leaja biti dimenzionirano snano i krut o (ukrueno
protiv titraja) i obl i kovano tako da dobro odvodi toplinu (velike povrine!).
Pri godom pritezanja vijaka pokl opac leaja se ne smije primjetno izvitoperiti
(pogodni su elastini vijci). Zbog mogunosti meusobnog fiksiranja poloaja
kuita i pokl opca leaja, dobivaju leaji povrine za centriranje (sl. 220).
Reguliranje blazinica prema istroenju omoguava se t ako da se izmeu njihovih
spojnih povrina umeu limene folije, koje se mogu izvaditi. Stine povrine
dvodjelnih i viedjelnih blazinica ne smiju leati u zoni pritiska (prekid filma
za podmazivanj e!). Materijal gornjeg i donjeg dijela kuita najee je sivi
lijev, rjee elini lijev, ili laki metali. Stojei leaj s pokl opcem DI N 505,
sa Staufferovim mazal i cama ili podmazivanj em s komorom, moe imati
blazinice od sivog lijeva, bronce ili crvenog lijeva.
206
5. Leaji
Lei li rukavac pri gibanju izravno na materijalu kuita leaja (vidi
sl. 223 a), tuljku leaja ili blazinici leaja, govori se o leaju od jednoslojnog
materijala. Ako je u blazinicu leaja ulijevena na primjer leajna kovina,
Slika 220. Stojei dvodjelni leaj s poklopcem: a) kuite leaja; b) poklopac; c) blazinice leaja
Tablica 76. Preporuljive dimenzije leajnih blazina u mm, DI N 1850, ISO 2795 (slika 219)
red I
red 2
10 12 14 16 20 22 25 28 32 36
9
10
11
12
14
16
16
18
18
20
20
22
22 | 25
25 26
26
28
30
32
34
36
38
40
42
45
40 45 50 56 63 70 80 90 100 110 125 140 160 180
red 1
red 2
48
50
52
56
58
60
65 75 82
85
95
100
105
110
115
120
125
130
140
145
155
160
80 | 200
200
220
Duljina /
3
40
4
45
6
50 56
10
63
12
70
14
80
16
90
18
100
20
110
22
120
25
140
28
160
32
180
36
200
Materijal
elik,
sivi lijev,
obojeni metali
Sinterirana
kovina
Preani
materijali
Ugljen
Gotovo za ugradnju A, B,C i E
A, B i C
A, B i C D, E i F -
Oblik
Gotovo za ugradnju A, B,C i E
D
A, B i C D, E i F -
Oblik
Unaprijed obraeno
s a . 7 \/samo
E E E
-
Vanjski promjer d
v
i debljina stijenke
s pri provrtu d
t
do 58 mm Red 1 Red 2 Vanjski promjer d
v
i debljina stijenke
s pri provrtu d
t
od 60 mm Red 1,
kod jakog
habanja red 2
Red 1
ISA tolerancijsko
polje koje se
preporuuje za:
prije ugradnje E6 do F7 G7 Utanaiti
ISA tolerancijsko
polje koje se
preporuuje za:
"i
nakon ugradnje
H 7 H 7 D 11
D 10 do 50 mm
ISA tolerancijsko
polje koje se
preporuuje za: H 7 H 7 D 11
C 11 preko 50 mm
d. r r 6 za 10
x8 toplo navueno
"2
r za 10
s 6 upreano
\ Provrt
j tuljka
za ugradnju
H 6 do H 7 H7 H 7 H7
Doputeno srednje odstupanje izmeu d
x
i rf. 7
2
IT 8 7
2
I T8 ' /. I T10 7
2
IT 8
tako da samo blazinica daje krutost, a leajna kovina daje klizne osobine,
govori se o leaju od dvoslojnog materijala.
Slika 221. Mogunosti oblikovanja kliznog
dijela nosee blazinice
a) lijevana klizna blazinica za vratila bez
vijenca; b) lijevana klizna blazinica za
vratila s vijencem; c) lijevana klizna bla-
zinica za vratila s visokim vijencem;
d) platirana klizna blazinica za vratila bez
vijenca; e) platirana klizna blazinica za
vratila s vijencem
Slika 222. Leaj iz dvoslojnog materijala s prstenom za podmazivanje
Zbog zagrijavanja rasteu se leajne kovine i potporna blazinica. Uslijed
razlike rastezanja moe se leajna kovina odvojiti od svoje podloge. Zato se
uljevci ukotve ili prileme (sl. 221 a do c). Leajne kovine se ulijevaju (npr.
bijela kovina) centrifugiranjem ili se brizgaju (npr. olovne bronce). Osim toga
moe se leajnu kovinu platirati (navaljati) u tankim slojevima od 0,5 do
0,8 mm (sl. 221 d i e), pri emu se hladno zavaruje s potpornom blazinicom.
Jo u tanjim slojevima moe se nanositi elektrolitinim putem.
Kod leaja s troslojnim materijalom se na kliznom sloju od leajne kovine
(npr. bijele kovine) nalazi jo jedan tanki sigurnosni sloj (npr. od olovne
bronce).
Slika 222 prikazuje primjer leaja od dvoslojnog materijala, izvedenog kao
prirubni leaji s maznim prstenom.
208 5. Leaji
Tuljci kliznih leaja i blazinice s uljevkom od leajne kovine sa vijencem
ili bez njega (ojaenje) standardizirani su sa DI N 7473 do 7477. Vijenac
slui za prihvaanje bonog pritiska (kod vrstih leaja).
I umjetne mase se upreavaju kao klizni sloj. Zbog mogunosti usidrenja
pot porna blazinica dobiva neku vrst unutarnj eg navoja, koji see gotovo do
klizne povrine. Na taj nain se izbjegava utjecaj loe toplinske vodljivosti
umjetnih masa.
Leaji velike irine dobro odvode toplinu. S druge strane, kod iroke
i krute blazinice, zbog progiba osovine ili vratila, nastaju rubni pritisci.
Kuglaste blazinice, poput zglobova s mogunou kut nog zakretanja, postavljaju
se same prema nagibu rukavca (sl. 223). Takvi leaji nazivaju se, prema njihovom
prvom proizvoau, Sellersovi leaji.
dijeljeno
prstenasta opruga
dijeljeno
Slika 223. Klizni leaj s blazinicama okretnim u kuglastom zglobu
a) Sellersov stojei klizni leaj (dugi klizni leaj) s prstenom za podmazivanje
(Pintsch Bainag AG. Uut/.bach);h)Zglobni leaj INA (kratki klizni leaj)(Industrievverk
Schaejjler, Herzogenaurach)
dijeljeno
Kratki klizni leaji, koji se sve vie
upotrebljavaju zbog manjeg rubnog
tlaka i bolje raspodjele tlaka, mogu se
razmj erno vie opteretiti nego dugi
klizni leaji.
matica za podeavanje
Slika 224. Namjestiv konusni
klizni leaj
Radna vratila u alatnim strojevima, od kojih se zahtijeva toan centrian
hod, izrauju se esto kao konusni klizni leaji (sl. 224), na kojima se moe
dobr o podeavati zranost.
Nosivi leaji transmisija na zidovima, stropovima, podovima, nosaima i
tome slino, montiraj u se na stalcima, konzol ama, pl oama itd. DI N 117, 118,
119,187, 188, 189, 194 i 195.
5.2. Klizni leaji
209
5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radijalnih)
Stvarna razlika izmeu promj era provrta i promj era rukavca (sl. 225 a) je
apsolutna zranost leaja Z = D d (172)
Ako se svede na jedinicu promj era rukavca, onda je to
relativna zranost leaja ^
=
"~^ (173)
Odreivanje leajne zranosti zavisi od povrinskog tlaka, te brzine
klizanja, i maziva. Da bi se postigla j ednaka nosivost pri raznim brzi nama
klizanja, mora biti zranost leaja Z pri velikim brzi nama velika, a pri
malim mala. Obrnut i su odnosi kod povrinskih tlakova. S poveanjem
zranosti leaja mor a se poveavati i viskozitet ulja. Kod veih zranosti
smanjuje se trenje a time i snaga trenja, koja dovodi do zagrijavanja. Prevelike pak
zranosti prouzrouj u pojave vibracija i nemi rnog hoda. Leajnim materijali-
ma s velikim toplinskim rastezanjem pot rebna je vea zranost. Zbog toga
to kruto kuite sprijeava rastezanje prema van, iri se prema unutra, a rukavac
se iri samo prema van.
Od prvorazrednog znaenja je dubi na hrapavosti _R
t
dosjednih povrina
(vidi tablicu 26, str. 78). Kod hi drodi nami kog podmazivanj a treba da iznosi:
apsolutna debljina uljnog sloja h
0 =
5,75 pm
' A
, 0,75
(174)
(vidi i sliku 205, str. 195). Apsol utna zranost leaja treba opet da iznosi
Z
=
4h
0
. Iskustvene vrijednosti za relativne zranosti leaja: i//0,001 do 0,002
za leajne metale, i ^ 0,0015 do 0,0025 za sinterirane kovine, t//% 0,003 do
0,0045 za umjetne mase. Za leajne kovine moe se prema iskustvu odabrati za:
v
relativnu zranost leaja \J/& 0,0008 / ^0, 002
V m/s
ako je v = d-Ti-n brzina klizanja (v u m/s, d u m, n u s
- 1
) .
Klizne dosjede za razne relativne zranosti leaja vidi u tablici 77.
Tablica 77. Srednja relativna zranost leaja V kod razliitih dosjeda
(175)
Promjer rukavca (epa) Dosjedi provrt/vrati o '
mm H7/g6 H7/f 7 H7/e8 H 7/d 8 H 7/c8 H 7/b8 H 7/a9
preko 30 . . . 50 0,00074 0,00125 0,00205 0,00280 0,00395 0,00517 0,00897
preko 50 . . . 80 0,00053 0,00092 0,00150 0,00212 0,00282 0,00359 0,00620
preko 80 . . . 120 0,00041 0,00071 0,00116 0,00165 0,00220 0,00275 0,00456
preko 120 . . . 180 0,00031 0,00055 0,00091 0,00131 0,00178 0,00224 0,00394
preko 180 . . . 250 0,00024 0,00045 0,00074 0,00106 0,00148 0,00204 0,00382
210
5. Leaji
Pod relativnom debljinom uljnog sloja <3 podrazumij eva se odnos apsolut-
ne debljine uljnog sloja h
0
prema apsolutnoj debljini uljnog sloja Z/2, koja bi
se dobila pri velikoj brzini vrtnje n, sto znai odnos visina klinastog procjepa
(vidi sl. 205).
Relativna debljina uljnog sloja
K
Z/2
(176)
Pri dimenzioniranj u nosivih leaja rauna se sa srednjim povrinskim
t l akom p kao pritiskom sile F na projekciju povrine nosivog rukavca,
odnosno dijela tuljka leaja (sl. 225 b). Prema tome vrijedi za
srednji povrinski tlak
p u N/mm
2
srednji povrinski tlak leaja,
F u N radijalna sila u leaju,
d u mm promjer rukavca,
b u mm irina leaja.
P-
d-b
(177)
projektima
povrin a
Slika 225. Princip nosivog leaja: a) apsolutna zranost leaja; b) optereena projekciona
povrina
Orij entacione vrijednosti za povrinske tlakove vidi u tablici 78.
Karakteri sti na veliina nosivih leaja je konstruktivna karakteristika b/d,
koja openito lei izmeu b/d=0,6 do 1,5. Zbog male opasnosti od rubnih
tl akova nastoji se upotrebljavati kratke klizne leaje. Ako meut i m b postaje
premal eno, onda istjee mazivo bono iz procjepa, a da se ne stvara pot reban
tlak u mazivu.
Za radijalno optereene klizne leaje mj erodavna j e bezdimenzionalna
karakteri sti ka:
Sommerfeldov broj So =
p-yj
:
2 co
(178)
p u Pa = N/m
2
srednji povrinski tlak [jednadba (177)];
\j/ relativna zranost leaja,
n u Pas dinamiki viskozitet ulja,
a> u rad/s kutna brzina =2- n n, gdje je n u s
_ 1
.
I N/mm
2
= IO
6
Pa,
5.2. Klizni leaji
1
Sommerfeldovim broj em moe se sa slike 226 prema odnosu b/d (karakteri-
stici leaja) odrediti odgovaraj ua debljina uljnog sloja 5.
'0.05
0 0,5 \Q 15
karakteristika leaja b/d
Slika 226. Relativna debljina uljnog sloja u zavisnosti od Sommerfeldova broja So i karakteristike
leaja b/d
Prijelazna brzina vrtnje, pri kojoj mjeovito trenje prelazi u tekue trenje,
ne treba da iznosi vie od n
pr
xn/3. Na taj nain nastoji se drati podruje
mjeovitog trenja, a time i istroenje, to niim. Grani com se smatra n
p r
= n/2.
Ovdje n oznaava pogonsku brzinu vrtnje.
Pokusi ma je utvreno da tekue trenje poinje s debljinom uljnog sloja
od x 3 pm. Ta debljina odreuj e dakle prijelaznu brzinu vrtnje. Uvrsti mo li
za h
pr
= 5
pr
Z/2 = 0,003 mm [j ednadba (176)], dobi vamo sa Z = t/. d (jednad-
ba (173)] za relativnu debljinu uljnog sloja 5
pT
=
m
Za ovu debljinu
uljnog sloja moe se sa slike 226 oitati pripadajui Sommerfeldov broj So
pr
.
Jednadbom (178) izraunava se t akoer:
prijelazna kutna brzina OJ
p-ijj
:
pr"
n So
(179)
pr
Za co
pr
, p , ip, S o
p r
vidi legendu uz jednadbu (178).
Prijelazna brzina vrtnje je prema t ome n =a> J2iz u s
_ 1
. Ukol i ko je
pokretanj e iskljuivo u hl adnom stanju, moe se raunati s viskozitetom ulja u
hl adnom stanju. Meuti m, za vrijeme pogona, pri tekuem trenju [j ednadba
14*
21^
5
-
L e a
J >
Tablica 78. Vrijednosti za srednji povrinski tlak kod kliznih leaja u strojogradnji
Materijal leaja
Materijal koji se
preporuuje za vratilo
'odmazivanje
1
)
/.-vrijednosti u N/mi
pri brzini klizanja v u
g l | 2 . . . 4
n
2
m/s
Sivi lijev
GG-15, GG-20
(SL 15, SL20)
St 37, St 42, St 50
( 0362, 0460,
0545)
T 2 . . . 1,2
Perlitni lijev GG-20, GG-25
(SL 20, SL 25)
honovano
St 60 kaljeno i fino
brueno ( 0645)
C 15 kaljeno i lepovano
( 1220)
U
U
6
20
3 . . . 3
15 . . . 5
Sinterirano eljezo i bronca St 50, St 60, St 70
( 0545, 0645, 0745)
St 60, C 15 i slino
(0645, 1220)
kaljeno i fino brueno
uljem
natopljeno
U
3
10
2. . . 1
5 . . . 3
G-SnBz 14. Rg 5
(P. CuSn 14, P. CuSn 5
Pb 5 Zn 5) i druge
St 50, St 60 ( 0545,
0645) i slino
St 60, C 15 (0645,
1220) i slino kaljeno i
fino brueno
T
U
5
25 20 . . . 8 4
G-PbBz25 (P. CuPb25)
G-SnPbBz 20 (P. Cu
Pb 20 Sn 5) i druge
(kao vieslojni leaj)
St 60 ( 0645) elici
za cementiranje i
poboljanje
U 25 20 . . . 10 5
LgPbSb 12,
LgPbSn 5 (L.PbSn 5)
St 50, St 60 i slino
( 0545, 0645)
T 3 . . . 1
LgSn 80 (L.Sn 80 Pb)
(kao vieslojni leaj)
St 50, St 60 i slino
(0545, C0645)
St 60, C 15 (.0545,
1220) i slino,
T
U
5 . . . 2
30 25 . . . 10 10
SoMs 68 St 60 (0645), C 15
( 1220) i slino,
U 15 8 . . . 5 4
Vieslojni leaj od
umjetne smole (punilo Sn)
Teflon, ZSV i slino
St nekaljeno ()
St kaljeno ()
Voda, ulje
U
U
p v do 40 (N/mm
2
) (m/s)
p v do 60 (N/mm
2
) (m/s)
Jednostavni leaji od
preanih umjetnih smola
(DI N 7703)
(Novoteks, Reziteks)
St kaljeno () U 2,5 1
Preano drvo
(Breza, lipa)
St 50 ( 0545)
St 60 (0645) i sl.
Mast 3,5
Vrijednosti za p vae ukoliko nije drugaije navedeno, za fino obraene povrine leaja i rukavca.
') T: tedljivo podmazivanje kapanjem ili protonim podmazivanjem kroz otvore za kapanje, mazalica s fitiljom, Staufferovim
mazaricama (kod podmazivanja mau) i tome slino.
U: Obilno podmazivanje kapanjem ili optono podmazivanje pomou maznog prstena, jastuka za mazanje, pumpe i tome
slino.
(178)] uvijek je mj erodavan viskozitet ulja na pogonskoj temperaturi ! Iz jed-
nadbe (179) moe se odrediti, pri datoj prijelaznoj brzini vrtnje, pot reban
viskozitet ulja. Ako lei <5
pr
<0,04 uzima se So
pt
kod <5 = 0,04,
~o
3\j/
\fo
(180)
(181)
Iskustvene vrijednosti za koeficijente trenja prema brzini klizanja kod
kliznih leaja, uz razliite vrste podmazivanja, te za uobiajena maziva, vidi u
tablici 79.
Tablica 79. Iskustvene vrijednosti za koeficijent trenja u kliznim leajima i preporuljivo mazivo
Vrste leaja
i podmazivanje
Materijal leaja
S
Trenje pri zaletu
rednja vrijednost od j i
Mjeovito trenje Tekue trenje
i
Mast
GG, G-SnBz, Rg 0,12 0,05 . . . 0,1 -
Ulje GG, G-SnBz, Rg 0,14 0,02 . . . 0,1 0,003 . . . 0,008
. - _ | Ulje LgPbSb, LgSn 0,24 - 0,002 . . . 0,003
=5 u Ulje Umjetna smola za preanje 0,14 0,01 . . . 0,03 0,003 . . . 0,006
Ulje Materijal za sinteriranje 0,17 0,002 . . . 0,014
i Suho
i
i
I
Vieslojna umjetna smola Pri brzini klizanja <0,1 m/s: 0,05 . . .0,1
0,2 . . . 6 m/s: 0,1 . . . 0,16
J Uporni leaj
j | i mast
N ulje
t/i oj
J
J-d j
GG, G-SnBz
LgSn
i
0,15 !
0,25 0,03
-
< j
: Segmentni leaj, ulje
LgSn 0,25 0,002
v u m/s Preporueno mazivo
. . . 0,7 Kruta maziva, grafit, molibdendisulfid, eventualno klizni lak
0,4 . . . 2 Mazive masti eventualno s dodacima (aditivima) za visoke pritiske ili molibdendisulfid
0,5 . . . 10 Motorno ili strojno ulje
10 . . . 30 Turbinsko ili vretensko ulje
>30 Vretensko ulje, a u odreenim sluajevima voda ili zrak
Za odravanje tekueg trenja treba ulje koje otjee nadoknadi ti dotjecanjem
novoga, to znai da u svakoj jedinici vremena mor a prostrujiti leajem od-
reeni volumen maziva. Srednja brzina koj om ulje krui u procjepu leaja
iznosi u/ 2 (na nepominoj blazinici je brzina nula-, a na rukavcu koji rotira
j e u ) . Procjep leaja prosjene j e debljine Z/2. Ako bi sveukupno mazivo ulje
otjecalo prosj enom brzinom, bio bi pot reban volumenski protok od
u Z
- b. Stvarno se od toga samo j edan dio koristi, j er vei dio i dalje rotira
s rukavcem. to je manj a relativna debljina uljnog spoja <5, to e vie ulja
otjecati, jer je ostali dio procjepa odgovarajue vei. Ako uvrstimo za v = d 71 n,
a za Z = ij/-d, t ada e biti pot reban:
Koeficijent tekueg trenja j e: -
u brzohodnom podruju pri So<l:
u podruju tekog optereenja pri So>l
214 5. Leaji
volumenski protok ulja V
uV]
= k V- \j/ n (182)
. V
aVi
u dm
3
/s potreban volumenski protok ulja,
Fu dm
3
volumen leaja =- d
2
b,
ih relativna zranost leaja,
n u s
_ 1
pogonska brzina vrtnje leaja,
k faktor protoka, kod
(5 = 0,05 0,1 0,15 0,2 0,3 0,4
kx 0,5 0,45 0,42 0,4 0,35 0,3
Trenje na kliznoj povrini prouzrouje gubitak snage, koja se pretvara u
toplinu:
snaga trenja P
ti
= F-p-v (183)
P
t r
u Nm/s = W snaga trenja,
F u N optereenje,
\i koeficijent trenja, kod tekueg trenja prema jednadbi (180), odnos-
no (181), inae prema tablici 79,
v u m/s brzina klizanje =d-%- n.
Razvijena toplina najveim se dijelom odvodi od kuita leaja na okolni
zrak, dok manji dio preuzima vratilo, koje ga odvodi dalje. Za odvod topline
potrebna je temperaturna razlika leaja i okoline At. Sto je razlika vea,
to se odvodi vie topline. Pogonska temperatura u normal nom sluaju ne
treba da prelazi t = 50 C, a u izuzetnim sluajevima 80 C, ukoliko se upotreb-
ljavaju odgovarajua maziva postojana na povienim temperaturama. Ako je t
0
temperatura okoline, onda je pogonska temperatura leaja t = t
0
+ At. Ako su le-
ajni tuljak ili blazinica od metala, dobiva se:
p
porast temperature leaja At=- (184)
ct-A
K
At u K poviena temperatura leaja (K = Kelvin),
P
R
u W snaga trenja prema (183),
VV W
a u t koeficijent prijelaza topline 20 pri lakom strujanju zraka
K-m
2
K-m
2 J J
(normalan sluaj),
A
K
u m
2
rashladna povrina kuita leaja i vratila. Prema iskustvu je pri
rfglOOmm: A
K
x25 do 35 d b+ 15 d
2
, kod <i>100mm: A
K
x20 do
30 d b + 10 d
2
(male vrijednosti samo kod kratkih kliznih leaja do
b/d = 0,8).
U ovoj j ednadbi nije uzeta u obzir toplina koju kod hidrodinamikog
podmazivanja odvodi ulje to protjee, jer je ona relativno mala. Pri veim
optereenjima ili brzinama klizanja, na kojima bi temperatura leaja mogla
poprimiti nedoputeno visoke vrijednosti, mora kroz leaj strujati vea koliina
ulja (rashladno ulje) kako bi se snizile temperature. Ponekad se hladi i vodom.
Tada je leaj okruen komorom kroz koju cirkulira rashladna voda. Uzima
se kao potreban:
5.2. Klizni leaji
215
AP
protok rashladnog sredstva V
M
= (185)
c A t
hl
V
hl
u dm
3
/s potreban protok rashladnog sredstva,
J
AP
R
u W = - toplina koju treba da odvodi rashladno sredstvo. Najee je to
s
samo onaj dio topline koji se ne odvodi okolnim zrakom. Ako
cijelu koliinu topline trenja treba da odvodi samo rashladno
sredstvo, onda je A P
R
= P
R
;
J J
c u r specifina toplina rashladnog sredstva 1680 , za ulje i
K-dnr Kdnr
J
4200 ^ za vodu;
K-dm
3
At
M
u K temperaturna razlika u rashladnom sredstvu =t
iz
t
u
, ako je t
iz
izlazna temperatura, a t
u
ulazna temperatura. Prema iskustvu uzima
se At
hl
ss 10 K ali ne vie od 15 K.
Ako su tuljci leaja raeni od umjetnog materijala, onda se toplina znatno
loije odvodi. U t om sluaju mora se uzeti u obzir i toplinska vodljivost
umj etnog materijala. Jedan dio topline odvodi se od povrine klizanja radijalno
kroz stijenku tuljka leaja n- d-b, drugi radijalno u rukavac, a onda aksijalno
kroz rukavac i vratilo. Ako put prodi ranj a topline ini tuljak debljine stijenke s
i (leajne) irine b (teoretski poj ednostavnj ena pretpostavka), onda se iz
toplinske ravnotee (dovod topline = odvodu topline) dobija snaga trenj a:
P
R
= At I fc
B
A
B
+ /c
z
X
z
\
sa /c
B
0,5 i /c
z
0,02. Ovi koeficijenti uzimaju u obzir iskustvene vrijednosti
akumulacije topline. To znai da je t emperat urna razlika At razlika izmeu
temperature povrine klizanja i okol nog zraka, doim je razlika izmeu povrine
klizanja i vanjske povrine tuljka, odnosno izmeu povrine klizanja dijela vratila
koji se nastavlja na rukavac, znat no manja. A
B
i A
z
su toplinska vodljivost
materijala tuljka i rukavca.
Ako uvrstimo za F = p-d-b i time P
R
p- d-b- p,-v [j ednadba (183)],
onda gornja j ednadba preobl i kovana prema At dobiva slijedei oblik:
porast temperature leaja At = -, -~
V
^ (186)
7 i ( 0 , 5 - ^ + 0,02 .
\ s b
p u N/m
2
= Pa povrinski tlak prema jednadbi (177) (1 N/mm
2
= 10
6
Pa),
v u m/s brzina klizanje d-n-n,
p koeficijent trenja (tablica 79),
VV W
A
u
u toplinska vodljivost umjetnog materijala %0,235
K-m K m
VV VV
X
L
u toplinska vodljivost elika 19 ,
K-m K m
5 u m debljina stijenke tuljka od umjetnog materijala,
b u m irina leaja.
216
5. Leaji
Iz j ednadbe (186) proizlazi da se At smanjuje smanjivanjem debljine
stjenke s i irine leaja b. Prema t ome treba obje vrijednosti drati to
manjima. Poraste temperature At moe se birati koliko to bez tete doputa
umjetni materijal. Pri uvrtavanju iznosa za \x mora se uzeti u obzir da
koeficijent trenja s poveanjem obodne brzine raste, a smanjuje se s poveanjem
optereenja. Osim toga, treba uzeti u obzir koja je vrsta podmazivanj a odabrana
(podmazivanje mau ili uljem, odnosno suhim mazivima). Vidi k tome tabli-
cu 79).
5.2.6. Oblikovanja upornih (aksijalnih) leaja
Jednostavni leaj sastoji se od dviju ploa koje klize j edna po drugoj
(sl. 227a). Hi drodi nami ko podmazivanj e (tekue trenje) ne moe se postii
jer nema uljnog klina. Leaj moe da radi samo u podruj u mjeovitog
trenja. Zbog toga se moe samo neznatno opteretiti, a upotreblj ava se samo
za podreene svrhe. U gradnji alatnih strojeva upotrebljavaju se za male
aksijalne sile klizni prstenovi prema DI N 2208 do 2210 (sl. 228), od kojih
se dva sparuju u j edan leaj. Jedan je opremljen provrti ma za zatike, a drugi
ekscentrinim utorom za razvoenje maziva. .
Slika 227. Princip aksijalnih leaja
a) jednostavni prstenasti aksijalni leaj; b) hidrostatiki prstenasti aksijalni leaj;
c) hidrostatiki prstenasti aksijalni leaj; d) hidrodinamiki prstenasti leaj sa segmen-
tima nagibnim na svornjacima; e) hidrodinamiki prstenasti leaj sa segmentima
nagibnim na kuglama;/) hidrodinamiki prstenasti leaj s nepokretnim segmentima
Hidrostatski leaj (sl. 227 b i c) razlikuje se od obinog samo time to
sa pumpom stalno tlai ulje meu klizne povrine, a zatim otjee prema van.
Ako je konstrukcija ispravna leaj radi pri pokretanj u i zaustavljanju s
tekuim trenjem. U takvom sluaju troenje praktiki i ne postoji.
Kod hidrodinamikog leaja (sl. 227d i e) stvaraju se klinasti procjepi
potrebni za stvaranje hi drodi nami kog pritiska. To se postie tako da se
ravna ploa giba po kruno poredani m nagibnim segmentima, koji se sami
postavljaju u potreban kosi ploaj. Klinasti procjep moe se dobiti i iz
punog prstena zakoenjem nepokretnih segmenata (sl. 227 f).
Hi drodi nami ki leaj (sl. 227d i e) prema Michellu naziva se i nagibni
segmentni uporni leaj, a prema slici 227 f uporni leaj s vrstim segmentima.
Ovaj posljednji je pogodan za srednja optereenja, te se izrauje s klinastim
povri nama nagiba 1:200 do 1:500. Segmenti s obl ogom od bijele kovine ili
plastine mase mogu se vie opteretiti. Uobiajene mjere su a = 0,38 do
0,42 /, Z. =0, 6 do 1,3 /. Gornj i glatki uporni prsten izrauje se za male leaje
od finog lijeva, a za vee od povrinski kaljena elika. Za turbine izraeni
su aksijalni leaji s nagibnim segmentima, za nosivost do 50 000 kN i brzinu
klizanja od 60 m/s. Velike brzine zahtijevaju dobro hlaenje (cirkulacija zraka,
vodeno hlaenje, cirkulacija ulja s meuhlaenj em). Budui da pri malim brzi-
nama zbog mjeovitog trenja postoji opasnost od zaribavanja, potrebno je brzo
pokretanj e i zaustavljanje.
Dovod ulja treba da je uvijek iznutra, da ne bi dolo do odbacivanja ulja
zbog centrifugalne sile, pa da ono ne dolazi do klizne povrine.
5.2.7. Proraun upornih leaja (aksijalnih leaja)
Za sve aksijalne leaje prema slici 227 j e:
srednji povrinski tlak p = F/A (187)
p u N/mm
2
povrinski tlak (uobiajene vrijednosti kao kod nosivih leaja, tab-
lica 78, str. 212),
[' u N optereenje leaja,
Au mm
2
optereena povrina leaja = 2 n r
m
b
prema slikama 227a i b, =2n(r
max
+ r
m
-
m
)b
prema slici 227c, =z //. 0,8 2n r
m
b
prema slikama 227d do f, sa z kao brojem segmenata.
Brzina klizanja uzima se u prorauni ma uvijek srednja
brzina klizanja v = 2- n - r
m
- n (188)
v u m/s srednja brzina klizanja,
r
sr
u m srednji promjer leaja. Za leaj na slici 227c je 2r
sr
= r
max
+ r
mm
,
n u s~
i
pogonska brzina vrtnje leaja.
Jednostavni aksijalni leaji prema slici 227 a, koji ne rade s tekuim
trenjem, proraunavaj u se prema doput enom povrinskom tlaku na zagrija-
vanje. Za to slue j ednadbe (183) i (184). Tada treba staviti za d=2r
sr
.
218 5. Leaji
Kod hidrostatikih aksijalnih leaja tlak ulja stvara se pomou pumpe,
koja mora da dobavlja dovoljnu koliinu ulja. Tl ak ulja mora da bude
znat no vei od srednjeg povrinskog tlaka p. Na kliznim povri nama tlak
ulja se smanjuje prema mjestu istjecanja. Ovdje se ne javlja prijelazna
brzina vrtnje, jer leaj za vrijeme rada pumpe, a i pri mirovanju, pl iva",
Debljina uljnog sloja h
Q
moe se odabrati proizvoljno. Preporuljivo je da
se ne uzima manj a vrijednost od one prema j ednadbi (174) na strani 209.
Kod izvedbe prema slici 227 b dobiva se
koeficijent trenja ^ ^
v
" (189)
Kod izvedbe prema slici 227c j e:
n-co 2( d
v
+ r D
koeficijent trenja p& - ^ - (190)
P'K (>"srv + W
r\ u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja,
a> u rad/s kutna brzina vratila,
p u N/m
2
= Pa povrinski tlak prema jednadbi (187) (1 N/mm
2
= 10
6
Pa),
h
0
u mm odabrana debljina uljnog sloja,
r
v
, r
u
, r
srv
, r
snj
u mm polumjeri prema slikama 227b i c.
Za izvedbu prema slici 227b potreban j e:
F h
3
uUa
zz- (191)
}
6n-b
z
Za izvedbu prema slici 227c potreban j e:
volumenski protok ulja F
u l j a
- , , 2 >, (192)
F-hl
Jîj
a
u dm
3
F u N optereenje leaja,
h
0
u dm odabrana debljina uljnog sloja,
r\ u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja na pogonskoj temperaturi,
b u m irina leaja,
r
s r v >
r
s r
U
u m
srednji polumjeri prema slici 227c
Snagu trenja P
R
, porast temperature leaja At i prot ok rashl adnog sredstva
F
h l
, treba proraunati prema j ednadbama (183) do (185) Preporuljivo bi bilo
da se za priblino odreivanje A
K
uzima d=2r
sr
= r
v
+ r
u
, a za b = r
v
r
u
.
Kod hidrodinamikih aksijalnih leaja s vrstim segmentima (sl. 227f),
pod relativnom debljinom uljnog spoja q> podrazumj eva se odnos apsolutne
debljine uljnog sloja h
0
prema najveoj visini klina H (slika 229):
h
0
h
0
relativna debljina uljnog sloja (p=& (193)
H a
K
-l
0
5.2. Klizni leaji
219
1
Slika 228. Klizni prsten, DIN 2208
/;
0
u mm ili /.im
H u mm ili pm
a
K
u rad
I
0
u mm ili pm
apsolutna debljina uljnog sloja,
visina klina,
kut klina,
duljina klina.
Slika 229. vrsti klinasti procijep hidrodinami-
kog aksijalnog leaja
U 0,6 ne 1
y -
Slika 230. Koeficijent uljnog sloja K u
zavisnosti od relativne debljine uljnog sloja
ep i od karakteristike leaja IJb
Prema hidrodinamikoj teoriji podmazivanja iznosi
apsolutna debljina uljnog sloja
I yj v b
K 1 (194)
h
0
u mm apsolutna debljina uljnog sloja,
17 u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja na pogonskoj temperaturi,
v u m/s brzina klizanja, prema (188),
b u m irina leaja,
p u N/mm
2
povrinski tlak, prema (187),
K koeficijent uljnog sloja kojim se uzima u obzir karakteristika leaja
l
0
/b, prema slici 230.
Nagibni segmenti aksijalnih leaja (sl. 227 d i e) sami se postavljaju u
nagib klina prema najveoj vrijednosti koeficijenta K prema sl. 230. Ovaj u
podruju <p0,8 ima najpovoljniju relativnu debljinu uljnog sloja. Ona se
openito odabire i kod aksijalnih leaja s vrstim segmentima. Kod l
Q
/b = 1
lei najvea vrijednost koeficijenta K, a K se smanjuje pri l
0
/b = 1,3 i 0,7!
Kod aksijalnog hidrodinamikog leaja moe se kao poetak tekueg trenja
uzeti debljina uljnog sloja h
pT
=10 j um=10- I O
- 3
mm. Prema tome iz preina-
ene jednadbe (194) slijedi:
220
5. Leaji
prijelazna kutna brzina ^ p r ^ p r ^ ^ (195)
co
pi
u rad/s prijelazna kutna brzina,
/j
pr
, K
pr
, b vidi legendu za (194) (/i
pr
kao h
0
, K
pr
kao K),
n u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja, u datom sluaju u hladnom stanju,
p u N/mm
2
povrinski pritisak, prema (187),
r
sr
u m srednji promjer leaja.
Za izbor prijelazne brzine vrtnje n
pr
=oj
pr
/2n vrijedi kao to je reeno u
5.2.5. strana 209, pri emu treba staviti za d=2r
f
.
r
.
Pri l
o
/b = 0,l do 1,3 i (p = 0,6 do 1 iznosi
/ rj v
koeficijent trenja j u3 / - (196)
V p-b
n, v, b vidi legendu uz jednabu (194),
p u N/m
2
= Pa. povrinski pritisak, prema jednadbi (187) (1 N/mm
2
= 10
6
Pa).
Za odravanje tekueg trenja potreban j e
ulia
= 0,7 z b v h
0
(197)
K
ulja
u dm
3
z broj segmenata,
b u dm irina leaja,
v u dm/s brzina klizanja, prema (188),
h
0
u dm apsolutna debljina uljnog sloja, prema (194).
Za snagu trenja P
R
, porast temperature leaja At i prot ok rashl adnog
sredstva V
M
, vrijedi ono to je reeno za hidrostatike leaje, na strani 218.
5.3. Valjni leaji
5.3.1. Konstrukcija i karakteristike
Valjani leaji su svi kuglini, valjkasti i igliasti leaji. Izmeu elinih
prstenova ili ploa gibaju se valjna tjeleca s trenjem kotrljanja, a njihov koefici-
j ent trenja je za 25 do 50 % nii u odnosu na klizne leaje. Valjni leaji se prema
t ome manje zagrijavaju i rade s manjim gubicima energije. Nadalje rade s
manjim zranostima, prema t ome i tonije (vano za elektrine i alatne
strojeve). Treba im mal o prostora, nije nuan nadzor, maziva trebaju mal o, a nije
im pot rebno nikakvo uhodavanje. Nj ihova i nternaci onal na standardizacija
j ami njihovu izmjenljivost.
Kao nedostatak valja navest veu osjetljivost na udarna optereenja,
te buniji rad u odnosu na klizne leaje. Openi to su skuplji od kliznih
leaja, te zahtijevaju da se provrt kuita i rukavci izrauju u uskim grani-
5.3. Valjni leaji
221
ama tolerancija. Mont aa i demont aa jednodjelnih valjnih leaja je tea
nego dijeljenih kliznih leaja.
Pr ema smjeru djelovanja sila razlikujemo radijalne leaje, aksijalne
leaje i utorne kugline radijalne leaje za radijalno i aksijalno optereenje
(sl. 231). Kod radijalnih leaja valjii se gibaju izmeu prstenova, dok kod
aksijalnih izmeu dva koluta.
Slika 231. Valjni leaji za razliite smjerove optereenja (prikaz prema SKF-RIV, Schvveinfurt
Frankfurt)
a) cilindrino-valjkasti leaj za radijalno optereenje; b) aksijalni kuglini leaj za
aksijalno optereenje; c) radijalni kuglini leaj za radijalno i aksijalna optereenja
Slika 232. Oblici valjnih tjeleaca Slika 233. Kavezi valjnih leaja
a) kugla; b) valjak; c) stoac;c/) bavica; a) limeni kavez za kugle; b) masivni
<?) igla kavez za valjie
Valjni leaji sastoje se od prstenova ili ploa, valjnih tjeleaca, koja mogu
biti kuglastog, cilindrinog, stoastog ili bavastog oblika (sl. 232), a najee
j o nalazimo i kavez. Kavez sprjeava meusobni dodir valjnih tjeleaca
(sl. 233). Radijalni leaji imaju unutarnj i i vanjski prsten, izmeu kojih se
kotrljaju valjna tjeleca. Prstenovi, ploe i valjna tjeleca izraeni su od poseb-
nog elika legiranog kromom. Valjna tjeleca i valjne staze su kaljene, bruene i
polirane. Za kaveze se najee upotreblj ava elini lim, rjee mjed (za masivne
kaveze), laki metali ili umjetne mase (fenoplast ili poliamidi).
222
5. Leaji
Vanjske dimenzije valjnih leaja standardizirane su prema internacionalnim
planovima mjera, a njemaki prema DI N 616 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.521).
Ovi planovi mjera sadre devet redova promjera: 7 8 9 0 1 2 3 4 5 i deset irina,
odnosno redova visina 7 8 9 0 1 2 3 4 5 6 (sl. 234). U svakom redu promj era
dodijeljen j e j ednom provrtu odreeni vanjski promjer. Svakom redu promj era
dodijeljeno je nekoliko redova irina (kod radijalnih leaja), odnosno redova
visina (kod aksijalnih leaja), pri emu u odnosu na istu visinu presjeka ima
red 7 najmanju, a red 6 najveu irinu. Na primjer, red mjera 13 znai da
je leaj di menzi oni ran prema redu irina 1 i redu promj era 3.
I
f c . J L
red irin e odn osn o visin e
3 6
red mjera
Slika 234. Red mjera valjnih leaja, koji se sastoje od reda irine, odnosno visine, i reda promjera
Prema DI N 623 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.506) valjni leaji nose
posebne oznake, t ako da su leaji s istim oznakama izmjenljivi. Te oznake su:
1. Predznak K (kavez s valjnim tjelecima), L (slobodan leajni prsten), R (leajni
prsten kao unutarnj i ili vanjski prsten s valjkastim ili igliastim vijencem).
Ovaj znak ne dolazi u obzir za pot porne leaje, ve samo za dijelove
leaja (za nepot pune leaje).
8-20 B-23 8>23
H-28
Slika 235. Primjeri obiljeavanja valjnih leaja
Bazino obiljeje sastavljeno je od oznaka za red leaja i od oznaka za
provrt leaja u kodi ranom obliku (sl. 235). Oznaka za red leaja sadri
opet tip leaja (vrst leaja, serije) u obliku brojeva ili slova, a red mjera u
broj kama. Primjere vidi na slikama 235 i 236.
Dopunska oznaka stavlja se kod leaja koji odstupaj u od normal ne izvedbe,
te daje podat ke o odstupanj ima. Dopunska oznaka se sastoji od slova,
a u nekim sluajevima i od daljnjih brojeva. Ti me se oznaavaj u: unutarnj a
5.3. Valjni leaji
223
konstrukcija, vanjske mjere, vanjski oblik, brtvenje, izvedba kaveza, konstruk-
cija kaveza, tolerancije, zranost leaja. Primjerice, P5 oznaava razred tole-
rancija P5 prema DI N 620 (ili JUS M. C3. 752-758), C2 radijalnu zranost
leaja koja je manj a od normal ne, Sl pogonske temperature do 200 C.
NU NJ NUP NU+ HJ NJ+ HJ N
U L
Slika 236. Oznake pojedinih izvedaba cilindrinih valjkastih leaja
Isporuive izvedbe, mjere i podaci o nosivosti nalaze se u katalozima
proizvoaa. Ovdje nije mogue dati podat ke o svim izvedbama i mjerama.
Doputene tolerancije ugradbenih mjera i tonost vrtnje valjnih leaja
dane su u DI N 620 (JUS M.C3.752 - 758).
Svaki radijalni leaj ima u stanju isporuke odreenu radijalnu zranost
izmeu valjnih tjeleaca i valjnih prstena. Pri ugradnji s prij eklopom izmeu
vanjskog prstena i provrta u kuitu, te izmeu unutarnj eg prstena i vratila,
suava se vanjski prsten, a unutarnj i se proiruje. Na taj nain se radijalna
zranost smanjuje. Ona se ni u kojem sluaju ne smije smanjiti na nulu.
Normal ni leaji t ako su izraeni da kod uobiajenih dosjeda preostaje j o
dovoljna pogonska zranost. Ako pogonski ili temperaturni uvjeti zahtijevaju
vrst dosjed, mora se odabrati leaj s odgovarajuom veom radijalnom zra-
nou. Ako se zahtijeva vea tonost voenja, odabiru se leaji s manjom
radijalnom zranou. Leaji mogu dobiti i poveanu tonost vrtnje, npr. za
uleitenje precizno rotirajuih radnih vretena alatnih strojeva.
Radijalni kuglini leaji i igliasti leaji izrauju se i s bonim zatitnim
ili brtvenim ploama (sl. 237 b do e). Prve sprjeavaju oteenje valjnog sustava
stranim tijelima, a druge izlaz maziva iz leaja. Ti me se uteuje brtvenje na
drugim mjestima.
9/ 0)
I
I M
i m a
F) 9)
Slika 237. Izvedbe kuglinih leaja, DIN 625 (IUS M.C3.601)
a) normalna izvedba; b) s jednom zatitnom ploom; c) sa dvije zatitne ploe;
d) s jednom brtvenom ploom; e) sa dvije brtvene ploe; j) s prstenastim utorom;
g) s prstenastim utorom i uskonikom; h) s prstenastim utorom, uskonikom i
jednom zatitnom ploom
224
5. Leaji
Zbog mogunosti jednostavnijeg aksijelnog uvrivanja vanjskih prstena
mogu se nabaviti leaji s prstenastim utori ma (sl. 237 f do h).
Kao posebnu konstrukcij u treba spomenuti leaj sa etiri
oslonca (sl. 238), koji mogu prihvatiti sile u etiri toke. Time su ovi
leaji veoma stabilni. Nj ihov unutarnj i prst enj e dvodjelan. Na taj se
nain moe umetnuti mnogo kuglica, koje zajedno s visokim naslo-
ni ma prstena leaja omoguuj u vrlo veliku nosivost.
Slika 238. Leaj sa etiri oslonca i dvodjelnim unutarnjim prstenom, DIN 628 (JUS M.C3.611)
(kut pritiska a = 35)
5.3.2. Pravila ugradnje, mogunosti optereenja
Za uvrivanje osovina i vratila u uzdunom smjeru predvia se najee
vrst leaj. Zbog tolerancija i toplinskog rastezanja nisu mogua dva vrsta
leaja, j er bi se valjna tjeleca previe tlaila na bokove valjnih staza (sl. 239 a),
lp.
opruga
Slika 239. Oblikovanje vrstih i slobodnih leaja
(F vrsti leaj; L slobodni leaj).
a) dva kuglina leaja oblikovana kao vrsti leaji
(loe zbog mogunosti zaglavljenja!); b) slobodni
leaj s mogunou aksijalnog pomaka u provrtu
kuita leaja; c) slobodni leaj s mogunou aksijal-
nog pomaka na vratilu; d) cilindrino-valjkasti leaj
oblikovan kao slobodni leaj; e) igliasti leaj oblikovan kao slobodni leaj; f) dva slobodna
leaja s aksijalnom zranou u provrtu kuita; g) dva slobodna leaja optereena oprugama
t ako da bi za krat ko vrijeme dolo do zagrijavanja i oteenja. Treba zato
predvidjeti mogunost dilatiranj a! vrsti leaj moe, osim radijalnih sila,
preuzeti i aksijalne sile u j ednom, ili u oba smjera. Slobodni leaji omoguuj u
aksijalno pomicanj e.
Kod vrstog leaja uvruju se unutarnj i i vanjski prsten, a kod sl obodnog
samo j edan prsten (sl. 239 b i c). Kod cilindrino-valjkastih leaja N i NU i
igliastih leaja prsteni su meusobno aksijalno pokretljivi. Zat o se, kao kod
sl obodnih leaja, privruju oba prstena (sl. 239 d i e). Ako je za osovinu
ili vratilo doput ena mal a aksijalna zranost, mogu se ugraditi i dva sl obodna
leaja. Nj ihova aksijalna zranost ograniava se pomou graninika u kuitu
(sl. 239 f). Aksijalna zranost moe se odstraniti i pomou elastinih opruga,
koje leaje dre stalno pod mal i m optereenjem (sl. 239 g).
Slika 240. Primjeri oblikovanja vrstih leaja
a) s kuglinim leajem, DIN 625 (JUS M.C3.601); b) sa dva kuglina leaja s kosim
dodirom, DIN 628 (JUS M.C3.611); c) s cilindrino-valjkastim leajem, DIN 5412
(JUSM.C3.631); d) sa samoudesivim bavastim leajem, DIN 635 (JUS M.C3.715)
Uvrenje prstenova u oba aksijalna smjera vri se ojaanjem, stupnje-
vanjem, uskonicima, pokl opci ma, mat i cama itd. Mogunosti oblikovanja
vrstih i sl obodnih leaja pokazuj u slike 240 i 241. Svorne ljuske s mati com,
s utori ma i sigurnosni prstenovi, standardizirani su u DI N 5415 (JUS M.C3.530).
Slika 241. Primjeri oblikovanja slobodnih leaja
a) s kuglinim leajem, DIN 625 (JUS M.C3.601); b) sa dva kuglina leaja s
kosim dodirom, DIN 628 (JUS M.C3.611); c) sa cilindrino-valjkastim leajem,
DIN 5412 (JUS M.C3.631); d) sa samoudesivim kuglinim leajem na nateznoj
ljusci, DIN 630 (JUS M.C3.541) i 5415 (JUS M.C3.530)
Daljinu mogunost aksijalnog uvrenja unutarnj ih prstena pokazuj e slika 242,
a uvrenje vanjskog prstena slika 243.
226 5. Leaji
Slika 242. Primjeri aksijalnog uvrenja unutarnjib prstena valjnih leaja
a) s postavnim prstenom; b) s odstojnim prstenom, sigurnosnim prstenom ili usko-
nikom; c) s dvostrukom maticom; d) s odstojnom cijevi
Slika 243. Primjeri aksijalnog uvrenja vanjskih prstena valjnih leaja
a) slobodni leaj s uskonikom i poklopcem; b) slobodni leaj sa dva poklopca;
c) vrsti leaj s uskonikom i poklopcem; d) s uskonikom i dvodjelnim kuitem
Povrine nalijeganja, ojaanja vratila, vijenci, tuljci i slino moraju biti
okomiti na os vrtnje! Samopodesivi radijalni kuglini leaji osjetljivi su na
aksijalna optereenja i zato se ne smiju upotrebljavati kao aksijalno visoko
optereeni vrsti leaji. Ako se osi obaju provrta kuita za uleitenje vratila ne
poklapaju, tada treba ugraditi samopodesive radijalne kugline ili bavaste
leaje (sl. 244), koji spreavaju zaglavljivanje.
Slika 244. Uleitenje vratila oblikovanog kao dra noeva blanjalice pomou dvorednog samo-
udesivog kuglinog leaja, DIN 630 (JUS M.C3.541) (po Kugelfischeru)
Prsteni moraj u radijalno vrsto dosjedati uz povrine nalijeganja, kako bi
se u potpunosti mogla iskoristiti nosivost leaja. To se postie vrstim dosjedom
koji prstenove podupire, tj. ukruuje ih. Potrebni prijeklop zavisi od visine
pogonskog i udarnog optereenja. Za priblinu procjenu pogonske zranosti
moe se uzeti da prijeklop vratila proiruje unutarnji prsten za 70 % veliine
prijeklopa, a prijeklop vanjskog prstena stee ga za 5 0 % veliine njegova
prijeklopa. Ako se oba prijeklopa odbiju od zranosti koj om se leaj nabavlja,
5.3. Valjni leaji
227
tada, uzimajui u obzir toplinska rastezanja, mora da preostane jo potrebna
pogonska zranost. vrsti dosjed obaju prstena esto nije mogu zbog montae
i demontae. Pr ema smjeru i vrsti vanjskih sila tada treba odluiti kojemu se
od prstena smije dati labav dosjed. Za to su mj erodavne slijedee mogunosti
optereenja:
1. Obodno optereenje, ako prsten rotira, a sila (optereenj e^ miruje, ili ako
prsten miruje, a rotira sila (optereenje).
2. Tokasto optereenje, ako prsten i sila (optereenje) miruju ili ako sila
(optereenje) si nhrono roti ra s prstenom.
3. Njihajue optereenje, ako se prsten njie, a sila optereenja miruje ili
prsten miruje, a njie se sila optereenja.
Kod obodnog ili njihajueg optereenja neophodno j e potreban vrst
dosjed prstena, dok kod tokastog optereenja moe imati manje vrst dosjed,
jer mu sila ne daje povod za pomicanje. Uobiajene dosjede za vratila i
provrte kuita prema DI N 5425 (JUS M. C3. 752-758) vidi u tablici 80.
Slika 245. Ugradnja igliastih leaja s vanjskim, i unutarnjim prstenom
a) kao slobodni leaj ugraen u vretenu za unutarnje bruenje; b) dva slobodna
leaja s eonom ivicom radi bonog voenja u potpornom valjku
Igliasti leaji, u odnosu na kugline i valjkaste leaje, trebaju mali ugradbeni
prostor i omoguuj u relativno veliku opteretivost. Igliastim leajima ulei-
uje se ak i klipnjae visokoturanih benzinskih mot ora, vratila elektrinih
naprava, glavine elektromagnetskih spojki, zupanike u al atnim strojevima,
remenice i tome slino. Ugradbene primjere pokazuj e slika 245. Za bono
voenje izrauju se igliasti leaji s rubom (sl. 245b). Igliasti leaji izrauju
se sa unutarnj im prstenom ili bez njega. U drugom sluaju iglice se gibaju
neposredno po kaljenom, bruenom i pol i ranom rukavcu i time im je potreban
j o manji prostor (sl; 246 a i b). I stijenka provrta kuita moe sluiti kao
ploha po kojoj se mogu kotrljati iglice. U tom sluaju iglice ne dobivaju ni
unutarnj i ni vanjski prsten (sl. 246c). Igliasti leaji mogu se uglavnom uspore-
diti sa cilindrino-valjkastim leajima NU i ne mogu preuzeti aksijalne sile.
Razvijene su, meuti m, i konstrukcije s dijelovima kuglinih leaja (sl. 246 d)
koje mogu preuzeti aksijalne sile. /
228 5. Leaji
d,
o
D
Z
5
s
o
o 2
._ S
52 *
Slika 246. Igliasti leaj bez unutarnjeg
prstena i u kombinaciji s aksijalnim
kuglinim leajem
a) s vanjskim prstenom;
b) s ljuskom za igle;
c) samo s vijencem za igle;
d) igliasti leaj u kombinaciji s aksijalnim
kuglinim leajem, ugraen u okretnoj
buenoj ahuri
-C
'S
3
-o
ja
o
&
CJ
s r ?
> o o.
c
o
60
T3
U
C/1
9
o o
S
o
CL.
o
c
a
J2 S
a.
o
u o
o. c
l i l i
O 13 3 3
5 e
6 -3
I a e '
|
Promjer
vratila
Radijalni
kuglini leaj
Za sve promjere
do 18
preko 18
do 100
preko 100
do 140
preko 140
do 200
- -
Za sve promjere
Promjer
vratila
Cilindrini
i stoasto
valjkasti
leaj
Za sve promjere -
do 40 preko 40
do 100
preko 100
do 140
preko 140
do 200
-
Za sve promjere
Promjer
vratila
Radijalni
samoudesivi
valjkasti
leaj
Za sve promjere
- do 40
preko 40
do 65
preko 65
do 100
preko 100
do 140
preko 140
do 200
Za sve promjere
ISO-tolerancijsko polje
j 6 g 6') H6
1
) J5 k5
2
)
3
) m5
2
)
3
) m6 ' ) n6
4
)
P
6 h 9/TT 5
5
) h lo/rr 7
5
)
Tolerancijska polja za kuita
Pretpostavka isto
aksijalno
optereenje
Optereenje u toki Neodreeni smjer optereenja Obodno optereenje
Pretpostavka isto
aksijalno
optereenje
Dovod
topline kroz
vratilo
Srednje
optereenje
i pogonski
uvjeti
Proizvoljno
optereenje
Udamo optereenje,
mogunost potpunog
rastereenja
Srednje optf
pominost v
prst
poeljno
:reenje,
anjskog
ena
nepotrebno
Visoko
udarno
optereenje
Malo Srednje i
veliko
optereenje
Teko
optereeni
leaji,
tankostjena
kuita
Vanjski prsten je lako pomian
Vanjski prsten u pravilu
jo | ne
pomian
Vanjski prsten nepomian
Primjeri Svi leaji
Cilindar
za suenje Transmisije
Opa
strojo
gradnja
Leaji kotai
tranicama
nedijeljeni
i vozila na
dijeljeni
Elektrini
strojevi
Glavni leaj koljenastog
vratila
Valjci
transportnih
traka,
uznica i
zateznih
remenica
Debelostijene
glavine
i leaji
klipnjaa
Tankostijene
glavine
ISO-
-tolerancijsko
polje
H8 do
E 8
G7 H8 H7 J 7
7
) J 6 K7 M8 N7 P 7
') Za tono uleitenje predvidjeti kvalitetu 5.
2
) Ako se za dvoredne kugline leaje s kosom dodirnom osi upotrebljava tolerancijsko polje s veim gornjim odstupanjem od j 5, potrebni su leaji s veom radijalnom zranou.
3
) Za radijalne stoaste leaje moe se u pravilu upotrijebiti k 6 odn. m 6, jer ne treba uzimati u obzir smanjivanje zranosti leaja.
4
) Za vozila na tranicama treba uzimati poev od 100 mm promjera rukavca kvalitetu n 6.
5
) h 9/IT 5 znai da odstupanja od tonog geometrijskog krunog oblika vratila ne smiju prijei toleranciju kvalitete 5;
hlO/IT7 znai da odstupanje od tonog geometrijskog krunog oblika vratila ne smije prijei toleranciju kvalitete 7.
6
) Ovo vrijedi za kuita od sivog lijeva i elika. Za kuita od lakih metala treba se u pravilu koristiti tolerancijskimpoljima koja daju vrst dosjed. Za tono uleitenje preporuuje se kvaliteta 6. Za kugline
leaje s naslonom, iji plat ima gornje odstupanje +1 //m, treba uzeti slijedee vee tolerancijsko polje, npr. H 7 umjesto J 7.
7
) Ako se za dvoredne kugline leaje s kosom dodirnom osi upotrebljava tolerancijsko polje s donjim odstupanjem manjim od J 7, onda su potrebni leaji s veom radijalnom tolerancijom.
230
5. Leaji
Aksijalni leaji ne omoguuj u radijalno voenj e! Jednu plou treba centri-
rati u kuitu, a drugu na rukavcu. Aksijalni kuglini i aksijalni igliasti leaji
osjetljivi su na pomak osi leaja (sl. 247a). Kod kut nog pomaka osi pogodne su
kuglaste ploice (sl. 247 d) ili samopodesivi aksijalni bavasti leaji (sl. 247 e).
Ovi posljednji mogu primiti i znatnije radijalne sile. Pri naizmj eninom djelova-
nju upotreblj ava se dvosmjerni aksijalni kuglini leaj DI N 715 (JUS M.C3.701 i
705) sa tri ploe.
Slika 247. Ugradnja aksijalnih leaja
a) loa ugradnja aksijalnog kuglinog leaja b) ispravna ugradnja aksijalnog
kuglinog leaja, DIN 711; c) aksijalni igliasti leaj; d) aksijalni kuglini leaj s
kuglastom ploicom, DIN 711; e) aksijalni samopodesivi bavasti leaj
Slika 248. Uleitenje s mogunou podeavanja zranosti
a) stoasto-valjkasti leaj; b) kuglini leaj s naslonom
Slika 249. Kuite dvodjelnog stojeeg leaja za valjne leaje sa stoastim provrtom, i natezne
ljuske prema DIN 736 i 737 (JUS M.C3.542) (za valjne leaje s cilindrinim provrtom vidi
DIN 738 i 739)
5. 3. Valjni leaji
231
Stoasti valjkasti leaj i radijalni kuglini leaj s naslonom (slika 248) u
prednosti su zbog mogunosti podeavanj a aksijalne, a kod a) i radijalne
pogonske zranosti. Mogu se rastaviti, te posebno ugraditi unutarnj i i vanjski
prsten. To je kori sno naroi to pri serijskoj montai . U prednosti su i kao
leaji koji se mogu aksijalno i radijalno opteretiti. Upotrebljavaju se za uleitenje
kotaa kod vozila i vretena alatnih strojeva.
Valjni leaji ugrauj u se i u j ednodj elna i dvodjelna stojea ili prirubna
kuita leaja, i to bilo kao vrsti, bilo kao slobodni leaji (sl. 249).
5.3.3. Nosivost i vijek trajanja
Kako sa slike 231, strana 221, proizlazi, leaji moraj u prema nai nu
ugradnje i konstrukciji preuzeti radijalne sile F
T
, aksijalne sile P
a
ili obije
istodobno. U posljednjem sluaju govori se o kombiniranom optereenju. Prigo-
dom proraunavanj a pretpostavlj amo da j e kombi ni rano optereenje zamije-
njeno kod radijalnih leaja ekvivalentnom (jednakovrijednom) radij alnom si-
lom F, a kod aksijalnih leaja ekvivalentnom aksijalnom silom F. Kad bi
ova sila djelovala samostal no, onda bi pri di nami kom optereenju (okretno
gibanje) izazivala isti zamor materijala pri statikom optereenju (mirovanje)
istu deformaciju, kao kad bi radijalno i aksijalno optereenje djelovalo zajedno.
To se, naravno, odnosi samo na leaje koji su na temelju oblika izvedbe
ugraeni kao vrsti, i u stanju su da primaju radijalne i aksijalne sile.
Proraun nosivosti za valjne leaje je standardi zi ran po DI N 622 (za sada
u pripremi) (JUS M.C3.825 860). Prema t om st andardu podrazumij eva se
da je dinamika nosivost (vijek trajanja) nekog leaja onaj broj okretaja
ili broj pogonski h sati, koje leaj moe da izdri bez znakova zamora materijala
na prstenovima, pl oama ili valjnim tjelecima. Zamor materijala poinje s
malim pukot i nama, koje kasnije prelaze u rupiavost. Da bi se mogao izraunati
vijek trajanja leaja, navedena je za svaki leaj dinamika nosivost C (za radijalne
i aksijalne kugline leaje, te igliaste leaje, vidi tablice 81 do 83). Di nami ka
nosivost je di nami ko ekvivalentno optereenje pri kojem 90 % svih leaja
daje nomi nal an vijek trajanja od IO
6
okretaja. Ako je ekvivalentno pogonsko
optereenje F manje od dinamike nosivosti C, onda je vijek trajanja odgovara-
j ue vei od 10
6
okretaja, nai me: L = 10
6
(C/F)
x
pri x>\.
Kod normal ni h leaja s pogonskom t emperat urom preko 120 C javlja se
promj ena strukture koja deformira leaj. Da bi se to sprijeilo, podvrgavaju
se tako optereeni leaji posebnom post upku stabilizacije. To dovodi do
smanjivanja dinamike nosivosti. U tom sluaju izraunava se di nami ka
nosivost uvoenjem faktora tvrdoe j
H
:
dinamika nosivost (nominalni vijek trajanja)
(198)
232 5. Leaji
L u okr. nominalni vijek trajanja,
/
H
faktor tvrdoe na pogonskoj temperaturi
t ^150 C' 200 C 250 C 300 C
/
H
= l 0,9 0,75 0,6
C u kN dinamika nosivost normalnog leaja (vidi tablice 81 do 83),
F u kN dinamiko ekvivalentno optereenje prema jednadbi (199), odnosno slije-
deim podacima,
x eksponent vijeka trajanja =3 za sve kugline leaje (tokast dodir),
= 10/3 za sve valjkaste, igliaste, stoaste i bavaste leaje (linijski dodir),
Dinamiko ekvivalentno optereen F = XF
r
+Y-F
a
(199)
F u kN zamiljeno djelovanje pojedinane sile koje izaziva jednako veliko optere-
enje kao kad djeluju radijalna i aksijalna sila zajedno,
F
r
u kN radijalno optereenje,
F
a
u kN aksijalno optereenje; kod kuglinih leaja s kosim dodirom ili stoastih
leaja treba uvrtavati F
a
prema slijedeim podacima,
X radijalni faktor prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860), za kugline leaje
DIN 625 (JUS M.C3.601) vidi tablicu 84.
Y aksijalni faktor DIN 622 (JUS M.C3.825 860), za kugline leaje
DIN (JUS M.C3.601) vidi tablicu 84.
Kod igliastih leaja DI N 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih
leaja DI N 5412 (JUS M.C3.631) je F = F
r
, j er ovi leaji ne mogu prihvatiti,
ili mogu prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje
DI N 711 je F = F
a
, jer ovi leaji ne mogu prihvatiti radijalne sile.
Slika 250. Iznalaenje efektivne aksijalne sile F
a
kod dvaju kuglinih leaja s kosim dodirom
(ili stoasto-valjkasti leaj, po Kugelfischeru)
Ako se vratilo uleiti u kugline leaje s kosim dodirom ili u stoaste
leaje, javljaju se u njima aksijalne reakcije. Zamilj amo prema slici 250 da su
produene spojne linije dodi rni h toaka valjnih tjeleaca (to su one toke preko
kojih se vri prijenos sile izmeu valjnih tjeleaca i prstenova) produene do
osi vratila. Ti me se na presjecitu odreuj e poloaj radijalnih reakcionih sila
F
rA
i F
r B
, izazvanih optereenjem vratila. Uvrtavanj em ovih sila u j ednadbu
(199) moe se izraunati aksijalna sila F
a
, ako je F
x
pogonska aksijalna sila
vratila, koju mor a da prihvati j edan od dva leaja:
Tablica 81. ttmenzije za kugline leaje DIN 625 (JUS M.C3.601) i nosivost prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860): vidi i sl. 235 na str. 222
=3
d
mm
Serija leaja 160
Serija leaja 60 Serija
d
mm D B C Co D B C Co D B
O O.
mm mm kN kN mm mm kN kN mm mm
00 10
26 8 2,9 1.56 30 9
01 12
28 8 3,15 1,76 32 10
02 15 32 8 4,05 2,24 32 9 4,4 2,55 35 11
03 17 35 8 4,4 2,6 35 10 4,65 2,85 40 12
04 20 42 8 5,1 3,1 42 12 7,35 4,5 47 14
05 25 47 8 5,6
8,8
3,75 47 12 7,8 5,0 52 15
06 30 55 9
5,6
8,8 6,0 55 13 10,0 6,7 62 16
07 35 62 9 9,65 7,1 62 14 12,5 8,65 72 17
08 40 68 9 10,4 8,0 68 15 13,2 9,5 80 18
09 45 75 10 12,2 9,5 75 16 15,6 11,8 85 19
10 50 80 10 12,5 10,2 80 16 16,3 12,7 90 20
11 55 90 11 15,3 12,5 90 18 22,0 17,3 100 21
12 60 95 11 15,6 13,4 95 18 21,6 17,6 110 22
13 65 100 11 16,6 15,0 100 18 22,4 18,6 20 23
14 70 110 13 20,4 18,3 110. 20 30,0 25,0 125 24
15 75 115 13 20,8 19,3 115 20 31,0 26,5 130 25
16 80 125 14 25,0 23,6 125 22 37,5 32,0 140 26
17 85 130 14 25,0 23,6 130 22 39,0 34,0 150 28
18 90 140 16 30,5 29,0 140 24 45,5 40,0 160 30
19 95 145 16 31,5 31,0 145 24 47,5 42,5 170 32
20 100 150 16 34,5 33,5 150 24 47,5 42,5 180 34
21 105 160 18 31,5 32.5 160 26 56,0 51,0 190 36
22 110 170 19 45,0 43,0 170 28 63,0 57,0 200 38
24 120 180 19 48,0 48,0 180 28 65,5 61,0 215 40
26 130 200 22 61,0 62,0 200 33 83,0 78,0 230 40
28 140 210 22 55,0 60,0 210 33 85,0 85,0 250 42
30 150 225 24 67,0 72,0 225 35 96,5 96,5 270 45
32 160 240 25 71,0 76,5 240 38 108 110 290 48
34 170 260 28 93,0 98,0 260 42 132 137 310 52
36 180 280 31 108 114 280 46 146 156 320 52
38 190 290 31 116 127 290 46 153 170 340 55
40 200 310 34 132 146 310 51 166 190 360 58
c
kN
4,0
5,4
6,1
7,5
10,0
11,0
15,3
20.0
22,8
25,5
27,5
34,0
37,5
44,0
48,0
52,0
57,0
65,5
72,0
85,0
96,5
104
112
114
122
129
134
143
166
176
186
212
Co
kN
2,24
3,0
3,55
4,4
6,3
7,1
10,0
13,7
16,0
18,0
20,0
25,5
28,5
34,5
38,0
41,5
45,5
54,0
61,0
71,0
80,0
91,5
102
102
114
125
132
150
183
200
216
255
Serija leaja 63
D
mm
35
37
42
47
52
62
72
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
215
225
240
260
280
300
320
B
mm
11
12
13
14
15
17
19
21
23
25
27
29
31
33
35
37
39
41
43
45
47
49
50
55
58
62
65
C
kN
6,3
7,65
8,8
10,6
12,5
16,6
22,0
26,0
31,5
41,5
48,0
56,0
64,0
72,0
81,5
83,0
90,0
98,0
106
112
129
137
150
163
180
200
216
C
0
kN
3,6
4,3
5,2
6,3
7,65
10,4
14,6
17,6
22,0
30,0
35,5
42,5
48,0
55,0
63,0
72,0
73,5
85,0
91,5
102
122
134
150
170
196
224
255
Serija leaja 64
D
mm
62
72
80
90
100
110
120
130
140
150
160
180
190
200
210
225
B
mm
17
19
21
23
25
27
29
31
33.
35
37
42
45
48
52
54
C
kN
18,0
24,0
28,0
33,5
43,0
50,0
60,0
68,0
78,0
85,0
93,0
102
120
127
134
146
Co
kN
j a
11,0
15,6
19,0
23,2
30,5
37.5
44,0
50,0
60,0
67,0
76,5
91,5
110
120
132
146
IO
Tablica 82. Dimenzije aksijalnih kuglinih leaja DIN 711 i nosivost prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860); vidi i sl. 235 na str. 223
Oznaka
Serija leaja 511
Serija leaja 512
Oznaka
d
w
provrta mm H C Co D
f
H C Q
provrta
mm mm kN kN mm mm kN kN
00 10 24 9 7,8 11.4 26 11 10.0 14,0
01 12 26 9 8,0 12,5 28 11 10,4 15,3
02 15 28 9 8,3 13,7 32 12 12,2 20,0
03 17 30 9 9,0 16,0 35 12 12,7 22,0
04 20 35 10 11,8 21,6 40 14 17,3 30,5
05 25 42 11 14,3 29,0 47 15 21,6 40,5
06 30 47 11 14.6 32,5 52 16 22,4 45,0
07 35 52 12 15,6 38,0 62 18 30,5 64,0
08 40 60 13 21,2 51,0 68 19 34,5 76,5
09 45 65 14 21,6 56,0 73 20 36,5 85,0
10 50 70 14 22,4 61,0 78 22 37,5 91,5
11 55 78 16 27,0 73,5 90 25 55,0 132
12 60 85 17 32,5 91,5 95 26 56,0 137
13 65 90 18 32,5 96,5 100 27 58,5 156
14 70 95 18 33,5 102 105 27 60,0 163
15 75 100 19 34,5 112 110 27 61,0 173
16 80 105 19 35,5 116 115 28 62,0 180
17 85 110 19 36,0 125 125 31 75,0 220
18 90 120 22 46,5 153 135 35 91,5 270
20 100 135 25 67,0 216 150 38 114 325
22 110 145 25 68,0 232 160 38 120 365
24 120 155 25 69,5 250 170 39 120 375
26 130 170 30 81,5 285 190 45 160 490
28 140 180 31 83,0 310 200 46 160 510
30 150 190 31 85,0 335 215 50 176 600
32 160 200 31 88,0 355 225 51 180 620
34 170 215 34 106 415 240 55 212 735
36 180 225 34 106 430 250 56 216 765
38 190 240 37 134 530 270 62 250 915
40 200 250 37 134 550 280 62 255 965
44 220 270 37 137 600 300 63 260 1040
48 240 300 45 186 800 340 78 335 1430
52 260 320 45 190 865 360 79 345 1560
56 280 350 53 250 1120 380 80 355 1630
60 300 380 62 285 1320 420 95 455 2240
64 320 400 63 300 1430 440 95 465 2360
68 340 420 64 305 1560 460 96 475 2450
72 360 440 65 310 1630 500 110 585 3150
Serija leaja 513
mm
52
60
68
78
85
95
105
110
115
125
135
140
150
155
170
190
210
225
240
250
270
280
300
320
340
H
mm
18
21
24
26
28
31
35
35
36
40
44
44
49
50
55
63
70
75
80
80
87
87
95
105
110
C
kN
28,0
33,5
43,0
54,0
63,0
73,5
93,0
96,5
100
116
134
137
156
156
186
208
245
260
290
300
345
355
380
450
490
Co
kN
50.0
64,0
86,5
110
134
153
200
216
232
275
315
340
405
405
490
585
720
780
930
1000
1200
1290
1400
1730
1960
Serija leaja 514
mm
60
70
80
90
100
110
120
130
140
150
160
170
180
190
210
230
250
270
280
300
H
mm
24
28
32
36
39
43
48
51
56
60
65
68
72
77
85
95
102
110
112
120
C
kN
44,0
57,0
63,0
88,0
102
125
140
166
180
196
208
228
240
255
310
365
405
450
455
500
5.3. Valjni leaji
235
Za leaj A, ako je ili ako je i F
x
>0 , 5 f ^-
y
A Y
A
Y
A
Y
A
l v v
rB
j e:
F
a
= F
x
+ 0,5
Za leaj B jeHiôba sluaja F
a
= 0
Za leaj B, ako je F r A
> ^ i 7 ^ 0 , 5 ^ - ^ 5 | j e:
' B
^B
F = 0 , 5
rA
y ^
Za leaj A je u tom sluaju F
a
=0 .
Y
A
je aksijalni faktor za leaj A, Y
B
za leaj B, kada je FJR>e (vidi DI N 622
ili katalog valjnih leaja).
Vijek trajanja L\ izraen brojem pogonskih sati dobiva se iz dinamike
nosivosti izraene brojem okretaja iz slijedee j ednadbe:
nominalni vijek trajanja L
y
n
^ ^ T 6 0
mm
(200)
Tablica 83. Dimenzije igliastih leaja DI N 617 (ISO 3030 i 3036) i nosivost prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860) i INA-igliasti leiaii
(vidi sl. 232e i 245)
O
z
n
a
k
a

p
r
o
v
r
t
a

d
mm
Serija leaja NA 49
O
z
n
a
k
a

p
r
o
v
r
t
a

d
mm D
mm
B
mm
C
kN
Co
kN
00 10 22 13 7,35 5,4
01 12 24 13 8,15 6,3
02 15 28 13 9,3 7,65
03 17 30 13 9,5 8,15
04 20 37 17 17,3 13,7
05 25 42 17 19,6 16,6
06 30 47 17 20,8 18,6
07 35 55 20 27,0 26,5
08 40 62 22 36,0 36,5
09 45 68 22 38,0 39,5
10 50 72 22 40,5 42,5
11 55 80 25 50,0 53,0
12 60 85 25 52,0 57,0
13 65 90 25 53,0 59,0
14 70 100 30 72,0 83,0
15
75 105 30 ,73,5 86,5
16 80 110 30 76,5 91,5
17 85 120 35 / 95,0 122
18 90 125 35 98,0 129
19 95 130 35 100 134
20 100 140 40 112 144
22 110 150 40 116 154
24 120 165 45 150 210
26 130 180 50 175 243
28 140 190 50 180 260
Serija leaja NA 69
D
mm
B
mm
C
kN
C
0
kN
dvoredni od 07
24
28
30
37
42
47
55
62
68
72
80
85
90
100
105
110
120
125
130
22
23
23
30
30
30
36
40
40
40
45
45
45
54
54
54
63
63
63
13,3
15,1
16,3
29,5
32,5
36,5
42,0
58,0
60,0
62,0
77,0
81,0
82,0
113
114
119
146
151
153
11,6
14,3
16,1
27,5
31,5
38,0
47,5
64,0
68,0
74,0
93,0
101
104
145
150
160
215
228
234
2 a
O a
22
24
26
28
30
32
34
36
38
40
44
48
52
56
60
64
68
72
76
d
mm
110
120
130
140
150
160
170
180
190
200
220
240
260
280
300
320
340
360
380
Serija leaja NA 48
D
mm
140
150
165
175
190
200
215
225
240
250
270
300
320
350
380
400
420
440
480
B
mm
30
30
35
35
40
40
45
45
50
50
50
60
60
69
80
80
80
80
100
C
kN
73,5
76,5
91,5
95,0
116
120
15o
156
176
180
190
265
280
355
480
490
500
510
830
Co
kN
112
122
156
162
196
208
255
270
325
340
375
550
590
650
910
950
990
1020
1510
236
5. Leaji
Lu u h nominalni vijek trajanja leaja (uobiajene vrijednosti vijeka trajanja
vidi u tablici 85),
L okretaja vijek trajanja prema (198),
n u mi n
- 1
pogonska brzina vrtnje leaja.
Ovaj nomi nal ni vijek trajanja L\ je posve raunska veliina. Vijek trajanja
upotrebe leaja moe se znatno razlikovati od spomenute raunske veliine.
Ako se, naime, za cijelo vrijeme rada pojavljuju kolebanj a optereenja, tj. da je
leaj povremeno manje optereen (na primjer kod dizala), onda je vijek trajanja
upotrebe leaja razmj erno dui. Ako leaj ne radi nepreki dno, nego s preki-
dima, njegov se vijek trajanja upotrebe t akoer poveava. Neistoe dospjele
u leaj, manj kavosti podmazivanj a ili djelovanje korozije zbog kondenziranj a
vode, mogu dovesti do prijevremenog troenja i time do poveanja pogonske
zranosti. Ti me se poveava umnost leaja, sniuje tonost voenja i smanjuje
vijek upotrebe.
Stati ka nosivost je ono statiko optereenje koje na valjnom tjelecu u
dodi ru s valjnom stazom izaziva na mjestu dodi ra trajnu deformaciju, koja j o
ne smanjuje funkciju leaja. Praksa je pokazal a da ova sila kao statika
nosivost C
0
leaja smije biti t ako velika da deformacija valjnog tijela dostigne
veliinu od 1/10000 promj era. Ako se leaj nakon statikog optereenja,
Tablica 84. Radijalni faktor X i aksijalni faktor Y prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860) za radijalne kugline leaje prema DIN 625
(JUSM.C3.601)
FJC
0
0,014 0,028 0,056 0,084 0,11 0,17 0,28 0,42 0,56
e 0,19 ' 0,22 0,26 0,28 0,30 0,34 0,38 0,42 0,44
Kod FJF,> je Y= 2,3 1,99 1,71 1,55 1,45 1,31 1,15 1,04 1,00
Kod FJF
T
>e je X=0,56. Kod FJF,ê je X= l i Y = 0.
Tablica 85. Uobiajena trajnost valjnih leaja
Pogon
Nazivno
trajanje
u satima
Pogon
Nazivno
trajanje
u satima
Elektrini aparati za domainstvo . . . .
Mali ventilatori
Mali elektromotori do 4 kW
Elektromotori srednje snage
Veliki stacionarni elektromotori
Elektrini strojevi u opskrbnim pogonima
Mali motocikli
Jai motocikli, putniki automobili . .
Teki putniki automobili, laka teretna
vozila
Teka teretna vozila, autobusi
Osovinski leaji za:
transportna vozila
tramvaje
putnike vagone
teretne vagone
lokomotive
Prijenosnici motornih amaca
Aksijalni leaji brodskih propelera
1000 .. . 2000
2000 . . . 4000
8000 . . . 10000
I O O O O n ^ . 15000
20000 . /N30000
50000 i vie
600 .. . 1200
1000. . . 2000
1500 .
2000 .
2500
5000
5000
20000 . . . 25000
25000
35000
20000 . . .40000
3000 . . . 5000
15000. . . 25000
Leaji brodskih vratila
Za brodske prijenosnike
Poljoprivredni strojevi
Mala dizala
Univerzalni prijenosnici
Prijenosnici alatnih strojeva
Pomoni strojevi u proizvodnji
Mali valjaki stanovi
Veliki vievaljaki stanovi
Pila jarmaa (gater)
Oklopni ureaji u rudarstvu
Ventilatori za rudarstvo
Bubanj za ue izvoznog stroja u rudar-
stvu
Strojevi za papir
(postrojenja za suenje)
Mlinovi ekiari
Pree za brikete
80000
20000 . . . 30000
3000 . . . 6000
5000 . . . 10000
8000 . . . 15000
20000
7500. . . 15000
5000. .. 6000
8000. . . 10000
10000. . . 15000
4000 . . . 10000
40000. . . 50000
40000 . . . 60000
50000 . . . 80000
i vie
20000 . . . 30000
20000 . . 30000
5.3. Valjni leaji
237
dakle nakon optereenja za vrijeme mirovanja, okree mal om brzi nom vrtnje
i ako u pogledu mi rnoe hoda nisu veliki zahtjevi, mogu se tolerirati i znatno
vee plastine deformacije. Kod naroi to velikih zahtjeva na mi rnou hoda i
tarne karakteristike, plastine deformacije moraj u biti manje. Za prosuivanje
slui
karakteristika f
s
= C
0
/F
0
(201)
j
s
karakteristika statikog optereenja. Uobiajeno je j
i
=\,2 do 2,5
za visoke, /
s
= 0,8 do 1,2 za normalne i /
s
= 0,5 do 0,8 za male zahtjeve
na mirnou hoda i tarne karakteristike,
C
0
u kN statika nosivost leaja (tablice 81 do 83),
F
0
U kN statiko ekvivalentno optereenje leaja prema jednadbi (202).
Statiko ekvivalentno optereenje F
0
= X
0
F
r0
+ Y
0
F
a0
(202)
F
0
u kN zamiljeno djelovanje pojedinane sile koje izaziva jednako veliko
optereenje kao kad djeluju radijalna i aksijalna sila zajedno,
F
r0
u kN statiko radijalno optereenje,
F.,
0
u kN statiko aksijalno optereenje,
X
0
radijalni faktor prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860), za kugline
leaje DIN 625 (JUS M.C3.601) je X
o
= 0,6, ali uvijek F
0
^F
r 0
,
Y
0
aksijalni faktor prema DIN 622 (JUS M.C3.825-860), za kugline
leaje DIN 625 (JUS M.C3.601) je Y
o
= 0,5.
Kod igliastih leaja DI N 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih
leaja DI N 5412 (JUS M.C3.631) je
Fo = Fro> J
e r o n
i
n e
mogu prihvatiti ili
mogu prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje
DI N 711 je F
0
= F
a0
j er ovi leaji ne mogu prihvatiti radijalne sile.
5.3.4. Granina brzina vrtnje
to je vea brzina kotrljanja valjnih tjeleaca, to vie rastu gubici zbog
trenja i zagrijavanja. Nepoeljni su i utjecaji centrifugalne sile, koja valjna
tjeleca tlai prema van. Radi toga je svakom normal nom leaju ograniena
maksi mal na brzina vrtnje.
Granina brzina vrtnje n
g
=
K
(203)
Z
a
Z
v
_N^
1 0
mm
n, u min"
1
granina brzina vrtnje za normalne leaje,
Z
s
faktor kojim se uzima u obzir vrst podmazivanja i veliina leaja:
podmazivanje mau: Z
s
= 3 za D<30mm,
= 1 za D 2:30 mm,
podmazivanje uljem: Z
s
= 3,75 za D<30mm,
= 1,25 za /3^30 mm,
Z
K
faktor kojim se uzima u obzir kombinirano optereenje, prema slici 251,
N u mi n
- 1
konstanta brzine vrtnje u ovisnosti o vrsti leaja, prema tablici 86,
D u mm vanjski promjer lea)a (vidi tablice 81 do 83). Za D= 10mm vidi
katalog valjnih leaja.
238
5. Leaji
Grani na brzina vrtnje prema j ednadbi (203) vrijedi samo za leaje u
normalnoj izvedbi ako je F
r
^ 0 , l C kod radijalnih leaja, i F
a
^ 0 , l C kod
aksijalnih leaja! Ako leaji moraj u raditi sa n>n
&
, onda se upotrebljavaju
leaji s povienom tonou vrtnje. Posebni kavezi i poboljanja pri podma-
zivanju i hlaenju pri donose povienju granine brzine vrtnje. Zbog toga je
pot rebno savjetovanje s proi zvoai ma valjnih leaja.
cilin drin i valjkasti leaj
kuglin i leaj s kosom dodirn om osi
radijaln i kuglin i leaj
samoudesivi valjkasti leaj
stoasti valjkasti leaj
samoudesivi kuglin i leaj
10 20 30 UQ 50 60 70 80 90
kut optereen ja p -
j i i i i _
0 02 0,1 0,B 0,8 1,0 15 2,0 3,0 5,0
tan-F
a
/F
r
-
Slika 251. Koeficijent Z
K
za kombinirano optereenje u ovisnosti o odnosu optereenja F
a
/F
r
(prema Kugelfischeru)
Tablica 86. Konstantna brzina vrtnje N u ovisnosti od vrste valjnih leaja (prema Kugeljhcher-u)
Izvedba leaja
N
min"
1
Radijalni kuglini leaj jednoredni 500000
jednoredni s brtvenom ploom 360000
dvoredni 320000
Kuglini leaj s naslonom 500000
Kuglini leaj s kosom
dodirnom osi jednoredni 500000
jednoredni, u parovima ugraen 400000
dvoredni 360000
'5?
Leaj s 4 dodirne toke 400000
Samoudesivi kuglini leaj 500000
Samoudesivi kuglini leaj sa irokim unutarnjim prstenom 250000
Cilindrini valjkasti leaj jednoredni 500000
*
dvoredni 500000
os
Igliasti leaj jednoredni 300000
dvoredni 200000
Stoasti-Valjkasti leaj 320000
Bavasti leaj 220000
Samoudesivi valjkasti leaj serija 213 220000
serija 222, 223 320000
ostali 250000
A
k
s
i
j
a
l
n
i

l
e
a
j

Aksijalni kuglini leaj
Aksijalni kuglini leaj s kosom dodirnom osi
Aksijalni-cilindrini valjkasti leaj
Aksijalni-samoudesivi valjkasti leaj (podmazivanje samo uljem)
Aksijalni igliasti leaj
140000
220000
90000
220000
180000
5.3. Valjni leaji
239
5.3.5. Podmazivanje
Pot puno odvajanje povrina nalijeganja valjnih tjeleaca i valjne staze
pomou nosivog uljnog sloja, zbog kotrljajueg gibanja valjnih tijela nema
ni priblino tu vanost kao kod kliznih leaja. U veini sluajeva postie se
pogonski sigurno podmazivanje s mastima i uljima proizvoljne konzistencije,
odnosno viskoziteta.
Podmazivanje mau: Zbog jednostavnog brtvenja i laganog naknadnog
podmazivanja valjni leaji podmazuj u se preteno mastima. O upotrebljivosti
pojedinih vrsta masti prema pogonskoj temperaturi vidi 5.1.2. strana 189.
Firma Kugelfischer daje slijedei izbor masti: kod n/n^l i kada je
/ F/C ^0,16, dolaze u obzir normalne masti za valjne leaje prema DI N 51825,
kod n/n
g
=0,3 do 0,5 if- F/C ^0,16 visokotlane masti (npr. kompleksna mast
na bazi kalcijeva sapuna), kod n/n
g
> 1 masti za brzohodne leaje (npr. kompleks-
na mast na bazi barijeva sapuna ili polikarbamidna mast). Ovdje / oznaava
faktor optereenja i to fi za proizvoljno optereene kugline leaje, te za
preteno radijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje (FJF
r
î), a / = 2 za
preteno aksijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje {FJF
T
> 1).
Ako trenje u leaju mora da bude naroito maleno, ako su potrebni npr.
mali pomaci podeavanja, a ovi moraj u da uslijede bez trzaja, ili ako pogonski
stroj treba preteno da savlada trenje u leajima, onda se bira mekana mast.
To vrijedi i onda ako se mora naglo krenuti iz hladnog stanja. Mekane
masti upotrebljavaju se i tamo gdje se mast mora tlaiti kroz duge kanale
do mjesta za podmazivanje. Krue masti, naprotiv, imaju prednost tamo gdje
umnost treba da bude to manja. To vrijedi i onda ako mazivo na izlazu
vratila treba da stvara vijenac za brtvenje, da bi sprijeio ulaz praine, stranim
tijelima i vodi.
Ako postoji opasnost da mast zbog svoje teine izlazi iz leaja, kao npr.
kod vertikalnih vratila, a naroito onda kada mast omeka zbog poviene
temperature, tada treba odabrati mast s dobrom prionljivou i za vie tempe-
rature.
Za sada je trend za for-life podmazivanje. To znai j ednokratno podmaziva-
nje za cijeli vijek trajanja leaja. Za to su potrebne masti valjno stabilne i ot-
porne na starenje. Budui da masti na viim temperaturama brzo stare, valja
upotrebljavati one kojih je radna temperatura znatno iznad oekivane pogon-
ske temperature. Za to su pogodne mazive masti na bazi litija ili druge
specijalne masti.
Koliina masti koj om treba puniti leaje preteno se ravna prema pogon-
skoj brzini vrtnje. upljine u samom leaju trebalo bi uvijek napuniti, kako
bi funkcionalno bitne povrine stalno dobivale mazivo. Prostor u kuitu
pored leaja treba da je kod n/n
e
<0,2 pun, kod n/n
R
=Q,2 do 0,8 napunjen
do jedne treine, a kod /
g
>0,8 treba da ostaje prazan. Pri maloj brzini
vrtnje ne odraava se trenje valjanja masti tetno, tako da vea koliina masti
omoguava produenje rokova za dodavanje masti. Valjni leaji s obostranim
240
5. Leaji
brtvenim pl oama pune se mau samo sa 20 do 30%. To je najee dovoljno
za cijeli vijek trajanja leaja.
Slika 252 pokazuj e primjere leaja podmazani h mau. Prema slici 252 a
pored leaja nalazi se debela ploa s provrti ma kroz koje se dovodi mast do
valjnih tijela. Pri naknadnom dodavanj u masti sakuplja se stara istisnuta mast
u j ednoj komori , odakl e je treba odstraniti od vremena do vremena. Mau
se puni i komor a lijevo od pustenog prstena, kako bi se poboljalo brtvenje.
Na slici 252b lei debela ploa izmeu dva leaja. Kr oz njene provrte mogu se
opskrbiti mau oba leaja do visine valjnih tjeleaca. Mast se ne moe nagomila-
vati zbog djelovanja centrifugalne sile (vidi strelice), jer se ona transporti ra
prema van.
Podmazivanje uljem: Za minimalno podmazivanje, koje uglavnom zado-
voljava, upotrebljavaju se preteno mali pumpni agregati, koji istodobno
opskrbljuju mnoga mjesta i svakom leaju prema veliini i brzini vrtnje
dopremaj u kroz provrte oko 0,1 do 5 cm
3
ulja/min.
Za podmazivanj e brzohodni h leaja pokazal o se kao pouzdano podmazi-
vanje uljnom maglom. Kompri mi rani zrak dovodi se preko usisne cijevi, iji je
donji kraj uronjen u uljnu kupku. Zrana struja die i vue za sobom male
kapljice ulja. Zrak zasien uljem dovodi se pomou cijevnih vodova, koji zavr-
avaju tik kraj valjnih tjeleaca, do leaja. Podmazi vanj e uljnom magl om ima
prednost da zrana struja hladi i stodobno leaj, a svojim pretl akom spreava ula-
zak praine i stranih tijela.
U oba spomenut a sluaja ulje se vraa u sabirne rezervoare.
Jednostavno i sigurno je podmazivanja uronjavanjem (sl. 253 a). Pri svakom
okretaju valjna tjeleca se navlae uljem. Donj e valjno tjelece smije biti
uronj eno samo do polovine u ulje. Kod vie razine ulja dolazilo bi do pjenjenja
ulja i povienja temperature. Zbog toga ulje bre stari. Samo kod n/n
g
<0, 4 moe
se puniti vie ulja. U prijenosnicima za podmazivanj e valjnih leaja obino
zadovoljava samo ono ulje koje zupanici rasprskavaju. Treba utvrditi da li
rasprskavano ulje dolazi stvarno do leaja, na primjer preko posebnih lijebova
ili rebara na stij enkama kuita.
a) b)
Slika 253. Podmazivanje uljem kod valjnih leaja (prema Kugeljischeru)
a) podmazivanje uronjavanjem; b) optono podmazivanje
Ako pri srednjoj ili velikoj brzini vrtnje i visoke okol ne temperature
treba odvoditi toplinu, onda se optonim podmazivanjem mogu dopremiti velike
koliine ulja (sl. 253 b). Budui da svaki valjni leaj prua izvjestan ot por
prot oku ulja, kroz leaj se ne moe protlaiti proizvoljna koliina ulja. Rauna
se otprilike da kod
D = 30 50 100 200 500 1000 mm
V
K
ul j a
0,001 0,003 0,01 0,05 0,3 0,5 dm
3
/mi n
v
hl
=
0,003 0,07 0,3 1 7 12 dm
3
/mi n
Ovdje je F
u l j a
dovoljan volumen prot oka ulja za podmazivanje, a V
M
maksi mal no mogui volumen prot oka ulja za hlaenje (kod nesimetrinih leaja
neto vie). Najjednostavnije je ako se ulje na j ednoj eonoj strani leaja
dovodi provrt om ili cijevi, a s druge, eone strane, otjee preko kanal a ili
izravno u sabirni rezervoar.
242
6. BRTVENJE LEAJA I VRATILA
6.1. Brtvenje protiv izlaza masti
6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem
Brtvila spreavaju izlaz maziva, te prodiranje stranih tijela, neistoe,
praine i tome slino.
Za brtvenje dvodjelnih i viedjelnih, te jednodjelnih leaja do srednjih
brzina vrtnje dovoljni su prsteni od pusta DI N 5419 (sl. 254a, tablica 87).
Tablica 87. Dimenzije u mm brtvenih prstena od pusta i utora prema DIN 5419
- * 1
b
/trs
111 t
t
t
L
1
f
1
1
dj-dt
1 1
dl
17 20 25 26 28 30 32 35 36 38 40 42 45 48 50 52
27 30 37 38 40 42 44 47 48 50 52 54 57 64 66 68
b 4 5 6,5
18 21 26 27 29 31 33 36 37 39 41 43 46 49 51 53
28 31 38 39 41 43 45 48 49 51 53 55 58 65 67 69
f
3 4 5
55 58 60 65 70 72 75 78 80 82 85 88 90 95 100 105
d
2
71 74 76 81 88 90 93 96 98 100 103 108 110 115 124 129
b 6,5 7,5 8,5 10
56 59 61,5 66,5 71,5 73,5 76,5 79,5 81,5 83,5 86,5 89,5 92 97 102 107
d
5
72 75 77 82 89 91 94 97 99 101 104 109 111 116 125 130
f
5 6 7 8
110 115 120 125 130 135 140 145 150 155 160 165 170 175 180
d
2
134 139 144 153 158 163 172 177 182 187 192 197 202 207 212
b 10 U 12
112 117 122 127 132 137 142 147 152 157 162 167 172 177 182
d
s
135 140 145 154 159 164 173 178 183 188 193 198 203 208 213
f
8 9 10
6.1. Brtvenje protiv izlaza masti 243
Prije ugradnje natapaj u se vrelim uljem. Trapezasti ljebovi u kuitu deformiraju
pravokutni presjek prstena i tlae ga prema vratilu. Kako tlak vremenom
poputa, prsteni se kao brtvila za ulje mogu upotrebljavati samo u spoju s
drugim elementima brtvenja. Djelovanje im se moe poj aati postavljanjem
vie prstenova j edan iza drugog (sl. 254b). Jo je bolje brtvenje s brtvenicama
(sl. 254c), kod kojih prirubnica dri pod t l akom prstene od pusta. Trenje j e
kod ovih svakako vee, pa se preporuuj u samo za mal e brzine vrtnje.
Slika 254. Brtvenje pomou prstena od pusta
a) s jednim prstenom; b) s prstenima poredanim jedan iza drugog; c) s tri prstena u
jednoj brtvenici
Za valjne leaje pokazali su se dobri m tzv. Nilos-prsteni (sl. 255). Izrauju
se i za vanjsko brtvenje (sl. 255 a) i za unutarnj e brtvenje (sl. 255 b). Jedan
brid prstena tlai na vanjski, odnosno na unutarnj i prsten leaja i u njemu
izbrusi brtveni lijeb. Nilos-prsteni su osjetljivi na udare. Ve zbog malih
izboina postaju neupotrebljivi. Ugradnj a mor a da bude veoma briljiva.
Prednost im je, osim jeftinoe, laka i j ednostavna montaa.
Slika 255. Nilos-prsteni za brtvenje valjnih leaja (Ziller & Co, Diisseldorf)
a) brtvenje na vanjskom prstenu leaja; b) brtvenje na unutarnjem prstenu leaja
Radijalni brtveni prsteni su za brtvenje masti upotrebljivi samo uz odreene
uvjete (poblie vidi 6.2.1.).
16*
244
6.1.2. Bezdodirno brtvenje
Do bezdodi rnog brtvenja dolazi zbog nastalog vrtloenja koje spreava izlaz
ili zbog zaustavljanja nakupl j ena maziva u nekom rasporu. Jednostavno brtve-
nje zranou (rasporom) (sl. 256) moe se upotrebljavati samo pri maloj
brzini vrtnje i neznat nom zagrijevanju, j er mast u rasporu mor a da zadri
konzistentnost. Djelotvornije je brtvenje sa ljebovima (sl. 257) u koj ima se stvara
brtveni masni jastui. Zavoj ni ljebovi moraj u biti prilagoeni smjeru vrtnje
(sl. 257b). Mast treba da se pri okretanj u vratila tlai u smjeru leaja. Uobiajene
su irine brtvenih raspora 0,1 do 0,15 mm.
Slika 256. Jednostavno brtvenje rasporom
S l i k a 2 5 1 1
J
e b o v i : a
) koncentrini;
b) u obliku zavojnice
Slika 258. Prsten sa centrifu-
galnim djelovanjem postavljen
ispred prstena od pusta
Slika 259. Prsten od pusta i
labirintno brtvenje kod dvo-
djelnog kuita
Slika 260. Jednostavna ploa
smjetena iza leaja
Slika 261. Labirintno brtvenje
a) aksijalni labirint; b) radyalni labirint kod dvodjel-
nog kuita; c) aksijalni labirint za osovine uleitene
u samoudesive leaje
Slika 262. Brtvenje ljebovima
za mast i jednostavnim
labirintom
Brtvila s prstenom od pusta mogu se poboljati prstenima s centrifugalnim
djelovanjem (sl. 258). Mast koja izlazi biva djelovanjem centrifugalne sile odbaena
6.2. Brtvenje protiv istjecanja ulja
245
tangencijalno, te ne dolazi do prstena od pusta, koji brtvi protiv pristupa
neistoe (pogodno i za podmazivanj e uljem). Dodatni labirinti kod dvodjelnih
kuita leaja (sl. 259) spreavaju izlaz masti i ulaz strani m tjelecima. Jedno-
stavne ploe (sl. 260) zaustavljaju mast u leaju te sprijeavaju njen izlaz.
Najbolje bezdodi rno brtvenje protiv izlaza masti za j ednodj elna kuita su
aksijalni labirinti, a za dvodjelna kuita radijalni labirinti (sl. 261). U labirintnim
komor ama masti se vrtloe. Protiv pristupa neistoa pri kl adno je brtvenje
pomou ljebova za mast i j ednostavnim labirintom (sl. 262). Uobiaj ena irina
raspora je 0,5 do 0,75 mm. Sve raspore i labirinte treba prilikom ugradnje
napuni ti mau. Brtvenje bez dodi ra radi pouzdano samo onda, ako unutarnji
pretlak ne moe da istisne mast i ako se raspori ili labirinti okreu centrino.
Inae labirinti djeluju kao centrifugalne sisaljke, koje mazivo istiskuju prema
van.
6.2. Brtve protiv istjecanja ulja
6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem
Najbolji su se pokazal i radijalni brtveni prsteni, koje se moe ugraditi
kao kompl etan brtveni element. To su manete na koje radijalno djeluje
opruga ili vlastito naprezanj e. Zbog zatite od vanjskih oteenja mogu dobiti
metal no kuite ( DI N 3760 sa i bez kuita, izmjere vidi u tablici 88). Izbor
pokazuje slika 263. Materij al maneta je umjetna guma ot porna protiv ulja
rijee od kromove koe.
$ kuitem
Slika 263. Izbor radijalnih brtvenih prstena (Carl Freundenberg, VVeinheim/Bergstr.)
a) izvedba Bi s otvorenim utorom za oprugu; b) izvedba BI Fg s pokrivenom
oprugom; c) izvedba B2 (i izvedba B2Fg); d) izvedba B3 (i izvedba B3 Fg);
e) izvedba B3 L s manetom od kromne koe;^) DIN 6503, s manetom od gume;
g) izvedba BI Sl s rubom protiv praine (isto i izvedba BI Fg Sl ); li) izvedba B2
Sl (i izvedba B2 Fg Sl ); i) izvedba B3 Sl (i izvedba B3 Fg Sl); k) izvedba BA s
otvorenim lijebom za opruge; /) izvedba BA Fg s pokrivenim lijebom za opruge;
ni) izvedba BM bez prstena za ukruivanje; n) DIN 6504 s gumenom manetom;
o) izvedba BA Sl (i izvedba BA Fg Sl ); p) izvedba TR s jednim brtvenim bridom;
q) izvedba TR Duo sa dva brtvena brida; r) izvedba TR Duo sa dva vanjska
brtvena brida (izvedbe prema p, q i r samo za podreene svrhe pri sporom hodu)
a je prstenasta opruga
246
88. Dimenzije u mm radijalnih prstena za brtvenje prema DIN 3760 (izvadak)
Oblik A
bez metalnog kuita
Oblik B o b l i k C
s metalnim kuitem
s
metalnim kuitem
n a p u n i n a s i r a n i mvenog prstena
1
\
/
a n i
L \
\
1
i -
a n i
-
s
i
i -
a n i
-
51
LJ
t
ob
A
ik
B
d,
A
b
oblik
B C
d, dz
A
b
oblik
B C
d, d
2
A
b
oblik
B C
6
16
7 7
22
32
7 7
-
45
60
8 8

90
110
12 12 15
6
22
7 7
22
35
7 7
-
45
62
8 8
10
90
120
12 12 15
7
16
7 7
22
40
7 7
9
45
65
8 8
10
95
120
n c
12 12 15
7
22
7 7
22
47
7 7
9
45
72
8 8
10
95
120
n c
12 12 15
8
16
7 7
24
35
7 7
-
48
62
8 8
95 12 12 15
8 22 7 7
24
37
7 7
-
48
72
8 8
10
100
120
125
130
12 12 15
8
24
22
7 7
24
40
7 7
9
50
65
8
8 8
-
100
120
125
130
12 12 15
9 24
26
7 7
25
4/
35
7 7
-
50
vJO
72
80
8 8
10 105
130
140
12 12 15
10
19
7 7
25
40
42
7 7 9
52
68
8 8
110
130
12 12 15
10
22
7 7
25
47
7 7 9
52
72
8 8
10
110
140
12 12 15
10
24
7 7
25
52
7 7 9
55
70
8 8
-
115
140
1 CA
12 12 15
10
26
7 7
26
37
7 7
-
55
72
8 8
10
115
I5U
12 12 15
11
22
7 7 26
37
7 7
-
55
80
8 8
10
120
150
12 12 15
11
26
'JI
7 7 26
HZ
47
7 7
9
55
85
8 8
10
120 12 12 15
12
Z Z
24
7 7
28
40
7 7
-
56
70
72
8 8
10
125
150
160
12 12 15
12
28
7 7
28
47
7 7
9
56
80
8 8
10
130
160
12 12 15
12
30
7 7
28
52
7 7
9
56
85
8 8
10
130
170
12 12 15
14
24
7 7
30
40
7 7
-
58
72
8 8
135 170 12 12 15
14
28
7 7
30
42
7 7
-
58
80
8 8
10 140 170 15 15 15 14
30
1c
7 7
30
47
7 7
9
60
75
8 8
145 175 15 15 15
14
35
7 7
30
52
7 7
9
60
80
8 8
10
150 180 15 15 15
15
24
7 7
30
62
7 7
9
60
85
8 8
10
160 190 15 15 15
15
26
1(\
7 7
32
45
7 7
-
60
90
8 8
10
170 200 15 15 15
15 7 7
32 47 7 7
9
62
85
10 10 12
180 210 15 15 15
15
32
^c
7 7
32
52
7 7
9
62
90
10 10 12
190 220 15 15 15
15
j j
7 7
35
47
7 7
-
63
85
10 10 12
200 230 15 15 15
16
ZO
30
7 7
35
50
7 7
9
63
90
10 10 12
210 240 15 15 15
16 7 7
35
52
7 7
9
65
85
10 10 12
220 250 15 15 15 16
35
7 7
35
62
7 7
9
65 90 10 10 12
230 260 15 15 15
17
28
7 7
36
47
7 7
-
65
100
10 10 12
240 270 15 15 15
17
30
7 7
36
50
7 7
9
68
90
10 10 12
250 280 15 15 15
17 32 7 7
36
52
7 7
9
68
100
10 10 12
260 300
-
20 20
17
35
7 7
36
62
7 7
9
70
90
10 10 12
280 320 20 20
17
40
7 7
38
52
7 7
-
70
100
10 10 12 300 340 20 20
18
30
32
7 7
38 55 7 7
9 72
95
10 10 12
320 360 20 20
18
30
32
7 7
38
62
7 7
9 72
100
10 10 12 340 380 20 20
18
35
7 7
40
52
7 7

75
95
10 10 12
360 400

20 20
18
35
7 7
40
52
7 7

75
95
10 10 12
380 420
-
20 20
18
40
7 7
40
55
7 7
9
75
100
10 10 12
380 420
-
20 20
18
40
7 7
40
55
7 7
9
75
100
10 10 12
400 440
-
20 20
20
30
7 7
40
62
7 7
9 78 100 10 10 12
400 440
-
20 20
20
30
7 7
40
62
7 7
9 78 100 10 10 12
420 460 _ 20 20
20
32
7 7
40
72
7 7
9
80
100
10 10 12
400 480 20 20
20
35 7 7
42
55
8 8
-
80
110
10 10 12
460 500
_
20 20
20
40
7 7
42 62 8 8
10 85
110
12 12 15
480 520
20 20
20
47
7 7
42
72
8 8
10 85
120
12 12 15
500 540 - 20 20
6.2. Brtvenje protiv istjecanja ulja
247
Brtveni rub mor a biti okrenut prema mediju (ulju) koje brtvi. Ako se mora
brtviti j o i protiv ulaza praine, tada brtveni rub mora biti okrenut prema
van. Za takve sluajeve bolji su radijalni brtveni prsteni s dodat kom protiv
praine. Manete od koe mogu se upotrijebiti do brzina klizanja do 6 m/s, i tempe-
rature do 4- 80 C, a manete od gume do 28 m/s i temperature do +180 C. Da bi
se sprijeilo brzo troenje brtve potrebna je najfinija obrada vratila (tablica 89).
Slika 264. Odzrani provrti radi spreavanja stvaranja Slika 265. Dvostruka kona
zranih jastuka maneta
Da ne bi dolo do zagrijavanja i oteenja radijalnih brtvenih prstenova
na vratilu, mor a do njih stalno dopirati ulje. Svrsishodno je da se prije
ugradnje urone u topl o ulje. Prsteni za centrifugalno odbacivanje ulja, labirinti
i slino ne smiju se nasaivati ispred brtvenog prstena, da se ne sprijei
pristup ulju! I zrani jastuci mogu sprijeiti pristup ulju te prouzroiti rad
nasuho. U t om sluaju pomau odzrani utori i provrti (sl. 264).
Protiv prskanj a vode i pri stupa pare najbolje brtve dvostruke kone
manete (sl. 265).
Treba primijetiti da radijalni brtveni prsteni brtve protiv izlaska masti samo
onda besprijekorno, ako na manete nepreki dno dolazi niskoviskozna ili j ae
zagrijana mast. Za to su potrebne posebne konstrukti vne mjere, npr. j edna
komora za mast izmeu dva radijalna brtvena prstena. Brtvenje postaje zbog
toga skuplje.
Tablica 89. Potrebna kvaliteta povrine vratila za radijalne brtvene prstene
Obodna brzina
vratila
m/s
Povrina vratila, k
jednak nuli
ada je medijum koji treba brtviti
nizak
pod nadtlakom
visok f
<1 Svijetlo vueno fino tokareno fino brueno i polirano
1 . . . 4 fino tokareno fino brueno i polirano kaljeno, fino brueno,
lepano i tvrdo kromirano
4 . . . 10 fino brueno i polirano
kaljeno, fino brueno,
10. . . 28
kaljeno, fino brueno,
248
6.2.2. Bezdodirno brvenje
Leaji podmazani uljem rade obino s vie okretaja nego oni podmazani
mau. Pomou lijebova ili prstenova za odbacivanje ulja moe se rotiranjem
zbog relativno velike centrifugalne sile vratiti ulje preko odvodnih kanala
u spremnik za ulje (sl. 266).
Slika 266. ljebovi i prsteni za odbacivanje ulja zbog brtvenja protiv izlaza ulja
Bezdodirno se ne moe brtviti ako u leaju vlada pretlak, ili protiv
ulaza stranih tijela. Labirinti brtve sigurno protiv izlaza ulja samo ako se
ispred njih nalazi prsten za odbacivanje ulja. Bez takvog prstena dolo bi
postepeno do izbacivanja rijetkog maziva.
249
7. SPOJKE
7.1. Spojke koje se ukljuuju
7.1.1. Krute spojke
Krut e ili vrste spojke uzduno spajaju dva vratila da bi se prenosio
okretni moment. Krutim spojkama spajaju se najee transmisiona vratila,
a rijee vratila pogonskog i radnog stroja. Pretpostavka je da se osi vratila
vezanih spoj kom meusobno poklapaj u. Kako dijelovi spojke treba da ujedno i
centriraju, to bi vratila koj ima se osi ne poklapaj u bila izloena deforma-
cijama i prouzroile oteenja leaja.
Kolutne spojke DI N 116 (JUS M.C1.510) (sl. 267) za promj ere vratila do
160 mm imaju na kraju vratila dva kol uta od sivog lijeva a i b povezana
perima, a meusobno su povezani dosjednim vijcima c. One se mogu upotreb-
ljavati kod nejednakih promj era vratila, a odlikuju se mal i m ugradbeni m mje-
rama. Mont aa i demont aa mogua j e samo ako se vratila odmaknu. Kol uti
imaju nastavke za centriranje (sl. 267a) ili ako su koluti j ednaki, dvodjelne
ulone ploe za centriranje (sl. 267 b). Demont aom ploe moe se vratilo
izdii. Dosj ednim vijcima prenosi se okretni moment obl i kom i silom. Prsteni
se veu za krajeve vratila peri ma ili se topl o navlae. Prirubne spojke su one
kod kojih su krajevi vratila raskovani u obliku prirubnice (sl. 267c). koljkaste
spojke vidi u DI N 115.
c
Slika 267. Kolutne spojke
a) s nastavcima za centriranje, izvedba A DIN 116 (JUS M.C1.510); b) s dvodjelnom
meuploom (ploa za centriranje), izvedba B DIN 116 (JUS M.C1.510); c) s prirubni-
cama dobivenim raskivanjem krajeva vratila (prirubne spojke) DIN 760(JUS M.C1.510)
7.1.2. Dilatacijske (uzduno pokretljive) spojke
Krute spojke ne mogu kompenzi rati uzdune dilatacije vratila. esto su
takve dilatacije izazvane pogonski m t emperat urama kod duljih vratila tako
velike, da bi mogle dovesti do prenaprezanj a leaja (do savijanja vratila!).
250 7. Spojke
Dil atacione spojke izjednauju dilatacije uzduni m meusobni m pomicanj em
njihovih polovica. Osi m toga centriraju vrati l oaksi j al no ^radij al no.
tXan4ast&^p^lîzra\i}u. se dvodjelno (sl. 268a) ili troHjxlnp (sl. 268b).
Djelovi a i b od lijevanog eljeza imaju s eone strane po tri kande, koje
s mal om zranou ulaze j edna u drugu. Dui nska dilatacija odvija se pod
djelovanjem okretnog moment a. Dvodjelne kandaste spojke centriraju oba kra-
ja vratila u glavini j edne polovine, a trodjelne u posebnom prstenu za centri-
ranje c. Ako su promjeri vratila nejednaki, treba deblji kraj smanjiti na
promj er tanjeg kraja. Okret ni moment se prenosi pomou veze oblikom.
Slika 268. Kandaste spojke: a) dvodjelna; b) trodjelna
7.1.3. Neelastine kompenzacione spojke
esto zbog mont ani h razloga nije mogue ostvariti meusobno poklapa-
nje osi vratila, kao npr. nepoklapanj e osi vratila pogonskog stroja i vratila
prijenosnika, ili vratila iji nain pogona zahtijeva odreeni pomak. Takva
vratila treba meusobno povezati spoj kama koje omoguuj u izravnavanje
radijalnih, kutni h i aksijalnih pomaka.
Slika 269. Spojka s lunim zubima [F. Take KG. Rheine/Westf.)
a) jednostavna; b) dvostruka; c) nain djelovanja
Zubne spojke s lunim zubima (sl. 269) imaju vanjsko ozubljenje sa lunim
(bombiranim) zubi ma koji se mogu zglobno pokretati u unutarnj em ozubljenju
(sl. 269 c). Jednostavna zubna spojka s lunim zubi ma (sl. 269 a) moe imati
kutni pomak do 1 i aksijalni pomak od nekoliko milimetara. Dvostruka
7. /. Spojke koje se ukljuuju
251
zubna spojka s lunim zubi ma (sl. 269 b) omoguuj e i radijalni pomak do
12 mm ve prema veliini spojke. Izrauju se za promj ere vratila do 600 mm.
Sve zubne spojke s lunim zubima pune se uljem.
U grupu kompenzaci oni h spojki mogu se ubrojiti i zglobne spojke koje
prenose okretni moment preko vratila koja meusobno zatvaraju kut, a koji
se u toku pogona moe mijenjati. To je pot rebno obino u pogoni ma vretena
alatnih strojeva, te glodakih i buaih glava.
Kardanske spojke ili .spojke s krinim zglobom (sl. 270) izrauju se za
promjere vratila do 200 mm i kut nagiba vratila do 15. Sastoje se od dviju
glavina, a i b, u obliku viljuke od lijevana eljeza, s krajevima u obliku
epova, koji su kri no uleiteni u vanjskom prstenu kardanski prsten c.
Oba vratila mogu se postaviti u bilo koji poloaj.
Slika 270. Spojka s krinim zglobom
Gonj eno vratilo okree se nej ednoliko i njegova brzina vrtnje varira u
toku jednog okreta izmeu:
"max="/cosoc (204) i n
mm
= n cos oc (205)
n u mi n
- 1
brzina vrtnje pogonskog vratila,
a u . kut nagiba vratila.
Da bi se to izbjeglo, pot rebno je ugraditi meuvratilo sa dva zgloba,
koje onda samo roti ra nej ednoliko s mal i m moment om tromosti . Meuvrati l om
mogu pogonsko i gonjeno vratilo zatvarati meusobno kut do 30 ili se mogu
postaviti na vee radijalne udaljenosti (paralelno, sl. 271). Preduvijet za to je
da su oba kut a nagi ba a j ednaka i da oba zgloba imaju isti poloaj, jer bi
se inae nejednolikost udvostruila!
Slika 271. Ugradnja kardanskih zglobova
d) izmeu kutno pomaknutih vratila; b) izmeu radijalno pomaknutih vratila a
meuvratilo
252
7. Spojke
Ukol i ko se paral el no udaljenost vratila mor a mijenjati u toku rada,
tada meuvrati l o dobiva teleskopsko voenje (sl. 272). Teleskopsko vratilo
sastoji se od pol uge s uzdunim ut orom a, uloene u tuljku b, u kojem se
nalazi pero s epom c. To omoguuje znat no uzduno meusobno pomicanje
tuljka i poluge pri djelovanju okretnog moment a. Klizne dijelove zgloba i
teleskopa treba obilno podmazivati. Kod veih okretni h momenat a teleskopska
vodilica se sastoji od klinasta vratila i aksijalno pomi ne klinaste glavine,
kao tuljka.
Slika 272. Zglobna spojka s teleskopskim
vratilom {Ludwig Loewe & Co., Berlin)
d) zglobna poluga; b) zglobni tuljak;
c) pero s epom; d) spojni dio;
e) konini zatik;/) otvor za zrak
Slika 273. Spojka s kuglastim zglobom s dijelovima
Kuglasta zglobna spojka zauzima mal o prostora, a slui za pogon alata
koji mijenjaju svoj poloaj i za prijenos malih okretnih momenat a (sl. 273).
Umj esto kardanskog prstena je kugla a, koj a je sa etiri strane zaravnana.
U nju su meusobno okomi t o izbuena dva provrt a u koje ulaze epovi
stezaljki b. Stezaljke su osigurane zaticima c u prstenu e, a preko njih se
prevlaci tuljak d. Na taj nain spajaju se prsten i stezaljke s kuglom. Kuglasti
zglob se t ako moe nagibati do 40. Da bi se izbjeglo nejednoliko okretanje
pot reban je dvostruki zglob ili meuvratilo.
Izvedeni su i sinkroni zglobovi, koji prenose j ednol i ko okretna gibanja.
Nj ihova konstrukcij a j e veoma kompl i ci rana.
7.1.4. Elastine spojke
Elastine spojke imaju zadatak da kompenziraj u razlike meusobnog polo-
aja osi vratila, to moe biti izazvano tolerancij ama izrade, netonou
montae, sputanj em temelja i sl. Isto t ako elastine spojke treba da na sebe
preuzmu kolebanj a okretni h momenat a u t oku rada (npr. kod pogona klipnih
strojeva), te udar na optereenja nastala naglim ubrzanj em rada strojeva.
Izmeu pol ovina spojki nalaze se savojno ili torzi ono elastini vezni elementi
7. 1. Spojke koje se ukljuuju
253
od gume, koe, umjetnih masa, tekstilnih tkani na, elinih opruga i sl. Slika 274
prikazuje shematski po dvije polovice spojki u razliitim meusobni m polo-
ajima. Udarni m se optereenjem meusobno zakreu spojeni dijelovi vratila,
a vezni elementi preuzimaj u na sebe rad udarnog optereenja.
vezni
elemen t
Slika 274. Kompenzacija razlika meusobnog poloaja vratila pomou spojki
a) male razlike poloaja; b) aksijalne razlike poloaja; c) kutne razlike poloaja;
d) radijalne razlike poloaja; e) radijalne i kutne razlike poloaja
i Meu spoj kama treba razlikovati one koje energiju udara akumuliraju,
da bi, nakon to se smanji optereenje koje je izazvalo udar, vratile itavu
energiju, te na takve, koje j edan dio akumul i rane energije pretvaraju u unutarnj e
trenje veznih elemenata (vidi karakteristike na sl. 275). Spojke koje akumuliraju
energiju udarce ublaavaju, a one koje pretvaraju energiju udarce priguuju.
Ako se broj vlastitih titraja veznih elemenata pokl apa s brojem titraja
kolebanj a okretnog momenta, dolazi do pojava rezonancije. Zat o su povoljniji
priguni vezni elementi s progresivnom karakteri sti kom (sl. 275 d). Priguna
sposobnost prosuuj e se relativnom prigunou \I/=W
D
/W
F
. Ovdje je sa W
D
oznaen priguni rad u Nm, a sa W
F
deformacioni rad u Nm (sl. 275). Budui
da relativna prigunost veznih elemenata sa zakrivljenom karakteri sti kom nije
konstanta, daje se obino kao srednja vrijednost. Spojke s akumulacij om
energije imaju relativno priguenje \f/x,0, a s priguenjem i//<l. ,
kut zakretan ja kut zakretan ja kut zakretan ja kut zakretan ja
Slika 275. Karakteristike okretno elastinih spojki
a) akumulacione s ravnom karakteristikom; b) akumulacione sa zakrivljenom karak-
teristikom; c) prigune s ravnom karakteristikom; d) prigune sa zakrivljenom
karakteristikom
Pot rebnu veliinu spojke odreuje se prema iskustvu iz
udarnog momenta 7
m a x
=( c
1
+c
2
) T (206)
T
max
u Nm udarni moment prema kojem se odabire spojka,
c
y
, c
2
faktori udara prema vrsti pogonskog i radnog stroja (tablica 90),
T u Nm nazivni okretni moment na spojci izraunat iz nazivne snage i brzine
vrtnje.
254
7. Spojke
Pod ublaivanjem udara podrazumij evamo smanjivanje vrnog udarnog
djelovanja i produavanj a trajanja udara, dok kod priguivanja smanjeno
vrno udarno djelovanje ne traje t ako dugo kao kod ublaavanja udaraca.
Na slici 276 pri kazano j e npr. kako se udar okretnog moment a pogonskog
stroja prenosi kod raznih spojki s pogonskog vratila A na gonjeno vratilo B.
Slika 276. Nain djelovanja raznih spojki: Aje pogonska strana; B gonjena strana;
a kruta spojka; b spojka s akumulacionim djelovanjem (smanjenje udara); c spojka
s prigunim djelovanjem (priguivanje udara)
Kao nedostatak svih elastinih spojki treba spomenuti povratne sile spojnih
elemenata, koje nastoje da meusobno pomaknut e osi vratila dovedu do pokla-
panja. Ovo izaziva dodat no radijalno, a ponekad i aksijalno optereenje
vratila. Pri dimenzioniranj u vratila i leaja treba ta optereenja uzimati u
obzir, jer mogu biti znatna. Najbolje je da se od proi zvoaa trae informacije
o vrsti i veliini povratni h sila.
Slika 277. Spojka Malmedie-Bibby
Spojka Malmedie-Bibby (sl. 277) je ona s elinim oprunim trakama, koja
se izrauje za okretne moment e od 20 do 100000 Nm. Zakrivljene povrine
nalijeganja oprunih traka a smanjuju s poveanjem optereenja aktivni
7. 1. Spojke koje se ukljuuju
255
krak savijanja, t ako da spojka ima progresivnu karakteristiku. Kut mogueg
zakretanja polovina spojke iznosi do 1,2, kutni pomak do 1,3, aksijalni
pomak 4 do 20 mm, radijalni pomak 0,5 do 3 mm, u ovisnosti o veliini
spojke. Priguenje udara j e neznatno.
Slika 278. Kolutne spojke s gumenim ulocima: a) spojke s gumenim prstenima; b) spojka s
gumenim kandama
Vezne elemente spojki s gumenim prstenima (sl. 278 a) ine svorni vijci a
i na njima nat aknut i gumeni prsteni b, koji se djelovanjem okretnog moment a
radijalno deformiraju. Spojka ima progresivnu karakteristiku pa djeluje prigu-
no. Zbog njene velike elastinosti moe se raunati s gotovo ravnomj ernom
podjelom sile na sve gumene prstene. Sposobnost pomaka je neznatna; lei
ispod one kod spojki koje rade akumulacij om energije udara (znatno ovisi o
brzini vrtnje). Izrauj u se za okretne moment e do 10000 Nm.
Spojka s gumenim kandama (sl. 278 b) ima vezne elemente oblikovane kao
gumene kande a, koje naizmjence ulaze u udubi ne polovine spojke b i c
stvarajui t ako vezu oblikom. Deformacija veznih elemenata je veoma velika
(velika progresivnost!). Zbog j ednostavne konstrukcij e (samo tri razliita
dijela) i njene j ednostavne mont ae, ta je spojka pouzdan strojni element.
Izrauje se za okretne moment e do 400 Nm, te i ma relativno veliku mogunost
aksijalne dilatacije.
Tablica 90. Faktori udara kod spojki za vratila
Pogonski strojevi Ci Radni strojevi
c
2
Elektromotori 0,5 Tekstilni strojevi 1,6 . . . 2,2
Turbine 0,75 Pumpe i kompresori
Klipni strojevi rotacioni strojevi 1,5
do 4 cilindra 1,5 . . . 2,8 klipni strojevi 2,2 . . . 3,2
do 6 cilindara 1 . . . 2 Strojevi za papir 1,8 . . . 2,8
Strojevi za mijeanje i mljevenje 1,8 . . . 3 Strojevi za mijeanje i mljevenje 1,8 . . . 3
Radni strojevi
e
2
Strojevi za obradu drva 2 . . . 3
Generatori i pretvarai 1 . . . 1,3 Generatori i pretvarai 1 . . . 1,3
Alatni strojevi Transportni strojevi
kare, tance, brusilice 3 dizalice i vitla
1,5
rezni strojevi 2 transportni bubnjevi 2
Valjaonice 1,6. . . 2 kranovi 3
Ventilatori
1,5 Mesarski i pekarski strojevi
Graevinski strojevi
1,3 . . . 1,5
1,5 . . . 2
256 7. Spojke
Spojka Vulkan (sl. 279) ima kao vezni element a dvodjelni gumeni obru.
Obodi obrua lee na prirubnici unutarnj e polovine spojke b, relativno blizu
j edan drugome, t ako da se pri djelovanju okretnog moment a ne stvaraju
velike povratne sile.
Slika 279. Spojka-Vulkan Slika 280. Spojka s gumenim
(H. Desch KG, Neheim-Hiisten) stoastim ulocima
Spojka s gumenim stoastim ulocima (sl. 280) slina je spojci Vulkan.
Umj esto gumeni h obrua i ma stoast vezni element.
Gumeno-elastine spojke izrauju se za okretne moment e do 30000 Nm.
Prednost je u mogunosti brze izmjene istroenih veznih elemenata.
7.1.5. Sigurnosne spojke
Sigurnosne spojke tite od preoptereeni a, oteenja ili l oma ostale dijelove
prijenosnika, strojeva i naprava. Preoptereenj a mogu nastati npr. zbog ulaza
stranih tijela (kamenja ili metalnih dijelova) u mijealice, mlinove ili drobilice,
te zbog drugih smetnji, kao to su zaribavanje leaja i t ome slino.
Slika 281. Spojka s prekidnim svornjacima Slika 282. Flender-lamelna-tarna spojka
Najjednostavnija sigurnosna spojka je s prekidnim svornjacima (sl. 281),
kod' koj e se okretni moment prenosi pomou svornjaka a, koji se pri preop-
tereenju l ome (odreu). Svornjaci a uloeni su u kaljene tuljke b i c. Presjek
svornjaka t ako j e di menzi oni ran da do njegova l oma dolazi pri prekoraenj u
doputenog okret nog moment a. Puknut i svornjaci mogu se po zaustavljanju
brzo zamijeniti. tetno j e nedovoljno tono poznavanj e l omne vrstoe na
odrez, t ako da treba raunati s mogunosti ma veih odstupanj a.
7.2. Rastaljive spojke
257
Kod lamelne tarne spojke (sl. 282) paket lamela a je pod aksijalnim
pritiskom opruge. im j e odreeni okretni moment prekoraen, spojka klizi.
Lamelna spojka djeluje okretno elastino, i promj enom pritiska opruge moe
se regulirati okretni moment.
Lamelne spojke smiju klizati samo ogranieno vrijeme, j er bi se inae
previe zagrijale.
7.2. Rastavljive spojke
7.2.1. Runo rastavljive spojke
Rastavljive spojke omoguuj u da se j edni m pokret om poluge ostvari spaja-
nje ili rastavljanje vratila meusobno ili strojnih dijelova monti rani h na vratilu
(zupanici, remenice i sl.). Upotrebljavaju se kad se u prijenosnicima zbog
potrebe mijenjanja brzine vrtnje moraj u sprezati razni zupanici, ili ako se
s j edni m mot or om mora pokretati naizmjenino vie agregata. Za ove zadatke
na raspolaganj u su uglavnom slijedee spojke: kandaste, zupaste, jednolamelne
ili vielamelne spojke.
Kanâs ê j_zupaste spojke rade pomou veze oblikom, dok j ednol amel ne
ili vielamelne spojke, rade pomou veze silom. To znai da su to tarne spojke,
kod kojih j edna polovica tlai na drugu, t ako da se dio spojke koji miruje
postepeno pokree i ubrzava do pune brzine vrtnje. Spojke vezane obl i kom
mogu se ukapat i san u ^ pri sinhronoj brzini vrtnje
obaju pol ovina spojke. Spojke koje rade pomou veze silom moguê' ukapat i
i za vrijeme gibanja. Spojke s vie tarni h ploa nazivaju."""se i lamelne spojke.
za klizn i
Slika 283. Iskljuna kandasta spojka
Slika 284. Oblici zubi kandastih spojki
a) trapezni zubi; b) pilasti zubi; c) zubi sa zako-
enim tjemenom; d) zubi koji omoguuju ukljui-
vanje u svakom poloaju
Rastavljiva kandasta spojka (sl. 283) slina je krutoj sa slike 268, ali je,
meutim, polovica a aksijalno pomi na po vratilu. Umj esto kandi mogu biti i
zubi raznog oblika. Mogu to biti trapezasti zubi (sl. 284a) za oba smjera
vrtnje, pilasti zubi (sl. 284 b) za j edan smjer vrtnje, zubi s nagibom (sl. 284c) za
spreavanje ukapanj a za vrijeme pogona, zubi koji se mogu ukapati u svakom
poloaju (sl. 284 d).
258 7. Spojke
Ortlinghausova spojka s jednom tamom ploom (sl. 285) ima dvije tarne
pl ohe. Zat o se naziva i dvopovri nska spojka. Na glavini a nalazi se ukljuni
prsten b, koji svojim uzdunim gibanjem djeluje na kutne poluge c smjetene
u utori ma. Pol uge c tlae svojim kraimkraj evima na aksijalno pomi nu kliznu
plou d. Klizna ploa e isto je t ako okretno uvrena na glavini. Vanjski
prsten f, koji sainjava drugi dio spojke, nosi aksijalno pokretnu plou g
obl oenu tarni m obl ogama h. U pri kazanom primjeru spoj ka je pomou veze
silom ukljuena preko ploa d, e i g. Pomicanj em ukljunog prstena udesno
oslobaaj u se kutne poluge i time se meusobno odvajaju tarne ploe.
c a d
Slika 285. Ortlinghausova spojka Slika 286. Ortlinghausova tarna
jednom tarnom ploom spojka sa sinusnim lamelama
Tame obloge za rad nasuho izraene su najee od preanih pamuni h
ili azbestnih vlakana, povezanih umj etnom smol om, ili su od iste preane
umjetne smole. Pri specifinom pritisku od p = 25 do 50 N/cm
2
njihov je
koeficijent trenja izmeu ju = 0,3 do 0,4. Umnoak specifinog pritiska i obodne
brzine p-u = 400 do 800 (N/cm
2
) (m/s) je doputena veliina za opteretivost
spojke u zavisnosti od obloge.
U Ortlinghausovoj spojci sa sinusnim lamelama (sl. 286) ima mnotvo
t arni h pl oa (lamela), t ako da ta spojka moe prenositi veoma rel i kokr^^
rrientrSinuoidho valovite unutarnj e lamele a sjede okretno vrsto, ali aksijalno
pokret no na glavini b. Na isti nain uvrene su ravne lamele c u vanj skom prste-
nu d. Sinusoidni oblik omoguuj e unutarnj i m lamelama opruno djelovanje.
Na taj nain razdvajaju se lamele pri iskljuenju spojke, i trenje u pr aznom hodu
smanjuje se na najmanju mjeru. Kaljene eline lamele treba podmazivati
uljem (bilo da su uronjene u ulju, bilo da su podmazi vane cirkulaciono kroz
provrt u vratilu). Najbolja su ulja s v
5O
= 30 do 40 cSt. Ako spojka treba da
radi nasuho, ravne unutarnj e lamele oblau se umjetnom masom ili sinteriranom
bronzom.
7.2. Rastaljive spojke 259
Za spojke s runim ukapanj em treba da se sila od ruice prenese na
okretni aksijalno pomini dio spojke s ut orom i ojaanjem, smjeten na jednoj
polovini spojke. Taj prijenos se vri pomou kliznih kamena ili kliznih prstena
koji zahvaaju u lijeb ukljunog prstena. Budui da pomicanj e ukljunog
prstena treba dosta veliku aksijalnu silu, valja voditi rauna o tome da ruica
bude dobro uleitena i obilno podmazi vana. Spojku treba t ako ugraditi da j e
ukljuni prsten pri vrtnji spojke rastereen, to jest da se ne nalazi na pogonskom
dijelu, ve na onom gonj enom dijelu koji nakon iskapanja miruje.
7.2.2. Spojke s daljinskim ukljuivanjem
Upravljanje proi zvodni m i graevinskim strojevima svih vrsta ne moemo
u doba automacije zamisliti bez spojki s daljinskim ukljuivanjem. Pot rebnu ru-
nu silu ukljuivanja zamjenjujemo mehani ki m silama koje dobi vamo kompri-
mi rani m zrakom, tlanim uljem ili el ektromagnetom. Na taj nain razvile su
se pneumatske, hidraulike i elektromagnetske spojke. Zbog mogunosti uklju-
ivanja za vrijeme pogona, prevladavaju lamelne tarne spojke. Osim toga se
za specijalne zadatke upotrebljavaju elektromagnetske spojke s eljeznom prai-
nom i indukcione spojke. Za ukljuivanje u vrijeme mirovanj a pogodne su
zupaste spojke s eonim ozubljenjem. One mogu prenijeti mnogo vee okretne
moment e nego tarne spojke iste veliine.
Kod svih tarni h spojki postoji razlika izmeu okretnog momenta pri
ukapanju T
u
iprenosivog okretnog momenta T
0
. Okretni moment pri ukapanj u
je moment kliznog trenja pri relativnom gibanju polovica spojke, odreen
koeficijentom trenja klizanja. Prenosivi okretni moment je moment trenja
prianjanja, koji je odreen koeficijentom trenja prianjanja za vrijeme sinhro-
nog okretanj a obiju polovica spojki. Za to je 7^ > 7^.
Pot reban prenosivi okretni moment tarne spojke odreuje se prema
j ednadbi (206):
prenosivi okretni moment T
0
= (c
{
~\-c
2
) T (207)
T
0
u Nm prenosivi okretni moment spojke,
6 j , c
2
faktori udara prema vrsti pogonskih i radnih strojeva (tablica 90)
T u Nm nazivni okretni moment na spojki izraunat iz nazivne snage i brzine
vrtnje.
esto j e pot rebno proklizavanjem tarnih povrina spojke ubrzati mase
gonjene strane t ako da bi iz stanja mirovanj a dostigle u vremenu t brzinu
vrtnje n. Za to j e potrebno da j e:
okretni moment ukljuivanja 7 ^ = = / ^ +T
R
(208)
17*
260 7. Spojke
T
u
u Nm potreban okretni moment ukljuivanja spojke,
/ faktor porasta koji se ravna prema brzini porasta sile ukapanja
(prema vrsti spojke i vremena pokretanja = 1,2 do 2),
J u kgm
2
moment tromosti svih pokretnih dijelova reduciran na vratilo spojke,
co u rad/s krajnja kutna brzina =2nn, sa n kao krajnjom brzinom vrtnje izra-
enom u s
- 1
.
t u s vrijeme ukljuivanja,
T
R
u Nm moment trenja u leajima, zupanicima i sl. reduciran na vratilo spojke.
Za vrijeme proklizavanj a spojke nastaje rad trenja, koji zagrijava spojku.
Da bi zagrijavanje ostalo u dopustivim granicama, ne smije broj ukapanj a z u
jedinici vremena prekoraiti toplinski kapacitet spojke. Toplinski kapacitet,
kao doputenu snagu trenja, daje proizvoa prema nainu ugradnje (otvoreno
ili zatvoreno), brzini vrtnje i veliini spojke. U t oku rada spojke j e:
c o ^ T j
r
j~^
snaga trenja P r = ^ t J -z {209)
2 T
U
P
R
u Nm/h snaga trenja,
0) u rad/s kutna brzina vratila spojke,
J, 7^, T
R
vidi objanjenje uz jednadbu (208),
z u l/h broj ukopanja u jednom satu.
U j ednadbama (208) i (209) pretpostavlja se da se strojevi putaju u rad u
praznom hodu (neoptereeni). Ako se putanje vri pod optereenjem, treba
uzeti u obzir pogonski okretni moment (zbrajati).
Slika 287. Hidrauliki upravljana lamelna tarna spojka (Ortlinghaus-JVerke Gmbh, Wermels-
kirchen/Rhld.)
Kod hidrauline spojke (sl. 287) se pokretanj em upravlj akog ventila spaja
prostor cilindra b sa tlanim vodom pumpe za ulje. Klip c stlauje pri tome
paket lamela a. Prekapanj em upravljakog ventila prazni se cilindar djelomino
povratni m vodom bez pritiska. Tlane opruge vraaju klip u poetni poloaj.
7.2. Rastaljive spojke
261
Preostal o ulje u cilindru centrifugalnom silom aksijalno pritiskuje klip. Ukol i ko
taj pritisak prekorai silu u opruzi, spojka se sama od sebe ukopava! Zbog
toga su kod takvih hidraulinih spojki ograniene gornje brzine vrtnje.
Upravljanje pomou elektrine struje prua naroite prednosti, jer struja
je svagdje na raspolaganju, a moemo je j ednim pritiskom prekidaa ukopati
ili iskopati. Automatska upravljanja rade s kont akt ori ma ili relejima, elektron-
kama, tranzistorima, fotoelijama, prstastim ili grebenastim kontakti ma.
Elektromagnetske spojke dijele se na spojke s kliznim kolutima i na spojke
bez kliznih koluta. Elektromagnetske lamelne spojke mogu biti takve da magnet-
ske silnice prolaze kroz lamele i takve gdje magnetske silnice ne prolaze kroz
lamele.
Slika 288. Elektromagnetska spojka s jednom tarnom povrinom
Slika 289. Elektromagnetska lamelna tarna spojka kod
koje magnetske silnice prolaze kroz lamele, izvedba ZF
(Siemens AG, Berlin/Munchen)
a) magnet; b) kotva; c) lamele; d) klizni kolut;
e) dra etkica
El ektromagnetska spojka s jednom tarnom povrinom (sl. 288) odlikuje
se svojom j ednostavnom i robustnom konstrukcijom. Magnet a j edna je polovina
spojke, druga pol ovina je kotva b. Na magneti ma su uvreni klizni koluti c,
koji preko ugljenih etkica dovode u svitke istosmjernu struju. Pri prolazu struje
magnet privlai kotvu, koja tlai prema tarnoj ploi d, te spaja oba dijela
stvarajui vezu silom. Nakon prekida struje opruga / vraa kotvu u prvotni
poloaj.
Za manje snage pokazal e su se dobri m lamelne t arne spojke, kod kojih
magnetske silnice prolaze kroz lamele (sl. 289). Paket lamela c lei izmeu
magneta a i kotve b, t ako da magnetske silnice prol aze kroz paket lamela
kako to pokazuj e s toka-crtica iscrtana putanj a na slici. Lamele se izrauju
od elika koji se moe magnetizirati, a moraju biti podmazi vane. Spojka je
uska i zauzima dosta mal o prostora, ali zbog remanencije elinih tarnih
262
7. Spojke
povrina troi u praznom hodu relativno veliku snagu. Potrebne su, nadalje,
veoma tanke lamele, da se tok magnetskih silnica ne bi skrenuo prije kotve,
tj. j o u paketu lamela. Tanke lamele mal og su toplinskog kapaciteta. Te
spojke se najee upotrebljavaju u prijenosnicima alatnih strojeva, gdje treba
ubrzati samo manje mase, a prazni hod je ogranien, ili se vri uz mal u brzinu
vrtnje. Zbog rashl adnog ulja se elektrina struja dovodi kliznim kol uti ma
preko etkica od bronane ice.
Specifina snaga trenja organskih i anorganski h tarni h obl oga moe se kod
j ednopovrinskih i dvopovrinskih spojki uzeti priblino sa 13000 Nm/ cm
2
h.
Lamele kod spojki s prot okom magnetskih silnica podmazi vane uljem imaju
oko 2100 Nm/ cm
2
h, a bez prot oka oko 4300 Nm/ cm
2
h. Kod elektromagnet-
ske zupaste spojke (sl. 290) magnet a je j edna pol ovina spojke, a kotva b
druga polovina. Obje polovine imaju eono ozubljenje, koje se ukljuuje
privlaenjem kotve. Za ove spojke ne vrijede j ednadbe (208) i (209), j er
rade pomou veze oblikom, pa su prema t ome krute spojke.
klizn i prsten
a
^
Slika 291. Elektromagnetska reverzibilna magnetska spojka
Za promj enu smjera vrtnje kod vratila konstrui rane su specijalne spojke
u koj ima su mase, koje pri promjeni smjera vrtnje treba reverzirati, veoma
male. El ektromagnetska reverzibilna spojka (sl. 291) sastoji se od dva elektro-
magneta, a\ i ai, koji se okreu stalno u suprot nom smjeru, pokretani zupani-
kom ili remenicom. S vanjske strane nalaze se t arne ploe b. Na sredini vratila
stezno je spojena kotva c, koja nosi tarne obloge d. Oba magneta uleitena su
aksijalno pomi no. Ukapanj em magneta a
t
privlai se kotva c, a meusobno se
tlae tarne obloge d
x
i tarne ploe b
x
. Pomou veze silom okree se vratilo
u smjeru I. Nakon preki da struje opruge rastavljaju magnet od kotve. Pri ukap-
anju magneta a
2
okree se vratilo u smjeru //. Pri svakom preklapanj u
iz j ednog smjera vrtnje u drugi spojka mor a usporiti rotaciju masa vratila i
7.3. Spojke za putanje u rad
263
kotve i svih masa gonjene strane, a tek nakon toga ubrzati sve te mase u
suprot nom smjeru. Spojka se preteno upotrebljava za mijenjanje smjera
radnog hoda stola dugih blanjalica.
Dovoenj em eljeznog praha u magnetsko polje prah se magnetski povezuje
u vrstu masu. To svojstvo koristi se za spajanje na taj nain, da se eljezni
prah dovede meu magnetske polove pogonskog i gonjenog dijela spojke.
Magnetske spojke sa eljeznim prahom mogu se upotrebljavati i za sporopokretne
spojke.
Sve elektromagnetske spojke upotrebljavaju istosmjernu struju, koja se naj-
ee dobi va iz mree izmjenine ili trofazne struje preko selenskih ili silicijskih
ispravljaa. Uobiajeni prikljuni naponi za j ednopovrsinske i dvopovrinske
spojke su 60, 110 ili 220 V, a za lamelne spojke 24 V. Okretni moment kod
tarnih i magnetskih spojki sa eljeznim pr ahom moe se regulirati promj enom
napona.
7.3. Spojka za putanje u rad
Visokoturani el ektromotori putaju se vrlo teko u rad pod optereenjem.
Kad bi se mot ori gradili t ako j aki da mogu svladati velike moment e potrebne
za pokretanj e, bilo bi to kod velikih rotaci oni h masa neekonomi no, jer za
vrijeme pogona nije potrebna velika snaga mot ora. Zbog toga se u postrojenje
ugrauj u spojke za putanje u rad, koje omoguuj u da neoptereen mot or
(najee s kratkospoj enim rot orom) dobije veliku brzinu vrtnje. Tek nakon
toga prikljuuje se okretni moment koji postepeno ubrzava mase. Rotaci ona
energija rot ora el ektromotora pot pomae proces putanj a u rad.
Kao spojke za putanje u rad najee se upotrebljavaju jeftine i robustne
centrifugalne spojke. One automatski ukopavaj u spojku pri odreenoj brzini
vrtnje. Ekonomi ne su tek kad je brzina vrtnje preko 70 mi n
- 1
, j er se tek
onda mogu postii potrebne centrifugalne sile. Djelovanjem centrifugalne sile
spajaju se oba dijela spojke pomou veze silom.
Spojka Pulvis (sl. 292) punj ena je kalibriranim elinim kuglicama. Pogon-
ska strana i ma oblik dvaju krilaca, a gonjena ima zvonast oblik, s rebrima
po cijelom unutarnj em obodu. Centrifugalne sile tlae eline kuglice uz zvono.
Slika 292. Nain djelovanja spojke Pulvis (Schiitz & Co)
264
7. Spojke
Ispred krilaca stvaraju se naslage (nanosi) kuglica koje ostvaruju vezu silom.
Slino radi spojka Metalluk s elinim kuglicama promj era 5 do 10 mm,
ovlaene uljem, i viekrilnim pogonski m kol om.
Slika 293. eljusna centrifugalna spojka (Friedr. Flender & Co., Bocholt)
Pogonski dio a eljusne-centrifugalne spojke (sl. 293) nosi na svornjacima
b okretljive eljusti c, koje su tlaene oprugama d uz glavinu. Kada brzina
vrtnje dostigne odreenu vrijednost, centrifugalna sila eljusti savladava
silu u oprugama, pa eljusti tlae svojim tarnim obl ogama e na vanjski prsten /
gonjenog dijela spojke. Tako se pokree spojka pomou veze silom.
Pomou spojke s reguliranim putanj em u rad mogu se bolje rjeavati
specifinosti pogona, naroi to kod -klipnih strojeva. Nj ihov okretni moment
regulira se hidrauliki ili elektriki.
Turbohidraulina spojka Voith-Sinclair ima na pogonskoj strani rotor pumpe
kao pri marno kolo, a na gonjenoj strani turbinski rot or kao sekundarno kolo.
Oba rotora, pumpe i turbine, zatvorena su u kuitu, koje je povezano s
r ot or om pumpe i napunj eno uljem. Ako j e brzina vrtnje pumpe, koja j e
pogonski dio spojke i turbine, sinhronizirana, djelovanjem centrifugalne sile u
prost oru lopatica pumpe i turbi ne stvorit e se prsten od ulja. Kada zbog
optereenja na gonjenoj strani padne brzi na vrtnje u odnosu na pogonsku
stranu, pod djelovanjem centrifugalne sile struji ulje iz prost ora lopatica
pumpe u prostor turbinskih lopatica. Djelovanjem centrifugalnih sila daje ulje
l opati cama turbine okretni moment . On se moe regulirati promj enom koliine
ulja.
Kao spojke za putanj e u rad dolaze u obzir i elektromagnetske tarne
spojke i elektromagnetske spojke sa eljeznim prahom opisane u 7.2.2.
265
8. REMENSKI I LANANI PRIJENOSNICI
8.1. Prijenos plosnatim remenom
8.1.1. Nain djelovanja i vrste
Remenski prijenosi prenose sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito
su prikladni za vee razmake osi vratila. Zbog elastinosti remena remenski
Slika 294. Nain djelovanja obuhvatne trake (remena) na koioni kolut
a) kod malog obuhvatnog koluta fj; b) kod velikog obuhvatnog kuta
Da bi se pokazali odnosi sila i trenja (sl. 294 a) preko okretljive reme-
nice a prebaen je remen b, zategnut silama F
{
i F
2
, (F^>F
2
), t ako da remen
s normal ni m silama F
n
tlai na remenicu. Osim toga na remenicu tlai sila F
B
kone papue c. Sila F
x
tei da okrene remenicu u smjeru strelice, jer remen stvara
na remenici silu trenja F
R
= F
l
F
2
. Najvee mogue sile trenja koje se javljaju
na remenici djeluju na remen 27 (F
n
u) i na konu papuu F
B
- u
B
. Koeficijenti
u i u
B
su odgovarajui koeficijenti trenja mirovanja (trenje prianjanja). Vrtnji
remenice suprotstavlja se ot por trenja F
R B
kone papue. Prema veliinama
sila trenja mogui su slijedei primjeri:
1. Sila trenja remena F
R
je manj a od I (F
n
u), ali vea od sile trenja kone
papue F
RB
F
B
u
B
. Remen poinje da okree remenicu, j er sila trenja reme-
na savladava silu trenja koenja. Na konoj papui trenje mirovanja prelazi
u trenje klizanja.
2. Sila trenja remena F
R
je manj a od mogue sile trenja kone papue F
B
- u
B
.
Remenica se zaustavlja, a remen klizi po remenici ako je F
x
F
2
>E [F
a
p),
266
ali se zaustavlja i onda ako je F
1
F
2
<2Z{F
n
-p). U prvom sluaju trenje
mirovanja remena prelazi u trenje klizanja (remen klizi).
Pod 1 navedeni primjer slui za prijenos snage kod remenskih prijenosa.
Jedna remenica pokree drugu remenicu pomou remena, a pri tome mora
da savlada njen okretni moment, koji odgovara gonj enom stroju. Obodnu
silu F gonjene remenice treba izjednaiti sa silom trenja koenja F
R B
. Pod 2
navedeni primjer moe se izbjei ako se remen odgovaraj ue predzategne. Isto
t ako se poveanjem obuhvat nog kuta j8, prema slici 294b, poveava zbroj
tlanih sila F
n
i remen moe povui veu obodnu silu. Razlika sila F
x
i F
2
j ednaka je onda vunoj sili remena, i time je j ednaka obodnoj sili F koju
treba prenijeti.
Sposobnost remenskog prijenosa ravna se prema veliinama zateznih sila
F
x
i F
2
, koeficijentu trenja u i obuhvat nom kut u j8. Pomou vie matematike
dolazi se za granini sluaj F
x
F
2
= Z (F
n
- u) do slijedee povezanosti tih
veliina, to je poznat o kao Eytelweinova jednadba:
najvea sila u remenu F
1
= F
2
- (210)
F
x
, F
2
u Nm sile u remenu,
e = 2, 718. . . baza prirodnog logaritma,
p koeficijent trenja izmeu remena i remenice,
/? u rad obuhvatni kut na remenici.
Di o remena izmeu dvije remenice remenskog prijenosa koji vue naziva se
vuni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak remena (vidi sl. 295 a).
Pot rebno predzatezanj e remena ostvaruju se:
1. Vlastitom teinom remena u vodoravnom poloaju (sl. 295 a). Zbog provjesa
od vlastite teine pojedini djelii remena svojom tei nom stvaraju komponent e
sila u uzdunom smjeru remena. Zat o treba da je remen dovoljno dugaak,
a razmak vratila da bude a ^ 5 m. Vuni ogranak treba da se nalazi na
donjoj strani, kako bi se obuhvatni kut poveao, a ne smanjio.
2. Elastinom deformacijom remena (sl. 295b). Zat egnut a duljina remena je
manj a od pogonske duljine, to znai da se remen rastee, a time pred-
zatee pri navlaenju. Budui da se svaki remen vremenom trajno rastee,
pot rebno ga je u odreeni m vremenskim razmaci ma naknadno zatezati.
3. Zatezanjem remena pomicanj em pogonskog mot or a priteznicama (sl. 295c).
4. Zateznom remenicom (sl. 295 d), koja djelovanjem utega ili opruge tlai na
povratni sl obodni ogranak remena.
5. Samozateznim ureajima (Sespa). Pri izvedbi prema slici 295e, mot or se
nalazi na okret nom postolju. Reaktivnim moment om rot ora mot ora na ku-
ite, zakree se postolje u smjeru strelice i ostvaruje predzatezanje remena.
Promj ene optereenja nepovoljno se odrazuj u, te mogu dovesti do nepo-
eljnih vibracija. Kod izvedbe prema slici 295 f mot or je opremljen zupanim
prij enosnikom kojeg se moe zakretati. Remenica sainjava s drugim zupa-
nikom j ednu cjelinu i moe se okretati oko osovine motora. Remen se
zatee zbog reaktivne sile na zubu, jer ona okree zakretnu polugu s
protivno smjeru okretanja remenice.
Slika 295. Princip zatezanja pogonskog remenja
a) vlastitom teinom remena; b) navlaenjem remena pod predzatezanjem; c) pomicanjem
pogonskog motora pomou priteznica; d) zateznom remenicom; e) pomou momenta izazvanog
teinom motora; f) pomou obodne sile zupanog prijenosnika
268
<V. Remenski i lanani prijenosnici
Slika 296 pokazuje tok sila F
x
i F
2
na remenskom prijenosu u toku
pogona. Zbog boljeg pregleda sile su nacrtane zaokrenute za 90. Za vrijeme
dok remen prelazi preko pogonske remenice smanjuje se zatezna sila F
1
na F
2
,
te nastaje rastereenje, a remen se skrauje. Obrnuto, pri prijelazu remena
preko gonjene remenice poveava se zatezna sila od F
2
na F
l 5
remen se
produljuje. Neprekidno skraivanje i produljivanje remena dovodi do malog
puzanja remena, elastinog puzanja, koje se oituje kao razlika obodne brzine
obiju remenica. Puzanje iznosi 1 do 2% i moe se najee zanemariti u
proraunima. Zbog puzanja remena povrine remenica moraju biti glatke,
kako bi habanje remena ostalo u snoljivim granicama. Ako je sila F koja
se prenosi vea od sile otpora trenja F
R
, onda dolazi do klizanja remena po
manjoj remenici.
i- a -J
Slika 296. Tok sila na remenskom prijenosu u toku rada
Slika 297. Djelovanje centrifugalne sile na remen u toku rada
a) centrifugalne sile na pojedinim dijelovima remena (/', = re/ullirajua centrifugalna
sila); b) cilindrina remenica; c) obla remenica
Zbog nejednolikih duljina rubova remena on nastoji da uslijed centrifugalne
sile silazi bono s remenice (sl. 297 b). Ako obje remenice, ili barem jednu,
izradimo zaobljeno (bombirano), centrifugalna sila tjera remen prema najveem
promjeru, tj. sredini remenice (sl. 297c).
Za razne sluajeve pogona postoj e:
Otvoreni remenski prijenos (sl. 298 a). Za njega je najpogodniji vodoravan
poloaj, tako da je s donje strane vuni ogranak, a s gornje strane slobodni
ogranak, koji svojom teinom stvara provijes i na taj nain poveava
obuhvatni kut. U okomi t om poloaju na remen djeluje teina remena
gornje remenice kao sila predzatezanja, a na remenu donje remenice te
sile u t om sluaju nema.
Slika 298. Vrste remenskih prijenosa
a) otvoreni prijenos; b) krini prijenos; c) polukrini prijenos; dj prijenos stepenastim
remenicama; e) prijenos pogonskom i slobodnom remenicom;/) prijenos zateznom
remenicom
2. Krini remenski prijenos (sl. 298 b) upotrebljava se za prijenos snage pri
suprot nom smjeru okretanj a vratila. Zbog krianja remena poveava se
obuhvatni kut, a krini remen manj e naginje klizanju. Neizbjeno dodirivanje
kliznih pl oha na mjestima krianja dovodi do tetnog troenja.
3. Polukrini remenski prijenos (sl. 298c) upotrebljava se za prijenos snage
kod mimosmj ernih vratila. Obuhvat ni kut je obino vei od 180. Moe se
izvoditi samo s cilindrinim remenicama. Uski remeni bolje se prilagouju,
jer nejednolikost remena raste s njegovom irinom.
4. Prijenos stepenastim remenicama (sl. 298 d), otvoreni ili krini. Upotreblj ava
se za prijenos snage s promjenljivom brzi nom vrtnje. Poeljno je da su
pojedini stepeni zaobljeni (bombirani), kako ne bi dolo do ribanja remena
na rubovi ma remenice.
5. Prijenos pomou pogonske i slobodne {jalove) remenice (sl. 298 e), otvoreni ili
krini, omoguuje iskljuenje gornjeg stroja pri daljnjem radu pogona.
Za vrijeme rada remen se pomou vilice moe prebaciti od pogonske na
sl obodnu remenicu i obrnut o. U blizini mjesta gdje remen nailazi na remenicu
270
(V. Remenski i lanani prijenosnici
je sila pomicanj a vilice najmanja. Obje remenice se najee izrauju
zaobljeno (bombirano), a sl obodna remenica je s neto manjim promjerom
od pogonske, kako bi u praznu hodu remen bio manje zategnut.
6. Remenski prijenos pomou zatezne remenice (sl. 298 f) upotreblj ava se pri malom
razmaku osi i velikom prij enosnom odnosu, kada otvoreni remenski prijenos
zbog premal og obuhvat a remenica ne bi zadovoljio. Na povratni slobodni
ogranak remena stavlja se zatezna remenica, koja zatee remen vlastitom
teinom, utezima ili oprugama, te na taj nain kod obje remenice poveava
obuhvatni kut. Nas upr ot drugim met odama, ovdje se moe tono odrediti
veliina predzatezanja remena. Ona se ne mijenja i nakon trajne deformacije
remena, jer zatezna remenica slijedi produljena. Dodat no naprezanje na
savijanje u suprot nom smjeru zbog zatezne remenice skrauje trajnost reme-
na. Zatezna remenica ne smije biti zato manj a od male remenice, a osim
toga mor a biti cilindrina, kako bi se izbjeglo daljnje savijanje remena.
Remenski prijenosi sa zateznim remenicama su skuplji nego obini otvoreni
remenski prijenosi.
8.1.2. Materijal remenja i nain spajanja
y
Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra
adhezija izmeu remena i remenice (velik koeficijent trenja), velika vrstoa
na kidanje, velika elastinost s mal om trajnom deformacijom, velika dinamika
izdrljivost na savijanje, neosjetljivost na atmosferske utjecaje, na ulja, a
po mogunosti i na kemikalije. Svi ovi zahtjevi ne mogu se ostvariti s j ednim
materij alom.
U zadnje vrijeme izrauje se remenje od umjetnih masa i vieslojnog
materijala, koji otvaraju iroke mogunosti primjene. Materijali za plosnate
remene preteno su:
1. Koa, koja i ma koeficijente trenja koji drugi materijali j edva mogu dosei.
Za izradu konatog remenja upotrebljava se govea poleina (govea koa
s hrpta), koja se tavi ili biljnim tavilima ili tavilom kromovih soli.
Prvim post upkom dobiva se obina, a u drugim kromova koa. Konati
remen stavljen biljnim tavilom oznaava se sa (L), a kromovom soli sa (C).
Za manje optereene remenske prijenose upotreblj ava se obini koni
remen. Kromni remen je vri i moe raditi u zraku sa 6 0% vlage.
Prema sadraju masti u koi razlikuje se standardna koa (S), gipka
koa (G) i vrlo gipka koa (HG). S-koa dolazi u obzir kod manjih brzina
remena, kod pogona koji se iskljuuju i kod grubih pogona. G-koa je za
normal ne i krine prijenose, i prijenose pomou koninih remenica.
HG-koa je pri kl adna za sve vrste pogona, a to znai za velike brzine,
velike savojne uestalosti, mali razmak vratila, i mali obuhvatni kut, za
zatezne remenice i pol ukri ne remenske prijenose.
271
Nadalje se razlikuje suho izduljena koa (T) i mokro izduljena koa (N).
Ova druga oituje u pogonu manj u plastinu (trajnu) deformaciju.
2. Tkanine od organskog ili sintetikog materijala. U prvu grupu spadaju pamuk,
celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve i koze), konoplj a (kudelja),
lan, pri rodna svila, a u drugu grupu umjetna svila, najlon i perlon.
Tkano remenje ima, nasuprot konatom, j ednol iku strukturu, a moe se
izraditi u obliku beskonane trake, zbog ega im je mirniji rad. Remeni od
tkani na osjetljiviji su na rubove i ve mal a oteenja mogu dovesti do
njegova kidanja.
Razne debljine remena dobivaju se slaganjem vie slojeva tkanina, koje
se veu ivanjem, lijepljenjem pomou balate ili gutaperke, ili vulkaniziranjem
gumom. Najee se upotreblj ava remenje od balate. Balata se dobiva kao
mlijeni sok j ednog tropskog drveta, koji sasuen daje elastino ljepilo
ime se lijepe slojevi sloenih pamuni h tkani na.
Remeni od balata su dva do tri puta vri od konati h remena.
Neprikladni su u toplim prostorij ama, osjetljivi su na ulje i benzin, a neosjet-
ljivi na vlagu i prainu.
Ako kauuk slui kao vezivni materijal, govori se o gumenom remenju
(remen guma-tkanina). Ako se navulkanizira t anak zatitni sloj bune ili
perbunana, mogu postati otporni protiv ulja i benzina i mogu raditi na
temperaturi od 70 do 80 C, a neosjetljivi su protiv vlage i praine. Budui
da su specifiki tei nego remenje od koe i balate, stvaraju vee centrifugalne
sile pri prijelazu preko remenica.
3. Umjetne mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava remenje
samo od j edne j edine umjetne mase. Najee j e to j edna beskonana
najlonska traka, koja je zbog poveanja koeficijenta trenja prevuena umjet-
nom gumom. Takovo remenje je veoma vrsto i radi praktiki bez deforma-
cija. Mogu se zato postii brzine remena do 100 m/s. Veoma su savitljivi
i neosjetljivi prema mazivima i atmosferskim utjecajima.
Prema novim postupci ma spaja se koa i umjetne mase u vieslojni
remen. Takav vieslojni plosnati remen sastoji se od j ednog sloja kromne
koe, koja je u dodi ru s remenicom i ima velik koeficijent trenja, j ednog
sloja najlona velike vlane vrstoe, te j ednog pokri vnog gornjeg sloja od
kromne koe ili gumi rane tekstilne tkanine. Gornj i pokrivni sloj moe,
meutim, otpasti. Visokovrijedno vieslojno remenje puta proizvoa da
neko odreeno vrijeme radi da bi se rasteglo, pa da u pogonu radi
praktiki bez puzanja.
Krajevi remena veu se ivanjem, lijepljenjem ili se mehaniki spajaju u
beskonanu traku. Iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvie
remenja sastavlja spajalicama, kako bi se u sluaju potrebe mogl o nakon
trajne deformacije obaviti skraivanje ili demontaa.
272
iane spajalice (sl. 299 a) su najjednostavnije. Krajevi remena dobivaju
iane zavojnice koje se meusobno tako postave da kroz njih moe proi
konati zatik, koji zglobno povezuje krajeve. Kao dobre pokazale *su se i
spajalice u obliku kuke (sl. 299 b), te kandaste spajalice (sl. 299 c). U principu,
spajalice u obliku kuke odgovaraju icanim spajalicama. Umjesto zavojnica
utisnute su kuke. Kandast e spajalice stvaraju krut u vezu. Postoji j o itav
niz spajalica za remenje koje se ovdje nee razmatrati .
Slika 299. Spajanje remena
a) iana spajalica; b) Spajalice u obliku kuka; c) Kandasta spajalica
8.1.3. Cilindrine remenice
Remenice se izrauju najee od sivog lijeva, elinog lijeva, lakih metala,
od elinih pol uproizvoda, kao zavarena konstrukcija. Gl avne mjere (tablica 91)
su standardi zi rane prema DI N 111 (JUS M.C1.231, 241 i 242). Vijenci (sl. 297)
se izrauju cilindrini ili zaobljeni (bombirani). Kod zaobljenih remenica mora se
remen naknadno prilagoditi (priljubiti) zaobljenju. Kod konatog remenja se u
pravilu za pogonsku remenicu predvia ravna cilindrina, a za gonjenu zaobljena
remenica. Pri brzini remena preko 30 m/s uzimaju se obje remenice zaobljene.
Za remenje od tekstila i umjetnih masa dovoljne su cilindrine remenice.
Remenice se moraj u okretati a da se ne zanaaju. Remenice treba uravnoteavati
statiki, a pri brzini od preko 25 m/s i dinamiki. Za obodne brzine do 35 m/s
zadovoljavaju remenice od sivog lijeva, a iznad toga remenice su od elinog
lijeva ili elika. Ako su potrebne zamane mase, upotrebljavaju se remenice
s velikom teinom vijenca.
a)
ZZZZZZj
m
1
Slika 300. Remenice s rebrom koje povezuju vijenac i glavinu
a) simetrini poloaj glavine; b) nesimetrini poloaj glavine kod konzolnog ulei-
tenja remenice; c) s okruglim otvorima na poprenom rebru; d) zavarena izvedba
Razne remenice prikazane na slikama 300 do 302 mogu, prema ugradnji,
biti jednodjelne ili dvodjelne. Manje remenice dobivaju poprena rebra koja
273
povezuju vijenac i glavinu (sl. 300), a vee 3 do 8 paoka (sl. 301). Na temelju
iskustva se kod prorauna broj paoka zaokruuje na veu vrijednost:
(211)
Slika 301. Vee remenice od sivog lijeva: a) jednodjelna; b) dvodjelna
Presjek paoka najee je eliptian s odnosom duljina osi aja
2
= 2 do 2,5
(sl. 301).
Opasni presjek paoka provjerava se na savijanje. Prema iskustvu pretpo-
stavlja se da z/3 paoka nose, a da obodna sila F
u
stvara moment savijanja.
Tada j e:
savojno naprezanje
W-z/3
(212)
<7
f
u N/mm
2
savojno naprezanje u najopasnijem presjeku paoka,
F
u
u N vlano naprezanje remena = obodna sila na remenici,
y u mm krak od sile F
u
do opasnog presjeka,
%
W u mm
3
moment otpora presjeka paoka za eliptiki presjek =a\-a
2
0,1 a\-a
2
,
z broj paoka.
Kao doputeno savojno naprezanje moe se uzeti a
f d o p
~ 0,2 <r
M
, ako <r
M
oznaava vlanu vrstou materijala remenice. Obr nut o se iz j ednadbe (212)
moe izraunati VKsa cr
f d o p
a time i a
x
i a
2
.
Paoci su smjeteni u sredinu irine remenice, osim kod konzol no uleitenih
remenica, kako bi se smanjio moment savijanja vratila. Iz montani h
razloga se remenice promj era preko D = 2m izrauju kao dvodjelne. Nal ena
povrina pol ovina dvodjelne remenice, to se dobiva nakon lijevanja cijele
remenice t ako da se remenica na t om mjestu lomi, stavlja se izmeu dvo-
18 F.lcmenti strojeva
274
<S'. Remenski i lanani prijenosnici
strukih paoka (sl. 301b). Pol upaoci se izrauju debljine a
3
=0 , 6 a , . irina
povrine koja se nakon lijevanja lomi j e ^ 5 m r a .
Uobiajeni promjer
vijka za spajanje je
d
S
^0,2 VL
N
-w + 7 mm (213)
L
N
u mm duljina glavine,
w u mm debljina glavine.
Ako je irina remenice 5 >0 , 1 D + 200mm, onda se stavlja dva reda paoka
u razmaku od 0,5 do 0,6 B (sl. 302). Uobiaj ena duljina glavine kod remenica j e:
L
N
^1, 2 do 1,5 d.
Debljina vijenca cilindrine remenice fe^0,005 D + 2mm, (214)
Debljina vijenca zaobljene remenice k0,003 D + 3 mm, (215)
Tablica 91. Glavne mjere remenice u mm prema DIN 111 (JUS M.C1.231, 241 i 242)
irina vijenca B
25 3 2
40 50 63 80 100 125 140 160 180 200 224 250 280 315
20 25 32 40 50
Najvea irina remena b
71 90 112 125 140 160 180 200 224 250 280
40 0,3 0,3 0,3 0,3
50 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
63 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
71
0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
80 0,3 0,3 0,3 0,3 0,3
90
0,3 0,3 0,3 0,3
100
0,3 0,3 0,3 0,3
112
0,3 0,3 0,3
125
0,4 0,4 0,4
140
0,4 0,4 0,4
160
0,5 0,5 0,5
180
0,5 0,5 0,5
200
0,6 0,6 0,6
224
0,6 0,6 0,6
250
0,8 0,8 0,8
280
0,8 0,8 0,8
315 1
0,8 0,8
355 1 ]
400 1
450 1
500 1
560 1 1
630 1
710
800
900
1000
1120
1250
1400
1600
1800
2000
Visina zaobljenosti h
0,3
0,3
0,3
0,3
0,4
0,4
0,5
0,5
0,6
0,6
0,8
0,8
0,3
0,3 0,3 0,3 0,3
0,3 0,3 0,3 0,3
0,3 0,3 0,3 0,3
0,4 0,4 0,4 0,4
0,4 0,4 0,4 0,4
0,5 0,5 0,5 0,5
0,5 0,5 0,5 0,5
0,6 0,6 0,6 0,6
0,6 0,6 0,6 0,6
0,8 0,8 0,8 0,8
0,8
1
0,8
1
0,8
1
0,8
1
1
1,2
1
1,2
1
1,2
1
1,2
1,2 1,2 1,2 1,2
1,5 1,5 1,5 1,5
1,5 1,5 1,5 1,5
1,5 1,5 2 2
1,5 1,5 2 2
1,5 1,5 2 2
1,5 1,5 2 2
1,5 1,5 2 2
1,5 1,5 2 2
1,5 1,5 2 2
2 2 2,5 2,5
2 2 2,5 2,5
2,5 2,5 3 3
2,5 2,5 3 3
0,6
0,6
0,8
0,8
1
1
1,2
1,2
1,5'
1,5
2
2
2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
3
3
3,5
3,5
0,6
0,6
0,8
0,8
1
1
1,2
1,2
1,5
1,5
2
2
2,5
2,5
2,5
2,5
2,5
3
3
3,5
3,5
0,6
0,6
0,8
0,8
1
1
1,2
1,2
1,5
1,5
2
2
2,5
2,5
3
3
3
3,5
3,5
4
4
0,6
0,6
0,8
0,8
1
1
1,2
1,2
.1,5
1,5
2
2
2,5
2,5
3
3
3
3,5
3,5
4
4
355 400
1,2
1,5
1,5
2
2
2,5
2,5
3
3
3,5
4
4
5
5
315 355
1,2
1,5
1,5
2
2
2,5
2,5
3
3,5
4
4
5
5
6
(V./. Prijenos plosnatim remenom
Debljina glavine w = 0,4d+10 do 15 mm.
275
(216)
Slika 302. Dvodjelna remenica
sa dva reda paoka
Slika 303. Ureaji na slobodnoj remenici
a) dvodjelna slobodna remenica uleitena pomou dvodjelnih kliznih blazina;
b) slobodna remenica uleitena pomou kuglinih leaja
Slobodne remenice dobivaju leajne tuljke, uljevke iz bijele kovine, olovne
bronce ili valjne leaje (sl. 303).
8.1.4. Proraun
Pod prijenosnim omj erom podrazumij eva se odnos brzina vrtnje remeni ca:
prijenosni omjer i-n
l
/n
2
^D
2
/D
l
(217)
u mi n
- 1
brzina vrtnje male remenice,
n
2
u mi n
- 1
brzina vrtnje velike remenice,
D
t
u m promjer male remenice,
D
2
u m promjer velike remenice.
Uobiajeni su: i ^ 6 za otvorene prijenose, i ^1 5 za prijenose sa zateznom
remenicom, i ^ 20 za vieslojno remenje.
1 8 *
276 8. Remenski i lanani prijenosnici
Okretni moment male remenice dobi va se iz snage i brzine vrtnje:
Okretni moment male remenice T
l
=P/co
l
(218)
Ti u Nm okretni moment male remenice,
P u W snaga koja se prenosi,
<y, u rad/s kutna brzina male remenice 2n n
y
sa n, u s
- 1
.
Brzina remena u ^ D, n n, =R, co,
(219)
~ D
2
n n
2
= R
2
- a>
2
v u m/s brzina remena obodna brzina obaju remenica,
,, D
2
u m promjeri remenica,
Ki, K
2
u m polumjeri remenica,
!, n
2
u s
_ 1
brzina vrtnje remenica,
a>i, co
2
u rad/s kutne brzine remenica.
Obuhvatni kut kod male remenice izraunava se za:
P
D
2 ~
D
\
otvoreni prijenos c o s = (220)
2 2a
, . 0- 1 80 D
x
+D
2
krizni prijenos sin = (221)
2 2a
D
Y
, D
2
vidi legendu za jednadbu (219),
a u m razmak osi (vidi sl. 296, str. 268).
Remen j e na vunom ogranku optereen vunom silom F
t
vlanim
naprezanj em o
x
. Pri prijelazu preko remenica remen je savijan i optereen
sa cr
f
na savijanje. Pri prrjeazu preko remenica remen se i dalje zatee sa cr
c
zbog
centrifugalne sile. Najvee vlano naprezanj e u remenu je a o
x
+ a
{
+ o
c
.
Ovo naprezanj e moe biti najvie toliko kol iko iznosi doputeno naprezanje
<7
d o p
za materijal remena (tablica 92) i prema t ome vrijedi za granini sluaj
da j e c r = <7
d o p
. Pod ovom pretpostavkom naprezanj e u vunom ogranku
iznosi c r
l d o p
= a
dop
{a
(
+ a
c
). Uvrtavanj em odgovaraj uih veliina dpbiva se:
Doputeno naprezanje u vlanom ogranku remena
" . - = ^ - ( ^ . ^ + ^ ^ 0 , 1 N/cm) (222)
tfidop
U
N/cm
2
doputeno naprezanje vunog ogranka,
cr
dop
u N/cm
2
doputeno vlano naprezanje za materijal remena prema tablici 92,
E
f
u N/cm
2
savojni modul elastinosti materijala remena prema tablici 92,
s u cm debljina remena,
D
y
u cm promjer male remenice,
q u kg/dm
3
gustoa materijala remena prema tablici 92,
v u m/s brzina remena.
Da remen ne bi bio prekomj erno savijan i time se krati o njegov vijek
trajanja, pot rebno je da se ne prekorauje odnos s/D
x
dan u tablici 92 za
razne materijale remenja. Debljina remena s je veliina koja zalisi od materijala
(vidi tablicu 92).
Tablica 92. Tehniki podaci (srednje vrijednosti) plosnatih remena
Vrst remena
Doputene vrijednosti
N/cm
2
N/cm
2
P
kg/dm
3
V-
(suho)
Vrst remena
s
mm
i'
m/s
a
N/cm
2
fo
l/s
s/D,
t
C
N/cm
2
N/cm
2
N/cm
2
P
kg/dm
3
V-
(suho)
K
o
n
a
t
i

r
e
m
e
n

Standardni S 3 . . . 20 30 400 5 0,033 35 2500 25000 7000 1,0
Jednadba
223
K
o
n
a
t
i

r
e
m
e
n

Gipki G 3 . . . 20 40 450 10 0,04 35 3000 35000 6000 0,95 Jednadba
223
K
o
n
a
t
i

r
e
m
e
n

Veoma gipki
HGL 3 . . . 20 50 550 25 0,05 45 3500 45000 5000 0,9
Jednadba
223
K
o
n
a
t
i

r
e
m
e
n

Veoma gipki
HGC 3 . . . 20 50 600 25 0,05 70 3750 45000 5000 0,9
Jednadba
223
T
k
a
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Guma-balata-pamuk 3 . . . 8 40 440 30 0,035 45 5500 80000 5000 1,2 0,5
T
k
a
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Guma-pamuk 3 . . . 7 40 400 30 0,033 70 5300 90000 5000 1,25 0,5
T
k
a
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Balata-pamuk 3 . . . 8 40 440 30 0,04 40 5800 120000 5000 1,25 0,5
T
k
a
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Balata-ue od korda 4 i 5 40 520 20 0,05 40 6800 135000 3000 1,25 0,5
T
e
k
s
t
i
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Umjetna svila, impregnirana 2. . . 18 50 420 40 0,04 70 5000 4000 1,0 0,35
T
e
k
s
t
i
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Celulozna vuna (eljana) 2. . . 10 50 400 40 0,04 70 5000 4000 1,1 0,8
T
e
k
s
t
i
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Pamuk 4. . . 12 50 370 40 0,05 70 4200 95000 4000 1,3 0,3
T
e
k
s
t
i
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Devina dlaka 3 . . . 6 50 400 30 0,05 70 3500 45000 4000 1,1 0,3
T
e
k
s
t
i
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Lan-ramija-Reyon i prirodna svila
(beskrajno tkano) 0,4. . . 12 60 900 80 0,06 70 > 10000 4000 0,95 0,3
T
e
k
s
t
i
n
o

r
e
m
e
n
j
e

Nylon, perlon 0,4 . . . 5 65 1900 80 0,04 75 20000 25000 1,1 0,15
Remenje od umjetnog mate-
rijala kao vieslojni s vlanim
slojem od nvlona, perlona ili
poliamida
koa 1 . . .4' )
80 . . . 100
1900 80 0,01 60 20000 25000 25000 1,15 vidi koa Remenje od umjetnog mate-
rijala kao vieslojni s vlanim
slojem od nvlona, perlona ili
poliamida
Tarni sloj
guma
1 . . . 4
1
)
80 . . . 100
1900 80 0,01 75 20000 25000 25000 1,15 0,75
') Debljina vlanog sloja od umjetnog materijala. Na to se dodaje 1,3 mm kod jednostrane obloge, a 2,6 mm kod dvostrane obloge od koe ili gume. Kao proraunski presjek uzima se samo vlani sloj
remena.
2 7 8 8. Remenski i lanani prijenosnici
Tablica 93. Faktor optereenja c, za strojeve raznih vrsta, snaga i zaleta
Vrst stroja
T flcflTii nnoTini
Male tokarilice, strojevi za okruglo bruenje, glodalice, builice i centrifuge 1 . . . 0,9
Srednje tokarilice, brusilice, glodalice, centrifugalne sisaljke, puhala, transportne trake,
rotacioni tiskarski strojevi
0,9 . . . 0,85
^rpnnii nnonni
Grupni pogoni. Velike tokarilice, automatske tokarilice, brusilice za ravno bruenje,
glodalice, builice, tance, brzohode pree, strojevi za obradu drveta (osim pile jarmae),
krune pile u poljoprivredi i graevinarstvu, tekstilni strojevi (osim tkalakih stanova),
holenderi, trgalice, tiskarski strojevi, mijealice, gnjeilice, strojevi za pranje, strojevi
za mesnu industriju, hladnjae, vralice, mlinovi za ito i stonu hranu, velike centrifuge
0,8
Dubilice, brzohodne blanjalice, male i srednje pree za tlaenje i izvlaenje, mali valjaki
stanovi, provlailice, tijetilice, stapni kompresori, stapne sisaljke, tkalaki stanovi za
lake tkanine, veliki strojevi za pranje, mijealice i mlinovi za cement, pile jarmae (gater),
krune pile u poljoprivredi i graevinarstvu, strojevi u ciglanama, strojevi za usitnjavanje
materijala srednje tvrdoe
0,7
Teki pogoni
Stapne sisaljke kod naroito tekog pogona (npr. odvodnjavanje gradova), srednje
valjake stanove, tkalake stanove za teke tkanine, strojevi za usitnjavanje tvrdog
materijala, mlinovi na kugle, mlinovi ekiari, drobilice ili strojevi s trenutnom promjenom
okretaja ili podizaja s velikim masama (bez zamanjaka) npr. teke blanjalice ili strojevi
za ravno bruenje
0,6
Teki pogoni
Strojevi s tekim uravnoteenim masama ili s veoma promjenljivim otporima pri radu,
npr. teki valjaki stanovi i slino
0,5
Snaga
Dobro procjenjivo, promjene male
Tee procjenjivo ili kratkotrajna optereenja
Kratkotrajno optereenje do 50%
Dulje preoptereenje do 50%, a krae do 100%
Dulja preoptereenja do 100%, a kraa do 150%
0,9
0,8
0.7
0,6
0,5
Zalet
Izravno
ukapanje
Spoj
zvijezda-trokut
S pokretaem
Ubrzanje masa
Vrlo malo
Malo i kratkotrajno
Malo pri maloj uestalosti ukapanja
Malo pri velikoj uestalosti ukapanja
Srednje veliko pri maloj uestalosti ukapanja
Srednje veliko pri velikoj uestalosti ukapanja
Veliko i kratkotrajno
Veliko i dugotrajno
1 . . . 0,9
0,9
0,9 . . . 0,85
0,8
0,7
0,6
1 . . . 0,9
1 . . . 0,9
0,9
0,9 . . . 0,8
0,8
0,7
0,6
0,5
1 . . . 0,9
l . . . 0,9
1 . . . 0,9
0,9
0,9
0,8
0,7
Samo ako su poznata vrna optereenja pri zaletu i pogonu i ako je remen prema njima proraunat, tada mogu otpasti gornje
vrijednosti za c
x
. U tom sluaju se za korekcioni faktor odabire c, = 1 . . . 0,9. Inae za fj treba birati najmanju vrijednost prema
vrsti stroja, snazi i nainu zaleta!
Tablica 94. Korekcioni faktori c
2
i c
3
za uvjete okoline i poloaj prijenosnika
Uvjeti okoline c
2
Suhi zrak, normalne promjene vlage i temperature
Velike i brze promjene vlage i temperature
Hermetino zatvoreno. Ulje u atmosferi, tako da se vremenom stvara naslaga.
Povremeno uljne kapljice. Pranjiv zrak. Opasnost od elektrinog naboja
Vrlo jake, spore promjene' vlage i temperature. Stalno mokra prostorija
1
0.9
0,8
0,7
Smjetaj pogona c
3
Koso pod 45 okomito-uspravan
Pogon vodoravan, c
gore
ptereeni dio remena
dolje
polukriarii
0,9 0,8 0,9 1 0,8
Pokazalo se da koeficijent trenja konog remena, kao i onog koji ima
samo dodirni koni sloj, nije konstantan ve raste s brzinom remena. To je
zbog toga to remen pri veim brzinama ima manje vremena za svoje
produljivanje i skraivanje na remenicama i zato manje pue, dakle bolje prianja.
v
Koeficijent trenja za kone remene iznosi pizz 0,22+f (223)
/ faktor prianjanja 0,012 pri radu na unutarnjoj strani koe (normalni
sluaj!), =0,02 pri radu na vanjskoj strani,
v u m/s brzina remena.
U graninom se sluaju moe prenijeti vlana sila F = F
l
F
2
(vidi sl. 296).
Ako se ovo svede na jedinicu irine remena, dobiva se specifina nazivna
vlana sila F^ = F/bxr
1
s o
2
-
s
> gdje b znai irinu remena, a s debljinu
remena. Pomou Eytelweinove j ednadbe moe se izraunati snaga koja se
u graninom sluaju moe prenositi remenom irine 1 cm:
specifina nazivna snaga P
N
= F
N
v cr
ldop
s ^ 1 ^ v (224)
P
N
u W/cm korisna snaga koja se u graninom sluaju moe prenositi po cm
irine remena,
o' idop
u
N/cm
2
doputeno naprezanje u vunom ogranku prema jednadbi (222),
s u cm debljina remena,
p koeficijent trenja prema tablici 92,
/J u rad obuhvatni kut na maloj remenici [jednadba (220), odnosno (221)],
v u m/s brzina remena prema jednadbi (219).
Prema ovoj specifinoj nazivnoj snazi ne smije se jo odrediti irinu
remena; treba uzeti u obzir i mogue preoptereenje, uvjete okoline, te stanje
pogona. Stvarno potrebnu irinu remena treba izraunati iz j ednadbe:
P
irina remena b= (225)
n '
c
i '
C
2 '
C
3
b u cm potrebna irina remena,
P u kW snaga koja se prenosi,
F
N
u kVV/cm specifina nazivna snaga remena prema jednadbi (224),
c
x
faktor optereenja zavisan od vrste stroja, snage i naina ubrzavanja,
prema tablici 93,
c
2
korekcioni faktor za uvijete okoline prema tablici 94,
c
3
korekcioni faktor za vrst pogona prema tablici 94 (za pogone sa
zateznim remenicama je c
3
= 1).
Unutarnja duljina remena kod
D, D
7
B
otvorenog prijenosa 1^ = 6 - + (2it-P) -y + 2a sin ^ (226)
kriznog prijenosa 1^ = 0 + 2a sin ^ (227)
L
u
u mm nominalna duljina remena (unutarnja duljina remena),
fi u rad obuhvatni kut kod male remenice,
D
x
u mm promjer male remenice,
D
2
u mm promjer velike remenice,
a u mm razmak osi.
Kod polukrinih prijenosa remena, zateznih remenica i slinih prijenosa,
treba na odgovarajui nain izraunati duljinu remena. U tablici 95 date su
standardne unutarnja duljine beskonanog remenja, mjerene pri poetnom
montanom zatezanju. Razmak osi treba tako podeavati da se odrava
unutarnja duljina.
Kod nedovoljno elastinih remena treba bezuvjetno predvidjeti mogunost
nastavljanja razmaka osi a, osobito kod kratkih prijenosa ili beskonanog
remenja, npr. pomou priteznica. Mogunost mijenjanja razmaka osi treba
da iznosi najmanje + 3 % do 1,5% duljine remena. Mogunost podeavanja
razmaka osi moe se zanemariti kod remena od poliestera ili poliamida.
Pod savojnom uestalou podrazumijeva se broj prijelaza svakog pojedi-
nog djelia remena preko remenice u jedinici vremena. To znai da remen iz
pravca ulazi na zakrivljenu plohu remenice, a s nje se ponovo savija u pravac:
savojna uestalost
f^v-Z/L,
(228)
/
s
u s
v u m/s
Z
L
1
savojna uestalost remena,
brzina remena,
broj remenica u pogonu,
u m unutarnja duljina remena
[jednadba (226), odn. (227)].
Slika 304. Nastajanje sile koja optereuje vratilo
Savojna uestalost odreuje trajnost remena. Zbog toga treba nastojati
da se ne prekorai doputena uestalost savijanja prema tablici 92.
Sile u ograncima F
x
i F
2
daju rezultirajuu silu osi F
A
, koju moraju
preuzeti vratila (sl. 304). Budui da se zbog najee nedovoljno poznatih sila
predzatezanja u remenu ne moe tono izraunati sila osi, uzima se po iskustvu:
Tablica 95. Unutarnje duljine L
a
u mm za beskrajno plosnato remenje prema DI N 387 (JUS M.C1.231 i 232) (suho i masno) i
ISO-preporuke R6 3 (masno)
250* 355* 500* 710* 1000* 1400* 2000* 2800* 4000* 5600* 8000*
265 375 530 750 1060 1500 2120 3000 4250 6000 8500
280* 400* 560* 800* 1120* 1600* 2240* 3150* 4500* 6300* 9000*
300 425 600 850 1180 1700 2360 3350 4750 6700 9500
315* 450* 630* 900* 1250* 1800* 2500* 3550* 5000* 7100* 10000*
335 475 670 950 1320 1900 2650 3750 5300 7500
* unutarnje duljine kojima treba davati prednost.
(V.7. Prijenos plosnatim remenom
281
kod predzatezanja remena elastinom deformacijom remena F
A
?z4F, kod
zatezanja remena F
A
&3F, a kod zatezne remenice F
A
^2F, ako F P/v oznaa-
va vunu silu (= obodnu silu, sl. 304).
8.1.5. Remenski prijenos sa zateznom remenicom
Prijenos zateznom remeni com u odnosu na otvoreni prijenos prua slije-
dee
prednosti: manj e predzatezanje, aut omat sko izjednaivanje duljine remena,
vei obuhvatni kut, manj a optereenost remena pri maloj snazi i u stanju
mirovanja, kada se zatezna remenica odigne.
Nedostaci: brz zamor zbog naizmjeninog savijanja remena, vea savojna
uestalost zbog zatezne remenice i zbog esto mal og razmaka vratila.
Slika 305. Shema remenskog prijenosa sa zateznom remenicom
Slika 305 pokazuj e shematski remenski pogon sa zateznom remenicom.
I za njegov proraun vrijedi poglavlje 8.1.4. Promj er zatezne remenice treba
da bude to vei, da remen ne bi bio prej ako savijan. Zat o se promjer odabire
tako da ne bude manji od promj era male remenice. Zatezna' remenica mora
biti uvijek cilindrina, kako bi se izbjeglo savijanje remena po irini. Ako su,
meutim, obje remenice cilindrine, moe se zbog pot rebnog voenja remena
uiniti iznimka.
Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena,
jer je naprezanj e na vunom ogranku vee. Osi m toga se ne smije zateznu
remenicu staviti preblizu remenicama, kako bi se remen mogao oporaviti
od j ednog savijanja do savijanja u proti vnom smjeru. Uobiaj ena j e:
udaljenost zatezne remenice
e ^
1
^
3
(229a) ili
ai
^D
x
+D
3
(229 b)
282
Kod remenica do D, = 500 mm uzima se e
x
= 250 do 300 mm, kod dvostru-
kih i viestrukih remena, kao i za D^ S OOmm uzima se e! =40 0 do 500 mm.
Uvijek treba da je e
2
>e
x
!
Duljinu remena treba tako odabrati da je obuhvatni kut B dovoljno
velik (uobiajeno j3180) i da sama zatezna remenica dovoljno j ako
zakrene remen (uobiajeno 2^=120 ). Kod velikog kuta ep ve malo raste-
zanje remena zahtijeva poveanje utega.
Slika 306. Zatezna remenica optereena oprugom {Heinrich Desch KG, Neheim/
Htisten)
Tlana sila F
3
zatezne remenice mora da bude tako dimenzionirana da
ostvari silu F
2
u slobodnom ogranku:
sila u slobodnom ogranku
F
N
b P
N
- b
F
2
u N sila u slobodnom povratnom ogranku,
P
N
u W/cm specifina nazivna snaga prema jednadbi (224),
b u cm irina remena,
p, /I vidi legendu jednadbe (224),
v u m/s brzina remena prema jednadbi (219).
Tlana sila zatezne remenice F
3
= 2F
2
cos <p (231)
Utege zatezne remenice treba tako postaviti, da u svakom pogonskom
poloaju zatezne remenice, a to znai da pri svakoj promjeni poloaja zbog
produljenja remena, treba po mogunosti da odri konstantnu silu u povratnom
ogranku F
2
. Slika 306 prikazuje izvedbu zatezne remenice optereene oprugom.
8.2. Prijenos s klinastim remenom 283
8.2. Remenski prijenos s klinastim remenom
8,2.1. Nain djelovanja, vrste, izrade
Lake izrade remenskih prijenosa s plosnatim remenjem i sa zateznim
remeni cama poti snute su gotovo pot puno prijenosima klinastim remenjem. U
al atnim strojevima i mot orni m vozilima upotrebljavaju se umjesto pijenosa
s pl osnatim remenjem samo prijenosi s klinastim remenjem. Kl i nasto remenje
i ma u odnosu na pl osnato, pri istoj sili koj om remen tlai na remenicu,
priblino trostruku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad, i praktiki
vuku bez puzanja. Mogu raditi s mal i m obuhvatni m kutom, i na taj nain
omoguuj u velik prijenosni odnos. Pot reban prostor je manji, a i optereenja
vratila i leaja su manja. Dalja prednost je u mogunosti da vie klinastih
remena radi paralelno.
Slika 307 pokazuj e djelovanje sila kod prijenosa klinastim remenom.
Kut profila remena manji od a =20 djelovao bi samokono, i takav remen
j ako bi se habao, a i radio bi s loim stupnjem iskoristivosti. Kutovi profila
su zato a36 .
a)
'cfo6.6<><&.<j6bo.b
Slika 307. Djelovanje f Slika 308. Presjeci klinastih remena
sila na klinastom remenu j; a) beskonanog remena (paket-kordremen); b) konanog remena
Klinasti se remen pri prijelazu preko remenice savija, to znai da se s
vanjske strane rastee, a s unutarnj e sabija, t ako da se kut profila prema stanju kada
je remen ispruen smanjuje, to vie, to su manj e remenice. Budui da remen
mor a pot puno ri al i j egati na bokovi ma, treba odgovarajue prilagoditi utor
remenice ( DI N 2217, odn. JUS M.C1.250, 253, 255, 263 i 265, DI N 2211
odn. JUS M.C1.263). Pogreno dimenzioniranj e dovodi do smanjivanja snage
koja se moe prenijeti ili do brzog troenja remena.
Beskonano klinasto remenje je gumeno, s ulocima upletenih tekstilnih
niti (uloci upletenih tekstilnih niti ulau se u slojevima j edan iznad drugog),
koji djeluju kao vlani elementi u zoni najveeg optereenja (sl. 308 a). U
obliku zavojnice izraeni uloci upletanih tekstilnih niti uloeni su u kauuku,
a dobiveni profil omot an je t kani nom. Budui da se profili dobivaju vulkani-
ziranjem u kal upi ma, upueni smo na normi rane profile i duljine. U industriji
automobi l a, a u novije vrijeme i u strojogradnji, zamijenjen je normalni
beskonani klinasti remen DI N 2215 (JUS G.E2.053) s uskim beskonanim klinas-
tim remenom DI N 7753 (JUS G.E2.063) (oba u tablici 96).
Uvidjelo se da normal ni klinasti remen sudjeluje samo j edni m dijelom
svog presjeka u prijenosu snage (rafirani dio na sl. 309), t ako da je uski
klinasti remen mogao dobiti samo 1/3 povrine presjeka normal nog klinastog
remena. Zat o j e uski klinasti remen poti snuo normal ni klinasti remen. Vea
sposobnost prenoenja snage dolazi ot uda to su uloci upletenih tekstilnih
niti smjeteni u neutral noj zoni klinastog remena i zato se pri prijelazu preko
mal e remenice ne razvlae. Zbog zakrivljenosti ot pada prema t ome naknadno
vlano naprezanje.
Da bi se u veoj mjeri izbjeglo vlano
naprezanj e pri prijelazu preko male remenice,
zamijenjena su poj edinano uloena tekstilna
vl akna j ednom tekstilnom niti izraenom u
obliku zavojnice.
Slika 309. Nastajanje uskog
klinastog remena Slika 310. Spajanje konanog klinastog remena
Tablica 96. Dimenzije normalnih i uskih klinastih remena u mm
Beskrajno normalno klinasto remenje DIN 2215 (JUS G.E2.053) i konano normalno klinasto remenje
Nazivna irina b 8 10 13 17 20
12,5
25
16
32 ! 40
20 25
50
32
max k 1,5 2,5 2,5 3,5 4,5 4,5
40 max H 7,5 9,5 12,5 15 18 21,5 27 32
Usko klinasto remenje DIN 7753 (JUS G.E2.063)za ope strojarstvo i za motorna vozila
Kratica
SU o j

motorna vozila
SPZ
9,5
SPA
12,5
SPB 19 SPC
Gornja irina remena b,* 9,7 12,7 16,3 18,6 22
Aktivna irina remena 8,5 11 14 16 19
Visina remena ha 8 10 13 15 18
Razmak 2 2,8 3,5 4 4,8
') Prilagoeno kutu utora prema DI N 2217 (JUS M.C1.250, 253, 255, 263 i 265.
2
) Oznaka SPZ, SPA, SPB, SPC su ISO kratice.
Normalni konani klinasti remen DI N 2216 (tablica 96) sastoji se od
spiralno smotanog gumi ranog pl atna (sl. 308 b) koje se vulkanizira u kal upi ma
po duljini. Cio presjek ispunjen je t kani nom koja nosi, zbog ega je manje
gibak. Na slici 310 pri kazan je uobiajeni nain spajanja konanog klinastog
remena.
Kod prijenosnika s kont i nui ranom promj enom prijenosnog omjera upo-
trebljava se iroki nazubljeni klinasti remen (sl. 311) s kut om profila a = 30
do 33. Njegova struktura odgovara normal nom kl i nastom remenu s ulokom
od upletenih tekstilnih niti. Velika irina pot rebna je za radijalno pomicanje
remena, to se ostvaruje aksijalnim pomicanj em
dijeljene remenice (vidi sl. 315). iroki nazublje-
ni klinasti remen naroi to j e pogodan za male
remenice, j er dobro prianja uz stijenke utora.
Izrauje se kao visokouinski iroki klinasti re-
men, slijedeih dimenzij a: b xh = 26,3 x 8,
33,1 x 10, 41,7x 12,6, 50x 15,5, 52,5x 15,9 i
XT
73x17, 5 mm (isporuuje Heinrich Desch KG.
Slika 311. Nazubljeni kh-
XT
, . '
u
,
v
/
J
nasti remen Nehei m-Husten).
Kl i nasto remenje moe raditi na pogonskoj temperaturi do priblino 80 C.
8.2.2. Remenice za klinaste remene
Utori za normal ne klinaste remene standardizirani su u DI N 2217,
(JUS M. C 1.250, 253, 255, 263 i 265), a za uske klinaste remene u DI N 2211
(JUS M.C1.263) (tablica 97). Remenice se liju, zavaruju ili se, kao to je uobi-
ajeno u automobil skoj industriji i masovnoj proizvodnji, preaju od lima.
Razne izvedbe prikazuje slika 312. Za dimenzije glavina i paoka vrijedi ono
to je reeno u 8.1.3. strana 272. Za normal ne sluajeve promj er mal e remenice
Slika 312. Remenice za klinasto remenje
a) s jednim utorom lijevana; b) s jednim utorom lemljena; c) s jednim utorom
tokasto zavarena; d) s vie utora lijevana; e) s vie utora lijevana, za konine
zavretke vratila; f) s vie utora, tiskana od lima
ne bi smio da bude manji od najmanje doputenog promj era. Ako se izuzetno
mora smanjiti promjer remenice ispod minimalnog, smanjuje se i snaga koja
se moe prenositi. Da bi se postigao dug vijek trajanja remena, potrebne su
glatke i iste bone povrine ut ora.
286
Za obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju uobiajeni materijali remenica
(sivi lijev). Iznad toga potrebni su vrlo vrsti materijali (elini lijev, elik).
Do obodne brzine od 25 m/s
" " Slika 315. Remenice za iroke klinaste remene
Slika 314. Varijator s klinastim remenom ; {Heinrich Desch KG, Neheim-Hiisten)
(C. uW. Berger, Marienheide/Rhld.) a) kruta remenica; b) pomina remenica
Slika 313 prikazuje dvodjelne pomine klinaste remenice. Okretanj em matice
ili vaenjem ulonih ploica poveava se radni promj er. Na taj nain mogu se
klinasti remeni zatezati nakon trajne deformacije. Zbog toga se neto mijenja
prijenosni omjer. Prijenosi s vie remena zateu se naknadno promjenom
razmaka vratila, ukoliko to nije pogon sa zateznom remenicom. Kao zatezna
remenica slui glatka cilindrina remenica, koja iznutra ili izvana pritie
na povratni ogranak remena. Sa zateznom remenicom s unutarnj e strane
smanjuje se obuhvatni kut, ali se remen ne savija u suprot nom smjeru i
njegova trajnost je time vea.
Na slici 314 pri kazane su pomine polovine remenica za normal an i
uski klinasti remen u radnom poloaju. Kod glatkih remenica bez proreza
treba uzeti iroke klinaste remene (sl. 315). Kao to je vidljivo, moe se i ovdje
mijenjati prijenosni omjer u odreenim grani cama konti nui rano.
Slika 315 a prikazuje krut u remenicu za iroki klinasti remen, slika 315 b
pominu (upornu) remenicu za iroki klinasti remen. Polovine remenica mogu se
aksijalno pomicati, a izloene su pritisku opruga. Varijator za konti nui ranu
promj enu prijenosnog omjera sastoji se od dvije remenice prema slici 315.
Variranje brzine vrtnje vri se promj enom razmaka osi za vrijeme pogona
pomou kliznih vodilica mot or a (jedna remenica nalazi se na rukavcu motora).
Boni pritisak remena prilagouje se zbog pominih remenica, automatski
zavisno od okretnog momenta. Uobiajen je prijenosni omjer 1:3.
Tablica 97. Dimenzije klinastih remenica u mm prema DIN 2211 (JUS M.C1.263) za usko klinasto remenje DIN 7753 (JUS G.E2.063)
Kratica za profil remena
SPZ
9,5
SPA
12,5
SPB 19 SPC
Upotrebljivo za remenje prema
DIN 2215, DI N 2216, (JUS G.E2.053) 10 13 ' 17 - 22
8,5 11 14 16 19
9,7 12,7 16,3 18,6 22
najmanje c 2 2,8 3,5 4 4,8
e 12 + 0,3 15 + 0,3 19 + 0, 4 22 0, 4 26 + 0,5
./'
8 + 0,6 10 + 0,6 12,50,8 14,5 + 0,8 171
najmanje l 11 14 18 20 24
34 za aktivni promjer')
" 38"
63 do 80
>80
90 do 118
>118
140 do 190
^190
180 do 250
>250
224 do 315
>3I 5
Doputeno odstupanje za a= 34 u 38 1 1 + 1 r + 30'
]
) U gradnji motornih vozila moe se u izuzetnim sluajevima </k smanjiti za 10% a izuzetkom pri i Sl , 2.
288
8.2.3. Proraun
Slika 316 prikazuje princip prijenosa klinastim remenom. Proraunavanje
prijenosa s uskim klinastim remenom normirano je prema DI N 7753 (sada
u pripremi) (JUS G.E2.063), a moe se primijeniti i na normalne klinaste
remene.
Pod prijenosnim omjerom podrazumjeva se odnos brzine vrtnje pogonske
remenice prema gonjenoj. Zbog jednostavnosti oznait e se prijenosni omjer
kao odnos brzine vrtnje n
1
manje remenice prema brzini vrtnje n
2
vee reme-
nice:
prijenosni omjer i = n
1
/n
2
~d
2
/d
1
(232)
! u mi n
- 1
brzina vrtnje male remenice,
2
u min"
1
brzina vrtnje velike remenice,
dy aktivni promjer male remenice,
d
2
aktivni promjer velike remenice.
Prijenosni omjer i = 10 posve je mogu. Iznad toga potrebne su zatezne
remenice. Pogonske brzine vrtnje elektromotora su: 700, 950, 1450, 2800
mi n
- 1
.
Brzina remena vx,d
x
- %n
l
&d
2
- n- n
2
(233)
v u m/s brzina remena,
d
x
, d
2
u m aktivni promjeri remenica,
!, n
2
u s"
1
brzine vrtnje remenica.
Optimalna brzina remena za najpovoljniji prijenos snage je za normalne
klinaste remene kod v = 20 m/s, a za uske klinaste remene kod priblino
v = 30 m/s. Ne preporuuje se brzina ispod v 2 m/s i preko v = 30 m/s, odnosno
40 m/s. Uski klinasti remen moe se u izuzetnim sluajevima upotrijebiti
za brzine preko v = 60 m/s.
Obuhvatni kut manje remenice moe se izraunati za otvoreni remen iz:
QOS
2
=
~^r
{234)
d
2
, d
t
u mm aktivni promjeri remenica,
e u mm odabrani razmak osi prijenosnika.
8.2. Prijenos s klinastim remenom
289
Kut nagiba vunog i slobodnog ogranka remena (sl. 316) je
y = 9 0 - ^ odn. - rad - | .
S odabranim razmakom osi moe se izraunati:
aktivna duljina klinastog remena
L
a
= 2e sin + ^ (</
2
+ d i)+1 (d
2
- d i) (235)
y u rad kul nagiba vunog i slobodnog ogranka remena (vidi prethodne podatke).
Za beskonane uske klinaste remene u strojarstvu moraju se prema tome
birati standardne aktivne duljine (vidi tablicu 101, str. 292). Za motorna
vozila izrauju se uski klinasti remeni standardiziranih vanjskih duljina, u
veliinama navedenim u tablici 101. Za profil remena 9,5 je L
v
= L
a
+1 1 mm,
za profil 12,5 je L
v
= L
a
+16 mm. Primjer oznaavanj a uskog klinastog remena
SPZ a L
a
= 710 mm: uski klinasti remen SPZ 710 Lw DIN 7753 (JUS G.E2.063),
za uski klinasti remen 9,5 sa L
v
= 710 mm: uski klinasti remen 9,5 x 710 La DIN
7753 (JUSG.E2.063).
Kod beskonanog normalnog klinastog remenja standardi zi rana je unutar-
nja duljina L
u
. Za njih vae takoer vrijednosti iz tablice 101. Kod njih je
L
u
= L
v
c i to za
profil 5 6 8 10 13 17 20 25 32 45 50
c = 9,5 12,5 15,5 19 25 38 41 50 63 82 100 mm
Primjer oznaavanja normal nog klinastog remena 8 sa 1^, = 710 mm:
klinasti remen 8 x 710 DIN 2215.
Remeni moraj u biti predzategnuti, t ako da puzanje ne iznosi vie od 1 %.
Kod prijenosa s vie remena ne smiju se aktivne duljine pojedinih remena
meusobno razlikovati vie od 0, 15%, jer se inae preoptereuje najkrai
remen. Ako nema pominih remenica koje omoguuj u naknadno zatezanje, ili
ako nema zateznih remenica, mor a se predvidjeti mogunost promj ene raz-
maka vratila od x = 0,03 L
a
i >> = 0,015 L
a
(vidi sl. 316).
Konani razmak vratila e moe se izraunati nakon preoblikovanj a j ednad-
be (235), pri emu mal a promj ena obuhvatnog" kuta $ openito ne igra ulogu.
DI N 7753, (JUS G.E2.063) preporuuj e za
razmak vratila e>0,l {d
2
+ d
l
) pri e<2(d
2
+ d
l
).
Pri dimenzioniranj u prijenosa treba uzeti u obzir udarna optereenja
pogona, preoptereenja, dnevno trajanje pogona, o emu ovisi trajnost remena.
Radi toga treba snagu P koja se prenosi pomnoi ti s faktorom optereenja c
2
,
koji se moe odabrat i prema tablici 100, na strani 292. Taj faktor ovisi znatno
o karakteristici pogonskog i radnog stroja. On, meuti m, ne uzima u obzir
posebne uvijete pogona, kao to su zatezne ili vodee remenice, te nepovoljne
uvijete okoline. U ovakvim posebni m sluajevima, kao i kod veih momenat a
pri uputanju u rad, ili estom ukapanju, treba odgovarajue povisiti vrijednosti
za c
2
. Ako je sa P ve obuhvaeno maksimalno mogue vrno optereenje,
tada treba vrijednost za c
2
odrediti prema stupcu lagani pogoni".
Na slici 317 dane su, u ovisnosti o udarnoj snazi P c
2
, brzini vrtnje
n
x
male remenice i aktivnom promjeru d
x
, smjernice za izbor profila uskog
klinastog remena.
3,15 6,3 12,5 31,5 10 0 160 250 40 0
udarna snaga P - c
2
k W
Slika 317. Smjernice za izbor profila uskih klinastih remena prema DIN 7753 (JUS G.E2.063)
Prema DIN-normama date su u tablici 98, nazivne snage P
N
koje je
mogue prenijeti j ednim remenom u ovisnosti o brzini remena v. Nazivne
snage odnose se na prijenose s uskim klinastim remenima sa srednje velikim
aktivnim promjerima di, s kojima se kod realnih brzina vrtnje od 6000 do
2800 mi n
- 1
moe postii brzina remena v = 40 m/s, pri obuhvatnom kutu
R = 180, tj. pri prijenosnom omjeru i= 1.
Kod normalnih klinastih remena dano je P
N
za aktivne promjere d
x
^d
lmin
za v = 30 m/s. Ovo iznosi za
profil 5 6 8 10 13 17 20 25 32 40 50
d
l mi n
= 22 32 45 63 90 125 180 250 355 500 710 mm
to je manji obuhvatni kut j3, remenski prijenos prenosi i manju snagu.
Navedeni utjecaj dat je faktorom obuhvatnog kuta c
t
u tablici 99.
Poveanjem aktivne duljine remena L
a
poveava se sposobnost prenoenja,
jer se time smanjuje uestalost savijanja, a poveava trajnost remena. Taj
utjecaj obuhvaen je faktorom duljine c
3
, prema tablici 101.
Nadalje, sposobnost prenoenja snage raste (ili pada) s veim (ili manjim)
aktivnim promjerom d
x
. Njihov utjecaj obuhvaen je kod uskih klinastih
remena faktorom djelovanja c
4
prema tablici 102.
291
I prijenosni omjer ima svoj utjecaj. Kod prijenosa s uskim klinastim
remenjem obuhvaen je taj utjecaj s faktorom prijenosnog omjera c
5
, naveden
u tablici 103, strana 294. S porastom prijenosnog omjera smanjuju se na
veoj remenici savojna naprezanja remena.
Tablica 98. Nazivne snage P
N
u kVV za uske i normalne klinaste remene
Uski klinasti remen DIN 7753 (JUS G.E2.063)
u SPZ SPA SPB 19 SPC u SPZ SPA SPB 19 SPC V SPZ SPA SPB 19 SPC
m/s 9,5 12,5 m/s 9,5 12,5 m/s 9,5 12,5
l 0,5 0,7 1,0 1,2 1,5 15 5,0 7,0 9,0 10,7 14,6 29 7,4 9,8 11,0 13,1 17,3
2 0,9 1,3 2,0 2,2 2,9 16 5,2 7,3 9,4
11,1
15,3 30 7,5 9,9 11,0 12,9 17,0
3 1,3 1,8 2,7 3,0 4,0 17 5,5 7,7 9,8 11,4 15,7 31 7,5 9,9 11,4 12,7 16,5
4 1,7 2,4 3,3 3,8 5,3 18 5,7 8,0 10,1
U,
8 16,2 32 7,6 9,9 11,2 12,5 16,0
5 2,1 2,8 4,0 4,5 6,3 19 5,9 8,3 10,4 12,1 16,6 33 7,6 9,9 11,0 12,1 15,3
6 2,5 3,3 4,5 5,3 7,3 20 6,2 8,6 10,6 12,5 16,9 34 7,6 9,9 10,8 11,8 14,5
7 2, i 3,8 5,0 6,0 8,3 21 6,4 8,8 10,8 12,7 17,2 35 7,6 9,8 10,5 11,4 13,6
8 3, 4,2 5,6 6,6 9,3 22 6,6 9,0 11,0 12,9 17,4 36 7,6 9,7 10,2 10,9 12,9
9 3,4 4,7 6,2 7,3 10,2 23 6,7 9,2 11,3 13,1 17,5 37 7,5 9,5 9,8 10,4 12,0
10 3,7 5,2 6,7 7,9 11,0 24 6,9 9,3 11,4 13,2 17,6 38 7,5 9,3 9,4 9,8 11,0
11 4,0 5,5 7,3 8,5 11,8 25 7,0 9,5 11,5 13,3 17,7 39 7,4 9,1 8,9 9,2 10,0
12 4,3 5,8 7,7 9,1 12,5 26 7,1 9,6 11,6 13,3 17,7 40 7,3 8,8 8,4 8,5 9,0
13 4,5 6,2 8,2 9,6 13,3 27 7,2 9,7 11,6 13,3 17,6 50 5,8 4,2
14 4, 8 6,6 8,6 10,2 14,0 28 7,3 9,8 11,6 13,2 17,5 60 1,7
Normalni beskrajni remen DIN 2215 (JUS G.E2.053)
i
m/s
5 6 8 10 13 17 20 25 32 40 50
2 0,018 0,037 0,074 0,14 0,26 0,52 0,74 1,10 1,77 2,72 4,42
4 0,035 0,074 0,14 0.27 0.54 0,96 1,40 2,21 3,46 5,45 8,83
6 0.050 0.11 0.20 0,40 0,81 1,40 2,06 3,24 5,16 8,10 13,3
8 0,063 0,14 0,26 0,53 1,03 1,84 2,72 4,20 6,78 10,3 17,0
10 0,074 0,16 0,32 0,64 1,25 2,28 3,31 5,10 8,20 12,5 20,3
12 0,08 0,18 0,35 0,74 1,47 2,58 3,83 5,90 9.43 14,7 23,6
14 0,08 0,19 0,38 0,81 1,72 2,94 4,27 6,64 10,1 16,2 25,8
16 0,08 0,20 0,40 0,88 1,70 3,17 4,65 7,22 11,6 17,7 28,7
18 0,074 0,19 0,41 0,8 8 1,91 3,40 4,94 7,65 12,2 19,1 31,0
20 0,059 0,18 0,40 0,95 2,00 3,52 5,09 7,90 12,6 20,0 31,7
22 0,037 0,15 0,36 0,88 2,00 3,52 5,16 8,04 12,8 20,0 32,4
24 - 0,11 0,31 0,81 1,91 3,46 5,00 7,60 12,5 19,2 31,7
26
-
0,059 0,22 0,74 1,84 3,31 4,80 7,45 11,9 18,4 30,2
28 -
-
0,13 0,66 1,70 3,10 4,41 6,85 10,9 17,0 27,2
30
-
-
-
1,47 2,58 3,75 5,90 9,56 14,7 23,6
Konani normalni klinasti remen DIN 2216
r
8 10 13 .17 20 22 25 32
i'
8 10 13 17 20 22 25 32
m/s m/s
8
1 0,04 0,08 0,14 0,21 0,30 0,38 0,48 0,73 16 0,48 0,97 1,65 2,56 3,70 4,70 5,83 9,30
2 0,07 0.16 0,27 0,42 0,60 0,77 0,95 1,50 18 0,51 1,01 1,71 2,64 3,84 4,87 6,04 9,65
4 0,15 0,32 0,53 0,82 1,20 1,52 1,85 2,96 20 0,52 1,03 1,72 2,67 3,85 4,90 6,10 9,62
6 0,20 0,49 0,78 1,20 1,75 2,21 2,76 4,35 22 0,53 0.98 1,67 2,59 3,73 4,75 5,90 9,35
8 0,28 0.60 1,01 1,56 2,28 2,87 3,57 5,65 24 0,52 0,91 1,55 2,40 3,48 4,41 5,50 8,70
10 0,35 0,72 1,22 1,90 2,74 3,47 4,30 6,84 26 0,49 0,81 1,37 2,13 3,07 3,89 4,85 7,68
12 0,40 0.82 1,40 2,17 3,13 3,78 4,95 7,82 28 0,45 0,65 1,11 1,72 2,50 3,17 3,94 6,25
14 0,43 0,92 1,55 2,40 3.47 4,36 5,47 8,65 30 0,38 0,45 0,77 1,20 1,74 2,20 2,74 4,34
Tablica 99. Faktori obuhvatnog kuta c, za pogone s klinastim remenjem
Obuhvatni kut /? 180' 170 160 150 140 130 120' 110 100 90- 80 70
Beksrajni klinasti remen e, 1 0,98 0,95 0,92 0,89 0,86 0,82 0,78 0,73 0,68 0,63 0,58
Konani klinasti remen c, 1 0,98 0,95 0,91 0,87 0,82 0,77
19*
T[ablica 100. Faktor optereenja o, za pogon s klinastim remenjem prema DI N 7753 (JUS G.E2.063)
Radni strojevi za dnevno
do 10
A
trajanje poj
preko 10
do 16
Pogonski
ona u h
preko 16
strojevi
za dnevno
do 10
B
trajanje po
preko 10
do 16
gona u h
preko 16
Lagani pogoni
centrifugalne sisaljke i kompresori,
trakasti transporteri (lagani materijal),
ventilatori i pumpe do 7,4 kW
1 1,1 1,2 1,1
1,2 1,3
Srednje teki pogoni
kare za limove, pree, lanani i trakasti transporteri
(za teki materijal), vibraciona sita, generatori, uzbuivai,
gnjeilice, alatni strojevi (tokarilice i brusilic), strojevi
za pranje, tiskarski trojevi, ventilatori i pumpe preko
7,4 kW
U 1,2 1,3 1,2 1,3 1,4
Teki pogoni
mlinovi, klipni kompresori, visokouinski bacai i udarni
konvejeri (puasti konvejeri, lankasti konvejeri, elevatori
s kabliima, elevatori sa licama), dizala, pree za brikete,
tekstilni strojevi, strojevi za industriju papira, klipne
pumpe, pumpe za bagere, gateri i mlinovi ekiari
1,2 1,3 1,4 1,4 1,5 1,6
Vrlo teki pogoni
visoko optereeni mlinovi, drobilice, kalanderi, mije-
alice, vitla, kranovi i bageri
1,3 1,4 1,5 1,5 1,6 1,8
Grupa A: motori izmjenini i trofazni s normalnim poteznim momentom (do dvostrukog nazivnog momenta), npr. sinhroni
i jednofazni motori s pomonom fazom za pokretanje, trofazni motori s direktnim ukopavanjem, zvijezda-trokut
sklopkom ili kliznim prstenom; istosmjerni paralelni motori; motori s unutarnjim izgaranjem i turbine sa n > 600 min "'
Grupa B: izmjenini i trofazni motori s velikim poteznim momentom (vie od dvostrukog nazivnog momenta), npr. jedno-
fazni motori s velikim poteznim momentom, istosmjerni serijski motori u serijskom ili kompaundnom spoju; motori s
unutarnjim izgaranjem i turbine sa ngOOmi n
- 1
Tablica 101. Faktori duljine c
3
za uske klinaste remene prema DI N 7753 (JUS G.E2.063)
SPZ SPA SPB 19 SPC
O
SPZ SPA SPB 19 SPC
mm 9,5 12,5 mm 9,5 12,5
630 0,82 3150 1,11 1,04 0,98 0,96 0,90
710 0,84 3350 1,13 1,06 1 0,97 0,92
800 0,86 0,81 4000 1,08 1,02 0,98 0,94
900 0,88 0,83 4500 1,09 1,04 1 0,96
1000 0,90 0,85 5000 1,06 1,03 0,98
1120 0,93 0,87 5600 1,08 1,05 1
1250 0,94 0,89 0,82 6300 1,10 1,07 1,02
1400 0,96 0,91 0,84 7100 1,12 1,09 1,04
1600 1 0,93 0,86 0,85 8000 1,14 1,10 1,06
1800 1,01 0,95 0,88 0,87 9000 1,12 1,08
2000 1,02 0,96 0,90 0,89 10000 1,14 1,10
2240 1,05 0,98 0,92 0,91 0,83 11200 1,12
' 2500 1,07 1 0,94 0,93 0,86 12500 1,14
2800 1,09 1,02 0,96 0.94 0,88
') Za profile 9,5 i 12,5 treba uzimati Z,
a
Uzimajui u obzir sve navedene utjecaje, moe se izraunati:
P c
potreban broj remena z = (236)
P u kW snaga koju treba prenositi,
P
N
u k W nazivna snaga jednog remena prema tablici 98,
293
c
i faktor obuhvatnog kuta prema tablici 99,
^2 faktor optereenja prema tablici 100,
c
3 faktor duljine za uske klinaste remene prema tablici 101, a za normalne
klinaste remene je c
3
= 1,
c
4 faktor djelovanja za uske klinaste remene prema tablici 102, za normalne
klinaste remene je c^djd
imin
, ako je d
{
<d
imin
, inae se uvijek
uzima c
4
=l , a d
lmin
vidi na stranici 290,
c
s faktor prijenosnog omjera, za pogone uskim klinastim remenima
prema tablici 103, a za normalne remene je c
5
= 1.
Tablica 102. Faktori djelovanja c
+
za uske klinaste remene prema DIN 7753 (JUS G.E2.063)
200
Brzina vrtnje n
k
u min"
mm 200 400 700 800 950 1200 1450 1600 2000 2400 2800 3200
63 0,29 0,28 0,26 0,26 0,25 0,25 0,24 0,24 0,24 0,23 0,23 0,23
71 0,37 0,35 0,34 0,34 0,33 0,33 0,33 0,33 0,32 0,32 0,32 0,32
oC 80 0,46 0,44 0,43 0,43 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42 0,42
Sl
0.
90 0,54 0,53 0,53 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,52 0,53
Sl
0.
100 0,63 0,63 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0,62 0,63 0,63
C/3
112 0,75 0,74 0,74 0,74 0,74 0,74 0,73 0,73 0,74 0,74 0,74 0,75
E 125 0,87 0,87 0,86 0,86 0,86 0,86 0,86 0,86
1
0,86
1
0,86
1
0,87
1
0,87
1
0
140 1 1 1 1 1 1 1
0,86
1
0,86
1
0,86
1
0,87
1
0,87
1
160 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,17 1,17 1,16
180 1,35 1,35 1,36 1,36 1,36 1,36 1,35 1,35 1,35 1,33 1,31 1,29
ri
90 0,39 0,37 0,35 0,35 0,35 0,34 0,34 0,33 0,33 0,32 0,32 0,32
ri 100 0,48 0,46 0,45 0,45 0,44 0,44 0,42 0,43 0,43 0,43 0,43 0,44
112 0,58 0,57 0,56 0,56 0,56 0,55 0,55 0,55 0,55 0,55 0,56 0,57
<
125 0,70 0,69 0,68 0,68 0,68 0,67 0,68 0,68 0,68 0,68 0,68 0,69
cu
C/3
140 0,83 0,82 0,82 0,82 0,82 0,82 0,82 0,82
1
0,82
1
0,82
1
0,83
1
0,83
1
JZ 160 1 1 1 1 1 1 1
0,82
1
0,82
1
0,82
1
0,83
1
0,83
1

180 1,17 1,17 1,18 1,18 1,18 1,18 1,17 1,17 1,17 1,16 1,16 1,14
a.
200 1,34 1,35 1,35 1.35 1.36 1,35 1,34 1,34 1,33 1.3! 1,29 1.25
224 1,54 1,55 1,57 1,56 1,56 1,56 1,55 1,54 1,51 1,48 1,43 1.35"
250 1,76 1,78 1,78 1,78 1,78 1,77 1,75 1,74 1,69 1,62 1,53 1,40
140 0,65 0,64 0,63 0,62 0,62 0,62 0,61 0,61 0,61 0,61 0,61 0,62
160 0,83 0,82 0,81 0,81 0,81 0,81 0,81 081 0,81 0,80 0,82
1
0.83
180 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
0,82
1 1
aa
CU
200 1,17 1,17 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,18 1,17 1,15 1,14
C/3 224 1,38 1,38 1,39 1,40 1,40 1,40 1,40 1,39 1,37 1,34 1,30 1,24
c 250 1,60 1,61 1,63 1,63 1,63 1,63 1,62 1,60 1,56 1,50 1,41 1,28
2
CU
280 1,85 1,87 1,88 1,88 1,88 i,88 1,85 1,83 1,76 1,64 1,47 1,22
315 2,14 2,17 2,18 1,18 2,17 2,15 2,10 2,07 1,93 1,73 1,43 1,00
355 2,47 2,50 2,50 2,50 2,49 2,44 2,36 2,30 2,08 1,74 1,24 0,51
400 2,83 2,87 2,87 2,87 2,82 2,74 2,60 2,50 2,14 1,59 0,80
0,51
180 0,83 0,83 0,83 0,83 0,82 0,82 0,82 0,82 0,82 0,82
1
0,83
1
0,84
.1
200 1 1 1 1 1 1 1 1 1
0,82
1
0,83
1
0,84
.1
224 1,19 1,20 1,21 1,21 1,21 1,21 1,21 1,21 1,20 1,18 1,16 Ul
250 1,40 1,42 1,43 1,43 1,43 1,43 1.42 1,42 1,39 1,35 1,28 1,15
5
280 1,65 1,66 1,68 1,68 1,68 1,67 1,65 1,64 1,58 1,48 1,33 1,06
o

315 1,92 1,95 1,97 1,97 1,96 1,94 1,88 1,87 1,76 1,57 1,10 0,75
cu 355 2,23 2,27 2,28 2,28 2,27 2,27 2,14 2,10 1,89 1,55 1,02
0,75
400 2,58 2,62 2,64 2,62 2,58 2,50 2,38 2,28 1,93 1,38
1,02
450 2,96 3,01 3,00 2,97 2,92 2,78 2,58 2,43 1,85
1,38
500 3,34 3,40 3,36 3,31 3,21 3,00 2,71 2,47 1,63
224 0,83 0,82 0,82 0,81 0,81 0,81 0,81 0,81 0,82
1
0,84
1
0,87
1
0,98
1
250 1 1 1 1 1 1 1 1
0,82
1
0,84
1
0,87
1
0,98
1
280 1,19 1,20 1,21 1,21 1,21 1,21 1,20 1,19 1,17 1,13 1,04 0,75
u
CU
315 1,42 1,43 1,44 1,44 1,44 1,43 1,41 1,39 1,33 1,20 0,92
0,75
C/3
355 1,68 1,70 1,71 1,70 1,68 1,67 1,62 1,58 1,43 1,15
0,92
E
o
400 1,96 2,00 2,00 1,98 1,95 1,90 1,82 1,74 1,4c? 0,93
CU
450 2,28 2,32 2,30 2,26 2,22 2,14 1,97 1,85 1,35
0,93
500 2,58 2,62 2,58 2,54 2,48 2,32 2,07 1,87 1,09
560 2,94 2,98 2,90 2,86 2,74 2,47 2,10 1,77
1,09
630 3,37 3,40 3,26 3,16 2,98 2,56 1,95 1,48
0,23
0.32
0.43 ;
0.54 j
0.64 i
0,75 I
0,23
0,33
0.43
0.55
0.65
0.77
0.87 I 0.88 I
I ' I ;
1.14 j I.I3J
1.26 1,22 !
0,24! 0,24
0,34 i 0,34
0,45 ; 0,47
0,56 | 0.59
0,67 i 0,69
0,78 0,81
0,90 0,91
I I
1,10 1,07
1,15 1,07
0,25
0,37
0,27
0,40
0,50 0,54
0,62 | 0,67
0,73 0.78
0.84
0,93
I
t,02
0,88
1.10
l
0,95
0,33
0,45
0,58
0,70
0,84
1
1,12
1.21
1.25
0,33
0,46 J
0.59 i
0,72|
0,86 I
I |
1,09'j
I.14i
I,Hi
0,95 i 0,77
1,23 i 1,00]
0,35 ,
0,48 i
0,62;
0,76 j
0,89 I
I !
1,05 i
1.02 i
0,87!
0,57
0,37 j
0,52 !
0,68
0,81
1
0,92 i
I
:
0,96
0.82
:
0,47 I
0.42
0,60
0,78
0,92
1,01
I
0,81
0.43
0,64
0,85
1
1,10
1,14
1,06
0,83
0,31
0,87
I
1,03
0,90
0,54
0,67
0,87
1
1,04
0,96
0,70
0,16
0,96
1
0,81
0,75
0,95
I
0,88
0,48
0,54
0.80
1,03
1,19
1,22
1
0,43
Na jednoj remenici ne smije biti vie od 16 klinastih remena.
Za visokouinske iroke klinaste remene prema slici 311, strana 285 daje
tvornica Heinrich Desch KG slijedee maksimalne snage koje se mogu prenijeti
jednim remenom:
Tablica 103. Faktori prijenosnog omjera c
s
za uske klinaste remene prema DIN 7753 (JUS G.E2.063)
r u m/s
Profil
<>>
mm
5 10 15 20
/ =
1,2 1,5 S 3 1,2
L7S |
3 1,2 1,5 3 1,2 1,5 3
63 1,11 1,16 1,23 1,20 1,30 ; 1,40 1,25 1,38 1,52 1,33 1,50 1,67
SPZ 100 1,06 1,09 1,12 1,06 1,10 1,13 1,07 1,11 1,15 1,08 1,12 1,16
9,5 140 1,03 1,05 1,06 1,04 1,06 1,08 1,04 1,06 1,08 1,04 1,07 1,09
180 1,03 1,04 1,05 1,03 1,04 1,05 1,03 1,04 1,06 1,03 1,05 1,06
90 1,15 1,22 1.29 1,19 1,28 1,37 1,21 1,32 1,43 1,28 1,42 1,56
SPA 125 1,08 U l 1,14 1,08 1,14 1,18 1,09 1,13 1,18 1,10 1,15 1,20
12,5 160 1,04 1,07 1,09 1,05 1,08 1,10 1,06 1,09 1,11 1,06 1,09 1,12
250 1,02 1,03 1,05 1,03 1,04 1,06 1,03 1,04 1,06 1,03 1,05 1,06
140 1,10 1,15 1,20 1.13 1,19 1,26 1.15 1,23 1.31 1,17 1,25 1,34
SPB
180 1,06 1,09 1,13 1.07 1,11 1,15 1,08 1.12 1.17 1,10 1,14 1,19
SPB
280 1,03 1,05 1,07 1,04 1,05 1,07 1,04 1,06 1,08 1,04 1,06 1,08
400 1,02 1,03 1,04 1,02 1,03 1,05 1,02 1,04 1,05 1,03 1,04 1,05
180 1,09 1,13 1,18 1,10 1,16 1,21 1,12 1,18 1,24 1,14 1,20 1,27
19
200 1,07 1,11 1,15 1,09 1,13 1,17 1,09 1,14 1,18 U l 1,16 1,22
19
355 1,03 1,05 1,06 1,03 1,05 1,07 1,03 1,05 1,07 1,03 1,05 1,07
500 1,02 1,03 1,04 1,02 1,03 1,04 1,02 1,03 1,04 1,02 1,04 1,05
224 1,09 1.14 1,18 1,11 1.16 1,21 1.12 1.18 1.24 1.14 1,20 1,28
SPC
250 1,07 1,11 1.15 1,08 1,13 1,17 1,09 1,14 1,18 1,11
1,16 1,21
SPC
400 1,03 1,05 1,07 1,04 1,06 1,08 1,04 1,06 1,09 1,05 1,07 1,09
630 1,02 1,02 1,04 1,02 1,03 1,05 1,02 1,03 1,04 1,02 1,03 1,05
v u m/s
Profil
mm
25 30
i=
35 40
1,2 1,5 S 3 1,2 1,5 3 1,2 1,5 3 1,2 1,5 3
63 1,33 1,50 1,67
SPZ 100 1,09 1,14 1,18 1.11 1,16 1,21 1,11 1,18 1,23
9,5 140 1,05 1,07 1,10 1,05 1.08 1,11 1,06 1,09 1,12 1,07 1,10 1,13
180 1,03 1,05 1,06 1,03 1,05 1,07 1,04 1,06 1,08 1,04 1,07 1,09
90 1,37 1,56 1,75 1,59 1,88 2,18
SPA 125 1,12 1,18 1,23 1,15 1,22 1,29 1,17 1,26 1,34 1,27 1,40 1,54
12,5 160 1,07
1,11 1,14 1,08 1,11 1,15 1,09 1,14 1,19 1,11 1,17 1,22
250 1,03 1,05 1,07 1,04 1,05 1,07 1,04 1,06 1,08 1,04 1,07 1,09
140 1,22 1.33 1,44 1,31 1,46 1,62 1,44 1,66 1,87
SPB
180 1,10 1.15 '. 1.21 ! i.n
1,17 1,23 1,16 1,24 1,33 1,21 1,31 1,41
SPB
280 1,05 1,07 ; i,09 1,05 1,08 1,10 1,06 1,09 1,12 1,06 1,10 1,13
| 400 1,03 1,05 ! 1,06 | 1,03 1,05 1,06 1,03 1.05 1,07 1,04 1,06 1,08
j 180 1,16 1,24 i 1,32 1,18 1,27 1,37 1,31 1,46 ! 1.60 1,48 1,70 1,93
19
200 1.12 1,18 1,25 1,15 1,23 1,31 1,20 1,29 | 1,39 1,27 1,40 1,53
19
355 1.04 1,07 : 1.08 1,05 1,07 1,10 1,05 1,08 i 1,15 1,06 1,09 1,12
500 1,02 1,04 | 1,05 1,02
|
1,04 1,05 1.03 1,05 1,06 1,04 1,05 1,07
224 1,17 1,25
j
] 1,33
1,20 1,31 1,33 1,28 1,42 1,56 1,48 1,72 1,95
SPC
250 1,12 1 1,18 ; 1,24 1.15 1,23 1,30 1.17 1,26 1,34 1,25 1,37 1,49
SPC
400 1,05 1,08 i 1,10 1,05 1,08 1,10 1,06 1,10 1,13 1,07 1,12 1.15
630 1,03 1,04
i 1,05
1,03 1,04
1
I 1,05
i
1,03 1,05 1,06 1,04 1,06 1,07
profil bxh = 26, 3x8 33,1 x 10 41,7x 12,6 50x 15,5 52,5x 15,9 73x 17,5
P
2 2
= 3,5 5,3 8,8 12,9 14,3 25,7 kW
pri n
1 =
4350 3650 2900 2450 2050 1650 mi n
- 1
P
2
= 0,59 0,88 1,25 1,68 1,83 3,16 kW
Ovdje oznauje P
22
vrnu snagu pri u = 22m/s, P
2
vrnu snagu pri
u = 2m/s. Meuvrijednosti treba interpolirati linearno.
Uestalost savijanja (vidi 8.1.4. strana 276) treba da kod konanog normal -
nog klinastog remena iznosi /
f
^ 15 s~
1
, kod beskonanog normal nog klinastog
remena /
f
_ 3 0 s
- 1
, a kod uskog klinastog remena /
f
^ 6 0 s
_ 1
:
uestalost savijanja f
r
= v Z/L
a
(237)
/
f
u s
_ 1
savojna uestalost klinastog remena,
v u m/s brzina remena,
Z broj remenica u pogonu,
L
a
u m aktivna duljina remena.
Silu koja optereuje vratilo (vidi sl. 304, strana 280) moe se priblino
odabrati sa F
A
&2F, ako F = P/v oznauje vlanu silu, koja je j ednaka obodnoj
sili na akti vnom promj eru remenice.
Prema ISO stavlja se za b
0
=W, v = s, L
a
= L, P
N
= P.
8.3. Prijenos sa zupastim remenom
8.3.1. Nain djelovanja i izvedbe
Zupasti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornje
strane i zahvaaju u odgovarajue ozubljene remenice, te na taj nain prenose
snagu i gibanje pomou veze oblikom. Omoguuj u brzine remena do y = 60m/s
(sl. 318). Poznati su pod trgovakim imenima zupasti remeni Power-Grip-Timing
i zupasti remeni Synchrojlex. Vunu silu preuzima pletivo od tanki h elinih
ica (sl. 319) uloeno kod beskonanog remenja od plastinih masa, u neopren ili
vulkollan (trgovaki nazivi firme Bayer). elino pletivo daje remenu vanrednu
savitljivost i velik ot por protiv rastezanja. U tablici 104 su neke dimenzije
iz velikog izbora najvanijih zupastih remena.
Tablica 104. Dimenzije u mm zupasta remenja i remenica prema slikama 318 i 319 (po Mulcou, Hannover)
p
m k H h e u
d
l
7
5 1,592 1,8 2,2 1,2 1 0,5 0,3 40
10 3,183 3,5 4,1 2,5 1,6 1 0,6 40
4,712 1,5 1,83 1,31 0,76 0,55 0,275 0,15 42"
6,283 2 2,44 1,82 0,92 0,9 0,45 0,3 42
7,854 2,5 3,05 2,17 1,27 0,9 0,45 0,3 42
12,566 4 4,88 3,45 2,05 1,4 0,7 0,6 42
b 4 6 10 16 25 40 60 100
B 9 11 15 21 30 46 66 106
Ako je prijenosni omjer J'_3,5 vea remenica moe biti rayna umjesto
ozubljena, zbog velikog obuhvat nog kut a (sl. 318 a).
Slika 318. Prijenosi sa zupastim remenjem
a) otvoreni prijenos s nenazubljenom (ravnom) veom remenicom; b) prijenos
zateznom remenicom; c) prijenos na vie gonjenih remenica
Plastina masa remena veoma je ot porna prema troenju, neosjetljiva je
na ulje, benzin i alkohol, postoj ana u odnosu na starenje, na ozon i na
sunano svjetlo. Budui da j e remene potrebno samo mal o predzatezati,
optereenje leaja razmj erno j e nisko. Remeni mogu raditi na pogonskim
t emperat urama do 80 C. Neozubljeni, mogu takvi remeni sluiti i kao plosnati
remeni od plastinih masa.
Ozubljene remenice izraene su preteno od metal a (prvenstveno iz AlCuMg),
s gl odanim zubi ma specijalnog ozubljenja, ali i od plastine mase. U serijskoj
proizvodnji se za izradu ozubljenih remenica upotreblj ava i precizni tlani
lijev. Da ne bi dolo do bonog silaenja zupastog remena s remenice,
stavljaju se bone ploe, i to bilo dvije na j ednoj remenici ili po j ednu na
svakoj remenici.
Nekol i ko izvedbi pokazuje slika 320.
Slika 320. Ozubljene remenice za zupaste remene
a je rubna (bona) ploa
8.3.2. Proraun
Korak p = m- n je udaljenost od zuba do zuba na diobenoj krunici,
m je modul (sl. 319). Modul u prijevodu znai mjera. Iz ovoga dobij emo:
promjer diobene krunice d m-z-b
A
(238)
d u mm promjer diobene krunice ozubljene remenice,
m u mm modul ozubljenja prema tablici 104,
z broj zubi ozubljene remenice,
<5
d
u mm korekcioni dodatak =0,12 do 0,18 mm. Ovaj dodatak treba tako odabrati
da se zaokruuje vanjski promjer d
v
na 0,05 ili 0,1 mm. Dodatak se
zanemaruje kod m=l ,5mm, 2 mm, 2,5 mm i 4 mm.
Vanjski promjer d
v
d 2u + 6
P
(239)
d u mm promjer diobene krunice ozubljene remenice prema jednadbi (238),
u u mm udaljenost od glave zuba do sredine elinog pletiva (tablica 104),
<5
P
u mm dodatak zbog poligoniteta. Potreba je samo za promjere do c/ = 50mm,
a odreuje ga proizvoa.
Aktivni promjer d^ = d
v
h (240)
d
v
u mm vanjski promjer ozubljene remenice prema jednadbi (239),
h u mm visina zuba prema tablici 104.
Obuhvatni kut B na manjoj ozubljenoj remenici za otvoreni pogon moe
se izraunati iz
B d
2
d,
cos
r^r <
241
>
d
{
u mm promjer diobene krunice, manje__ozubljcne remenice,
d
2
u mm promjer diobene krunice vee ozubljene remenice,
a u mm razmak osi ozubljenih remenica.
Prijenosni omjer i = n
l
/n
2
= z
2
/z
l
(242)
nj u mi n
- 1
brzina vrtnje manje ozubljene remenice,
n
2
u mi n
- 1
brzina vrtnje vee ozubljene remenice,
z
v
broj zubi manje ozubljene remenice,
z
2
broj zubi vee ozubljene remenice.
298
Uobiajeno je i ^1 0.
Brzina remena
v u m/s
d
x
, d
2
u mm
n i , / ? T u s ~
1
v = d
x
t i n
x
--d
2
n n
2
brzina remena,
aktivni promjeri ozubljenih remenica,
brzine vrtnje ozubljenih remenica.
(243)
Mala ozubljena remenica mora da prenosi
okretni moment T
X
P/oj
x
Tj u Nm nazivni okretni moment manje ozubljene remenice,
(244)
P u W nazivna snaga koju treba prenijeti,
a), u rad/s kutna brzina manje ozubljene remenice =2n n
x
kada je n, u s
- 1
.
Vfcna sila F=T
x
/r
x
=P/v (245)
F u N vuna sila remena = obodna sila na ozubljenim remenicama,
Tj, P vidi legendu jednadbe (244),
;"i u m aktivni polumjer male ozubljene remenice =dJ2,
v u m/s brzina remena [jednadba (243)].
Vune sile prenose se zahvatom zubi i pomou elinog pletiva. Prijenos
zavisi od male ozubljene remenice, a kod male ozubljene remenice j e:
broj zubi u zahvatu
Z z = Z l
(246)
Zi broj zubi male ozubljene remenice _10,
P u rad obuhvatni kut male ozubljene remenice.
0 10 20 30 40 50 m/S 60
brzina remena v
Slika 321. Doputeni tlak bokova za zupaste remene
Pomou broja zubi u zahvatu moe se izraunati potrebna
c-F
irina remena b (247)
Pdop'
z
z * h
b u mm potrebna irina remena, zaokruena prema standardu (tablica 104),
c faktor optereenja prema tablici 105,
F u N vuna sila prema jednadbi (245),
P
A
u N/mm
doputeni tlak bokova prema slici 321.

z
z
broj zubi u zahvatu prema jednadbi (246),
h u mm visina zubi prema tablici 104.
Tablica 105. Faktor optereenja < za prijenose zupastim remenom (po Muhoii. Hannover)
f, = 1 do 8 h dnevnog pogona Radni strojevi
, = 1,1 do 20 h dnevnog pogona , = 1,1 do 20 h dnevnog pogona
laki pogoni, openito 1,0 laki pogoni, openito 1,0
Pogonski strojevi Cl brojila i tahometri 1,0
elektromotori 0,25 kuanski strojevi i naprave
ivai strojevi i uredski strojevi
1,1
1,1
parne turbine 0,25 ventilatori, generatori za rasvjetu, centrifugalne sisaljke 1,2
jednocilindrini motori s unutarnjim transportne trake i elevatori 1,3
izgaranjem 0,6 laki strojevi za obradu drveta 1,3
dvo- i tro-cilindrini motori s unutarnjim tekstilni strojevi 1,4
izgaranjem 0,5 laki alatni strojevi
teki strojevi za obradu drva
1,4
1,4
4- i 5-cilindrini motori s unutarnjim izga- gnjeilice 1,4
ranjem 0,4 mijealice, strojevi za pranje 1,5
6- i vie-cilindrini motori s unutarnjim brusilice 1,5
izgaranjem 0,3 tkalaki stanovi, generatori za zavarivanje 1,6
hidrauliki motori 0,4 teki alatni strojevi
teki ventilatori i puhala
1,6
1,6
Za otvoreni pogon iznosi
aktivna duljina L
a
= j8 y+( 2n- j8) y + 2 ( a+ 0,05 mm) sin ^ (248)
L
a
u mm raunska aktivna duljina zupastog remena,
fi u rad obuhvatni kut na maloj ozubljenoj remenici,
d,, d
2
u mm promjer diobene krunice ozubljenih remenica,
a u mm razmak osi ozubljenih remenica.
Ako je izraunata aktivna duljina zupastog remena, onda se prema vrsti
pogona mora odabrati zupasti remen prve vee dimenzije koja se izrauje,
te njemu prilagoditi i razmak vratila a. Aktivna duljina zupastog remena
koja se proizvodi mor a biti djeljiva sa p, jer je L
a
= X p gdje X znai broj
zubi zupastog remena, a p korak (vidi tablicu 104).
Silu koja optereuje vratilo moe se uzeti sa F
A
^; 1 , 5 F (vidi sl. 304,
str. 280).
8.4. Lanani prijenos
8.4.1. Primjena i raspored
Pl osnatim i klinastim remenjem prenosi se snaga i gibanje pomou veze
silom (trenjem). Kod l ananog prijenosa, slino prijenosu sa zupastim remenom,
prijenos se vri pomou veze oblikom. Lanani prijenos upotrebljava se t amo
gdje je remenski prijenos nemogu zbog loih prost orni h i prijenosnih prilika
ili razmaka osi. Lanani prijenosi s manj im obuhvat ni m kut om i manjim
razmakom osi mogu prenositi znatno vee sile nego remenski prijenosi. Ope-
nito im nije pot rebno ni kakvo predzatezanje, te prema tome manje optereuju
vratila. Lanani prijenosi ne rade meuti m elastino, nuno je bolje odravanje,
300
moraj u se podmazivati, a esto ih treba zatiti protiv utjecaja praine. Lanci i
lananici su znat no skuplji od remena i remenica. Dobri su u gradnji transport-
nih ureaja, u industriji mot orni h vozila i poljoprivrednih strojeva.
Slika 322. Raspored i poloaj lananih prijenosa
a) vodoravni poloaj; b) nagnuto pod najvie 60, pogonski lananik s donje
strane; c) nagnuto pod najvie 60, pogonski lananik s gornje strane; d) s unutarnjim
zateznim lananikom; e) s vanjskim zateznim lananikom; j) sa dva zatezna
lananika zbog mogunosti promjene smjera okretanja
Na slici 322 pokazani su razni naini oblikovanja lananih prijenosa.
Vuni ogranak treba da bude po mogunosti na gornjoj strani. Kosi poloaj
prijenosnika je povoljan, dok je okomi ti poloaj nepovoljan zbog loih zahvata
na donjoj lananici (provjes lanca). Zbog toga su kod vertikalnih prijenosa
potrebni zatezni lananici. Zatezne lananike treba ugraditi i onda ako j edan
lanac pokree vie l ananika (sl. 323). Okomi t i poloaj vratila treba u naelu
izbjegavati, j er l anane spojnice taru po eonoj strani l ananika i t ako se
brzo troe.
Budui da se i lanci plastino deformiraju, treba predvidjeti mogunosti
naknadnog zatezanja, npr. zatezne lananike ili zatezna vratila. Kao granica
doputenog provjesa uzima se oko 2 % razmaka vratila.
301
Lanci su izloeni vibracijama, naroito u pogonu s udarima, te u pogonu
s klipnim strojevima (sl. 324 a), to izaziva nemiran rad. Zbog toga su esto
potrebni priguivai titranja (sl. 324 b).
8.4.2. Vrste lanaca i spojnice (spajanje krajeva lanaca)
Kao pogonski lanci upotrebljavaju se, zavisno od optereenja i obodne
brzine, razne vrste zglobnih lanaca, dok lankasti lanci dolaze u obzir samo
za dizanje tereta. Od zglobnih lanaca najei su:
1. Lanci s elinim svornjacima DI N 654 (sl. 325 a), raeni od temper-lijeva s
korakom od 32 do 150 mm za vlane sile od 1500 do 12000 N. Upotrebljavaju
se kod poljoprivrednih strojeva i transportni h ureaja.
2. Rastavljivi zglobni lanci DI N 686 (sl. 325 b) raeni su od temper-lijeva s
korakom od 22 do 148 mm za vlane sile od 300 do 3200 N. Ovi lanci
se upotrebljavaju takoer kod poljoprivrednih strojeva i transportni h
ureaja.
3. Gallov lanac DI N 8150 i 8151 (JUS M.C 1.840 i 841) (sl. 325c). Spojnice
(lamele) su okretljivo smjetene na svornjacima. Uska povrina nalijeganja
spojnice na svornjak omoguuj e brzine samo do 0,5 m/s. Izrauju se i sa
vie spojnica za dizala i dizalice.
4. Valjkasti lanci DI N 8187 (JUS M.C1.820 i 821) (sl. 325d, tablica 106) kod
kojih su unutarnj e spojnice napreane na tuljke, okretljivo uloene na
svornjake. Svornjaci su upreani u vanjske spojnice, a krajevi raskovani.
Ti me se dobiva zglob tuljak/svornjak (zglobni tuljak). Takvi zglobni tuljci
imaju na sebi j o kaljene valjke. Lanci s valjcima pogodni su gotovo
za sve vrste pogona, pa se zato najvie i upotrebljavaju. Neosjetljivi su
prema vanjskim utjecajima. Jednoredni valjkasti lanci nazivaju se simpleks,
Slika 323. Lanani prijenos na dva gonjena
vratila
Slika 324. Vibriranje lanca i priguenje
vibracija: a) amplitude izazvane vibrira-
njem; b) prijenos s ugraenim priguiva-
em
dvoredni dupleks, a troredni tripleks. Mogu se spajati t ako da tvore etvero-
redne, petoredne i vieredne valjkaste lance. U DIN 8181, (JUS M.C 1.822),
standardizirani su valjkasti lanci s dugim lancima za velike razmake osi,
a u DI N 8188, dati su valjkasti lanci u colnim mj erama (amerika
izvedba, tablica 106).
5. Lanci s tuljkom DI N 73232 (JUS M.C1.830) (sl. 325e) su u principu valjkasti
lanci, ali bez vanjskih valjaka. Zbog toga su laki od lanca s valjcima i
manje podloni utjecaju centrifugalne sile, t ako da mogu raditi veom
brzi nom. Preteno se upotrebljavaju u gradnji mot orni h vozila. Zbog odra-
vanja habanj a u prihvatljivim granicama pot rebna im je tona i briljiva
obrada lananika. Osjetljiviji su prema vanjskim utjecajima (neistoa i
praina) nego valjkasti lanci. U novim konstrukcij ama vie se ne upotreb-
ljavaju, ve se zamjenjuju valjkastim lancima.
6. Rotary-lanci DI N 8182, (sl. 325 f) imaju zakrivljene spojnice, pa se mogu
upotrebljavati s proizvoljnim brojem lanaka. Zbog zakrivljenosti spojnica
ovi su lanci veoma elastini, t ako da mogu bolje pri mati udarna optereenja.
7. Zupasti lanci DI N 8190 (sl. 325g, tablica 107) sa spoj nicama u obliku dva
trokutasta zuba. Vanjski nosivi bokovi zubi zatvaraju meusobno kut od
60. Zbog poveanja otpornosti protiv habanj a u spoj nicama se nalaze
kaljeni zglobni tuljci. Da ne bi dolo do bonog pomicanj a zupastih lanaca,
ugrauj u se dodat no vodee, nenazubljene spojnice (jedna srednja ili dvije
vanjske), koje zahvataju u prstenaste utore lananika. Zupasti lanci pogodni
su za vrlo velike brzine i rade gotovo beumno, npr. upravljaki lanac
kod mot or a s unutarnj i m izgaranjem. Skuplji su nego ranije opisani. Za
najvee zahtjeve u pogledu otpornosti na habanje izrauju se zupasti
lanci s valjnim zglobovima (bez kliznog gibanja u zglobu!). U uljnoj kupki
mogue su brzine lanca do 30 m/s.
8. Specijalni lanci: lanci s tulj kom prema DI N 8164, (JUS M.C1.830) namijenje-
ni su naroi to grubi m vanjskim pogoni ma. Transport ni lanci s tuljkom
prema DI N 8165, 8166, 8184, 8185 upotrebljavaju se za transportne trake,
transportne trase, kruna dizala, dizala s uporni com, pokretne stube i sl.
Nadalj e postoje viestruki lanci s tuljcima prema DI N 8171 za transportne
ureaje, lanci za lankaste konvejere DI N 8175, lanci za lanaste trase
DI N 8176, i lanci za strune konvejere DI N 8177 (JUS M.C1.827).
Pogonski lanci, osim onih od temper-lijeva, izrauju se od elika za cemen-
tiranje ili elika za poboljanje. Habanje u zglobovima lanca prouzrouje
trajnu deformaciju, koja se stalno poveava, a smije da iznosi do 3 %.
Krajnje spojnice mogu se spajati, tek nakon postavljanja lanca na lana-
nike, ukoliko ne postoji mogunost pomicanja vratila. Lanci sa zakrivljenim
spoj nicama mogu imati proizvoljni broj lanaka. Lanci s ravnim spojnicama
moraj u imati paran broj lanaka, kako se ne bi nale na mjestu spajanja
dvije unutarnj e ili dvije vanjske spojnice. Krajnji lanci spajaju se bonim
umetanj em j edne spojnice sa svornjacima. Sa suprotne strane dodaje se nezakova-
na spojnica i osigurava.
303
jednostruki valjkasti lanac dvostruki valjkasti lanac trostruki valjkasti lanac
lanac s tuljkom
Slika 325. Pogonski lanci
a) lanac s elinim svornjacima DIN 654; b) rastavljivi zglobni lanac DIN 686;
c) Gallov lanac DIN 8150 (JUS M.C1.840); d) valjkasti lanac DIN 8187 (JUS
M.C1.820 i 821); e) lanac s tuljkom DIN 73232 (JUS M,C 1.830); /) Rotary-lanac
DIN 8182; g) zupasti lanac DIN 8190
Tablica 106. Dimenzije i tehniki podaci o valjkastim lancima (slika 325d)
Valjkasti lanci izrade za Evropu DIN8187
1
) (JUS M.C1.820, 821 i 822)
Broj lanca
Red
l
A.
c <t\
1 2 mm mm mm mm mm mm
03 5 2,5 3.2 4,1 7,4
04 6 2.8 4
-
5 7,4
05 B
8 3 5 5.64 7.11 8.6
06 B 9,525 5,72 6,35 10,24 8,26 13,5
081 12,7 3,3 7,75
-
9,91 10,2
082 12,7 2,38 7,75
-
9,91 8,2
083 12,7 4,88 7,75
-
10,3 12,9
084 12.7 4,88 7,75
-
11,15 14,8
085 12,7 6,38 7,77
-
9,91 14
08 B 12,7 7,75 8,51 13,92 11,81 17
10 B 15,875 9,65 10,16 16,59 14,73 19,6
12 B 19,05 11,68 12,07 19,46 16.13 22,7
16 B 25,4 17,02 15,88 31,88 21,08 21,08
20 B 31,75 19,56 19,05 36,45 26,42 43,2
24 B 38,1 25,4 25,4 48,36 33,4 53,4
28 B 44,45 30,99 27,94 59,56 37,08 65,1
32 B 50,8 30,99 29.21 58,55 42,29 67,4
40 B 63,5 38,1 39,37 72,29 52,96 82,6
48 B 76,2 45,72 48,26 91,21
63,88 1
99,1
56 B 88,9 53,34 53,98 106,6 77,85 114,6
64 B 101,6 60,96 63,5 119.89 90,17 130,9
72 B 114,3 68,58 72,39 136,27 1033 147,4
Jednostruki lanac
kN
2,0
3,0
4,6
9,1
8,2
10,0
12,0
16,0
6,8
18,2
22,7
29.5
36,1
95,0
170
200
260
360
560
850
1100
1400
cm
0,06
0,07
0.11
0,28
0,21
0,16
0,32
0,35
0,32
0,50
0,67
0.89
58,0
2,95
5,54
7,40
8,11
12,76
20,63
27,91
36,25
46,17
1
kg/m
0,08
0.12
0,18
0,41
0,28
0,26
0,42
0,59
0,38
0,70
0,95
1,25
2,10
3,6
6,7
8,3
10,5
16
25
35
60
80
"i
mm
14,3
23,8
31
36,2
42,2
2,7
79,7
101,8
124,7
126
154,9
190,4
221,2
250,8
283,7
Valjkasti lanci izrade za Ameriku DIN 8188 )
08 A
10 A
12 A
16 A
20 A
24 A
28A
32 A
40 A
48A
12,7
15,875
19,05
25,4
31,75
38,1
44,45
50,8
63.5
76,2
7,95
9,53
12,7
15,88
19,05
25,4
25,4
31,75
38,1
47,63
7,92
10.16
11,91
15,88
19,05
22,23
25,4
28,58
39,68
47,63
14,38
18,11
22,78
29,29
35,76
45,44
48,87
58,55
71,55
87,83
12,07
15,09
18,08
24,13
30,18
36,2
42,24
48,26'
60,33
72,39
17,8
21,8
26,9
33,5
41,1
50,8
54,9
65,5
80,3
95,5
14,1
22,2
31,8
56,7
88,5
127
172,4
226,8
353,8
510,3
0,44
0,70
1,06
1,79
2,62
3,94
4,72
6,5
10,9
16,1
0,609
1,01
1,47
2,57
3,73
5.5
7,5
9.7
15,8
22,6
32,3
39,9
49,8
62,7
77
96,3
103,6
124,2
151,9
183,4
Dvostruki lanac
^B
kN
8,0
17,3
31,8
45,4
59,0
110
180
324
381
495
680
1000
1600
2100
2700
28,2
44,4
63,6
113,4
177
254
344,8
453,6
707,6
1020,6
') Primjer za oznaku valjkastog lanca br. 10 B sa 100 lanaka kao dvostruki valjkasti lanac:
Valjkasti lanac 1(1 B-2x 100 PIX SI.S7 (JUS M.CI.820. 821 i 822)
') Primjer za oznaku valjkastog lanca br. 12A sa 80 lanaka kao trostruki valjkasti lanac:
Valjkasti lanac I2A-Sx80 1)1 \ w^
0,22
0,55
1,00
1,34
1,78
4,21
5,91
11,09
14,81
16,23
25,52
41,26
55,82
72,5
92,34
0,88
1,40
2,12
3,58
5,24
7,88
9,44
13,0
21,8
32,2
S.4. Lanani prijenos
305
Spojnice krajnjih lanaka osiguravaju se oprunim ploicama, icom ili
vijcima (sl. 326). Ako se ne moe izbjei neparan broj lanaka, mora se
ugraditi zakrivljeni zavrni lanak (sl. 326 b). Taj lanak zbog savojnog optere-
osiguranje oprugom osiguranje icom osiguranje vijkom
Slika 326. Spajanje i osiguranje pogonskih lanaca
Tablica 107. Dimenzije i tehniki podaci o zupastim lancima, (slika "325 g) prema DIN 8190
Zupasti lanci DIN 8190
1
)
F
B
u kN
fNdZ.1 vi l a n
) H
t irina b e
gi gi
A B kg/m
nepobolj- pobolj-
mm mm mm mm mm mm mm ano ano cm
2
25 23,5 28,0 14,5 29 0,5 1,3
12,7 30 29,5 34,0 4,7 14 7,1 1,8 18 36 0,6 1,6
('/,")
40 42,0 46,5 26 52 0,9 2,1
50 48,5 53,0 30 60 1,0 2,6
25 23,5 28,5 16 32 0,55 1,9
15,87 30 29,5 34,5 21 42 0,69 2,4
( V )
40 42,0 47,0 5,9 17,5 8,9 2,5 30 60 0,98 3,2
50 48,5 53,5 35 70 1,12 3,9
65 64,0 69,0 46 92 1,5 5,1
30 29,5 35,0 28 56 0,7 3,0
19,05 40 42,0 48,5 40 80 1,0 3,8
( V )
50 48,5 54,0 7,0 21 10,7 3,5 47 94 1,2 4,8
65 64,0 69,5 63 126 1,5 6,2
75 76,5 82,0 75 150 1,8 7,4
50 52,0 59,0 87 125 1,9 7,0
25,4 65 64,5 71,5 98 140 2,4 8,5
d")
75 76,5 83,5 9,4 28 14,2 4,5 131 187 2,8 10,1
90 89,0 96,0 140 200 3,2 11,4
100 101 108 175 250 3,8 13,2
65 64,5 72,5 133 190 3,6 13,2
38,1 75 76,5 84,5 175 250 4,3 15,2
d' /i ")
100 101 109 14,1 42 21,4 4,5 235 336 5,7 20,2
125 125 133 294 420 7,0 25,0
150 150 158 385 550 8,4 30,0
75 78,0 88,0 238 340 5,3 19,5
50,8 100 102 112 319 456 6,9 25,7
(2") 125 128 138 18,8 56 28,4 4,5 399 570 8,6 32,0
150 152 162 452 646 10,3 38,2
175 176 186 553 790 12 44,5
Materijal:
Spojnice: elik za poboljanje prema Svornjaci elik za cementiranje prema
DIN 17200 (JUSC.B9.021) DIN 17210 (JUS C.B9.020)
') Primjer za oznaku zupastog lonca p = 19,05 mm , 60 lanaka i b = 48,5 mm, poboljane izrade:
Zupasti lanac B 19,05 x 50x60 DIN 8190
2
) Nije navedeno u DIN 8190
20 lilemcnti strojeva
306
enja u zakrivljenju smanjuje sposobnost prenoenja lanca za oko 20%.
Stara poslovica kae: lanac je toliko jak koliko je jaka njegova najslabija
karika!
8.4.3. Lananici
Valjkaste lance i lance s tuljkom moe se prikazati kao svornjake
nanizane na ue (sl. 327a), koji postepeno ulaze.u uzubine lananika. Uzubine
moraju biti tako oblikovane da pri dizanju pruenog lanca mogu svornjaci
nesmetano izlaziti iz uzubina. Da bi se izjednaile tolerancija i trenje defor-
macije lanca potrebno je veliko zaobljenje korijena zuba r
x
i velik boni kut y,
Tablica 108. Dimenzije u mm zubi lananika prema DIN 8196 (slika 328) za valjkaste lance ,
Lanac
DIN
Korak
P
Unutarnja
irina
bi
minimalna
mjera
Promjer
valjka
h 10
e
maksimal-
na mjera
rz
z <40
u
8187 6 2,8 4 - 2,05 4,8 0,12
8188 6,35 3,18 3,3 6,4 1,7 5,1 0,13
8187 8 3
' 3.2
5
_
5,64 2,6
3,f
6,4
7,6
0,16
0,19
8187
9,525
3
' 3.2
5
_
5,64 2,6
3,f
6,4
7,6
0,16
0,19
8187
9,525
(3,94) 6,35 - 3,3
6,4
7,6
0,16
0,19
8188
9,525
4,77 5,08 10,13 2,6
6,4
7,6
0,16
0,19
8187
9,525
5,72 6,35 10,24 3,3
6,4
7,6
0,16
0,19
8187
12,7
3,3
7,75
-
4
10 0,25
8187
12,7
4,88 7,75 - 4
10 0,25
8187
12,7
6,4
7,75
-
4
10 0,25
8187
12,7 5,21
8,51
-
4,4
10 0,25
8187
12,7
(6,4) 8,51 - 4,4
10 0,25
8187
12,7
7,75
8,51
13,92
4,4
10 0,25
8188
12,7
7,94 7,94 14,38 4,1
10 0,25
8187
15,875
6,48
10,16
-
5.2 12,7 0,32 8188 15,875 9,52 10,16 18,11 5.2 12,7 0,32
8187
15,875
9,65
10,16
16,59
5.2 12,7 0,32
8187
19,05
11,68 12,07 19,46
6,2 15,2 0,38
8188
19,05
12,7 11,9 22,78 26,11
6,2 15,2 0,38
8188
25,4
15,88 15,88 29,29 32,59
8,2 20 0,51
8187
25,4
17,02 15,88 31,88 -
8,2 20 0,51
8188
31,75
19,05
19,05
35,76 39,09
9,8 25,5 0,64
8187
31,75
19,56
19,05
36,45 -
9,8 25,5 0,64
8188
38,1
25,4 22,22 45,44 48,87 11,4
31 0,76
8187
38,1
25,4 25,4 48,36 - 13,1
31 0,76
8188
44 45
25,4 25,4 48,87 52,20 13,1
36 0,89
8187 30,99 27,94 59,56 - 14,4
36 0,89
8187
50 8
30,99 29,21
58,55
-
[5
41 1
8188 31,75 28,57
58,55
61,87
41 1
8188 57,15 35,72 35,71 65,84 75,92 18,4 46 1,2
8187
63 5
38,1 39,37 72,29 -
51 1,3
8188 38,1 39,68 71,55 78,31
^v, J
51 1,3
8187
76 2
45,75 48,26 91,21 -
24 7 61
1 c
8188 47,63 ] 47,62 87,83 101,22
Kvalitet povrinske obrade: A za visoko optereenje, B za normalno optereenje, C za nisko optereenje
') Primjer oznake ozubljenja lananika sa z =26 za dvostruki valjkasti lanac 10 A sa y=15 i kvalitetom povrinske obrade B;
Ozubljenje lananika 26z 2 x 10A x 15 B DIN 8196
koji ipak ne smije biti ni prevelik, da se svornjaci lanca ne bi penjali na bok
zuba (sl. 327b). Oblik zuba prema DI N 8196, prikazan je na slici 328, a mjere
su date u tablici 108, strana 306.
W
Slika 327. Zahvatni odnosi valjkastih lanaca
a) izlazak lanca iz uzubina; b) penjanje
svornjaka lanca na bok zuba kod loe
oblikovanih zubi
Lananik
1
)
+ 330'
y
= 15" 2"
za u>!
2 = 9 do 12
i m/s
z >12
za v> 1
z =9 do 12
2 m/s
z =) 3 do 40
openito
z >40
B c
h k h ' k h k h k h k J r
2
h 14
0,53 1,3 0,52 1,48 0,69 1,6 0,68 1,6 0,87 1,6 2 2,5 0,5 6
0,45 1,3 0,44 1,3 0,58 1,3 0,57 1,3 0,76 1,3 1,7 2,9 0,43 5
0,66 1,75 0,65 1,9 0,86 2 0,85 2 1,15 2 2,5 2,7 0,65 7,5
0,79 2,1 0,78 2,3 1,05 2,4 1 2,4 1,4 2,4 3 2,9
0,8
9 .
0,2
0,83 2,1 0,82 2,35
1,1
2,5 1,05 2,5 1,45 2,5 3,2 3,6
0,8
10
0,2
0,66 2 0,65 2 0,86 2 0,85 2 1,15 2 2,5 4,3 0,65 7,5
0,83 2,1 0,82 2,35
1,1
2,5 1,05 2,5 1,45 2,5 3,2 5,2 0,8 10
3
1 2,8 0,98 2,95 1,3 3,1 1,3 3,1 1,75 3,1 3,9 4,4 1 12
5,8
4,7
1,15 2,7 1,15 3,15 1,5 3,4 1,5 3,4 1,95 3,4 4,3 5,8 1,1
13
7
0,3
1,05 2,8 1,05 3 1,4 3,2 1,35 3,2 1,85 3,2 4 7,2 1 12
0,3
5,8
1,3 3,5 1,25 3,8 1,7 4,1 1,7 4,1 2,3 4,1 5,1 8,6
8,7"
1,3 15
1,55 4,1 1,55 4,55 2
4 8
2
4,8 -
2,7
4,8 6
10,5 1,5
18
1,65 4 1,6 4,5 2,1 2,1
4,8 - 4,8 6
11,5 1,6
18
2,1
5,4
2,1 6 2,8 6,4 2,7 6,4
3,6
fi A
0
14,3 2,1
24 2,1
5,6
2,1 6 2,8 6,4 2,7 6,4
3,6
o
15,3 2
24
2,5 6,9 2,5 7,3 3,3 7,6 3,2 7,6 4,4 7,6 9,5
17,2
2,5 29
0,4
2,5 6,9 2,5 7,3 3,3 7,6 3,2 7,6 4,4 7,6 9,5
18
2,5 29
3
8,2 -
2,9 8,7 3,8 8,9 3,8 8,9 4,8 8,9 11 22,9 2,9 33
3,4
8,2 -
3,3 9,4 4,4
10,2
4,3
10 2
5,8
10,2
12,7 23 3,5
38
3,4
9.5 -
3,3 10 4,4
10,2
4,3 5,8
10,2
13 22,9 3,3
38
9.5 -
3,7 10,5 4,9 11,2 4,8 11,2 6,3 11,2 14
98
3,5 42
0 5
3,9 11 3,8 11,4 5,1 11,7 5 11,7 6,6 11,7
14,5
ZO
3,8 44
U, J
3,8 10,8 3,8 11 5 11,4 4,9 11,4 6,5 11,4
14,5
28,6 3,7 43
4,7 12 4,6 13,5 6,1 14,3 6,1 14,3 8,1 14,3 18 32,2 4,6 54 0,6
5,2 13,8 5,1
15
6,8 15,7 6,7 15,7 9 15,7 19,5 34 5
fin
0,5
5,1 13,3 5,0
15
6,6 15,9 6,6 15,9 8,8 15,9 20 34,3 5,2
- \nj
0,6
6,4 16,5 6,3 18,2 8,3 19,3 8,2 19,3 11 19,3
24
41
6
n
0,5
6,3 16 6,2 18 8,2 19 8,1 19/ 10,9 19 43 6,2 0,7
20'
Oznake:
p korak,
d promjer diobene krunice =p/ s i na = p n
7
(faktor broja zubi
n
z
= l/sin a prema tablici 109, strana 309),
d
{
podnoni promj er =d d
x
gdje je d
x
promj er valjka,
d
a
tjemeni promj er = p cot oc + 2k (cot a prema tablici 109),
d
s
promjer ispod podnone krunice =p cot a g 2r
4
kada je g
irina spojnice,
r
x
polumjer korijena zuba ^0, 51 d
x
,
r
2
polumjer glave zuba =(0,8 0,2) p kod z
=
4 0 , 0, 5 &
x
kod z>40,
k visina glave zuba (tablica 108),
2a diobeni kut =360/z,
y boni kut zuba (tablica 108),
u zranost uzubine (tablica 108),
B irina zuba (tablica 108),
r
3
polumjer bone zaobljenosti zuba (tablica 108).
Slika 328. Lananici prema DIN 8196, za valjkaste lance
Slika 329. Izlazak zupastog lanca iz uzu- Slika 330. Lananik prema DIN 8191, za zupaste
bina lananika lance s unutarnjim voenjem
309
Na isti nain kao valjci, moraj u se i spojnice moi nesmetano dii iz
ozubljenja (sl. 329). Ozubljenje prema DI N 8191 pri kazano je na slici 330, a
mjere u tablici 110. Kod lananika, pri izraunavanju promj era diobene
krunice, vrijedi da je d = p-n
z
(n
z
prema tablici 109).
Mali lananici izrauju se najee od elika za cementiranje ili elika
za poboljanje. Kuj u se u ukovnj u prema veliini i broju komada lananika
ili se kuju iz punog komada. Veliki lananici izrauju se preteno od elinog
lijeva. Koji put se vijenac l ananika zavaruje na glavinu, ili se vee pomou
navoja. Izvedbene oblike lananika za valjkaste lance pokazuj e slika 331, a
lananike za zupaste lance pokazuj e slika 332.
Slika 331. Lananici za valjkaste lance a) postrano voenje; b) unutarnje voenje
Tablica 109. Faktor broja zubi n
z
i cot a za lananike prema DIN 8196
-
cot a
;
cot a
-
eot-a - -r-
"z
cot a
6 2,0000 1,7321 32 10,2023 10,1532 58 18,4710 18,4439 84 26,7443 26,7256
7 2,3048 2,0765 33 10,5201 10,4725 59 18,7891 18,7625 85 27,0625 27,0440
8 2,6131 2,4142 34 10,8380 10,7917 60 19,1073 19,0811 86 27,3808 27,3625
9 2,9238 2,7475 35 11,1558 11,1109 61 19,4255 19,3997 87 27,6990 27,6809
10 3,2361 2,0777 36 11,4737 11,4301 62 19,7437 19,7183 88 28,0172 27,9994
11 3,5495 3,4057 37 11,7916 11,7492 63 20,0619 20,0369 89 28,3355 28,3178
12 3,8637 3,7321 38 12,1096 12,0682 64 20,3800 20,3555 90 28,6537 28,6363
i3 4,1786 ' "470572""' 39 12,4275 1273872"" 65 " 20,6982 20,6740 91 28,9720 28,9547
14 4,4940 4,3813 40 12,7455 12,7062 66 21,0164 20,9926 92 29,2902 29,2731
15 4,8097 4,7046 41 13,0635 13,0251 67 21,3346 21,3111 93 29,6085 29,5916
16 5,1258 5,0273 42 13,3815 13,3441 68 21,6528 21,6297 94 29,9267 29,9100
17 5,4422 5,3495 43 13,6995 13,6630 69 21,9710 21,9482 95 30,2449 30,2284
18 5,7588 5,6713 44 14,0175 13,9818 70 22,2893 22,2667 96 30,5632 30,5468
19 6,0755 5,9927 45 14,3356 14,3007 1 71 22,6074 22,5853 97 30,8815 30,8653
20 6,3925 6,3138 46 14,6536 14,6195 72 22,9256 22,9038 98 31,1998 31,1837
21 6,7095 6,6346 47 14,9717 14,9383 73 23,2437 23,2223 99 31,5180 31,5021
22 7,0267 6,9552 48 15,2898 15,2571 74 23,5620 23,5408 100 31,8363 31,8205
23 7,3439 7,2755 49 15,6079 15,5758 75 23,8802 23,8593 101 32,1545 32,1389
24 7,6613 7,5958 50 15,9260 15,8945 76 24,1984 24,1778 102 32,4728 32,4574
25 7,9787 7,9158 51 16,2441 16,2133 77 24,5167 - 24,4963 103 32,7910 32,7758
26 8,2962 8,2357 52 16,5622 16,5320 78 24,8349 24,8147 104 33,1093 33,0942
27 8,6138 8,5555 53 16,8803 16,8507 79 25,1531 25,1332 105 33,4275 33,4126
28 8,9314 8,8752 54 17,1984 17,1693 80 25,4713 25,4517 106 33,7458 33,7310
29 9,2491 9,1948 55 17,5166 17,4880 81 25,7896 25,7702 107 34,0641 34,0494
"30 !" 9,5678 9,5144 56 17,8347 17,8066 82 26,1078 26,0886 i 08 34,3823 34,3678
31" 9,8845 9,8338 57 18,1529 18,1253 83 26,4261 26,4071 109 34,7006 34,6862
110 35,0188 35,0046
310
Uobiajeni brojevi zubi (neparnim brojevima treba dati prednost) za lanane
pogone su: _
Mali lananici: z
x
= 9 do 11 kod brzina lanca ispod u = 4m/s,
z
x
\\ do 13 kod brzina lanca do v = 4m/s, koraka lanaca
do p = 20 mm i za lance duljine preko 40 lanaka,
za manje osjetljive pogone i za lance ispod
10000 h trajnosti,
Zi = 14 do 16 pri brzini lanaca do u = 7 m/s i kod srednjih
optereenja,
Zj = 17 do 25 pri brzini lanaca do u = 24 m/s i kod veih
optereenja.
Veliki lananici: z
2
= 30 do 80 openito uobiajeno,
z
2
do 120 kao gornja granica,
z
2
= do 150 po mogunosti treba izbjegavati, jer se troenje
poveanjem prijenosnog omjera prenosi na
glave zubaca.
Tablica 110. Dimenzije u mm zubi lananika prema DIN 8191 (slika 330) za zupaste lance DIN 8190
Nazivna Nazivna
Korak h mjera Korak h mjera
P
h c ./'
minimalna i r pripadnog
P
h c
/
minimalna i ; pripadnog
+1 + 1 mjera +1 zupastog + 1 + 1 mjera + 1 zupastog
lanca lanca
30 25 55 50
12,7 35 8 4,7 4 8 3 3 30 25,4 70 17 9,4 9 16 6 5 65
C/2")
45 40
(1")
80 75
55 50 95 90
105 100
30 25 75 65
35 30
38,1
85 75
15,87 45 11 5,9 5 10 4 3 40
38,1
110 25 14,1 9 24 6 5 100
Cl*")
55 50 OV2") 135 125
70 65 160 150
35 30 85 75
19,05 45 40
50 8
110 100
( V )
55 13 7,0 5 12 4 3 50
0"\
135 33 18,8 11 32 8 5 125
70 65
\ )
160 150
80 75 185 175
Materijal: do 25 zubi: elik za cementiranje prema DIN 17210 (JUS C.B9.021) preko 25 zubi : lijevano eljezo, lijevani elik
8.4.4. Podmazivanje
Veu trajnost pogonskih lanaca pri veoj brzini moe se postii dobrom
zatitom od praine i briljivim podmazivanjem. U tom sluaju moe se
raunati s veim ueem tekueg trenja umjesto mjeovitog. Na slici 333
DI N 8195 (u pripremi), dati su preporuljivi naini podmazivanja u zavisnosti
od koraka lanca p i brzine lanca v. Podmazivanjima koja su naznaena u
zagradama mogu se pod odreeni m okol nosti ma postii zadovoljavajui rezul-
tati.
8. 4. Lanani prijenos
311
Povoljna pogonska temperatura lanca je 70 C, a za uljnu kupku ili
optono ulje 60 C. Ako se naznaene temperature prekorae, mora se pred-
vidjeti hlaenje ili upotreba maziva ot pornog na zagrijavanje (motorno ulje
s dodat kom grafita ili molibdendisulfida). Pogonska temperatura t, koju se
moe oekivati, ovisi o temperaturi okoline t
0
, brzini lanca v, broja lanaka X
i nainu podmazivanj a. Za duge lance sa X> 150 i v<l m/s je At = 0 do 25 K,
za kratke lance sa X< 8 0 i u>12m/ s , s podmazivanj em u uljnoj kupci
(uranjanjem), ili kod optonog tlanog podmazivanj a je zk = 20 do 60 K,
pri runom podmazivanj u ili kapanj em ulja pri v>l m/s je At = 30 do 100K.
Ako At oznaava povienje temperature u odnosu na temperaturu okoline,
onda je t = t
0
+ At.
Ulja za podmazivanje moraj u na pogonskoj temperaturi pri podmazivanj u
u uljnoj kupci, ili pri opt onom tl anom podmazivanj u imati viskoznost
v = 20 do 50cSt, pri podmazivanj u kapanj em v = 40 do 80cSt, te pri runom
podmazivanj u v = 80 do 120 cSt (u ovom sluaju moe se podmazivati i
tekim uljima ili tekuom mau).
Izvanredan utjecaj na efekt podmazivanj a ima stanje maziva. Zanemariva-
nje dobne izmjene ulja ili zaboravljanje na potrebu naknadnog podmazivanj a
moe dovesti do oneie-
n> /s nj a maziva ili ak do suhog
Slika 333. Preporuljivi naini podmazivanja za lanaste zgloba lanca kapanjem
prijenose prema DIN 8195 a) ispravno; b) pogreno
Pri podmazivanju kapanjem ulja na unutarnj u stranu traka lanca dolazi
oko 4 do 14 kapi na minutu. Pri t ome treba paziti da ulje moe prodrijeti
do zglobova, a da ne ulazi na krivom mjestu, odakl e otjee bez koristi (sl. 334).
Pri podmazivanju u uljnoj kupci donja t raka uranj a se u ulje do polovine irine
Tablica 111. Primjeri efekata postignutih raznim nainima podmazivanja lanastih prijenosa prema DI N 8195
Vrste podmazivanja pri brzini lanca
do
v
m/s
ista ulja za podmazivanje
dobivena filtriranjem ili
separacijom
Ulja. za podmazivanje s malim
utjecajem na habanje (troenje)
Ulja za podmazivanje sa tetnim
utjecajem na habanje (troenje)
i / ili druga oneienja
Tlano optono podmazivanje
Jednolian mlaz ulja vodi se na unutarnju
stranu lanca u smjeru gibanja
40 preporueno podmazivanje povoljno do doputeno podmazivanje doputeno do oskudno podmazivanje
Podmazivanje pomou uljne kupke
Lanac i / ili ploa za prskanje uranjaju e u
uljnu kupku, te tako pospjeuju stvaranje
uljne magle. U kuita treba ugraditi let-
vice za voenje ulja.
12
16
Podmazivanje kapanjem ulja
Kapi ulja treba da padaju na unutarnju
stranu lanca i na spojnice. Potrebna koli-
v 0,lp
ina kapi/min = za jednostruk
m/s mm
lanac
20
Runo podmazivanje
Mazivo se nanosi na unutarnju stranu
lanca, a prvenstveno izmeu unutarnje i
vanjske spojnice pomou kantice za ulje
ili kista. Po mogunosti predvidjeti peri-
odino ienje lanca
12
16
povoljno podmazivanje doputeno podmazivanje doputeno do oskudno podmazivanje
doputeno podmazivanje
oskudno podmazivanje
srednje podruje
doputeno do manjkavo podmazivanje
povoljno podmazivanje povoljno podmazivanje
zatieni
pogoni
j doputeno do manjkavo '
ne Z
atieni
| podmazivanje
ni s
i ; utjecajem
| praine i
povoljno podmazivanje ;
t o m e s l i n 0
doputeno
podmazivanje
doputeno do oskudno
podmazivanje
nezatieni
pogoni sa
tetnim
povoljno do doputeno oneienjima , doputeno do oskudno
podmazivanje I podmazivanje
doputeno do oskudno
podmazivanje
doputeno do oskudno
podmazivanje
srednje podruje
bez dodatnog podmazivanja dodatne utjecaje brusnih ili agresivnih materijala treba posebno uzimati u obzir
313
spojnice. Dobri rezultati dobivaju se ako se ugradi kolut za prskanje ulja,
koji stvara uljnu maglu. Uljne estice se taloe na lanac i na okapni ce odakle
sakupljeno ulje ponovo kaplje na lanac. Pri t ome moe donj a traka lanca
j o dodat no uranjati u uljnu kupku. Pri optonom tlanom podmazivanju
ubrizgava se ulje na unutarnj u stranu povratne trake.
Pri brzini lanaca u>12m/ s pokazal o se dobri m podmazivanje ubrizgava-
njem. To je vrst opt ono tlanog podmazivanj a sa sapnicama, koje stvaraju
najsitnije kapljice.
U tablici 111 pri kazane su daljnje mogunosti upotrebe navedenih naina
podmazivanj a ako se od preporuenih naina podmazivanja, slika 333, odstupi
ili mora odstupiti.
8.4.5. Proraun
Proraun pogona lanaca s tulj kom i valjkastim lancima utvren je u
DI N 8195 (za sada u pripremi). U tom standardu navedeno j e: Doputeno
optereenje pogonski h lanaca odreeno je habanj em u zglobovima i time
vezanim produljenjem lanca. Produljenje ne treba da prelazi pri j ednol i kom
troenju i srednjem broju zubi 3 %. Preduvjet za ovo je, da postoji mogunost
naknadnog zatezanja. Slijedee podloge za proraun vrijede samo onda, ako
ne dolazi do naknadni h dinamikih optereenja, npr. zbog vibracija neopte-
reene ili optereene trake lanca ili zbog rotacionih vibracija cijelog prijenosa.
Kod teih pogonskih uvjeta, naroi to kod brzina lanca preko v = 24 m/s, treba
uzeti u obzir iskustva proizvoaa lanaca."
Odnos brzine vrtnje mal og l ananika prema brzini vrtnje velikog lana-
nika daj e:
prijenosni omjer i = n
l
/n
2
= z
2
/z
l
.(249)
nj u mi n
- 1
brzina vrtnje malog lananika,
n
2
u mi n
- 1
brzina vrtnje velikog lana'nika,
z
1
broj zubi malog lananika,
z
2
broj zubi velikog lananika.
Slika 335. Mnogokutnik (poligon) dobiven
obavijanjem lananika
Openi to se uzima i = 1, dok se kod malih brzina lanaca moe ii ak
do z=10. Prijenose na veu brzinu vrtnje treba izbj egav^j ^bog4oe-4skori--
stivosti. Kao broj zubi treba odabrati prim-brojeve (djeljive samo sa j edan i sa
samim sobom) da lanci ne bi periodiki ulazili u zahvat istim zubima lan-
anika. Na taj nain dijeli se habanj e ravnomj erno na sve dijelove lanca i
lananika u zahvatu.
Pri radu l anac ovija lananik u obliku poligona (sl. 335) valjcima koji
ulaze u uzubine. Budui da je ovoj na duljina lanca manja od odgovarajueg
Tablica 112. Faktori udara c prema DIN 8195
Gonjeni strojevi
Pogonski strojevi
Transmisije
pogonske
(grupni
pogon)
Gonjeni strojevi
e
l
e
k
t
r
o
-
m
o
t
o
r
i

moto
spo
l ci l . |
ri s unu
ri
2cil.
tarnjim
4cil.
izgaran
brzi
do
2ci l .
em
do
6ci l .
vodene t
brzo-
hodne
urbine
sporo-
lodne p
a
r
n
e

t
u
r
b
i
n
e

Transmisije
pogonske
(grupni
pogon)
Tokarilice, builice
glodalice
blanjalice
drobilice
strojevi za izvlaenje
1,4
1,5
2,3
2
1,8
hidrauline
pree ekscentarske
koljenaste
1,8
2,5
2
2,8 2,5 2,2
strojevi za obradu drva
tkalaki stanovi
1,8
2
4,5 4 3,7 3 2,5 2,5 3,5 1,8
2
prepleta-rotacioni
strojevi translatori
1,5
2
Prelaki stroj 1,5 1,5
klipni kompresori
jednostepeni
dvostepeni
2,5
2
5
4,5
4,5
4
4
3,5
3,5
3
rotacioni kompresori
jednostepeni
dvostepeni
1,6
1,3
4
3
3,2
2,7
3
2,5
2,5
2
2
1,6
puhala
ventilatori
1,5
2,5
2
1,8
3
3,7
2,7 2,5 2
2,5
klipne pumpe
1-cilindrine
2-cilindrine
1,5
2,5
2
1,8
5
4
4
3,5
3,5
3
3
2,7
2,6
2,3
2,5
2,2
3,5
2,7
centrifugalne pumpe 1,5 3 2,8 2,5 2,2 2
valjaoniki stanovi P"J
e n
sni ka
neposredno
2,5
3
valjci za gnjeenje
mlinovi na kugle
bubnjasti mlin
mlinovi ekiari
2
1,8
2
2,5 5 4,5 4 3,5
2
1,8
2
2,5
kalanderi P
r e k o r
PiJenosnika
neposredno
2,5
3
brusilice za celulozu (sjekalice)
vibraciono sito
nabijai
bubnjevi za mijeanje
bageri
rudarske glodalice
mijealice
transporter za sipki materijal
transporter za komadni materijal
dizalice
viljukari
rudarski ekrk
1.8
2
2
1,7
3
1,6
1,5
2
2,5
3
2,5
5
4
3
4
5
4
4
3,2
5
2,8
3,5
4
3,5
3,5
3
5
4,5
2,5
3
3,5
4,5
3,2
3,2
2,5
4,5
4
2,2
2,7
3
3,5
2,8
2
4
2
2
2,6
2,2 3 1,8
2
1,6
1,5
veliko postrojenje
generatori .
malo postrojenje
1
1,5
2
2,8
1,2
1,7
1,5
2,5
1
1,5
1
1,5
transmisije gonjene 1,5 2,3 2 2 2,5 1,5 1,5
krunog luka, kree se l anac s pogonskog lananika nej ednolikom brzinom
(sl. 336). Ove nejednolikosti rastu smanjivanjem broj a zubi lananika. Na
gonjenom lananiku nejednolikosti se mogu j o poveati, to ovisi od toga u
kojem ritmu nailazi l anac na lananik. Razlika u brzini iznosi Av = v (1-cosa),
gdje v oznaava najveu brzinu lanca.
Slika 336. Tok brzina lanca kod
razliitog broja zubi pogonskog
lananika
Preporuljivo je da se prema snazi P,
koju lanac treba da prenosi, i brzini vrtnje
mal og lananika, vri predi zbor odgo-
varajueg lanca. To se vri pomou: vrijeme
udarne snage P
D
P
D
u k w
P u kVV
m
m k
(250)
udarna snaga reducirana na jednostruk lanac,
snaga, koju treba lancem prenijeti,
faktor noenja lanca, kod jednostrukih lanaca je m=\, kod dvo-
strukih lanaca je m= 1,75, a kod trostrukih lanaca je w = 2,55,
faktor snage prema tablici 113 (k tome slijedei podaci).
Udar na snaga P
D
reduci rana na j ednostruki lanac zavisi od vrste pogona
(pogonski i gonjeni stroj) i broj a zubi z\ mal og lananika, jer z\ odreuje obodnu
brzinu. Ovu ovisnost uzima u obzir faktor snage k. Najprije iz tablice 112
treba odabrati faktor udara c, pa s njim i brojem zubi z
x
odrediti iz tablice 113
faktor snage k (vrijednosti u zagradi po mogunosti izbjegavati).
S izraunatom udarnom snagom P
D
i brzi nom vrtnje n
x
moe se iz tablice
114 odabrati odgovarajui valjkasti lanac. S navedenim udarni m snagama
moe se, uz bezprij ekorno podmazivanje, oekivati vijek trajanja od 15000
pogonskih sati. P
D
vrijednosti vae za lance s broj em l anaka X = 100. Kod
X = 40 treba raunati samo sa 90 % udarne snage. Vrijednosti za P
D
date su
do onih brzina vrtnje n
x
koje odgovaraj u najpovoljnijim snagama. Ako lanci
rade s veom brzi nom vrtnje, t ada j ako opada udarna snaga koja se prenosi
zbog progresivno rastuih centrifugalnih sila koje optereuju lanac.
Tablica 113. Faktori snage k prema DI N 8195 (prijedlog) za valjkaste lance
Faktor Broj zubi 2, malog lananika
udara
c 13 15 17 19 21 23 25 38 45 57
1 (0,66) 0,78 0,89 1 1,11 1,23 1,35 2,11 2,54 3,28
1,5 (0,53) 0,62 0,71 0,80 0,89 0,98 1,08 1,69 2,03 2.62
2 (0,49) 0,57 0,65 0,73 0,81 0,90 0,98 1,54 1,85 2,39
3 (0,42) (0,49) 0,56 0,63 0,70 0,77 0,85 1,33 1,60 2,06
4 (0,39) (0,45) (0,51) 0,58 0,65 0,71 0,78 1,23 1,47 1,80
5 (0,35) (0,41) (0.47) (0,53) 0,59 0,65 0,72 1,12 1,35 1,74
Tablica 114. Udarna snaga PD u kW koja se moe prenijeti jednostrukim valjkastim lancima DI N 8187 i 8188 (JUS M.C1.820 i 822) (vidi tablicu 106. str )
Broj
lanca
Brzina vrtnje , u min
1
4000
Broj
lanca 1 4 10 25 50 100 125 160 250 400 630 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150 4000
03
04
05 B
0,09 0,14 0,18 0,23 0,28 0,36 0,46 0,50 0,65 0,81
03
04
05 B
0,07 0,09 0,13 0,22 0,29 0,37 0,46 0,59 0,74 0,92 1,1
03
04
05 B
0,12 0,15 0,18 0,29 0,44 0,63 0,81 0,92 1,18 1,48 1,70
06 B 0,08 0,15 0,29 0,37 0,44 0,66 0,96 1,47 1,84 2,32 2,95 3,54 3,83
08 B 0,09 0,21 0,40 0,74 0,92 1,18 1,70 2,43 3,83 4,64 5,90 7,36 7,70
10 B 0,15 0,33 0,63 1,18 1,46 1,77 2,60 3,90 6,00 7,36 9,20 11,0
12 B 0,09 0,23 0,51 0,92 1,84 2,20 2,80 3,95 6,10 9,20 11,8 14,6 14,6
16 B 0,08 0,28 0,63 1,47 2,94 5,15 5,95 7,70 11,8 18,4 27,2 32,0 29,5
20 B 0,16 0,52 1,18 2,94 5,15 9,60 12,5 14,7 23,2 35,3 46,4 46,4
24 B 0,32 1,00 1,91 5,90 10,3 19,5 24,3 29,4 46,4 73,6 73,6
2 8 B 0,45 1,47 3,24 7,36 14,7 26,5 32,4 39,0 59,0 92,0
32 B 0,59 2,00 4,64 11,0 19,8 36,8 46,4 59,0 88,5 92,0
40 B 1,18 3,82 9,20 19,8 37,6 73,6 92,0 110 118
4 8 B 1,77 5,90 14,0 32,4 59,0 118 140 154
5 6 B 3,24 11,0 25,0 59,0 114 188 170
6 4 B 4,30 14,7 33,8 77,2 147 232
72 B 5,5 18,4 45,0 96,0 184 220
08 A 0,07 0,17 0,31 0,59 0,74 0,92 1,32 1,98 3,02 3,68 4,63 5,90 6,85 6,60
10 A 0,15 0,32 0,59 1,18 1,45 1,76 2,60 3,82 5,90 7,36 9,20 10,3
12 A 0,10 0,24 0,59 1,03 1,91 2,35 2,94 5,90 7,00 10,0 12,5 15,5 16,2
16 A 0,07 0,24 0,59 1,28 2,35 4,64 5,70 7,00 10,3 15,7 23,2 29,4 29,4
20 A 0,14 0,46 1,10 2.35 4,64 8,85 11.0 13,2 19,5 29.4 46.4 46,4
2 4 A 0,23 0,96 1,84 4,05 8,10 14,7 18,3 22,2 33,1 50,0 73,6
28 A 0,37 1,25 2,94 6,48 12,5 23,2 28,7 35,4 51,6 78,0
32 A 0,52 1,84 4,12 9,20 18,4 33,8 40,5 48,0 73,6 118
40 A 0,96 3,24 7,36 17,7 32,4 59,0 73,6 92,0 125
48 A 1,55 5,35 11,8 29,4 51,5 96,0 147
^3
0-!
Prije proraunavan]a broja lanaka kod otvorenog lananog prijenosa
treba izabrati priblinu vrijednost razmaka osi a' i broj zubi lananika z
x
i z
2
.
Na taj nain se dobiva:
broj lanaka x = 2+^
1
^
1
+(^^\ (251)
p 2 \ 2n ) a!
Izraunata vrijednost X zaokruuje se na cio broj. Tada je duljina lanca
L = p- X.S odabranom vrijednou za X moe se izraunati toan razmak osi a
(vidi sl. 322 a na str. 300):
razmak osi:
P
a=
y
-{2X-z
l
-z
2
+ V(2X - z
x
- z
2
f -f(z
2
-z,)
2
) (252)
a u mm toan razmak osi,
p u mm korak lanca (tablica 106, str. 304),
./' proraunski faktor prema tablici 115.
Izabrani lanac treba raunski kontrolirati na vremensku izdrljivost, tj. na
vijek trajanja u satima spojnica, valjaka i zglobova.
Brzina lanca v d
x
n n
x
=d
2
- n n
2
(253)
v u m/s brzina lanca,
d
{
, d
2
u m promjeri diobenih krunica lananika (vidi jednadbe za proraun
na strani 308),
n,, n
2
u s~
1
brzina vrtnje lananika.
Vuna sila lanca F = P/v (254)
F' u N vuna sila lanca = obodna sila lananika,
P u W snaga koja se prenosi lananim prijenosnikom,
v u m/s brzina lanca = obodna brzina lananika prema jednadbi (253).
Tablica 115. Faktor proraunavanja / z a razmak osi prema DIN 8195
j r - 2 ,
./'
* - Z |
f
X-z,
/
X-z,
./'
X - z
x
f
X-zi
f ./' f
Z i z.
/
Z l~ Z \
./'
Z2 - Z1
f
Z2- Z1
f
12 0,8106
4
0,8110 2,3 0,8127 1,37 0,8215 1,25 0,8270 1,13 0,8372
11 0,8106 3,8 0,8111 2,2 0,8130 1,36 0,8219 1,24 0,8276 1,12 0,8387
10 0,8107 3,6 0,8112 2,1 0,8134 1,35 0,8222 1,23 0,8282 1,11 0,8405
9 0,8107 3,4 0,8113 2 0,8138 1,34 0,8226 1,22 0,8289
1,1 0,8425
8 0,8107 3,2 0,8114 1,9 0,8143 1,33 0,8230 1,21 0,8295 1,09 0,8448
7 0,8108 3 0,8115 1,8 0,8150 1,32 0,8234 1,2 0,8302 1,08 0,8474
6 0,8108 2,9 0,8116 1,7 0,8158 1,31 0,8238 1,19 0,8310 1,07 0,8503
5 0,8109 2,8 0,8118 1,6 0,8170 1,3 0,8243 1,18 0,8318 1,06 0,8537
4,8 0,8109 2,7 0,8119 1,5 0,8185 1,29 0,8248 1,17 0,8326 1,058 0,8544
4,6 0,8109 2,6 0,8121 1,4 0,8207 1,28 0,8253 1,16 0,8336 1,056 0,8551
4,4 0,8110 2,5 0,8123 1,39 0,8209 1,27 0,8258 1,15 0,8346 1,054 0,8559
4,2 0,8110 2,4 0,8125 1,38 0,8212 1,26 0,8264 1,14 0,8358 1,052 0,8567
3 1 8 8. Remenski i lanani prijenosnici
Za vrijeme rada pojedini lanci lanaca vre kruno gibanje preko lana-
nika. Pojedini lanci izloeni su zbog toga djelovanju centrifugalne sile F
f
,
koja lanac jo vie optereuje:
centrifugalna sila F
{
= q-v
z
( 255)
F
f
u N centrifugalna sila koja dodatno optereuje trake lanaca,
q u kg/m teina lanca po metru duljine prema tablici 106, strana 304,
i; u m/s brzina lanca prema jednadbi (253).
Ukupna vuna sila F
G
= F + F
F
(256)
F
G
U. N najvea vuna sila u lananoj traci (optereena traka) bez obzira na udare
u pogonu,
F u N vuna sila proizala iz snage koju treba prenijeti prema jednadbi (254),
F
f
u N centrifugalna sila u svakoj traci lanca prema jednadbi (255).
Vijek trajanja spojnica
Uzmemo li u obzir udare uvjetovane vrstom pogona, bez utjecaja centri-
fugalne sile, tada iznosi sigurnost spojnica protiv loma:
sigurnost protiv loma S M
=
T 3 ' ( 257)
t
F
M
u kN lomna sila lanca prema tablici 106, strana 304,
F u kN vuna sila u lancu prema jednadbi (254),
y znaajka udara prema tablici 116.
U tablici 1 1 7 dane su vrijednosti potrebne sigurnosti S
D
, ali koje uzimaju
u obzir i utjecaje centrifugalnih sila. Ako je S
M
^
=
S
D
onda su zadovoljeni svi
zahtjevi u pogledu izdrljivosti spojnica i nije potreban nikakav daljnji proraun.
Ako je S
M
<S
D
treba izraunati
odnos sigurnosti X=S
M
/S
D
( 258)
koji daje odgovor na veliinu mogueg vijeka trajanja L\ spojnica u satima
rada. Pri besprijekornom podmazivanju moe se oekivati:
Tablica 116. Znaajke udara y prema DIN 8195 (prijedlog) za valjkaste lance
Optereenje
Faktor
udara
c
Znaajka
udara
y
Pogon bez udara, ravnomjerno optereenje
1 1
Ravnomjeran pogon s laganim pojedinanim udarima, optereenje s laganim titrajima 1,5 0,8
Lagani udari, optereenje sa srednje velikim titrajima 2 0,73
Srednji udari, optereenje s velikim titrajima periodikog optereenja 3 0,63
Jaki udari, laki udari koji proizlaze iz preticanja 4 0,58
Jaki udari, srednji udari koji proizlaze iz preticanja 5 0,53
319
A/A
D
= 0,82 0,89 0,96 1,0 1,12
1^ = 2000 5000 10000 15000 50000 h
A
D
je faktor vijeka trajanja prema tablici 118, zavisan od broja zubi z
x
malog lananika i od broja lanaka lanca X. Vijek trajanja 1^=15000 sati u
pravilu je dovoljan. Pri manj kavom podmazivanju postie se isti vijek trajanja,
ako se uzmu vrijednosti za A
D
iz tablice 118 i mnoe s faktorom 1,2.
Tablica 117. Potrebni faktori sigurnosti S
D
prema DI N 8195 (prijedlog) za valjkaste lance
Brzina vrtnje n. Korak lanca p u mm
u mi n
- 1
malog zupanika 9,525 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 44,45 50,8 63,5 76,2 88,9
1 7,61 7,64 7,69 7,75 7,87 8,04 8,19 8,37 8,70 9,24 9,93 10,71
2 8,15 8,19 8,24 8,3 8,44 8,61 8,78 8,97 9,32 9,91 10,64 11,48
3 8,49 8,53 8,58 8,65 8,78 8,97 9,14 9,34 9,71 10,32 11,08 11,96
4 8,73 8,77 8,83 8,89 9,04 9,23 9,40 9,61 9,99 10,61 11,4 12,3
5 8,93 8,97 9,03 9,1 9,25 9,44 9,62 9,83 10,22 10,86 11,66 12,58
6 9,1 9.14 9,2 9,27 9,42 9,61 9,80 10,01 10,41 11,06 11,87 12,82
8 9,36 9,4 9,47 9,54 9,69 9,89 10,09 10,3 10,71 11,38 12,22 13,19
10 9,58 9,62 9,68 9,75 9,91 10,12 10,31 10,54 10,95 11,64 12,5 13,49
20 10,26 10,31 10,37 10,45 10,62 10,84 11,05 11,29 11,74 12,47 13,39 14,46
30 10,69 10,73 10,8 10,89 11,06 11,29 11,51 11,76 12,22 12,99 13,95 15,05
40 11 11,05 11,12 11,2 11,38 11,62 11,85 12,1 12,58 13,37 14,35 15,49
1
50
11,25 11,3 11,37 11,46 11,64 11,88 12,11 12,38 12,86 13,67 14,68 15,84
60 11,45 11,5 11,58 11,67 11,85 12,1 12,34 12,6 13,1 13,92 14,95 16,13
80 11,79 11,84 11,92 12,01 12,2 12,46 12,70 12,97 13,48 14,33 15,38 16,6
100 12,05 12,11 12,18 12,28 12,47 12,74 12,98 13,26 13,79 14,65 15,73 16,98
200 12,92 12,97 13,06 13,16 13,37 13,65 13,92 14,22 14,78 15,7 16,86 18,2
300 13,45 13,51 13,6 13,71 13,92 14,22 14,49 14,8 15,39 16,35 17,56 18,95
400 13,84 13,9 13,99 14,1 14,32 14,62 14,91 15,23 15,83 16,82 18,06
500 14,16 14,22 14,31 14,42 14,65 14,96 15,25 15,58 16,2 17,21
600 14,42 14,48 14,58 14,69 14,92 15,24 15,53 15,87 16,49
800 14,84 14,9 15 15,12 15,36 15,68 15,99 16,33 16,98
1000 15,18 15,24 15,34 15,46 15,7 16,03 16,35 16,7
2000 16,26 16,33 16,44 16,57 16,83
3000 16,94 17,01 17,12 17,25
4000 17,43 17,51 17,62 17,76
6000 17,86 17,93
Tablica 118. Faktori vijeka trajanja X
D
prema DIN 8195 (prijedlog) za valjkaste lance
Broj lanak Broj zubi malog lananika Zi
X 13 15 17 19 21 23 25 38 45 57
40 0,893 0,883 0,874 0,866 0,895 0,853
70 0,844 0,834 0,826 0,819 0,812 0,806 0,801 0,775
100 0,814 0,805 0,797 0,790 0,784 0,778 0,773 0,747 0,737 0,723
200 0,760 0,751 0,744 0,737 0,732 0,726 0,721 0,698 0,688 0,675
320
Vijek trajanja valjaka
U podruj u viih brzina vrtnje ne odreuje vrstoa spojnica vijek traja-
nja lanca. Taj vijek odreuj e u t om sluaju vremenska izdrljivost valjaka.
Ta vremenska izdrljivost zavisi od broj a promj ena optereenja u toku
Tablica 119. Nazivne vrijednosti F, u kN za vune sile valjaka valjkastog lanca prema DI N 8195 (u prijedlogu)
Brzina vrtnje n, u min"
1
malog lananika
250 315 400 500 600 800 1000 1250 1600 2000 2500 3150 4000 5000 6300 8000 10000
13 84 48 26 15 8,4 4,7 2,6 1,5 0,84 0,48 0,26 0,15 0,08 0,05 0,03 0,01 0,008
15 90 50 28 16 9,0 5,0 2,8 1,6 0,9 0,5 0,28 0,16 0,09 0,05 0,03 0,02 0,009
17 95 52 30 17 9,5 5,4 3,0 1,7 0,95 0,54 0,3 0,17 0,09 0,05 0,03 0,02 0,01
19 100 57 31,5 18 10 5,7 3,1 1.8 1,0 0,57 0,31 0,18 0,1 0,06 0,03 0,02 0,01
21 60 33 19 10,5 6,0 3,3 1,9 1,05 0,6 0,33 0,19 0,11 0,06 0,03 0,02 0,01
23 63 36 20 11 6,3 3,6 2,0
1,1
0,63 0,36 0,2 0,11 0,06 0,04 0,02 0,01
25 66 38 20,5 11,5 6,6 3,8 2,05 1,15 0,66 0,38 0,2 0,11 0,06 0,04 0,02 0,01
27 69 39 21 12 6,9 3,9 2,1 1,2 0,69 0,39 0,21 0,12 0,07 0,04 0,02 0,01
30 73 40 22,5 12,5 7,3 4,0 2,2 1,25 0,73 0,4 0,22 0,12 0,07 0,04 0,02 0,01
38 80 45 25 14 8,0 4,5 2,5 1,4 0,8 0,45 0,25 0,14 0,08 0,05 0,025 0,015
45 88 49 28 15 8,8 4,9 2,8 1,5 0,88 0,49 0,28 0,15 0,09 0,05 0,03 0,016
50 93 52 29 17 9,3 5,2 2,9 1,7 0,93 0,52 0,29 0,17 0,09 0,05 0,03 0,016
57 100 54 30 17,5 9,8 5,4 3,0 1,75 0,98 0,54 0,3 0,17 0,1 0,055 0,03 0,017
Tablica 120. Faktor vijeka trajanja A
r
za valjke lanaca prema DI N 8195 (prijedlog)
Broj lanaka X
h 32 40 50 63 80 100 125 160 200 250 315
2000 3,8 5,1 7,2 10,5 15 21 30
5000 0,95 1,3 1,9 2,6 3,8 5,2 7,5 10,5 15,5 22 28
10000 0,32 0,48 0,66 0,95 1,3 1,9 2,6 3,8 5,2 6 11
15000 0,18 0,25 0,36 0,5 0,7 1 1,4 2 2,8 4 5,6
30000 0,063 0,09 0,125 0,18 0,25 0,36 0,5 0,7 1 1,45 2,1
50000 0,030 0,04 0,059 0,08 0,115 0,16 0,24 0,32 0,54 0,65 0,95
Tablica 121. Faktori vrste lanca r
r
za valjkaste lance prema DI N 8195 (prijedlog)
Korak lanca Za lance prema DI N 8187 Za lance prema DI N 8188
P
(JUS M.C1.820, 821 i 822)
mm jednostruki dvostruki trostruki jednostruki dvostruki trostruki
5 1,50
6 1,41 2,40 3,53
8 1,03 1,74 2,57
9,525 1,69 2,88 4,23
12,7 1,62 2,77 4,07 1,55 2,64 3,89
15,875 1,45 2,47 3,63 1,44 2,44 3,56
19,05 1,34 2,29 3,36 1,44 2,45 3,61
25,4 1,38 2,36 3,46 1,29 2,19 3,23
31,75 1,22 2,08 3,06 1,19 2,02 2,98
38,1 1,47 2,5 3,68 1,29 2,19 3,22
44,45 1,45 2,46 3,62 1,08 1,84 2,7
50,8 1,16 1,97 2,9 1,16 1,98 2,91
63,5 1,23 2,09 3,08 1,24 2,11 3,11
76,2 1,26 2,14 3,14 1,29 2,2 3,23
88,9 1,21 2,05 3,01
101,6 1,08 2,90 2,70
114,3 1,22 2,08 3,05
321
oekivanog vijeka trajanja L
h
. To zapravo znai da zavisi od broja obilazaka
lanca za vrijeme vijeka trajanja L^, broja zubi z
x
, koraka lanca p, faktora
vrste lanca t
r
, i od znaaljke udara y.
U tom sluaju treba izraunati doputenu:
vunu silu za valjke F
R
= F
T
- A
t
- t
r
(259)
F
R
u kN doputena vuna sila u traci lanca za valjke,
F
r
u kN nazivna vrijednost vune sile u zavisnosti od broja zubi z, i brzini
vrtnje , (prema tablici 419),
A
r
faktor vijeka trajanja za valjke prema eljenom vijeku trajanja L^
(prema tablici 120),
t, faktor vrste lanca (prema tablici 121).
Ako je F/y^F
R
onda se pri besprijekornom podmazivanju moe postii
eljeni vijek trajanja. Uz manjkavo podmazivanje samo onda ako je F/y 0,4 F
R
.
Ovdje oznaava F vunu silu lanca prema jednadbi (254), a y znaajku udara
prema tablici 116, strana 318.
Vijek trajanja zglobova
Potrebno je u proraunu uzeti u obzir jo i troenje (habanje) u zglobovima
lanca. To troenje zavisno je od okretnog gibanja u zglobovima (put trenja),
od brzine lanca i od:
Tablica 122. Faktori brzine koraka t
v
za zglobove lanca prema DIN 8195 (prijedlog)
Brzina lanca r Korak lanca, p u mm
m/s 9,525 12,7 15,875 19,05 25,4 31,75 38,1 44,45 ! 50,8 63,5 76,2 88,9
0,1 21,2 20,4 18,9 17,9 16,6 15,6 14,8 14,2 i 13,7 12,9 12 11,2
0,2 16,8 16,2 15,0 14,2 13,2 12,4 11,7
11,3 i
10,9 10,2 9,5 8,8
0,3 14,7 14,2 13,1 12,4 11,5 10,8 10,2 9,8 ! 9,5 8,9 8,3 7,7
0,4 13,3 12,9 11,9 11,3 10,5 9,8 9,3
9 8,6 8,1 7,6 7,1
0,6 11,6 11,2 10,4 9,9 9,1 8,6 8,1 7,8 7,5 7,1 6,62 6,15
0,8 10,5 10,2 9,4 9 8,3 7,8 7,4 7,1
1
6,85 6,42 6,01 5,58
1 9,8 9,5 8,8 8,3 7,7 7,3 6,86 6,58 6,36 5,97 5,58 . 5,19
2 7.8 7,5 6,95 6,6 6,11 5,76 5,45 5,23
5,05 I 4,74
4,43 4,12
3 6,83 6,58 6
'
U 5,89 .5.35 5.01 4,76 4.57 4,41 4,15 3,89 3,61
4 6,22 6 5,54 5,26 4,87 4,59 4,34 ! 4,17 4,03 : 3,78 3,53 3,28
5 5,75 5,57 5,16 4,91 4,54 4,26 4,03 ; 3.87 3,74
:
3,52 3,28 3,06
6 5,43 5,24 4,85 4,51 4,28 4,02 3,79 ; 3.65 3,53
i 3,32
3,1 2,87
7 5,18 5,01 4,62 4,39 4,06 3,83 3,62
t - i
I 3,47
3,36 i 3,15 2,94 2,74
8 4,94 4,76 4,4 4,17 3,88 3,64 3,45 3.32 3,21 ! 2,99 2,81 2,71
9 4,74 4,57 4,22 4,01 3,73 3,5 3,31 : 3,19
i
3,08 i 2,87 2,69 2,5
10 4,56 4,4 4,07 3,86 3,57 3,37 3,19
1
3,06 2,95 ! 2,77 2,59 2,41
12 4,28 4,14 3,81 3,62 3,37 3,18 3
I 2,88
2,78 i 2,6
i 2,42
2,25
14 4.06 3,93 3,62 3,44 3,2 3,02 2.85 ! 2,74 2,64 ! 2,47
i
1 2,3
j
2,13
16 3,9 3,76 3,48 3,3 3,06 2,88 2,72
!
2,61 ! 2.52 ' 2,37 2,21
20 2,62 3,49 3,23 3,06 2,84 2,67 2,53 ! 2,43
i 2,33
: 2,2
25 3,36 3,24 2,99 2,83 2,63 2,48 2,36
i 2,26
i
30 3,16 3,05 2,82 2,68 2,48 2,34 \ 2,24
i
35 3,01 2,9 2,67 2,53 2,36 2,22
i
40 2,88 ! 2,77 2,56
i
2,42 2,25
l i
j
i
21 Flcmcnli strojeva
322
povrinskog tlaka u zglobovima p= (260)
A y
p
v
u N/cm
2
postojei povrinski tlak u zglobovima,
F
a
U N ukupna vuna sila prema jednadbi (256),
A u cm
2
povrina zglobova prema tablici 106,
y znaajka udara prema tablici 116, strana 318.
S izraunatim povrinskim t l akom p
v
oitava se sa slike 337 znaajka
vijeka trajanja vv u zavisnosti od naina podmazivanj a. Oi t anu vrijednost vv
usporeuje se sa:
w
D
= t
v
znaajkom zgloba
w
D
znaajka zgloba za vijek trajanja 1^=1500011,
f
v
faktor brzine koraka lanca prema tablici 122,
A
v
faktor puta trenja prema tablici 123.
(261)
N/cm
2
10000 -,
3000
8000 -
7W0
6150 -
5600
5000 -
1*500
hOOO
J
A
3550
T
3150 -
1
Z800
1500 -
ZZH0
a ZO00 -
e 1800
1600 -
VtOO
^ 1
1250 -
7720
1000 -
J<
900
800 -
-5
u
no
-5
u 630 -
.
560
vi
*~ 500 -
o 450
wo -
355
315 -
Z80
250 -
ZZf
200-
180
160 -
VtO
125-
772
100 -
6,3 8 10 12,5
znaajka vijeka trajanja
zz,*
20 25
Slika 337. Znaajka vijeka
trajanja vv u zavisnosti od
povrinskog tlaka u zglobu
p
v
i od naina podmaziva-
nja prema DIN 8195 za
valjkaste lance
Oekivana vrijednost vijeka trajanja L\ za zglobove dobiva se pri odnosu
znaajki:
w/w
D
= 0,67 0,8 1,0 1,15 1,44 2,01
L\ =50000 30000 15000 10000 5000 2000 h
323
Najpovoljnije j e ako se poklapaj u vrijednosti vijeka trajanja L\ spojnica,
valjaka i zglobova. To e se praktiki vrlo rijetko moi ostvariti. Ni u kom
sluaju ne smije ni j edan od triju vjekova trajanja leati ispod eljenog za
lanac.
Zupasti lanci
Za zupaste lance ne postoji standard prema kojem se proraunava.
Zupasti lanci proraunavaj u se kont rol om statike i dinamike sigurnosti:
statika sigurnost S
SXaX
=
=
l (262)
dinamika sigurnost ^& m~^ = 5 (263)
F
G
-c
F
M
u kN lomna sila lanca, tablica 107, strana 305,
F
Q
U kN ukupna vuna sila prema jednadbi (256), pri emu se potrebne veliine
uzimaju iz tablice 107,
c faktor udara prema tablici 112, strana 314.
Jednadbe (249) i (251) do (256) vrijede i za zupaste lance. Vijek trajanja
lanaka moe se proraunat i na isti nain kao i za valjkaste lance, jer u
troenju ne bi trebala da postoji nikakva razlika. Preporuljivo je posavjeto-
vati se s proi zvoai ma lanaca.
Kao silu koja optereuje vratilo (vidi sl. 304, str. 280) moe se uzeti za
sve vrste lanaca da je F
A
1,5 F, ako F znai vunu silu prema j ednadbi (254).
Tablica 123. Faktor puta trenja A
v
za zglobove lanca prema DIN 8195 (prijedlog)
Broj Prijenosni Broj zubi malog lananika z,
lanaka omjer
X
; 13 15 17 19 21 23 25 38 45 57
A(\
1 0,57 0,64 0,69 0,74 0,76 0,79
2 0,63 0,7
1 0,69 0,77 0,83 0,98 0,92 0,95 0 97 1,12
70 2 0,76 0,85 0,91 0,98 1,01 1,04
3 0,79 0,88 0,95 1,01
1 0,76 0,87 0,93 1 1,03 1,07
1,1
1,26 1,33 1,44
1 c\c\
2 0,85 0,96 1,03
1,1 1,14 1,17 1,21 1,39
IUU
3 0,88 0,99 1,07 1,14 1,18 1,22 1,25
5 0,91 1,02 1,09 1,17
1 0,97 1,09 1,17 1,26 1,3 1,34 1,38 1,58 1,67 1,81
2 1,07 1,2 1,29 1,38 1,43 1.47 1,51 1,74 1,84 1,99
200 3
1,11
1,25 1,34 1,43 1,48 1,52 1,57 1,81
5
1,14 1,28 1,37 1,47 1,52 1,57 1,61
7 1,17 1,31 1,41
21*
324
9. ZUPANI PRIJENOSNICI
9.1. Osnove
9.1.1. Vrste i oblici
Zupanici prenose okretno gibanje s j ednog vratila na drugo pomou tzv.
veze oblikom, koju u ovom sluaju ini zahvat zubi. Zupani m prijenosni-
cima nije prema t ome pot reban poseban prijenosni element kao kod remenskih
(remen) i lananih prijenosnika (lanac). Ako se u sprezi nalaze dva ili vie zupa-
nika, govori se o prijenosniku. Razlikuju se prijenosnici sa stalnim prijenosnim
omjerom (npr. izmeu pogonskog i radnog stroja), menjai brzina, kod kojih se
dovoenj em u zahvat razliitih zupani ka prijenosni omjer moe mijenjati
(npr. alatni strojevi i mot or na vozila), razdjelni prijenosnici za istodobni pogon
vie vratila (npr. vievretenske buae glave). Pr ema meusobnom poloaju
osi vratila mogu zupanici imati slijedee oblike:
1. elnici, kod paralelnih vratila (sl. 338a),
2. Ozubnice, kao beskonano veliki elnici za promj enu okretnog gibanja u
pravocrtno (sl. 338 b),
3. Stonici, kod vratila koja se sijeku (sl. 338 c),
4. Vijani zupanici, kod mimosmj ernih vratila (sl. 338 d),
5. Puevi i puna kola kod mimosmj ernih vratila (najee pod pravim kutom)
(sl. 338 e).
Slika 338. Osnovni oblici zupanika
a) elnici; b) ozubnica; c) stonici; d) vijanici; e) pu i puno kolo
Pr ema t oku uzdunih linija bokova razlikuju se po DI N 968 (JUS M.C1.012
i 013):
1. elnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lunim zubima (sl. 339),
2. Stonici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lunim zubima
(sl. 340).
9.1. Osnove 325
9.1.2. Zakon ozubljenja
Prijenosni omjer je odnos brzine vrtnje n
1
ili kutne brzine co
1
malog
zupanika prema brzini vrtnje n
2
ili kutnoj brzini co
2
velikog zupanika:
Slika 339. Oblici bokova na elnicima (prikazani na razvinutom cilindrinom plastu)
a) ravni zubi; b) pomaknuti zubi; c) kosi zubi; d) strelasti zubi; e) luni zubi
Slika 340. Oblici bokova na stonicima (prikazani na razvinutom plastu stoca)
a) ravni zubi; b) kosi zubi; c) spiralni zubi; d) evolventni zubi; e) luni zubi
Slika 341. Kinematske krunice i njihove obodne brzine. Trenutna toka dodira bokova
Prijenosni omjer i = n
1
/n
2
= (D
i
/oj
2
(264)
Prema najnovijim ISO i DI N propisima treba prijenosnom omjeru i
dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje j ednog zupanika suprotan
smjeru vrtnje drugog (lijevo i desno). U ovoj knjizi prijenosni omjer i imat e
uvijek pozitivan predznak.
326 9. Zupani prijenosnici
Omjer broja zubi {kinematski omjer) u = z
2
/z
1
(265)
z
x
broj zubi malog zupanika,
z
2
broj zubi velikog zupanika.
Da bi prijenosni omjer ostao u svakoj fazi okret nog gibanja konstantan,
pot rebno je da bokovi zuba imaju odreeni oblik. Bokovi zuba u zahvatu
moraju, naime, za cijelo vrijeme trajanja zahvata da budu u meusobnu dodiru
i da valjajui se j edan po drugom ostvaruju gibanje. Budui da su bokovi
zakrivljeni, oni se, pr omat r ano u ravnini crtanja, dodiruj u u pojedinim tokama
(sl. 341). Prema zakoni ma kinematike dva tijela, koja se kreu razliitim
brzinama, ostaju u dodiru samo onda kada njihove komponente brzina okomite
na tangente trenutnih toaka dodira (tzv. normalne komponente) imaju isti smjer
i ako su meusobno jednake. To znai da se vektori normal ni h komponenat a
brzina u svakoj fazi gibanja moraj u meusobno pokl apati .
Zupani ke predstavlj amo sebi najprije kao glatke cilindre, kao cilindrine
tarenice tarnog prijenosnika, kod kojeg pogonski cilindar trenjem bez klizanja
prenosi gibanje na gonjeni cilindar (gonjenu tarenicu). Cilindri se valjaju
meusobno j edan po drugom bez klizanja i puzanja. Na ovim cilindrima,
kinematskim cilindrima kako ih nazivamo, zamiljamo da su sada naneseni
zubi (sl. 341). Openi to povrine koje se kod tarni h prijenosnika meusobno
valjaju nazivamo povrinama valjanja, a kod zupani ka bile bi to kinematske
krunice w
x
i w
2
.
Dvije ki nematske krunice dodiruju se meusobno u kinematskom polu C,
koji lei na spojnici centara spregnutih zupanika. Budui da se kinematske
krunice meusobno valjaju bez puzanja, imaju j ednake
obodne brzine o
w
= d
wl
TT n
1
= d
yi2
n- n
2
(266)
u
w
u m/s obodna brzina kinematskih krunica
d
w l
, d
w2
u
m promjeri kinematskih krunica
!, n
2
u s"
1
brzine vrtnje zupanika.
Iz gornjeg proizlazi
prijenosni omjer * =
n
i / r c
2
= d
w 2
d
w l
= r
w2
/ r
wl
(267)
' \v i ,
r
w2 radijusi kinematskih krunica.
Na sl. 342 pri kazani su namj erno nepravilno obl ikovani zubi zupanog
para. Bokovi tih zupani ka dodiruju se t renut no u toki B (toka F
:
na boku 1
dodiruj e se s t okom F
2
na boku 2 u toki B). Zupani k 1 okree se kut nom
brzi nom co
1
, zupanik 2 kut nom brzinom OJ
2
. Toka Fj kree se obodnom
brzi nom v
l
=a>
1
- R^, toka F
2
obodnom brzi nom v
2
=co
2
- R
2
. Oba vektora
brzina okomi t a su na radij us-vektora R
x
i R
2
. Zbog kontrol e uvjeta dodira
povui e se kroz dodi rnu toku B tangenta T koja tangira oba boka, a na nju
okomi ca N. Obodne brzine v
x
i v
2
rastavljaju se na komponent e, u smjeru
zajednike tangente (T) v
a
i v
t2
i u smjeru zajednike okomi ce na tangentu
(N) v
nl
i v
n2
. Budui da je, prema slici, u
n
i <u
n 2
nije ispunjen uvjet da bude
v
nl
= v
n2
\ Bokovi su prema t ome pogreno oblikovani.
9.1. Osnove 327
Komponente brzina u smjeru okomice na tangentu (N) u
nl
i v
n2
moemo
promatrati kao obodne brzine na radijusima r
b l
i r
b2
. Prema tome je v
nl
=
= r
bl
co
l
i v
n2
= r
b2
<x>
2
. Budui da mora biti v
n}
=--v
n2
, moralo bi biti r
b l
-co^
= r
b2
- CQ
2
. Sa i=co
1
lco
2
proizlazi da je i / =r
b 2
/ r
b l
= r^
v2
/r^
vl
. Osim toga je i=
= r
w 2
/ r
w l
, prema tome mora biti i r'
w2
/r'
w
i = r
w 2
/ r
w l
. Iz toga proizlazi da
prijenosni omjer i moe biti konstantan samo onda ako se toka C poklapa
Slika 342. Odnosi brzina pri dodiru dvaju namjerno pogreno oblikovanih bokova
zupanog para
s kinematskim polom C, odnosno kada je /
wi
=r
w
\ i r'
w2
= r
w2
. Samo u tom
sluaju moe biti v
nX
v
n2
. Ovaj kinematski preduvjet donosi zakon ozubljenja
koji glasi:
Okomica na tangentu trenutne toke dodira dvaju bokova mora prolaziti
kroz kinematski pol C.
9.1.3. Dodirnica bokova, zahvalna linija (dodirnica profila)
Zakon ozubljenja zahtijeva da se odrede kinematski ispravno oblikovani
bokovi. Sl. 343 a pokazuj e proizvoljno oblikovan bok 1 zupani ka 1. Na njemu
je uzeta proizvoljna toka Fj i kroz nju povuena tangenta T i okomi ca na
tangentu (normal a) N. Normal a N sijee ki nematsku krunicu w
x
u toki W] .
Ako zamislimo da se zupanik 1 okree udesno, onda se kree i bok 1 s tokom Fj
u smjeru strelice udesno prema toki B, a toka W
1
prema toki C. Budui da
okomi ca na tangentu u trenutnoj toki dodi ra toaka W
x
i C mora prolaziti
kinematskim pol om C, toka B je obavezno toka dodi ra s odgovarajuim
bokom zupani ka 2. To znai da je toka B zajednika toka za oba boka!
Slika 343. Pronalaenje suprotnog boka ako je oblik jednog boka zadan
Ako sada zamislimo da smo oba zupani ka okrenul i za istu vrijednost
natrag, pomie se toka iz kinematskog pola C zupani ka 1 prema W
l 5
a zupani ka 2 prema W
2
. Lukovi CW
t
i CW
2
moraj u zbog meusobnog
valjanja ki nematski h krunica W] i w
2
biti j ednako dugi. Traena toka F
2
suprotnog boka mor a od toke W
2
biti udaljena za a, kao to su i meusobne
udaljenosti toaka B od C i F
1
od W
l 9
jer se sve tri spomenute duljine a
moraj u poklopiti kada toke Fj i F
2
dospiju u toku B.
Provedemo li ovakvu konstrukciju za vie toaka zadanog boka Fj dobit
emo vei broj toaka F
2
. Spojimo l i tako dobivene toke, dobi vamo traeni
suprotni bok 2, koji u svakoj fazi dodi ra sa zadani m bokom Fj ispunjava
zakon ozubljenja (sl. 343 b).
Ako spojimo sve dodi rne toke B, u koj ima se dodiruj u bokovi, dobi vamo
zahvalnu liniju (dodirnicu profila) g. Prost orno gledano, dobi vamo povrinu
zahvata. Zahvatna linija je apsolutna putanja dodirne toke.
S druge strane dodi rna toka putuje i uzdu boka. Na taj nain bokovi
predstavljaju relativnu putanju dodirne toke.
9.1.4. Evolventno ozubljenje
Iz 9.1.3. proizlazi da j ednom zadanom boku pri pada posve odreen
suprotan bok i odreena zahvatna linija. Obr nut o, zadanoj zahvatnoj liniji
pri pada odreen par bokova. Zbog unifikacije, a i zbog izrade, pokazal o se
korisnim da se zahvatnoj liniji dade odreen oblik.
Ako se zahvatna linija g sastoji od dva kruna l uka dobi vamo cikloidno
ozubljenje, iji su- bokovi cikloidno zakrivljeni. Radi tekoa u izradi, a i
9.1. Osnove 329
nekih drugih nedostataka, ovo ozubljenje nema znaaja u strojogradnji, pa je to
razlog da o njemu nee biti ovdje govora.
Ako je zahvatna linija pravac dobivamo evolventno ozubljenje. Kut koji zah-
vatna linija zatvara s tangentom u kinematskoj toki C nazivamo kutom
zahvatne linije (kut dodirnice profila) a. Radi toga to je zahvatna linija
pravac ona je ujedno i okomica na tangente svake trenutne toke dodira.
Zahvatna linija tangira temeljne krunice b\ i bi u tokama Ni i N
2
(sl. 344a i b).
Ako se prema slici 344a zahvatna linija g
2
valja po temeljnoj krunici b
2
,
tada toka na zahvatnoj liniji, koja se pokl apa sa kinematskim polom C,
opisuje evolventu. Tako dobivena evolventa je bok zupanika 2 i to njegov
tjemeni i podnoni dio, ako je valjanje zahvatne linije po temeljnoj krunici
zupanik 1
Slika 344. Evolventno ozubljenje: a) nastajanje boka na zupaniku 2; b) nastajanje boka na
zupaniku 1
bilo ogranieno prema gore tjemenom krunicom a
2
, a prema dolje temeljnom
krunicom b
2
. Na sl. 344a pokazana j e toka F
2
dobivena valjanjem zahvatne
linije na temeljnoj krunici na dijelu luka N
2
B
2
= /3
b
. Time je dio pravca
CN
2
= g
2
postao dulji za duinu b
h
. U tom sluaju okree se generatrisa
(roditeljica) F
2
B
2
= p
2
=g
2
-f -6
b
momental no oko toke B
2
, tako da j e ona
ujedno normala u toki F
2
(okomica na tangentu u toki F
2
) .
rZamisl imo da se zupanik 2 okree ulijevo, kako to pokazuje strelica,
sve dotle dok se ne poklope toke B
2
i N
2
; tada e se p
2
poklopiti sa zahvatnom
linijom. Toka F
2
pomakla se prema toki B. Iz toga proizlazi daj e put BC = b
h
.
U toki B mora, prema tome, F
2
doi u dodir s odgovarajuom tokom
suprotna boka.
Bok zupanika 1 nastaje istim postupkom valjanja zahvatne linije po
temeljnoj krunici b
x
(sl. 344b). Na slici pokazana toka Fi dobivena je
valjanjem zahvatne linije po dijelu luka N ^ B ^ ^ . Na taj j e nain pravac
Ni C = #i krai za duinu bb, tako da je generatrisa B i Fi =pi = gi K-
Zamislimo sada da se zupanik 1 okree udesno, kako to pokazuje strelica,
sve dok se ne poklope toke B
x
i N
x
; leat e p! na zahvatnoj liniji, a toka
pomaknut e se prema toki B. Budui da su temeljne krunice proporcionalne
kinematskim, zakrenule su se obje kinematske krunice pri okretanju za
jednake duljine lukova b
b
(sl. 344a i b). Na taj se nain toke F, i F
2
moraju
dodirnuti u toki B, to je dokaz ispravnosti konstrukcije. \
330
Sl. 345 prikazuje evolventni zupani par. Od temeljnih krunica b do
podnoni h krunica f bokovi se mogu proizvoljno oblikovati, j er ti dijelovi
boka ne ulaze u zahvat. Meuti m, ti dijelovi boka ne smiju oteavati zahvat.
U peri odu zahvata od toke A do C u dodi ru je tjemeni dio boka A
2
C
zupani ka 2 sa podnoni m dijelom boka F\C zupani ka 1. U periodu zahvata
od toke C do E u dodi ru je tjemeni dio boka CA^ zupani ka 1 s podnoni m
dijelom boka CF
2
zupani ka 2. Pri obr t nom smjeru gibanja put zahvata
(dodirnica profila) j e zrcalna slika put a zahvata AE.
Radijusi zakrivljenja obaju bokova p
1
i p
2
razliiti su u pojedinim t okama
dodira, osim u j ednoj toki.
Na zupani ku 1 oznaeni su sa r desni bokovi, a sa 1 lijevi bokovi.
Za dani smjer vrtnje su desni bokovi zupani ka 1 radni bokovi koji uvjetuju
prijenos sila.
I zupan ik 1 pogon ski
9.1.5. Ozubljenje s ravnim bokovima i unutarnje ozubljenje
Ozubnica (zupana letva) je vijenac elnika s beskonano velikom kine-
mat skom kruni com. Ki nematska kruni ca j e prema t ome pravac; prost orno
gledano to je zapravo kinematska ploha. Pr ema DI N 868 (JUS M.C1.011)
takva se ozubljenja nazivaju ozubljenja s ravnim bokovima (plosnato ozubljenje).
Kod evolventnog ozubljenja postaje u t om sluaju i temeljna krunica besko-
nano velika, a isto t ako i radijusi zakrivljenja bokova, pa i oni postaju
pravci (sl. 346). To je posebna prednost, jer se s j ednostavni m al atima s ravnim
bokovi ma moe ozubiti svaki zupanik s vanjskim ozubljenjem. Zbog toga
upotreblj ava se profil ozubnice kao standardni profil ( DI N 878, JUS M.C1.016)
za sve zupanike. Zupanici s vanjskim ozubljenjem moraj u se sprezati sa
st andardni m profilom. Kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) standardiziran
je sa a = 20. Ki nematska linija st andardnog profila naziva se srednja linija
profila MM.
* 2- gon jen i
Slika 345. Evolventno ozubljenje u zahvatu
r desni bok; / lijevi bok; w kinematske krunice; b temeljne krunice;
/podnone krunice: a tjemene krunice
a radni bok;
9.1. Osnove 331
Ozubni cu treba shvatiti kao zupanik s beskonano mnogo zuba, premda
se sama ozubnica izrauje samo s ogranienim brojem zuba. Prijenosni
omjer prijenosnika s ozubni com prema j ednadbi (265) na str. 326 iznosi
W = 00.
Slika 346. Zupani par s ravnim i evolventnim bokovima (ozubnica kao standardan profil)
S poveanjem kinematske krunice moe se ii i dalje u negativno podruje,
pa zupanik s vanjskim ozubljenjem prelazi preko ozubnice na zupanik s
unutarnjim ozubljenjem, (sl. 347). Ti me bokovi dobivaju oblik uzubine vanjskog
ozubljenja, a uzubine oblik zuba vanjskog ozubljenja.
zupan ik 2
Slika 347. Unutarnje evolventno ozubljenje
Zbog negativnog zakrivljenja u odnosu na vanjsko ozubljenje, broj zuba
unutarnj eg ozubljenja dobi va negativan predznak. Tako prema j ednadbi
(265) na str. 326 prijenosnik s unutarnj i m ozubljenjem ima negativan prijenosni
omjer broja zubi u. Na primjer, za z
1
= 20, z
2
= 60 biva w = z
2
/z
1
= 3.
9.1.6. Valjanje i klizanje bokova
Pril ikom zahvata zubi ne dolazi samo do meusobnog valjanja bokova
nego i do meusobnog klizanja bokova (sl. 348a). Toke bokova F, i F
2
doi e u meusoban dodir u toki A, a toke F[ i F
2
u toki B. Iz toga proizlazi
da e za to vrijeme dio boka f
x
biti u dodi ru s dijelom boka f
2
. Budui da su
oba ova dijela razliito duga, razlika duljina je put klizanja. Krai dio boka
332
bit e jae istroen. Specifino klizanje ( oznaava razliku brzina klizanja
v
t
(tangencijalnih komponenat a brzina) pojedinih t oaka dodi ra bokova, u
odnosu na tangencijalnu komponent u brzine odgovaraj ue toke promat ranog
zupani ka (sl. 348 b)
Slika 348. Valjanje i klizanje bokova
a) dijelovi bokova/, i/
2
koji se meusobno dodiruju za vrijeme zahvata od A do B;
b) tok tangencijalnih komponenata brzina v
n
i v
l2
za vrijeme dodira od F, i F, u A;
c) tok specifinog klizanja radnog boka 2
Na slici 348 c pri kazan je tok specifinog klizanja boka 2. Negativno
specifino klizanje podnonog dijela boka je nepovolj no. Stvarno se podnoni
dijelovi bokova najvie i troe. Zbog j ednaki h komponenat a tangencijalnih
brzina na diobenoj krunici, klizanje j e t amo j ednako nuli, pa teoretski
ne bi smjelo biti ni troenja. Veliki kutovi zahvatnih linija i male visine
zuba smanjuju troenje.
9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnim zubima), zranost izmeu zuba
Razmak od zuba do zuba mjeri se na diobenoj krunici promj era d
(sl. 349). Ki nematske krunice identine su s diobenim kruni cama. Govorei
0 NULTI M zupanicima eli se zapravo naglasiti da je razlika izmeu diobenih
1 kinematskih krunica j ednaka nul i ! Ova konstatacij a odnosi se na izradu
ozubljenja. Pokazat emo da i kod NULTI H zupani ka ne mor a pri sparivanju
Slika 349. Karakteristine veliine elnika s ravnim zubima
9.1. Osnove 333
Tablica 124. Standardni moduli u mm prema DIN 780
R
e
d

1

0,05 0,06 0,08 0,10 0,12 0,16 0,20 0,25 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1 1,25
R
e
d

1

1,5 2 2,5 3 4 5 6 8 10 12 16 20 25 32 40 50 60
R
e
d

2

0,055 0,07 0,09 0,11 0,14 0,18 0,22 0,28 0,35 0,45 0,55 0,65 0,75 0,85 0,95 1,125 1,375
R
e
d

2

1,75 2,25 2,75 3,5 4,5 5,5 7 9 11 14 18 22 28 36 45 55 70
Tablica 124a. Standardni moduli u mm prema JUS M.C1.015
Standardni modul u mm
I II III I II III I II III
1 3,5 12
1,125 4 3,75 14
1,25 4,5 16 16
1,375 5 18
1,5 5,5 20
1,75 6 6,5 22
2 7 25
2,25 8 28
2,5 9 32
2,75 10 36
3 3,25 11 40
s nekim drugim zupani kom doi bezuvjetno do pokl apanj a diobenih i kine-
matski h krunica. Pr ema DI N 870 (JUS M.C1.012) definiranje pomou osnovnog
(standardnog) profila (vidi i sl. 346) poj am NULTI H zupani ka na slijedei
nai n: NULTI zupanici su oni kod kojih srednja linija osnovnog (standardnog)
profila tangira diobene krunice (u ki nematskom polu C). Prijenosnik s NUL-
TIM zupanicima naziva se NULTI prijenosnik.
Pod korakom p podrazumi j evamo razmak od zuba do zuba mjeren na
diobenoj krunici (sl. 349). Opseg diobene krunice mora biti j ednak umnoku
z p, ako z oznaava broj zuba. Opseg diobene krunice j ednak je takoer
umnoku d n. Pr ema t ome z p = d- n, a p/n = d/z. Ovaj odnos p/n nazivamo
modul m. Modul je prema t ome poredbeni pokazatelj
modul m = - = - (268)
71 Z
Kao dio diobenog promj era modul se moe shvatiti i kao korak promjera.
Modul i su standardizirani (tablica 124). Da bi broj alata za izradu i mjerenje
bio ogranien na mi ni mum, redu 1 treba dati prednost pred redom 2.
Iz prednjeg slijedi:
korak p m-n (269)
334
promjer diobene krunice d=z-m (270)
p u mm korak,
m u mm modul (tablica 124 i 124a),
d u mm promjer diobene krunice,
z broj zuba. \
\
Na sl. 349 prema DI N 3999 i prema ISO/R 701 (oznake za ozubljenja)
kod NULTIH zupanika (oznake J US M.C1.011 i 012 iz 1958. g. nisu j o
prilagoene oznakama ISO) oznauj e:
d promjer di obene krunice,
d
a
promjer tjemene krunice,
d
(
promjer podnone krunice,
d
h
promj er temeljne krunice,
h ukupnu visinu zuba,
h
a
tjemenu visinu zuba,
h
{
podnonu visinu zuba,
h
g
zajedniku visinu zuba zupanog para,
p korak,
p
e
korak zahvata = p cos a,
s debljinu zuba,
e irinu uzubine,
a standardni kut zahvatne linije = 20 (kut nagiba profila osnovne
ozubnice),
T diobeni korak,
b irina zuba.
Ako su debljine zuba zupanog para j ednake, moraj u teoretski irine uzu-
bina biti j ednake debljini zuba. Zbog proizvodnje i pravilne funkcije mora
i zmeu onih bokova preko kojih se ne prenosi gibanje postoj ati bona zranost j
(sl. 350).
Nor mal ni zupanici imaju tjemenu visinu zuba h
&
= m. Podnona visina mora
biti neto vea, da se ne bi dodirivale tjemene i podnone krunice. Zranost
izmeu tjemene i podnone krunice naziva se tjemena zranost c. Ona moe
varirati izmeu 0,06 i 0,26 m. U pravilu iznosi c0, 2 m, t ako da je podnona
visina zuba h
f
=l2m.
Pr ema sl. 349 i 350 za vanjske i unutarnje NULTE prijenosnike iznosi
promjer tjemene krunice d
a
= d + 2h
a
(271)
promjer podnone krunice d
{
= d 2h
{
(272)
promjer temeljne krunice d
h
d- cos a (273)
m
NULTI razmak osi a = r
x
+ r
2
= ( z i + Z2) (274)
Budui da broj zubi zupani ka s unutarnj im ozubljenjem z
2
mor a biti
negativan, moraj u i promjeri biti negativni. Na primjer d
2
= m z
2
= 5 mm 20 =
= 100 mm, d^
2
= d
2
+ 2 /?
a
= 100 mm + 2-5 mm = 90 mm.
9.1. Osnove
335
Iz proizvodnih razloga moraj u za razmake osi biti predviene tolerancije
meusobnog poloaja osi ( DI N 3994, JUS M.C1.036).
Slika 350. Zranost, razmak osi
9.1.8. Granini broj zuba nultih elnika s ravnim zubima
Gl edano relativno, j edan zupanik krui oko drugoga kao to planeta
krui oko Sunca (zamiljeno je da j edan zupanik stoji). Vrna toka na tjemenu
zuba zupani ka koji krui opisuje relativnu putanju vrha zuba u uzubini
zupanika koji stoji (sl. 351). Apsolutna putanj a vrne toke je tjemena krunica.
Za zahvat zuba ne upotrebljava se cijeli podnoni dio boka. Evolventa
na boku zuba i onako poinje tek od temeljne krunice, koja lei izvan
podnone krunice. Di o izmeu temeljne krunice i podnone krunice ne slui
za prijenos sile i gibanja i moe se prema t ome proizvoljno oblikovati.
Meuti m, logino je da tako oblikovan prijelazni radijus ne smije presijecati
relativnu putanj u vrne toke zuba. Radi smanjenja zareznog djelovanja treba
prijelazni radijus da bude to vei.
Ukol i ko bi toke dodi ra A ili E pale izvan toaka N
t
ili N
2
, u kojima
zahvatna linija tangi ra temeljne krunice, putanj a vrha glave velikog zupanika
336
presijecala bi dio aktivnog dijela podnoj a boka mal og zupanika u blizini
temeljne krunice. Ova se pojava naziva podrezivanje. Na slici 352 pri kazana
je podrezanost dobivena al atom u obliku ozubnice.
Podrezanost se moe smanjiti poveanjem broja zuba mal og zupanika.
Na taj nain odmie se sredite mal og zupani ka prema van, pa put dijela
zahvata N
X
C postaje dulji. Isto tako moe se poveanjem kuta zahvatne linije
izbjei opasnost podrezivanja. Iz toga proizlazi da je za odreenu veliinu
kut a zahvatne linije i za odreeni prijenosni omjer pot reban minimalni, granini
broj zuba z
%
mal og zupanika. Teoretski, granini broj zuba za zupani prije-
nosnik s ozubnicom, koji openito oznaavamo kao mi ni mal an broj zuba
NULTOG vanjskog ozubljenja, iznosi
teoretski granini broj zuba z
g
=2 / s i n
2
a (275)
Kod a =20 j e z
g
=17. Praktiki se dozvoljava mal a podrezanost, pa se
kod a = 20 rauna sa z'
%
=14. Ova mal a podrezanost koju pri izradi ini alat
nije tetna. Nai me, u radu zupanog para ulazi ve slijedei par zubi u zahvat,
prije nego to bi podrezani dio boka mor ao da radi. Podrezanost e biti
pot puno nekodljiva ako podrezani dio boka zuba ne ulazi uope u zahvat.
Praktiki granini broj zubi z
g
^ : ^ z
g
(276)
Kod prijenosnika s unutarnj im ozubljenjem preporuuj e se oprez s obzirom
da je granini broj zubi zupanika s vanjskim ozubljenjem vei nego onaj
dobiven j ednadbama (275) i (276). Grani ni broj zubi kod a = 20 i kod
broj a zubi z
2
zupani ka s unutarnj im ozubljenjem iznosi:
z
2
= oo ^ 80 ^ 4 5 ^ 35
z
0
= 17 18 19 20
9.1. Osnove
337
Ako je Z i < z
g
potrebno je izvriti skraenje glave zupanika s unutarnjim
ozubljenjem.
Ogranienost broja zubi prema dolje j edan je od nedostataka evolventnog
ozubljenja. Vei kut zahvatne linije snizuje granini broj zuba, no moe
dovesti do zailjenosti vrha zuba, ak i ispod tjemene krunice (sl. 353).
Slika 353. Utjecaj kuta zahvatne linije na oblik zuba
9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima
Za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo
na poveanje osnog razmaka. Jedino se time mijenja kut zahvatne linije,
postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije (kut dodirnice profila)
a
w
> a (sl. 354a). I kinematske krunice se poveavaju na promjere d
wl
i d
w2
-
Premda se kinematske i diobene krunice vie ne poklapaju, a tjemene i
bone zranosti se poveavaju zbog razmicanja zupanika, zahvat zubi je i
nadalje kontinuiran i bezprijekoran.
Ovo svojstvo koristi se za tzv. pomak profila. Poveanje razmaka osi
zapravo je razmicanje j ednog zupanika od drugog, pa se tjemena i bona
zranost poveavaju. Da bi se tjemena zranost dovela na prvotnu mjeru,
mora se prema sl. 354b poveati tjemena krunica zupanika 1. Nadalje
je potrebno produiti bokove do nove tjemene krunice i poveati podnone
krunice. Da bi se izbjegla prevelika bona zranost svi lijevi bokovi zupanika 1
moraju biti pomaknuti u smjeru oboda. Nakon tih mjera zahvat zubi je kao i
ranije, prije razmicanja, bezprijekoran i pravilan. Ovaj pozitivni pomak profda
prua slijedee prednosti:
Slika 354. Pozitivni pomak profila: a) NULTI zupanik; b) V-PLUS zupanik
338
1. Poveanjem kut a zahvatne linije smanjuje se opasnost od podrezivanja.
2. Poveanje debljine zuba u korijenu, tako da je mogue prenositi vee sile.
3. Poboljanje uvjeta klizanja bokova.
4. Mogunost prilagoavanj a razmaka osi na odreene ugradbene zahtjeve.
Nepovolj na je poveana opasnost od zailjenosti. Zupani ke s pomakom
profila mogue je izraivati odval nim postupkom, al atima u obliku zupanika
i u obliku ozubnice, s time da se alat za odreenu veliinu odmakne od
izratka.
Mogu je negativni pomak profila, ako se smanji tjemeni promjer kola,
a alat za odreenu veliinu pomakne izratku. Pri sparivanju tako dobivenog
V-MINUS zupanika s NULTI M dobiva se pogonski kut zahvatne crte
a
w
< a . Negativni pomak profila poveava opasnost podrezivanja, a zubi posta-
ju tanji.
NULTI , V-PLUS i V-MI NUS zupanici mogu se proizvoljno meusobno
sparivati. Dobi veni razmak osi a odgovarat e vrsti i veliini pomaka profila.
Pr ema sparivanju dobivaju se slijedee vrste parova (prijenosnika):
1. NULTI parovi, ako se sparuju dva NULTA zupanika.
2. V-NULTI parovi, ako se sparuje j edan V-PLUS i j edan V-MI NUS zupanik,
a njihov razmak osi ostane nepromijenjen.
3. V-PLUS parovi, ako se sparuju V-zupanici ili j edan V-PLUS i j edan
NULTI zupanik, ali t ako da razmak osi postane vei od razmaka koji
odgovara NULTI M parovi ma.
4. V-MINUS parovi, ako se sparuju V-zupanici ili j edan V-MI NUS i j edan
NULTI zupanik, ali t ako da razmak osi postane manji od razmaka
koji odgovara NULTI M parovi ma.
V-plus zupan ik
n ulti zupan ik
Slika 355. V-PLUS zupanik i standardni profil ozubnice
/ pomak profila na zupani ku modul a m = l oznaava se prema DI N 3992
i JUS M.C1.012 kao faktor pomaka profila ^St v a r ni pomak profila iznosi x m
(sl. 355). Dimenzije V-zupanika izraunavaju se onda ovako:
promjer diobene krunice dz-m (277)
a
=d+2x m+2h
&
(278)
9.1. Osnove 339
f
=d+2x m2h
t
(279)
h
= d'Cos<x (280)
z broj zubi zupanika (kod unutarnjeg ozubljenja negativan),
m u mm modul ozubljenja (tablica 124 i 124a),
x faktor pomaka profila,
h
a
u mm tjemena visina zuba, u pravilu h
a
= m,
h
f
u mm podnona visina zuba, u pravilu h
f
= 1,2 m,
a u
9
kut zahvatne linije NULTIH parova, u pravilu a = 20
Kod pozitivnog pomaka i vrijednosti faktora pomaka x su pozitivne,
kod negativnog pomaka negativne.
Iz gornjeg dijela slike 356 moe se oitati kol iko najnie smiju biti
veliine faktora pomaka kod a =20 i a =1 5 pri z <1 4 odnosno 17 (a=20 )
i z <2 5 odnosno 30 (a =15), da bi bila izbjegnuta prakti ka i teoretska
mogunost podrezivanja. Pri t ome je pretpostavljeno da se ozubljenje vri
al atom u obliku ozubnice^Veliina faktora pomaka mor a leati ispod krivulje
oznaene kao granica zaifjenosti (stvaranje zailjenog tjemena zubajj U donjem
dijelu slike dane su granine vrijednosti broja zuba za negativne pomake
profila.
broj zubi z -
Slika 356. Utjecaj pomaka profila na granine vrijednosti broja zuba z
g
i z
g
kod a = 20 i a = 15
prema DIN 3960
U DI N 3994 i 3995 standardi zi rano je tzv. 0,5-ozubljenje. To su zupanici
s pozitivnim pomaci ma sx 0,5.
principu se faktori pomaka profila x
x
i x
2
zupani ka mogu birati
proizvoljno. Ne smije, meuti m, i zborom pomaka kasnije kod sparivanja
zupani ka doi do smetnji u zahvatu. To znai da u zahvatu smiju biti samo
evolventni dijelovi bokova zubaJ^Do smetnji u zahvatu moe doi nepovoljnim
izborom pomaka, bilo na podnoj u mal og zupani ka 1, bilo na podnoj u velikog
22*
340
zupani ka 2 i to radi nedovoljnih duljina podnoni h dijelova evolvente.
Smetnje se u t akvom sluaju otklanjaju skraenjem tjemene visine glave.
Tjemene debljine zuba ne smiju biti ispod odreene minimal ne veliine,
u pravilu 5
a
= 0 , 4 m (vidi sl. 355, na str. 338). Isto t ako ne smije biti smanjena
ni tjemena zranost, koja u pravilu iznosi c = 0 , 2 m (vidi sl. 350, na str. 335).
Slika 357 daje uputstva za svrsishodan izbor sume faktora pomaka profila
x
x
+ x
2
u zavisnosti od zbroj a zubi z
x
+ z
2
. Linije Pl do P9 slue za oznaavanje
pojedinih svojstava ozubljenja. Za ozubljenja koja treba da su u odnosu na
nosivost i bunost dobr o ujednaena, preporuuj u se podruj a P3 do P6.
O stupnju prekrivanja, koji se spominje na slici, bit e govora u poglavlju
9.1.10. na str. 343.
za posebn e sluajeve
za visoku nosivost korijena i bokova zubi
za dobro, ujednaena ozubljema
za visok slupani prekrivanja
za posebne sluajeve
it
St
PS-
P8
P7
P6-\
PS-
P3-I -
PZ-
PlA
i
o
ZO W 60 60 100 1Z0 T*0 160 180 Z00 ZZO 2W Z60 Z80 300
zbroj broja zubi z^*z
2
Slika 3.57. Izbor sume faktora pomaka profila x
l
i x
2
prema DIN 3992
r* Podjela faktora pomaka profila x
x
i x
2
vri se prema slici 358 (za reduci-
rane prijenosne omj ere; za multiplikatore vidi DI N 3992). Na sl. 358 ucrtane
su linije sparivanja LI do L17. One su t ako odabrane da predstavljaju linije
j ednake opteretivosti korijena zuba mal og i velikog zupanika, odnosno linije
j ednaki h naprezanj a u presjeku korijena zuba. ^Faktori pomaka x
x
i x
2
treba
da budu t ako podijeljeni da lee na istoj liniji sparivanja^ U tu svrhu dan je
pr imjer sa z
1
= 20 i z
2
= 50 zuba:
Najprije se sa slike 357, za z
1
+z
2
=70, odabere iz podruja P 5 x
1
+ x
2
= 0,4. Na sl. 358
toka A. dobivena je iz 0,5 (z
x
+ z
2
) = 35 i 0,5 {x
l
+x
2
)=0,2. Toka A lei ria liniji LI 1. Od toke A. ide
se uzdu L11, lijevo i desno do z
L
= 20 i z
2
50 i dobivaju toke A.! i A
2
. Ordinate toaka Aj i A
2
su
x, =0,28 i JC
2
= 0,12.
Ne padne li toka A. na neku od linija sparivanja, treba kroz A. povui liniju iji tok
odgovara blioj liniji sparivanja. Iz tako povuene linije dobivaju se na isti nain toke A.
x
i A
2
.
U srednjem, bijelom dijelu slika 358,nalazi se podruj e u kojem se ne
javljaju smetnje u zahvatu. Skraenja tjemene visine zuba u ovom podruj u
nisu potrebna. U i stokanom podruj u nee doi do smetnji u zahvatu samo
9.1. Osnove 341
f 0J5fa+Z
2
)\
Z
broj zubi Z -
10 20 301 40 50 60 70 80 90 100 W 120 130 140 150
0 10 20 \ \ 30 40 50 60 70 80 90 10 0 110 120 130 140 150
broj zubi z
Slika 358. Raspodjela sume faktora pomaka profila x
y
i x
2
na oba zupanika prema DIN 3992
(pri redukciji broja okretaja)
onda kada su tjemeni promjeri zupanika toliko smanjeni da postoji normal na
tjemena zranost c>0, 2 m. To znai da tjemeni promjeri imaju veliine
dane j ednadbama (286) i (287). Samo u donjem dijelu slike, oznaeno
vertikalnom rafurom, javljaju se smetnje u zahvatu Za to podruje bila bi
neophodna vea skraenja tjemenog dijela zuba. Zbog toga po mogunosti izbje-
gavamo pomake profila toga podruja.
Slika 359. Nastajanje dodatne bone zranosti kod sparivanja V-zupanika (prikaz zranosti
je preuvelian)
a) dva V-PLUS zupanik; b) dva zupanika V-MINUS
Ako se dva zupanika sparuju u V-PAR, dolazi do dodatne bone zranosti
(sl. 359). Da bi se to otklonilo, mora se razmak osi posebno podesiti, tj.
razmak osi mora biti manji nego to proizlazi iz sume faktora pomaka.
342
Ovdje se zato uvode
XJ + x
2
faktor pomaka razmaka osi B = 2 (281)
z
x
+ z
2
B^JL= (282)
</l + 13B
Ako je B
v
zadan, a da B treba izraunati, iznosi
B B
v N
/ l + 7B
v
(283)
S izraunatim faktorom pomaka osi B
v
, dobiva se j ednadba za stvarno
potreban razmak osi
V-razmak osi a
v
= (ri + r
2
) ( L+ FLV ) (284)
Ako ovako nastali dodat ni razmak osi ne smeta, tj. ako pri istom smjeru
vrtnje ne doe do kolebanja okretnog momenta, pa time ni do dodatni h
unutarnj ih dinamikih sila, moe se osni razmak izvesti u dimenzijama prema
j ednadbi
P-razmak osi <2p = (n + r
2
) + (xi + x
2
) m (285)
Moraj u se zapravo izvoditi razmaci koji lee izmeu a\ i ap, tj.
a=ay...ap
Ako pomaci profila lee u podruj u smetnji zahvata (istokani dio na sl. 358),
pa zahtijevaju skraenje tjemene visine glave, j ednadbe tjemenih promj era su
tjemeni promjer d
al
=2a d
(2
2c (286)
d
a2
= 2a-d
n
-2c (287)
a u mm utvreni razmak osi,
d
n
i d
n
u mm podnoni promjer zupanika prema jednadbi (279) na str. 339,
c u mm potrebna tjemena zranost, u pravilu c=0,2 m.
S utvrenim razmakom osi a moe se izraunati pogonski kut zahvatne
linije ot
w
iz j ednadbe
cos a
w
= cos a (288)
a
a osim toga ^
promjer kinematske krunice d
wl
= (289)
u +1
d
w2
= 2a-d
wl
(290)
uje kinematski omjer prema jednadbi (265) na str. 326.
Treba obratiti panju da su za unutarnje ozubljenje z
2
, u, a i d
w2
negativni!
Kod z
2
= oo (ozubnica) ne mijenja se profil ni pri bilo kako velikom pomaku
9.1. Osnove
343
profila. Iz toga proizlazi da pomak profila na velikom zupaniku ne donosi
mnogo, osobito onda ako je broj zuba velik. Zbog poveanja nosivosti se u
specijalnim sluajevima, ako to stupanj prekrivanja doput a (vidi 9.1.10.), ide
na a = 26 ili 28.
NULTI zupanici mogu se promat rat i kao V-zupanici sa faktorom pomaka
profila x = 0.
9.1.10. Stupanj prekrivanja
Zbog postizanja konti nui ranog okretnog gibanja, bez eventualnih prekida,
mor a novi par zubi ui u zahvat prije nego to par zubi koji je u zahvatu izae
iz zahvata. To znai da mor a postojati prekrivanje.
Kada prema slici 360 toka A na zahvatnoj liniji prijee put koraka
zahvata p
e
, slijedei par zubi ulazi u zahvat. To znai da postoji prekrivanje
ako je put zahvata (dodirnica profila) g
a
= g
a
+ g
f
dulji od kor aka zahvata p
e
.
Radi toga oznaavamo kao prekrivanje profila ili stupanj prekrivanja odnos
izmeu put a zahvata g
a
i koraka zahvata p
e
, tj.
a
=gjp
e
.
Slika 360. Prekrivanje profila
g
a
put zahvata tjemena zupanika 2;
g
{
put zahvata podnoja zupanika;
g
a
put zahvata (dodirnica profila)
Iz geometrijskih odnosa proizlazi stupanj prekrivanja za
vanjsko ozubljenje
V rli - r\
x
+ V r\
2
- r
2
2
- SI N a
w
-a
s
a
=
prijenosnik s ozubnicom
r-z y m( l XI )
V ^ A I -
R
M + : S I N A - R J
SI N A
(291)
(292)
unutarnje ozubljenje
Vrii - rl
x
-Vr\
2
- r\
2
- sin a
w
a
(293)
r
al
, r
a2
u mm tjemeni promjeri zupanika,
r
t>i>
r
bi
u m r n
promjeri temeljnih krunica,
r
x
u mm diobeni promjer zupanika 1,
a u
0
kut zahvatne linije NULTIH zupanika, u pravilu a = 20",
a
w
u pogonski kut zahvatne linije [jednadba (288), na str. 342] kod
NULTIH parova a
w
= a,
a u mm stvarni razmak osi (kod unutarnjeg ozubljenja negativan),
m u mm modul ozubljenja
X[ faktor pomaka profila na zupaniku 1,
p
e
u mm korak zahvata = temeljni korak = p cos a = m n cos a.
Treba da j e uvijek e
a =
: l , l !
Ako je za prijenosnik koji treba proj ektirati broj zubi zadan (odreen),
a modul nije j o izraunat, moe se pri proraunu stupnja prekrivanja uvrstiti
m \. Nai me, apsol utna veliina zupani ka ne utjee na stupanj prekrivanja.
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje
Pod poj mom zajednike visine zuba h
g
podrazumi j evamo sumu visina zuba
mjerenu od kinematskih krunica obaju zupanika. Kod NULTOG para s
visinom zuba h
a
m (vidi sl. 349, str. 332) je h
i
, = h
al
-\-h
a2
= 2m. Zajednika
visina zuba svodi se pomou faktora visine zuba y na standardni modul
(tablica 124 i 124a str. 333), pa je (
zajednika visina zuba /i
g
= 2y m (294)
Za elnike standardnog profila DI N 867 i J US M.C1.015 j e y = 1. Ozubljenje
sa y < l oznaavamo kao nisko ozubljenje, a sa y > l kao visoko ozubljenje.
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima
Hzubi elnika s kosim (helikoidnim) zubima zakoeni su prema osi vrtnje
za kut koji zatvara linija boka zuba na di obenom cilindru s osi vrtnje, a
naziva se kut nagiba boka zuba [LjAko se sparuju dva elnika s kosim zubima,
moraj u se nagibi bokova zuba pokl apati u ki nematskom polu. To znai
da oba zupanika moraj u imati kutove nagiba bokova zuba, po veliini
j ednake, a po smjeru suprotne. Razlikujemo zato zupanike s, desnim i lijevim
usponom (sl. 361).
Budui da su ki nematske povrine zupanika zakrivljene, imaju i uzdune
linije bokova zakrivljenja u obliku zavojnice. Kod vrlo irokih zupanika
bili bi zubi, slino kao navoji na vijku, navijeni na diobeni cilindar pod
kutom uspona y = 90 /?. elnici s kosim zubi ma nazivaju se zato i vijanici.
Slika 362 pokazuj e pogled na elo elnika s kosim zubi ma i razvijeni plat
diobenog cilindra.
êl ni ci s kosim zubi ma mogu se izraivati pomou normal ni h alata,
ako su oni pri izradi nagnuti prema izratku za kut nagiba boka fi . Standardno
20 ozubljenje ne javlja se u tom sluaju u eonom (bonom) presjeku (presjeku
9.1. Osnove
345
okomitom na os vrtnje), nego u presjeku okomitom na uzdunu liniju boka
(normalni presjek, sl. 363}Tom presjeku odgovara i standardni profil DI N 867,
JUS M.C1.015. Razlikujemo zato normalni profil s normalnim kutom zahvatne
linije o,, i eoni (boni) profil s eonim (bonim) kutom zahvatne linije aôc,,.
desnohodni
Slika 361. Kut nagiba boka i kut uspo-
na zupanog para elnika s kosim
zubima, mjereni na diobenim cilindri-
ma. Zupanik 1 je desnohodan, a zup-
anik 2 ljevohodan
Slika 362. elnik s kosim zubima
a) elo (bok); b) razvijeni diobeni cilindar
A,
Slika 363. Normalni presjek (oko-
mit na uzdunu liniju boka) elnika
s kosim zubima
346
Modul koji se odnosi na normal ni profil nazi vamo normalnim modulom nv
Modul odabi remo prema standardu (tablice 124 i 124a). Modul koji se odnosi
na eoni (boni) profil naziva se
eoni (boni) modul m^mn/ cos /? (295)
Iz toga proizlazi da je normalni korak p
n
= m
n
n, eoni (boni) korak
p
x
= m
x
-%, a eoni (boni) kut zahvatne linije izraunava se iz j ednadbe
tan oc
t
= tan o^/cos (296)
S nabroj ani m veliinama mogu se izraunati (vidi sl. 362)
m z
promjer diobene krunice d. = m.- z = - (297)
cos p
la
= d
t
+ 2h
a
(298)
promjer podnone krunice d^ d^lh^ (299)
xh
=d
x
cos a
t
(300)
m
NULTI razmak osi i = r,
1
+r.
2
= -^(z
1
+ z
2
) (301)'
2 cos p
m
n
u mm normalni modul ozubljenja prema tablicama 124 i 124a,
P u kut nagiba boka zuba ozubljenja na diobenom cilindru,
h
a
a
= m
n
,
/ir u mm podnona visina zuba, u pravilu /tf = l ,2mn
a
t
u
0
eoni (boni) kut zahvatne linije prema jednadbi (296),
r
tl
, r
l2
u mm radijusi diobenih krunica u eonom (bonom) presjeku,
z,, z
2
broj zubi zupanika, kod unutarnjeg ozubljenja z
2
treba da ima
negativan predznak!
Stupanj prekrivanja profila e
a
treba svesti na eoni (boni) presjek pa se
proraunava po j ednadbama (291) do (293), s tim da se uvrtava r
a
= r
t o
, r
b
= r
tb
,
a = a
t
, a
w
= a
t w
, m=m
n
, r
1 =
r
t l
i p
e
=p
t e
.
Najvei razmak izmeu poetne i krajnje toke linije boka (sl. 362) je luk
sprezanja bokova gp=b-tarifi. Pri okretanju u smjeru strelice tjemena toka A
t
ulazi u zahvat, a toka A
2
je jo izvan zahvata. Tek nakon to pri okretanju
zupanika j edna toka na diobenoj krunici prevali put W
1
W
2
= b-tanj5, toka
A^ ulazi u zahvat. Nakon to je toka B
1
izala iz zahvata, toka B
2
nalazi se jo
u zahvatu. Toka B
2
izai e iz zahvata tek nakon to je na diobenoj krunici
prevaljen put W
x
W
2
= b-tanp\ Odnos izmeu luka sprezanja bokova b tan/? i
diobenog koraka p
t
j e radi toga
stupanj sprezanja bonih linija s
p
= g^/p, = b t an jS/p
t
(302)
Zahvat elnika s kosim zubima traje prema t ome dulje nego zahvat
elnika s ravnim zubima. Budui da zub ne ulazi u zahvat i stodobno cijelom
svojom irinom, nego postepeno toka za tokom, rad elnika s kosim zubi ma
je osjetljivo tii od rada elnika s ravnim zubima. Zbog mirnoe rada bira se
9.1. Osnove
347
kut nagiba boka $ tako da je e ^ l . Najee je j5%8 do 25; manji kutovi
ne donose nikakve prednosti, a vei izazivaju velike aksijalne komponent e sila,
koje moraj u biti uhvaene leajima.
Ki nematski cilindar daje u normal nom presjeku (sl. 363) elipsu ija je kraa
poluos a
k
= i\, a dulja a
g
= r,/cosp\ Stvarni normal ni profil javlja se samo na
kraoj poluosi. Svi ostali zubi su, radi zakrivljenja njihovih bokova, izoblieni.
Na kraoj poluosi radijus zakrivljenja elipse iznosi r
n
. elnike s kosim zubima
moemo radi toga zamisliti kao elnike s ravnim zubima i normal ni m profilom,
koj emu odgovara standardni profil. Zubi s normal ni m ozubljenjem nalaze se na
fiktivnom di obenom promjeru s radijusom r
n
. Ovom fiktivnom di obenom
promj eru odgovara i fiktivni broj zubi, naime
fiktivni broj zubi z
n
v z/cos
3
p (303)
Fiktivni broj zubi mj erodavan je za proraun graninog broj a zubi kao
granice podrezanosti. Za elnike s kosim zubi ma iznosi
praktiki granini broj zubi z
g s
^z'
g
cos
3
j5 (304)
gdje j e z
g
=1 4 praktiki granini broj zubi NULTOG elnika s ravnim zubima
kod a = 20 [vidi str. 336 i j ednadbu (276)].
9.1.13. V-elnici s kosim zubima
Izbor i podjela faktora pomaka profila x, i x
2
obavlja se kao i kod
V-elnika s ravnim zubima (vidi str. 340) prema sl. 357 i 358. Umjesto
stvarnog broj a zubi mjerodavni su fiktivni brojevi zubi z
n l
i z
n 2
! Treba
prema t ome uvrtavati za z
x
= z
n l
, a za z
2
= z
n 2
. Sa faktorima pomaka profila x
dobiva se
Vd
= d
t
+ 2x m
n
+ 2/i
a
(305)
promjer podnone krunice rf
lf
= d
{
+ 2x m
n
2h
f
(306)
eoni modul m
t
, eoni kut zahvatne linije a
t
, promjer diobene krunice d
x
i
lh
, ostaju nepromijenjeni [j ednadbe (295) do (297)
i (300)].
Svedeno na fiktivne zupanike, iznosi
.X ~~\~ X
Z
NL +
Z
n 2
Fakt or pomaka razmaka osi B
v
izraunava se pomou j ednadbe (282)
na str. 342. Jednadbe razmaka osi t ada glase
V-razmak osi v = ( N I +r
T
2) + (r
N
I +r
n2
)B
y
(308)
B-razmak osi
a
p
=
i
r
n + ^
T 2
) + (-Î + - ^ 2 )
M
N (309)
Stvarni razmak osi moe se kretati izmeu a = ay...a
P
.
348
Ako je u podruj u mogui h smetnji zahvata (istokani dio sl. 358) pot rebno
skraenje tjemene visine zuba, treba izraunati tjemene promjere d
lal
i d
ta2
pr ema j ednadbama (286) i (287), na str. 342.
Ako se razmak osi odabire, izraunava se eoni pogonski kut zahvatne
linije pomou j ednadbe
r +r
cos oc
t w
= cos oc
t
(310)
a
Promjeri kinematskih krunica d
twl
i d
tw2
dobivaju se iz j ednadbi (289) i (290)
na str. 342.
Granini broj zuba z
g S
, koji se kod pozitivnog pomaka j o j edanput
smanjuje, izraunava se pomou j ednadbe (304). Pri t ome se oitava z' sa slike
356, na str. 339.
Stupanj prekrivanja s
a
dobi va se anal ogno iz j ednadbi (291) do (293)
na str. 343, ako se uvrsti za r
a
= r
t a
, r
p
=t
th
, <x=a
t
, a
w
= a
t w
, r! = r
tl
i p
e
=p
t e
.
Stupanj prekrivanja bonih linija izraunava se pomou j ednadbe (302).
Kod zupanika sa zakrivljenim uzdunim linijama bokova (vidi sliku 339,
na str. 325 mijenja se kut nagi ba boka zuba /? kont i nui rano po cijeloj
irini boka zuba, kao i kod elnika s kosim zubima.
Kod V-zupanika je jS kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici.
NULTE elnike s ravnim zubima moemo smatrati V-elnicima s kosim
zubi ma sa /? = 0 i x = 0.
9.2. Oblikovanje elnika
Pri izboru materijala za izradu zupani ka treba da u prvom pl anu
lei ekonomi nost. Pogonski faktori, vijek trajanja, brzi na vrtnje i snaga,
osnova su za izbor materijala. Odreenu ulogu i ma teina i raspoloivi ugradbeni
prostor.
Za obodne brzine do v= 1 m/s, u posebnim sluajevima i do 2 m/s, dolaze
u obzir zupanici od sivog i elinog lijeva s neobraenim zubima. Kod poljo-
privrednih strojeva radi ilavosti i otpornosti na udare, prednost imaju, zupanici
od temper lijeva. Kor a od lijevanja je vrlo otporna na troenje, pa su lijevani
zupanici pogodni za prijenosnike koji su izloeni utjecajima praine, pijeska,
vlage i atmosferskim utjecajima. Kao primjeri upotrebe lijevanih neobraenih
zupanika bile bi rune dizalice, strojevi za dizanje, poljoprivredni strojevi i sl.
Takvi zupanici ne mogu se tono izraditi, pa moraj u biti uzete u obzir
mogunosti veih greaka u koncentrinosti, koraku, uzdunoj liniji boka, profilu
boka. Pri veim obodni m brzi nama dovele bi takve greke do neizdrive buke i
do loma. Na visoko turane prijenosnike postavljaju se vei zahtijevi:
1. visoka ot pornost na troenje (dug vijek trajanja),
2. ravnomj eran, tihi rad,
3. visoka di nami ka izdrljivost zubi.
Za ovakve zahtjeve dolaze u obzir zupanici s obraeni m, odnosno prea-
nim zubima. U odnosu na ot pornost na troenje moe se dati ovaj redoslijed
materij ala:
349
1. preane umjetne smole,
2. sivi lijev,
3. nodularni lijev,
4. temper lijev,
5. elini lijev,
6. konstrukcijski elici,
7. elici za poboljavanje,
8. elici za cementaciju.
Mali zupanik izrauje se obino od materijala boljih mehanikih svoj-
stava nego veliki. Mal i zupanik, radi vee brzine vrtnje, ulazi, ee u
zahvat pa j e to j ae optereen.
Preane umjetne smole djeluju priguno, a ot porne su prema vodi, kiseli-
nama i mnogi m kemikalijama. Takoer su ot porne prema kolebanj ima tem-
peratura. Ako otpornost na koroziju nije svojstvo koje treba da je mj erodavno
za izbor materijala, valja zupanike od preanih umjetnih smola sparivati
s glatko obraeni m zupani ci ma od metala. U kemijskoj industriji nalazimo
i zupanike izraene od keramikih materijala, npr. pumpe za kiseline.
Visoku otpornost na troenje dobivaju zupanici izraeni od elika povrin-
skim poboljavanjem ili kaljenjem. Jezgro zuba mor a ostati ilavo radi elastinog
preuzimanja udarnog optereenja. Posebno tiho i jednoliko rade zupanici kojih
su bokovi nakon toplinske obrade fino ili najfinije obraeni (brueni, lepovani,
polirani). Nezakaljeni zupanici mogu se strojno strugati. Brzorotirajui prije-
nosnici zahtijevaju dobro podmazivanje. Bez podmazivanja istroili bi se vrlo
brzo i zupanici s poboljanim i zakafjenim bokovima.
Ako mali zupanik i ma mali promjer diobene krunice u odnosu na vratilo,
zupanik i vratilo se izrauju kao j edan komad (sl. 364a). Koji puta se prije
ozubljenja vijenac zavaruje na vratilo (sl. 364b). U ovom posljednjem sluaju je
opseg potrebne obrade skidanjem estica manji, pa izrada moe biti jeftinija.
Mali (pogonski) zupanici veih dimenzija privruju se na vratilo pomou pera
(sl. 364c). Kod velikih okretnih momenat a zupanik se privruje na klinasto ili
poligono vratilo. Zbog zareznog djelovanja utora za pero, razmak izmeu
tjemene krunice do dna utora za pero treba da iznosi najmanje 4m (m = modul).
Slika 364. Oblikovanje malih (pogonskih) zupanika
a) mali zupanik i vratilo od jednog dijela; b) vijenac zavaren na vratilo; c) mali
zupanik naklinjen na vratilo pomou pera
Zbog smanjenja masa koje rotiraju dio materijala veih elinih zupanika
raenih od punog profila odstranjuje se tokarenj em (sl. 365a) ili buenjem
(sl. 365 b). Kod livenih zupani ka se glavina i vijenac povezuju t ankom ploom
i ojaavaju rebrima (sl. 365c). Zupanici koji treba da imaju mogunost uzdu-
nog pomicanj a po vratilu dobivaju u glavini klinast profil radi mogunosti
prijenosa okretnog moment a, (vidi 2.3.3.). Veliki zupanici su gotovo uvijek
350
liveni. Vijenac je paoci ma povezan s glavinom (sl. 366). Kod velikih zupanika
paoci su najee I presjeka. Prema iskustvu uzi ma se z = 4 do 8 paoka,
odnosno
broj paoka Z^^JJ^d (311)
/= 0,021 mm
- 1
kod nedijeljenih zupanika, =0,0156mm
- 1
kod dijeljenih zupa-
nika,
d u mm promjer diobene krunice zupanika.
a) b) c)
Slika 366. Veliki liveni zupanik
Uobiajene dimenzije prema slici
visina glavnog rebra
visina sporednog rebra
debljina glavnog rebra
debljina sporednog rebra
duljina dijela glavine
duljina glavine
debljina stijenke glavine
debljina vijenca
366 su slijedee:
h
h
^ 8 do 10 m,
h
n
^6 do 8 m
s
h
1,5 do 2 m
/^0,5 d
7
L^b + 0,25 d^\,2d
z
w^0, 4 d
z
+10 mm za sivi liv
w0, 3f
z
+1 0mm za elini liv
Izvrtina duljih glavina proiruje se u sredini (sl. 366), t ako da samo na
krajevima dulj inom l sjedi na vratilu. To olakava i pojeftinjuje izradu.
Na diobenoj krunici djeluje
nazivna obodna sila F
t
=T
l
/r
l
= P
l
/v (312)
F
t
u N prosjena vrijednost obodne sile na diobenom promjeru,
r
t
u Nm nazivni okretni moment malog zupanika,
r
t
u m diobeni promjer malog zupanika, kod elnika s kosim zubima treba
uvrstiti r
a
,
P[ u W nazivna snaga koju treba prenijeti malim zupanikom,
v u m/s obodna brzina diobenih krunica sa n
x
us
- 1
.
Obodna sila optereuje paoke na savijanje. Budui da se obodna sila ne
rasporeuje ravnomj erno na sve paoke, uzima se da samo 1/4 paoka nosi,
a od ovih opet samo glavna rebra, pol oena u smjeru okretanja. Sporedna
rebra sa svojim malim moment om ot pora ne uzimaju se u raun. Uzimajui
u obzir udarna optereenja koja proizlaze iz uvjeta pogona (pogonski i radni
stroj), iznosi
.. . F
t
Kyy
naprezanje na savijanje "
f=
c7ia\ (313)
( Z / 4 ) W
f j
f
u N/mm
2
savojno naprezanje u presjeku paoka,
F, u N nazivna obodna sila n a di oben oj kr un i ci pr ema jednadbi (312),
K | pogonski faktor prema tablici 125,
y u mm krak obodne sile do opasnog presjeka,
Z broj paoka,
W u mm
3
moment otpora presjeka paoka =u- h*- sJ6, ako je u broj glavnih
rebara presjeka jednog paoka.
Za doputeno savojno naprezanje moe se uzeti dop o-
f
0,25 a
M
( c
M
=
= preki dna vrstoa materijala zupanika).
Tablica 125. Pogonski faktor K, zupanih parova
Radni stroj
Pogonski strojevi
elektro !
t
^
i n a
i J
e d n o d l i n
-
motor
; k l
' P
m
i
M
.
d
m
.
stroj ' klipni stroj
Stroj za proizvodnju elektrine energije, prijenosnici za posmak, transporteri,
laka dizala i dizalice, turbinska puhala i kompresori, mijealice za ravnomjernu
gustou
1 j 1,25 1,5
Glavni pogon alatnih strojeva, teka dizala, okretni ureaji dizalica, jamski
ventilatori, mijealice za nejednakomjernu gustou, klipne pumpe s vie cilindara,
pumpe za doziranje J
1,25 1,5 1,75
tance, kare, stroj za gnjeenje gume, valjaki stanovi i metalurki strojevi 1,75 2 2,25
U poj edinanoj izradi, a i zbog smanjenja teine, zupanici se zavaruju.
Na glavinu od valjanog okruglog elika zavaruje se ploa, koja nosi vijenac
izraen od pl osnatog elika savijanjem. Radi ojaanja konstrukcije dodaj u se
rebra (sl. 367). Ravna rebra uteuju na radovi ma rezanja. Budui da kon-
struktivni elici imaju vie mehanika svojstva nego sivi liv, zupanici mogu
biti osjetljivo laki.
\ *"
_ 3
Slika 367. Zavareni zupanik
Za dimenzioniranj e mogu posluiti slijedee orijentacione veliine:
debljina ploe \ 0 , 8 do 1 m
debljina rebara s
n
0, 7s
h
duljina glavine L&d
z
debljina stijenke glavine w=0, 2 d
z
+ 8 mm
debljina vijenca k3 do 3,5 m
Kruni glavni avovi raunaj u se na smik (vidi 1.1.5.).
Zbog mont ae i t ransport a vrlo veliki zupanici rade se najee od dva
dijela. Ravni na dijeljenja prolazi sredinom dvaju rebara i dvjema uzubi nama.
Obj e polovine veu se meusobno u blizini glavine i u blizini vijenca (usporedi
sl. 301b na str. 273).
Veliki zupanici visokouinskih prijenosnika moraj u imati vijence od visoko-
vrijednih matrijala. Vijenci se kuju od odgovarajueg elika i topl o navlae na
lijevane glavine (sl. 368). Gl avi na mor a iza svakog drugog paoka imati radijalne
upuste da bi se napetosti liva mogle izravnati. Prema iskustvu izvodi se:
debljina vijenca &
z
=0, 8 do 0, 4( ^/80+10 mm) +2, 5 m,
debljina vijenca glavine /c
f
=0, 8 do 1,4 (d/80 + 18 mm)
d= diobeni promjer
Manj e vrijednosti kod uih, a vee kod irokih zupanika.
Slika 368. Na livenu glavinu napreani
vijenac
Nema nikakvog smisla da zubi budu nepot rebno iroki. U t om sluaju,
zbog mogui h greaka ozubljenja i odstupanj a u leajima, zubi nee nositi
na cijeloj irini. Ako npr. osi vratila nisu paralelne, nose samo krajevi zuba.
Orij entacione vrijednosti irina zupanika dane su u tablici 126. Mal i zupanik
treba da bude neto mal o iri od velikog zupani ka (eventualno moe biti i
obratno). Zupani k od plastine mase mor a biti uvijek neto mal o ui od
metal nog para, da bi se izbjeglo stvaranje srha na elu zuba.
9.1. Osnove
337
Ako je Z i < z
g
potrebno je izvriti skraenje glave zupanika s unutarnjim
ozubljenjem.
Ogranienost broja zubi prema dolje j edan je od nedostataka evolventnog
ozubljenja. Vei kut zahvatne linije snizuje granini broj zuba, no moe
dovesti do zailjenosti vrha zuba, ak i ispod tjemene krunice (sl. 353).
Slika 353. Utjecaj kuta zahvatne linije na oblik zuba
9.1.9. V-elnici i V-prijenosnici s ravnim zubima
Za razliku od cikloidnog ozubljenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo
na poveanje osnog razmaka. Jedino se time mijenja kut zahvatne linije,
postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije (kut dodirnice profila)
oc
w
>oc (sl. 354a). I kinematske krunice se poveavaju na promjere d
w l
i d
w 2
.
Premda se kinematske i diobene krunice vie ne poklapaju, a tjemene i
bone zranosti se poveavaju zbog razmicanja zupanika, zahvat zubi je i
nadalje kontinuiran i bezprijekoran.
Ovo svojstvo koristi se za tzv. pomak profila. Poveanje razmaka osi
zapravo je razmicanje j ednog zupanika od drugog, pa se tjemena i bona
zranost poveavaju. Da bi se tjemena zranost dovela na prvotnu mjeru,
mora se prema sl. 354b poveati tjemena krunica zupanika 1. Nadalje
je potrebno' produiti bokove do nove tjemene krunice i poveati podnone
krunice. Da bi se izbjegla prevelika bona zranost svi lijevi bokovi zupanika 1
moraju biti pomaknuti u smjeru oboda. Nakon tih mjera zahvat zubi je kao i
ranije, prije razmicanja, bezprijekoran i pravilan. Ovaj pozitivni pomak profila
prua slijedee prednosti:
Slika 354. Pozitivni pomak profila: a) NULTI zupanik; b) V-PLUS zupanik
338
1. Poveanjem kut a zahvatne linije smanjuje se opasnost od podrezivanja.
2. Poveanje debljine zuba u korijenu, t ako da je mogue prenositi vee sile.
3. Poboljanje uvjeta klizanja bokova.
4. Mogunost prilagoavanj a razmaka osi na odreene ugradbene zahtjeve.
Nepovolj na j e poveana opasnost od zailjenosti. Zupani ke s pomakom
profila mogue je izraivati odvalnim postupkom, al ati ma u obliku zupanika
i u obliku ozubnice, s time da se alat za odreenu veliinu odmakne od
izratka.
Mogu je negativni pomak profila, ako se smanji tjemeni promjer kola,
a alat za odreenu veliinu pomakne izratku. Pri sparivanju tako dobivenog
V-MINUS zupanika s NULTI M dobiva se pogonski kut zahvatne crte
a
w
< a . Negativni pomak profila poveava opasnost podrezivanja, a zubi posta-
ju tanji.
NULTI , V-PLUS i V-MI NUS zupanici mogu se proizvoljno meusobno
sparivati. Dobi veni razmak osi a odgovarat e vrsti i veliini pomaka profila.
Pr ema sparivanju dobivaju se slijedee vrste parova (prijenosnika):
1. NULTI parovi, ako se sparuju dva NULTA zupani ka.
2. V-NULTI parovi, ako se sparuje j edan V-PLUS i j edan V-MI NUS zupanik,
a njihov razmak osi ostane nepromijenjen.
3. V-PLUS parovi, ako se sparuju V-zupanici ili j edan V-PLUS i j edan
NULTI zupanik, ali t ako da razmak osi postane vei od razmaka koji
odgovara NULTI M parovima.
4. V-MINUS parovi, ako se sparuju V-zupanici ili j edan V-MINUS i j edan
NULTI zupanik, ali t ako da razmak osi postane manji od razmaka
koji odgovara NULTI M parovima.
Pomak profila na zupani ku modul a m= l oznaava se prema DI N 3992
i JUS M.C1.012 kao faktor pomaka profila x. Stvarni pomak profila iznosi x m
(sl. 355). Dimenzije V-zupanika izraunavaju se onda ovako:
V-plus zupan ik
Slika 355. V-PLUS zupanik i standardni profil ozubnice
promjer diobene krunice d=z-m
a
d+2x-m+2h.
'a
(277)
(278)
9.1. Osnove 339
(
=d+2x m2h
t
(279)
h
= d- cos a (280)
z broj zubi zupanika (kod unutarnjeg ozubljenja negativan),
m u mm modul ozubljenja (tablica 124 i 124 a),
x faktor pomaka profila,
h
A
a
= m,
h
f
u mm podnona visina zuba, u pravilu h
f
= 1,2 m,
a u kut zahvatne linije NULTIH parova, u pravilu a = 20
Kod pozitivnog pomaka i vrijednosti faktora pomaka x su pozitivne,
kod negativnog pomaka negativne.
Iz gornjeg dijela slike 356 moe se oitati kol i ko najnie smiju biti
veliine faktora pomaka kod a = 20 i a =15 pri z <1 4 odnosno 17 (a = 20)
i z <2 5 odnosno 30 (a = 15), da bi bila izbjegnuta prakti ka i teoretska
mogunost podrezivanja. Pri t ome je pretpostavlj eno da se ozubljenje vri
al atom u obliku ozubnice. Veliina faktora pomaka mor a leati ispod krivulje
oznaene kao granica zailjenosti (stvaranje zailjenog tjemena zuba). U donjem
dijelu slike dane su granine vrijednosti broj a zuba za negativne pomake
profila.
Slika 356. Utjecaj pomaka profila na granine vrijednosti broja zuba z
g
i z
g
kod a = 20 i a =15
prema DIN 3960
U DI N 3994 i 3995 standardi zi rano je tzv. 0,5-ozubljenje. To su zupanici
s pozitivnim pomaci ma s x = 0,5.
U principu se faktori pomaka profila x
t
i x
2
zupani ka mogu birati
proizvoljno. Ne smije, meuti m, izborom pomaka kasnije kod sparivanja
zupanika doi do smetnji u zahvatu. To znai da u zahvatu smiju biti samo
evolventni dijelovi bokova zuba. Do smetnji u zahvatu moe doi nepovoljnim
izborom pomaka, bilo na podnoj u malog zupani ka 1, bilo na podnoj u velikog
22*
340
zupani ka 2 i to radi nedovoljnih duljina podnoni h dijelova evolvente.
Smetnje se u t akvom sluaju otklanjaju skraenjem tjemene visine glave.
Tjemene debljine zuba ne smiju biti ispod odreene mi ni mal ne veliine,
u pravilu s
a
=0, 4 m (vidi sl. 355, na str. 338). Isto t ako ne smije biti smanjena
ni tjemena zranost, koja u pravilu iznosi c =0 , 2 m (vidi sl. 350, na str. 335).
Slika 357 daje uputstva za svrsishodan izbor sume faktora pomaka profila
x
l
+ x
2
u zavisnosti od zbroj a zubi z
x
+z
2
. Linije Pl do P9 slue za oznaavanje
pojedinih svojstava ozubljenja. Za ozubljenja koja treba da su u odnosu na
nosivost i bunost dobro ujednaena, preporuuj u se podruj a P3 do P6.
O stupnju prekrivanja, koji se spominje na slici, bit e govora u poglavlju
9.1.10. na str. 343.
2,0,
7,1
i
a.
1 1 1 1
za posebn e sluajeve
fg-
za visoku n osivost korijen a i bokova zubi
ro -
PH -
1
DC-
1 P T -
za dobro, ujedn aen a ozubljen ja
Pll-
v
\\
1 1
\ V
1
|
ro -
D9-
0\
za visok stup an j prekriv
osebn e slu
ama
\ za p
an j prekriv
osebn e slu
i
ajeve
l l
5:
i
a.
zbroj broja zubi Zj *z
2
*~
Slika 3.57. Izbor sume faktora pomaka profila x
x
i x
2
prema DIN 3992
Podjela faktora pomaka profila x
x
i x
2
vri se prema slici 358 (za reduci-
rane prijenosne omj ere; za mul tipl ikatore vidi DI N 3992). Na sl. 358 ucrtane
su linije sparivanja LI do L17. One su t ako odabrane da predstavljaju linije
j ednake opteretivosti korijena zuba mal og i velikog zupanika, odnosno linije
j ednaki h naprezanj a u presjeku korijena zuba. Fakt ori pomaka x
t
i x
2
treba
da budu t ako podijeljeni da lee na istoj liniji sparivanja. U tu svrhu dan je
primjer sa z
x
= 20 i z
2
= 50 zuba:
Najprije se sa slike 357, za z
1
+ z
2
10, odabere iz podruja P 5 x
1
+ x
2
= 0,4. Na sl. 358
toka A dobivena je iz 0,5 (z
:
+ z
2
) = 35 i 0,5 (x
:
+ x
2
) = 0,2. Toka A lei ria limji Ll l . Od toke A ide
se uzdu Ll l , lijevo i desno do z
Y
= 20 i z
2
= 50 i dobivaju toke A
t
i A
2
. Ordinate toaka Aj i A
2
su
x,=0,28 i x
2
= 0,12.
Ne padne li toka A. na neku od linija sparivanja, treba kroz A povui liniju iji tok
odgovara blioj liniji sparivanja. Iz tako povuene linije dobivaju se na isti nain toke Aj i A
2
.
U srednjem, bijelom dijelu slika 358,nalazi se podruj e u kojem se ne
javljaju smetnje u zahvatu. Skraenja tjemene visine zuba u ovom podruj u
nisu potrebna. U i stokanom podruj u nee doi do smetnji u zahvatu samo
9.1. Osnove 341
Slika 358. Raspodjela sume faktora pomaka profila x
t
i x
2
na oba zupanika prema DIN 3992
(pri redukciji broja okretaja)
onda kada su tjemeni promjeri zupanika toliko smanjeni da postoji normalna
tjemena zranost c>0, 2 m. To znai da tjemeni promjeri imaju veliine
dane j ednadbama (286) i (287). Samo u donjem dijelu slike, oznaeno
vertikalnom rafurom, javljaju se smetnje u zahvatu Za to podruje bila bi
neophodna vea skraenja tjemenog dijela zuba. Zbog toga po mogunosti izbje-
gavamo pomake profila toga podruja.
Slika 359. Nastajanje dodatne bone zranosti kod sparivanja V-zupanika (prikaz zranosti
je preuvelian)
a) dva V-PLUS zupanik; b) dva zupanika V-MINUS
Ako se dva zupanika sparuju u V-PAR, dolazi do dodatne bone zranosti
(sl. 359). Da bi se to otklonilo, mora se razmak osi posebno podesiti, tj.
razmak osi mora biti manji nego to proizlazi iz sume faktora pomaka.
342
Ovdje se zato uvode
Z j + Z
2
B
v ~ 7 7 = = (282)
^ 1 + 135
Ako je B
v
zadan, a da B treba izraunati, iznosi
BxB,sJl + 7B, (283)
S izraunatim faktorom pomaka osi B
v
, dobiva se j ednadba za stvarno
potreban razmak osi
V-razmak osi ay = (r
1
+ r
2
j(l +B
v
) (284)
Ako ovako nastali dodat ni razmak osi ne smeta, tj. ako pri istom smjeru
vrtnje ne doe do kolebanj a okretnog moment a, pa time ni do dodatni h
unutarnj ih dinamikih sila, moe se osni razmak izvesti u dimenzijama prema
j ednadbi
P-razmak osi a
P
= ( r i + r
2
) + (xi + x
2
) m (285)
Moraj u se zapravo izvoditi razmaci koji lee izmeu a
v
i P, tj.
a v . dp
Ako pomaci profila lee u podruj u smetnji zahvata (istokani dio na sl. 358),
pa zahtijevaju skraenje tjemene visine glave, j ednadbe tjemenih promj era su
tjemeni promjer d
al
=2a d
{2
2c (286)
d
a2
= 2a-d
n
-2c (287)
a u mm utvreni razmak osi,
d
n
i d
n
u mm podnoni promjer zupanika prema jednadbi (279) na str. 339,
c u mm potrebna tjemena zranost, u pravilu c = 0,2 m.
S utvreni m razmakom osi a moe se izraunati pogonski kut zahvatne
linije a
w
iz j ednadbe
cos a
w
= cos a (288)
a
a osim toga 2
f l
promjer kinematske krunice d
wl
= (289)
u+ 1
d
w2
= 2a-d
wl
(290)
uje kinematski omjer prema jednadbi (265) na str. 326.
Treba obratiti panju da su za unutarnje ozubljenje z
2
, u, a i d
w2
negativnV.
Kod z
2
= oo (ozubnica) ne mijenja se profil ni pri bilo kako velikom pomaku
9.1. Osnove
343
profila. Iz toga proizlazi da pomak profila na velikom zupaniku ne donosi
mnogo, osobito onda ako je broj zuba velik. Zbog poveanja nosivosti se u
specijalnim sluajevima, ako to stupanj prekrivanja doput a (vidi 9.1.10.), ide
na a =26 ili 28.
NULTI zupanici mogu se promat rat i kao V-zupanici sa faktorom pomaka
profila x = 0.
9.1.10. Stupanj prekrivanja
Zbog postizanja konti nui ranog okretnog gibanja, bez eventualnih prekida,
mora novi par zubi ui u zahvat prije nego to par zubi koji je u zahvatu izae
iz zahvata. To znai da mor a postojati prekrivanje.
Kada prema slici 360 toka A na zahvatnoj liniji prijee put koraka
zahvata p
e
, slijedei par zubi ulazi u zahvat. To znai da postoji prekrivanje
ako je put zahvata (dodirnica profila) g
a
= g
a
+ gf dulji od koraka zahvata p
e
.
Radi toga oznaavamo kao prekrivanje profila ili stupanj prekrivanja odnos
izmeu puta zahvata g
a
i koraka zahvata p
e
, tj.
a
=gjp
e
.
X
\
Pet fr-^J <L / Slika. 360. Prekrivanje profila
" " - \^ 7 ^ x 9
a
P
u t
zahvata tjemena zupanika 2;
/ g
{
put zahvata podnoja zupanika;
' g
a
put zahvata (dodirnica profila)
Iz geometrijskih odnosa proizlazi stupanj prekrivanja za
vanjsko ozubljenje
V
r
l x ~ ^bi + V r
2
2
- ^ 2 - sin a
w
- a
(291)
prijenosnik s ozubnicom
m(l x
i
)
sin a r
t
sin a
(292)
Pe
unutarnje ozubljenje
344
r
a l )
r
a2
u mm tjemeni promjeri zupanika,
r
bi
r
b2
u mm
promjeri temeljnih krunica,
r
x
u mm diobeni promjer zupanika 1,
a u kut zahvatne linije NULTIH zupanika, u pravilu oc = 20,
oc
w
u pogonski kut zahvatne linije [jednadba (288), na str. 342] kod
NULTIH parova a
w
= a,
a u mm stvarni razmak osi (kod unutarnjeg ozubljenja negativan),
m u mm modul ozubljenja
Xj faktor pomaka profila na zupaniku 1,
p
e
u mm korak zahvata = temeljni korak = p cos oc = m n cos a.
Treba da j e uvijek
a =
: l , l !
Ako je za prijenosnik koji treba projektirati broj zubi zadan (odreen),
a modul nije j o izraunat, moe se pri proraunu stupnja prekrivanja uvrstiti
m\. Nai me, apsol utna veliina zupani ka ne utjee na stupanj prekrivanja.
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje
Pod poj mom zajednike visine zuba h
%
podrazumi j evamo sumu visina zuba
mjerenu od ki nematski h krunica obaju zupanika. Kod NULTOG para s
visinom zuba h
a
=m (vidi sl. 349, str. 332) je h^ = h
al
+ /i
a2
= 2m. Zajednika
visina zuba svodi se pomou faktora visine zuba y na standardni modul
(tablica 124 i 124a str. 333), pa je
zajednika visina zuba h
i
= 2y m (294)
Za elnike st andardnog profila DI N 867 i J US M.C1.015 j e y = 1. Ozubljenje
sa y < l oznaavamo kao nisko ozubljenje, sl sa y > l kao visoko ozubljenje.
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima
Zubi elnika s kosim (helikoidnim) zubi ma zakoeni su prema osi vrtnje
za kut koji zatvara linija boka zuba na di obenom cilindru s osi vrtnje, a
naziva se kut nagiba boka zuba (3. Ako se sparuju dva elnika s kosim zubima,
moraj u se nagibi bokova zuba pokl apati u ki nemat skom polu. To znai
da oba zupani ka moraj u imati kutove nagiba, bokova zuba, po veliini
j ednake, a po smjeru suprotne. Razlikujemo zato zupanike s. desnim i lijevim
usponom (sl. 361).
Budui da su ki nematske povrine zupanika zakrivljene, imaju i uzdune
linije bokova zakrivljenja u obliku zavojnice. Kod vrlo irokih zupanika
bili bi zubi, slino kao navoji na vijku, navijeni na diobeni cilindar pod
kutom uspona y = 90 j5. elnici s kosim zubi ma nazivaju se zato i vijanici.
Slika 362 pokazuj e pogled na elo elnika s kosim zubi ma i razvijeni plat
di obenog cilindra.
elnici s kosim zubi ma mogu se izraivati pomou normal ni h alata,
ako su oni pri izradi nagnuti prema izratku za kut nagiba boka /?. St andardno
20 ozubljenje ne javlja se u tom sluaju u eonom (bonom) presjeku (presjeku
9.1. Osnove
345
okomitom na os vrtnje), nego u presjeku okomitom na uzdunu liniju boka
(normalni presjek, sl. 363). Tom presjeku odgovara i standardni profil DI N 867,
JUS M.C1.015. Razlikujemo zato normalni profil s normalnim kutom zahvatne
linije i eoni (boni) profil s eonim (bonim) kutom zahvatne linije a ^ c v
desnohodni
Slika 361. Kut nagiba boka i kut uspo-
na zupanog para elnika s kosim
zubima, mjereni na diobenim cilindri-
ma. Zupanik 1 je desnohodan, a zup-
anik 2 ljevohodan
Slika 363. Normalni presjek (oko-
mit na uzdunu liniju boka) elnika
s kosim zubima
Slika 362. elnik s kosim zubima
a) elo (bok); b) razvijeni diobeni cilindar
346
Modul koji se odnosi na normal ni profil nazi vamo normalnim modulom m^.
Modul odabi remo prema st andardu (tablice 124 i 124 a). Modul koji se odnosi
na eoni (boni) profil naziva se
eoni (boni) modul m
t
= m
n
/cos/? (295)
Iz toga proizlazi da je normalni korak p
n
m
n
n, eoni (boni) korak
p
l
= m
l
-n, a eoni (boni) kut zahvatne linije izraunava se iz j ednadbe
tan oc
t
= tan On/cos fi (296)
S nabroj ani m veliinama mogu se izraunati (vidi sl. 362)
fn z
promjer diobene krunice d. = m.-z = (297)
cos fi
la
= d
l
+ 2h
a
(298)
t{
=d
t
2h
{
(299)
th
=d
t
cos a
t
(300)
NULTI razmak osi a = r
t l
H-r
t 2
= ^ ( z , + z
2
) (301)'
2 cos p
m
n
u mm normalni modul ozubljenja prema tablicama 124 i 124a,
/? u
0
kut nagiba boka zuba ozubljenja na diobenom cilindru,
/i
a
a
= m,
h( u mm podnona visina zuba, u pravilu /i
f
=l,2m
a, u eoni (boni) kut zahvatne linije prema jednadbi (296),
r
tl
, i\
2
u mm radijusi diobenih krunica u eonom (bonom) presjeku,
z
{
, z
z
broj zubi zupanika, kod unutarnjeg ozubljenja z
z
treba da ima
negativan predznak!
Stupanj prekrivanja profila e
a
treba svesti na eoni (boni) presjek pa se
proraunava po j ednadbama (291) do (293), s tim da se uvrtava r
a
r
ta
, r
b
=r
t b
,
a=fx a
w
= a
t w
, m=m
n
, r
1 =
r
t l
i p
e
=p^
Najvei razmak izmeu poetne i \krajnje toke linije boka (sl. 362) je luk
sprezanja bokova g^=b-t anp\ Pri okretanju u smjeru strelice tjemena toka A
t
ulazi u zahvat, a toka A
2
je j o izvan zahvata. Tek nakon to pri okretanju
zupanika j edna toka na diobenoj krunici prevali put W
1
W
2
= b-tan/3, toka
\ ulazi u zahvat. Nakon to je toka B
x
izala iz zahvata, toka B
2
nalazi se jo
u zahvatu. Toka B
2
izai e iz zahvata tek nakon to je na diobenoj krunici
prevaljen put W
1
W
2
= b-tarifi. Odnos izmeu luka sprezanja bokova b-tarifi i
diobenog koraka p
t
j e radi toga
stupanj sprezanja bonih linija ep = g
p
/p
t
= b tan fi/p
{
(302)
Zahvat elnika s kosim zubi ma traje prema t ome dulje nego zahvat
elnika s ravnim zubima. Budui da zub ne ulazi u zahvat i stodobno cijelom
svojom irinom, nego postepeno toka za tokom, rad elnika s kosim zubima
je osjetljivo tii od rada elnika s ravnim zubima. Zbog mi rnoe rada bira se
9.1. Osnove
347
kut nagiba boka $ t ako da je e ^ l . Najee je j S^8 do 25; manji kutovi
ne donose nikakve prednosti, a vei izazivaju velike aksijalne komponent e sila,
koje moraj u biti uhvaene leajima.
Ki nematski cilindar daje u normal nom presjeku (sl. 363) elipsu ija je kraa
pol uos a
k
= r
t
, a dulja <a
g
= r
t
/cos/?. Stvarni normal ni profil javlja se samo na
kraoj poluosi. Svi ostali zubi su, radi zakrivljenja njihovih bokova, izoblieni.
Na kraoj poluosi radijus zakrivljenja elipse iznosi r
n
. elnike s kosim zubima
moemo radi toga zamisliti kao elnike s ravnim zubi ma i normal ni m profilom,
koj emu odgovara standardni profil. Zubi s normal ni m ozubljenjem nalaze se na
fiktivnom di obenom promj eru s radijusom r. Ovom fiktivnom di obenom
promj eru odgovara i fiktivni broj zubi, naime
fiktivni broj zubi z
n
% z/cos
3
/? (303)
Fiktivni broj zubi mj erodavan je za proraun graninog broja zubi kao
granice podrezanosti. Za elnike s kosim zubima iznosi
praktiki granini broj zubi
z
g
S
~
z
g '
c o s 3
P (304)
gdje je z
g
= 14 praktiki granini broj zubi NULTOG elnika s ravnim zubima
kod a = 20 [vidi str. 336 i j ednadbu (276)].
9.1.13. V-elnici s kosim zubima
Izbor i podjela faktora pomaka profila x, i x
2
obavlja se kao i kod
V-elnika s ravnim zubi ma (vidi str. 340) prema sl. 357 i 358. Umjesto
stvarnog broja zubi mj erodavni su fiktivni brojevi zubi z
n l
i z
n 2
! Treba
prema tome uvrtavati z a z
1
= z
n l
, a z a z
2
= z
n 2
. Sa faktorima pomaka profila x
dobiva se
yd
d
l
+ 2x + 2h
a
(305)
x(
= d
y
+ 2x m
n
2h
f
(306)
eoni modul m
t
, eoni kut zahvatne linije a
t
, promjer diobene krunice d
t
i
lb
, ostaju nepromijenjeni [j ednadbe (295) do (297)
i (300)].
Svedeno na fiktivne zupanike, iznosi
faktor pomaka razmaka osi B 2 (307)
Z
n l +
Z
n 2
Fakt or pomaka razmaka osi B
v
izraunava se pomou j ednadbe (282)
na str. 342. Jednadbe razmaka osi t ada glase
V-razmak osi ay = (r
ll
+r
l2
) + (r
n
i+r
n2
) B
v
(308)
P-razmak osi a
P
= {r
n
+ r
l 2
) + (x, + x
2
) m
n
(309)
Stvarni razmak osi moe se kretati izmeu a = ay... a?.
348
Ako je u podruj u mogui h smetnji zahvata (istokani dio sl. 358) pot rebno
skraenje tjemene visine zuba, treba izraunati tjemene promjere d
lal
i d
Vd2
prema j ednadbama (286) i (287), na str. 342.
Ako se razmak osi odabire, izraunava se eoni pogonski kut zahvatne
linije pomou j ednadbe
r
_j_
r
cos o c
t w
= cos oc. (310)
Promjeri kinematskih krunica d
t wl
i d
l w2
dobivaju se iz j ednadbi (289) i (290)
na str. 342.
Granini broj zuba z'
%s
, koji se kod pozitivnog pomaka j o j edanput
smanjuje, izraunava se pomou j ednadbe (304). Pri t ome se oitava z'
%
sa slike
356, na str. 339.
Stupanj prekrivanja s
a
dobi va se anal ogno iz j ednadbi (291) do (293)
na str. 343, ako se uvrsti za r
a
= r
t a
, r
h
=t
tb
, a=t
t
, a
w
= a
t w
, r
l =
r
t 1
i p
e
=p
te
.
Stupanj prekrivanja bonih linija s
p
izraunava se pomou j ednadbe (302).
Kod zupanika sa zakrivljenim uzdunim linijama bokova (vidi sliku 339,
na str. 325 mijenja se kut nagiba boka zuba jS konti nui rano po cijeloj
irini boka zuba, kao i kod elnika s kosim zubi ma.
Kod V-zupanika je jS kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici.
NULTE elnike s ravnim zubima moemo smatrati V-elnicima s kosim
zubi ma sa j3 = 0 i x = 0.
Pri izboru materijala za izradu zupani ka treba da u prvom pl anu
lei ekonomi nost. Pogonski faktori, vijek trajanja, brzina vrtnje i snaga,
osnova su za izbor materijala. Odreenu ulogu ima teina i raspoloivi ugradbeni
prostor.
Za obodne brzine do v = l m/s, u posebnim sluajevima i do 2m/s, dolaze
u obzir zupanici od sivog i elinog lijeva s neobraeni m zubima. Kod poljo-
privrednih strojeva radi ilavosti i otpornosti na udare, prednost imaju, zupanici
od temper lijeva. Kor a od lijevanja je vrlo otporna na troenje, pa su lijevani
zupanici pogodni za prijenosnike koji su izloeni utjecajima praine, pijeska,
vlage i atmosferskim utjecajima. Kao primjeri upotrebe lijevanih neobraenih
zupanika bile bi rune dizalice, strojevi za dizanje, poljoprivredni strojevi i sl.
Takvi zupanici ne mogu se tono izraditi, pa moraj u biti uzete u obzir
mogunosti veih greaka u koncentrinosti, koraku, uzdunoj liniji boka, profilu
boka. Pri veim obodni m brzinama dovele bi takve greke do neizdrive buke i
do loma. Na visoko turane prijenosnike postavljaju se vei zahtijevi:
1. visoka ot pornost na troenje (dug vijek trajanja),
2. ravnomj eran, tihi rad,
3. visoka di nami ka izdrljivost zubi.
Za ovakve zahtjeve dolaze u obzir zupanici s obraeni m, odnosno prea-
nim zubima. U odnosu na otpornost na troenje moe se dati ovaj redoslijed
materij ala:
9. 2. Oblikovanje elnika
349
1. preane umjetne smole,
2. sivi lijev,
3. nodularni lijev,
4. temper lijev,
5. elini lijev,
6. konstrukcijski elici,
7. elici za poboljavanje,
8. elici za cementaciju.
Mali zupanik izrauje se obino od materijala boljih mehanikih svoj-
stava nego veliki. Mal i zupanik, radi vee brzine vrtnje, ulazi, ee u
zahvat pa j e to j ae optereen.
Preane umjetne smole djeluju priguno, a ot porne su prema vodi, kiseli-
nama i mnogi m kemikalijama. Takoer su ot porne prema kolebanj ima tem-
peratura. Ako otpornost na koroziju nije svojstvo koje treba da je mj erodavno
za izbor materijala, valja zupanike od preanih umjetnih smola sparivati
s glatko obraeni m zupanicima od metala. U kemijskoj industriji nalazimo
i zupanike izraene od keramikih materijala, npr. pumpe za kiseline.
Visoku otpornost na troenje dobivaju zupanici izraeni od elika povrin-
skim poboljavanjem ili kaljenjem. Jezgro zuba mora ostati ilavo radi elastinog
preuzimanja udarnog optereenja. Posebno tiho i jednoliko rade zupanici kojih
su bokovi nakon toplinske obrade fino ili najfinije obraeni (brueni, lepovani,
polirani). Nezakaljeni zupanici mogu se strojno strugati. Brzorotirajui prije-
nosnici zahtijevaju dobro podmazivanje. Bez podmazivanja istroili bi se vrlo
brzo i zupanici s poboljanim i zakaljenim bokovima.
Ako mali zupanik ima mali promjer diobene krunice u odnosu na vratilo,
zupanik i vratilo se izrauju kao j edan komad (sl. 364a). Koji puta se prije
ozubljenja vijenac zavaruje na vratilo (sl. 364b). U ovom posljednjem sluaju je
opseg potrebne obrade skidanjem estica manji, pa izrada moe biti jeftinija.
Mali (pogonski) zupanici veih dimenzija privruju se na vratilo pomou pera
(sl. 364c). Kod velikih okretnih momenat a zupanik se privruje na klinasto ili
poligono vratilo. Zbog zareznog djelovanja utora za pero, razmak izmeu
tjemene krunice do dna utora za pero treba da iznosi najmanje 4 m (m = modul).
Slika 364. Oblikovanje malih (pogonskih) zupanika
a) mali zupanik i vratilo od jednog dijela; b) vijenac zavaren na vratilo; c) mali
zupanik naklinjen na vratilo pomou pera
Zbog smanjenja masa koje rotiraju dio materijala veih elinih zupanika
raenih od punog profila odstranjuje se tokarenj em (sl. 365a) ili buenjem
(sl. 365 b). Kod livenih zupani ka se glavina i vijenac povezuju t ankom pl oom
i ojaavaju rebri ma (sl. 365 c). Zupanici koji treba da imaju mogunost uzdu-
nog pomicanj a po vratilu dobivaju u glavini klinast profil radi mogunosti
prijenosa okret nog momenta, (vidi 2.3.3.). Veliki zupanici su gotovo uvijek
350
liveni. Vijenac je paocima povezan s glavinom (sl. 366). Kod velikih zupanika
paoci su najee I presjeka. Prema iskustvu uzima se z = 4 do 8 paoka,
odnosno
broj paoka Z^sjf^d (311)
/= 0,021 mm""
1
kod nedijeljenih zupanika, =0,0156mm
- 1
kod dijeljenih zupa-
nika,
d u mm promjer diobene krunice zupanika.
Slika 365. Izvedbe elnika
a) tokareno iz punog; b) tokareno iz punog
i bueno; c) lijevani zupanik
Slika 366. Veliki liveni zupanik
Uobiajene dimenzije prema slici 366 su slijedee:
visina glavnog rebra h
h
x% do 10 m,
visina sporednog rebra h
n
^6 do 8m
debljina glavnog rebra
debljina sporednog rebra s
n
0, 7s
h
duljina dijela glavine /%0,5 d
7
duljina glavine
debljina stijenke glavine
s
h
1,5 do 2 m
debljina vijenca
L^fc + 0,25 d^\,2d
z
w0, 4 d
z
+10 mm za sivi liv
ww0 , 3 ^ + 1 0 mm za elini liv
/c%4 m
Izvrtina duljih glavina proiruje se u sredini (sl. 366), t ako da samo na
krajevima duljinom / sjedi na vratilu. To olakava i pojeftinjuje izradu.
Na diobenoj krunici djeluje
t
=T
l
/r
l
= P
l
/v (312)
F
t
u N prosjena vrijednost obodne sile na diobenom promjeru,
T
x
u Nm nazivni okretni moment malog zupanika,
r
x
u m diobeni promjer malog zupanika, kod elnika s kosim zubima treba
uvrstiti r
tl
,
p
t
u W nazivna snaga koju treba prenijeti malim zupanikom,
v u m/s obodna brzina diobenih krunica ^d^-n-n^ sa n
x
us
- 1
.
Obodna sila optereuje paoke na savijanje. Budui da se obodna sila ne
rasporeuj e ravnomj erno na sve paoke, uzima se da samo 1/4 paoka nosi,
a od ovih opet samo glavna rebra, pol oena u smjeru okretanja. Sporedna
rebra sa svojim mal i m moment om ot pora ne uzimaju se u raun. Uzimajui
U obzir udar na optereenja koj a proizlaze iz uvjeta pogona (pogonski i radni
stroj), iznosi
F
t
-K
r
y
naprezanje na savijanje <J{= (Z/4) W
ff
f
u N/mm
2
savojno naprezanje u presjeku paoka,
^ u N nazivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (312),
K, pogonski faktor prema tablici 125,
y u mm krak obodne sile do opasnog presjeka,
Z broj paoka,
W u mm
3
moment otpora presjeka paoka = u hl s
h
/6, ako je u broj glavnih
rebara presjeka jednog paoka.
Za doputeno savojno naprezanj e moe se uzeti dop f 7
f
^0, 25 <x
M
(<r
M

=pr eki dna vrstoa materijala zupanika).
Tablica 125. Pogonski faktor zupanih parova
Radni stroj
elektro
motor
Pogonski strojevi
! turbina j jednocilin-
klipni ! drini
stroj
:
klipni stroj
Stroj za proizvodnju elektrine energije, prijenosnici za posmak, transporteri,
laka dizala i dizalice, turbinska puhala i kompresori, mijealice za ravnomjernu
gustou
1 1,25 1,5
Glavni pogon alatnih strojeva, teka dizala, okretni ureaji dizalica, jamski
ventilatori, mijealice za nejednakomjernu gustou, klipne pumpe s vie cilindara,
pumpe za doziranje
1,25 1,5 1,75
tance, kare, stroj za gnjeenje gume, valjaki stanovi i metalurki strojevi 1,75 2 2,25
U poj edinanoj izradi, a i zbog smanjenja teine, zupanici se zavaruju.
Na glavinu od valjanog okruglog elika zavaruje se ploa, koja nosi vijenac
izraen od pl osnatog elika savijanjem. Radi ojaanja konstrukcije dodaj u se
rebra (sl. 367). Ravna rebra uteuju na radovi ma rezanja. Budui da kon-
struktivni elici imaju vie mehani ka svojstva nego sivi liv, zupanici mogu
biti osjetljivo laki.
b
Slika 367. Zavareni zupanik
Za dimenzioniranj e mogu posluiti slijedee orij entacione veliine:
debljina ploe s
h
0, 8 do 1 m
debljina rebara s
n
0, 7 s
h
duljina glavine L&d
z
debljina stijenke glavine w = 0, 2d
z
+ 8 mm
debljina vijenca k&3 do 3,5 m
Kruni glavni avovi raunaj u se na smik (vidi 1.1.5.).
Zbog mont ae i t ransport a vrlo veliki zupanici rade se najee od dva
dijela. Ravni na dijeljenja prolazi sredinom dvaju rebara i dvjema uzubinama.
Obj e polovine veu se meusobno u blizini glavine i u blizini vijenca (usporedi
sl. 301b na str. 273).
Veliki zupanici visokouinskih prijenosnika moraj u i mati vijence od visoko-
vrijednih matrijala. Vijenci se kuju od odgovarajueg elika i topl o navlae na
lijevane glavine (sl. 368). Gl avi na mor a iza svakog drugog paoka imati radijalne
upust e da bi se napetosti liva mogl e izravnati. Prema iskustvu izvodi se:
debljina vijenca /c
z
=0,8 do 0,4 (d/80+10 mm) +2, 5 m,
debljina vijenca glavine /c
f
=0, 8 do 1,4 (d/80 +1 8 mm)
d= diobeni promjer
Manj e vrijednosti kod uih, a vee kod irokih zupani ka.
Slika 368. Na livenu glavinu napreani
vijenac
Nema nikakvog smisla da zubi budu nepot rebno iroki. U t om sluaju,
zbog mogui h greaka ozubljenja i odstupanj a u leajima, zubi nee nositi
na cijeloj irini. Ako npr. osi vratila nisu paralelne, nose samo krajevi zuba.
Orij entacione vrijednosti irina zupanika dane su u tablici 126. Mal i zupanik
treba da bude neto mal o iri od velikog zupani ka (eventualno moe biti i
obratno). Zupani k od plastine mase mor a biti uvijek neto mal o ui od
metal nog para, da bi se izbjeglo stvaranje srha na elu zuba.
Tablica 126. Orijentacione vrijednosti irina zuba b i minimalni broj zuba z, elnika
Zubi rezani
Zupanici na krutim vratilima uloenim u kvalitetne valjne leaje na krutim
temeljima
6<J30 do 40m
Zubi rezani
Zupanici u normalnim kuitima prijenosnika uleiteni u valjne i klizne leaje 6 g25 m
Zubi rezani
Zupanici na elinim konstrukcijama, nosaima i sl. 6<,15 m
Zubi rezani
Zupanici s najboljim leitenjem kod visokouinskih prijenosnika
Zubi sirovo liveni Konzolno uleiteni zupanici
AS 10 m
Zupanici velikih obodnih brzina (u>4m/s) i za prijenos velikih sila, ako je 6 > 1,5
Zupanici srednjih obodnih brzina (o = 0,8 do 4 m/s)
Zupanici malih obodnih brzina (v<0,8m/s) ili kod prijenosa malih sila za podreene svrhe
Principijelno kod vanjskih ozubljenja z , + 2
2
24
Principijelno kod unutarnjeg ozubljenja Zj Zi + lO
Zubi visokouinskih prijenosnika izrauju se s veim brojem zubi i
mal i m modul i ma. Oni onda rade mi rno i ravnomj erno. To j e razlog da se
za male zupanike vee preciznosti bira vei broj zubi. Orij entacione vrijednosti
vidi u tablici 126.
9.3. Kvalitet ozubljenja
9.3.1. Odstupanja
Kont rol a zupani ka obavlja se odreivanjem stvarnih mjera, stvarnih od-
stupanj a mjera i oblika i usporeivanj em s doputeni m odstupanj ima. Dopute-
na odstupanj a nose prema DI N 3960 kraticu /, a prema JUS M.C1.030
kraticu A. Ako se mjerenja obavljaju preko nekog podruj a, kratica je prema
DIN-u F, a prema JUS-u A A. Razlikuj emo: pojedinana odstupanja, zbirna
odstupanja i odstupanja zupanika u zahvatu.
Najvanija poj edinana odstupanj a su slijedea:
1. Odstupanje diobenog koraka profila f
p
(po JUS A
t0
). To je algebarska razlika
stvarne i nazivne mjere di obenog koraka. Zbirno odstupanje diobenog koraka
profila F
p
(po JUS AA
i0
) je algebarska razlika stvarne mjere zbroja odreenog
broja uzastopnih di obeni h kor aka j ednog zupani ka i nazivne mjere zbroja
istog broja diobenih koraka.
2. Odstupanje temeljnog koraka bokova zubi /
p e
(po JUS-u A
tBh
) je algebarska
razlika stvarne i nazivne mjere temeljnog koraka bokova zuba (koraka
zahvata). Vrijednosti doputeni h odstupanj a dane su prema DIN-u u tablici
127, a prema JUS-u, J USM. C1. 035.
3. Razlika mjera diobenih koraka dvaju zuba zupanika smjetenih j edan iza
drugoga (skok koraka) f
u
.
4. Odstupanje profila zuba fV (po JUS-u T
ev
) je najvee odstupanj e stvarnog
profila od tone evolventc toke temeljne krunice.
23 El ementi strojeva
5. Odstupanje debljine zuba f (po JUS-u A
s
) je algebarska razlika stvarne i
nazivne mjere lune debljine zuba na di obenom promjeru.
6. Radijalno bacanje zuba f
r
(po JUS-u A
r
) je razlika najveeg i najmanjeg
oitavanja na komparat eru koji pokazuje promj ene poloaja kuglice, valj-
ia ili prizme, u odnosu na vlastitu os tijela zupanika, u toku j ednog
punog okretaj a kontrol i ranog zupanika.
7. Odstupanja promjera temeljne krunice f
b
je razlika izmeu stvarne i nazivne
mjere promj era temeljne krunice.
odstupanje ,
; skok 0
dstuponja
sprezanjem ^^jpj^^-sprezanjem fy
Slika 369. Polarni dijagram zbirnog /r ^ ^ \ \ ^ \
odstupanja
Zbirna odstupanja (sl. 369) su
rezultat superpozicije i stodobnog
djelovanja niza odstupanj a poje-
dinih toleriranih veliina i oblika
zuba kontrol i ranog zupani ka:
1. Odstupanje sprezanjem F
t
(po JUS-u AJ je odstupanj e stvarnog kuta rotacije
gonjenog zupani ka u odnosu na nazivni kut, nastalo zbog odstupanj a oblika
i poloaja bokova zuba, svedeno na luk ki nematske krunice (sl. 369).
2. Skok odstupanja j\ (po JUS-u A) je razlika najvie i najnie toke dijagrama
odstupanj a u opsegu j ednog koraka (sl. 369).
Odstupanja meusobnog poloaja osi rotacije:
1. Odstupanje razmaka osi /
a
(po JUS-u A
a
) je algebarska razlika izmeu
stvarne i nazivne mjere razmaka osi.
2. Odstupanje paralelnosti osi j\ (po JUS-u inklinacija A i devijacija A ) je
tangens dobivenog odstupanj a u odnosu na doput eno odstupanje.
3. Odstupanje zranosti bokova je razlika stvarne i nazivne mjere odstupanj a
kao rezultat superpozicije istodobnog djelovanja poj edinanih odstupanj a
paralelnosti osi i razmaka osi.
4. Zbirno odstupanje dobiveno meusobni m sprezanjem zupanih parova odgo-
vara priblino sumi zbirnih odstupanj a obaju zupanika.
9.3.2. Tolerancije
Pod nasl ovom: Tuma tolerancija elnika prema DIN 867, reeno je u
DI N 3961 slijedee: Da bi se osigurali zamjenjivost zupanika zupanih
parova, mi ran rad, konst ant an prijenosni omjer, mogunost podmazivanja,
i da bi se trajno osigurala eljena opteretivost, moraj u se odstupanj a svih
karakteristinih veliina, kao i ugradbene mjere kuita, kretati unutar odreenih
granica. U t om cilju ustanovljene su i propi sane vrijednosti tolerancija za
sve glavne veliine zupani ka. " Slina definicija dana je i u JUS M.C 1.031
Cilindrini evolventni zupani parovi, osnove sistema tolerancij a". Standardi
su slijedei: DI N 3962 doputene pojedinane greke, DI N 3963 doputena
odstupanj a bone linije zuba i debljine zuba, D I N 3964 doputena odstupanj a
razmaka osi, DI N 3967 doputena odstupanj a mjere preko zuba (mjera preko
zuba W je razmak mjeren preko odreenog broja zubi dviju paralelnih ravnina,
od kojih j edna dodiruje lijevi, a druga desni bok zuba). JUS M. C1. 032
sadri tolerancije izrade tijela zupanika, JUS MCI . 033 tolerancije za funkcio-
nal nu kont rol u sprezanjem i tolerancije bone linije zuba, JUS M. C1. 034
tolerancije mjere preko zuba, JUS M. C1. 035 tolerancije profila zuba, tolerancije
diobenog koraka, radijalnog bacanja i tolerancije zbirnog odstupanj a diobenog
koraka profila, JUS M. C1. 036 tolerancije razmaka osi i poloaja osi (inklinacije
i devijacije).
Za svako odstupanj e predviena j e prema ISO-u 12 kvaliteta. Marije vrijed-
nosti predviene su za etalonske zupanike, odnosno za posebne svrhe.
Odstupanj a zupani ka ne dovode samo do bunosti u radu, nego i do snienja
vijeka trajanja. Pr ema veliini obodne brzine bira se odreena kvaliteta to-
lerancije. Pr ema JUS M. C1. 031 date su smjernice za izbor kvalitete toleran-
cija za zupanike u zavisnosti od podruj a primjene, obodne brzine i nai na
obrade. Tablica 128 daje orijentacione vrijednosti za izbor kvalitete toleran-
cija.
Tablica 127. Doputena odstupanja temeljnog koraka profila f
c
u jun za ozubljenja prema DIN 867, JUS. M.C1.0J6
(izvadak iz DI N 3962) "
d odn. </, mm m odn. m
a
mrtj^ Kvalitet
preko do preko do 4 5 6 7 8 9 10 11 12
12 25 0,6 1,6 3 4 6 8 11 16 25 40 63
1,6 4 3,5 4,5 6 9 12 18 28 45 71
0,6 1,6 3 4,5 6 9 12 18 28 45 71
25 50 1,6 4 3,5 5 7 10 14 20 32 50 80
4 10 4,5 6 9 12 18 25 40 63 100
0,6 1,6 3,5 5 7 10 14 20 32 50 80
50 100 1,6 4 4 5,5 8 11 16 22 36 56 90
4 10 5 7 10 14 20 28 45 71 110
0,6 1,6 4 5,5 8 11 16 22 36 56 90
100 200 1,6 4 4,5 6 9 12 18 25 40 63 100
4 10 5,5 8 11 16 22 32 50 80 125
0,6 1,6 5 7 9 12 18 25 40 63 100
200 400 1,6 4 5 7 10 14 20 28 45 71 110
4 10 6 9 12 18 25 36 56 90 140
0,6 1,6 6 8 11 16 22 32 50 80 125
400 800 1,6 4 6 9 12 18 25 36 56 90 140
4 10 7 10 14 20 28 40 63 100 160
800 1600
1,6 4 8 11 16 22 32 45 71 110 180
4 10 9 12 18 25 36 50 80 125 200
faktor 0,7 1,0 1,4 2,0 2,8 4,0 6,3 10 16
m
pri m>10mm je /<.=<?>|3 jun+0,3 ^
m
| -0,2^m /

mm mm/
23*
356
Tablica 128. Orijentacione vrijednosti za izbor tonosti ozubljenja
V
m/s
Nain izrade
Zbirno odstupanje prema
DI N 3963 u kvaliteti
0,8
lijevano ili grubo obraeno
12 do 10
0,8 do 4
gruba obrada i fina koja se postie skidanjem samo jednog
sloja strugotine (estica)
9 do 8
4 do 12 fino obraeno ili brueno 7 do 6
12 do 60 najfinije obraeno 5 do 4
Nazi vna mjera debljine zuba j e (kod NULTI H zupanika) j ednaka polovini
koraka p. Da bismo ostvarili pot rebnu bonu zranost, izrauje se debljina
zuba s odreenom negativnom odmj erom. Odmj ere su stupnjevane u 12
kvaliteta, a podijeljene na poloaje tol erantni h polja oznaene sa h, g, f, e,
d, c, b, a, h', g', f, e', d', , b' , a' (h daje najmanju, a a' najveu bonu zranost).
Uobiaj ene su slijedee kombinacij e:
mali zupanik e / veliki zupanik f, za zupane parove koji treba da rade j ako
^t i f i o, kod kojih je pogon neravnomjeran, a bok zuba bruen ili strugan,
male bone zranosti (zupanici za alatne strojeve kod kojih se mijenja
smjer vrtnje, gradnja turbina, vii stupnjevi prijenosa prijenosnika motor-
nih vozila),
mali zupanik c / veliki d, za normal ne prijenosnike jednolikog pogona, strugani
ili glodani zubi, srednje bone zranost (zupanici prijenosnika dizalica,
prea, stanci, nii stupnjevi prijenosa kod motorni h vozila, zupanici za
vonju unazad),
mali i veliki zupanik h, a ili b za prijenose s v < 3 m/s, veliku bonu zranost
(prijenosnici za pomine rotilje, uputai motorni h vozila),
mali i veliki zupanik g' do a' za sirovo livene zube sa v< 1 m/s.
9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi
Pogonski zupanik tlai na bok gonjenog zupanika. Nor mal na sila F
bi
djeluje u svakoj toki dodi ra okomi t o na tangente t oaka dodira, u smjeru
zajednike normal e. To znai da smjer djelovanja prolazi ki nematski m pol om C.
Sila F
bt
stvara na bokovi ma silu trenja F
bt
pi. Na sl. 370 je debelo crtani m
vektorom pri kazano djelovanje zupani ka 1 ne gonjeni zupanik 2, a t anko
crtanim vektorom djelovanje sila zupani ka 2 na zupanik 1.
Odvedena snaga zupanika 2 iznosi P
2
T
2
OJ
2
. Da bi se omoguilo odvoe-
nje ove snage, pot rebno je zupaniku 1 dovesti veu pogonsku snagu P
x
= 7~i co
1
.
Ta vea snaga pot rebna j e da bi se svladalo trenje, ime se j edan dio dovedene
snage gubi. Bez trenja na bokovi ma bilo bi P
2
= P
1
. Odnos odvedene snage P
2
prema dovedenoj P
x
oznauje se kao
. . . . Pi T
2
-co
2
T
2
iskoristivost Y \ = - ^ = = (314)
9.4. Trenje iskoristivost prijenosi
357
U podruj u zahvata zuba iskoristivost koleba. Zat o se u proraun uvodi
srednja vrijednost. Pr ema iskustvu iskoristivost zubi, ukljuivo iskoristivost
leaja vratila iznosi:
kod neobraeni h sirovih zubi 77 = 0,9 do 0,92
kod fino obraeni h i podmazi vani h bokova 7 7 0,94
kod vrlo briljivo obraeni h bokova i
postojanja tekueg trenja n&0,96
Kod velikih prijenosnih omjera bio bi veliki zupani k voma velik ako bi
se radilo o j ednom paru zupanika. Zbog toga se veliki prijenosni omjer
dijeli na vei broj stupnjeva. Ti me se snizuje iskoristivost prijenosnika. Slije-
dei poj edinani prijenosni omjeri pokazali su se u praksi pogodni :
i = 4 do 6
i = 7 do 10
u pogonski m ureaj ima
u strojevima za dizanje
u prijenosnicima (turbinskim, t urbol okomo-
tivskim, dizelmotorskim)
Slika 371 pokazuje prijenosnik sa vie stupnjeva. Budui da se u svakom
stupnju javljaju gubici trenjem, ukupna iskoristivost je nia od iskoristivosti
poj edinog stupnj a:
i = 15 do 30
ukupna iskoristivost
%=n
x
- n
u
Ti
(315)
Z\t2
-77,
zupan ik 2
Slika 370. Prijenos sila zupanog para
za'
-n
3
-n
z
Slika 371. Shema trostepenog prijenosnika elnicima
Pr ema t ome j e pot rebna
pogonska snaga P
l
=PJn
g
ako j e sa P
n
oznaena odvedenu snagu prijenosnika.
^ 6
*3
r> 6
(316)
358
Prijenosni omjer prijenosnika s vie stupnjeva j ednak je umnoku pojedi-
nanih prijenosnih omj era
ukupni prijenosni omjer h
=
h' hi''' *n (317)
Pomou i
g
izraunava se potrebni
T
N
pogonski moment 7 ^ = (318)
h' %
pri emu je sa T
N
oznaen gonjeni moment.
9.5. Podmazivanje
Podmazivanj em treba da se snizi trenje bokova, a time i troenje i
zagrijavanje bokova. Pri tome su izbor i koliina sredstava za podmazivanje
od velikog utjecaja. Sredstva za podmazivanj e treba da u traj nom pogonu
omogue prijenos najvee snage, a da temperatura ne prekorai 60 C, najvie
80 C. Vie temperature snizuju svojstva maziva i vijek trajanja maziva. Osi m toga
na drugi m mjestima, kao to su leaji, brtve, spojke, maziva ne smiju tetno
djelovati. U tablici 129 su orijentacione vrijednosti za viskoznost i nain
podmazivanj a u zavisnosti od obodne brzine.
Kod malih obodni h brzina dovoljno j e najee samo nanoenje masti.
Kod vrlo niskih obodni h brzina mogu se nanositi krut a maziva kao npr.
molibdendisulfid. Koeficijent trenja je u tom sluaju ipak vii nego kod podma-
zivanja uljem, a mazivo uope ne odvodi toplinu.
Zbog j ednostavnosti ima podmazivanje uronjavanjem (umakanjem) veliko
znaenje. Sami zupanici ili s njima spregnuta, posebno za uranjanje predvi-
ena kol a i krilca za prskanje, uranjaju se u ulje, uzimaju ga sa sobom i pru na
bokove. Ulje moe dospjeti na bokove i na taj nain da se odbaeno na stijenke
kuita vodi kanal i ma ili da sa stijenki kaplje na bokove. Dubina uranjanja
zupani ka ne treba da je vea od 6 m a ne manj a od 1 m (m=modul).
Pri veim obodni m brzi nama pot rebno j e podmazivanj e vriti brizganjem.
Ulje se brizga pomou pumpe u irokom ml azu neposredno prije ulaska
zubi u zahvat. Kod vrlo visokih obodni h brzina, radi boljeg dovoenj a topline,
ulje se brizga dodat no i nakon izlaska zubi iz zahvata.
Tablica 129. Orijentacione vrijednosti za izbor kinematske viskoznosti v maziva i za izbor naina podmazivanja zupanih parova.
t; m/s 0,25 0,4 0,63 1 1,6 2,5 4 6,3 10 16 25 40 63
od
v n r^lt
175 145 ' 120 100 83 69 57 47 39 32 27 22 18
V U COL
do 350 290 240 200 166 138 114 94 78 64 54 44 36
nain podmazivanja runo podmazivanje
ili runo podmaziv
podmazivanje
uronjavanjem
anje mau
podmazivanje
uronjavanjem
podmazivanje brizganjem
9.6. Proraun nosivosti elnika
359
9.6.1. Optereenje zuba
Proraun nosivosti elnika i stonika standardizirano je u DI N 3990. Sam
tok prorauna vrlo je opsean, tako da ovdje nee moi biti pokazane sve
mogunosti koje prua proraun. U kritinim sluajevima bit e potrebno
posluiti se literaturom navedenom u popisu. Tako, na primjer, nije ovdje u
proraunu uzeta u obzir raspodjela optereenja po irini zuba. Kao posljedica
odstupanja bone linije zuba, odstupanje paralelnosti osi, korekcije bone linije,
deformacije zuba, kuita, vratila, tijela zupanika, optereenje se ne rasporeuje
ravnomjerno preko irine zuba. Prema DI N 3990 faktorom K
F
p, odnosno
K
H
p obuhvaa se raspodjela optereenja po irini zuba. Podaci o veliini
faktora raspodjele optereenja nisu jo dovoljno razraeni. U sumnjivim slua-
jevima morat e se radi toga ii sa veom sigurnou protiv l oma ili sigurnosti
protiv stvaranja rupiavosti (pitting) bokova.
Radi pojednostavnjenja kasnijeg prorauna uvodi se obodna sila na diobe-
noj krunici po jedinici irine zuba. Pri tome se uzimaju u obzir i udari izazvani
pogonskim uvjetima.
specifina pogonska sila
w u N/mm specifina pogonska sila,
F, u N nazivna pogonska sila na diobenoj krunici prema jednadbi (312)
str. 351,
b u mm irina zuba,
X, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351.
Unutarnj a di nami ka dodat na optereenja nastal a grekama ozubljenja,
koja rastu s porast om obodne brzine, ali padaj u s porast om optereenja,
poveavaju optereenje zuba na
specifino optereenje w
t
= w- K
v
(320)
w
t
u N/mm specifino optereenje na diobenoj krunici,
w u N/mm specifino pogonsko optereenje na diobenoj krunici prema jed-
nadbi (319),
K
v
dinamiki faktor prema jednadbi (320).
/ c \ v
dinamiki faktor K
v
= 1 + 1 + ^ C
F
(321)
\ wj m/s
c
q
u N/mm uee optereenja u zavisnosti od kvalitete ozubljenja prema tablici
130 (kvalitetu ozubljenja vidi u tablici 128, str. 356),
vv u N/mm specifina pogonska sila, prema jednadbi (319),
c
F
faktor optereenja prema tablici 130; kod kosog ozubljenja poam od
/?=10 samo 0,75 od vrijednosti iz tablice,
v u m/s obodna brzina na diobenoj krunici = d
1
-n-n
1
d
2
-n-n
2
sa
n u s
_ 1
. Kod kosog ozubljenja treba uvrstiti d
v
Tablica 130. Uee sile c
q
i faktor optereenja C
F
Kvalitet ozubljenja 4 5 6 7 8 9 10 11 12
c
q
N/mm 13 17 22 29 37 48 63 81 106
faktor opten enje C
F
pri v u m/s
N/mm 1 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
50 0,057 0,056 0,056 0,046 0,034 0,029 0,026 0,021 0,019 0,019 0,016
100 0,05 0,049 0,048 0,041 0,034 0,03 0,027 0,024 0,021 0,019 0,018
200 0,038 0,038 0,038 0,03 0,027 0,025 0,024 0,023 0,022 0,021 0,02
300 0,033 0,03 0,025 0,024 0,023 0,023 0,023 0,022 0,022 0,021 0,021
400 0,031 0,029 0,025 0,023 0,023 0,023 0,023 0,022 0,022 0,022 0,022
500 0,03 0,029 0,025 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023
1000 0,03 0,029 0,024 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023
1200 0,029 0,028 0,024 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023 0,023
9.6.2. Nosivost korijena
Sila F
b t
koja se prenosi zubi ma optereuje zube na savijanje. Najvee
naprezanje u korijenu zuba nastaje onda kad sila djeluje na tjemenu zuba i
kad se u zahvatu nalazi samo j edan par zubi (sl. 372). Tl ano naprezanje od
savijanja vee je nego vlano cr
F
. Ipak je naprezanj e na vlak od savijanja
mj erodavno za l om zubi. S obzi rom da je zub za vrijeme j ednog okretaja
samo krae vrijeme stvarno optereen, ovdje se radi o titrajnom optereenju,
koje moe dovesti do l oma zbog umornosti . Savojnim optereenjem utvrena
opteretivost naziva se opteretivost korijena zuba.
Samo ako su promj ene smjera vrtnje
este, ili ako se radi o meuzupani ci ma koji
su i stodobno u zahvatu sa dva zupani ka,
od kojih je j edan pogonski, a drugi gonjeni,
korijen zuba je optereen naizmjenino pro-
mjenljivo.
Slika 372. Savojno napreza-
nje u korn'enu zuba
Proraun mj erodavnog naprezanj a u korijenu zuba polazi od
specifine obodne sile w
F t
=w
t
- K
F a
(322)
w
Ft
u N/mm mjerodavna obodna sila na diobenoj tounici po jedinici irine
zuba,
vv, u N/mm specifino optereenje na diobenoj krunici prema jednadbi (320),
K
Fa
faktor raspodjele optereenja (vidi slijedei tekst).
Fakt or raspodjele optereenja K
Fa
uzima u obzir nejednoliku raspodjelu
optereenja zubi u zahvatu. Fakt or K
Fa
zavisi od kvalitete ozubljenja (odstu-
panja temeljnog kor aka zuba, koraka zahvatne linije/
pe
), specifinog optereenja
FJb, stupnja prekrivanj a e
a
i modul a elastinosti materijala zupanika. Najprije
treba za zupanik 2 iz tablice 127, str. 355, oitati doputeno odstupanje
temeljnog koraka /
p e
, a pomou ovoga prema materijalu zupanika, iz tablice
131 izraunati odstupanje kod sprezanja /
e
. Pomou ovog odstupanja i speci-
finog optereenja FJb, treba iz gornjeg dijela tablice 132 oitati pomoni
faktor q
L
, a pomou njega i stupnja prekrivanja
a
, oitati iz donjeg dijela
tablice 132 faktor raspodjele optereenja K
Fa
.
Sada se mogu izraunati savojna naprezanja u presjeku korijena zuba
zupanika 1 i 2:
Savojno naprezanje
w
<?
Fl
=
Ft
Fl
o
F2
o
F
i Y
F2
/Y
F1
(323)
(324)
<r
F1
, <T
f2
u N/mm
2
savojna naprezanja u presjecima korijena zuba zupanika 1 i 2,
specifina obodna sila prema jednadbi (322),
normalni modul,
faktor oblika zuba prema tablici 133; kod unutarnjeg ozubljenja
treba uvrtavati za Y
F2
= 2,07,
faktor uea optereenja = l/e
a
, ako je e
a
stupanj prekrivanja
faktor zakoenosti boka, i to kod
0 = 0 5 10 15 20 25 ^30
w
Ft
u N/mm
n\ u mm
^Fl >
Y,= l 0,96 - 0,92 0,88 0,84 0,79 0,75
Sa postojeim savojnim naprezanjem iznosi
sigurnost protiv loma umornou materijala
S
FDI ' ZRI
Fl
S
F2

' Fl
G
FD2 ' Z
R
2 ' * s
(325)
(326)
'F2
S
F 1
, S
F 2
postojea sigurnost protiv loma umornou materijala u korije-
nu zuba,
fj
FD1
, rj
FD2
u N/mm
2
savojna izdrljivost materijala zupanika prema tablici 134.
Kod izmjeninog optereenja kao i kod meuzupanika treba
vrijednosti iz tablici mnoiti sa 0,7,
ZRI , Z
R 2
faktori hrapavosti za kvalitet povrinske obrade bokova u
korijenu zuba. Za najfiniji kvalitet povrinske obrade je Z
R
= 1,
za fino obraene ili bruene Z
R
0,95, za grubo obraene s finom
obradom koja se postie skidanjem estica u samo jednom
sloju Z
R
0,9, za grubo obraene Z
R
0,8. Kod zupanika od
SL je Z
K
x 1,
Y
s
faktor zareznog djelovanja. Ako je radijus zakrivljenja korijena
zuba vei od 0,25 n\ (ako je tjemena zranost c>0,2 m
n
) iznosi
Y
s
=l , ako je manji od 0,25 m
n
(ako je cfSOÔmJ, iznosi
Y
s
0,95.
Tablica 131. Odstupanja kod sprezanja /
e
u zavisnosti od materijala zupanika
Sparivanje , L NL
elik ili
SL
lini lijev s.
CuSn8
a
CTeL preanom
umjetnom,
smolom sa
punilima
NL
NL
sa
SL SL sa SL
0.9/ 0,75/p.
0,7/p.
0,075/;, 0,85/p. 0,7/p. 0,6/p
Tablica 132. Pomoni faktor q
L
, faktor raspodjele optereenja A'
Fa
(sastavljeno prema DIN 3990)
fo
nm
4
5
6
7
8
9
10
12
14
16
18
20
24
28
32
36
40
50
60
70
80
90
100
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
>1
Pomoni faktor qi. kod optereenja F,/b u N/mm
30
0,66
0,80
0,93
> 1
50
0,56
0,64
0,72
0,80
0,88
0,96
>1
70
0,52
0,57
0,63
0,68
0,75
0,80
0,86
0,97
>1
1,1 1,2
1,04
1,10
,02
,09
,14
,20
100
<0,5
0,52
0,56
0,60
0,64
0,68
0,72
0,80
0,88
0,96
> 1
140
<0,5
0,51
0,54
0,57
0,60
0,63
0,69
0,74
0,80
0,86
0,91
>1
200
<0,5
0,50
0,52
0,54
0,56
0,60
0,64
0,68
0,72
0,76
0,84
0,92
1,00
>1
300 400
<0,5
0,50
0,53
0,56
0,59
0,62
0,64
0,69
0,75
0,80
0,85
0,90
>1
<0,5
0,50
0,52
0,54
0,56
0,58
0,62
0,66
0,70
0,74
0,78
0,88
0,98
>1
500 600
<0,5
0,51
0,53
0,54
0,58
0,61
0.64
0,68
0,71
0,78
0.86
0,94
> 1
<0.5
0,51
0,52
0,55
0,58
0,60
0,63
0,65
0.72
0.78
0.85
0,92
0,98
> 1
700
<0,5
0,50
0,53
0,55
0,57
0,60
0,62
0,68
0,73
0,78
0,85
0,90
0,96
800
<0,5
0,51
0,53
0,55
0,57
0,59
0,64
0,69
0,74
0,79
0,84
0,88
900
<0,5
0,52
0,53
0,55
0,57
0',62
0.66
0,70
0,75
0,79
0,84
1,3
1
1
1
1
1
1
1,04
1,10
1,18
1,23
1,30
1,4
Faktor raspodjele optereenja K
F
, kod prekrivanja profila e,
1,5 1,6 1,7 1,8 1,9 2,0
1,05
,11
,19
,27
,33
1,40
1
1
1
1
1,04
1,11
1,20
1,28
1,35
1,42
1,50
1
1
1
1,03
i ,i i
1,20
1,28
1,37
1,44
1,51
1,60
1
1
1
1,10
1,19
1,27
1,36
1,44
1,52
1,61
1,70
1
1
1,08
1,17
1,26
1,34
1,44
1,52
1,61
1.70
1.80
1
1,04
1,14
1,24
1,32
1,42
1,51
1,61
1,70
1,80
1,90
1
1,10
1,20
1,30
1,40
1,50
1,60
1,70
1,80
1,90
2,00
1000
<0,5
0,50
0,52
0,53
0,55
0,59
0,63
0,67
0,72
0,75
0.79
1200
<0,5
0,5
0,52
0,53
0,56
0,59
0,63
0,66
0,69
0,72
1400
<0,5
0,51
0,53
0,57
0,59
0,63
0,65
0,68
1600
<0,5
0,52
0,55
0,57
0,60
0,62
0,64
1800 2000
<0,5
0,51 ; <0,5
0,53 | 0,52
0,55 i 0,54
0,56
0,58
0,60
0,58
0,60
0,62
2,1
I
1,11
1,22
1,33
1,44
1,55
1,66
1,77
1,88
1,99
2,10
2,2
1
1,12
1,24
1,36
1,48
1,60
1,72
1,84
1,96
2,08
2,20
2,3
1
1,13
1,26
1,39
1,52
1,65
1,78
1,91
2,04
2,17
2,30
2,4
1
1,14
1,28
1,42
1,56
1,70
1,84
1,98
2,12
2,26
2,40
2,5
1
1,15
1,30
1,45
1,60
1,75
1,90
2,05
2,20
2,35
2,50
Tablica 133. Faktor oblika zuba Y
F
u zavisnosti o faktoru pomaka
x
i fiktivnog broja zubi r (sastavljeno prema DIN 3990)
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
30
40
50
60
100
200
400
00
-0,6
3,61
3,15
2,90
2,75
2,46
2,27
2,17
2,07
-0.5 -0,4 -0,3
3,73
3,35
3,00
2,78
2,65
2,40
2,24
2,15
2,07
3,64
3,55
3,45
3,18
2,86
2,68
2,57
2,35
2,21
2,14
2,07
3,72
3,62
3,53
3,45
3,38
3,30
3,25
3,01
2,75
2,59
2,50
2.32
2,19
2,13
2,07
- 0 , 2
3,53
3,44
3.35
3.28
3,20
3,15
3,10
3,05
2,85
2,63
2,50
2,42
2,26
2.17
2,12
2,07
- 0 , 1 0 + 0,1
3,36 3,10
3,25 3,01
3,45 3,16 2.95
3,35 3,09 2,88
3.26 3,02 2,82
3,20 2,96 2,78
. 3,12 2,91 2,74
3,07 2,87 2.70
3,01 2,83 2,67
2,96 2,80 2,64
2,92 2.75 2.61
2,88 2,72 2,58
2,72 2,60 2,48
2,54 2,45 2,37
2,43 2,36 2,31
2,37 2,32 2,25
2,24 2,21 2,17
2,15 2,14 2,12
2,11 2,10 2,09
2,07 2,07 2,07
Faktor oblika zuba Y
F
kod faktora pomaka x
+ 0.2 +0, 3
3,15
3,03
2,93
2.86
2,79
2,74
2.69
2,65
2,61
2,58
2,55
2,52
2,50
2,48
2.46
2,38
2,30
2,25
2,22
2,15
2,10
2.08
2,07
2,99
2,87
2,79
2,72
2,66
2,60
2,56
2,53
2^50
2,47
2,45
2,43
2,41
2,39
2,37
2,36
2,30
2,24
2,20
2,17
2,12
2,10
2,08
2,07
+ 0,4 + 0,5 + 0,6 + 0,7 + 0,8 + 0,9 + 1,0
2,84
2,98 2,69 2,47
2.84 2,60 2,40 2,22
2,73 2,52 2,34 2,18
2.65 2,46 2,30 2,16 2,05
2.58 2,41 2,27 2,14 2,04
2.53 2,38 2,24 2,12 2,03 1,96
2,48 2,34 2,22 2,11 2,03 1,95
2.44 2,31 2,20 2,10 2,02 1,95 1,89
2.42 2,29 2,18 2,09 2,02 1,95 1,89
2.39 2,27 2,17 2,08 2,01 1,95 1,89
2.37 2,26 2,16 2,08 2,01 1,95 1,90
2.35 2,24 2,15 2,07 2,01 1,95 1,90
2.33 2,23 2,14 2,07 2,01 1,95 1,90
2.32 2,22 2.14 2,06 2,01 1,95 1,91
2,30 2,21 2,13 2,06 2,00 1,95 1,91
t 29 2,20 2,12 2,06 2,00 1,95 1,91
2,28 2,19 2,12 2,06 2,00 1,95 1,91
-> 27
2,19 2,12 2,05 2,00 1,95 1,92
2.22 2,16 2,10 2,04 2,00 1,96 1,93
2.18 2,13 2,08 2,04 2,01 1,97 1,95
2,15 2,11 2,07 2,03 2,02 1,98 1,97
2,13 2,10 2,08 2,04 2,02 1,99 1,98
2.10 2,08 2,06 2,04 2,03 2,01 2,00
2.08 2,07 2,05 2,04 2,04 2,02 2,02
2,08 2,07 2,06 2,06 2,05 2,04 2,04
2,07 2,07 2,07 2,07 2,07 2,07 2,07
1,85
1,86
1,87
1,87
1,87
1,88
1,88
1,88
1,88
1,90
1,93
1,94
1,96
1,99
2,01
2,04
2,07
Tablica 134. Materijali zupanika i njihove dinamike savojne izdrljivosti tT
FD
i dinamike izdrljivosti kontaktnih naprezanja tTiio (prema DIN 3990)
Redni
broj
Grupa materijala
Kratica
po DIN
oznake
po JUS
Stanje i vrst
toplinske obrade
Tvrdoa n
u jezgri
a zupaniku
na povrini
boka
Hertzovo
naprezanje
^HD
N/mm
2
Dinamika izdrljivost za
naprezanje u korijenu,
(jednosmjerno optereenje)
^FD
N/mm
2
Statika
vrstoa u
korijenu zuba
N/mm
2
1. GG20 -
-
HB=170 HB=170 270 50 200
2.
Lijevano eljezo s
l amel ami m grafitom
GG 25 SI 26 - HB = 210 HB = 210 310 60 250
3.
Lijevano eljezo s
l amel ami m grafitom
GG 35 -
-
HB = 230 HB = 230 360 80 350
4.
Lijevano eljezo
s kuglastim grafitom
GGG 42 NL 42
-
HB=170 HB=170 360 200 800
5.
Lijevano eljezo
GGG60 NL 60
-
HB = 250 HB = 250 490 220 1000
6.
Lijevano eljezo
GGG 80 -
-
HB = 275 HB = 275 560 230 1200
7.
Lijevano eljezo
GGG 100 -
-
HB = 300 HB = 300 610 240 1300
8.
Crni temper lijev
GTS 35 C TeL 35
-
HB=140 HB=140 360 190 800
9.
Crni temper lijev
GTS 65
-
HB = 235 HB = 235 490 230 1000
10.
elini lijev
GS 52 L. 0446
-
HB=150 HB=I 50 340 150 470
11.
elini lijev
GS60 L. 0546
-
HB=175 HB=175 420 170 520
12. St 42 . 0460
-
HB=125 HB=125 290 170 450
13. St 50 . 0545
-
HB=1.50 HB=150 340 190 550
14.
tvuiiMruKcioni cenci
St 60 . 0645
-
HB=180 HB=180 400 200 650
15. St 60 . 0745 HB = 208 HB = 208 460
1
220 800
1
i
16. Ck 22 . 1331
1
| poboljano
HV 10=140 HV 10=140 440 170 600
17. Ck45 . 1531 normalizirano HV 10=185 HV 10=185 590 200 800
18. Ck60 . 1731 poboljano HV 10 = 210 HV 10=210 620 220
j 900 19. elici za poboljavanje 34Cr 4 . 4130 poboljano HV 10=260 HV 10 = 260 650 260 900
20. 37 Cr 4 - poboljano HV 10=260 HV 10 = 260 650 270 950
21. 42 CrMo 4 . 4731 poboljano HV 10=280 HV 10 = 280 670 290 1100
22. 34CrNi Mo6 . 5431 poboljano HV 10=310 HV 10 = 310 770 320 1300
23.
elici za poboljavanje
plameno ili indukciono kaljeni
Ck 45 . 1531
rotaciono povrinski
kaljeno ukljuivo
HV 10=220 HV 10=560 1100 270 1000
24.
elici za poboljavanje
plameno ili indukciono kaljeni 37Cr 4
-
rotaciono povrinski
kaljeno ukljuivo
HV 10=270 HV 10=610 1280 310 1150
25. 42 CrMo 4 . 4732
K.UI 1JCI1 LUUd
HV 10=275 HV 10 = 650 1360 350 1300
26.- Ck 45 . 1531 nitrirano u solnoj kupci HV 10=220 HV 10 = 400 1100 350 1100
27. elici za poboljavanje nitrirani 42 CrMo 4 . 4732 nitriranousolnojkupci HV 10=275 HV 1=500 1220 430 1450
28. 42 CrMo 4 . 4732 nitrirano u plinu HV 10=275 HV 1=550 1220 430 1450
29. elici za nitriranje 31CrMoV9 - nitrirano u plinu HV 10=320 HV 1=700 1400 445 1500
30. C 15 . 1220 HV 1Q= 190 HV 1=720 1600 230 900
31. 16 MnCr 5 . 4320 HV 10=270 HV 1=720 1630 460 1400
32. 20 MnCr 5 . 4321 HV 10=330 HV 1=720 1630 480 1500
33. elici za cementiranje 20 MoCr 4
-
cementirano i kaljeno HV 10=270 HV 1=720 1630 400 1300
34. ! 5Cr Ni 6 . 5420 HV 10=310 HV 1=720 1630 500 1600
35. 18 CrNi 8 . 5421 HV 10=400 HV 1=740 1630 500 J700
36. 17CrNi Mo6
-
HV 10=400 HV 1=740 1630 500 1700
37.
Duroplasti, slojeviti
preana umjetna smola sa grubim
slojevitim punilom
pri radu u paru sa kaljenim fino brue-
nim elinim zupanikom, podmazivanje
itl ipm < 6fl {~' ohvnHnfl h r 7 i n n r " C5 m/s
110 50
38.
i
preana umjetna smola sa finim
slojevitim punilom
130 60
Uobiajene sigurnosti protiv loma umornou materijala su S
F =
1,6 za
prijenosnike s trajnim pogonom (vremenski neograniena trajnost), 5
F
^1 , 4
za vremenski ogranieni vijek trajanja prijenosnika.
9.6.3. Nosivost bokova
Budui da su materijali zupanika elastini na mjestima dodira dolazi
djelovanjem normal ne sile F
b t
do elastinih deformacija dodirnih povrina
bokova. Zbog toga se dodi r bokova ne ostvaruje na liniji, nego na elastino
deformiranoj povrini bokova (sl. 373). Tl ana naprezanj e (kont akt na naprezanj a)
rasporeuj u se priblino proporci onal no veliini deformacije bokova, na nain
prikazan na sl. 373. Negdje krajem 19. stoljea razvio je poznati i slavni
njemaki fiziar Heinrich Hertz teoriju kont akt ni h naprezanj a za nalijeganje
cilindara. Prema toj teoriji mogue je izraunati veliine najveih kontaktnih,
Hertzovih, naprezanja.
Slika 373. Kontaktna naprezanja Slika 374. Pojava rupiavosti (pittinga) na bokovima:
bokova zubi a) poetni stadij; b) kasniji stadij
Pri prekoraenj u, odreeni h vrijednosti Hertzovi h naprezanj a dolazi do odva-
janja estica bokova, nastaje tzv. rupiavost bokova, to se engleski naziva
pitting (sl. 374). Isto t ako na stvaranje rupiavosti utjeu vrst kliznog gibanja,
kvalitet povrinske obrade, tlak maziva i slino. Nedopusti vom rupiavou
smatrat e se ona kod koje broj rupica stalno raste, odnosno kad raste
veliina rupica. Kont akt ni m naprezanj ima odreena nosivost naziva se nosivost
bokova.
Za proraun Hertzova naprezanj a polazi se od
specifine obodne sile w
Ht
= w
t
K
H a
(327)
w
Hl
u N/mm mjerodavna obodna sila na diobenoj krunici po mm irine
zuba,
w, u N/mm specifino optereenje na diobenoj krunici prema jednadbi (320),
str. 359,
K
H
a faktor raspodjele optereenja (vidi u nastavku).
H a
uzima u obzir nejednoliku raspodjelu
optereenja zubi u zahvatu. Pri utvrivanju ovog faktora mora biti najprije
oitan faktor stupnja prekrivanja Z
e
, iz gornjeg dijela tablice 135 (meuvrijednost
Tablica 135. Faktor stupnja prekrivanja Z, i faktor raspodjele >ptereenja K
Hl
Faktor stupnja prekrivanja Z
( pri JJ = Faktor stupnja prekrivanja Z pri p =
a 0" J
15 20" 25 30- 35 40 45," 8
a I
15' 20' 25" 30'" 35" 40" 45"
i E P = 0 i E = -0,6
1,0
1,5
2,0
2,5
1
0,92
0,82
0,71
0,98
0,90
0,80
0,70
0,97
0,89
0,79
0,69
0,96
0,88
0,78
0,68
0,94
0,86
0,76
0,66
0,92
0,84
0,75
0,65
0,89
0,82
0,73
0,63
0,86
0,79
0,71
0,61
1,0
1,5
2,0
2,5
1
0,86
0,75
0,66
1
0,98
0,84
0,74
0,65
0,97
0,83
0,73
0,64
0,96
0,82
0,72
0,63
0,94
0,80
0,70
0,62
0,92
0,78
0,69
0,60
0,89
0,76
0,67
<0,6
0,86
0,74
0,65
i == 0,2 i E = = 0,8
1,0
1,5
2,0
2,5
1
0,90
0,80
0,69
0,98
0,88
0,79
0,68
0,97
0,87
0,78
0,68
0,96
0,86
0,76
0,67
0,94
0,85
0,75
0,65
0,92
0,83
0,73
0,63
0,89
0,80
0,71
0,62
0,86
0,78
0,69
0,60
1,0
1,5
2,0
2,5
1
0,84
0,73
0,65
0,98
0,83
0,72
0,64
0,97
0,82
0,71
0,63
0,96
0,80
0,70
0,62
0,94
0,79
0,69
0,61
0,92
0,77
0,67
0,60
0,89
0,75
0,65
<0,6
0,86
0,73
0,63
i &f-= 0,4 i ^ 1
1,0
1,5
2,0
2,5
1
0,88
0,77
0,68
0,98
0,86
0,76
0,67
0,97
0,85
0,75
0,66
0,96
0,84
0,74
0,65
0,94
0,82
0,73
0,63
0,92
0,80
0,71
0,62
0,89
0,78
0,69
0,60
0,86
0,76
0,67
<0,6
1,0
1,5
2,0
2,5
1
0,82
0,71
0,63
0,98
0,80
0,70
0,62
0,97
0,79
0,69
0,61
0,96
0,78
0,68
0,60
0,94
0,76
0,67
<0,6
0,92
0,75
0,65
0,89
0,73
0,63
0,86
0,70
0,61
H%
pri Z
c
=
</L =
0,6 0,62 0,64 0,66 0,68 0,70 0,72 0,74 0,76 0,78 0,80 0,82 0,84 0,86 0,88 0,90 1,0
<0,5
0,55
0,60
0,65
0,70
0,75
0,80
0,85
0,90
0,95
=
1
1
1,18
1,36
1,52
1,70
1,89
2,06
2,24
2,40
2,50
2,50
1
1,17
1,33
1,48
1,64
1,80
1,96
2,10
2,27
2,43
2,50
1
1,16
1,30
1,42.
1,58
1,71
1,86
2,00
2,15
2,30
2,43
1
1,15
1,27
1,40
1,51
1,64
1,77
1,90
2,03
2,17
2,29
1
1,14
1,23
1,34
1,47
1,58
1,70
1,80
1,92
2,04
2,15
1
1,13
1,20
1,30
1,42
1,51
1,62
1,72
1,84
1,93
2,03
1
1,12
1,18
1,28
1,38
1,46
1,56
1,65
1,73
1,83
1,92
1
1,11
1,16
1,25
1,33
1,41
1,49
1,58
1,67
1,74
1,82
1
1,09
1,15
1,22
1,29
1,37
1,43
1,50
1,58
1,66
1,72
1
1,08
1,13
1,20
1,26--
1,32
1,39
1,45
1,50
1,58
1,63
1
1,07
1,11
1.18
^1,23
1,28
1,33
1,40
1,45
1,50
1,55
1
1,06
1,09
1,15
1,20
1,24
1,29
1,34
1,38
1,43
1,48
1
1,05
1,07
1,14
1,17
1,21
1,25
1,29
1,33
1,38
1,41
1
1,04
1,05
1,12
1,14
1,18
1,21
1,25
1,28
1,32
1,34
1
1,03
1,04
1,09
1,12
1,14
1,18
1,20
1,23
1,26
1,29
!
1,02
1,03
1,08
1,10
1,12
1,14
1,17
1,19
1,20
1,23
i
Tablica 136. Faktor oblika zuba Z
H
u zavisnosti od faktora pomaka profila ,v, broja zubi _ i kuta nagiba boka /?
* 1 + A ' 2
Faktor oblika zuba Z
u
kod /? =
--, + -V) 0" 5
1
io- 15' 20- 25" 30 35
r
40= 45'
-0, 02 2,28 2,05 1,88 1,74 1,60 1,48
-0,015 2,25 2,19 2,14 2,07 1,98 1,88 1,77 1,66 1,55 1,44
-0,01 1,98 1,97 1,94 1,89 1,84 1,76 1,68 1,59 1,50 1,40
-0,005 1,85 1,84 1,82 1,79 1,74 1,68 1,62 1,54 1,46 1,38
0 1,77 1,76 1,74 1,72 1,68 1,63 1,57 1,51 1,44 1,36
+ 0,005 1,70 1,69 1,68 1,66 1,62 1,58 1,53 1,47 1,40 1,34
+ 0,01 1,64 1,64 1,63 1,61 1,58 1,54 1,49 1,44 1,38 1,32
+ 0,015 1,60 1,59 1,58 1,57 1,54 1,50 1,46 1,41 1,36 1,30
+ 0,02 1,56 1,56 1,55 1,53 1,51 1,47 1,43 1,38 1,33 1,28
+ 0,025 1,53 1,53 1,52 1,50 1,48 1,45 1,41 1,37 1,32 1,27
+ 0,03 1,50 1,50 1,49 1,47 1,45 1,43 ' 1,39 1,35 1,30 1,25
+ 0,04 1,45 1,45 1,44 1,43 1,41 1,38 1,35 1,31 1,27 1,23
+ 0,05 1,41 1,41 1,40 1,39 1,37 1,35 1,32 1,28 1,24 1,20
+ 0,06 1,38 1,38 1,37 1,36 1,34 1,32 1,28 1,25 1,21 1,18
+0,07 1,35 1,34 1,34 1,33 1,31 1,29 1,26 1,23 1,20 1,16
+ 0,08 1,32 1,32 1,32 1,31 1,29 1,27 1,24 1,21 1,18 1,15
+ 0,09 1,30 1,30 1,29 1,28 1,27 1,25 1,23 1,19 1,16 1,13
+ 0,1 1,28 1,27 1,27 1,26 1,24 1,23 1,20 1,18 1,14 1,11
') Kod unutarnjeg ozubljenja treba ovdje iznimno z
2
uvrstiti s pozitivnim predznakom! Pomak profila je pozitivan ako se njime
postie poveanje debljine zuba.
36 8 9. Zupani prijenosnici
treba interpolirati). Pomou ovog i pomonog faktora q
L
(ovaj faktor, kao kod
prorauna nosivosti korijena zuba, oitava se iz gornjeg dijela tablice 132, na
str. 36 2) , iz donjeg dijela tablice 1 35 oitava se vrijednost faktora raspodjele
optereenja K
Ma
.
Sa slike 37 4 proizlazi da rupiavost poinje u zoni kinematske krunice.
Prema t ome j e Hertzovo naprezanj e posebno kritino u kinematskoj toki
dodi ra C. Radi toga j e najee dovolj no Hertzovo naprezanj e kontrol irati
samo u ki nematskom polu, gdje iznosi
Hertzovo naprezanje a
H
= /^.ilil Z
H
- Z
M
- Z
E
( 328)
\j (l\ u
a
H
u N/mm
2
Hertzovo naprezanje u kinematskom polu C (na oba boka tlak
je jednako velik)
w
Hl
u N/mm specifina obodna sila prema jednadbi (327),
d
x
u mm promjer diobene krunice malog zupanika (nikada ne uvrtavati
d
2
!), kod kosih zuba d
t
,,
u kinematski omjer prema jednadbi (265), str. 326; kod unutarnjeg
ozubljenja u je negativno!
Z
H
faktor oblika boka zuba prema tablici 136.
Z
M
u ^/N/mm
2
faktor materijala prema tablici 137,
Z
c
faktor stupnja prekrivanja prema gornjem dijelu tablice 135, me-
utim, ne nie od 0,6.
Na zupanicima iznosi
sigurnost protiv rupiavosti S
m
=
H D 1 L R1
( 329)
S
< W * l Z r
2 ( 3 3 0 )
Sm ^ H 2 postojea sigurnost protiv rupiavosti na zupaniku 1, odno-
sno 2,
<r
HD1
, <7
H D 2
u N/mm
2
dinamika izdrljivost kontaktnih naprezanja bokova, prema
tablici 134,
K
L
faktor utjecaja maziva, koji za besprijekorno podmazivanje
iznosi = 1 (vidi tablicu 129, str. 358),
Z
R 1
. Z
R 2
faktori utjecaja hrapavosti na kvalitet povrinske obrade bo-
kova. Kod najfinije obrade bokova Z
R
= 1, inae Z
R
0,95.
Uobiaj ene sigurnosti protiv rupiavosti iznose za trajne pogone 5
H
^ 1 , 2 5
kod z , > 2 0 , a 5
H
^ 1 , 4 kod 2 ^ 2 0 . Ovo zato j er kod 2 ^ 2 0 moe Hertzovo
naprezanj e izvan kinematskog pol a biti vee nego u ki nematskom polu. Kod
vremenski ogranienih pogona prijenosnika S
H
= 0, 4 do 1.
Prijenosnici vremenski ogranienih pogona imaju ogranieni broj sati 1\
punog optereenja, koji se prema Ni emannu moe priblino izraunati. Meu-
tim, to dolazi u obzir samo onda ako je S
H
= 1- Ako je S
H
> 1, onda je to trajni
pogon! Za vremenski ograniene pogone prijenosnika iznosi za zupanike
369
vrijeme trajanja punog optereenja
I N D I ' L ' ^ K I \
2
1 ^ 4 , 7 - IO
4
h-
N/mm
;
S
2
H1
(331)
N/mm
2
min
1
N D 2 ' ^L " ZR2\
2
L,
l 2
^4,7- 1 0
4
h
N/mm'
H 2
(332)
N/mm
2
min
1
i , E
2
modul elastinosti materijala zupanika prema tablici 137,
!, n
2
brzina vrtnje zupanika.
Stvaran vijek trajanja je zapravo mnogo dulji ako prijenosnik ne radi
pod punim optereenjem, ili ako su u intermitirajuem pogonu pauze miro-
Tablica 137. Faktori materijala Z
M
prema DIN 3990
Mali z
materijal
upanik
oznak
DIN
a po
JUS
Modul
elastinosti
N/mm
2
Veliki zupa
materijal
nik
oznak
DIN
a po
JUS
Modul
elastinosti
N/mm
2
Faktor
materijala
/N/mm
2
elik St 210000
elik St 210000 272
elik St 210000
elini lijev
GS-60
GS-52
L. 546
L. 446
205000
205000
270
270
elik St 210000
lijevano eljezo s kuglastim GGG-50
grafitom GGG-42
NL 50
NL 42
176000
175000
259
258
elik St 210000
lijevana kalajna bronca G.SnBzl 4 PCuSnl 4 105000 222
elik St 210000
kositrena bronca
CuSn8
(do sada
Sn fiz 8)
115000 228
elik St 210000
lijevano eljezo s lamelar-
nim grafitom(sivi lijev)
GG-25
GG-20
SL 25
SL 20
128000
120000
237
232
elini lijev GS-60 CL. 0546 205000
elini lijev
lijevano eljezo s k u g l a M i n i
grafitom
GS-52
(i(Ki-5()
L . 446
N I . M )
205000
176000
268
257
elini lijev GS-60 CL. 0546 205000
lijevano-eljezo sa lamela i-
nim grafitom (sivi lijev)
GG-20 SL 20 120000 231
lijevano eljezo
s kuglastim
grafitom
GGG-50 NL 50 176000
lijevano eljezo s kuglastim
grafitom
GGG-42 NL 42 175000 248
lijevano eljezo
s kuglastim
grafitom
GGG-50 NL 50 176000
lijevano eljezo s lamelar-
nim grafitom (sivi lijev)
GG-20 SL 20 120000 224
lijevano eljezo s
lamelarnim gra-
fitcim (sivi lijev)
GG-25 SL 25 128000
lijevano eljezo s kuglastim
GG-20
i
SL 20 120000
209
lijevano eljezo s
lamelarnim gra-
fitcim (sivi lijev)
GG-20 SL20 120000
grafitom (sivi lijev)
GG-20
i
SL 20 120000
205
elik St
j 210000
slojasti duroplasti 8000 80,5
24 Flementi strojeva
Tablica 138. Uobiajene vrijednosti za vijek trajanja pri punom optereenju zupanih prijenosnika
Prijenosnici vremenski
ogranienih pogona
L
h
sati Prijenosnici vremenski
ogranienih pogona
L
h
sali
Alatni strojevi 100 do oo 1 stepen prijenosa i povratni hod kod:
putnikih vozila 10 do 40 Rune dizalice 10 do 80
1 stepen prijenosa i povratni hod kod:
putnikih vozila 10 do 40
ekrci za komadnu robu 40 do 200 teretnih vozila 40 do 200
ekrk-grabilice 320 do oo tegljaa 200 do co
9.6.4. Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje
Kod nepovoljnih kombinacij a optereenja, brzina klizanja, koeficijenata
trenja bokova, kvaliteta povrinske obrade i temperature ulja, moe doi do
preki da uljnog filma, a time do metal nog dodi ra bokova. Poveanim trenjem
metal nih povrina dolazi do poj aanog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvi-
enja nastala hrapavijenjem zavaruju se, a odmah nakon toga kidaju se zavarena
mjesta. Zbog toga bivaju oba boka oteena i naborana. Prvi znakovi ovoga
vidljivi su na tjemenu bokova, jer su t amo brzine klizanja najvee. Zaribavanje
bokova pri kazano j e na sl. 375. Izborom materijala zupani ka otporni h na
poviene temperature, podmazivanj em uljima za visoke tlakove (ulja s dodaci ma
klora, sumpora), moe se smanjiti opasnost od zaribavanja. Zaribavanj u naginju
tjemena gonjenih zupani ka i podnoj a pogonskih zupani ka. Nosivost uvjetova-
na optereenjem na zaribavanje nazivamo nosivost u odnosu na zaribavanje.
Slika 375. Zaribavanje bokova: a) poetni stadjj; b) kasniji stadij
Do troenja (habanja) bokova dolazi kada zupanici rade u podruju
suhog ili mjeovitog trenja. Prekomj erno troenje (habanje), osobito ako nije
j ednol i ko rasporeeno po boku, moe dovesti do toga da zupanici postanu
neupotrebljivi. Nosivost uvjetovanu optereenjem na troenje nazivamo nosi-
vou u odnosu na troenje.
vanja dovoljno duge. Uobiaj ne vrijednosti za vijek trajanja pri punom opte-
reenju dane su tablici 138.
9.7. Odn osi sila kod eln ika
371
Za obje ove nosivosti ne postoje za sada j o pouzdane metode prora-
una. Proraun tih nosivosti bit e preuzet im se bude raspolagalo s dovoljno
sigurnim podl ogama.
9.6.5. Zupanici od plastinih masa
O zupanicima od plastinih masa, s iznimkom duropl asta, nema dovoljno
podat aka o mehanikim svojstvima da bi se mogla izraunati opteretivost
korijena i bokova. Prema podaci ma proizvoaa proraunava se pomou
faktora opteretivosti C = w/p
l
(333)
w u N/mm specifina pogonska sila prema jednadbi (319), str. 359,
m tc
p
{
u mm eoni (boni) korak = m.-n = .
cos B
Od umjetnih smola upotrebljavaju se: fenoli, poliolefini, polikarbonati,
polilluorolefini, poliamidi (najlon, perlon) polistiroli, poliacetali, ojaane poli-
esterne smole, koje se pod razliitim nazivima javljaju u trgovini.
Doputeni faktor opteretivosti izraunava se pomou j ednadbe
r ~ 7
l
- d o p ~
Z v
M
' 0,25 +
1
1
(334)
V m/s ;
Z
M
u N/mm
2
faktor materijala 2,5 N/mm
2
za sve umjetne materijale, osim
za ojaanu poliesternu smolu, za koju je Z
M
4N/mm
2
,
v u m/s obodna brzina diobenih krunica d^-rc-n ^ sa n
x
u s
- 1
. Kao
granica upotrebe plastinih masa uzima se v= 15 m/s.
Pokusi ma j e utvreno da j e troenje zupanika koji rade nasuho propor-
cionalno vremenu rada. Kod zupani ka podmazivanih uljem troenje prestaje
praktiki nakon odreenog vremena potrebnog za uraivanje. Prijenosnik
trajnog pogona treba zato dobro i obilno podmazivati.
Veliki zupanik izrauje se od plastinog materijala, a mali od metala.
Tako izraeni parovi zupani ka rade bez buke (dobro priguno djelovanje).
Vijek trajanja je to dulji, to je bolji kvalitet povrinske obrade metalnog
zupanika.
9 . 7 . Odnosi sila kod elnika
Djelovanje sila bit e objanjeno na V-elniku s kosim zubi ma (sl. 376).
Na osnovi toga mogu se lako razumjeti i odnosi sila na NULTIM-el ni ci ma
s ravnim i kosim zubima, te na V-elnicima. Sile koje se javljaju na zupani-
cima optereuju vratila, a preko njih i leaje.
24*
372 9. Z upani prijenosnici
Sila djeluje s pogonskog zupanika 1 na gonjeni zupanik 2 okomito
na uzdunu liniju boka pod normalnim kutom zahvata oc^:
tan oc
nw
= tan a
t w
cos (235)
pogonski kut zahvatne linije u eonom (bonom) presjeku, prema jednadbi
(310), str. 348,
kut nagiba boka zuba na diobenom cilindru.
Ft,, razlae se na normalnu obodnu komponentu i radijalnu kompo-
nentu F
w r
. U tlocrtu se sila F^ razlae na obodnu F
m
i aksijalnu komponentu
F
w a
. Na sl. 376 ucrtana sila F
b l
j e rezultanta sila od F
w l
i F
w r
.
1 i
1
|. zupanik 1 .
. j ! ^
I !
1
|. zupanik 1 .
. j ! ^
I
, \ j
Slika 376. Sile na elniku s kosim zubima
Vratilo i leaji preuzimaju sile (sile trenja su zanemarene):
71- K, Fi K, P
r
K
t
obodnu F
w t
= F
w
K , =
twl
<*>i r
t w l
aksijalnu
radijalnu
F
wa
= F
w t
tan j8
w
F
w t
tan p
F
w r
F
m
tan a
t w
(336)
(337)
(338)
9.8. Stonici
373
co j u rad/s
ft* u
P, u W
u
w
u m/s
iwl u m
nazivna obodna sila na kinematskom promjeru u eonom presjeku,
obodna sila na kinematskom promjeru u eonom presjeku
aksijalna sila na kinematskom cilindru (kod ravnog ozubljenja F
wa
=0) ,
radijalna sila,
nazivni okretni moment zupanika 1 [jednadba (318) str. 358],
pogonski faktor prema tablici 125, str. 351,
radijus kinematske krunice zupanika 1 u eonom presjeku [jednad-
ba (289), str. 342],
nazivna snaga zupanika 1 koju treba prenijeti [jednadba (316),
str. 357)],
kutna brzina zupanika 1 =2n n
x
s brzinom vrtnje n
1
u s
- 1
,
kut nagiba boka na kinematskom cilindru; moe se uzeti xp jer je
razlika vrlo mala,
obodna brzina kinematskih krunica = d
tw
i 7t i.
Na principu prema kojem akcija mora biti j ednaka reakciji, zupanik 2
djeluje j ednako velikim silama na zupanik 1. Aksijalna sila F
w a
nastoji
zupanik 1 odmaknuti od promatraa, a zupanik 2 primaknuti promatrau.
Ako bi zupanik 2 bio pogonski, bilo bi obratno. Smjer sila mora se prema
tome, pri dimenzioniranju vratila i leaja, uzeti u obzir.
Da aksijalna sila ne bi bila prevelika mora se kut nagiba kretati u
granicama /? = 8 do 25, tako da stupanj prekrivanja bonih linija bude e ^ l
(vidi 9.1.12. str. 344). Kod strelastih zupanika i zupanika s lunim zubima
nema aksijalne sile, jer se ona ponitava suprotnim nagibima boka. Strelasti
zupanici mogu imati nagib i do j = 45.
KodNULTIH elnika s kosim zubima treba uvrtavati umjesto o <
T l w
= = 20,
a za ot
tw
= a
t
.
Kod V-elnika s ravnim zubima je On
W
= a
w
, a j3 = 0. Kod NULTI H
elnika sa x, = x
2
= 0 je a
n w
= ct = 20, a /? = (). Na sl. 376 bit e, prema tome,
F
b n
= F
b t
(vidi sl. 372 na str. 360 i sl. 373 na str. 366).
9.8.1. Nulti stonici s ravnim zubima
Gledano prostorno, evolventni bok elnika s ravnim zubima nastaje
valjanjem ravnine po plastu cilindra (sl. 377 a). Kod stonika dobit emo
evolventni bok valjanjem ravnine po stocu oko zajednikog centra (sl. 377 b).
Tada su sve toke evolvente j ednako (za R) udaljene od vrha temeljnog stoca.
Dobivena evolventa lei, prema tome, na povrini kugle. Ona je, za razliku
od evolvente krunice, evolventa kugle odnosno sferna evolventa. Karakteristika
kugle je, kako znamo, da je svaka toka j ednako udaljena od sredita.
Stonici se mogu proizvoditi na dva naina (vidi DI N 3971, dimenzije i
odstupanja stonika).
9.8. Stonici
1. Kopiranjem pomou ablone i noa. Ovim post upkom mogu se proizvesti
besprijekorni bokovi evolvente kugle. Bokovi osnovnog stonika (zupane
ploe) imaju dvostruko zakrivljen bok (sl. 378a). Budui da je izrada
zupani ka ovim post upkom kompl i ci rana i skupa, nema ni praktinog
znaenja.
2. Odvalni postupak pomou alata s ravnim bokovi ma (moe se usporediti
s izradom elnika pomou alata u obliku ozubnice). Ozubljenje osnovnog
stonika (zupane ploe) ima u t om sluaju takoer, kao i ozubnica,
ravne bokove (sl. 378 b). Bokovi dobiveni na taj nain na stoniku nisu
ni evolvente krunice ni evolvente kugle. Blie su ipak evolventi kugle.
Zahvat na linija dobiva oblik otkoide, krivulje u obliku osmice (sl. 378 b).
U podruju visina ozubljenja zahvatna linija je gotovo ravna (pravac).
Govori mo t ada o oktoidnom ozubljenju, koje teoretski pot puno zadovoljava!
h
Hiil
L
a) b)
Slika 377. Nastajanje evolventnih bokova a) kod elnika; b) kod stonika
evolven ta kugle
Slika 378. Ozubljenje stonika prema DIN 3971 (JUS M.C1.013)
a) sferno evolventno ozubljenje (evolventa kugle); b) oktoidno ozubjenje
Kod okt oi dnog ozubljenja sluimo se, da bismo bili to blii sferno
evolventnom ozubljenju (evolventi kugle), post upkom Tredgolda. Ti m postup-
kom zamjenjujemo povrinu kugle povri nom stoca (sl. 379). Ovaj zamiljeni
stoac nazi vamo dopunskim stocem. Plat toga stoca moe se razviti u ravnini
i onda je to isjeak kruga. U ovom razvijenom stocu javljaju se zubi kao
kod elnika. U t ako zamiljen elnik (tzv. ekvivalentni elnik) mor a moi
dosijedati standardni profil u obliku ozubnice DI N 867, JUS M.C1.016.
Zamiljeni elnik i ma bokove evovente krunice.
9.8. Stonici
375
Ako bismo isjeak kruga zatvorili i dodali odgovarajui broj zubi,
mogli bismo dobiveni zupanik zamisliti kao elnik s veim brojem zubi,
odnosno s dopunskim brojem zubi z
v
, kako to inae nazivamo. Taj broj
zubi z
v
nazivamo jo i
virtualni broj zubi z
v
= z/cosr5 (339)
Logino da je ovaj broj zubi sada mjerodavan i za proraun podrezanosti.
Za praktike potrebe iznosi
granini broj zubi z
/
gK
K
%
C OS 8 (340)
gdje je z
g
=14, kao praktiki granini broj zubi NULTOG elnika s ravnim
zubima, sa a = 20 [vidi str. 336 i j ednadbu (276)].
Za prikazivanje uvjeta zahvata zamiljamo da su oba stonika zamije-
njena sa dva elnika s dopunskim (virtualnim) brojem zubi z
v l
i z
v 2
(sl. 380).
Za proraun sila i opteretivosti upotrebljavamo srednje vrijednosti evolventnih
elnika, dobivene na sredini irine zuba stonika. Najvei modul koji se javlja
na stoniku m bira se prema DI N 780, JUS M.C1.015 (tablice 124 i 124a,
str. 333). Prema tome iznosi
srednji modul m
m
= m (1 0,5 b/R
a
) (341)
m
m
u mm srednji modul,
m u mm modul na elu stonika (tablica 124 i 124a),
b u mm irina zuba,
R
a
u mm odgovarajui polumjer osnovnog stonika (zupane ploe) prema
jednadbi (344).
U odnosu na stvaran broj zubi z i virtualni z
v
, razlikujemo i dva kine-
matska prijenosna omjera:
376
apsolutni kinematski prijenosni omjer u = z
2
/z
i
(342)
virtualni prijenosni omjer u
v
= z
v 2
/ z
v l
(343)
Stupanj prekrivanja e
a
moe se izraunati pomou j ednadbi (291) do (293),
str. 343, ako su sve veliine svedu na ekvivalentne elnike (s modul om m,
m
m
ili m= l ) . Uvrtavati treba tada za r
a
= r
v a
, za r
b
=r
v b
, a za a=a
s
= r
sl
+r
v 2
.
Pri t ome je r
v
= z
v
-m/2, r
v a
= r
v
+ m, r
v b
= r
v
cos a. Na sl. 381 prikazan je u
presjeku stonik sa svojim osnovni m stonikom (zupanom ploom). Za osnovni
stonik je d
P
= 90.
Radijus osnovnog stonika (zupane ploe) R.
a
= r/sinS (344)
r je diobeni radijus stonika = d/2 [jednadba (349)].
Broj zubi odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) izraunava se
pomou z
P
= 2RJm ili
broj zubi osnovnog stonika (zupane ploe) z
p
= z/sin <5 (345)
Kut diobenog stoca 5
i
par a stonika moe se izraunati pri zadanom
kutu koji meusobno zatvaraju osi 27 i ki nematskog prijenosnog omjera u,
pomou j ednadbi
Z<9 0 : tan 5
t
=
S l n 1
(346)
u + cos 27
27 = 90: tan 5
1
= l/u (347)
sin 27
Z>9 0 : t an (5,= (348)
u + cos 27
Ako je <5
2
>90, onda je to unutarnje ozubljenje, pa treba z
2
uvrtavati
s negativnim predznakom. Na taj nain bit e negativni svi promjeri ovog
zupanika i kinematski omjeri broja zubi u i w
v
. U j ednadbu (348) treba
uvrtavati u sa pozitivnim predznakom, j er onda d
t
ne moe biti negativan.
Osi m toga treba obratiti panju da kod 27>90 i cos 27 postaje negativanl
9.8. Stonici 377
Kut diobenog stoca velikog zupanika je tada <5
2
= 27 ^
ugradbena mjera
Slika 382. Dimenzije stonika s ravnim zubima
Slika 382 prikazuje stonik u presjeku. Iz geometrijskih odnosa slijedi:
promjer diobene krunice d= z m (349)
srednji promjer diobene krunice
<L =
-z-m
m
(350)
promjer tjemena krunice d + 2h
a
cos 8 (351)
{
= --d 2h
{
- cos (352)
tjemeni kut tan (353)
podnoni kut tan
Xt=h
t
IR
a
(354)
kut tjemenog stoca
K-
= 8 + x
a
(355)
projekcija irine zuba
a
b
=
= b cos <5
a
/cos x
a
(356)
projekcija tjemena zuba
a =
= h
ix
sin 5 (357)
unutarnji promjer tjemene krunice Jj = = d
a
2b- sin <5
a
/cos x
a
(358)
unutarnja visina stoca
<*i =
0,5 î/tan <5
a
(359)
m standardni modul prema DIN 780, JUS CM 1.016 (tablice 124 i 124a, str. 333),
m
m
srednji modul prema jednadbi (341), str. 375,
h.
A
tjemena visina zuba, u normalnim sluajevima =m,
h
f
podnona visina zuba, u normalnim sluajevima = 1,2 m,
R.
x
odgovarajui radijus osnovnog stonika (zupane ploe) prema jednadbi
(344).
378
Ve mala aksijalna pomicanja zupanika, npr. pri pogrenoj montai,
a posebno progib vratila, prouzrouju odstupanja vrhova stoca od presjecita
osi vratila. Uslijed toga bokovi ne nose jednakomjerno i dolazi do lokalnog
preoptereenja. Posljedica toga je, ako se jo uzmu u obzir i odstupanja
izrade, neravnomjeran (nemiran) rad i mogunost zaglavljivanja. Zato treba
da je irina zuba >_10m i b^RJ3.
Za izbor kvalitete ozubljenja prema tablici 128, na str. 356, mjerodavna
je najvea obodna brzina v = d - % n
x
d
2
- n- n
2
u m/s.
Izrada stonika tea je nego izrada elnika, jer se korak i visina zuba
mijenjaju po cijeloj irini zuba. S modulnim glodalima, koja se pomiu
prema vrhu stoca pa time smanjuju kontinuirano irinu uzubine, ne dobiva
se toan profil. Ovaj postupak predvien je samo za podreene svrhe. Najee
se stonici blanjaju odvalnim postupkom. Alat je no koji se kree tamo-amo,
a ima ravne otrice. Otrica se kree (odvaljuje) po izratku kao osnovni
stonik (zupana ploa).
9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima
Stonici s kosim i zakrivljenim bokovi ma (sl. 383) rade mirnije zbog
dodat nog stupnja sprezanja bonih linija, a i s manj e udara nego stonik
s ravnim zubima. Bokovi j ednog zupanika imaju desni, a drugog lijevi uspon.
U odnosu na stonike s ravnim zubima, zamiljamo da su stonici s kosim
zubi ma nadomj eteni elnicima s kosim zubima, u sredini irine zuba gdje
se mjeri kut nagiba boka fi
m
(sl. 384). Na vanj skom obodu kut nagiba boka
iznosi p\, a na unutranj em pV
Dopunski elnici s kosim zubima imaju prema t ome
srednji broj zuba dopunskog zupanika z
n
^z
v
/ cos
3
fi
m
(360)
sa z
v
oznaen je virtualni broj zubi prema j ednadbi (339), str. 375. Virtualni
broj zubi mj erodavan je i za proraun podrezanosti i iznosi
praktini granini broj zuba ZgK ~ zf
g
cos 5 cos
3
j6
m
(361)
sa 2
/
g
= :
l
4
kao prakti ni m graninim brojem zubi NULTIH elnika s ravnim
zubi ma, kod a = 20 [vidi str. 336 i j ednadba (276)].
U pravilu se srednji normalni modul m
nm
izrauje u standardnim veliinama,
dani m u tabl icama 124 i 124 a. Na m
nm
poiva slijedei proraun. On odgovara
normal nom modul u elnika s kosim zubima, pa ovdje, prema tome, srednjem
ekvivalentnom elniku. U sredini stonika je tjemena visina h
am
= m
nm
, a podno-
na Ai
fm
= 1,2 m^ .
Kinematski omjer broja zubi u i u
y
prema j ednadbama (342) i (343),
str. 376, broj zuba odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) prema
j ednadbi (345), kut di obenog stoca ), prema j ednadbama (346) do (348),
str. 376.
9.8. Stonici
379
Stupanj prekrivanja e
a
izraunava se pomou, j ednadbi (291) do (293),
str. 343, ako se uvrtava r
a
= r
v a
, r
h
= r
vh
, a = a
v
= r
v
i +r
V
2, a
w
= a
t
, a za p
e
= p
ie
.
Pr i t ome j e r
v
=z
v
- mJ2,r
va
= r
v
+ m
n
,r
vh
=r
v
cos a
t
,p
u
=m
n
n/cos /?
m
,tan a =
= tan a/cos /?
m
, ako je a NULTI kut zahvatne linije (u pravilu a = 20). Pri tome
se m
n
moe proizvoljno birati (najbolje m
n
=l ) , a m
t
= m
n
/cos/?
m
.
Slika 383. Razvijeni plat stonika s kosim i zakrivljenim zubima
Slika 384. Svoenje stonika s kosim zubima na elnik s
kosim zubima
Duljina dodirnog luka bonih linija g
t}
= (p-R.
d
, pa je prema tome
stupanj prekrivanja bonih linija ?>p 9p/Pim {362)
s a
Ptm
= m
n m'
7 r
/
c o s
/ ^ m
2 2 1
srednji eoni korak. Kut prekrivanja bonih linija q>
najlake se moe ustanoviti crtanjem (vidi sl. 383). Najee se bira e ^ l ,
a irina zupanika b
=
10m
n m
i b^RJ3,5.
380
U odnosu na elnike s kosim zubima, iz geometrijskih odnosa slijede
(vidi sl. 384):
srednja diobena krunica
'un
' "nm
Z
cosp>
n
srednji radijus osnovnog stonika (zupane ploe)
R
m
= rjsin5
vanjski radijus osnovnog stonika (zupane ploe)
(363)
(364)
--R
m
+0,5b (365)
diobena krunica d
{
d
lm
(1+0, 5 b/R
m
) (366)
tjemena visina
K=
(367)
podnona visina -A,2h
a
(368)
tjemeni promjer
4, =
= d
l
+ 2h
a
cos (3 (369)
podnoni promjer = d
x
2h f cos 3 (370)
Sve ostale dimenzije izraunavaju se iz j ednadbi (353) do (359), str. 377.
Isto se t ako izvodi vanjski normalni modul m
n
u standardnim veliinama (tablice
124 i 124a). Tada prednje j ednadbe moraj u biti odgovarajue primijenjene,
jer je tada /i
a
= m
n
, a = 1,2 m
n
. Time postaje h
am
= h
a
- R
m
/R
a
, a h
tm
= 1,2 h
a
.
Kvalitet ozubljenja prema tablici 128, str. 356, utvruje se prema najveoj
obodnoj brzini v = d
u
n n
]
=d
a
n n
2
u m/s. Doput eno odstupanje koraka
zahvata (tablica 127, str. 355) utvruje
se prema m
nm
i d
m
, ako se m
nm
bira
prema tablicama 124 i 124a, odnosno
prema n\ i d
t
, ako se m
n
bira iz tablica
124 i 124a.
Slika 385. Zahvat paliodnog ozubljenja
stonika .Slika 386. V-NULTI par stonika
Kod paloidnog ozubljenja (sl. 385) bokovi su zakrivljeni u obliku evolvente
i ne dodiruju se meusobno na cijeloj duljini bokova. Zubi su na oba kraja
mal o tanji. Na taj nain postie se dobar rad i kod veeg progiba vratila
nastalog optereenjem, to bi inae ometal o rad zubi u zahvatu. Kod paloidnih
9.9. Proraun nosivosti zupanika
381
stonika moe se broj zubi sniziti na 6, a u posebnim sluajevima i na 4.
Time se moe ostvariti prijenosni omjer ak do i =15 . Ozubljuje se stoastim
glodalom.
9.8.3. V-parovi
Pri izradi odvaljuje se alat u obliku osnovnog stonika (zupane ploe)
sa zupani kom po di obenom stocu, bez klizanja, i proizvodi oktoi dno ozublje-
nje. Dva na ovaj nain proizvedena zupani ka mogu samo onda imati ispravan
zahvat, ako diobeni stoci ostanu i kinematski stoci. To je kod V-NUL-
TOG par a mogue pri x
2
= x
x
(sl. 386). Pozitivni pomak profila na oba
zupanika mogu je samo onda ako prijenosni omjer i ostane sauvan i kod
omjera pogonski h kinematskih promjera. Izrada j e dosta oteana.
Besprijekoran pomak profila moe se ostvariti na ozubljenju sa sfernom evol-
ventom. Oni se, meutim, zbog skupe izrade ne upotrebljavaju.
Osi m pomaka profila, o emu je naprijed govoreno, postoji kod stonika
i tzv. postrani pomak profila. Ovim pomakom postaju zubi manjeg zupanika
deblji, a da se pri t ome uvjeti zahvata ne mijenjaju. Debljina zuba velikog
zupanika postaje manja. Time je omogueno izravnavanje opteretivosti obaju
zupanika.
Objanjenje geometrijskih odnosa za razliite mogunosti pomaka profila
odvela bi previe u irinu. Ta materija obraena je u DIN 3971.
9.9. Proraun nosivosti stonika
9.9.1. Optereenje zuba
Kao kod elnika, polazi se od
F
specifine pogonske sile w = ^K, (371)
b
w u N/mm specifina pogonska sila na srednjoj diobenoj krunici stonika,
F
t
u N nazivna obodna sila na srednjoj diobenoj krunici, prema jednad-
bi (372),
b u mm irina zuba,
K, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351.
T P P
t m
= = = (372)
' mi h r
ml
v
m
T
Y
u Nm nazivni okretni moment malog stonika,
r
mi
u m
srednji radijus diobene krunice malog stonika kod ravnog ozubljenja
je r^d^/2 [jednadba (350), str. 377]. Kod kosog i zakrivljenog
ozubljenja je r^ = d
t ml
/2 [ jednadba (363) str. 380],
P
i
u W nazivna snaga malog stonika koju treba prenijeti,
oi
x
u rad/s kutna brzina malog stonika,
v
m
u m/s srednja obodna brzina stonika.
382
Pomou specifine pogonske sile vv izraunava se
specifino optereenje w
t
= w-K
v
(373)
w
t
u N/mm specifino optereenje na srednjoj diobenoj krunici stonika,
K
v
dinamiki faktor prema jednadbi (321) str. 359. U jednadbu treba
uvrtavati obodnu brzinu srednjih diobenih promjera v
m
=d
ml
-n-n
v
odnosno d
lmi
-%-n
y
.
9.9.2. Nosivost korijena zuba
Polazi se od
specifine obodne sile vv
Fl
= w
t
K
F/
j (374)
vv, u N/mm specifino optereenje prema jednadbi (373),
K
Fp
faktor raspodjele optereenja koji u pravilu iznosi =1,2.
Time se dobiva za svaki korijen zuba
w
Ft
naprezanje na savijanje cr
F1
= Y
F1
Y
p
(375)
ff
F2
=(7
F1
-W^FI (376)
m
nm
srednji normalni modul, kod ravnog ozubljenja = m
m
,
Y
F]
, Y
F2
faktor oblika zuba prema tablici 133, str. 363; za ravno ozubljenje
treba uvrtavati z
n
= z
v
; za unutarnje ozubljenje 7^=2,07,
Yp faktor zakoenosti boka prema legendi jednadbe (324), str. 361.
Tamo treba uvrtavati za P=P
m
-
Sigurnosti S
Fl
i S
F2
u odnosu na dinamiku izdrljivost, treba izraunavati
prema jednadbi (326), str. 361.
9.9.3. Nosivost bokova
Polazi se od specifine obodne sile w
Ht
na srednjoj diobenoj krunici
stonika, koja je jednaka specifinoj obodnoj sili w
Ft
iz jednadbe (374).
Uvrtavanjem w
Ht
= w
Ft
izraunava se
lw
Hl
u
v
+l
Hertzovo naprezanje <j
H
= H ^ - ' Z
H
Z
M
(377)
V "vi ^v
rj
H
u N/mm
2
Hertzovo naprezanje bokova u kinematskom polu C,
w
Ht
u N/mm specifina obodna sila na srednjoj diobenoj krunici stonika,
d
vl
srednja diobena krunica malog dopunskog elnika =m
m
-z
v l
kod stonika s ravnim zubima, =rn
ttm
-z
vl
/cos[}
m
kod stonika s
kosim ili zakrivljenim zubima,
u
v
virtualni kinematski omjer broja zubi prema jednadbi (443) str.
376; kod unutarnjeg ozubljenja u
v
je negativno,
z
H
faktor oblika zuba prema tablici 136, str. 367. Za z
l
i z
2
treba
uvrtavati virtualni broj zuba z
vl
i z^,
Z
M
U\/N/mm
2
faktor materijala prema tablici 137, str. 369.
9.10. Odnosi sila na stonicima
383
Sigurnosti S\u i SH2 protiv rupiavosti bokova izraunavaju se prema jednad-
bama (329) i (330), str. 368. Vrijednosti minimalne sigurnosti izraunavaju se
kod stonika prema virtualnom broju zubi z
v l
. Vijek trajanja punog optereenja
obaju stonika povremeno optereivanih prijenosnika, izraunavaju se pomou
jednadbi (331) i (332), str. 369.
9.10.1. NULTI i V-NULTI stonici sa ravnim zubima
Sl. 387 pokazuje uzduni i popreni (normalni) presjek para stonika
s ravnim zubima. Pretpostavlja se da sila na zub F
b
djeluje na bokove normalnog
profila u sredini zuba. Indeksom 2 oznaeno je djelovanje sila zupanika 1
na zupanik 2, a indeksom 1 reakciono djelovanje zupanika 2 na zupanik 1.
U2duni
presjek
T
normalni
presjek
pogonski zupanik 1
F
nr1 '
gonjeni zupanik 2
Slika 387. Odnosi sila na paru stonika s ravnim zubima
Pogonski zupanik 1 tlai slom F
b 2
na zupanik 2 (akcija), koji j ednako
velikom suprotnom silom F
b i
tlai na zupanik l (reakcija). Obje sile razlazu
se na obodnu komponentu F
t l
, odnosno F
t 2
, na diobenom promjeru (okomite
su na uzduni presjek) i normalnu radijalnu komponentu F
n r l
odnosno F
n r 2
.
Ove komponente lee u uzdunom presjeku i okomite su na izvodnice diobenih
stoaca. Razlazu se na aksijalne F
a 1
, odnosno F
a 2
i radijalne komponente
F
r l
odnosno F
r 2
.
Sile koje djeluju na pogonski zupanik 1 su:
obodna sila F
t l
=TLJ^1=
P
! ^ i = F
m i
K
{
(378)
aksijalna sila F
a l
= F
a
tan a sin <5, (379)
radijalna sila F
r l
= F
a
tan a cos S
x
(380)
384
T
x
u Nm okretni moment malog zupanika koji treba prenijeti,
K, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351,
r
ml
u m srednja diobena krunica malog stonika = d
m
J2 [jednadba (350)
str. 377],
C0j u rad/s kutna brzina malog stonika,
^ i m
u
N nazivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (372).
Na gonjeni zupanik 2 djeluju:
obodna sila F
l2
= F
yl
(381)
aksijalna sila F.
d2
F
t2
tan a sin S
2
(382)
radijalna sila F
r2
= F
l 2
" tan a cos 5
2
(383)
Sile optereuju ujedno i vratila na kojima su zupanici, a time i leaje.
Sile trenja su zanemarene.
9.10.2. NULTI i V-NULTI stonici s kosim i zakrivljenim bokovima
Slika 388 prikazuje sile na paru stonika s kosim zubima. Prikazana
su dva sluaja sprezanja zupanih parova sa suprotnim nagibima bokova.
U normalnom presjeku se sile koje djeluju na zub F
b n l
i F
b n 2
razlazu na
normalne obodne komponente F
n l
i F^ normalne radijalne komponente
F
n r l
i F
n r 2
. U tlocrtu se F
n l
odnosno F^ razlae na obodne komponente
F
t l
odnosno F
a
, koje djeluju na diobenoj krunici, i komponente plata
*mi odnosno F ^ .
Sile F
n r l
odnosno F
n r 2
i F
m l
odnosno F
m 2
, daju rezultante R, odnosno R
2
.
Ove se razlazu konano u aksijalnu silu F
a l
odnosno F
a 2
i radijalnu silu F
r I
odnosno F
r 2
.
Na pogonsk.4 zupanik djeluje:
obodna sila F
t l
= = ( 3 8 4 )
' ml
W
l + '',ml
aksijalna sila F
a
i = F,, ^tan tan fi
m
cos 8 ^ .(385)
(
cos 3 \
tan o 7r + te
n
/L ' sin 3. (386)
eosjS
m
m
7
T
v
X F co
t
vidi legendu uz jednadbu (378),
r
tmi
u m
srednji radijus diobene krunice malog stonika =d
tml
/2 [jed-
nadba (363). str. 380].
385
Slika 388. Odnosi sila na paru stonika s kosini zubima
a) zupanik 1 je lijevohodan, a zupanik 2 desnohodan; b) zupanik 1 je desnohodan,
a zupanik 2 lijevohodan
386
Na gonjeni zupanik 2 djeluju:
obodna sila i
7
^ = i
7
t l
(387)
aksijalna sila F
a2
= F
t2
( t an ^+ t an B
m
cos <5
2
| (388)'
\ cos B
m
y
/ cos (5 \
radijalna sila F
r2
= F
a
tan ^ t a n B
m
sin <5
2
] (389)
\ cos p
m
)
Ove sile optereuju takoer vratila i leaje.
Navedene jednadbe vrijede samo za zadani smjer vrtnje! Pr i promjeni smjera
vrtnje djeluju sile F
n r l
i F
nr2
obrat no. Sile treba t ada odgovarajue izraunati.
Gornji plus ili minus predznaci vae za ljevohodni zupanik 1 (sl. 288a),
donji predznaci za desnohodni zupani k 1 (sl. 388 b).
9.11. Vijanici
9.1.1. Uvjeti zahvata
Ako se sparuj u dva NULTA, zupanika s razliitim kut om nagiba bokova,
koji u nor mal nom presjeku imaju j ednak kut zahvatne linije a,,, nastaje
vijanik (sl. 389), ije se osi sijeku pod
kutom koji zatvaraju osi Z = j ?
1
+j ?
2
(390)
Slika 389. Vijanici: a) razvijeni diobeni cilindri obaju zupanika; b) normalni profil
9.11. Vijanici
387
Zubi obaju zupani ka imaju najee j ednak smjer uspona, tj. oba su ljevo-
hodna. Kut nagi ba boka fi
{
pogonskog zupani ka 1 treba da j e vei od kut a
nagiba boka fi
2
gonjenog zupanika 2.
Ki nematski cilindri dodiruju se u toki (sl. 390), pa se i bokovi dodiruju
tu toki. Slika 389b prikazuje normal ni profil sparenih zupanika sa st andardni m
profilom. Zahvat se ostvaruje iskljuivo u t om normal nom presjeku, na putu
zahvata AE. Ovdje ne dolazi do prekrivanja bonih linija. Stupanj prekrivanja
s
a
treba raunati tako kao da se radi o
elnicima s ravnim zubima, s broj em
zubi Zx = z
nl
i z
2
z
n2
i modul om mm
n
,
ako je z
n
fiktivan broj zubi prema
j ednadbi (303), str. 347. Za zupanike
i razmake osi vai inae ono to je
reeno u poglavljima 9.1.12. i 9.1.13.
osn ovn i profil
ozubn ice
i kin ematski cilin dar 2
V
r2 y
gon jen i '/
-rn-
\ / /"pogon ski \^
kin emalski cilin dar 1\
dodir u toki I
\ i /
-a-
Slika 390. Dodir u toki kinematskih cilin-
dara
v
9
l
zupan ik 1
Slika 391. Odnosi obodnih brzina i brzina
klizanja
Pored meusobnog valjanja bokova dolazi j o do uzdunog klizanja,
to se vidi na sl. 391, koja prikazuje presjek srednjom linijom st andardnog profila.
Zupanik 1 okree se obodnom brzinom u
1 ?
a zupanik 2 sa v
2
. U smjeru
uzdune linije boka djeluju komponent e u
g l
= v
l
sin fi
{
i v
g2
= v
2
sin j8
2
. U
smjeru zahvatne linije moraj u oba zupani ka imati j ednaku brzinu v
n
=
v
x
cos /?! = v
2
cos j g
2
. Radi suprotnog smjera djelovanje u
g l
i v
g2
ili zbog
njihovih razliitih veliina kliu bokovi u uzdunom smjeru sa
sin. ^"l
brzinom klizanja v
g
= u
K
i + v
g
2 = i'i tt (391)
cos p
2
Di obene krunice vrte se
obodnim brzinama v
l
=d
ll
- n - n
x
(392 a)
v
2
= d
t2
-n-n
2
(392 b)
obodne brzine diobenih krunica zupanika,
diobeni promjeri zupanika,
brzine vrtnje zupanika.
Na sl. 389a ucrtane su projekcije b
el
i b
e2
zahvatne linije AE. Izvan tih
duina nema dodi ra bokova. Nema stoga svrhe zube izvoditi mnogo ire
nego to to zahtijeva zahvatna linija. Uobiaj eno j e: 6 = 5 do 10 m^.
v
{
, v
2
u m/s
d
n
, d
a
u m
n, i , u s~'
25*
388
9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost
Indeksom 2 oznaeno je djelovanje zupanika 1 na zupanik 2. Indeksom 1
oznaeno je reaktivno djelovanje zupanika 2 na zupanik 1.
U normal nom presjeku djeluje u dodirnoj toki sila na zub F
b n
(sl. 392)
okomito na bokove, prolazei kinematskom tokom. Sila F
b n
razlae se u
kinematskoj toki C na normal nu F
f t
i radijalnu komponentu F
r
.
U smjeru bokova djeluje sila trenja Fbn p., koja u tlocrtu daje sa silom F
n
rezultantu R. Rezultanta R razlae se u obodnu silu F
t
i aksijalnu silu F
a
.
normalni
presjek
Slika 392. Odnos sila
na paru vijanika
Iz geometrijskih odnosa proizlaze:
sile na pogonskom zupaniku 1:
obodna sila F
ll
= K
l
- TJr^
aksijalna sila F
al
=F
ll
tan (B
{
p/)
tan oCn cos q'
radijalna sila
1
cos 0 , - 0' )
(393)
(394)
(395)
Sile na gonjenom zupaniku 2:
obodna sila
COS (f t
2
+ Q/)
cos (j ^-p/)
(396)
9.77. Vijanici
389
aksijalna sila F
a2
= F
t2
tan (B
2
+ Q') (397)
radijalna sila F
r2
= F
rl
(398)
F u N sile,
Ki pogonski faktor _1, eventualno tablica 125, str. 351,
Ti u Nm nazivni okretni moment pogonskog zupanika, izraunat iz pogonske
snage P
x
prema jednadbi (400),
r
u
u m radijus diobene krunice zupanika 1 d^/2,
p' u reducirani kut trenja; uz dobro podmazivanje moe se uzeti da je
p' 6, odnosno tanp' 0,l .
Kod vijanika postoje slini odnosi kao kod vijaka za pokretanje (vidi
2.2.2. na str. 105). Naime, uzdunim klizanjem gubi se dio pogonske snage P
l 5
u obliku snage trenja, tako da je odvedena snaga P
2
manja od dovedene. Osim
toga treba uzeti u obzir jo i iskoristivost n valjanjem bokova zubi, te trenje
leaja (vidi 9.4. na str. 356). Za vijanike iznosi
1 tan Q' tan B
2
ukupna iskoristivost V
e
^t]^-n=- n (399)
K e
l +t a nQ' - t a np
,
1
n
s
iskoristivost zbog vijanog djelovanja,
n iskoristivost (valjanje bokova i trenje leaja) prema 9.4. na str. 356.
Uz zadanu snagu koju treba odvesti P
2
, iznosi
pogonska snaga P
x
= P
2
/n
z
= T, - a^ (400)
u W. Pri tome je 7\ u Nm nazivni okretni moment zupanika 1, a OJ
1
u rad/s
njegova kutna brzina.
Najvea mogua iskoristivost vijanim djelovanjem postie se kada je
P
L
=0
I
5{E + Q'). Samokoivost nastaje kada je B
2
^90 Q'. U tom sluaju
prijenos gibanja nije mogu ni uz uporedbu najveih sila.
9.11.3. Nosivost
Zbog dodira u toki mogu se vijanicima prenositi samo relativno male
snage. Uzduno klizanje bokova zahtijeva materijale otporne na troenje, ili
kaljene eline zupanike, te podmazivanje uljima za visoke tlakove. Najee
se zadovoljavamo proraunom nosivosti kao kod zupanika od plastinih
materijala (vidi 9.6.5. na str. 371), izraunavanjem
f
faktora optereenja C= (401)
K' Pn
C u N/mm
2
faktor optereenja,
F
t
u N odgovarajua obodna sila [jednadbe (393) i (396) na str. 389]
sa pogonskim faktorom X
r
=l (ne uzimajui u obzir udarno optere-
enje),
b
e
u mm nosea irina zuba xp
t
odgovarajueg zupanika,
p
n
u mm normalni korak =m -n.
390
Tablica 139. Doputene C-vrijednosti i faktori temperatura </
T
za vijanike
Sparivanje materijala
m/s N/mm
2
mm
2
/kW
m/s N/mm
2
mm
2
/kW
Kaljeni elik na kaljeni elik
3
4
5
4
3,3
2,8
2,5
2,2
2
Nezakaljeni elik na kalajnu
broncu
3
5
8
1,6
1,2
0,8
5400
6
7
8
4
3,3
2,8
2,5
2,2
2
2700
Sivi lijev na sivi lijev ili
nezakaljeni elik na sivi lijev
1
2
3
1,8
1,4
1,1
9500
Faktor optereenja C treba izraunati za svaki od zupanika u paru, a
dobivenu veu vrijednost usporediti sa doputenom. Doputene vrijednosti faktora
optereenja za trajan pogon vidi u tablici 139. Kod kaljenog i bruenog
zupanika, koji radi u paru sa zupanikom od sivog lijeva ili bronce, dozvoljene
su 1,25 puta vee vrijednosti. Za pogone koji rade povremeno 1,5 puta
vee vrijednosti. Kod elika na elik potrebno je obilno podmazivanje.
Sigurnost protiv zaribavanja SF = f
li
^\ _t 1,2 (402)
d
n
u mm promjer diobene krunice pogonskog zupanika,
b
1
u mm izvedena irina pogonskog zupanika,
P
2
u kVV odvedena snaga zupanika 2,
1
g
ukupna iskoristivost prema jednadbi (399),
cjlj u mm
2
/kW faktor temperature prema tablici 139.
9.11.4. V-vijanici, hiperboloidni vijanici
Budui da je trajnost vijanika zavisna gotovo iskljuivo od uzdunog
klizanja bokova, pomak profila vijanika nije uobiajen. Prema tome, razmak
osi mora biti doveden na propisnu mjeru. U tom sluaju svode se odnosi sila
i gibanja iskljuivo na kinematske krunice promjera d
w l
i d
w 2
.
Slika 393. Nastajanje hiperboloidnih zup- Slika 394. Vijanici: a) elnik s kosim
anika zubima; b) hiperboloidni zupanik
9.12. Puni prijenosnici
391
Da bi se izbjegao neugodan dodir u toki vijanika, zupanici se mogu
tako oblikovati da dobiju ravne zube (sl. 393), koji se ne moraj u zakrivljavati
po plastu ki nematskog cilindra. Ki nematske povrine su u tom sluaju
hiperboloidi. To su tijela koja nastaju ako hiperbolu rot i ramo oko osi vrtnje
kola. Tijelo takva hiperboloida tee se izrauje. No zato je ozubljavanje u
di obenom postupku j ednostavno. Rezni alat pomi e se pri tome, pravocrtno,
dok izradak miruje. U bilo kojem normal nom presjeku uvjeti zahvata su
identini kao i u elnicima s ravnim zubima, s fiktivnim broj em zubi z
n l
i z
n 2
.
Dodi rna linija bokova je linija preko cijele irine zuba. Radi toga u j ednadbu
(401) treba uvrtavati b
e
= b, to znai stvarnu irinu zupanika. Na sl. 394
prikazan je j edan elnik s kosim zubima i j edan hiperboloidni zupanik.
9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije
Puni prijenosnici (sl. 395) su vijanici s osima koje se sijeku najee
pod kutem 90. Pogonski dio prijenosnika je pu koji moe biti jednovojni ili
vievojni, cilidrina ili globoidna oblika, a gonjeni dio je puno kolo najee
globoidna oblika (globoid je rotaci ono tijelo s kruni m l ukom kao generatri-
Slika 395. Puni prijenosnik (crtan kao Ijevohodan)
a) s cilindrinim puem; b) s globoidnim puem
392
som). Premda globoidni puevi omoguuju velik stupanj prekrivanja, cilindrini
puevi imaju zbog svoje jednostavne izrade izvjesne prednosti, tako da e ovdje
biti obraeni samo oni.
Zubi pua namataj u se kao zavojnice oko ki nematskog tijela. Bokovi
pua dodiruju zube kola u liniji, za razliku od vijanika s kosim zubima.
Radi toga je rad punih prijenosnika mirniji od rada vijanika, a manje se
i troe. Puni prijenosnici izvode se najee za velike prijenosne omjere.
Iz DI N 3975 (dimenzije i odstupanj a cilindrinih pueva) proizlazi:
Broj zuba pua je broj izraenih zuba u ravnini okomi toj na os vrtnje.
To moe biti 1, 2, 3 itd. zuba. Pu moe biti' desnohodni i ljevohodni.
Desnohodni je onaj kod kojeg zavojnica u vertikalnom poloaju pua ima
uspon slijeva nadesno. Lijevohodni pu izvodi se samo iznimno.
Slika 396. Spiralni pu Slika 397. Evolventni pu
Standardni profil puni h prijenosnika javlja se u aksijalnom presjeku
pua (sl. 396). U njemu su dane dimenzije visine zuba, tjemene zranosti i
debljine zuba. Taj aksijalni presjek moe se usporediti s ozubni com koja se za
vrijeme j ednog okretaja pua pomakne aksijalno za velinu z
x
p. Zubi pua
izrauju se najee alatima s ravnim bokovi ma. To se moe izvoditi na
razne naine, pa na cilindrinim puevima razlikujemo slijedee oblike bokova:
1. Oblik boka A (ZA pu). Kod ovih pueva izvodnica (generatrisa) sijee
os vrtnje. U eonom presjeku nastaje arhi medova spirala (spiralni pu,
sl. 396). No trapeznog presjeka nastavlja se t ako da njegove otrice lee u rav-
nini koja prolazi kroz os vrtnje.
2. Oblik boka N (ZN pu). Izvodnica (generatrisa) nalazi se u ravnini koja
je nagnut a prema osi vrtnje za veliinu srednjeg kut a uspona y. Taj
oblik nastaje obr adom pomou noa trapezna oblika, postavljenog u visinu
osi vrtnje, t ako da je prolazei sredinom uzubine nagnut za kut uspona 7.
3. Oblik boka K (ZK pu). Izvodnica (generatrisa) ovog pua nije pravac,
ve prost orna krivulja. Izrauje se pomou alata koji roti ra (glodalo), a ije
otrice su trapezna oblika. Otrice alata nagnut e su za veliinu srednjeg
9.12. Puni prijenosnici 393
kut a uspona y, tako da se sredite uzubine pua pokl apa sa linijama
razmaka osi pua i osi alata (glodala ili brusne ploe). Cim je manji promjer
alata, tim je manj a izboenost bokova pua (slino sl. 397).
4. Oblik boka E (ZE pu). Kod ovog pua izvodnica (generatrisa) tangira
temeljni cilindar, ija se os pokl apa s osi pua. U eonom presjeku nastaje
evolventa (evolventni pu, sl. 397). Izrauje se pomou noa trapezna
oblika postavljena tako, da je ravnina rezanja paralelna s ravni nom koja
prolazi kroz os vrtnje (iznad ili ispod osi vrtnje). Obl ik boka odgovara
elniku s evolventnim zubima. Evolventni puevi mogu se prema tome
proizvoditi i odval nim postupkom.
Pod poj mom faktor oblika pua z
F
podrazumijevamo odnos srednjeg
promjera d
x
i modul a m:
faktor oblika pua z
=djm (403)
Fakt or oblika pua daje obiljeje oblika samog pua, posebno moment
ot pora protiv savijanja. Od faktora oblika pua ovisi i srednji kut uspona
t a n y = Z i / z
F
(404)
Kod z
x
= \ je kod z
F
= 7 10 17
y = 8,l 5,7 3,4
U DI N 3976 standardizirane su dimenzije, prijenosni omjeri, razmaci
osi punih prijenosnika sa cilindrinim puevima i kut om zahvatne linije
a
w
= 20. Dan je vrlo veliki izbor, koji ovdje nije mogue navesti. Primjer
oznaavanja cilindrinog pua ZN desnohodnog (R) sa m = 4mm, z, = 1,
d
x
= 40 mm j e:
Pu ZN 4x40 RI DIN 3976.
U tablici 140 dane su j ednadbe za proraun dimenzija punog prijenosnika
s cilindrinim puem, kod kojeg osi vrtnje zatvaraju kut od 90. Kod punih
prijenosnika mogu je i pomak profila, da bi se razmak osi doveo na odreenu
mjeru ili da bi se omoguio izbor drugih veliina kuta zahvatne linije, na primjer
kod:
y<15 15 do 25 25 do 35 >35
a = 20 22,5 25 30
Ako z
2
oznaava broj zubi punog kola, a z
x
pua, tada je
kinematski prijenosni omjer u = z
2
/z
1
(405)
koji je j ednak
prijenosnom omjeru i = n-Jn
2
(406)
gdje su n
x
i n
2
brzine vrtnje pua i punog kola.
Uvjeti zahvata svode se bilo na srednji eoni presjek punog kola, bilo na
aksijalni presjek pua.
394
Tablica 140. Uobiajene dimenzije punih prijenosnika s cilindrinim puem
Faktor oblika pua z
F
=dJm, prema DI N 3976 (izvadak):
7 | 7,5 | 8 | 8,5 | 9 | 9,5 | 10 | 10,6 11,2 12,5 14 ' 17
Aksijalni modul m prt
1 1,25 j 1,6 | 2 j 2,5 j 3,15 j 4
;ma DI N 780 u mm:
5 | 6,3 j 8 j 10 | 12,5 16 20
Naziv Veliina
normalni modul m = m cos y
aksijalni korak p = m n
normalni korak P=P cos v
tjemena visina zuba A = m
podnona visina zuba A
r
= 1,2 m
srednji promjer d,=m r,
tjemeni promjer d.
1
=d
i
+2h,
podnoni promjer d
n
= rf , -2/!
f
diobeni promjer d
2
m z
2
b2
= d
2
cos a
tjemeni promjer d
a2
= d
2
+ 2h,
podnoni promjer d
t2
=d
2
-2h,
kut zahvatne linije a
w
, najee =20
aksijalni kut zahvatne linije
a = a
w
kod ZA-pueva,
tan a = tan a
w
/cos y kod ZN- ZK-, ZE-pueva
normalni kut zahvatne linije
a=a kod ZN-, ZK-, ZE-pueva
tan a = tan a
w
cos y kod ZA-pueva
razmak osi a = r
l
+r
2
Priblino j e fZiir
m
(
1
~
x
2 )
J
V
r
a2
r
b2 "I
s i n a
s m a r
2
stupanj prekrivanja e
a
^ (407)
Pe
r
a2
u mm radijus tjerrfene krunice punog kola u srednjem eonom presjeku,
r
b2
u mm radijus temeljne krunice punog kola,
m u mm aksijalni modul,
x
2
faktor pomaka profila punog kola,
a u
0
aksijalni kut zahvatne linije,
r
2
u mm radijus diobene krunice punog kola u srednjem eonom presjeku,
p
e
u mm korak zahvatne linije = m - n cos a.
Uzduno klizanje bokova daje
d
x
7T n
x
brzinu klizanja v= (408)
g
cos y
v
g
u m/s meusobna brzina klizanja bokova,
d
1
-u m srednji promjer pua,
y u srednji kut uspona pua prema jednadbi (404).
395
9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost
Sile koje djeluju sa pogonskog pua na gonjeno puno kolo dobivaju
indeks 2, a reaktivne sile kola na pu indeks 1.
Normal na sila F
b n l
odnosno F
b n 2
, djeluje okomit o na povrine dodira
bokova (sl. 398 dolje) i prolazi kroz kinematski pol C. Ta normal na sila izaziva
silu trenja F
bnl
-ji i F
bn2
-ji u smjeru klizanja. Na puu se sila F
b n l
razlae u
normal nu aksijalnu F
n l
i radijalnu silu F
r l
. Na punom kolu se F
b n 2
razlae u
normalnu F
n l
i radijalnu silu F
r l
. Na punom kolu se F
b n 2
razlae u normalnu
i radijalnu f
l 2
.
\
Slika 398. Odnosi sila na punom prijenosniku
U tlocrtu (sl. 398 u sredini) sjedinjuju se na puu sile F
n a l
i F
bnl
\i
u rezultantu R
x
, koja se opet razlae na obodnu silu F
a
i aksijalnu silu F
a l
.
Na punom kolu daju u tlocrtu sile F
n2
i F
b n 2
p. rezult ant u R
2
, koja se
razlae na obodnu F
t2
i aksijalnu komponent u F
a 2
.
396
Iz geometrijskih odnosa proizlaze:
sile u puu:
obodna sila F
il
K
l
-T
l
/r
l
(409)
f
aksijalna sila F
a
,= - (410)
al
t an( y + Q')
A- i -i r r t anc^-cos r j '
radijalna sila F
r 1
= F
t 1
;
(411)
11
sin(y + o/)
F u N sile na zubima
X, pogonski faktor ^ 1, eventualno prema tablici 125, na str. 351,
Ti u Nm nazivni okretni moment pua izraunat iz pogonske snage prema jedna-
bi (417),
y u srednji kut uspona pua,
i\ u m polumjer srednje krunice pua,
a,, u normalni kut zahvatne linije (kut zahvatne linije u normalnom pre-
sjeku),
Q' reducirani kut trenja koji se dobiva iz jednadbe:
tan q' = ^/cos (412)
p koeficijent trenja na kliznim bokovima,
0,01 kod pua od elika, a punog kola od bronce, paljive izrade, kod
visokih brzina klizanja i tekueg trenja.
0,025 kod kaljena i bruena pua, a punog kola od bronce, prosjene kvali-
tete izrade,
0,1 kod pua i punog kola od sivog liva, neobraene izvedbe.
Sile na punom kolu:
obodna sila: aksijalna sila: radijalna sila:
F
l 2
= F
a l
(413) F
a 2
= F
t l
(414) F
r 2
= F
r l
(415)
Kod puni h prij enosnika vladaju slini odnosi kao kod vijaka za pokre-
tanje (vidi 2.2.2. na str. 105). Uzduni m gibanjem bokova gubi se trenjem
di o pogonske snage P
x
. Zbog toga j e odvedena snaga P
2
odgovarajue
manj a od dovedene P
x
. Budui da treba uzeti u obzir j o i iskoristivost
valjanjem bokova i trenjem u leajima (vidi 9.4. na str. 356), bit e za puni
prijenosnik
, ,
t a n
y
ukupna iskoristivost n
%
wn
s
- n= n (416)
tan (y + q')
ris iskoristivost vijanog djelovanja,
n iskoristivost valjanja bokova i trenja leaja prema 9.4. na str. 356.
Kod y&45 postie se najvea iskoristivost. Tako velik kut uspona
zahtijeva vievojne pueve.
397
Ako je zadana snaga P
2
koja se odvodi, onda je
pogonska snaga P
x
= P
2
/n
g
= Tj CD
X
(417)
u W; pri tome je 7\ u Nm nazivni okretni moment pua 1, a co
t
u rad/s
njegova kutna brzina.
Ako j e puno kolo pogonski dio, t ada j e iskoristivost
>7
s
= t an( y-o/ ) / t an y
Ako je y^Q' dolazi do samokoivosti. U t om sluaju nije mogue pokre-
nuti pu bilo kako velikim okretni m moment om na punom kol u! Samo-
koivost je ipak poeljna, kako bi se sprijeilo da kod eventualnog iskljuenja
pogona zbog optereenja punog kola ne doe do njegova okretanja.
9.12.3. Oblikovanje pueva i punih kola
Cilindrini nastavak pua promj era d
s
(sl. 339 a) optereen je na savijanje
i uvijanje. Di menzi oni ra se obino samo prema naprezanj u na uvijanje s tim,
da je t
t d o p
= 12 N/ mm
2
. Dalje se rauna sa vrstoom oblika (vidi 4.3.3.
na str. 178). Izbor srednjeg promj era uzima se priblino d{\,5d
s
, a kod
h hH
Slika 399. Izvedba pueva
a) pu s vratilom od jednog dijela (puno vratilo); b) naklinjeni pu
pueva naklinjenih na vratilo (sl. 339b) d
l
zz2d
s
. Kada se konano usvoji d
x
,
mogue je prema DI N 3976 izvriti (tablica 140 na str. 394), izbor punog
broja z
F
. Openito se uzima
duljina pua b
1
^2myjz
2
+ l =\Jdl
2
d\ (418)
irina punog kola b
2
^b + 2m = Vd\
y
d\ + 2m (419)
m aksijalni modul,
b korisna irina zuba prema sl. 400 a.
Kao orijentaciona vrijednost uzima se b
2
^0,Sd
l
.
398
Puna kola od lakog metala ili od legura cinka moraju se izraditi ire
(sl. 400b). Ako zubi punog kola moraju biti izraeni od visokovrijednog
materijala, dobrih kliznih svojstava (npr. od bronce), onda se vijenac od takva
materijala ili napreava ili spaja vijcima sa glavinom od sivog ili elinog
lijeva (sl. 400, c i d). Puna kola od sivog lijeva (sl. 401) oblikuju se na istim
principima kao i elnici (vidi 9.2., na str. 348).
Slika 400. Izvedba vijenaca punih kola
a) sivi lijev; b) odlivak od lakog metala; c) naprean; d) spojen vijcima
h " 1
9.12.4. Nosivost, izbor maziva
Jedan od nedost at aka punih prijenosnika j e njihova loa iskoristivost.
Ona se manifestira velikim gubicima trenjem koje se pretvara u toplinu i
velikim troenjem bokova. Prijenosnici s ni skom brzi nom vrtnje rade nepo-
voljnije nego brzohodi , jer oni prvi rade u podruj u mjeovitog trenja bokova.
Savojna vrstoa pueva i zubi puni h kol a je vrlo visoka, tako da je i ne
treba kontrol irati. Ona lei daleko iznad granice zaribavanja.
399
Proraun normalnih punih prijenosnika sa f
g
^8 m/s vri se prema iskustve-
nom
F
t2
faktoru optereenja C = (420)
Z b- p
C u N/mm
2
faktor optereenja,
F
t 2
u N obodna sila punog kola prema jednadbi (413) odnosno (410),
Z faktor bioja zubi prema sl. 402,
b u mm korisna irina zuba = \ld\
x
& \,
p u mm aksijalni korak.
Doputene vrijednosti faktora optereenja C
d o p
prema ta'blici 141. One vae
za normal ne pune prijenosnike u traj nom-pogonu, s t emperat urom ulja ^70 C.
Prema brzini klizanja i postojeem faktoru optereenja izabire se odgovarajue
ulje za podmazivanj e (tablica 141).
Visokouinski prijenosnici s visokim brzinama klizanja i tlanim podmazi -
vanjem, kaljenim, bruenim i lepovanim bokovi ma elinih zuba pua, visoko-
opteretivim materij alom punih kola, s rebri ma za hlaenje na kuitu prije-
nosnika, ili hlaenjem cirkulacionim uljem, mogu se j ae opteretiti. Raunaj u
se na
Hertzovo naprezanje cr
H
= / Z
H
Z
M
Z
s
(421)
l
2
Tablica 141. Doputene C-vrijednosti za normalne pune prijenosnike u trajnom pogonu (u intermitirajuem pogonu moe se
raunali sa 1,3 do 1,5 puta veim vrijednostima) i potrebna viskoznost maziva v
5 0
Materijal i izvedba
elinog pua
Materijal pu'
oznal
po DIN-u
>nog kola
â
po JUS-u
pod mazi
1
Faktor o
anje umi
4
[Hcrccnj
ikanjem
kod u
g
8
C
d o p
u
tlano
u m/s
1
N/mm
2
podmaz
4
vanje
8
DIN 16 MnCr 5 (. 4320)
ili
DI N C 15 (. 1220)
bokovi cementirani i kaljeni
na 600 HB, brueni
GZ-SnBz 12 C CuSnl2 8 4,5 2,5 8 9,5 12,5
DIN 16 MnCr 5 (. 4320)
ili
DI N C 15 (. 1220)
na 600 HB, brueni
G-SnBz 12 P. CuSn 12 6,5 3,5 2 6,5 7,5 10
DIN 16 MnCr 5 (. 4320)
ili
DI N C 15 (. 1220)
na 600 HB, brueni
GK-AlSi 10 Mg
GK-AlCu 4 TiMg
K. AlSi 10 Mg
P. AlCu 5 TiMg
6,5 4 2 6,5 8,5 11
DIN 16 MnCr 5 (. 4320)
ili
DI N C 15 (. 1220)
na 600 HB, brueni
GB-ZnAl 4 Cu 1
SL 20, SL 25
3,5
4,5
2,5
2
1,5 4 5 7
DIN 16 MnCr 5 (. 4320)
ili
DI N C 15 (. 1220)
na 600 HB, brueni
GG-20, GG-25 SL 20, SL 25
3,5
4,5
2,5
2
1,5
- - -
DI NC45(. 1530)
poboljan, bokovi brueni
GZ-SnBz 12 C CuSn 12 4 3,5 1,5 4,5 5,5 8 DI NC45(. 1530)
poboljan, bokovi brueni
G-SnBz 12 P. CuSn 12 3,5 3 1,2 3,5 4,5 6,5
DI N C 45 (. 1530)
poboljan ili
DI N Sl 70 (. 0745)
bokovi brueni
GG-20, GG-25 SL 20, SL 25 3 1,3 - - - -
C
N/mm
2
Viske
<2
>znost v
50
u cSt ulja za
2 . . . 6
podmazivanje kod v
t
u
6 . . . 10
m/s
>10
<3
3 . . . 10
>10
90 . . . 150
150 . . . 230
230 . . . 300
60 . . . 90
90 . . . 230
150 . . . 230
40 . . . 60
60 . . . 90
100 . . . 150
30 . . . 45
40 . . . 60
60 . . . 90
cr
H
u N/mm
2
Hertzovo naprezanje bokova u kinematskom polu C,
F
a
u N obodna sila punog kola prema jednadbi (413) odnosno (410),
b u mm korisna irina zuba =\l d\
x
d\,
d
2
u mm diobeni promjer punog kola,
Z
H
faktor oblika boka prema tablici 142,
Z
M
u VN/mm
2
faktor materijala prema tablici 142,
Z
faktor stupnja prekrivanja prema tablici 142.

U tablici 142 dane su, osim toga, vrijednosti doputenog Hertzovog napre-
zanje o-
Hdop
za pune prijenosnike s cirkulacionim podmazivanjem.
9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja
Nastojanja da se zupani prijenosnici konstruiraju tako da rade bez
buke, dovela su do mnogih istraivanja o uzrocima nastajanja buke. Ova
istraivanja ne mogu se jo smatrati zavrenim. I pored tono odranih
doputenih odstupanja mjera i kvalitete povrinske obrade, moe se desiti
da prijenosnici u radu izazivaju nedoputenu buku. Prema kvaliteti ozublje-
nja dolazi do odstupanja od teoretskih vrijednosti: oblika boka, koraka zah-
vata, uzdune linije boka. Zbog toga dolazi do manjih ili veih netonosti
u radu, kao posljedica odstupanja sprezanjem. Tome treba dodati deformacije
zubi i vratila djelovanjem sila koje se prenose, a koje na taj nain poveavaju
Tablica 142. Faktor oblika boka Z
H
, faktor materijala Z
M
, faktor stupnja prekrivanja Z
E
i doputene vrijednosti Hertzova
naprezanja o-iidnp za visokouinske pune prijenosnike cirkulaciono podmazivane
15
Faktor oblika boka Z
H
za ZA i ZN pueve pri a =
20 23 25 30
1,84 1,77 1,67 1,61 1,52
Faktor oblika boka Z
H
za ZK i ZE pueve pri y-
10 15 20 25 30 35 40 45"
4,35 3,4 2,4 1,77 1,61 1,52 1,46 1,44 ,42
SnBz
Faktor materijala Z
M
u | /N/mm
2
kod punih kola od
AlSi, AlCu legura ZnAl legura
220 200 190
Faktor stupnja prekrivanja Z
t
pri y =
%
2 5 10 15 20 25 30 35 40 45
1,0 1 1 0,99 0,98 0,97 0,96 0,94 0,92 0,89 0,86
1,5 0,82 0,82 0,81 0,80 0,79 0,78 0,76 0,75 0,73 0,70
2,0 0.71 0,71 0,71 0,70 0,69 0,68 0,67 0,65 0,63 0,61
2,5 0,63 0,63 0,63 0,62 0,61 0,60 0,58 0,56 0,54 0,52
Materijal i
izvedba pua
Materijal pt
po DIN-u
inog kola
po JUS-u
Dop
8
uteno Hert
o p
u N/mm
11
zovo naprez
2
pri v
t
u
13
anje
m/s
15
DI N 16 MnCr 5 (C. 4320) ili
DI N C 15 (. 1220) cementiran
i kaljen na 600 HB,
bokovi brueni i lepani
GZ-SnBz 12 C CuSn 12 500 520 540 550
DI N 16 MnCr 5 (C. 4320) ili
i kaljen na 600 HB,
GK-AISi 10 Mg
GK-AlCu 4 Ti Mg
K. AlSiMg
P. AlCu 5 TiMg
280 290 310 320
DI N 16 MnCr 5 (C. 4320) ili
i kaljen na 600 HB,
GB-ZnAl 4 Cu 1
-
220 245 275 295
9.13. Bunost u radu zupanika
401
netonost zahvata. Posljedice toga su rotaci ona ubrzavanja i kolebanj a okretnog
momenta, koja dovode do vibracija dijelova prijenosnika. Ako ove vibracije
imaju visoku frekvenciju, izazivaju buku.
Kada zub ulazi u zahvat ili izlazi iz zahvata javlja se tzv. udar zahvata.
Kada dodi rna toka prolazi kinematskim pol om mijenja se smjer sile trenja i
izaziva time odreeni impuls. I ovi nabroj ani pogonski uvjeti izazivaju takoer
vibracije.
Slika 403. Slika noenja sa bombiranom uzdunom linijom boka
(korekcijom bone linije)
Mjere za smanjenje buke u radu zupanika bile bi:
1. Bombiranje bokova (korekcijom bone linije, sl. 403), u cilju smanjenja
udara kod ulaza zubi u zahvat.
2. Izbor takvog broja zubi zupanog para da bi se sprijeilo periodino
sretanje odreenih greaka ozubljenja.
3. Izbor zupanika s velikim broj em zubi uz odgovarajui mali modul , jer se
time postie bolji stupanj prekrivanja profila.
4. Upot reba kosog ili zakrivljenog ozubljenja, da bi se omoguilo postepeno
optereenje i odtereenje zuba.
5. Upot reba materijala visokog stupnja priguenosti za puna kola, kao to
su plastine mase, ili punjenjem upljina glavine masama koje priguuju
6. Ukruenj e kuita prijenosnika pomou rebara i sl.
7. Upot reba krutih vratila.
8. Krut a uleitenja vratila, s najmanjom moguom zranou u leajima.
zvuk.
26 Elementi slroicva
LITERATURA
1 . Anders, W., Technische KleinteilschweiBung, Das Industrieblatt, 1 1 / 6 3.
2. Bauer, C.O., Korrosionsgeschiitzte Verbindungselemente, Draht-Welt
2 / 6 2 , Triltsch Verlag, Diisseldorf.
3. Bauer, C.O., Verbindungselemente aus korrosionsbestandigen Edelstah-
len, Maschinenmarkt, 8 / 6 3.
4. Bauer, C.O., Sortenverringerung bei Schlitzschrauben, Industrie-Anzei-
ger, 5 / 6 4 .
5 . Bdhm, W., Anlauf- und Sicherheitskupplungen, Konstruktion, 2 / 6 3.
6. Bollinger, J. r ., und M. Bosch, Ursachen und Auswirkungen dynamischer
Zahnkrafte in Stirnradgetrieben, Industrie-Anzeiger, Essen, 3/ 6 4 .
7. Bufimann, K.H., und W. Haase, Endlos gewebte Textil-Hochleistungs-
riemen, AWF Berlin/Frankfurt 1 95 4 .
8. Bufimann, K.H., und W. Haase, Hilfstabellen zur Berechnung von Flach-
riemen, AWF Berlin/Frankfurt 1 95 4 .
9. Bufimann, K.H., und W. Haase, Flachriemen, AWF Berlin/Frankfurt
1 96 4 .
10. Cornelius, E.-A., und W. Beitz, Bestimmung von KenngrdBen drehelasti-
scher Kupplungen, Konstruktion, 1 1 / 6 1 .
1 1 . Dahl, A., Selbstspannende Riementriebe, Konstruktion, 8 / 5 4 .
12 . Decker, K.-H., Die Festigkeitshvpothesen und ihre Anwendung, Die Tech-
nik 9/ 5 4 , Verlag Technik, Berlin.
1 3. Decker, K.-H., und K. Kabus, Neuzeitliche Elektromagnetkupplungen,
Konstruktion, 4 / 5 8 .
14 . Decker, K.H., Was ist beim Einsatz von Elektromagnet-Kupplungen
und -Bremsen zu beachten ?, Das Industrieblatt 6 / 6 0.
1 5 . Decker, K.H., Elektromagnetische KraftschluJ3-Wellenschaltkupplungen
und -bremsen, Schweizer Maschinenmarkt 6 / 6 1 , Goldach/Schweiz.
16 . Decker i K.H., Verbindungselemente, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1 96 3.
17. Decker, K.-H., und K. Kabus, Maschinenelemente-Aufgaben, Carl Hanser
Verlag, Miinchen 1 96 4 .
18 . Decker, K.-H., Festigkeitslehre, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1 970.
19. Endter, H., Zahnrader aus gesinterten Werkstoffen, Feinwerktechnik,
3/ 6 0.
2 0. Feighofen, H., Wissenswertes iiber Schmiermittel fiir Gleitlagerungen,
Maschine und Werkzeug, 1 8 / 6 2 .
2 1 . Feighofen, H., Neuzeitliche ReibschluB-Zugmittelgetriebe, Die Maschine,
1 2 / 6 3.
2 2 . Feighofen, H., Griines Licht fiir den Schmalkeilriemen, Betriebstechnik,
5 / 6 .
2 3. Franke, W.-D., Schmierstoffe und ihre Anwendung, Carl Hanser Verlag,
Miinchen 1 97 1 .
Literatura
403
24. Frdssel, W., Erkenntnisse aus Schaden in der Gleitlagerpraxis, Maschinen-
markt, 2/64.
25. Glaubitz, H., Das Problem des Zahnradgerausches, Konstruktion, 10/57.
26. Gobel, E.F., Gummifedern, Springer-Verlag, Berlin 1947.
27. Grebe, O., Magnetpulverkupplung und ihre zukiinftige Anwendung, VDI-
Tagungsheft 2.
28. Grebe, H. von, Walz- und Gleitlager fiir verschiedene Amvendungsberei-
che, Antriebstechnik 9/65.
29. Gro/3, S., Berechnung und Gestaltung von Metallfedern, Springer-Verlag,
Berlin/Gottingen/Heidelberg 1960.
30. Hanchen, R., Die Rohrkonstruktion im Kranbau, Deutsche Hebe- und
Fordertechnik, 7/62.
31. Hanchen, JR., und K.-H. Decker, Neue Festigkeitsberechnung fiir den Ma-
schinenbau, Carl Hanser Verlag, Miinchen 1967.
32. Hauser, K., Stirnzahnkupplungen, Der Maschinenmarkt, 7/55.
33. Herhahn, A., Grundsatzliches und Neues iiber Riementriebe, Elektrotech-
nik 34/63.
34. Hermann, J., Uber den EinfluB auf die Schallabstrahlung von Zahnrad-
getrieben und konstruktive MaBnahmen zur Gerauschminderung, Indu-
strie- Anzeiger, 11/63.
35. Hertzer, K.H., Di e Dauerfestigkeit von Tellerfedern, Maschinenmarkt,
10/62.
36. Herz, A., Gleitlager und Zahnrader aus Kunststoffen, Di e Antriebstech-
nik,4/62 .
37. Illgner, K., Auslegung von Schraubenverbindungen fiir statische Zugbe-
anspruchung, Maschinenmarkt, 5/64.
38. Jetter, H., Neue Klebestoffe und ihre Anwendung, Maschinenmarkt,
4/62.
39. Johnen, H., Hartlotungen bei niedrigen Temperaturen, Das Industrie-
blatt, 6/60.
40. Kabus, K., Mechanik und Festigkeitslehre, Carl Hanser Verlag, Miinchen
1973.
41. Klosse, E., Schweij3teehnische Berechnungen, Springer-Verlag, Berlin
1951.
42. Klosse, E., und W. W. Haupt, Gestaltung geschweiBter Stahl-Vollwand-
trager, Maschinenmarkt, 12/62.
43. Klosse, E., und W. W. Haupt, Gestaltung geschweiBter Stahl-Fachwerk-
trager, Maschinenmarkt, 5/63.
44. Klosse, E., und K. Neumann, Gestaltung geschweiBter Rader, Maschinen-
markt, 7/63.
45. Klosse, E., und H. Titze, Gestaltung geschweiBter Stutzen, Maschinen-
markt, 85/64.
46. Kohler, A., Rohrverbindungen fiir geschvveiBte Stahlrohrkonstruktionen,
Industrie-Anzeiger, 4/62.
47. Krimianis, T., Das PunktschweiBen im Stahlbau, Industrie-Anzeiger,
5/62.
48. Lickteig, E., Konstruktive Gestaltung von Schraubenverbindungen, Kon-
struktion, 4/56.
26*
404
Literatura
49. Linnecken, H., und O. Stenger, Temperatur von Gleitlagern, Konstruk-
tion 2/63.
50. Loeser, H., Berechnung und Belastung von Schrauben, Maschinenmarkt,
8/63.
51. Lohr, F.W., Kupplungs-Atlas, A.G.T.-Verlag, Ludwigsburg, 1961.
52. Lohr, F. W., Neuzeitliche Zahnketten und Zahnkettengetriebe, Die Ma-
schine, 3/62.
53. Lohr, F. W., Das Berechnen von Kupplungen, Die Maschine, 3/64.
54. Mahlke, M., Tellerfedern, Das Industrieblatt, 11/62.
55. Maier, I., Berechnung von Stirnzahnradern, Antriebstechnik, Mainz>
11/64.
56. Matting, A., und E. Rubo, Die Metallklebtechnik in Deutschland, Der
Maschinenmarkt, 38/56.
57. Matting, A., und K. Ulmer, Das Metallkleben in der Praxis des In- und
Auslandes, Industrie-Anzeiger, 1/63.
58. Meckelburg, H.E., Zur Anwendung des Metallklebens bei AluminiumguB-
Bauteilen, Industrie-Anzeiger, 12/62.
59. Mertin, W., Bronze fiir Gleitlager, Maschinenmarkt, 12/62.
60. Meysenbug, C. M. von, Kunstharzverbundlager, Maschinenmarkt, 4/62.
61. Milovnz, K., Lager und Schmierung, Springer-Verlag Wien 1962.
62. Nass, R., Biegsame Wellen, Konstruktion 4/51.
63. Niemann, G., Maschinenelemente, Bd. 1 und 2, Springer-Verlag, Berlin/
Gottingen/Heidelberg 1961.
64. Pacht, H.O., Gummi- und Stahlfedern als Elemente zur elastischen La-
gerung von Maschinen, Maschinenmarkt, Wurzburg, 7/63.
65. Panknin, W., und U. Otzen, Konstruktive Gestaltung von Zug- und
Schenkelfedern, Industrie-Anzeiger, 7/55.
66. Petzold, H., und R. Mohr, Verankerungsfreie Aufstellung von Werkzeug-
maschinen, Die Maschine, 12/62.
67. Reichherzer, R., Zahnrader aus Kunststoffen, Das Industrieblatt, Stutt-
gart, 9/61.
68. Reinert, H., Metali mit Kunststoff als Lagerwerkstoff, Maschinenmarkt,
12/63.
69. Reinsch, H.H., Lagerwerkstoff mit eingesintertem Schmiermittel, Ma-
schinenmarkt, 4/64.
70. Roemer, E., Der EinfluB der Temperatur auf das Lagerspiel eines Gleit-
lagers, Konstruktion, 7/61.
71. Rohs, H.G., Die Anwendung hvdrostatischer Lager im Werkzeugmaschi-
nenbau, Industrie-Anzeiger, 10/62.
72. Riib, F., Moderne Kettentriebe, Eigenschaften und Anwendungsgebiete,
Maschinenmarkt, 10/62.
73. Rub, F., Hulltriebe als Antriebselemente im Maschinenbau, Klepzig-
Fachberichte, 6/63.
74. Sass, F., Ch. Bouche und A. Leitner, Dubbels Taschenbuch fiir den
Maschinenbau, Bd. 1, Springer-Verlag, Berlin/Gottingen, Heidelberg
1963.
75. Schimpke, P. , A. Horn und R. Hanchen; Praktisches Handbuch der ge-
samten SchweiBtechnik, Springer-Verlag, Berlin 1952.
Literatura
405
76. Schmidt, F., Berechnung und Gestaltung von Wellen, Springer-Verlag,
Berlin 1951.
77. Schrimmer, P., und H. Ldsche, Treibriemen, Riementriebe und Treib-
riemenpriifung, Klepzig-Fachberichte, 1/64.
78. Sievritts, A., Umstellung auf das ISO-Gewindeprofil, DIN-Mitteilungen
4/64, Beuth-Vertrieb GmbH, Berlin.
79. Steinhilper, W., und Ft. Dietz, Betrachtungen zur Auslegung von Riemen-
trieben, Maschinenmarkt, Wiirzburg 1963.
80. Stubner, K., und W. Ruggen, Kupplungen, Carl Hanser Verlag, Miinchen
1961.
81. Thomas, A.K., und W. Charchut, Die Tragfahigkeit der Zahnrader,Carl
Hanser Verlag, Miinchen 1971.
82. Trietsch, F.K., Das Kleben von Metallen und seine Anwendung in der
modernen Fertigung, Der Maschinenmarkt 57/55.
83. VDI-Richtlinien, Gestaltung und Verwendung von PreBstoff-Gleitlagern,
VDI-Verlag, Diisseldorf 1951.
84. VDI-Berichte, Wellenkupplungen, Anfahren, Schvvingungsdampfen,
Schalten, Diisseldorf 1963.
85. Weihrich, 0., Stufenlos verstellbare Getriebe in der industriellen Anwen-
dung, Industrie-Anzeiger, Essen, 3/64.
86. Weihrich, 0., Getriebe zur stufenlosen Drehzahlverstellung, Industrie-
Anzeiger, Essen, 10/64.
87. Wiegand, H., und K.-H. Illgner, Berechnung und Gestaltung von Schrau-
benverbindungen, Springer-Verlag, Berlin/Gottingen/Heidelberg 1962.
88. Wiegand, H., K.-H. Illgner und K.H. Beelich, Die Dauerhaltbarkeit von
Gewindeverbindungen mit ISO-Profil in Abhangigkeit von der Ein-
schraubtiefe, Konstruktion, 12/64.
89. Willkommen, W. W., Gleit- und Walzlager von besonderem Interesse, An-
triebstechnik, 7/64.
90. Winter, H., Entwurf und Berechnung von Zahnradern, Zahnradfabrik
Friedrichshafen AG, 1963.
91. Ziesel, K., Moderne Antriebe mit Induktionskupplungen, Maschine und
Werkzeug, 23/57.
Vonfolgenden Firmen vmrden Kataloge und Prospekte verwendet:
1. Avdel, GmbH, Langenhagen/Hann. (Blindniete)
2. Carl Bauer, Wuppertal-Cronenberg (Befestigungsschrauben)
3. Christian Bauer KG, Welzheim (Tellerfedern)
4. Heinrich Desch GmbH, Neheim-Hiisten (Reibungs-Kupplungen und Rie-
mentriebe)
5. A. Friedrich Flender u. Co., Bocholt (Antriebselemente)
6. Walther Flender GmbH, Diisseldorf-Benrath (Zahnriemen)
7. Fortuna-Werke AG., Stuttgart-Bad Canstatt (Polvgon-Verbindungen)
8. Carl Freudenberg, Weinheim/Bergstr. (Gumrnifedern, Radialdichtringe)
9. Albert Hirth, AG, Stuttgart-Zuffenhausen (Stirnverzahnung)
10. Richard Hofheinz u. Co., Haan/ Rhl d. (Elektro-Zahnkupplungen)
11. Kerb-Konus-Gesellschaft, Schnaittenbach/Oberpfalz (Kerbstifte, Blind-
niete)
406
Literatura
12. Ludwig Loeive u. Co., Berlin 21 (Kugelgelenke)
13. Malmedie u. Co., Diisseldorf (elastische Kupplungen)
14. Metalluk, Johann Cawe, Bamberg (Aniaufkupplungen)
15. Mobil Oil AG in Deutschland (Schmierole, Schmierfette, Zahnschaden)
16. Orbis GmbH, Schneidhain/Taunus (Sicherungsringe)
17. Ortlinghaus-Werke GmbH, Wermelskirchen/Rhld. (Reibungskupplungen)
18. Pintsch Bamag AG, But/zbach/Hessen und Dinslaken (Gleitlager, Kessel,
Elektr omagnetkupplungen)
19. William Prym-Werke KG, Stolberg/Rhld. (Stifte)
20. RingspannAIbrechtMaurerKG,Ba,dHomburg(Ringf eder- Spannelemente)
21. Industriewerke Schaeffler, Herzogenaurach (Nadellager)
22. Friedrich Schulze, Berlin (in Mulco Maschinentechnische Arbeitsgemein-
schaft) (Zahnriemen)
23. Adolf Schnorr KG, Maichingen (Tellerfedern)
24. Kugelfischer, Georg Schafer u. Co., Schweinfurt (Walzlager)
25. Siemens AG, Berlin/Miinchen/Erlangen (Buckelschweii3en, Elektrokupp-
lungen)
26 SKF Kugellagerfabriken GmbH, Schweinfurt, und RIV Kugellager GmbH,
Frankfurt (Walzlager)
27. Stromag GmbH, TJnna/Westf. (elastische Kupplungen)
28. Vulkan Kupplungs- und Getriebebau, "VVanne-Eickel (elastische Kupplun-
gen)
29. Wippermann jr. GmbH, Hagen-Delstern/Westf. (Rollen- und Zahnketten)
30. Zahnradfabrik Friedrichshafen AG (Elektrokupplungen)
31. Ziller u. Co., Diisseldorf (Nilosringe)
DODATAK
10. PLANETARNI PRIJENOSNICI
10.1. Karakteristike, upotreba
Prijenosnike dijelimo openito na tzv. standardne i planetarne. Kod stan-
dardni h rotiraju svi zupanici samo oko vlastitih osi, koje su nepomi no
uloene u kuitu ili postolju. Kod pl anetarni h nekoji lanovi prijenosnika,
tzv. sateliti, vre dva i stodobna gibanja, rotiraju uloeni u tzv. drau, koji
takoer rotira oko svoje osi uloene u kuitu. Zupanici ije se osi pokla-
paju s central nom osi, nazivaju se sunani ili centralni zupanici. Oni mogu
imati vanjsko i unutarnj e ozubljenje, a mogu biti elnici i stonici.
Pl anetarni prijenosnici nalaze u suvremenim konstrukcij ama, kao to su
mot orna vozila, alatni strojevi, transportni ureaji, sve veu primjenu. Snaga
koja se dovodi tzv. sunanom zupaniku dijeli se na onol iko zupanika koliko
i ma satelita. To omoguava nie optereenje pojedinih zupanika, a time manje
modul e i pot rebno izravnavanje masa. Pl anetarni m prijenosnicima treba manji
prostor. Omoguuj u simetrine izvedbe i vie prijenosnih omjera. Oni omoguuj u
prijenos razliitih pogonski h okretaja na j edno gonjeno vratilo, odnosno
ravanje dovedene snage na vie gonjenih vratila. Glavni leaji svih okretnih
lanova prijenosnika (osim satelita) nisu radijalno optereeni. Sile koje se
javljaju stvaraju parove sila. To vrijedi samo za prijenosnike sa vie od dva
satelita. Pogodne konstrukcije pl anetarnih prijenosnika omoguuj u i dobru
iskoristivost. Sunani ili centralni zupanik ne treba da bude posebno uleiten,
j er moe biti voen satelitima. To omoguuj e da brzina vrtnje sunanog
zupanika bude vrlo visoka, do 500 s~
1
i da se reducira na manju brzinu vrtnje,
kao to je to sluaj kod prijenosnika plinskih turbina. Pl anetarni m prijenosni-
cima mogu se postii vrlo visoki prijenosni omjeri, do i= 10000. Svakako da
je u tom sluaju iskoristivost niska. Pl anetarni m prijenosnicima izvedenim kao
multiplikatori mogu se na gonjenoj strani ostvariti visoke brzine vrtnje.
Pl anetarni prijenosnici mogu se izvoditi kao tzv. diferencijali, tj. mehanizmi sa
dva stupnja slobode, koji se upotrebljavaju kod alatnih strojeva da bi se
ubrzala povratna (neradna) gibanja, a kod dizalica da bi se omoguio vei
broj brzina dizanja.
10.2. Jednostavni planetarni prijenosnici
Na slici 404 prikazani su jednostavni planetarni prijenosnici kod kojih
su dva zupanika, 1 i 2, uloeni u dra S. Dra S okree se oko sredita
zupanika s vanjskim ili unutarnj im ozubljenjem, tzv. sunanog ili centralnog
zupanika 1, s brzinom vrtnje n
s
. Da bi se mogli raunski utvrditi prijenosni
410
IO. Planetarni prijenosnici
omjeri triju gibanja zupanika, 1 i 2 i draa S, moraju brzine vrtnja n
v
n
2
i n
s
dobiti odgovarajue predznake, plus ( + ) za gibanja u smjeru gibanja
kazaljke na satu, a minus ( ) za gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na
satu. Kod stonika odreuj e se smjer gibanja promatranj em zupanika s vrha
stoca.
Slika 404. Jednostavni planetarni prijenosnici
a) pogon elnicima, sunani (centralni) zupanik 1 s vanjskim ozubljenjem;
b) pogon elnicima, sunani zupanik 1 s unutarnjim ozubljenjem; c) pogon
stonicima s vanjskim ozubljenjem.
Zamisl imo li da su na sl. 404 sunani zupanik 1 i satelit 2 vrsto po-
vezani s draem S, bit e brzine vrtnja oko osi draa S svih lanova j ednaki :
n
s
= n
1
= n
2
. Ako sada zamislimo da zupanik 2 nije vie povezan s draem S
(kao to je to i u stvarnosti), a da zupanik n
1
stoji, valja se pri okretanj u
draa S zupanik 2 po zupaniku 1. Brzinu vrtnje zupanika 2 oko osi vrtnje
draa S dobit emo ako brzini vrtnje n
s
(draa S) dodamo n
s
(zjz
2
).
Znak plus odnosi se na vanjsko (sl. 404 a i c), a minus za unutarnje ozubljenje
zupani ka 1 (sl. 404 b).
Okree li se sada j o i zupanik 1 brzi nom vrtnje n
x
(zavisno od smjera
vrtnje zupani ka 1, bit e smjer vrtnje zupani ka 2 kod vanjskog ozubljenja
zupani ka 1 i 2 suprotan, a kod unutarnj eg ozubljenja zupanika 1 j ednak
smjeru vrtnje zupani ka 1), porast e brzina vrtnje zupani ka 2 oko osi draa S
j o za n
x
(zjz
2
). I ovdje znak mi nus oznaava unutarnj e ozubljenje zupa-
nika 1. Konana brzina vrtnje zupani ka 2 oko osi vrtnje draa S bit e,
prema t ome:
10.2. Jednostavni prijenosnici 411
brzina vrtnje satelita n
2
= n
s
n
s
-^- + n
l
(422)
oko osi draa
z
2
z
z
\ z
2
J z
2
brzina vrtnje satelita oko vlastite osi
za prijenosnike sa slike 404a i c
W
2s =
W
2 -
W
s = K ~ " l )
Z
2
za prijenosnik sa slike 404b
W
2s =
W
2-
W
s=7
L
(
W
l -
W
s)
Z
2
2
u s
_ 1
brzina vrtnje satelita 2 oko osi draa S,
n
s
u s
- 1
brzina vrtnje draa S.
! u s"
1
brzina vrtnje sunanog zupanika 1,
n
2s
u s
_ 1
brzina vrtnje satelita oko vlastite osi,
z
v
z
2
brojevi zuba sunanog zupanika i satelita.
Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje
zupanika 1.
Slika 405. Planetarni prijenosnici sa dva para zupanika
u) prijenosnici s elnicima i vanjskim ozubljenjem; b) prijenosnici s elnicima i
unutarnjim ozubljenjem; c) prijenosnici sa stonicima; d) prijenosnici s jednim
vanjskim i jednim unutarnjim ozubljenjem
Planetarni prijenosnici, prema sl. 405 imaju najmanje dva sunana zupa-
nika. Pri tome moe jedan lan biti dran (jedan ili drugi sunani zupanik
412
ili dra), a drugi gonjen. Mogu biti gonjena i dva lana potpuno neovisno,
trei dobiva tada gibanje zavisno od oba gonjena lana, (diferencijal).
Na sl. 405 d prikazan je planetarni prijenosnik sa sunanim zupanicima
1 i 3, satelitom 2 i draem S. Sunani zupanik 3 ima unutarnje ozubljenje.
Na glavnoj osi okretna su tri lana, 1, 3 i S, s brzinama vrtnji n
x
, n
3
, n
s
. U
prikazanom primjeru postoje dva stupnja slobode, pa je to diferencijal. Iz
brzina vrtnje n
v
n
3
, n
s
, mogu se dva birati, a trei izraunati iz kinematske
zavisnosti f{n
x
, n
3
, n
s
) = 0. Ako se j edan od lanova uvrsti u kuitu ili
postolju, dobiva se planetarni prijenosnik.
Jednadba f{n
x
, n
3
, n
s
) = 0 moe se najlake rijeiti prema prijedlogu
Willisa na taj nain, da e se promatra planetarnog prijenosnika (sl. 405d)
nalaziti na drau S. On e u tom sluaju vidjeti planetarni prijenosnik kao
standardni prijenosnik. Relativna brzina vrtnje lanova 1 i 3 bit e u odnosu
na dra S, (n
x
n
s
) i (rc
3
n
s
), a njihov omjer z
3
/z
x
. Prigodom pisanja jednadbe
treba obratiti panju na predznak. Naime, pri danom smjeru vrtnje sunanog
zupanika 1, u odnosu na dra S, [n
x
n
s
), imat e sunani zupanik 3,
u odnosu na dra S, [n
3
n
s
) suprotan smjer gibanja.
Prema tome:
prijenosni omjer - = (423)
n
3
-n, z
x
ttj u s
- 1
brzina vrtnje sunanog zupanika l,
n
3
u s
_ 1
brzina vrtnje sunanog zupanika 3,
n
s
u s
_ 1
brzina vrtnje draa S,
Z j , z
3
brojevi zuba sunanih zupanika 1 i 3.
Iz gornjeg proizlazi za diferencijal
z
x
n
x
+z
3
n
3
= {z
x
+z
3
)n
s
(424)
z
3
( z-.
(425)
Ako je zupanik z
3
uvren ( n
3
=0) , dobiva se planetarni reduktor u
pogonu preko sunanog zupanika 1, a planetarni multiplikator u pogonu
preko draa S.
U tom sluaju j e:
prijenosni omjer planetarnog reduktora
/li Z, +Z-, Zi
i = ^ - = - ^ = l + ^ (426)
n
s
Zj z j
n.
Budui da je z
3
>z
x
prijenosni omjer i=>2.
n
s
Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama i = 2,5 do 10.
10.2. Jednostavni prijenosnici
413
Brzina vrtnje satelita 2 (zapravo njegov relativni odnos prema drau):
relativna brzina vrtnje satelita 2 prema drau
2 . = - ( i - J (427)
z
2
Ako je n
1
~0 dobiva se u pogonu preko z
3
reduktor, a multiplikator u pogonu
preko draa:
prijenosni omjer reduktora kod n
1
0 i pogona preko z
3
.
= =
n
3 =
z
1
+ z
3 = i +
z
1 ( 4 2 g )
s
Z
3
Z
3
Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama f = 1,1 do 1,7.
Za satelit 2 j e:
z
z
brzina vrtnje satelita 2 n
2 s
= - ( % n
s
) (429)
2
Za planetarne prijenosnike sa dva para zupanika prikazana na slici 405 a,
b, c kod kojih je n
2
n^, s obzirom da zupanici 2 i 4 imaju zajedniko
vratilo, vrijede jednadbe [vidi j ednadbu (422)]:
brzina vrtnje satelita 2 i 4 planetarnih prijenosnika sa 2 para zupanika
( z
1
\_z
i
n
2
= n
4
= n
s
1 + n
x
\
z
lJ
z
2
( z \ z
(430)
n
s
l - ) + - 3
Iz toga proizlazi:
brzina vrtnje centralnog zupanika z
3
i brzina vrtnje satelita oko
vlastite osi n 2 s = " 4s
/ _ Z i Z
4
\ Z1Z4
n
3
= n
s
\ 1 + ni
\ z
2
z
3
/ z
2
z
3
, zi z
3
(431)
2S = " 4 S = (S l ) = ( 3 s)
Z2 Z4
n
2
, 4 u s
_ 1
brzina vrtnje satelita 2 i 4 na zajednikom vratilu,
n
s
u s
- 1
brzina vrtnje draa S,
ni , 3 u s
_ 1
brzina vrtnje centralnih zupanika zi i z
3
2 s , n
4 s
us
- 1
brzine vrtnje satelita oko vlastitih osi,
z
u
z
3
broj zubi centralnih zupanika 1 i 3
Z 2 , Z4 broj zubi satelita 2 i 4.
Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje.
414
Tablica 143. Najvaniji tipovi planetarnih prijenosnika s elnicima i stonicima
Oznaka i shema
Prijenosni
omjeri za IJ = 0
Jednadba brzine vrtnje
1AI
r, + r,
" i !
n
2 - y ! J "
s
*
3
I .
Z
M
n
2
n
3
= l 1 In..
z, V z,
2AI
r =r . + r ,
' 4/3 = =
z
A
r
Z
2
Z
3 f , ,
z
2 -
7
: ,
H
3
= i J H | /!.
z, Z V z, z.
2 I 2 1
n . + n , = 1 + K
r
2
_
2
' ' l
Z
l
I - I H .
z,
211
Z
2
Z
3 /
\-1
" i '
!
3 =
\-1
~ "s
Z
,
Z
4 ^
Z
l V
3 3
U/3 = =
r
4
Z
4
_ ^ 2 ^ 3 _
Z
2
Z
3
!
l / 3
_ _
r
i
r
4
Z
l
Z
4
Z
l
w
2
- n
3
= ( 1 - 1 .
z., V z.
1A
2AA
r
s
= '', +/,
= + r.
r
i
z
i
_ ^ 3
=
_ f 3
r
4
Z
4
_
r
_2 [_^
2
2
r
i
r
4
Z
l
Z
4
Z
2 Z
3 ( \
Z
2
Z
3^l
1 " 3 = 1-
_
' ~~ i",
Z
l
Z
4 V
Z
l V
"
2 =
(
1+
-) z
, V
z
, /
2 + - " 3 = (
]
+ - l .
z
* V z.
10.2. Jednostavni prijenosnici
415
Prema tablici 143, gdje su shematski prikazani najosnovniji tipovi plane-
tarnih prijenosnika, oznauju brojke 1 i 2 j ednostepene i dvostepene prijenos-
nike, a slova A i I vanjsko ili unutarnj e ozubljenje sunanog zupanika. U jed-
nadbama dani m u tablici 143 mogu biti umjesto broj a zuba upisani i polumjeri
diobenih krunica, jer je r-
m z
. Modul i pojedinih zupani h parova dvostepe-
nih i viestepenih planetarnih prijenosnika ne moraj u biti j ednaki.
Od tipova pri kazani h u tablici 143 najee se upotrebljava tip 1AI
s veim brojem simetrino rasporeenih satelita, uz uvjet da z
i
+ z
3
bude
cio broj i djeljiv s broj em satelita.
Analitiko rjeavanje gibanja moe se provjeriti i grafiki. Na slici 406
pri kazan je nain grafikog rjeavanja gibanja pl anetarnog prijenosnika 1AI.
U t okama dodi ra pojedinih lanova nanose se na odgovarajuim polumjeri-
ma, nacrtani m u mjerilu, izraunate vrijednosti odgovaraj uih obodni h brzina
(takoer u mjerilu) v
1
= r
1
-co U
3 =
r
3
co
3
, u smjeru koji odgovara smjeru
vrtnje. Povlaenje zraka 1, 2, 3 i njihova produenj a omoguuj u da se iz
slinosti t rokut a oitaju brzine vrtnje. Dokaz da linija GH na razmaku h od
apscise na koju se nanose obodne brzine, predstavlja zaista brzine vrtnje
pojedinih organa prijenosnika, vidljivo je iz slike 406.
a)
t *i
i
7>V;
n
s
--0
3/
7
J l L
t
f
r
r,
0 v
m
0 v
m
/
L
n
2S k 1
1
. i
0
Slika 406. Plan brzina i brzina vrtnje planetarnog
prijenosnika 1 Al, ako se radi o: a) diferencijalu sa
dva stupnja slobode; b) prijenosniku pri n
s
= Q\
c) prijenosniku pri 3 = 0; d) prijenosniku pri ni = 0
Iz slinosti t rokut a r
3
u
3
3 i t rokut a
h n
3
3\ za toku B dodi ra satelita 2 i
centralnog zupani ka 3, dobiva se odnos:
~ = odnosno h
h r
x d)
Budui da je v
3
r
3
n
3
proizlazi da je h=\. Prema opoj j ednadbi h-v = r-n
dobiva se da linija GH na razmaku h od apscise predstavlja brzine vrtnja
pojedinih organa prijenosnika.
416 10. Planetarni prijenosnici
Jednadbe u tablici 143, izraene pomou brojeva zubi, vrijede samo za
NULTE parove. Ako su to V-NULTI ili V-parovi zupanika planetarnih prije-
nosnika, treba u j ednadbama, a i pri grafikom crtanju, upotrijebiti polumjere
kinematskih krunica. Mogue je da kod prijenosnika 2AA i 2AI bude Z2 = Z4,
a da r
2
^ r 4 .
Na slici 407 pri kazanj e planetarni prijenosnik 1 Al s brojevima zubi z
x
,z
2
, z
3
na razmaku osi a, pogonski m kutovi ma zahvatne crte a
w l
, a
w 2
, kod a = 20.
Budui da broj zubi satelita ne utjee na veliinu prijenosnog omjera,
smanjuje se njihov broj za 1 do 2 zuba, da bi se omogui o i iskoristio pomak
profila.
Polazi se od zadanog modul a, pomaka x
x
(npr. 0,5) i x
3
(npr. nula ili
mali pozitivni pomak, to poboljava zahvat). etiri nepoznani ce: a, a
w l
,
a
w2>
x
2> proizlaze iz etiri slijedee j ednadbe:
cos <x
wl
2a
m cos a
(432)
Slika 407. Planetarni
prijenosnik 1 Al na kojem
treba izvriti pomak profila
Xi ^ X-2
cos a
w 2
:
- i (ev a
w l
- e v a )
2 t an a
2
3
Z
2
2a
m cos a
x,=*
(ev a - e v a
w2
)
cc u
a
w
u
X i , x
2
Z l , Zl, Z 3
ev a, ev a
v
a u mm
(433)
(434)
(435)
2 tan a
izradni kut zahvatne linije,
pogonski kut zahvatne linije,
faktori pomaka,
brojevi zuba zupanika,
evolventne funkcije izradnog i pogonskog
kuta zahvatne linije (vidi str. 516)
razmak osi.
Odgovaraj uom transformacijom mogu se gornje j ednadbe rijeiti.
10.3. Sile, momenti i snage planetarnih prijenosnika s elnicima
10.3.1. Kada gubici nisu uzimani u obzir
Da bi se odredili momenti pot rebno je nacrtati sile koje djeluju na
satelit, a ove moraj u biti meusobno u ravnotei. To su sile koje djeluju na zube
u t okama zahvata i reaktivne sile na drau. Uzete su u obzir samo obodne
komponent e, j er radijalne ne utjeu na okretne momente. Za prikazani
tip 1AI iznosi F
t
i = F
t
3, a F
t s
= F
t
i + F
t 3
= 2F
t
i . Premda j e na slici 408b
pri kazano da je rc
s
= 0, na sl. 408c da je n
3
= 0, a na sl. 408d da je n
x
= 0,
slika djelovanja sila na satelit z
2
ostaje nepromijenjena. To vrijedi i kada se
sva tri vratila okreu, 408 b.
10.3. Sile, momenti i snage
417
Prema uvjetima ravnotee mora suma svih momenata koji djeluju izvana
biti j ednaka nuli, s tim da su momenti koji djeluju u smjeru okretanja kazaljke
na satu pozitivni, a oni suprotni negativni:
suma momenata Ti + T3 + T
s
= 0
pogonski moment T]_F
a
-r
x
Ts = F
t3
-r
3
= F
tl
-ri-
(436)
(437)
(438)
gonjeni moment T
s
= F
ls
r
s
= F
a
r
x
yl + J (439)
Ti, T
3
, T
s
u Nm okretni momenti,
F
lX
, F,
3
, F
l s
u N obodne sile,
r
l 5
r
3
, r
s
u m polumjeri kinematskih krunica i draa.
Pogonskim momentima oznaavamo one kod kojih vektori obodnih sila
(na satelit) i odgovarajuih obodnih brzina imaju isti smjer. Gonjenim momen-
tima oznaavamo one kod kojih vektori obodnih sila i brzina imaju suprotan
smjer.
--2^
"u
2
a) b)
4C
\S ns J-z,
S n, )
<
n
2
d)
Slika 408. Planetarni,prijenosnik 1AI
a) smjer gibanja pojedinih organa ako radi kao diferencijal; b) sile koje se javljaju
na satelitu z
2
ako je z
x
pogonski, z
3
gonjeni, a
s
= 0; c) sile koje se javljaju na
satelitu z
2
ako je z
x
pogonski, S gonjeni, a n
3
=0; d) sile koje se javljaju na satelitu
z
2
ako je z
3
pogonski, S gonjeni, a n
y
=0
Ako se zanemare gubici, mora i suma svih snaga biti j ednaka nuli:
suma snaga
pogonska snaga
P
1
+ P
3
+ F
s
= 0
T
i -cOi + Ta co
3
+ T
s
-aj
s
= 0
P
1
=F
tl
--r
l
-(o
l
P3 = F
l3
-r
2
-oj
2
= F
ll
r
1

co-.
gonjena snaga
P
s
=-F
ls
-r
s
-o
s
=-F
tl
-r
x
(^+^)
(440)
(441)
(442)
(443)
(444)
snage,
tUj, a>
3
, cy
s
u rad/s kutne brzine.
418
10; Planetarni prijenosnici
10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir
Prema jednadbi (427) satelit 2 vri relativno gibanje u odnosu na svoju
os uloenu u drau. Zbog toga se javlja relativno visoka prividna snaga, koja
snizuje iskoristivost planetarnih prijenosnika.
Ukupan gubitak snage prijenosnika 1AI, slika 408:
gubitak snage
I LI )
Guk '
* ?Ls,3
obodna brzina satelita oko vlastite osi
odvedena snaga
F
2 ^
F
i ~
F
G u k
^ G u k ^ l U " ^ )
iskoristivost
f uk
:
P,. + P. Guk
1 +
Guk
^Guk U W
u
r2
u m/s
' 2
Iz
n 2s
U S
r
2
u m
ukupna snaga koja se gubi,
obodna brzina satelita 2,
odvedena snaga,
gubici u zubima,
gubici u leajima satelita 2,
gubici u leajima draa i sunanog zupanika 3,
relativna brzina vrtnje satelita 2,
kinematski promjer satelita 2.
(445)
(446)
(447)
(448)
(449)
10.4. Pregled prijenosnih omjera
i mogunosti planetarnih prijenosnika 1AI i 2AI
U tablici 144 dan je pregled prijenosnih omjera planetarnih prijenosnika
1AI i 2AI.
Ako planetarni prijenosnik ima tri
vratila, od kojih dva mogu biti pogonska,
a j edno gonjeno ili j edno pogonsko, a
dva gonjena, mogu se zadravanjem jed-
nog od vratila, ili bez zadravanja j ednog
od njih, ostvariti 12 razliitih kombina-
cija (vidi tablicu 145).
hl3
~l + i
Na slici 409 prikazani su pomou
dijagrama prijenosni omjeri
Slika 409. Zavisnost prijenosnih omjera
i
u k
=l + i;
' uk'
f
s/3
l
s/3'
i
1 / 3
i.
10.4. Pregled prijenosnih omjera 419
Tablica 144. Pregled prijenosnih omjera
1AI
J
Z
2
l
c
HL,
s
z
3
2AI
s
Z
3
HL
Za 1AI je prijenosni omjer standardnog prijenosnika
<-=-v--,
za 2AI
Z3 ' Z2
! =
Z
4
- Zi
Za 1AI je prijenosni omjer standardnog prijenosnika
<-=-v--,
za 2AI
Z3 ' Z2
! =
Z
4
- Zi
Nepokretan
organ
1AI 2AI
Nepokretan
organ
jednadba veliina jednadba veliina
3
z
i
2,7 do 8
1
+
Z
>-
Z
>
z
r
z
4
2 do 12 1^=1+ 1
1
1
Zl
1+
Z3
0,65 do 0,88
i
V
Z
3
0,5 do 0,92
S
_ f 3
Z
l
- 1,7 do - 7, 0
V
Z
3
z
r
z
4
- 1, 0 do -11, 0
' l / 3 = - '
Tablica 145. Mogunost ostvarenja kombinacija ulaza i izlaza snage i gibanja
=0 =0 = 0
dva pogonska jedno pogonsko
=0 " 3 =
=0
1 =
= 0
jedno gonjeno dva gonjena
ulaz 1 3 1 s 3 s 1 i 3 1 i S 3 i S S 3 1
Izlaz 3 1 S 1 s 3 S 3 1 1 i 3 1 i S 3 i S
10.5. Planetarni prijenosnici sa stonicima
Iz poglavlja 10.2, sl. 404 i 405, vidjeli smo da za jednostavne planetarne
prijenosnike, planetarne prijenosnike s elnicima i stonicima, vrijede za proraun
prijenosnih omjera iste j ednadbe [(422), (423), (425), (430), (431)].
Pri gradnji vozila nalazi primjenu diferencijal sa stonicima prikazan na
sl. 410, kod kojega postoje slijedee mogunosti gibanja:
a) Ako se okreu istodobno u suprotnom smjeru zupanici z
x
i z
3
, rotira
dra S razlikom kutnih brzina co u istom smjeru sa zupanikom, koji se
okree veom brzinom vrtnje (sl. 410 a). Ako su kutne brzine zupanika
Zj i z
3
jednake, n
s
=0 .
b) Okreemo li dra S i zupanik z
x
u istom smjeru, brzina vrtnje zupanika
z
3
j ednaka je dvostrukoj brzini vrtnje draa S, umanjenoj za brzinu vrtnje
zupanika z
v
Okree li se z
x
dvostruko bre od draa S, zupanik z
3
stoji.
27*
420
c) Okreu li se dra S i zupanik z
x
suprotno j edan drugome, okree se
zupanik z
3
u smjeru okretanja draa dvostrukom brzinom vrtnje draa,
uveanom za brzinu vrtnje zupanika z
x
. Ono to je reeno u tokama b i c
vrijedi odgovarajue i za okretanje draa S i zupanika z
3
.
a)
za n
s
-0
b)
n
3
>n,
n
i>
n
3
n,*n
3
7
' v,
pogon
][
n,-
f
5
C)
za ^ :0
1
h
- AH
v
f
0
Slika 410. Diferencijal sa stonicima prikazan planom
brzina za sluajeve
a) n
s
= 0; b) n
x
>n
3
, n
3
>n
l
uz isti smjer vrtnje; c)n
l
=0
d) Zadrava li se dra, okreu se zupanici z
x
i z
3
istom kutnom brzinom,
ali u suprotnom smjeru, bez obzira da li se pokree z
x
ili z
3
.
e) Okreu li se istodobno zupanici z
x
i z
3
u istom smjeru nita ne zadra-
vajui, okree se i dra S u istom smjeru brzinom vrtnje koja odgovara
aritmetikom prosjeku:
n
x
+ n
3
(410b)
f) Okree li se zupanik z
3
, a zadrava z
x
, okree se i dra S u istom smjeru,
ali samo polovinom brzine vrtnje zupanika z
3
(410c)
g) Okree li se dra S, a zadrava zupanik z
3
, okree se zupanik z
x
dvostrukom brzinom vrtnje.
11. TARNI PRIJENOSNICI
11.1. Openito
Kod tarnih prijenosnika prenosi se gibanje od j edne tarenice na drugu
samo trenjem dodirnih povrina. Zbog toga moe kod tarni h prijenosnika
doi do proklizavanja, a i puzanja. Najjednostavniji oblik tarnog prijenosnika su
dvije tarenice u obliku valjaka (sl. 411). Pogonska tarenica 1 tlai silom F
N
na
gonjenu tarenicu 2. Time se silom trenja F
K
F
i
= p-F
N
omoguava prenoenje
okretnog moment a Tj i njegovo pretvaranje u omjeru polumj era tarenica
r
2
A*i = i.
Razlikujemo tarne prijenosnike sa:
a) konstantnim prijenosnim omjerom,
b) s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera,
c) s mogunou reverziranja gibanja.
Tarni prijenosnici odlikuju se j ednostavnom izradom, malim razmakom
osi i niskim trokovima odravanja.
Slika 411. Osnovni principi rada tarnih prijenosnika s paralelnim vratilima
Proklizavanje]Q odreena mogunost zatite protiv preoptereenja. Konstruk-
tivno se mogu vrlo j ednostavno oblikovati prijenosnici s mogunou konti-
nui rane promj ene prijenosnog omjera. Nedost at ak tarnih prijenosnika je puza-
nje, koje se ne moe izbjei, te potreba za relativno velikim tlanim silama,
to opet izaziva visoko optereenje leaja. Vijek trajanja tarni h prijenosnika i
snage koje se mogu prenositi zavise od svojstava materijala tarenica (tvrdoa,
vrstoa, otpornost na troenje).
422
//. 'icirn i prijen osn ici
11.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom
Slue za prijenos manjih snaga, kod malih razmaka osi. Na slici 412
pri kazani su neki primjeri izvedaba prijenosnika s konstantnim prijenosnim
omjerom.
a) b) c) cl)
Slika 412. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom
a) tarni prijenosnik s tarenicama u obliku valjka; b) tarni prijenosnik sa stoastim
tarenicama; c) tarni prijenosnik s pomonim tarenicama; d) oljebljenje tarenice
Na prijenosnicima pri kazani m na slici 412 a i b ostvaruje se sila kojom
tarenice pritiskuju j edna na drugu pomou opruga. Zbog toga tarenica na koju
djeluje opruga mora biti pokretljiva. Kod stoastih tarenica prijenosni omjer
i = /i
1
/n
2
= tan a (kod kut a koji zatvaraju osi vrtnje 90). Stoaste tarenice
trebaju za prijenos j ednako velikog okretnog moment a manj u silu pritiska
tarenica. Tarni prijenosnik prema slici 412 c omoguuj e da obje tarenice budu
vrsto uleitene, a silu pritiska tarenica stvaraju pomone tarenice. Da bi se
smanjilo optereenje leaja upotrebljavaju se olijebljene tarenice, sl. 412c
(kut lijeba a 30 do 40).
Sila pritiska olijebljenih tarenica iznosi;
F
A
= F'
N
sin a/2 (450)
F
A
u N sila pritiska tarenica,
F'
N
u N komponenta sile pritiska, koja djeluje
okomito na bokove lijeba,
Slika 413. Tarni prijenosnik s
konstantnim prijenosnim omjerom i mogunou automatskog
prilagoavanja sile pritiska tarenica na snagu koja se prenosi
Suvremene konstrukcije omoguuj u da se sile pritiska tarenica automatski
prilagouj u visini snage koju treba prenijeti (sl. 413). Mot or 5 zajedno sa
11.2. Prijenosnici s konstantnim prijenosom
423
pogonskom tarenicom 1 smjeten j e na postolje 3 okretno oko toke 0
3
. Na
drugom sl obodnom kraju djeluje nastavljiva opruga 4. Dano rjeenje vrijedi
samo za naznaeni smjer vrtnje. Poloaj okretita 0
3
treba birati t ako da
kut (vidi sl. 413) dobiven spojnicom D 0
3
i 0
2
O
x
bude vei od kuta trenja Q
(kod tarenica s gumenim vijencem a 4 2 do 45).
Sila opruge F
OP
dimenzionira se prema sili pritiska tarenica u stanju
mirovanj a F
N O
(ta sila iznosi oko 10 % pogonske sile pritiska tarenica) iz
uvjeta ravnotee:
F
O P =
F
- ' ' +
F
" - ' * (451)
F
OP
u N sila opruge,
F
G
u N sila koja proizlazi iz teine F
Q
= G- g,
F
NO
u N normalna sila koja djeluje na liniji dodira,
/ j , /
2
, /
3
u m pojedine udaljenosti prema slici. '
Slika 414. Poetno i pogonsko stanje tarnog prijenosnika sa sl. 413.
a) poetak gibanja; b) pogonsko stanje; c) grafiko utvrivanje sile u leaju
U poetku rada (sl. 414a) raste obodna sila mot ora F
MOT
pol agano, nastojei
da dosegne veliinu obodne sile pot rebne za savladavanje ot pora gonjenog stroja
^ O TP .i ^ O T P odnosno sile prianjanja kod stavljanja u pogon F
RO
). U
t om periodu kada F
MOT
mor a najprije dosei silu otpora F
OTP
nastojat e pogonska
tarenica 1 da se nekako popne na gonjenu tarenicu, koja j o stoji. To e dovesti
do nagibanja okretnog postolja u smjeru strelice, oko okretita 0
3
(sl. 413).
Ovom gibanju doprinosi i moment statora elektromotora suprotan u poetku
gibanja momentu rotora. U poetku stoji na raspolaganj u sila trenja F
RQ
=
= F
N O
p. Spomenuti m nagibanjem postolja poveava se sila pritiska tarenica,
odnosno sila trenja F
K
= u [F
N
+ F
NO
), dok ne dosegne F
MOT
= F
OTP
^ F
R
(sl. 414b).
424
11. Tarni prijenosnici
11.3. Tarni prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene
prijenosnog omjera
Na sl. 415 a shematski je prikazan tarni prijenosnik s tareni cama u obliku
krune ploe i u obliku valjka, za razliku od sl. 415 b, na kojoj j edna tarenica
ima oblik stoca, a druga oblik valjka. Na slikama dane su i funkcionalne
zavisnosti brzina vrtnje, okretnih momenat a i obodni h sila od poloaja
pokretljive tarenice.
a) b)
Slika 415. Tarni prijenosnici (varijatori) s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera
a) tarenice u obliku krune ploe i valjka; b) tarenice u obliku stonika i valjka
Tarni prijenosnik pri kazan na sl. 415 a, j ednostavna je oblika i nalazi
zato primjenu i pored toga to je iskoristivost niska, a troenje visoko. Pogon
moe uslijediti bilo od tarenice u obliku valjka bilo od krune ploe. I kod
t arnog prijenosnika pri kazanog na sl. 415b pogon moe dolaziti od stoaste
tarenice i od tarenice u obliku valjka. U prvom sluaju (sl. 415a) je brzina vrtnje
n
2
proporci onal na recipronoj vrijednosti x, a u drugom je brzina vrtnje ni
proporci onal na razmaku x. Tarenice mogu, osim pri kazani h na sl. 415, imati
i drugaije oblike. Iz razliitih mogunosti izbora oblika tarenica i njihovog
meusobnog poloaja treba birati one kod kojih j e puzanje, pot rebna sila pritiska
tarenica i time izazvano optereenje materijala, najnie. Na izbor oblika
rotacionog tijela tarenica postavljaju se slijedei zahtjevi:
a) Tijelo se mora dati u odgovaraj ue visokoj kvaliteti lako izraditi.
b) Tangencijalno puzanje (vidi 11.4.), koje se posebno kod prijenosnika s mogu-
nou konti nui rane promj ene prijenosnog omjera ne moe izbjei, treba daj e
po mogunosti to nie.
c) Naprezanje materijala na mjestima dodi ra izazvano silom pritiska tarenica,
treba daj e po mogunosti to nie.
d) Mora postojati mogunost ugradnje vie j ednakih rotacionih tijela, da bi
se poveala mogunost nastavljanja i prijenosa snage.
Jednostavna rotaciona tijela dobivaju se ako se za izradu upotrijebe
pravci i jednostavne krivulje, koje lee u ravnini u kojoj lei i os vrtnje.
Na slici 416 prikazani su prijenosnici dobiveni sparivanjem tarenica jedno-
stavnih rotacionih oblika (valjci, stoci, skraeni stoci, krune ploe ili kugle.)
Slika 416. Razni oblici rotacionih tarenica
a) krune ploe i valjak; b) stoac i uplji stoac; c) stoac i tanjurasta ploa;
d) stoac i uplji stoasti prsten; e) stoac i prsten;/) stoci i valjak; g) tanjuraste
ploe i stoci; h) toroid i kugla; /) toroid i kugla
11.4. Osnove prorauna
Svi tarni prijenosnici mogu se svesti priblino na sparivanje stoastih
tijela. Dopunski stoci, koji se uzimaju kao osnova za proraun, dobivaju
se tako da se pri dodiru, u toki (sl. 417a) provlai kroz toku dodira D,
a pri dodiru u liniji (sl. 417b) kroz sredinu linije dodira, zajednika tangenta
na rotacionu krivulju. Tangenta prolazi meridijalnim presjekom rotacionih
tijela i sijee osi vrtnje u tokama S
x
i S
2
. Tangenta je zajednika izvodnica
a)
Slika 417. Opi prikaz tarnih prijenosnika s mogunou promjene prijenosnog omjera
a) prijenosnik s dodirom u toki; b) prijenosnik s dodirom u liniji
426
U. Tarni prijenosnici
dopunskog stoca i zatvara s osima vrtnje kutove 5
X
i <5
2
. Osi vrtnje sijeku se
u toki S
A
pod kutom 27.
Pri istraivanju moe se tarni prijenosnik bilo kakvog rotacionog oblika
tijela tarenica svesti na prijenosnik sa tarenicom u obliku punog ili skraenog
stoca. To znai da se i svi rezultati dobiveni istraivanjem tarnih prijenos-
nika sa stoastim tarenicama mogu primijeniti na prijenosnike s proizvoljnim
oblikom tarenica. Cilindrine i ploaste oblike tarenica treba promatrati kao
specijalne sluajeve stoaca.
Slika 418. Komponente sila pritiska tarenica
Prijenos momenta od jedne tarenice na drugu vri se trenjem. Tarenice
tlae j edna na drugu silom F
N
. Obodna sila F
t
koju je mogue prenijeti zavisi
od sile F
N
i koeficijenta trenja p:
F
t
= v F
N
/i (452)
v ji d
t
- v p,
F
N
= - = - 7 (453)
v je stupanj iskoritenja (v = 0,75 do 0,8),
p je koeficijent trenja,
Tj U Nm je okretni moment,
d
x
u m je srednji promjer pogonske tarenice.
Sa slike 418 vidljivo je da se sila pritiska tarenica razlae na komponente
koje kao aksijalne i radijalne sile optereuju leaje. Veliine pojedinih kompo-
nenata iznose:
F
A 1
= F
N
sin S
L
F
A
2 = F
N
cos <5
2
(454)
F
R 1
= F
N
cosi F
R 2
= F
N
sin <3
2
(455)
F
N
u N normalna sila,
^ A I > Fm
u
N aksijalne komponente sile F
N
,
^ R I > ^ R 2
u
N radijalne komponente sile F
N
di, 5
2
u
0
kutovi koje zatvaraju izvodnice stoaca i osi vrtnje.
11.4.1. Elastino i diferencijalno puzanje, brzine klizanja, sile
Pri razmatranj u brzina koje se javljaju u pojedinim t okama na liniji
dodi ra (vidi sl. 418) razlikujemo tri sluaja:
1. Toke S
l 5
S
2
i S
A
poklapaj u se.
2. Toke S
l 5
S
2
i S
A
ne poklapaj u se, ali se ne prenosi ni okretni moment.
3. Toke S
l 5
S
2
i S
A
ne poklapaj u se, okretni moment se prenosi.
Slika 419. Elastino puzanje
a) tok elastinih deformacija povrin-
skih slojeva materijala pogonske i
gonjene tarenice; b) tok naprezanja
povrinskih slojeva materijala tare-
nica; c) tok brzina pogonske i gonjene
tarenice
a.fQn=kul kontakta
i
K
;kut klizanja
Ako se toke S
l 5
S
2
i S
A
pokla-
paju, onda su obodne brzine svake
toke linije dodi ra meusobno jed-
nake. Pri tome dolazi kod prijenosa
okretnog moment a do tzv. elastinog
puzanja. Na sl. 419a pokazan je tok
elastinih dejormacija povrinskih slojeva materijala tarenica izazvanih napreza-
njem povrinskih slojeva. Naprezanj a (sl. 419b) ne mijenjaju se u toki 1 poetka
dodi ra (sl. 419a) nego tek od toke 2, kada sila trenja preostale povrine nalijega-
nja, dana kut om a
k
, postane manj a od obodne sile. Na sl. 419c prika-
zan je tok obodni h brzina pogonskog i gonjenog zupanika, iz koje se
vidi da gonjeni zupanik zaostaje za pogonskim, dolazi do tzv. elastinog
puzanja. Veliina puzanj a je ovisna od elastinih svojstava materijala i veliine
obodne sile koju treba prenijeti. Zbog elastinog puzanja, koje iznosi 0,5 do 1%
obodne brzine, prijenosni omjer ne odgovara vie omjeru gonjene i pogonske
tarenice. Budui da je elastino puzanje relativno nisko, moe biti i zanemareno.
To znai da se moe iz geometrijskih veliina odrediti prijenosni omjer.
Obodna brzina u dodirnoj toki D (sl. 411), u sredini dodi rne linije, proizlazi iz:
f Dl Vrti
D2'
T
d.
OJ
X
=- OJ-
l
co, d
2
OJ
2
d
x
v
D2
n
u m
/
s
obodne brzine u sredini dodirne linije,
(456)
(457)
d
y
, d
2
u m promjer tarenica,
a> 1 5
co
2
u rad/s kutne brzine tarenica
428
//. Tarn i prijen osn ici
Ne poklapaj u li se toke S
l 5
S
2
i S
A
, obodne brzine j ednake su tada
samo u j ednoj toki linije dodira. Tu toku nazi vamo kinematskom tokom,
a oznauj emo sa C. U svim ostalim t okama dodi rne linije obodne brzine
meusobno su razliite, pa nastaje tzv. diferencijalno puzanje. Posljedica ovog
puzanj a je trenje i gubici trenjem na mjestima dodira, ak i ako se ne prenosi
okretni moment.
Slika 420 prikazuje odnose brzina tarnog prijenosnika sa stoastim tareni-
cama, ako se ne prenosi okretni moment. U t om sluaju je brzina dodirne
toke D j ednaka za obje tarenice, pa u toj toki ne dolazi do klizanja.Ako se
toka dodi ra D pokl apa se kine-
mat skom t okom C,' onda j e
co.
co- d,
D-dodirna toki
C=kinematska toka
Slika 420. Brzine klizanja tarnog prijenosnika sa stoastim
tarenicama
Najvee brzine klizanja javljaju se na oba kraja dodi rne linije i moraj u
biti zbog ravnotee meusobno j ednake. Brzine klizanja mogu se izraunati
iz geometrijskih odnosa obiju stoastih tarenica.
(458)
sin d
l
)co
l
-(r
o2
+
1
^ sin S
2
)co
2
(459)
^kmax
U
l max
U
kmax
=
ma x
sin 5
2
(460)
co
D
=cOi sin d
x :
(461)
u
Kmax
u m/s maksimalna brzina klizanja,
D
] r a a i
, i>2max
u m
/
s
maksimalne obodne brzine,
r
0l
, r
o2
u m srednji promjer stoastih tarenica,
/
D
u m duljina linije dodira,
a>!, co
2
u rad/s kutne brzine tarenica,
<5
15
<5
2
u kut koji zatvaraju izvodnice dodirnih stoaca i osi vrtnje,
a>
D
u rad/s je kutna brzina oko dodirne toke D i oko kinematske toke C.
i prijenosni omjer.
429
Da bi se dobila slika o toku brzina pri prijenosu okretnog moment a u
sluaju diferencijalnog puzanja, moraj u biti uzete u obzir i sile u dodirnoj
toki. Zbog lakeg razumijevanja pretpostavlj amo u poetku da djelovanjem
kontaktnih pritisaka ne nastaju elastine deformacije dodi rne linije, znai, pret-
postavljamo da je dodi r u liniji. Na slici 421 prikazani su odnosi brzina i
sila na mjestu dodi ra kad se moment ne prenosi. Pretpostavlj amo da e se
optereenje ravnomj erno rasporediti po liniji dodira. Brzine klizanja daju,
zajedno s optereenjem po jedinici irine, sile trenja pojedinici irine:
F r F N < / i
(462)
F
R
u N sila trenja
Sila trenja na sl. 421c djeluju iznad i ispod ki nematske toke u suprotnim
smjerovima, s obzirom da trenje djeluje suprotno smjeru obodne brzine.
Na slici 421c vidljivo je da se sile trenja proizale iz diferencijalnog puzanja, troe
ukupno na trenje koje odgovara trenju kod buenja. Iz toga proizlazi da se tareni-
cama moe prenositi okretni moment ako se smanje sile trenja, koje nastaju
kao rezultat diferencijalnog puzanja, a djeluju suprot no smjeru obodne sile.
Da bi se to postiglo ne smije se ki nematska toka C pokl apati sa dodi rnom
tokom D. Time se mijenjaju odnosi brzina i sila uzdu linije dodira. Na slici
422 vidi se kako treba da su rasporeene sile trenja i brzine klizanja da bi se
ostvarila mogunost prijenosa okretnog momenta.
Prijenos obodne sile mogu je prema tome ako se ki nematska toka C
pomie ka toki Sj (vrhu stoca pogonske tarenice). U odnosu na sredite
linije dodi ra D mora postoj ati uvjet v
m
^v
n2
- To znai da e u toj toki
430
doi do apsolutnog klizanja v
kD
= v
D1
v
D2
. Specifino klizanje, odnosno puzanje,
definirano j e odnos om:
Y
k max specifino klizanje, puzanje
V
Dl ~
V
D 2
>0
V
(463)
Dl
f
D1
, v
D2
u m/s obodne brzine do-
dirne toke
Slika 422. Sile trenja i brzine klizanja kada
postoji mogunost prijenosa odreene
obodne sile
Obodna brzina pogonske tarenice vea je u toki D nego obodna brzina
gonjene tarenice.
Oznai mo li sa 1^Q duljinu za koju je pomaknut a toka C od sredita
linije dodi ra D, a sa /
F
duljinu za koju je pomaknut a toka djelovanja sile od
sredita linije dodira, dobi vamo prema slici 422:
F
N
-/I
D ^ ' F N
= v
1
2^DC
=
2 "
V
(464)
(465)
(466)
F
N
u N normalna sila,
F
l
u N obodna sila,
/
D
u m duljina linije dodira,
/^g u m duljina za koju je pomaknuta toka C od sredita linije dodira D,
l
F
u m duljina za koju je pomaknuta toka djelovanja sile od sredita linije
dodira,
v stupanj iskoritenja,
p koeficijent trenja.
Za prikazani pojednostavnjeni primjer moe se prema tome odrediti
poloaj ki nematske toke, hvatita sile, stvarni prijenosni omjer, puzanje u
toki dodira, te gubici.
U kinematskoj toki nema klizanja, to znai da su obodne brzine j ednake.
Stvarni prijenosni omjer moe se izraunati pomou odgovaraj uih promj era:
. COI R
02
LNSMD
2
stvarni prijenosni omjer i== . (467)
2 r oj - ZocSi nd!
431
uvrstimo li r
02
/r
oi
= u dobivamo:
prijenosni omjer
u sin <5-
i =
'oi
1 - ^ s i n ^
(468)
1^ s i n d ,
specifino klizanje, puzanje C'-
'oi
(469)
l
DC
r
02
sin <5-
u prijenosni omjer izraen odnosom r
Q 2
/r
ov
r
oi>
r
o2
u m
srednji promjer stoastih tarenica,
fgc u m duljina za koju je pomaknuta kinematska toka C od sredita dodira,
<?!, 5
2
u kutovi izvodnica dodirnih stoaca i osi vrtnje.
bi cl
Slika 423. Stoaste tarenice s dodirom u liniji
a) dimenzije potrebne za proraun; b) dodirna
povrina fex/
D
; c) mjere na dodirnoj povrini
Ovo to je do sada pokazano odnosilo se na pojednostavnjeni model.
Stvarno su odnosi znatno kompliciraniji, jer pri dodiru dviju zakrivljenih ploha
pod optereenjem mijenja se dodir u toki ili liniji zbog deformacije u dodir
povrina. to je optereenje vie, a modul elastinosti nii, to e biti ira
432
deformaciona povrina dodira, a time e manje odgovarati pokazani m pojedno-
stavnjenim odnosi ma. Stvarne vrijednosti brzina i pritisaka u pojedinim tokama
povrina dodi ra meusobno su razliite i po smjeru i po veliini, pa nastalo
trenje izaziva i odgovarajue sile i momente. Zbog toga su razliiti izvodi
za utvrivanje kinematske toke i udaljenosti pravca djelovanja rezultantne
obodne sile od toke dodi ra D. Pri dodi ru dviju stoastih tarenica deformirana
povrina je priblino pravokut na oblika, a raspodjela kontaktnog naprezanja po
irini deformirane povrine nije ravnomj erna (sl. 423).
Sile trenja ne lee vie samo u smjeru obodne sile. Rezul tantna obodna
sila moe se dobiti samo integriranjem parcijalnih elementarnih obodni h
sila dF, koje se javljaju na el ementarni m povri nama dA, odnosno moe se
dobiti stupanj iskoritenja v:
JdF,
stupanj iskoritenja
V
=
A
(470)
1 dF
N
u
o
dF
t
= p dA u cos ep
dF, u N elementarna obodna komponenta sile,
dF
N
' /i uN elementarna komponenta sile trenja,
p u N/mm
2
kontaktno naprezanje,
dA u mm
2
elementarna povrina dodira,
p koeficijent trenja,
<p u " v i di s l . 423.
Rjeenje gornjih j ednadbi nije mogue. Zat o se, polazei od predvi-
enog pomaka kinematske toke, utvruje bilo grafiki bilo grafiko-nume-
riki obodna sila i ostale potrebne vrijednosti. Sve to unosi se u dijagram,
iz kojeg se u zavisnosti od elastinom deformacijom dobivene povrine dodi ra
p
(lo/b kod pravokutni ka i a/b kod elipse) i stupnja iskoritenja v = mogu
u F
N
oitati l~/l
D
i /
F
//
D
.
Na slici 423 vidi se da svako odstupanj e izvodnice dodi rnog stoca (D' D' )
od izvodnice kinematskog stoca ( S
A
C) daje na dodi rnoj povrini b l
D
dodat no
klizno gibanje i t o:
a) okretno klizno gibanje (diferencijalno puzanje) oko kinematske toke C (ako
se vrhovi stoea S
l 5
S
2
ne poklapaj u sa sjecitem osi vrtnje S
A
,
b) tangencijalno klizno gibanje (elastino puzanje) zbog elastinih deformacija
povrinskih slojeva koje izaziva obodna sila F\.
11.4. Proraun tarnih prijenosnika
433
11.5.1. Proraun kontaktnih naprezanja
Na dodirnim povrinama dolazi djelovanjem optereenja do kontaktnog
naprezanja. Prekoraenjem kontaktne vrstoe nastaje pojava rupiavosti (pitting).
Diferencijalnim i elastinim puzanjem dolazi do troenja, pa je vijek trajanja
time ogranien. Osim toga, trenjem se razvija toplina na mjestima dodira,
koja moe dovesti do nedoputenog zagrijavanja na mjestima dodira. Zato
se tarne prijenosnike treba proraunati na kontaktna naprezania. na troenje
i na zagrijavanje.
Kontaktna naprezanja raunaju se po Hertzovoj jednadbi:
F E
Kontaktna naprezanja p
H
=0,42 /
N
^Pmov (471)
p
H
N/mm
2
maksimalna kontaktna naprezanja povrine dodira,
p
Ddop
N/mm
2
doputene vrijednosti dinamike izdrljivosti kontaktnih naprezanja
za razne kombinacije materijala tarenica (vidi tab. 146),
F
N
u N sila kojom su tarenice meusobno pritiskivane,
E u N/mm relativni modul elastinosti,
l
D
u mm duljina deformirane dodirne povrine,
Q u mm relativni polumjer zakrivljenja tarenica u presjeku okomitom na
liniju dodira D'D' (sl. 423).
E E
relativni modul elastinosti E = 2 (472)
E
1
+E
2
gdje su E
x
i E
2
moduli elastinosti pojedinih tarenica,
relativni polumjer zakrivljenja Q = ^-, - = + (473)
1/Qi + VG2 Q QI 6 2
polumjeri zakrivljenja dopunskih stoaca (vidi sl. 423)
r
oi
r
o2
Qi = - j - , Q2= c
sin s i nd
2
Tablica 146. Vrijednosti modula elastinosti , specifinog rada troenja M4, doputenog kontaktnog naprezanja, koeficijenta trenja
E
N/mm
2
PHdop
N/mm
2
Nmm/mm
3
podmazivanje
guma/elik ili guma/sivi lijev 40 1,2 0,8 17- IO
7
bez
preane plastine mase u odnosu na elik ili
sivi lijev
8000 53 0,4 1 IO
7
bez
kaljeni elik u odnosu na kaljeni elik 210000 1000 0,2
7q
625 IO
7
ulje
434
irina elastino deformirane povrine
b = 3,04
r N " Q
(474)
Ako obje tarenice imaju oblik valjka (sl. 411):
5
1 =
0, <5
2
=0
Ako j edna tarenica ima oblik valjka, a druga oblik krune ploe (sl. 424):
<5
2
= 180, ^ = 0 , - =
:
1 1 1
I C
Q
r
oi
0 0 r
oi
(475)
Slika 424. Tarni prijenosnik s jednom tarenicom u obliku
valjka, a drugom u obliku tarne ploe
Pri dodiru u toki proraun kontaktnog naprezanja je kompliciraniji. Treba,
naime, uzimati u obzir zakrivljenje u dvije ravnine. Maksimalno naprezanje javlja
se u sredini elipsaste povrine dodira sa poluosima a i b (sl. 425), a pada od
maksimuma na sredini na sve strane do nule, na rubovima elipsaste povrine.
Slika 425. Skica za proraun tarenica
s dodirom u toki, Qi i Q2 SU polumjeri
zakrivljenja u glavnoj ravnini I (rav-
nina okomita na ravninu papira), Q3
i Q
4
su polumjeri zakrivljenja u glavnoj
ravnini II (ravnina papira)
Za proraun ovakvih sluajeva treba se koristiti podacima iz literature.
11.5.2. Proraun troenja
Za proraun troenja polazi se od gubitka snage koja se troi trenjem
na dodirnoj povrini. I ovdje se zbog lakeg razumijevanja polazi od pojedno-
stavnjenog modela. Na slici 426 prikazane su brzine klizanja i optereenje.
.5. Proraun tarnih prijenosnika
435
Prema sl. 426 iznosi:
snaga trenja
F
N
-u
D
'i
+
'
bc
)2
-V
D C
+ 2
D C
faktor
^ Dc V
/cuma brzina dodirne toke co
D
=o)i (sin 5! sin (5
2
/u)
(476)
(477)
(478)
(479)
(480)
Predznak minus ( ) vrijedi ako su vrhovi stoca na jednoj strani toke D,
predznak plus ( + ) ako su vrhovi stoca s obje strane toke D.
Odnos snage koja se gubi P
R
i dovedene snage P
y
jeste stupanj gubitaka:
stupanj gubitaka
Slika 426. Raspored brzina klizanja i
optereenja za dodir u liniji
G
3
pogonska snaga
P
1
= F
l
-v
1
= F
l
-r
Q1
-co
1
= v F
N
u-r
ol
-co
1
stupanj gubitaka
FNP- ' ' d ^ i (
s m
<5i sinr5
2
/u)
(481)
(482)
G =
- sin
V I
V / ^ 0 1 ' 1
sin r3
2
\
(483)
stupanj gubitaka
faktor gubitaka
G
P
R
u W
P
t
u W
F u N
w/ u m/s
/n / . sin (5
2
N
G= q
R
sin -
r
o i
1
, 4
( 1 + v 2 )
1/1 ^
CL! U rad/s
stupanj gubitaka
snaga trenja
dovedena snaga
obodna sila (vidi sl. 411.)
obodna brzina tarenice
polumjer pogonske tarenice (vidi sl. 423.)
kutna brzina pogonske tarenice
(484)
(485)
28*
436
//. Tarni prijenosnici
F
N
u N
V-
<5i, $
2
"
u
q
/
D
u m
4R
stupanj iskoritenja, =
normalna sila (vidi sl. 418)
koeficijent trenja
kutovi koje zatvaraju izvodnice stoaca i osi vrtnje
prijenosni omjer r
02
/r
01
faktor, =(] - v
2
) /4
duljina linije dodira (vidi sl. 420, 421, 422, 423)
faktor gubitaka (vidi jednadbu 485)
Faktor gubitaka q
K
moe se priblinom tonou izraunati iz stupnja
b . b
iskoritenja v i odnosa kod pravokutne povrine dodira, ili odnosa - kod
D
a
eliptine povrine dodira. ^
Za dodir u liniji kod j ako uskih povrina dodira za odnos <0,2, glasi:
Ir
(486)
Za pravokutne povrine dodira (u granicama v=0, 85 do 0,4, a = 0,4
do 2,5), sl. 427 a: 'D
q
RD
= /i f 0,26 + 0,38
(487)
Za eliptike povrine dodira (u granicama v=0,85 do 0,4, a - =0 , 4 do 2,5),
sl. 427 b:
a
q
R
E= A (0,28 ^+0, 25
(488)
Da bi se utvrdilo troenje, polazi se od postavke da je za troenje jedinice
volumena potrebno obaviti odreeni rad.
Taj rad zavisi od materijala i podmaziva-
nja. Moemo pisati:
I 1
a) b)
Slika 427. Povrine dodira dobivene
elastinim deformacijama materijala
tarenica
a) pravokutna povrina dodira;
b) eliptina povrina dodira
AV- W
T
= P
R
- t = Ad A - W
T
(489)
A V u mm
3
volumen troenja,
W
T
u Nmm/mm
3
specifini rad troenja,
P
R
U Nmm/s snaga trenja
t u s vrijeme trajanja pogona,
A b u mm debljina istroenog sloja,
A u mm
2
povrina troenja.
Iz gornje j ednadbe mogue je izraunati vrijeme potrebno za troenje
(habanje) odreene debljine Ab tarenice:
t =
A5AW
T
A5-A-W
T
G P i
(490)
437
A5-A-W
T
t =
i 7
(491)
D
*D ( e , sin ( 3
2
\
r
0
i V
u
)
Ako se eli izraziti vijek trajanja L\ u satima, j ednadba glasi:
vijek trajanja L
h
= ^ - ^- (sati) (492)
i / i r\9 T) b ( * , s i nd
2
\
3,6 l ( r P
x
<?
R
sin <5i
r
oi \
u
J
u h vijek trajanja u satima,
A<5
dop
u mm doputena debljina troenja tarenica,
A u mm
2
povrina dodira tarenice,
Nmm
W
T
u specifini rad troenja (vidi tablicu 146),
mm
Pj u kW snaga koja se dovodi,
/
D
u mm duljina linije dodira,
r
Q1
u mm srednji promjer pogonske tarenice,
<5oi,<5o2 u kutovi izvodnica dodirnih stoaca i osi vrtnje (vidi sl. 411,423,424,425),
u prijenosni omjer,
Predznak plus ( +) odnosi se na sluaj kada su vrhovi stoca samo na
j ednoj strani sredine dodi rne povrine D, a minus ( ) ako su vrhovi stoca
s obje strane toke D.
Vijek trajanja moe se birati zavisno od primjene, uestalosti i odra-
vanja prijenosnika izmeu 1^=100 do 10000 sati.
Mjera doputenog troenja tarenica A<5
d o p
ravna se pri upotrebi obloga od
gume ili od plastike prema debljini same obloge i moe da iznosi 0,66 do 0,75
debljine obloge. Kod tarnih prijenosnika s mogunou konti nui rane promjene
prijenosnog omjera i tareni cama bez obloge zl <5
d o p
5^0,5 mm. Povrina troenja je
A = do - ti Id S time, da se u proraunu uzima ona povrina koja prua manji
otpor troenju. To znai da se uz isti materijal obiju tarenica uzima manja.
Kod tarnih prijenosnika s mogunou konti nui rane promjene prijenosnog
omjera proraunava se najoptereenije mjesto, to znai da se za d
0
i uzima
najmanji promjer koji se javlja pri premjetanju poloaja tarenice.
11.5.3. Proraun zagrijavanja
Proraun zagrijavanja dobiva se iz toplinske bilance. Nai me, ako se sredstvo
za podmazivanje ne hladi mor a se cijela razvijena koliina topline trenja odvesti
preko povrine kuita. To znai:
^ R I = ^ T A (493)
snaga koja se troi trenjem
P
R 1
= GP, = P ^ q
K
(sin 5t ) = a
T A
A
K
(t, -1
2
) (494)
r
oi \
u
438 U. Tarni prijenosnici
r,
l
D l 5 i
S i l 1
M
h = -
A
- + h (495)
a
T A '
temperatura povrine kuita
h = - ^ - + h (496)
a
T A '
P
R1
u VV snaga koja se troi trenjem na jednom tarnom mjestu,
^*T A
u
W snaga (toplina) koja se odvodi povrinom kuita,
F, u W snaga koja se dovodi,
G stupanj gubitka na mjestu trenja,
q
R
faktor gubitka izraunava se, zavisno od oblika povrine dodira,
prema jednadbama (486), (487) i (488),
VV
a
T A
u
2
koeficijent prijelaza topline [vidi u 5.2.5 jednadbu (184)],
Jv * m
t, u K temperatura na povrini kuita,
t
2
u K temperatura okolnog medija.
A
k
u m
2
povrina kuita (izraunava se iz crtea).
Ako u prijenosniku ima vie tarnih mjesta, dobiva se ukupna snaga koja
se troi trenjem iz sume:
ukupna snaga koja se troi trenjem
PR = PRI + P*2+ +P*n (497)
11.5.4. Iskoristivost
Ukupna iskoristivost dobiva se kao produkt parcijalnih iskoristivosti mjesta
prijenosa snage i iskoristivosti ostalih mjesta trenja:
ukupna iskoristivost n
uk
=n
T
-n
L
(498)
Iskoristivost tarnih mjesta n
T
preko kojih se prenosi snaga proizlazi iz
stupnja gubitaka:
iskoristivost tarnih mjesta
^ = 1 - 0 = 1 - ^ ( 3 ^ 5 , * l ) q
R
(499)
G stupanj gubitaka, = P
R
/ P i , vidi (481), (484) i (485).
Iskoristivost pojedinog leajnog mjesta (za valjne leaje):
^ = 0,99 do 0,995
11.6. Materijali za izradu tarenica
439
Tarenice od metala (elik/elik) trebaju zbog niskih koeficijenata trenja
(/i % 0,04 do 0,08, podmazi vano uljem) biti meusobno tlaene visokim silama,
to dovodi do visokih optereenja leaja. Najea upotreba sparivanja elik/
elik je kod tarni h prijenosnika, s mogunou konti nui rane promjene prijenos-
nog omjera. Omoguuj u prijenose velikih snaga, uz male gubitke i dui vijek
trajanja, jer visoka kont akt na opteretivost i otpornost protiv troenja podnosi
visoke sile meusobnog tlaenja tarenica. Kao materijal dolazi u obzir kaljeni
elik sa H
R C
=6 0 , najfinije obraen. Tarenice su podmazivane uljem. Ako je
diferencijalno puzanje nisko, tarenice mogu da rade i nasuho.
Tarenice od sivog lijeva rade takoer nasuho. Sivi lijev je u prednosti ako
su tarenice kompl icirana oblika ili velikih dimenzija. Doputena kont akt na
naprezanj a tarenica od sivog lijeva nia su od onih koji vrijede za elik. Kombi -
nacije SL/SL vrlo su rijetke. Najee se sivi lijev kombi ni ra s gumom ili
preanom plastinom masom.
Tarenice od gume sparivane s tareni cama od elika ili sivog lijeva imaju
vrlo visok koeficijent trenja (/i0,8, kod rada nasuho), pa sila meusobnog tlae-
nja tarenica moe biti niska. Tarni prijenosnici s j ednom tarenicom od gume, a
drugom od elika ili sivog lijeva rade veoma tiho, ali su mogunosti prijenosa snage
a) b) c)
Slika 428. Tarenice od gume
a) navulkarizirani gumeni prsten (1 je tijelo kotaa, 2 prsten od gume); b) tarenica
od gume s ulocima od eline ice (i tijelo kotaa, 2 prsten od gume, 3 podloga,
4 iana jezgra); c) ureaj za napreavanje (7 prsten za upreavanje, 2 prsten od
gume (tarni), 3 prsten za irenje, 4 tijelo kotaa)
dosta ograniene. Najee se upotrebljavaju za tarne prijenosnike s konst ant ni m
prijenosnim omj erom. Diferencijalno puzanje treba daj e nisko. Zbog velike dejor-
macije tarenica od gume nastaje jako zagrijavanje. Sila meusobnog tlaenja tareni-
ca zavisna je od veliine deformacionog rada pretvorenog u toplinu i doputeni h
temperatura (oko 60 do 70 C). Uobiaj enu izvedbu tarenica od gume prikazuje
sl. 428 ( DI N 8220). Na slici 428 a gumeni prsten je navulkaniziran na glavinu,
440
prsten i od gume
(etine glavine
(za manje i srednje pogone), a na sl. 428 b gumeni prsten s ulocima od eline
ice navuen je prednaprezanj em na glavinu (za velike pogone). Na slici
428 c prikazan je ureaj za napreavanje. Odnos irine prema debljini obloge,
pot reban da bi se dobila najpovoljnija mogunost odvoenj a topline, naen
j e pokusi ma.
Ako je za prijenos okretnog
moment a pot rebna vea irina,
onda se kod oblika 428a mon-
tira vie tarenica, j edna pored
druge, sl. 429a, a kod oblika
428b vie prstenova navlai se
na iru glavinu, 429b.
Doput enu silu meusobnog
tlaenja tarenica svedenu na
projekciju povrine {F^
Ao
Jd
x
l
0
)
u zavisnosti od obodne brzine,
prikazuje sl. 430, dobivena po-
kusima.
b)
Slika 429. Tarenica od gume
a) vie tarenica poredanih jedna pored druge; b) vie
gumenih prstena navuenih na glavinu vee irine
nog omjera sastavljen naizmjenino od
Slika 430. Odnos 2E
u
zavisnosti od obodne brzine stoaste i lonaste ploe s tarnom oblo-
zi h gom. Meudio je pokretan
Guma koja se upotrebljava za tarenice tvrdoe je 80 do 90 Shorea,
velike je otpornosti na troenje, a postoj ana je prema temperaturi i starenju.
Materijali tarenica mogu biti i plastini materijali (slojeviti preani materi-
jali tipa 2081 do 2083, DI N 7735), laminati preanog drveta (lignojol), koji se
sparuju s tareni cama od elika ili sivog lijeva. Koeficijent trenja p, iznosi
kod mekih vrsta jU0, 45, kod tvrdih ^0, 4. Upotrebljavaju se kao tarenice
za tarne prijenosnike s konstantni m prijenosnim omj erom, te kod nekih iz-
vedaba prijenosnika s mogunou konti nui rane promj ene prijenosnog omjera.
Na slici 431, 432, 433 pri kazane su neke konstrukcije tarni h prijenosnika
(varijatora).
4 4 1
Slika 431 pokazuj e prijenosnik sa dvije stoaste ploe i dvije koso postav-
ljene pokretljive lonaste ploe Prym SK prijenosnika, za snage od 3 do
7,5 kW. Opseg mogue promjene prijenosnog omjera kree se od 1 do 10.
Slika 432. Globoidni prijenosnik s mogunou konti-
nuirane promjene prijenosnog omjera s okretljivim
tanjurastim ploama
1 pogonsko- vratilo; 2 globoidna pogonska tarenica;
3 okretljive tanjuraste ploe uleitene u kuitu;
4 gonjena tarenica; 5 gonjeno vratilo; 6 osovine okret -
ljivih tanjurastih ploa
Slika 433. Tarni prijenosnik s kuglama
(Kopp-varijator)
1 pogonska stoasta tarna ploa;
2 kugle s promjenljivim osima;
3 gonjena stoasta tarna ploa
Na slici 432 prikazan je tzv. globoidni prijenosnik. Pogonska i gonjena
tarenica imaju oblik globoida. Kao element za prijenos slue okretljive ploe.
Takvi prijenosnici imaju dobru iskoristivost, a upotrebljavaju se za prijenos
snage od 0,1 do 7,5 kW, s opsegom promj ene prijenosnog omjera 1:5 do
1:10.
Na sl. 433 pri kazan je tarni prijenosnik, kod kojeg su izmeu pogonske
i gonjene stoaste tarne ploe rasporeene po obodu kugle, koje se okreu na
pogonskim osima. Upotrebljavaju se za snage od 0,18 do 12 kW, s opsegom
mogue promj ene prijenosnog omjera 1 do 9 (z'
min
= l/3, /
ma x
= 3).
12. KONICE
12.1. Openito
Konice slue za smanjenje brzine gibanja pokretnih masa, za njihovo
zaustavljanje, reguliranje ili za optereenje pogonskog stroja na pokusnom
stolu. Koenje se moe ostvariti mehanikim trenjem vrstih tijela, posebnim
uvjetima strujanja tekuina i plinova, te silama magnetskog polja. Za vrijeme
gibanja pretvara se u konici rad u toplinu. Svaka ukljuno-iskljuna spojka
moe biti upotrijebljena i kao konica. U tom sluaju mora j edino postojati
mogunost da se moment preuzima od strane spojke, koja stoji. U gradnji
transportnih sredstava s elektrinim pogonom koristimo se esto elektrinim
koenjem. U tom sluaju dobiva motor pogon kao generator. Energija dobivena
koenjem pretvara se u otporniku u toplinu ili se kao elektrina energija
vraa u mreu. Tim nainom postie se sigurno koenje s mogunou regu-
lacije.
Tablica 147. Izvedbe tarnih konica
eljusna konica Pojasna konica
s vanjskim
eljustima
s unutarnjim
eljustima
vanjska unutarnja
Princip djelovanja
Poloaj koionih povrina u odnosu
na tarne povrine
Pi Q
Oblici tranih povrina preko kojih se koi
eljusti pojas
Oblici tranih povrina preko kojih se koi
cilindar cilindar
Smjer pomicanja koionih povrina radijalan
Ploasta konica Lamelna konica Stoasta konica
Princip djelovanja
Poloaj koionih povrina u odnosu
na tarne povrine
Oblici tarnih povrina preko kojih se koi
ploa
ploa
ploe
ploe
stozac
stozac
Smjer pomicanja koionih povrina aksijalan
12.2. Konstruktivne izvedbe konica
443
Konice dijelimo prema primjeni:
a) Konice za spreavanje gibanja. Zadat ak tih konica je da u sluaju potrebe
onemogue gibanja u oba smjera. Upotrebljavaju se t amo gdje je pot rebno
drati neki teret. esto se ukljuuju u stanju mirovanja.
b) Konice za zaustavljanje gibanja koe gibanje dotle dok ne nastane mirovanje.
Moment koenja djeluje sve dok se gibanje ne zaustavi.
c) Regulacione konice omoguuj u regulaciju brzine vrtnje odnosno brzine,
pri krunom i t ransl at ornom gibanju.
d) Konice koje omoguuju optereenje pogonskog stroja. Kod tih konica mogue
je due vremena energiju gibanja pretvarati u drugu vrst energije i na taj
nain stvarati stalno ili dodat no optereenje pogonskog sustava. Najee se
upotrebljavaju na pokusni m stolovima za mjerenje snage.
Kat kada se j ednom koni com ostvaruje vie nabroj ani h funkcija. Zat o je i
podjela prema svrsi primjene oteana.
Izbor konice vri se uglavnom prema slijedeim kriterijima: upotreba,
karakteristike pogona, veliina moment a koenja, broj koenja u jedinici
vremena, doputena srednja vrijednost snage koenja, rad pot reban za pokretanj e
ureaja za koenje, prostor, vijek trajanja, cijena.
12.2.1. Tarne konice
Kod tarnih konica dolazi nakon ukljuivanja koi onog dijela s obl ogom
do trenja izmeu pokretni h dijelova konice i obloge koja miruje. Koenjem
smanjena kinetika energija pretvara se u toplinu. Ova t ako razvijena toplina
mora biti odvedena, to j e zadatak dimenzioniranj a konice. Tarne konice
nalaze iroku primj enu u raznim industrijskim granama. Omoguuj u j edno-
stavne, jeftine, pouzdane i za razne pogone prilagodljive izvedbe. Trokovi
odravanja konica su niski, vijek trajanja relativno dug, a sile potrebne za
ukljuivanje niske. Ove vrste konica slue esto i kao sigurnosni organi.
Ukljuivanje konice moe biti runo, pneumatski , hidrauliki, elektromagnet-
ski, i to bilo di rektno, bilo preko poluja. U nedostatke tarni h konica
ubraj amo: troenje tarni h povrina, promjenljivost koi onog moment a. Do ove
promjenljivosti dolazi zbog promj ena koeficijenta trenja izazvanog promj enama
temperature, brzine i tlaka na obl ogama. Mnoge konice moemo zamisliti
kao spojke kod kojih j edna polovina miruje, pa je i proraun konica slian
proraunu spojki.
Prema nai nu izvedbe konog tijela razlikujemo eljusne, pojasne, ploaste,
odnosno lamelne, i stoaste konice.
U tablici 147 pri kazane su skice izvedaba tarni h konica.
444
12. Konice
12.2.10. eljusne konice s vanjskim eljustima (eljusna konica)
Nal aze primjenu uglavnom u gradnji dizalica, u tekoj strojogradnji i
kod transportni h ureaja. Dobr o se hlade. Ukljuuju se pomou opruga,
pneumatski , hidrauliki, utezima, nonim ili runim djelovanjem na poluje,
preko kojeg se eljusti tlae na rotirajui dio konice. Povoljnije je ako se koi
na onom dijelu pogonskog sustava koji rotira veom brzinom vrtnje budui
da j e na tom dijelu moment manji.
Razlikujemo jednostavne i dvostruke eljusne konice.
12.2.11. Jednostavne eljusne konice
Za mal e snage koenja upotrebljavaju se jednostavne eljusne konice
(sl. 434).
a) b) >o >o
a
Slika 434. Jednostavna eljusna konica:
a) sile na eljusti; b) sile na konom kotau Slika 435. Princip toka koenja
Pot rebnu silu koenja F
k
moemo ostvariti oprugom, rukom, ili pri
vodoravnom poloaju poluge i nogom. Nor mal nom tl anom silom F
n
tlai se
kona eljust na kol o za koenje, koje se okree. Ti me se stvara sila trenja
F
K
=uF
n
, koja mora bit j ednaka najmanje veliini obodne sile F
t
koju treba
zakoiti, F
t
==2T
R
/d
v
U ovoj j ednadbi oznaava T
K
moment trenja, koji se
sastoji od momenta optereenja (momenta koji se dovodi r adnom stroju zbog
izvrenja rada i savladavanja svih otpora) T
OP
, umanj enog ili uveanog za
veliinu dinamikog momenta (moment pot reban za usporavanje masa pri
koenju), T
E
.
Na slici 435 pri kazano j e da pri koenju rotirajueg pogona moment
optereenja djeluje kono. Jednadba gibanja t oka koenja glasi:
(/
1
+ /
2
+ J
3
+ . . . ) e = - ( T
O P
+T
K
) (500)
7j, 7
2
, /
3
= / u kgm
2
momenti tromosti svih masa koje treba zakoiti, reduciranih na
os vratila,
e u rad/s
2
kutno ubrzanje,
T
OP
u Nm moment optereenja potreban za izvrenje rada radnog stroja i
savladavanje svih otpora,
T
K
u Nm moment koenja proizveden konicom.
445
Moe se desiti da za vrijeme koenja moment T
OP
djeluje ubrzavajue,
npr. pri koenju tereta koji pada. U t om sluaju treba predznak za T
OP
odgova-
rajue promijeniti.
Kod priblinog prorauna moment a koenja i vremena koenja zamje-
njuju se okretni momenti , zavisni od kutne brzine, s konst ant ni m srednjim
vrijednostima: T
K
=kons t , T
OP
= konst. U t om sluaju je i usporavanj e konstantno,
T
E
=T
K
+ TOP = konst.
Moment koenja: T
K
= ^ ~
>
T
OP
(501)
Vrijeme koenja: t
K
=
C
=^ (502)
co
0
u rad/s poetna kutna brzina koione ploe,
I u kgm
2
moment tromosti svih masa koje treba zakoiti, reduciranih na vratilo
konice.
Moment usporavanja (ubrzavanja) masa (openito):
T=-I (503)
k
I u kgm
2
moment tromosti svih rotirajuih masa, reduciran na os vratila konice,
oj u rad/s kutna brzina = 2 n n,
t
k
u s traeno vrijeme koenja.
U transportnoj tehnici uzima se:
moment koenja T
K
= S-T
OP
-n
2
(504)
S sigurnost = 1,3 do 3 za razliite transportne ureaje,
n iskoristivost pogonskog sustava,
T
OP
u Nm moment optereenja.
Pretpostavi mo li da na cijeloj tarnoj povrini vlada j ednako optereenje
po jedinici povrine dobi vamo j ednadbu za
moment oko toke 0 (sl. 434):
^M
o
= F
ki
-l
l
-F
n
-l
2
-F
n
p.-l
3
= 0 (505)
Sila kojom treba djelovati na konoj poluzi
Fa
.
F
Jj^.
F
J
f
n
!f\.^k(i
k) (506)
F
n
u N normalna sila na kone eljusti,
FR u N sila trenja, =fi-F
T
R
u Nm moment trenja,
h,h,h u m dimenzije poluja, vidi sl. 434,
d
x
u m promjer konog kotaa,
H koeficijent trenja.
446
12. Konice
Predznak plus predvien je za desni, a mi nus za lijevi smjer okretanja.
Za | U .znosi
P
o
t r e b
n a
S l l
a z a ^
S m J
e r
g i b a D J
a K o
t o
djeluje u t om sluaju automatski , kao tarni zadrnik. Da bi se j ednako velikom
silom koenja mogao ostvariti za oba smjera vrtnje j ednako velik moment
koenja T
K
=fJ.F
n
- r
lt
mor a pol uga 1 biti tako zakrivljena da krak /
3
bude
j ednak nuli, slika 436a. U tom sluaju lan F
n
-pi-l
3
j ednadbe (505) ne
utjee na smjer gibanja. Kod konica s okretljivo uloenim eljustima, slika
436 b, ravnomjernije se troe eljusti. Jednadba (506) vrijedi za suprotan
smjer gibanja ako je /
3
negativno. Toka 0 nalazi se u t om sluaju desno
od tangente povuene iz toke 0 na obod bubnj a (sl. 436 a). Jednostavne
eljusne konice optereuju vratilo konice na savijanje.
b)
Slika 436. eljusna konica
a) veliina sile koenja nezavisna od vrtnje bubnja za koenje; b) sila na eljusnoj
konici s okretljivom eljusti
12.2.11. Dvostruke eljusne konice
Ove konice nalaze primjenu u gradnji dizalica i gradnji tekih strojeva.
Omoguuj u da se izbjegnu savojna optereenja vratila konice, koja se kod
j ednostavnih konica javljaju za oba smjera vrtnje. Takoer omoguuj u da
se izbjegne nej ednakomj erno optereenje i troenje eljusti (obloga), a pri
/
3
= 0 isti efekat koenja za oba smjera vrtnje. Manj e su osjetljive na montane
netonosti. Upotreblj avaj u se kao konice za spreavanje gibanja, zaustavljanje,
kao regulacione konice, a i kao sigurnosni ureaji. Dvost ruke eljusne konice
optereuju se oprugama ili utezima, a otkouj u elektromagnetski, hidrauliki
ili pneumatski . Na slici 437 pri kazana je dvostruka eljusna konica kod koje
se koi pomou utega G
l 5
a otkouje pomou el ektromagnetskog ili hidrauli-
kog (ulje) ureaja za otkoivanje.
Javlja li se na svakoj od konih eljusti (konih papua) j ednaka sila
trenja \i F
n
, iznosti e
moment koenja:
T
K
= 2-
l
u-F
n
-r
i
=2-fi
:
i - n F
G
r
x
(507)
447
Do poetka djelovanja otkonog ureaja j e
/i ^ 2
prijenosni omjer i = (508)
l
2
l
5
a
Uzmemo li u obzir i uee teine otkonog ureaja G
2
, dobi vamo da j e:
teina koenja G^JI^ZÂ^ (509)
li koeficijent trenja,
F
n
fj u m polumjer konog bubnja,
n iskoristivost u poluju konica, ss0,9
i prijenosni omjer [vidi jednadbu (508) ],
F
a
u N ukupno potrebno optereenje na mjestu na kojem djeluje ureaj za
otkoivanje, dobiveno iz jednadbe (507).
G
2
u N utjecaj teine konog ureaja
a, a
1 ;
a
2
, /j, l
2
, l
3
, l
4
, l
5
su dimenzije poluja u m, vidi sl. 437.
Slika 437. Dvostruka eljusna konica s koenjem pomou utega, ureajem za koenje, te
poloajem i smjerom sila koje se javljaju na eljustima i poluju
Vertikalne i hori zontal ne komponent e sila u zglobovima poluja i u leajima
vidljive su na slici 437.
Za lijevu polugu (1) s konom papuom: ZH = B
H
F
n
+ A
H
= 0 ... (a)
ZV=B
v + f
i-F
n
-Av = 0...(b), ZM
A
= F
n
- /
2
- 0
H
/
1
- 0
v
- /
3
= O. . . ( c) .
Za spojno poluje (3, 4, 5) s podeivaem: ZH = B
H

H
= 0 . . . (d)
EV = B
y
-
v
+ D
v
= 0 . . . (e), 27M
E
= B
H
/
5
D
v
f
4
= 0 .. . (f).
Za desnu polugu (2) s konom papuom: ZH = E
H
F
n
= 0 . . . (g)
ZV=E
Y
+ p.- F
n
- F
v
= 0 . . . (h), ZM
F
= F
n
l
2
-E
H
l, + E
v
l
3
= 0... (i)
448
12. Konice
Za konu polugu (7): 27tf = 0 . . . (j), 2TK=/
V
- / /
V
+
J
F
G
= 0 . . . (k),
27M, = H
v
a F
G
a
2
= 0 . . . (1) ^ i G
2
sadrane su u F
G
) .
U poluzi (6) javlja se: Z K = D
v
- H
v
= 0 . . . (m).
Moment koenja T
K
= 2F
n
p r
x
dobi vamo ako za F
n
upotrij ebimo j ednad-
bu sila u poluju (c) T
K
= 2p, ^
H
^ +^ v h ^
h
Zanemar i mo li lan B
v
l
3
, a upotrij ebimo B
H
iz j ednadbe (f) i sa D
V
= H
V
,
dobi vamo
H
y
-l
4
.-l
1
T
K
= 2-p f'
r
i
Sa H
v
iz j ednadbe (m) proizlazi da je
moment koenja T
K
= 2 p ^
G Q
f ^ ^ r
t
= 2 p. i F
G
r
y
a-l
5
-l
2
a prema ranijem
prijenosni omjer i = ^ - - ^ -
l
2
l
5
a
F
G
u N ukupno potrebno optereenje na mjestu djelovanja otkonog ureaja,
dobiveno iz jednadbe (507),
r
i
u m polumjer konog kotaa,
a, a
l
, a
2
, /,, l
2
, /
3
, /
4
i /
5
u m su dimenzije poluja u m, vidi sl. 437.
Srednji povrinski tlak na konim papuama
F 2T
^'fi'irm
(510)
Snaga trenja P
R
= T
R
n (511)
Rad trenja WR = P
R
- *
R
(512)
Proizvedena koliina topline Q=W
R
(513)
p
m
u N/m
2
srednji povrinski tlak
bum irina kone papue,
/ u m duljina kone papue.
P
R
u VV snaga trenja,
7R U Nm moment trenja (moment koenja),
n u s
_ 1
brzina vrtnje.
r
R
u s vrijeme koenja.
F
n
d, u m promjer konog bubnja,
Q u J trenjem proizvedena koliina topline,
W
R
u Nm rad trenja.
449
Razvijenu koliinu topline treba odvesti zraenjem, voenjem i konvekcijom
preko sl obodnih povrina konice.
Konana temperatura bubnj a za koenje # j ednaka je sumi temperature
okol nog zraka i zagrijavanjem poveane temperature bubnj a:
temperatura bubnja $ = #
Z
+#
P
(514)
Q p
R
porast temperature #
P
= = (515)
A
z
a A
Z
OL
koeficijent prijelaza topline (prema Ni emannu)
a 4, 5 + 6u
t
3/ 4
(516)
9 u K konana temperatura zagrijavanja,
#
z
u K temperatura okolnog zraka,
9
P
u K porast temperature,
a u W/m
2
K koeficijent prijelaza topline,
A
z
u m
2
povrina zraenja bubnja za koenje,
P
R
u W snaga trenja,
Q u J razvijena koliina topline.
u, u m/s obodna brzina bubnja za koenje.
U proraunu mor a biti temperatura #:g,9
dop
prema tablici 148.
Ako proi zvoa obloge daje vrijednost specifinog troenja obloge q
R
,
moe se onda izraunati i
V A h
vijek trajanja obloge L\= =
R R
(517)
4R 'PR <1R- PR
V
R
u m
3
volumen istroene obloge,
A
R
u m
2
povrina trenja obloge,
h
R
u m debljina troenja obloge,
q
R
u m
3
/Wh specifino troenje obloge.
Tablica 148. Obloge eljusnih konica
Obloga
Doputeno
vlano
naprezanje
obloge
dop a
N/mm
2
koeficijei
(kod 9<
za rad
nasuho
it trenja
dop 9)
nauljeno
dop v
m/s
dop p \
rad nasuho
M/cm
2
nauljeno
9 dop
K
M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
l
o
g
e

n
a

b
a
z
i

a
z
b
e
s
t
a

17,5 0,40
-
14 50 do 120 350
M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
l
o
g
e

n
a

b
a
z
i

a
z
b
e
s
t
a

20 0,45 0,08 10 20 do 120 60 do 200 350
M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
l
o
g
e

n
a

b
a
z
i

a
z
b
e
s
t
a

10 0,35
-
10 40 do 150 350
M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
l
o
g
e

n
a

b
a
z
i

a
z
b
e
s
t
a

30 0,40 0,08 20 20 do 140 100 do 250 400
M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
l
o
g
e

n
a

b
a
z
i

a
z
b
e
s
t
a

23 0,30 0,08 20 20 do 120 60 do 120 350 M
a
t
e
r
i
j
a
l

o
b
l
o
g
e

n
a

b
a
z
i

a
z
b
e
s
t
a

8 0,28
-
40 30 do 150
-
450
450
12. Konice
12.2.20. Unutarnje eljusne konice
Najveu primj enu nalaze ove konice u gradnji mot or ni h vozila. Na
eljusti se i ovdje djeluje pri koenju mehaniki, hidrauliki ili pneumatski.
Tl ak eljusti na unutarnj i obod bubnj a za koenje ostvaruje se pomou
klina, grebena, tlanog cilindra, pol unog ili upravljakog sustava.
Prednost ovih konica je u t ome da se eljusti nalaze zatiene unutar
bubnj a za koenje, to omoguava da koeficijent trenja ne bude izloen
utjecajima sa strane. Loe strane su smanjena pri stupanost dijelova konice i
slabija mogunost odvoenj a topline. Proizvode se kao simpleksne, dupleksne i
servokonice.
Simpleksne konice (sl. 438) imaju dvije eljusti okretljivo uleitene na
svornjaku, koji je uvren u onaj dio tijela konice koji se ne okree. Sile
koj ima se djeluje na svaku eljust imaju suprotan smjer. Budui da se sile
djelovanja na eljusti ostvaruju bilo pomou j ednakog put a pomaka eljusti,
bilo j ednake sile, troenje eljusti i sila koenja nisu na obje eljusti j ednake.
Otkouj e se pomou opruge ili posebnog otkonog ureaja.
Za lijevi smjer gibanja bubnj a za koenje, koji odgovara kretanj u vozila
naprijed, iznose:
kone sile F
-
F
l
2~^-h
r
B l
r
n l /
' 1
/
2
+ / W
3
' l
momenti koenja T
K
=T
R
= u{F
nl
+F
n2
)-
ri
(518)
(519)
(520)
Ako j e -F
B1
= F
B 2
onda j e koni moment eljusti 1 vei od konog moment a
eljusti 2. Za F
nl
=F
n2
(jednak put pomaka eljusti):
Slika 438. Simpleksna konica
^Bl + ^B2
2T
k
l
2
BI
a d
x
Z\
u N kone sile,
(521)
(522)
^ B l > ^ B 2
^ n i > ^ n 2
u
N normalne sile na kone eljusti,
7^ u Nm
T
R
u Nm
koni moment
moment trenja
r , , ^ u m polumjer, odn. promjer konog bubnja,
fx koeficijent trenja,
/j, l
2
, l
3
u m dimenzije poluja, vidi sl. 438.
Pri obrat nom smjeru gibanja bubnj a za koenje mijenja se predznak
faktora p /
3
. Moment koenja ostaje j ednak za oba smjera gibanja.
451
Dupleksne konice (sl. 439) imaju dvije eljusti s pomaknutim okretnim
tokama (svornjacima). Pri kretanju konog bubnja ulijevo djeluju eljusti
automatski pojaano na tlanu silu, a pri obratnom smjeru automatski oslab-
ljeno. Najee se kod ovih konica upotrebljavaju j ednake kone sile F
B 1
= F
B2
.
Budui da je F
nl
=F
n2
= 2TJ{d
l
- fj), proizlazi:
2T
k
U+ H'U
F
"
+F
"~i5r-Tr
<523)
Pri kretanju bubnja za koenje udesno treba uzimati predznak plus.
Ako su za oba smjera vrtnje sile koenja F
B
jednake, moment koenja je
razliit.
Slika 439. Dupleksna konica Slika 440. Servo konica
Servo-konice (sl. 440) sastoje se, kao i ranije spomenute simpleksne i
dupleksne konice, od dviju eljusti na koje se moe djelovati preko hidraulikih
cilindara. Otkouje se pomou opruga. Pri okretanju konice ulijevo i nastajanju
sile F
l
=F
m
oslanja se lijeva eljust svojim donjim krajem na desnu eljust.
Ova se zbog toga pomakne svojim gornjim krajem do oslona na hidraulikom
cilindru. Time je djelovanje obiju eljusti identino s djelovanjem dupleksne
konice. Pri okretanju udesno oslanja se desna eljust dolje na naslon, pa
konica djeluje kao simpleksna.
Desna eljust F
n2
= F
B2
--- (524)
/2 + jU ' <3
Lijeva eljust ^1 = ^1 +
F
* 2 ' V- ^fj
{
(
525
)
^ni ' F
n
i
U
N normalne sile
F
B1
, F
B2
u N sile koenja
fi koeficijent trenja
dj u m promjer konog bubnja
Zj, l
2
, l
3
u m dimenzije poluja,vidi sl. 440.
Predznak odnosi se na automatska poveavanja, a + na smanjenja.
29*
452
12. Konice
12.2.30. Pojasne konice
Zbog j ednostavne konstrukcije poznate su ove konice ve odavno. Pred-
nost im je to se relativno mal om silom mogu ostvariti veliki efekti koenja.
Nedost at ak im je veliko savojno optereenje vratila, a ni sustav koenja
nije j ako stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji dizalica. Koi se pomou eline
trake (pojasa) snabdjevene konom obl ogom prebaenom preko konog cilindra,
a optereene su utezima, oprugama ili rukom. Razlikujemo jednostavne (sl. 441),
sumarne (sl. 442), diferencijalne (sl. 443), ovijene (sl. 444), dvosmjerne (sl. 445) i
unutarnje pojasne konice. Ove posljednje rijetko se upotrebljavaju, jer je i pored
velikog kuta opasivanja (veeg nego kod unutarnj ih eljusnih konica) moment
koenja zbog niskih doputeni h sila optereenja relativno nizak.
Izbor promj era bubnj a za koenje zavisi od kvalitete kone obloge,
povrinskog tlaka, habanj a i zagrijavanja.
Slika 441.
Jednostavna
konica
Slika 442.
Sumarna
konica
Odnos sila na vunom i sl obodnom dijelu kone trake (pojasa) dan je
j ednadbom F
1
= F
2
- e
MP
[vidi j ednadbu (210)], a F
R
=F
1
F
2
^.F
l
. Povrinski
tlak izmeu kone trake irine b i bubnja za koenje polumjera r
y
najvei
je na dijelu gdje pojas nailazi na kot a za koenje i iznosi:
povrinski tlak
D
.
r
(
e
nP_l )
(526)
F
R
u N
bum
e
P u rad
sila trenja
irina kone trake
polumjer konog bubnja
koeficijent trenja
baza prirodnog logaritma (= 2,718..)
kut opasavanja.
Kod jednostavnih konica (sl. 441) optereenjem ruice silom F
B
ostvaruje
se na pojasnoj traci moment koenja
optereenje ruice
h 2T
K
1 l,
L d, e^-1 U
(527)
F
B
u N
7^ u Nm
F
2
u N
'i. '2
d
l
u m
e, n, P
u m
sila koenja,
moment koenja,
sila u slobodnom ogranku,
dimenzije poluja, vidi sl. 441,
promjer konog bubnja,
vidi legendu uz (526).
12.2. Konstruktivne izvedbe konica 453
Kod sumarnih konica (sl. 442) postie se za oba smjera vrtnje, uz j ednaku
konu silu, j ednak koni moment:
^ - l . + F. - l , 2T
K
/,
i;""s r p s k i'/;
(528)
F, u N sila na vunom ogranku,
F
2
u N sila na slobodnom ogranku,
ostale oznake vidi u legendama uz (526) i (527) i na sl. 442
Kod diferencijalnih konica (sl. 443) djeluje sila trenja u konoj traci,
pri desnom smjeru vrtnje, u istom smjeru kao i sila koenja F
B
, koja zato
moe biti malena. Ako je /
1
ê
M/ ,
- /
3
, dolazi pri desnom kretanju do samo-
koivosti, pa konica radi kao ustavljaica:
F
2
- )
1
- F . - )
3
2\ h-e-h .
F b =
r
2
- j ~ t
2
(529)
oznake vidi u legendama uz (526), (527) i (528) i na sl. 443.
Kut opasavanja iznosi /3 x
3
/
2
tc
Slika 443. Diferencijalna konica Slika 444. Ovijena konica Slika 445. Dvosmjerna konica
Ovijene pojasne konice (sl. 444) imaju poluje kao i jednostavne pojasne
konice. S veim brojem ovijanja bubnja poveava se duljina dodira bubnja i
pojasa, a time i moment koenja. U odnosu na jednostavne pojasne konice,
rauna se s kutom opasavanja p
>
7
/
2
- 7r..
Dvosmjerne konice (sl. 445) ostvaruju kod simetrinog uvrenja krajeva
pojasa na ruici u oba smjera isti moment koenja.
Kod svih konica odnos duljina pojedinih poluga izvodi se ovisno od
veliine potrebnog momenta koenja, mogue veliine kone sile, te od dopu-
tenih vrijednosti habanja, tlaka i zagrijavanja. Sila u pojasu na dijelu gdje
on nailazi na bubanj je najvea i prema njoj treba dimenzionirati. Proraun
na zagrijavanje se vri na isti nain kao i kod eljusnih konica.
454 12. Konice
12.2.40. Stoaste konice
Aksijalnim pomakom dolazi do dodi ra povrina koenja (sl. 446). Kao
tlana sila F
n
pojavljuje se, meuti m, samo j edna komponent a sile F
B
. Ove
konice se upotrebljavaju u gradnji vozila i strojarstvu. Oblikuje se zavisno od
veliine moment a koenja, ugradbeni h mogunosti i nai na djelovanja sile
koenja. Da bi se postiglo j ednakomj erno troenje obloge pot rebno j e obratiti
panju na centrino montiranj e dijelova konice.
Sila koenja:
Sila otkoivanja:
2T
K
sin a F sin a
1B 1B
(530)
(531)
F =
1
OK VOK rjB
T
K
u Nm koni moment
F
n
u N normalna sila
Fb u N sila koenja
fi koeficijent trenja
n
B
iskoristivost pri koenju w0,9,
n
OK
iskoristivost pri otkoivanju %0,5.
a u kut stoca
d
m
u m srednji promjer stoca
Slika 446. Stoasta konica i parale-
logram sila
Kod /z>t an a pot rebna dodat na sila otkoivanja F
0
k = (1>7 . . . 2) Fqk-
12.2.2. Vrtlona vodena konica
Razlikuju se prema nai nu izvedbe rot ora i kuita (konice s lopaticama,
komor ama, s udarni m svornjacima, trenjem tekuine itd.). Na slici 447 prika-
zana j e shema konice s udarni m svornjacima, ija j e prednost da j e moment
koenja j ednak za oba smjera vrtnje. Pr ema stupnju napunj enosti konice
stvara se pri visokoj brzini vrtnje r ot or a razliito debeo vodeni prsten,
koj emu svornjaci na statoru pruaju otpor. Ti me se odreuj e veliina reakcionog
moment a. Taj moment prenosi se okret no uleitenim kuitem kao sila,
preko poluge, na ureaj za pokazivanje. Kada se utvrdi pot rebna koliina
vode koj a struji, treba obrati ti panj u na zagrijavanje. Pr ema podaci ma proizvo-
aa moe se i zraunati :
P^=K
2
Fn (532)
snaga koenja,
sila na mjernom ureaju,
brzina vrtnje,
faktor ovisan o duljini kraka,
= 0,001 za krak 974 mm.
455
12.2.3. Vrtlona zrana konica
Mal o se primjenjuje, a pogodna je za ispitivanje brzohodni h pogonskih
strojeva malih snaga.
A d
3
n
3
Snaga koenja: P
k
^
m
6
(533)
i v
2
' 10
P
K
u W snaga koenja,
A u m
2
aktivne povrine lopatica (krilaca),
n u s
_ 1
brzina vrtnje,
K
2
faktor, vidi legendu uz (532).
12.2.4. Indukcione elektrine konice
Efekt koenja postie se magnetski m poljem ostvarenim elektrinim tokom.
Prema nainu djelovanja dijelimo indukcione elektrine konice sa asi nhronom i
si nhronom karakteristikom, te karakteri sti kom vrtlone struje. Asinhrone konice
i one vrtlone struje upotrebljavaju se kao regulacione, a sinhrone kao konice
za spreavanje gibanja i kao regulacione.
Slika 448. Princip rada eljusne konice ugraene u eljezniki vagon
Na slici 448 pri kazanj e princip rada eljusne konice ugraene u eljezniki
vagon.
13. BRTVE
13.1. Uvod
Zadat ak brtvi je spreavanje da izmeu dva funkcionalno razdvojena
prostora doe do t oka medija iz j ednog prost ora u drugi. Brtve moraju
ograniiti gubitke zbog propustivosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti
zadovoljeni zahtjevi u pogledu sigurnosti, a da pri t ome omoguuj u ekonomski
povoljna konstrukti vna rjeenja.
Probl emi brtvenja javljaju se posebno kod kemijskih postrojenja, u vrlo
razliitim oblicima. Brtvenje pokl opaca na aparati ma, prikljuaka i cjevovoda,
statiko je brtvenje ili brtvenje dijelova koji miruju. esto je, meuti m, potrebno
brtviti i dijelove koji rotiraju, kao to su mijealice, pumpe, kompresori itd.
Brtvenje rotirajuih strojnih dijelova, kao i onih koji se kreu tamo-amo,
obuhvaeno je poj mom dinamiko brtvenje. Prema namjeni brtve, teite zahtjeva
koji se postavljaju na sredstva za brtvenje i njihova svojstva j esu:
6. utjecaj na medij koji treba brt-
viti (medij koji se brtvi ne smije
biti djelovanjem brtve izloen
bilo kakvim promj enama),
7. mehanika svojstva,
8. propusnost plinova,
9. toplinska vodljivost.
1. nepropusnost (radi smanjenja
eventualnih gubitaka),
2. pogonska sigurnost (grekama
brtvenja mogu nastati veliki gu-
bici preki dom rada),
3. vijek trajanja,
4. rastavljivost,
5. gubitak snage (gubitkom me-
dija ili trenjem),
Za materijale od kojih se izrauju brtve vana su slijedea svojstva:
1. mehanika, 6. postojanost na odreene lempe-
2. tarna, rature,
3. otpornost na kemijske utjecaje, 7. obradivost,
4. nepropusnost, 8. otpornost na eroziono djelovanje.
5. toplinska rastezljivost,
Kao materijali za izradu brtvi dolaze u obzir: papir i karton, koa, kudjelja,
juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina, vulkanfiber, vuna od
ljake (drozge), azbest, guma (prirodna i umjetna), umjetne smole, grafit, umjetni
ugalj, metali (bijeli metal, kalaj, olovo, aluminij, meki bakar, mesing, bronca,
nikalj i njegove legure, nelegirani, legirani i specijalni elici, lijeveno eljezo,
srebro, platina, steliti Co Cr W legure), sinterirani i umjetni materijali.
13.2. Statike brtve
457
13.2. Statike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji miruju
Pokazal o se da e istjecanje medija izmeu dvije ravne povrine brtvenja
prestati prije nego to je zranost izmeu tih ravnih brtvenih povrina dovedena
na nulu. Razlozi zbog kojih i pored postojanja zranosti i pada tlaka
u mediju ne dolazi do strujanja medija tumae se:
1. postojanjem adsorbcionih slojeva molekula na povri nama brtvenja, posto-
janjem adsorbcionih sila (obrnuto proporci onal ni h udaljenosti metalnih povr-
ina) koje su zavisne od vrste medija, vrste materijala brtvenih povrina,
2. postojanjem sila kohezije izmeu molekula medija,
3. postojanjem povrinskih napona medija,
4. postojanjem kapilarnih sila.
Praktiki bi bilo nemogue, a bilo bi i neekonomi no, nastojati da se
obradom nalenih povrina postigne dovoljno pribliavanje povrina u cilju
postizanja efekta brtvenja. Tlaenjem nalenih povrina i time izazvanim
deformacijama neravni na moe se postii dovoljno pribliavanje povrina,
a time doi i do efekta brtvenja djelovanjem mol ekul arni h i ostalih sila. Svako
smanjenje zranosti poveanjem tlaenja nalenih povrina dovodi do poveanja
djelovanja mol ekul arnih sila, to omoguuj e povienje doputenog unutarnjeg
tlaka medija. Prethodnim tlakom oznaavamo onaj koji e na nalenim
povrinama izazvati upravo tolike elastine i plastine deformacije materijala,
da bi u preostaloj zranosti mogl o doi do opisanih efekata brtvenja. Visina
potrebnog pret hodnog tlaka zavisit e od kvalitete i dimenzija brtvenih
povrina i ot pora prema promjeni oblika materijala povrina brtvenja.
Kako j e za meusobno izravnavanje nalenih povrina brtvenja potreban
tlak koji e dovesti do teenja, to e za eline materijale koji se najee
upotrebljavaju u strojogradnji biti potreban vrlo visoki prethodni tlak.
Ako izmeu nalenih brtvenih povrina ubaci mo poseban dio s niom otpor-
nou prema promj eni oblika (brtva), potreban tlak brtvenja bit e nii.
Druga mogunost za snienje tlaka brtvenja ostvaruje se odgovarajuim
oblikovanjem nalenih povrina, t ako da one djelovanjem tlaka brtvenja
dovode do visokih specifinih sila.
Zaptivost koju elimo ostvariti brtvenjem zavisi od slijedeih faktora:
1. Medija koji se brtvi (tekuine, plinovi). Plinovi, naroi to suhi, zahtijevaju
u odnosu na tekuine pot puno nalijeganje brtvenih povrina i prethodni
tlak koji odgovara granici ovravanja nalenih povrina.
2. Kvaliteta brtvenih nalenih povrina (hrapavost povrina i valovitost povrina).
3. Dimenzija brtvenih povrina (irina i promjer brtve, debljina brtve).
4. Vremenskog trajanja pret hodnog tlaka (vremenom dolazi do deformacija
brtvenih povrina izazvanih puzanjem).
5. Uestalosti promj ene optereenja.
458 /..?. Brtve
Ako treba osigurati da kroz postojeu zranost izmeu dviju metalnih
nalenih povrina ne struji plin ili tekuina treba, kako se to najee i ini,
izmeu tih dviju povrina uloiti dodatni dio koji e postojeu zranost pot puno
zatvoriti.
Taj dodat ni dio (koji se ulaganjem izmeu nalenih povrina, djelovanjem
tl aka pot puno podaje povrinskom obliku nalenih povrina) nazi vamo
brtvama, ako dijelovi koji stvaraju zranost miruju, a nabojima, ako se meusobno
kreu (pravocrtno i okretno).
13.2 . Brtvenje strojnih dijelova koji miruju
13. 2. 1. Nerastavljivo brtvenje
(uvjetno rastavljivo)
13. 2. 2. Brtvenje masama
za brtvenje, sl. 456
13. 2. 3. Rastavljivo brtvenje
brtvenje
zavarivanjem
brtvenje
preanjem
brtvenje preteno
vanjskim silama
popreno preanje,
uvaljavanje, sl. 454
uzduno preanje,
stezni spoj, sl. 455
brtvenje preteno
pogonskim tlakom
(automatsko brtvenje)
meke
brtve,
sl. 471
tvrde
brtve,
sl. 472
zavari
prenose sile,
sl. 450
zavari
ne prenose sile,
sl.451,452,453
plosnate
brtve,
sli 459
profitne
brtve
brtvenje
brtvenicama
meke
brtve,
sl. 457,458
brtve od
vie materijala,
sl.460
tvrde
brtve,
sl. 461
brtvenje
bez brtvi,
sl.462
brtvenje
zranou,
sl. 468
elastino kruto
brtvenje brtvenje
brtvenicom, brtvenicom,
sl. 469 sl. 470
s preteno
elastinim
deformacijama
I
1
s preteno
plastinim
deformacijama
meke tvrde brtvenje brtvenje
brtve, brtve, teenjem brtvama
sl. 463,464 sl. 465 materijala, oblika romba,
sl. 466 sl. 467
Slika 449. Shematski prikaz moguih naina brtvenja strojnih dijelova koji miruju
13.2. Statike brtve 459
Meu brtve na dijelovima koji miruju (ovamo ubraj amo i brtvenje bez
brtvi) ubraj amo: brtvenje zavarivanjem, brtvenje preanjem i uvaljavanjem, plosna-
te brtve, projilne brtve, brtvenje naglavcima (kolacima), brtvenje visokog tlaka,
brtvenje vakuuma.
Razlikujemo brtvenje nerastavljivih, uvjetno rastavljivih i rastavljivih spojeva.
Na slici 449 shematski su prikazani mogui naini brtvenja strojnih dijelova
koji miruju. Kod brtvenja nerastavljivih spojeva rastavljanje se moe postii
samo razaranj em spoja. Kod uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se moe
postii razaranj em samo j ednog od dijelova u spoju.
13.2.1. Nerastavljivo odnosno uvjetno rastavljivo brtvenje
Brtvenje zavarivanjem
Zavareni spojevi kod kojih zavari prenose sile (sl. 450) su razliiti oblici
zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee i ne ubraj amo u brtvenje,
nego u tzv. nerastavljivo spajanje.
zavaruje se pri monta i
prsteni
Slika 452. Brtvenje pomou zavara, sile Slika 453. Brtvenje pomou posebnog zavarenog
prenose kope prstena
Zavareni spojevi kod kojih zavari ne prenose sile brtvenje zavarivanjem
imaju zadatak j edi no da brtve, a sile prenose prirubnice i vijci (slika 451) ili
kope, (slika 452). Brtveni avovi su bilo zavari na samim strojnim dijelovima
(slika 452), bilo posebni prsteni membrane slike 451 i 453), koji su, zavisno
od temperature, izraeni od nelegiranog ili legiranog elika (CrV). Nedo-
statak membranske brtve je unutarnj i zavar (teko pristupaan), a kod zavara
s prstenom zarezno djelovanje.
460
13. Brtve
Brtvenje preanjem
Brtvenje uvaljavanjem nerastavljivo je popreno upreavanje. Brtvi se tako
da se proirivanjem cijevi uvaljanjem dobivaju visoki pritisci na nalenim
povri nama i dobro nalijeganje, koje brtvi. vrstoa spoja zavisna je od odnosa
granice razvlaenja cijevi i materijala u koji se cijevi uvaljavaju. vrstoa
spoja, kvaliteta i nalijeganje, mogu se ut ori ma i porubljivanjem poboljati.
Ako postoji opasnost od nepropusnosti, moe se zavarivanjem poveati sigur-
nost brtvenja, slika 454.
Slika 454. Brtvenje uvaljavanjem Slika 455. Brtvenje uzdunim preanjem
(popreno preanje) (stezni spoj)
Brtvenje uzdunim preanjem (slika 455) ostvaruje se upreavanjem ahure
od elika Cr-Mo u dijelove koji se brtve. Iz pritiska nalenih povrina
ostvarenih upreavanj em moe se zakljuivati o posti gnutom efektu brtvenja.
Upotrebl j ava se za brtvenje visokotlanih turbina.
13.2.2. Brtvenje pomou masa za brtvenje
Kit za brtvenje, nanesen na nalene povrine, stvara neku vrstu plosnate
brtve (sl. 456). Najei je manganski kit. Kit se najee upotrebljava za
provi zorno brtvenje kod neravnih nalenih povrina ili t amo gdje se ne predvia
rastavljanje veze. Upotrebl j ava se s ulocima ili bez njih (valoviti limovi,
Slika 456. Brtvenje pomou masa za brtvenje
iane mree, kudjeljne ili azbestne niti). Uloci poveavaju vrstou brtve-
nja. U novije vrijeme upotreblj ava se silikonski kauuk u obliku paste, ili mase
kao to je kit za brtvenje. Za brtvenje dijelova kuita dolaze u obzir umjetni
lakovi (do 80 C), koji se na nalene povrine nanose etkom.
13.2.3. Rastavljivo brtvenje dijelova koji miruju (Statiko brtvenje)
Vrlo iroka grupa rastavljivih brtvi dijelova koji miruju moe se obuhvatiti
poj mom brtvenje preanjem, to oznaava meusobno tlaenje brtvenih povri-
na. Brtvenje preanjem ostvaruje se bilo vanjskim silama (sile vijaka prirubni-
kih spojeva), bilo pogonski m pritiskom. U prvom sluaju govorimo o brtvenju
plosnatim i profilnim brtvama, a u drugom o aut omat skom brtvenju.
Brtvenje ostvareno preteno vanjskim silama
Plosnate brtve
Plosnate brtve su male ali j ednake debljine i predstavljaju najvanije brtve.
Gl avna razlika izmeu pojedinih pl osnatih brtvi je materijal. Od materijala se zahti-
jeva da se preanjem moe deformirati, da deformiran opruno djeluje na povrine
tlaenja, da ima pot rebna mehani ka svojstva, tvrdou, pot rebnu opteretivost
pogonski m pritiskom, postoj anost u odnosu na t emperat urne i kemijske utje-
caje, te nepropusnost.
Za tzv. meke brtve upotrebljavaju se: papir, karton (natopljen uljem),
azbest (u obliku pletiva ili ploa), guma (najee umjetna, kao to je buna S,
perbunan, neopren i silikon), tzv. It- materijali, koa, pluto, klobuina, i razni
plastici. Za tzv. tvrde brtve dolaze u obzir metali, kao to su: olovo, aluminij,
meki bakar, a za visoke temperature elik (meki elik legiran Cr, Ni, Mo, V,
Mn i Si).
It-materijali (materijali koji prema trgovakom nazivlju zavravaju na -it,
npr. klingerit) s razliitim fizikalnim i kemijskim svojstvima. Sadre azbest kao
toplinski ot poran kostur, te mal u koliinu sintetike gume, kao vezivo i
punila.
Meke brtve mogu biti od j ednog dijela ili sastavljene (dijeljene), slika 457.
Na slici 458 pri kazana j e pl osnata meka brtva od gume.
Oblikovanje povrina koje se brtve mekim plosnatim brtvama vri se
zavisno od nazivnog tlaka, kako to pokazuj e slika 459. Ravne nalene povr-
ine mogu se upotrijebiti i za vee tlakove, s tim da debljina mekih brtvi bude
1 do 2 mm, a za vee tlakove i manja.
Brtve izraene od vie materijala, (slike 460a, b, c), kombinacij a su od
metalnih okvira ili ul oaka izraenih od bakarnog, mesinganog, olovnog,
aluminijskog, nikaljnog ili elinog lima, te ispune od mekog materijala za
brtvenje.
Slika 457. Plosnata dijeljena brtva od gume Slika 458. Ugraena plosnata brtva od gume
462
13. Brtve
a) b) c) d)
Slika 459. Plosnate brtve
a) prirubnica sa ravnom radnom povrinom; b) prirubnica s utorom i perom;
c) prirubnica s izdankom; d) prirubnica za brtvenje cijevi prema cijevi
bez metalnog okvira
^ i m//////////M ] c ^ s i
s metalnim okvirom
Slika 460. Plosnate brtve od vie materijala
a) kombinacija mekog brtvila i limene obloge (razliiti oblici presjeka); b) kombinacija
mekog brtvila i kostura od valovitog materijala; c) brtve izraene od profiliranih
traka s uloenim azbestnim trakama
bniieno i grtamo
Slika 461. Plosne brtve, tvrde Slika 462. Brtvenje bez brtvi, obraena
(shematski prikaz) povrina nalijeganjem
Brtvama izraenim od vie materijala elimo postii
1. poveanje vrstoe i trajnosti (ee rastavljanje) ugradnj om skeleta, upo-
trebom odgovarajuih puni l a ili obloge,
2. poveanje kemijske otpornosti (oblogom od kemijski otpornijeg materijala),
3. smanjenje trenja (impregnacijom),
4. akumulaciju maziva (uranjanje u maziva ili punjenje maziva u upljinu
brtve),
5. postizanje nepropusnosti plinova (uranjanjem u odgovaraj ue materijale ili
ugradnj om dogovaraj uih ploa).
13.2. Statike brtve
463
Plosnate tvrde brtve, (sl. 461) izrauju se preteno od metala visoke
elastinosti, da bi mogle izdrati visoke sile predzatezanja. Otpor prema
promjeni oblika ne smije biti previsok, da bi se plastinom deformacijom
mogle izravnati neravnine brtvenih povrina. Oblikovanje brtvi i povrina
brtvenja slino je kao kod plosnatih mekih brtvi.
Brtvenje bez brtvi vri se bruenjem i grecanjem brtvenih povrina, koje
nalijeu neposredno jedna na drugu. Prednost takvog brtvenja je u tome da se
spoj moe proizvoljno mnogo puta rastaviti. Ovim nainom brtvenja mogue
je tono odravanje mjera brtvenog spoja, ne moe doi do zakoavanja
pogrenim pritezanjem, pogonsko sredstvo ne moe biti oneieno, a ne postoji
ni opasnost od razaranja. Nedostaci su u tome to su za brtvenje materijala
velike otpornosti prema promjeni oblika potrebne velike sile da bi se izazvale
neophodne plastine deformacije nalenih povrina. Briljivom obradom nale-
nih povrina mogu se potrebne sile odrati u prihvatljivim granicama. Na slici
462 shematski je prikazan ovaj nain brtvenja.
Brtvenje projilnim brtvama
a) S preteno elastinim deformacijama
Dok kod plosnatih brtvi tlak djeluje na odreenu povrinu, kod profilnih
brtvi se tlak koncentrira na relativno malu povrinu (veliina povrine ne
moe se tono definirati), zavisnu od optereenja. Podjela na brtve s preteno
elastinim ili preteno plastinim deformacijama govori o tome da se grupe
preklapaju.
Kod spojeva koje treba ee rastavljati, brtva smije biti samo elastino
deformirana.
Meke projilne brtve izrauju se od gume i azbesta. Kod mekih profilnih
brtvi imaju elastino-plastine deformacije u okviru predvienog prostora odre-
eno znaenje. Na slici 463a prikazana je brtva od gume okrugla presjeka.
Prvotni okrugli presjek prilagouje se kod pritezanja vijaka sve vie posebnom
obliku izmeu dviju prirubnica. To prilagoavanje ide sve dotle dok prirub-
nice ne sjednu jedna na drugu, kada daljnja deformacija nije vie mogua.
Prostor izraen izmeu prirubnica oblikovan je tako da tlak medija u
cjevovodu deformira brtvu, zavisno od tlaka jo dalje, poboljavajui na taj
nain efekt brtvenja. Uobiajeni oblici brtvi prikazani su na slici 463b. Kod
a) b)
Slika 463. Meke brtve: a) prirubnica s utorom za okruglu
gumenu brtvu; b) oblici mekih brtvi
464 13. Brtve
profiliranih brtvi u obliku elja (sl. 464) dolazi do nalijeganja na koncentri-
nim nalenim povrinama, na koj ima se time poveavaju specifini pritisci.
A
Ti me se ispupenja brtve prilagouj u neravnina-
ma nalenih povrina. upljine se ispunjavaju
grafitnom pastom ili tanki m It brtvenim ma-
terijalom.
Slika 464. Prirubnica s glatkom nalenom
povrinom i brtvom u obliku elja
Tvrde projilne brtve izrauju se od mekog eljeza (armco) i legiranog
elika, bakra i lakih metala. Dodi r u liniji kod neoptereene brtve prelazi
optereenjem u povrinski dodir. Ta povrina ne smije biti preuska zbog
opasnosti da korozija ne prouzroi propusnost. esto se izrauju kao profilne
brtve, da bi snizile sile potrebne za pritezanje. Gl avni oblici tvrdih profilnih
brtvi pri kazani su na slikama 465a i b. Materijal se bira zavisno od pogonske
temperature. Osi m toga je pot rebno da preteni dio elastinih i plastinih
deformacija kod pritezanja bude u samoj brtvi.
b) S p r e t e n o p l a s t i n i m d e f o r ma c i j a ma
Za brtvenje teenjem materijala (sl. 466) upotrebljavaju se meki metali (alu-
minij, bakar, a na niim t emperat urama i guma), a brtve se ulau u posebno
oblikovan zatvoren prostor. Brtva se tlaenjem dovodi u stanje teenja i
djeluje kao tekuinom zatvoren prostor, zabrtvljujui sve putove za prolaz.
Za brtvenje pomou brtvi u obliku romba (sl. 467) upotreblj ava se meko
eljezo (armco). Bez obzira na visoku vrstou materijala brtve, dolazi zbog
otrog brida brtve do teenja materijala, a time i do dobrog i tonog nalije-
ganja nalenih povrina i pri relativno slabom tlaenju. Rezultati su to bolji
to je zailjenost vea.
Brtvenje brtvenicama
Brtvenicama se brtve visokotlane posude. Prostor izmeu pokl opca i
stijenke visokotlane posude zatvoren je u obliku brtvenice (sl. 468). Sile
pokl opca preuzete su od stijenke posude.
Elastino brtvenje brtvenicama (sl. 469) vri se gumenim^ prstenom koji se
djelovanjem elinog prstena tlai. Takvo elastino spajanje cijevi ne omoguava
preuzimanje uzdunih sila, ali omoguava kutne i male uzdune deformacije.
Slika 469. Elastino brtvenje brtvenicama Slika 470. Kruto brtvenje brtvenicama
Kruto brtvenje brtvenicama (sl. 470). Ue namoeno u bi tumen ili kat ran
nabija se u prostor brtvenice i zatvara nabijanjem olova. Ol ovo preuzima
sile koje djeluju na brtvenicu prianjanjem uz hrapave povrine livenih cijevi.
Mal a elastinost olova omoguuj e samo mal e deformacije cijevnog voda.
Brtvenje ostvareno preteno pogonskim tlakom (Automatsko brtvenje)
Pod automatskim brtvenjem podrazumj evamo takovo kod kojeg potrebne
sile brtvenja daje sam pogonski tlak. Za razliku
od dosada spomenuti h naina brtvenja, ovdje s
porast om pogonskog tlaka raste efekt brtvenja.
Meke brtve su okrugli prsteni (0-prsteni) od gu-
me. Pri ugradnji se deformiraju za oko 1/10 pro-
mjera prstena. Za vrijeme pogona unutarnji tlak
tlai prstene na bokove utora, slika 471.
Slika 471. Brtvenje okruglim brtvama: a) deformirana
brtva; b) stlaena brtva unutarnjim pogonskim tlakom
466
13. Brtve
Tvrde brtve (de'lta-brtve) su elini prsteni stoasta oblika, uloeni u utori ma
stijenke i poklopca. Pri nci p djelovanja vidljiv je na slici 472. Prsten se
djelovanjem unutarnj eg pogonskog tlaka deformira i tlai na kvalitetno
obraene povrine utora. Za brtvenje potrebne su male deformacije.
a) b) c)
Slika 472. Brtvenje pomou tzv. DELTA-prstena:
a) neoptereeno; b) predoptereeno; c) optereeno pogonskim tlakom
13.3. Dunamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se
okreu ili se kreu tamo-amo
Kod svake dodirne brtve strojnih dijelova koji se kreu treba u principu
zatvoriti tri mogua prol aza: izmeu vratila ili motke i brtve, izmeu brtve i
kuita, te kroz samu brtvu. Shematski prikaz mogui h nai na brtvenja dijelova
koji se kreu pri kazan je na slici 473. U odnosu na gibanja, razlikujemo
brtvenje rotirajuih strojnih dijelova i brtvenje dijelova koji se kreu tamo-amo.
Neki naini brtvenja omoguuj u i stodobno brtvenje i rotirajueg gibanja i
gibanja tamo-amo.
U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od relativnog
gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, moemo podijeliti brtve u
dvije glavne grupe:
1. Glavno brtvenje na cilindrinoj brtvenoj povrini. Brtva stoji, a relativno
gibanje je izmeu vratila, odnosno mot ke i brtve.
Gl avno (primarno) brtvenje je ono koje se odnosi na mogui prolaz
medija izmeu vratila, odnosno motke. Sporedno (sekundarno) brtvenje j e ono
izmeu brtve i kuita.
2. Glavno brtvenje na radijalnoj brtvenoj povrini. Brtva se okree zajedno s
vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita.
Gl avno (primarno) brtvenje j e ono koje se odnosi na mogui prolaz
medija izmeu brtve i kuita. Sporedno (sekundarno) brtvenje je ono izmeu
vratila i brtve.
Gl avno brtvenje treba da osigura nepropusnost izmeu povrina velike
relativne brzine, a sekundarno djeluje gotovo mi rno.
Teoretska osnova brtvenja pokretni h dijelova poiva, slino kao i kod
brtvenja nepokretni h dijelova, na molekularnim silama graninih slojeva. Na
slici 474 pokazani su putovi kojima nastoji medij dodi rne brtve tei u
smjeru pada tlaka. Uj edno ta slika pokazuje koje sve putove mogueg teenja
medija treba zatvoriti brtvenjem.
13.3. Dinamike brtve
467
13. 3. Dodirne brtve strojnih dijelova koji se kree (brtvenice)
13. 3. 1. Glavno brtvenje
na cilindrinoj povrini
(brtvenice s brtvilom
stlaiva
brtvila
hidraulik
brtve
meka brtvila
sl. 475, 476, 477
brtvila u kombinaciji
metalnemetal
(kudjelja, azbest,
guma, plastine mase),
sl. 479,
meka metalna
brtvila, sl. 480
brtvila
postojanog
oblika
13. 3. 2. Glavno brtvenje
na radijalnoj povrini,
brtvenje radijalnih povrina,
brtvenje kliznim prstenom,
sl. 490
rad u podruju
suhog ili
mjeovitog trenja
rad u podruju
tekueg trenja
(zranost nije definirana)
opruni prsteni
(prorezani)
1
viedjelni
prsteni, sl. 489
opruno djelovanje
prema van
(klipni prsteni, sl. 488)
opruno djelovanje
prema unutra, sl. 487
brtvenje manetama
profilne brtve
jednostavne
manete,
sl. 481, 483
dvostruke
manete,
sl. 484
0-prsteni ,
sl. 485
posebni
profili,
sl. 486
Slika 473. Shematski prikaz mogui h naina brtvenja dijelova koji se kreu
kuite
<
radijalna
propusnost
'///////////,
aksijalna propusnost
propusnost b rtve
Slika 474. Shematski prikaz moguih propusnosti dijelova koji se kreu
30*
468
13. Brtve
13.3.1. Brtvenje brtvilom
Ovaj nain brtvenja j edan je od najstarijih, kojim se brtve uzduno
pokretljive mot ke (klipnjae). Prema nai nu djelovanja dijelimo ovu grupu na:
Stlaive brtve, kod kojih se brtveni efekt postie poprenim deformacijama
dobivenim tlaenjem na brtvilo.
Brtve postojana oblika (tvrda brtvila), kod kojih se potreban tlak brtvenja
ostvaruje pomou pogonskog tlaka medija.
Automatske brtve (hidraulik brtve), kod kojih se potreban tlak brtvenja ostva-
ruje pogonski m tlakom.
Stlaiva brtvila
Brtvenice s mekim brtvilom postiu pot reban tlak brtvenja vanjskom
silom, prema primjeru na slici 475, vijcima. Pl astinom deformacijom brtvila
dobiva se radijalni tlak brtvenja, koji smanjuje zranost izmeu brtvila i
mot ke i brtvila i kuita na mjeru pot rebnu za brtvenje. Da brtveni medij
ne bi izlazio, pot rebno je da tlak brtvenja bude vei nego tlak medija koji
se brtvi.
Brtvilo se sastoji od pletenog, namot anog ili slaganog materijala (pamuk,
kudjelja, azbest, staklena vuna), impregniranog razliitim sredstvima za impreg-
niranje (suha impregnacij a: grafitom, molibdendisulfidom, kauukom, plastima;
masna impregnacij a: lojem, mau, uljem). Pletenice brtvila mogu biti kvadratna
ili okrugla presjeka.
Pritezanjem vijaka dobi vamo na prirubnici silu F
T
koja izaziva aksijalno
naprezanj e:
promjer vi. ika
<r
a
u N/mm
2
aksijalno naprezanje brtve,
D u mm vanjski prornjer brtve,
d u mm unutarnji promjer brtve.
F
r
u N sila koja se pritezanjem vijaka
prenosi na prirubnicu.
Deformabilnou brtvila javlja se radijalno
naprezanj e:
fT
r
= k fj
a
(535)
a u N/mm
2
radijalnim naprezanjem stvore-
ni tlak brtve,
k faktor koji proizlazi iz odnosa
Slika 475. Brtvenica s mekim brtvilom
propusnost kroz brtvilo
propusnost izmeu brtvila
i motke (vretena!
aksijalnog i radijalnog napreza-
nja, a uvjetovanje trenjem izme-
u brtvila i motke i trenjem
brtvila u kuitu.
13.3. Dinamike brtve
469
Efekat brtvenja i veliina trenja u brtvenicama s mekim brtvilom zavise
od mnotva utjecajnih faktora, meu koje spadaj u:
Brtvilo,. Sastav materijala, nain pletenja, nain prerade, tvrdoa, kvalitet
povrine, oblik i dimenzije, deformabilnost, temperaturni utjecaji, relaksacio-
no ponaanje, spadaju meu one faktore brtvila koji utjeu na radijalna
naprezanj a i tok pada tlaka medija.
Vratilo odnosno motka i kuite, utjeu dimenzijama, kvalitetom povrinske
obrade, materijalom.
Medij utjee sastavom i viskoznou.
Pogonski uvjeti nose sa sobom utjecaje ugradnje, tlaka, temperature, brzine
vrtnje, stanja istroenosti.
Vanjski uvjeti nose sa sobom utjecaje predpreanj a inicijalnog naprezanja,
vremena i naina djelovanja.
Specijalni oblici i dopunski ureaji brtvi i brtvenica. Ovamo spadaju dodat no
podmazivanje, hlaenje, upot reba razliito tvrdih prstena, upotreba opru-
ga itd.
Zbog nabroj ani h utjecaja, proraun brtvenja s mekim brtvenicama veoma
je otean.
. a)
b)
u*d. 2s s--2\/d
32HPa 20MPo 10MP0 3. 2MPO
iOHPa 25HPO KHPo 6,iMPa
Slika 476. Funkcionalna zavisnost sJ(d) i
l=J(p, d) brtvenica s mekim brtvilom
a) zavisnost izmeu unutarnjeg promjera d i
irine brtvila s (DIN 3780);
b) zavisnost duljine brtvila od unutarnjeg
promjera d i tlaka
Praksa j e pokazal a da nain ugradnje, odnosno montae, odluujue utjee
na ponaanj e brtvenica s mekim brtvilom. Iz dosadanjih iskustava i rezultata
dobivenih pokusom dane su prema DI N 3780 zavisnosti s=f(d) i l=f{p, d) na sli-
kama 476 a i b.
470
13. Brtve
Meka brtvila su pleteni ili motani konopci ili prsteni kvadratna ili
okrugl a presjeka od kudjelje, pamuka, azbesta, klobuine, pluta, koe, gume
i umjetnih materijala (teflon, fluon). Zbog smanjenja trenja i protiv kemij-
skih utjecaja, te za zatvaranje upljina u brtvilu, dodaj u se prstenima, odnosno
konopci ma, mast, ulje, parafin, vazelin i dodaci grafita i molikota. esto se
upotreblj ava i kombinacij a: gumena jezgra, pleteni pamuni namotaji, slika 477.
meko brtvilo
sila od prlrubnice
brtvenice
Ilok brtvila
Slika 477. Meka brtva s gumenom Slika 478. Shematski prikaz prostora i naina djelovanja
jezgrom 1 i pamuriim pletivom 2 meke brtve
Meu stlaiva brtvila u kombinaciji metal-nemetalni materijali i meka
met al na brtvila spadaju brtvila razliite konstrukcije, kao to su: metalni uplji
prsteni punjeni mazivom, puni l om od elastinih ul oaka ili ravnih, odnosno
profiliranih metalnih prstena, kombi ni rani h s mekim materijalom. Posebno
svojstvo takvih brtvila je da mogu sluiti i za voenje. Na slici 478 prikazan
je nain djelovanja meke brtve. Na slici 479 prikazane su metal-nemetalne
brtve, a na slici 480 meka met al na brtva.
a) s metalnim icama; b) s metalnim lamelama; c) s metalnim folijama; Slika 480. Meka
d) s metalnim upljim prstenom metalna brtva
Meka metalna brtva izrauje se u obliku stoastih prstena od metala
dobri h deformabilnih svojstava. Zbog metalnih povrina dodi ra potrebno j e
dobro podmazivanje.
Hidraulik brtve (Brtve s automatskim djelovanjem)
Prilikom ugradnje brtve daje se odreeno predoptereenje. Pogonski m
t l akom dolazi do nalijeganja brtve na vratilo, odnosno mot ku.
Brtvenje manetama. Nai n djelovanja manete pri kazan je na slici 481.
Na slici 482 a do d prikazani su razliiti oblici maneta. Na slikama 483
i 484 pri kazani su primjeri ugradnje. Osim oblika pri kazani h na slici 482,
ulaze ovamo i profilne brtve (0-prsteni, X-prsteni i kvadratni prsteni), slike
485 i 486.
Slika 482.
Manete
za brtvenje
a) u obliku eira;
b) u obliku lonca;
c) manete za
brtvenje vratila;
d) i e) manete
s utorom;
J) manete u obliku
strehe;
g) manete s
usnicama
Slika 483. Jednostavna maneta u
obliku eira
[
zralnost maks. ,5mm
7-?
a
A
pritisak
Slika 485. Brtvenje O-prstenom
u-prsten
/^Voiro leni
\. dio
sintelilka guma metalni meuprsf eni
imaju zadatak voenja
(bijeli metal}
Slika 484. Primjer ugradnje dvostruke manete
a) s ravnim i zaobljenim lenim dijelom;
b) manete od sintetike gume u obliku strehe
tlak
tlak
Slika 486. Brtvenje OV-prstenom
472
13. Brtve
Brtvenje vratila. Za brtvenje vratila pri niskom tlaku upotrebljavaju
se radijalne brtve, iji je cilj da sprijee izlazak medija svake vrste, te ulazak
plinova, praine, para. Pri kazane su na slici 263, a dimenzije su dane u
tablici 88.
Brtvila postojanog oblika
Za razliku od brtvila koja se deformiraju, ostvaruje se brtvenje brtvilima
postoj ana oblika svoenjem presjeka propusnosti na najmanju moguu mjeru
i dobri m prilagoavanj em obiju brtvenih povrina.
Materijal su legure bijele kovine, specijalne bronce, sivi lijev, umjetni ugalj,
sinterirani i umjetni materijali. Upotrebljavaju se za brtvenje u tekim uvje-
tima rada (visoke temperature, visoki tlak i velike brzine).
djelovanjem prema unutra, za visoke Slika 488. Prorezani prsten s oprunim
temperature djelovanjem prema van (klipni prsten)
prstenaste kamare
opruga-
r
Slika 489. Viedjelni prsten s oprugom
Brtvila postojana oblika sastoje se bilo od prorezani h prstena s oprunim
djelovanjem prema unut r a (sl. 487), bilo od opruni h, djelovanjem prema
vani (sl. 488) (klipni prstenovi), ili od viedjelnih oprugom dranih segmenata,
prstena (sl. 489). Ugrauj u se u prstenaste komore da bi se omoguila radijalna
pokretljivost. Upotreblj avaj u se za brtvenje klipnjae parni h strojeva, disel-
-motora i kompresora. Za brtvenje vratila vodenih turbina, centrifugalnih
pumpi i malih turbi na prsteni mogu biti od grafita.
13.4. Bezdodirne brtve 473
13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom
Razlikuju se u osnovi od ostalih brtvi. Brtvena povrina je u ravnini
okomitoj na os vrtnje, a ne na cilindrinoj povrini vratila.
Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim dijelovima, preteno za
brtvenje tekuine (ali mogu brtviti plinove i pare), na temperaturi do 200 C
(i vie). Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi , zupastih pumpi, bubnje-
va za suenje, mijealica. Gubici zbog propusnosti su niski, nije potrebno
posebno odravanje, a efekt brtvenja nezavisan je od troenja, te mal og aksi-
j alnog i radijalnog pomicanj a vratila.
E
Slika 490. Brtvenje pomou kliznog prstena
a) dijelovi brtve:
1 kuite; 2 drugi klizni prsten; 3 prvi klizni
prsten; 4 O-prsten; 5-vratilo; 6 opruga; i i r
b) razliite izvedbe brtvi pomou kliznog "f
prstena
Brtvenje pomou kliznog prstena pri kazano je na slici 490 a, a na slici 490 b
prikazane su izvedbe brtvi pomou kliznog prstena. Aksijalnom silom tlai
se okretni klizni prsten prema prstenu koji stoji, ili obrat no. Ti me se postie
radijalno brtvenje na paralelnim radijalnim pl ohama. Aksijalna propusnost
izmeu prstena i vratila brtvi se pomou 0-prstena ili manete. Da bi se
postigla paralelnost eonih kliznih ploha, mogunost uzdune dilatacije apara-
ta i dijelova kliznih prstena, te mogunost izravnanja zbog troenja kliznih
ploha, mora postoj ati bar j edan elastian dio membrana, opruga, profili-
rani gumeni dio.
13.4. Bezdodirne brtve
Bezdodirne brtve karakterizirane su time to u pogonskom stanju ne
dolazi do dodi ra izmeu brtvenih povrina koje se kreu i onih koje stoje,
a pri t ome postoji odreena zranost. injenica da postoji odreena zranost,
odvaja ove brtve od onih dodirnih brtvi kod kojih u pogonu dolazi zbog
tekueg trenja (npr. mnoge klizne brtve) t akoer do zranosti, ali zranost
u t om sluaju nije unaprijed odreena.
Klasine brtve ove grupe rade na principu strujanja ili na principu prigui-
vanja. U ovom sluaju tlak kojeg treba brtviti sniava se trenjem i, odnosno ili,
474
13. Brtve
vrtloenjem izazvanim strujanjem. Karakteri sti no svojstvo tih brtvi je da one
ne brtve pot puno. Takve brtve moemo podijeliti na one koje rade sa zranou
i one koje rade kao labirintne. Jedna meugrupa su brtve ija svojstva lee
negdje izmeu oni h koje rade sa zranou i oni h koje rade kao labirintne,
a to su labirintne brtve sa zranou.
13. 4. Bezdodirne brtve
Brtvenje priguivanjem 13. 4. 4. Brtvenje
pomou tekuine
13. 4. 5.
Membranske brtve
13. 4. 1. Bezdodirne
brtve sa zranou
13.4.2. Bezdodirne
labirintne brtve
13.4.3 Labirint sa zranou
radijalna
zranost
aksijalna
zranost,
sl. 393 a
jednostavni,
sl.499
dvostruki,
sl. 500
plivajui
prsten,
sl . 493c
ahura sa
zranou,
sl .493 b
potreban
tlak stvoren
u brtvi
potreban
tlak stvoren
izvan brtve,
sl. 502
navojna
brtva
centrifugalna
brtva
, jednostavna,
sl. 503
dvostrana,
sl. 504
ravna
membrana,
sl. 505
fleksibilna
membrana,
sl. 507
membrana od
valovitih cijevi,
sl. 506
aksijalni
labirint,
sl. 495
sa samvpodeavanjein
zranosti. sl. 494 b
radijalni
labirint,
sl .496
s ploastim s lopatiastim
rotorom, rotorom
sl. 501
bez samopodeavanja
zranosti. sl. 494 a
stepenovani
labirint,
sl. 498
Slika 491. Pregled brtvenja pomou bezdodirnih brtvi
Na slici 491 je pregled bezdodirnih brtvi. Takve brtve upotrebljavaju
se t amo gdje se javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih
brtvi izazvale veliko trenje i habanje. Probl em podmazivanj a i odravanja
stvarao bi velike potekoe.
.
Pl
V////Av/////A
Pc
Slika 492. Osnovni oblici bezdodirnih brtvi
a) brtvenje zranou; b) brtvenje zranou i labirintom; c) brtvenje labirintom
Bezdodirne brtve razvile su se uglavnom kod parni h i plinskih turbina,
ali se upotrebljavaju i kod vodenih turbina, centrifugalnih pumpi i puhala.
Klipni kompresori za suhi zrak i plinove izvode se u obliku labirintnih
klipova, da bi se sprijeila mogunost mijeanja s uljem. Shematski prikaz
bezdodirne brtve sa zranou, labirintne brtve i labirintne sa zranou, dan je na
slici 492.
13.4.1. Bezdodirne brtve sa zranou
Aksijalne bezdodirne brtve sa zranou
To su najjednostavniji oblici bezdodirnih brtvi. Zavisno od toga da li je
strujanje l ami narno ili turbul entno, pad tl aka nastaje unutarnj im trenjem
ili unutarnj im vrtloenjem fluida (sl. 493 a, b, c). Tekoe pri upotrebi ovdje
su u odravanju uskih granica zranosti. Meut i m samocentriranje, za koje se
potrebne sile mogu tono izraunati, javlja se kao vano svojstvo zranosti.
a).
3-
b) c).
Slika 493. Shematski prikaz bezdodirnih aksijalnih brtvi
a) jednostavna; b) s tuljkom; c) s plivajuim prstenom
Ako se zranost na cijeloj duljini ostvaruje samo jednim tuljkom (slika 493 b)
nastaju konstruktivne potekoe. Zat o se danas ukupna duljina zranosti dijeli
na manje duljine. Iz pojedinih prstena dobivena brtva plivajuih prstena moe
lake slijediti promj enu poloaja vratila ili motki (sl. 493 c).
Radijalne bezdodirne brtve sa zranou
Radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a bez mogunosti nastavljanja
zranosti (sl. 494a) razlikuju se od aksijalnih samo poloajem ravnine zranosti;
ovdje je zranost u vertikalnoj ravnini.
Slika 494. Shematski prikaz bezdodirnih
radijalnih brtvi
a) bez mogunosti nastavljanja zranosti;
b) s mogunou nastavljanja zranosti
I
1////////,
a)
- 4 - -
b)
Brtvenje radij alnom zranou s automatski m nastavljanjem zranosti
(aksijalno pomi ne brtvene povrine) razvijeno je u posljednje vrijeme (sl. 494 b).
Automatsko nastavljanje zranosti moe se ostvariti na razne naine, npr.
zranou koja se smanjuje u smjeru pada tlaka.
4 7 6
13. Brtve
Kod brtvi sa zranou koliina protjecanja zavisna je od dimenzija
zranosti (irine i duljine), razlike tlaka, viskoznosti medija i kvalitete povr-
inske obrade (hrapavost). Za l ami narno strujanje:
6
> - p
a
) - 4 , - * - *
3
( 5 3 6 )
rj-l
Pj p
2
u Pa tlak na poetku i na kraju zranosti,
d
m
u m srednji promjer,
hum zranost,
n u Pas dinamika viskoznost,
Q u m
3
/s koliina protjecanja.
13.4.2. Labirintne brtve
Dobivaj u se serijskim razmjetajem prigunih mjesta na koj ima se energija
tl aka pretvara u energiju gibanja. Stvorena energija gibanja ponitava se,
zapravo pretvara u slijedeoj komori zbog vrtloenja i udara u toplinsku
energiju. Da bi se ostvarilo pot puno vrtloenje, a time prije slijedeeg mjesta
vrtloenja i brzina blizu nule, potrebne su promj ene smjera. To se postie
pregradni m stijenama (labirintima). Koliina prot oka zavisi, osim od pada
tl aka od irine zranosti prigunog mjesta, a prije svega od broja z serijski
uzastopno smjetenih prigunih mjesta. Kod nestlaivih medij a:
4 ~
Slika 495. Aksijalna
labirintna brtva
Q = e-d
m
-n-h 2g
H
uk
( 537)
e faktor zavisan od Revnoldsova broja
utvren eksperimentalno, = ^
X veliina otpora,
hum zranost,
d
m
u m srednji promjer,
g u m/s
2
ubrzanje pri slobodnom padu,
H
uk
u m ukupan pad,
z broj serijski uzastopno smjetenih
prigunih mjesta.
Pi,pi u Pa tlak na ulazu i izlazu iz labirinta.
Slika 496. Radijalna
labirintna brtva
Slika 497. Razliite izvedbe
labirintnih brtvi
Slika 498. Stepenovana
labirintna brtva
Prema poloaju prigunih mjesta razlikujemo aksijalne (sl. 495) i radijalne
labirintne brtve (sl. 496). Na slici 497 pri kazane su neke konstruktivne izvedbe
labirintnih brtvi, a na slici 498 konstrukti vno rjeenje aksijalnog labirinta i
radijalnog stepenovanja.
13.4.3. Labirintne brtve sa zranou
Predstavljaju sredinu izmeu brtvenja pomou zranosti i pravog labi-
rintnog brtvenja. Pri t ome postoje priguna mjesta s manj om ili veom brzinom.
Protoci su kod ovih brtvi nii nego kod brtvi sa zranou. Prednost je u
nesmetanoj meusobnoj aksijalnoj pominosti.
Prema ueu povrina brtvenih zranou odreeno j e ponaanje brtve
kao vie slino brtvenju zranou, odnosno vie slino l abirintnom brtvenju.
Zbog mnogih utjecajnih veliina dani h nai nom oblikovanj a zranosti, odre-
ivanje propusnosti nije mogue bez pokusa, to ini razliku u odnosu na
prethodne brtve.
Slika 499. Jednostavna labirintna brtva Slika 500. Dvostruka labirintna brtva
Ovaj nain brtvenja, koji oznaavamo kao jednostavni labirint, nenazubljeni
labirint, upotrebljava se esto t amo gdje bi pravi labirint, zbog zadiranja
prigunih mjesta, prouzroi o montane potekoe ili ne bi uope bio primjen-
ljiv, kao to je brtvenje strojnih dijelova sa gibanjem t amo-amo. Na slici 499
pri kazana je j ednostavna, a na slici 500 dvostruka labirintska brtva sa zranou.
13.4.4. Brtvenje pomou tekuine
Za pot puno brtvenje, kao to j e npr. pot rebno kod brtvenja otrovnih
medija, upotrebljava se tekuina kao sredstvo za zatvaranje prolaza medija
koji se brtvi. Kod brtvenica se pot reban tlak za brtvenje ostvaruje u samoj
brtvi, a kod brtvenja pomou tekuine dovodi se taj tlak
tekuini izvana. Za niski tlak kojeg treba brtviti dovoljna je
statika visina tekuine koj om se brtvi. Tl ak se moe poveati
upot rebom ive.
Slika 501. Brtvenje pomou vodenog prstena
Za brtvenje pomou vodenog prstena (sl. '501) upotrebljava se za stvara-
nje potrebnog tl aka centrifugalna sila. Ni vo tekuine postavlja se u zavisnosti
od razlike tlaka. Zranost moe biti relativno velika. Di o tekuine koja se
478
13. Brtve
gubi hlapljenjem treba nadomjestiti novom tekui nom dovedenom izvana. U
mirovanj u pot rebne su pomone brtve.
2 3 4
Slika 502. Brtvenje pomou
tekuine s pretlakom
1 ulaz tekuine, 2 ulaz plina
koji se brtvi, 3 izlaz tekuine,
4 isisavanje plina
a) as
Slika 503. Brtvenje jednostavnim navojem
a) na vratilu; b) u kuitu
Kod brtvenja pomou tekuine u labirintnoj brtvi ili u brtvi sa zranou
(sl. 502) dovodi se tekuina s pretl akom p
0
>
P i
n a
pogodnom mjestu u brtvu.
Na taj nain izlaze iz brtve prema van, a i ulaze prema unutra, samo male
koliine tekuine za brtvenje. Kao medij za brtvenje upotrebljava se ulje (vee
viskoznosti pri viem tlaku), u specijalnim sluajevima plin ili para (vakuum-
ske brtvenice parni h turbina). Na slici 503 pri kazana j e j ednostavna brtva
s navojem na vratilu ili na kuitu, zvana hi drodi nami ka brtva, a na slici 504
dvostrana brtva s navojem. Pot reban tlak stvara se pomou navoja koji trans-
porti ra tekuinu. Ako sam medij koji treba brtviti ima dovoljnu viskoznost
i prionljivost, onda za brtvenje nije pot reban poseban medij. Povrat ni
t ransport medija koji treba brtviti po-
mou navoja omoguuje brtvenje. U
ostalim sluajevima mora se upotrijebiti
posebna tekuina za brtvenje, visoke
viskoznosti.
Slika 504. Brtvenje dvostranom brtvom s
navojem Slika 505. Plosnata membranska brtva
13.4.5. Membranske brtve
Ove se brtve mogu samo uvjetno ubrojiti u bezdodirne brtve. One su
zapravo posebna grupa brtvi. Za dijelove koji se kreu t amo-amo s malim
broj em hodova u jedinici vremena upotrebljavaju se dijelovi koji se mogu j ako
deformirati valovite cijevi, membrane od t ombaka, mesinga, nemetala,
nehraj ueg elika, umjetne gume, koje povezuju pomi ni dio s dijelom koji
stoji. Prednost tih brtvi j e pot puna nepropusnost. Kod okretnih gibanja moe
se ovim brt vama ogranieno brtviti.
Za gibanje tamo-amo brtvenje j e pot puno, pa su na taj nain brtveni
vrlo vrijedni i otrovni mediji.
Slika 506. Membransko brtvenje pomou
valovite cijevi
membrana
Slika 507. Brtvenje pregibnom
membranskom brtvom
Pr ema obliku razlikuj emo:
Valovite cijevi izraene od tvrdih materijala (elik, tombak) ili mekih guma,
tellona, upotrebljavaju se najee za brtvenje zapornih organa i za naj-.
vei tlak. Na slici 506 pri kazana je takva brtva od valovite cijevi.
Plosnate ravne i valovite membranske brtve. Poznat e su ravne membrane
kod membranski h pumpi ili valovite membrane kod manomet ara. Na
slici 505 pri kazane su plosnate membrane od gume za male razlike
tlaka i male hodove. Ove brtve imaju esto pored funkcije brtvenja i
funkciju klipa.
Pregibne membrane dolaze u obzir za vee hodove, posebno u podruj u
hidraulike i pneumatske regulacione tehnike. To su tankostijene fleksi-
bilne lonaste posude izraene od perbunana, s ulocima. Upotrebljavaju
se za brtvenje klipova i vretena. Na slici 507 pri kazana je pregibna
klipna brtva.
14. CIJEVNI VODOVI I ZAPORNI ORGANI
14.1. Cijevni vodovi
14.1.1. Osnovni pojmovi
Cijevni vodovi slue za transport plinova, tekuina, tjestanih ili sitno-
zrnastih krutih tvari. Cijevnim vodovi ma moe se prenositi i tlak, pri emu
sam transport sadrine cijevi nema u t om sluaju posebno znaenje.
Pol azi mo li od ureaja za proizvodnju i preradu kemijskih proizvoda,
prehrambeni h proizvoda, ulja, vode, vidimo da se cijevnim vodovima vri
transport, raspodjela i regulacija raznih vrsta tekuina, plinova i para. Osim
toga mogu cijevi da slue i kao osnovni konstruktivni elementi kemijskih
postrojenja i izmjenjivaa topline.
Cijevi se izrauju od gotovo svih vrsta materijala, a mogu se upotreb-
ljavati i do najviih tlakova i temperatura.
Cijevi su najee okrugla presjeka, ali mogu biti i pravokutne. Okrugao
presjek je u odnosu na pravokutni u prednosti zbog manjih gubitaka pri
strujanju i gubitaka topline, a i vee je vrstoe kod iste vrste materijala.
Izrada okruglih cijevi j ednostavnij a je.
Pod nazivnim tlakom prema DI N 2401, odn. JUS M.B6.006, podrazumije-
vamo onaj tlak u N/ mm
2
koji slui kao osnova za proraun dijelova cijev-
nog voda. Stupnjevanje nazivnik tlakova dano je u spomenut om DI N 2401 i
JUSM. B6. 006.
Pogonski tlak je onaj najvei tlak kojem smiju biti izloeni u pogonu
dijelovi cjevovoda dimenzionirani prema nazivnom tlaku. U t emperat urnom
podruj u od +20 do +120 C doputeni pogonski tlak j ednak je nazivnom
tlaku. Na viim t emperat urama doputeni pogonski tlak nii j e od nazivnog
tlaka. DI N 2401, BI. 2, daje pregled doputeni h pogonskih tlakova i nazivnih
tl akova u zavisnosti od temperature.
Dolazi li u pogonu do j aih kolebanja tlaka, do prolaznih prekora-
enja temperatura, odnosno do dodat ni h mehanikih optereenja cijevnih
vodova (npr. ako je sprijeena mogunost dilatacije cijevnih vodova), treba
birati cijevi veeg nazivnog tlaka.
Ispitni tlak dijelova cijevnog voda je tlak zavisan od nazivnog tlaka,
a to je tlak kojim proi zvoa ispituje proizvedene dijelove cijevnog voda. U
pravilu ispitni tlak iznosi 1,5 nazivnog tlaka. Kao ispitni medij upotrebljavaju
se tekuine. Radi poveane opasnosti smiju se plinoviti mediji upotrebljavati
za ispitivanje samo uz odreene mjere sigurnosti.
481
Ispitni tlak gotovih cijevnih vodova nii je, zbog osjetljivosti brtvi, pri-
rubnica i opasnosti da e prilikom ispitivanja cjevovoda koji nisu poloeni
ravno doi do izvitoperenja, nego ispitni tlak dijelova cjevovoda, ali je vii
nego pogonski tlak. Ako su ispitni tlakovi niski, mogu se upotrebljavati i
plinoviti mediji (zrak, duik).
Nazivni promjeri ( DIN 2404, JUS M.B6.005) odgovaraj u unutarnj em promje-
ru cijevi. Razlike izmeu stvarnog unutarnj eg promj era i nazivnog promj era
proizlaze iz razliitih debljina stijenke cijevi, kod j ednaki h vanjskih promjera.
Nai me, u odnosu na izradu i spajanje odreeni su vanjski promjeri, a prema
unutarnj im tlakovima odreene su razliite debljine stijenki cijevi.
Cijevna prirubnica je u obliku prstena oblikovan zavretak cijevi ili dijelo-
va cijevnog voda koji slui za spajanje. To moe biti i odgovarajue oblikovan
poseban dio, a slui isto tako za meusobno spajanje dijelova cijevnog voda
pomou vijaka i matica.
Prirubnice su najee okrugle, a mogu biti ovalne i etvrtaste.
Slijepa prirubnica je ploa koja slui za zatvaranje prirubnikog otvora.
Kolaci omoguuj u spajanja cijevi izloenih niim tlakovima.
Fitinzi su cijevni fazonski standardni dijelovi. Slue za mogunost racional-
nog oblikovanja cijevnih vodova.
14.1.2. Materijal cijevi
Cijevi od sivog lijeva imaju nalivene prirubnice, odnosno kolake. Upotreb-
ljavaju se za vodove poloene u zemlju, gradsku mreu za plin, vodu i
ot padnu vodu u koliko za ot padnu vodu zbog velikih dimenzija nisu upotrijeb-
ljene betonske ili keramike cijevi. Korozi ona zatita je vrue nanesen bitumen,
preko kojeg se nanosi j o i premaz vapneni m mlijekom zbog organskih
kiselina tla. Sivi lijev je zbog svojih dobri h anti korozi oni h svojstava u
prednosti ispred elika. Nedost at ak mu je, da je pol oen ispod ulica s j aki m
promet om izloen lomu, pa mor a biti pri polaganju dobro osiguran.
eline cijevi s kolacima upotrebljavaju se kao i cijevi od sivog lijeva.
Zbog vee korozi one osjetljivosti potrebna je dobra zatita. Neosjetljive su
na promet na optereenja.
Cijevi s navojem upotrebljavaju se za kune ureaje kod niskih tlakova.
Poci nane se upotrebljavaju za vodove hl adne i tople vode, a nepocinane
za paru i ulja.
Beavne eline cijevi su najee upotreblj avane za sve tlakove i tem-
perature. Spajaju se zavarivanjem, pri rubni cama ili pomou navoja. Korozi ona
zatita postie se pocinanjem i nemetalnim prevl akama.
avne eline cijevi upotrebljavaju se u grani cama uobiajenih dimenzija
kao i beavne. avne cijevi posebno su pogodne za cijevne vodove veih
promjera, za ureaje za navodnjavanje i vodne turbine, ako su beavne cijevi
preskupe. Cijevi velikih i najveih promj era izrauju se kao zavarene posude
od limova.
482
Precizne eline cijevi, beavne ili avne, imaju svijetlu i glatku, dimenzional-
no tonu, vanjsku povrinu. Nal aze primjenu kod vodova koji se spajaju
navojem bez lemljenja i kod vodova kod kojih se trai glatka i ista unutranj ost
cijevi bez re, i toni h dimenzija.
Bakarne cijevi zbog visoke korozione postoj anosti (osjetljive su, ali na bazi-
ne tekuine) upotrebljavaju se za uljne vodove, gdje bi eline cijevi radi
korozije oneistile ulje. Upotrebljavaju se u prehrambenoj industriji, a pokosi-
trene u industriji piva. Lako se oblikuju savijanjem.
Tablica 149. Pregled standarda cijevi
Cijevi od elika
Vrst cijevi, naziv Standard
Tehniki uvjeti
isporuke Materijal
Podruje i
nazivnog
tlaka
N/cm
2
Podruje nazivnih
promjera
mm
JUS C.B5.020 .0000 250 120 C
eline beavne cijevi JUS C.B5.221
JUS C.B5.021
. 1212
.1213
. 1402
. 1502
. 3100
bez ogranienja
300 C C.B5.221
10,2 do 1016
eline beavne cijevi JUS C.B5.221
JUS C.B5.022
.1214
. 1215
320 400 C
JUS C.B5.022
. 7100
. 7400
. 7401
800 450 C
1 eline beavne cijevi
JUS C.B5.226 JUS C.B5.020 . 0000 250
160
120 C
120 C
C.B5.221
10 do 250
300 do 500
eline beavne cijevi od . 1212 JUSC.B5.122 . 1212 1000 300 C

10 do 500
eline beavne cijevi od . 1213 JUS C.B5.123
JUS C.B5.021
. 1213 1000 300 C
CN
CN
IO

10 do 500
eline beavne cijevi od . 1402 JUSC.B5.124
JUS C.B5.021
. 1402 1000 300 C
t/3
10 do 500
eline beavne cijevi od . 3100 JUSC.B5.125 . 3100 1000 300 C 10 do 500
eline beavne cijevi, grecizne
hladno valjane ili hladno vuene JUS C.B5.230 JUS C.B5.030
.1212
. 1213
. 1402
. 3100
640 4 do 120
Cijevi od elika s propisanim mehani-
kim svojstvima za cijevni navoj
(beavne i avne)
JUS C.B5.222 JUS C.B5.021
. 1212
(beavne) 1000 120 "C
6 do 150
7s" do 6"
Cijevi od elika bez propisanih mehani-
kih svojstava za cijevni navoj
(beavne i avne)
.0000
(beavne) i
. 1212
do 250
od 1000
6 do 150
V." do 6"
eline cijevi beavne za plinovode i
vodovode JUS C.B5.023
JUS C.B5.020
JUS C.B5.021
.0000
. 1212
tekuina 250
zrak 100
para 100
od 64 300C
bez ogranienja
tlaka i 300 C
50 do 500
eline cijevi avne, precizne jedanput
hladno vuene ili valjane
JUS C.B5.250 JUS C.B5.050 . 0146 do 1000 10 do 120
483
Vrst cijevi, naziv Standard
Tehniki uvjeti
isporuke
Materijal
Podruje nazivnog
tlaka
N/cm
2
Podruje nazivnih
promjera
mm
eline cijevi avne, precizne s posebnom
tonou mjera, hladno vuene ili valjane
. 0261
. 0271
. 0361
. 0371
. 0461
.0471
.0561
do 1600 4 do 120
eline cijevi avne JUS C.B5.240
JUS C.B5.025
.0000
. 0370
. 0460
tekuine
250 120 C
plinovi
100 180 C
10,2 do 1620
eline cijevi avne JUS C.B5.240
JUS C.B5.026
. 0261
. 0271
.0361
. 0371
. 0461
. 0471
. 0562
. 0563
640 300 C
do
bez ogranienja
tlaka i 300 C
10,2 do 1620
eline cijevi avne za plinovode i
vodovode
JUS C.B5.027
JUS C.B5.025
. 0000
. 0370
. 0460
250 120 C
50 do 1600 eline cijevi avne za plinovode i
vodovode
JUS C.B5.027
JUS C.B5.026
. 0261
. 0361
. 0461.
640 300 C
50 do 1600
Cijevi od lijevanog eljeza
Vrst cijevi, naziv Spajanje prema
Tehniki
uvjeti
za
materijal
Mjere prema
N<
klasa
tzivni tla
N/cm
2
ijevanje
gravita-
cijom
k
centri-
fugalno
Podruje nazivnih
promjera
mm
Cijevi s kolakom
(naglavkom)
JUS C.J 1.030 JUS C.J1.021 JUS C.J1.030
LA
160 DN 50 i 65
Cijevi s kolakom
(naglavkom)
LA
100 DN 80 do 1200
Cijevi s kolakom
(naglavkom)
A
125 - DN 50 i 65
Cijevi s kolakom
(naglavkom)
A
100 125 DN 80 do 1200
Cijevi s kolakom
(naglavkom)
B 125 160 DN 80 do 1200
Cijevi s maticom JUS C.J1.031 JUS C.J 1.021 JUS C.J1.031
LA
160 DN 50 i 65
LA
100 DN 80 do 400
A
125 DN 50 i 65 Cijevi s maticom JUS C.J1.031 JUS C.J 1.021 JUS C.J1.031
A
100 125 DN 80 do 400
B 125 160 DN 80 do 400
Cijevi s prirubnicom JUS C.J1.033 JUS C.J 1.021 JUS C.J1.033 B 125 160 DN 50 do 1200
31*
484
Mesingane cijevi upotrebljavaju se za vodove manje od bakarni h, tee se
savijaju, a uz neodgovaraj uu leguru podlijeu koroziji.
Olovne cijevi kemijski su veoma postojane. Lagano polaganje vodova,
npr
r
pri polaganj u instalacije kunog vodovoda, kompenzi ra visoku cijenu olov-
nih cijevi.
Cijevi od aluminija upotrebljavaju se zbog male teine u gradnji cestovnih
i zranih vozila. Isto se t ako koriste umjesto bakarni h cijevi kod tvari koje
djeluju na bakar.
Cijevi od umjetnih materijala ot porne su prema veem broj u kemijskih
tvari. Upotrebljavaju se u prehrambenoj i kemijskoj industriji, kao vodovodne
cijevi i kao cijevi za ot padnu vodu (polau se i u zemlju). vrstoa cijevi
zavisna je od temperature. Isporuuj u se u razliitim stupnjevima tvrdoe.
Lako se polau. Upotreba, koja se stalno iri, ovisna je o cijeni.
U tablici 149 je pregled cijevi i materijala za cijevi s oznakama odgova-
rajuih brojeva st andarda za materijale i cijevi.
14.1.3. Proraun cijevi
Ako neki medij treba da struji kroz cijevni vod, onda na kraju voda mora,
u odnosu na okolinu, postoj ati odreena razlika energije. Ako bismo kraj
cijevnog voda zatvorili, onda bi spomenut a razlika energije odgovaral a razlici
tl aka mjerenog na manomet ru izmeu unutranj osti cijevi i okoline. Otvara-
njem otvora dolazi do izravnavanja tl aka s okol i nom, a viak energije pretvara
se u energiju gibanja. Jedan dio energije upotrebljava se za svladavanje ot pora
strujanja, odnosno pretvara se u topl i nu
Ap v
2
Hidrauliki pad H = =-\~2Zh (538)
Q-g 2g
Hum hidrauliki pad,
Ap u N/m
2
razlika pritisaka kod zatvorenog cjevovoda,
Q u kg/m
3
gustoa medija,
g u m/s
2
ubrzanje sile tee,
v u m/s brzina medija nakon otvaranja cjevovoda,
h
%
u m gubici trenjem o stijenku, gubici trenjem unutar same tekuine,
gubici promjenom smjera i vrtloenjem.
Kod cijevi koje slue kao konstruktivni elementi, kod cijevi za buenje i
zatitnih cijevi, odreen je promj er cijevi samo na osnovi konstruktivnih
zahtjeva. Za cijevi koj ima se transportiraj u voda, para, plinovi ili ulja, treba
promj er utvrditi uzimajui u obzir gubitke. to je vei promj er cijevi, odnosno
to je manj a brzina protoka, to su i gubici nii. S porast om promj era pove-
avaju se trokovi investicija. Ekonomi ni m se smatra onaj promj er cijevi
iji su godinji trokovi cjevovoda i gubi taka najnii.
485
Srednju brzinu protoka v ne treba birati visoko, jer s porastom brzine pro-
toka rastu gubici tlaka. Srednja brzina protoka treba da je po mogunosti
konstantna, da bi se iskljuila potreba ubrzavanja i usporavanja medija. Kod
prikljuaka cjevovoda na klipne strojeve treba ugraditi posudu koja e izravnati
razlike to proizlaze iz nejednakomjernosti rada klipnog stroja.
Grube orijentacione vrijednosti srednjih brzina protoka
vodovodne instalacije u = l do 2 m/s
tlani cjevovodi u = 20 do 30 m/s
paro vodi u =1 5 do 70 m/s
zrani i plinski vodovi u = 25 m/s
uljni dalekovodi (benzin,
benzol, plinsko ulje) u =1,5 do 2 m/s
Pri proraunavanju promjera cjevovoda srednja brzina protoka se najprije
usvaja. Za proraun potrebnog presjeka cijevi vrijedi
yyi
presjek cijevi A= (539)
V Q
1 / ^ , C A K \
promjer cijevi d= (540)
\J 2827 Q v
m u kg/h protok mase medija u jedinici vremena,
Q u kg/m
3
gustoa medija,
v u m/s srednja brzina protoka,
A u m
2
presjek cijevi,
d u m unutarnji promjer cijevi (otvor cijevi).
Umjesto izraunatog promjera otvora cijevi bira se prvi vei standardni
promjer. Time se uzimaju u obzir i mogunosti eventualnog oneienja
stijenki cijevi. Za tako izraunati promjer cijevi treba tada izraunati gubitke.
Gubici Ih
g
j ednaki su, kod normalnih uvjeta gradnje cjevovoda umnoku
faktora gubitaka ( i kvadrata brzine protoka:
v
2
gubici xh-x^ (541)
27/i
g
u m suma gubitaka,
faktor gubitaka,
v u m/s srednja brzina protoka,
g u m/s
2
ubrzanje sile tee.
Gubici mogu biti veoma visoki. Kod dalekovoda gubici su mjerodavan
faktor za cjelokupni utroak energije.
Gubici u ravnoj cijevi. U ravnoj cijevi unutarnjeg promjera d i duljine /
iznosi:
jaktor gubitaka = X - (542)
d
486 14. Cijevni vodovi i zaporni organi
X koeficijent trenja cijevi dobiven jednadbama izvedenim na osnovi
opsenih istraivanja u kojima su najvanije veliine Revnoldsov broj,
hrapavost i dimenzije,
/ u m duljina cijevi,
d u m unutarnji promjer cijevi.
Koeficijent trenja cijevi X ovisan o Revnoldsovu broju Re i odnosu
unutarnjeg promjera cijevi i hrapavosti cijevi (d/k), dan je na slici 508. Vrijed-
nosti hrapavosti k dane su za razliite vrste i stanja cijevi u tablici 150.
Za vodu daje slijedea j ednadba koeficijenta trenja dovoljno tone vrijed-
nosti za praktike potrebe:
0 ,0 5
OM
0 ,0 3
%0 .0 2 ;
Jg 0 .0 18
fe 0 ,0 16 '
OM
8 0 ,0 12-
0 J0 10 -
0 ,0 0 9
0 .0 0 8
OBOT-
6 IO
3
2 2,32 i 6 10 * 2 i 6 IO
5
2 4 6 IO
6
2 4 6 IO
7
2
Reynoldsov broj Re
Slika 508. Koeficijent trenja cijevi X dan u zavisnosti od Revnoldsova broja Re i odnosa d/k
Tablica 150. Vrijednosti hrapavosti k u mm za razliite vrste stanja cijevi
Materijal Stanje k
mm
bakar ili mesing vuen,
staklo ili umjetni materijal glatko 0 do 0,0015
beavna ili avna cijev nova
nova, bituminizirana, zemni plin, stara
pocinana
dugo upotrebljavana
s korom (inkrustacija)
0,02 do 0,05
0,04 do 0,05
0,07 do 0,15
0,15 do 0,20
do 0,4
sivi lijev novo
bituminizirano
zarano
s korom (inkrustacija)
0,25 do 0,5
0,12
1 do 1,5
1,5 do 3
azbestni cement
beton 0,1
drvo 0,2 do 1
koeficijent trenja A0, 02 + 0,0005/d (543)
d u m unutarnji promjer cijevi.
Za grube proraune polazi se od toga da X lei za vodu izmeu 0,01 do
0,025. Koeficijent trenja X bit e to manji to je vei promj er cijevi i to su
glade stijenke cijevi.
Visina gubitaka u ravnoj cijevi prema j ednadbi (541), izraava se jed-
nadbom :
Gubici u koljenim odvojcima, armaturi, ulaznim i izlaznim ograncima cjevovoda
U nabroj anim dijelovima cjevovoda javljaju se dodat ni gubici zbog promje-
ne smjera toka, vrtloenjem i udarom. I ovi gubici ovise o kvadratu brzine.
Orijentacione vrijednosti faktora gubitaka C za koljena i zaporne organe,
dobivene pokusima, dane su u tablici 151.
Pomou vrijednosti faktora gubitaka ( preraunavaj u se pojedinani gubici
u ekvivalentnu duljinu cijevi, koju treba dodati gubicima izraenim j ednad-
bom (544):
gubici K = X- (544)
Vidi legendu uz jednadbe (538) i (542).
(545)
(546)
ukupna duljina cijevi,
ekvivalentna duljina cijevi prema jednadbi
koeficijent trenja,
suma pojedinanih faktora gubitka.
Iz sume pojedinanih gubi taka dobivaju se:
ukupni gubici (547)
Zh
g
u m
X
l u m
d u m
v u m/s
g u m/s
2
suma svih gubitaka,
koeficijent trenja,
duljina cijevi,
unutarnji promjer cijevi
suma pojedinanih faktora gubitaka,
brzina toka,
zemaljsko ubrzanje.
488
Tablica 151. Vrijednosti faktora gubitaka ( za cijevna koljena i zaporne organe
koljena
22,5 45 60 90
LL. 10
( = 0,045
0,045
0,045
0,045
( = 0,09
0,08
0,075
0,07
; = 0,12
0,10
0,09
0,07
( = 0,14
0,11
0,09
0,11
koljena od sivog lijeva (90) nazivni
promjer
100 200 ' 300 400 500
(
1,5
1,8 2,1 2,2 2,2
DIN ventil (slika 536) ( = 3,9 4,5
Rhei-ventil (slika 537) 2,6 3,5
Ventil (slika 538) 0,6 1,0
ventili Kovani ventil (slika 539) do 6,5
Kutni ventil (slika 540) 3,0 6,5
Povratni ventil (slika 544) 4,0 5,0
Povratna zaklopka (slika 558) 1,5 2,5
zasuni
Bez vodee cijevi 0,2 0,25
zasuni
S vodeom cijevi 0,05 0,12
14.1.4. Proraun debljine stijenke cijevi
Proraun debljine stijenke cijevi vri se na isti nain kao i proraun po-
suda pod tlakom. Za proraun elinih cijevi izloenih unutarnjem tlaku
vrijedi DI N 2413, (Slubeni list FNRJ br. 7, 1957) do djd
u
^l,7 i za tem-
perature od 50 do + 600 C. Razlikujemo u proraunu slijedea tri podruja
optereenja temperatura:
Preteno mirno optereenje cijevi do temperature +120 C
Potrebna debljina stijenke cijevi izraunava se iz j ednadbe:
debljina cijevi s = s
0
+ c
1
+ c
2
s=^
v P
+ c
1
+ c
2
(548)
s u mm minimalna debljina cijevi,
d
v
u mm vanjski promjer cijevi,
p u N/mm
2
najvei doputeni pogonski tlak,
K u N/mm
2
karakteristina vrijednost vrstoe materijala, = CT
t
na temperaturi
+ 20C,
S sigurnost, =1,7 za cijevi s atestom za materijal, =2 bez atesta za
materija],
v faktor slabljenja zavara, =0,7 za jednostrano zavaren av, =0,8 za
dvostrano zavaren av ili jednostrano zavaren av pomou bakarne
ploe, =0,9 za dvostruko zavaren av, aren s posebnim prijemnim
uvjetima,
c, dodatak zbog doputenih razlika u debljini stijenke cijevi, tablica 152,
c
2
dodatak za koroziju i troenje iznosi maksimalno 1 mm i najee
je sadran u zaokruenju proraunate debljine stijenke cijevi.
489
Beavne cijevi avne (zavarene) cijevi
Doputeno smanjenje
debljine stijenke
cijevi prema
uvjetima isporuke
/o
dodatak c.
podruje
debljina
mm
dodatak c, mm Doputeno smanjenje
debljine stijenke
cijevi prema
uvjetima isporuke
/o
dodatak c.
podruje
debljina
mm
limovi vrue valjane
trake
hladno valjane
trake
8 0,085 s
0
3 do 3,5 0,25 do 0,4 0,15 do 0,30 0,08 do 0,21
10 0,11 s
0
4 do 4,75 0,3 do 0,5 0,15 do 0,3 0,11 do 0,23
12 0,14 s
0
5 do 7 0,3 0,15 do 0,3 0,12 do 0,25
13 0,15 s
0
7 do 10 0,3 0,15 do 0,3
15 0,18 s
0
10 do 30 0,5
18 0,22 s
0
30 do 35 0,6
35 do 40 0,7
Preteno promjenljivo optereenje cijevi do temperature +120 C
Proraun protiv deformacija cijevi vri se kao za preteno mi rno optereene
cijevi.
Proraun na dinamiku izdrljivost
debljina cijevi s = s
0
+ c
l
+ c
2
(549)
dv(Pmax-Pmi n)
Ci +c - (550)
Pmin)
P
ma
x
u
N/mm
2
Pmin
u
N/mm
2
X u N/mm
2
maksimalni pogonski tlak,
minimalni pogonski tlak,
karakteristina vrijednost vrstoe materijala, = jednosmjerno
promjenljiva vremenska vrstoa pri 20 C (utvrena na poliranom
tapu),
S faktor sigurnosti, = 2,2 kod cijevi s atestom za materijal, =2,5
bez atesta za materijal.
Ostalo vidi u legendi uz jednadbu (548).
Preteno mirno optereene cijevi s temperaturama iznad+120 do +600 C
debljina cijevi s s
0
+ c
x
+c
2
(551)
s= - 4 ^ - + c
1+
c
2
(552)
K u N/mm
2
K
2v
s
+p
karakteristina vrijednost vrstoe materijala, = CTM/IOOOOO/3C,
(vremenska statika vrstoa). Vremenska statika vrstoa pri
odreenoj temperaturi je ono mirno optereenje, svedeno na prvotni
presjek probne palice, koje e nakon proteka odreenog probnog
vremena, npr. 100000 sati izazvati lom probne palice,
faktor sigurnosti, =15 za cijevi s atestom. Bira se vea vrijednost
dobivena uvrtavanjem K =
^ 0, 2/s c odnosno K= O
,
M/I OOOOO/S
C ,
C-
Ostalo vidi legendu uz jednadbu (548).
Tablica 152. Dodatak c, pri proraunu debljine stijenke
490
Najvei ispitni tlak
2v^(s-
Cl
)
d
v
+{s-Ci)
(553)
a
T
N/mm
2
granica teenja na 20 C.
v faktor slabljenja zavara [vidi legendu uz (548)],
s u mm debljina stijenke cijevi,
Cj dodatak zbog doputenih razlika u debljini stijenke (vidi tablicu 152),
d
v
u mm vanjski promjer cijevi.
14.1.5. Fazonski cijevni dijelovi
Ravne cijevi pruaju u odnosu na zakrivljene, ravaste, te cijevi kod
kojih se mijenja presjek i fazonske cijevi, slijedee prednosti :
1. mal e gubitke strujanja i topline,
2. mali utroak rada i materijala pri izradi,
3. veu pogonsku sigurnost,
4. laku mont au,
5. nie trokove nabavke ugradnje, odravanja.
U svakom cijevnom vodu javlja se esto pot reba da se:
1. promijeni smjer t oka medija,
2. tok j ednog cjevovoda razdvoji, odnosno da se dva toka spoje,
3. promij eni presjek cjevovoda,
4. zatvori t ok cijelog cijevnog voda ili nekih njegovih dijelova.
Za svaku od navedenih pot reba postoje posebni dijelovi koji omoguuj u
rjeenje navedenih zadataka.
Na slici 509 prikazani su neki ee upotreblj avani fazonski komadi .
h) o) i) j) k) i) m) n)
Slika 509. Pregled ee upotrebljavanih fazonskih komada
a) spojnica s prirubnicama; b) redukcija s prirubnicama; c) kotlovski nastavak,
srednji; d) kotlovski nastavak, postrani; e) nastavak za kuglu;/) luk s prirubnicama\;
g) luk s prirubnicama |; h) dvostruki luk; i) dvostruki luk za paralelno meusobno
pomaknute osi cijevi;;') kutnik; k) T-ogranak s prirubnicama; /) ogranak s prirubni-
cama; rn) kri s prirubnicama; n) hlae; o) hlae s odvojkom
491
14.1.6. Cijevni spojevi
Cijevni spojevi imaju slijedee zadatke:
1. da omogue spajanje poj edinih cijevi meusobno, da bi se dobi o cjevovod,
2. da omogue spajanje cijevi s aparati ma,
3. da omogue prikljuak cijevi na armaturu,
4. da omogue promj enu promj era cjevovoda i smjera cjevovoda,
5. da omogue da se sa strane na cjevovod prikljui armat ura ili drugi
cjevovod,
6. da omogue zatvaranje cjevovoda.
Razlikujemo nerastavljivo i rastavljivo spajanje. Nerastavljivo spajanje
vri se zavarivanjem, lemljenjem i lijepljenjem.
Spajanje zavarivanjem je nerastavljivo spajanje, a dolazi u obzir za najvie
tlakove i temperature. Primjenjuje se na sve zavarive materijale. Zavarivanje
je trajno nepropusno spajanje, a kod pravilnog konstrukti vnog oblikovanja
i izvedbe j ednake je vrstoe kao i sama cijev. Osim za agresivne medije,
koji zahtijevaju posebnu zatitu, mogu se zavareni spojevi na sve primijeniti.
Za zavarivanje se, pored elektrolunog i autogenog runog zavarivanja, upo-
trebljava i strojno el ektrootporno zavarivanje. Kod cijevi koje onemoguuj u
posebno zavarivanje korijena iznutra, pot rebno j e zbog osiguranja dobrog
provara korijena upotrijebiti uloke prema slici 510, koji ujedno olakavaju
1
i centriranje cijevi. Krajevi cijevi koje se spaja treba
da imaju i debljine stijenke.
^2
1
I
Slika 510. Tupo zavareni av 1 zavarenih cijevi s ulonim prstenom 2
J
i
Slika 511. Spajanje cijevi lijepljenjem
Zavarivanje cijevi posebno je pogodno kod veih promj era, jer se ostvaruje
uteda materijala i rada.
Pri prema ava ovisi o debljini stijenke cijevi. Do s ^ 4 mm debljine stijenke
nije pot rebna posebna pri prema ava (I av).
Kod s = 4,5 do 11,5 mm debljine stijenke upotrebljava se V-av odgovara-
j ue pripremljen, prema primijenjenom nai nu zavarivanja: elektro-
ot porno autogeno, el ektrootporno pod zatitnim plinom.
Kod s =1 2 do 28 debljina stijenke upotrebljava se U-av, pripremljen odgo-
492
varajue prema primijenjenom nainu zavarivanja: elektrootporno,
elektrootporno pod zatitnim plinom.
Spajanje cijevi lemljenjem prikazano je na slici 47, a spajanje cijevi lijep-
ljenjem prikazano je na slici 511.
Spajanje navojem upotrebljava se kod standardnih cijevi s navojem.
Spaja se pomou kolaka i fitinga (od temper-lijeva ili elika). Nain spajanja
smatra se nerastavljivim, jer je rastavljanje mogue j edino rastavljanjem cijelog
cjevovoda, do kraja. Kao navoj upotrebljava se konini cijevni Witworthov
navoj JUS M.B0.056 (R 1/8" do R 6"), a za kolake i fitinge cilindrini unutarnji
navoj JUS M.B0.051. Za cijevi upotrebljava se, vanjski, lagano stoast navoj
(stoac 1:16), tako da se ulaganjem kudjelje postiu potpuno nepropusni
spojevi. -Upotrebljavaju se kod instalacija plina i vode, koje se montiraju
s j ednog kraja i vie ne rastavljaju.
Rastavljivi spojevi navojem upotrebljavaju se kod manjih nazivnih pro-
mjera do 32 mm i tlaka do 1600 N/cm
2
. Prednost spajanja navojem u
odnosu na spajanje prirubnicom jest u mogunosti laganog i brzog spajanja
i rastavljanja i mal om radijalnom prostoru koji takav spoj zauzima. Razlikujemo
spajanje navojem dvaju krajeva cijevi (sl. 512), spajanje cijevi s prikljukom
na kuite, (sl. 513) i spajanje navojem cijevi izravno na kuite, (sl. 514).
Spajanje sa cijevi vri se u prvom sluaju lem-
ljenjem (sl. 512), zavarivanjem, (sl. 514) ili poseb-
nim reznim prstenom ili prstenom u obliku klina
(sl. 513).
Slika 512. Spajanje dvaju krajeva cijevi navojem i lemljenjem,
a brtvenjem pomou stoaste i kuglaste povrine
1 i 2 su krajevi cijevi; 3 nazuvica s kuglastom brtvenom
povrinom 8; 4 nazuvica sa stoastom brtvenom povrinom 9;
5 matica; 6 i 7 lemljeni spoj
17 3 5 8 9 i 6 2
al
2 / 2 2 2 / / / / / , / , / A N
Slika 513. Spajanje cijevi sa
cijevnim prikljukom za spoj
a) spajanje pomou reznog prs-
tena; b) spajanje pomou prstena u obliku klina
(1 kraj cijevi, 2 cijevni prikljuak, 3 rezni prsten, 4 prsten
u obliku klina, 5 matica)
Slika 514. Spajanje navojem izravno na kuite
1 kraj cijevi; 2 zavareni nastavak cijevi; 3 plosnata
brtva; 4 kuite; 5 matica
Kod spoja prema slici 514 brtvenje se ostvaruje uloenom brtvom, a kod
spoja prema slici 512 pomou stoaste i kuglaste nalene povrine (bez posebne
brtve). Slino je i kod spoja pri kazanog na slici 513, gdje brtvi rezni prsten,
odnosno prsten u obliku klina.
Spajanje kolacima nerastavljivo je spajanje. Rastavljanje je mogue
ako se cijevi uzduno pomaknu. Najjednostavniji oblik spajanja kolacima
odgovara brtvenici s naboj em od kudjelje ili drvene vune. Preko toga nabija
se olovni prsten (sl. 515). Slino djeluje kolak s navojem (sl. 516) i gumenom
brtvom. Obje ove izvedbe omoguuj u meusobno kut no pomicanje cijevi do
3, a isto tako i manje uzduno pomi-
canje. Uzdune sile ne mogu se pre-
7
\ }
nositi.
1 1
Slika 515. Kolak za
brtvenje nabijanjem: 1 naboj;
2 zaliveno i nabijeno olovom
Slika 516. Kolak s navojem: 1 gumena
plosnata brtva; 2 prsten s navojem
SS
Slika 517. Kolak za zavarivanje
Slika 518. Kolaak za zavarivanje
u obliku kugle
Kod elinih cijevi s kolacima upotrebljavaju se kolaci za zavarivanje
(slike 517 i 518). Kod ovog posljednjeg kolaka, koji ima oblik kugle, vanjski
dio cijevi prilagouje se nakon spajanja zarubljivanjem unutarnj em kuglastom
dijelu cijevi. U ovom sluaju moe spoj preuzeti uzdune sile, a da zavar pri
tome nije optereen. Zadat ak zavara j edino je da brtvi.
Spajanje prirubnicama pomou vijaka i matica siguran je nain spajanja
za najvie tlakove i najvee nazivne promj ere cijevi. Demont aa je mogua
uvijek, ak i ako su vijci eventualno zarali. U t om sluaju vijci se j ednostavno
odreu. Prirubnice s vijcima mogu se upotrijebiti za metale, legure metala,
staklo, porculan, umjetne materijale, te za specijalne materijale.
Na slici 519 pri kazane su razne vrste prirubnica. Na slici 519 a prikazana
je tzv. vrsta prirubnica nalivena na cijev od sivog lijeva ili elinog lijeva.
Na slici 519.b pri kazana je prirubnica za cijevi s navojem. Ovaj nain
spajanja omoguuj e razdvajanje prirubnice i cijevi (npr, pri voenju cijevi
kroz stijenku rezervoara). Budui da navoj ne brtvi, moraj u cijevi biti brtvene
ili na eonoj strani, ili se navoj zavrava uskim avom koji se zavari. Rastavljivost
je u tom sluaju izgubljena.
Prirubnice za zavarivanje na slici 519c najbolje provode sile vijaka u
cijev.
494
Slobodne prirubnice, na slici 519d, djeluju preko j ednog ojaanja koje
se dobi va sabijanjem, zarubljivanjem, ili navarivanjem kraja cijevi.
ML .
$ noga 1:5
0gj
0Z7
a)
Slika 519. Oblici prirubnica
a) nalivene prirubnice za cijevi od sivog i elinog lijeva (prirubnice lijevane
zajedno s cijevima, koljenima, ravama i cijevnim zatvaraima od sivog lijeva
JUS M.B6.050... 055); b) prirubnice s navojem (DIN 2565 ... 2569); c) prirubnice
za zavarivanje (JUS M.B6.160... 171); d) slobodna prirubnica za zavarivanje
(DIN 2667 ... 2669)
Pri rubni ca mor a biti t ako di menzi oni rana da moe preuzeti vanjske i
unutarnj e sile, da kod ugradnje, ispitivanja i u pogonu ne bi dolo do oteenja.
U praksi se proraun ograniava u pravilu na kont rol u da li prirubnica
standardni h dimenzija odgovara predvi enom optereenju.
Pri proraunu vrstoe prirubnikog spoja ( DI N 2505) moraj u se pri-
rubnica, vijci i brtva, promat rat i uvijek u meusobnoj zavisnosti. Proraun
treba da bude izvren za ugradnju i za pogonske uvjete.
Sile i momenti. Na slici 520 pri kazane su poj ednostavnj eno sile koje
djeluju na obodu prirubnice kao poj edinane sile.
Sila unutarnjeg tlaka. Djelovanjem unutarnj eg tlaka p javlja se sila na
prstenu stijenke cijevi F
R
.
Sila na prstenu stijenke cijevi
FR = P ^ (554)
Sila na prstenastu povrinu prirubnice
fdl-n d
2
n\
P
(555)
F
R
u N
F
p
u N
sila koja djeluje na prstenu stijenke
cijevi,
sila koja djeluje na prstenastu povri-
nu prirubnice,
p u N/mm
2
unutarnji tlak u cijevi,
d
B
u mm srednji promjer brtve,
d u mm unutarnji promjer cijevi.
Slika 520. Pojedinane sile na prirubnici
495
Uzi ma se da unutarnj i tlak djeluje do srednjeg promj era brtve d
B
(u
stvarnosti tlak opada preko cijele irine brtve).
Sila brtvenja F
B
utvrena pomou eksperimentalno dobivenih znaajki i to
kao sila brtvenja potrebna za deformaciju brtve F
BD
, naziva se sila predzatezanja,
odnosno sila brtvenja u pogonskom stanju F
B?
.
Sila predzatezanja je sila koja je pot rebna da bi se ostvarila odgovara-
j ua deformacija brtve, kako bi kasnije u pogonskom stanju bilo omogueno
brtvenje cjevovoda.
Sila predzatezanja F
BX)
= n d
B
k
0
K
B
(556)
F
BD
u N sila predzatezanja,
d
B
k
Q
u mm karakteristika brtve (irina djelovanja brtve kod sile predzatezanja),
K
B
u N/mm
2
deformacioni otpor materijala brtve.
Karakteristika brtve k
0
moe se uzeti i kao irina djelovanja brtve s
koj om se ulazi u proraun i na kojoj irini zamiljamo da se sila predzate-
zanja ravnomj erno rasporeuje.
Na osnovi iskustva dobivene vrijednosti /c
0
i K
B
obuhvaene su u tabl icama
153 i 154.
Sila brtvenja u pogonskom stanju F
BP
izraunava se iz j ednadbe:
F
BP
= p TI d
B
-k
x
- S
B
(557)
F
BP
u N sila brtvenja u pogonskom stanju,
p u N/mm
2
pogonski tlak u cijevi,
d
B
u mm irina djelovanja (vidi tablicu 153)
faktor sigurnosti u odnosu na nepropusnost, = 1,5 kod mekih brtve-
nica, =1,3 kod metalnih brtvi.
Sila brtvenja u pogonskom stanju dobivena radi smanjenja sile brtvenja
nakon ugradnj e:
umanjena sila brtvenja u pogonskom stanju
F'
BP
U N
F
R
u N
F
p
u N
F >
" B D =
BD
1
B~2
(558)
smanjena sila brtvenja u pogonskom stanju,
sila brtvenja pri ugradnji,
sila koja djeluje na prstenu stijenke cijevi,
sila koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice,
faktor koji uzima u obzir opadanje sile vijaka djelovanjem unutarnjeg
tlaka, =1,2 do nazivnog promjera 500 mm, =1,4 za nazivne pro-
mjere preko 500 mm,
faktor koji uzima u obzir puzanje mekih brtvi u trajnom pogonu
dan je u tablici 155. Za metalne brtve B
2
= 1.
Tablica 153. Karakteristine vrijednosti brtvenja (odgovaraju sadanjim saznanjima i stalno se dopunjuju)
Vrst brtve
Oblik brtve
Oznaka
Predzatezanje Pogon
Vrst brtve
Oblik brtve
Oznaka Materijal
irina djelovanja
k
0
u mm
')
2
)
u N/
')
mm
2
)
irina djelovanja
A:, mm
')
2
)
M
e
k
e

b
r
t
v
e

Plosnate brtve -
DIN 2690 do
2692
Ljepenka za
brtvenje
natopljena
Guma
20 h
D
- 1,0 b
D
0,5 b
D
0,5 b
0
M
e
k
e

b
r
t
v
e

Plosnate brtve -
DIN 2690 do
2692
Ljepenka za
brtvenje
natopljena
Guma 1 b
D
5b
D
1,0 b
D
0,5 b
D
0,5 b
0
M
e
k
e

b
r
t
v
e

Teflon 20 b
D
25 b
D
1,1 b
D
\,\b
D
M
e
k
e

b
r
t
v
e

/, materijal \5b
D
2001/bj ho 1,0 b
D
1,3 b
D
K
o
m
b
i
n
i
r
a
n
e

b
r
t
v
e

m
e
t
a
l
-

m
e
k
i

b
r
t
v
e
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

Spiralne
brtve
azbestne
Valovite
brtve
Nelegirani
elik,
kromni
- - 15fc
D
8 6
D
9fc
D
10 6
D
50fc
D
1,0 fc
D
0,6 b
D
0,6 b
D
0,6 b
D
1,3 b
0
0,6 b
D
0,7 b
D
1,0 b
D
K
o
m
b
i
n
i
r
a
n
e

b
r
t
v
e

m
e
t
a
l
-

m
e
k
i

b
r
t
v
e
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

<
JS88S8K
Spiralne
brtve
azbestne
Valovite
brtve
Nelegirani
elik,
kromni
- - 15fc
D
8 6
D
9fc
D
10 6
D
50fc
D
1,0 fc
D
0,6 b
D
0,6 b
D
0,6 b
D
1,3 b
0
0,6 b
D
0,7 b
D
1,0 b
D
K
o
m
b
i
n
i
r
a
n
e

b
r
t
v
e

m
e
t
a
l
-

m
e
k
i

b
r
t
v
e
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

Spiralne
brtve
azbestne
Valovite
brtve
Nelegirani
elik,
kromni
- - 15fc
D
8 6
D
9fc
D
10 6
D
50fc
D
1,0 fc
D
0,6 b
D
0,6 b
D
0,6 b
D
1,3 b
0
0,6 b
D
0,7 b
D
1,0 b
D
K
o
m
b
i
n
i
r
a
n
e

b
r
t
v
e

m
e
t
a
l
-

m
e
k
i

b
r
t
v
e
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

Spiralne
brtve
azbestne
Valovite
brtve
Al
Cu, Ms
meki elik
- -
15fc
D
8 6
D
9fc
D
10 6
D
30 b
D
35fc
D
45 b
D
1,0 fc
D
0,6 b
D
0,6 b
D
0,6 b
D
1,3 b
0
0,6 b
D
0,7 b
D
1,0 b
D
K
o
m
b
i
n
i
r
a
n
e

b
r
t
v
e

m
e
t
a
l
-

m
e
k
i

b
r
t
v
e
n
i

m
a
t
e
r
i
j
a
l

mmmm
Brtve s
metalnom
oblogom
Al
Cu, Ms
meki elik
- -
10 6
D
20 b
D
40 b
D
50 b
D
60 b
D
70 b
D
1,0 b
D
1,0 b
D
1,0 b
D
1,4 b
D
1,6 b
D
1,8 b
D
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

b
0 Metalne plo-
snate brtve
DIN 2994
- 0,8 b
D
1,0 b
D
- - b
D
+ 5 b
D
+5
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

Metalne plo-
snate brtve
DIN 2994
- 0,8 b
D
1,0 b
D
- - b
D
+ 5 b
D
+5
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

Metalne plo-
snate brtve
DIN 2994
- 0,8 b
D
1,0 b
D
- - b
D
+ 5 b
D
+5
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

# - i
Brtve u
obliku
romba
- 0,8 1,0 - - 5 5
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

Metalne
ovalne
brtve
- 1,6 2,0 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

WA- \
Metalne
ovalne
brtve
- 1,6 2,0 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

i
Metalne
okrugle
brtve
- 1,2 1,5 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

i i i
Metalne
okrugle
brtve
- 1,2 1,5 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

i
Metalne
okrugle
brtve
- 1,2 1,5 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

\\\\\\\*
Prstenasta
joint
brtva
- 1,6 2,0 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

'M
V-
''/,
SSS?
Prstenasta
joint
brtva
- 1,6 2,0 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

om l
Leasta
brtva
DIN 2696
- 1,6 2,0 - - 6 6
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

z* broj zubaca
Nazubljeni
profil u
obliku elja
DIN 2697
i
0,4 V ?
0,5
- - 9 + 0,2 z 9 + 0,2 z
M
e
t
a
l
n
e

b
r
t
v
e

Membranska
brtva
DIN 2695
- 0 0 - - 0 0
') tekui mediji
:
l plinovi i pare
Ispostavi li se u proraunu da j e:
F
/
B P
< F
B P
(559)
497
mora se poveati sila predzatezanja (sila brtvenja kod ugradnje) toliko, da se
u svakom sluaju ostvari
sila brtvenja u pogonskom stanju:
F
BD
^B
1
{F
K
+ F
p
+ B
2
F
BP
) (560)
Vidi legendu uz jednadbe (558).
Sila vijaka mora kod ugradnje izvriti deformaciju brtve, a u pogonu
mora sila vijaka drati u ravnotei silu na prstenu stijenke cijevi, silu koja
djeluje na prstenastu povrinu prirubnice F
p
i silu brtvenja.
Stanje nakon ugradnje. Ukupna sila vijaka F
vo
je ona koja je vea od
slijedeih sila:
sila vijaka nakon ugradnje
^ V O = ^ B D ili ^ B D (odnosno F
B D
) (561)
F
v o
u N sila vijaka nakon ugradnje.
Tablica 154. Deformacioni otpor K
B
i K
m
metalnih materijala brtvi
Materijal brtvi
N/mm
2
K
B3
u N/mm
2
Materijal brtvi
N/mm
2
100 c 200 C 300 C 400 C 500 C
aluminij, meki 100 40 20
(5)
-
-
bakar, meki 200 180 130 100 40
-
mekano eljezo ' 350 310 260 210 170 80
elik 400 380 330 260 190 120
legirani elik 13CrMo44 450 450 420 390 330 280
austenitski elik 500 480
-
- 390 350
Primjedba: Na normalnoj temperaturi je K
u
dzn kao deformacioni otpor kod 10% sabijanja <J
10
. Kao zamjena moe se upotrijebiti i <J
M
.
Tablica 155. Vrijednosti faktora B
2
za utjecaj puzanja
B2
Materijal
20 C 200 C 300 C 400 C 500 C
IT materijali 1,1
1,6 2,0 2,2 2,4
spiralne brtve, azbestne 1,0 1,0 1,25 1,35 1,45
valovite aluminijske brtve 1,0 2,5
Cu Ms 1,0 2,0
meki elik 1,0 2,0
brtve s metalnom oblogom:
od aluminija 1,0 2,3
od bakra i mesinga 1,0 2,0
od mekog elika 1,0
1,7
498
Pogonsko stanje. Ukupna
sila vijaka u pogonskom stanju F
yp
= F
R
+ F
p
+ F
B
(562)
F
VP
u N sila vijaka u pogonskom stanju.
Za F
B
treba uvrstiti veu vrijednost od F
B P
i F'
nP
.
Vanjski moment koji djeluje na prirubnicu, sveden na diobeni promjer
razmjetaja vijaka iznosi:
moment u stanju nakon ugradnje M
f o
= F
v o
a
B
(563)
M
f0
u Nmm moment savijanja koji djeluje na prirubnicu u stanju nakon ugradnje,
F
v o
u N sila vijaka nakon ugradnje,
b u mm krak savijanja u odnosu na silu brtvenja
moment u pogonskom stanju M
n
= F
R
a
R
+ F
p
a
p
+ F
B
a
B
(564)
M
f
u Nmm moment savijanja koji djeluje na prirubnicu u pogonskom stanju
sveden na diobeni promjer razmjetaja vijaka,
F
R
u N sila na prstenu stijenke cijevi,
a
R
u mm krak savijanja u odnosu na prsten stijenke cijevi,
sila koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice,
krak savijanja u odnosu na povrinu prirubnice,
sila brtvenja,
a
h
u mm krak savijanja u odnosu na silu brtvenja,
F
p
u N
a
p
u mm
F
B
u N
Za F
B
treba uvrstiti veu vrijednost od F
B P
i F
B P
.
Optereenje prirubnice. Vanjski momenti optereuju prirubnicu na savi-
janje.
Naprezanje na savijanje er
f
treba kontrolirati za opasni presjek u stanju
ugradnje i u pogonskom stanju
a
t
=
^jrT=~F'~ (565)
naprezanje na savijanje,
moment otpora prirubnice vidi (567), (568) i (569),
faktor vrstoe materijala vidi tablicu 6 na str. 24 i donje
podatke:
c-f u N/mm
2
W u mm
3
K u N/mm
2
do 120C 200 C 250 C 300 C
C0361 210 160 150 120
C 1430 i C 1431 280 200 210 190
s
v
z
faktor sigurnosti (vidi tablicu 157),
koeficijent slabljenja, =0,8 za elik, =0,7 za neeljezne metale,
korekcioni faktor (vidi tablicu 156).
Momenti otpora presjeka prirubnica razliitih oblika prikazani su na sli-
ci 521. Openito za proizvoljni presjek prirubnice A-A, slika 521a j e:
moment otpora W=2n
W u mm
3
moment otpora
Ostale oznake vidi na slici 521 a.
2A,eÛ{d+s
K
)[sl-
S
^j (566)
499
b )
P
I
B
b )
P
I
Y(
1
'//
B
1
6;
Slika 521. Prirubnice razliitih oblika prikazane zbog prorauna momenata otpora
Ako je opasni presjek na prijelazu od tanjurastog dijela prirubnice na
stoasti (sl. 521a):
(d
y
- d - 2d
y
j) h
2
+ (d + s
1
) (si -
S
-j moment otpora W=
71
(567)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i slika 521a.
Ako je posebno tanak tanjur prirubnice, pri emu opasni presjek B B
lei u tanjuru prirubnice (slika 521 b):
moment otpora W=~h
2
U - d ^
71
2
(568)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521b.
moment savijanja M F
v
- a
1
M
f
u Nmm moment savijanja,
F
v
u N sila vijaka,
a
1
u mm krak savijanja.
(569)
32*
500
Kod slobodne prirubnice (slika 521c):
71
moment otpora
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521c:
W=-(d
v
-d
2
-2d
yi
)h
2
moment savijanja M f = F
Y
a
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521c.
Kod zavarene prirubnice (slika 521 d):
71 3
moment otpora W=-(d
y
d 2s
0
2d
y
-
}
)h
2
+-(d + s
0
)sl
(570)
(571)
(572)
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521 d.
otpada kod vrlo
tanke stijenke
Korekcioni faktor z. Jednadbe za proraun dobivene su pokusima sa
materijalima s izrazitom granicom teenja. Ako karakteristika a e nema izra-
zitu granicu teenja, onda faktor z obuhvaa taj utjecaj (tablica 156).
Slika 522. Prirubnica za
zavarivanje prevuena niklom
Slika 523. Slobodna prirubnica
s obrubljenim cijevnim krajem,
platirana bakrom
Proraunska temperatura prirubnice moe se uvrtavati kako slijedi:
vrsta prirubnica i ogrljak prirubnice r
po
= 0,96 t
u
t
P0
u C
tr, U C
proraunska temperatura,
temperatura u unutranjosti posude, odnosno cijevi.
Na slici 522 prikazana je vrsta prirubnica za zavarivanje prevuena
niklom, a na slici 523 slobodna prirubnica s obrubljenim cijevnim krajem,
platirana bakrom.
14.2. Izraunavanje deformacija pri zagrijavanju 501
Tablica 156. Korekcioni faktor z
Materijal Faktor z
materijal s izrazitom granicom teenja (elik, austeniti) 1,0
materijali kod kojih granica teenja nije izrazita (bakar, aluminij) 1,2
materijali niske deformabilnosti (sivi lijev) 1,5
Tablica 157. Vrijednosti faktora sigurnosti S
Materijal
Pogonsko
s atestom za
materijal
stanje
bez atesta za
materijal
Ugradnja
s atestom
o preuzimanju
kontrola
bez atesta
o preuzimanju
Nelegirani i legirani elik
elini lijev
sigurnost u odnosu na granicu teenja ili
a
MlblC
sigurnost u odnosu na granicu teenja kod
20 C
Nelegirani i legirani elik
elini lijev
1,3
2,0
1,6 1,1
1,3
1,3
Bakar i bakarne legure
Aluminij i aluminijske legure
Sivi lijev, nearen
Sivi lijev, aren
Sigurnost u odnosu na prekidnu vlanu vrstou <r
M
Bakar i bakarne legure
Aluminij i aluminijske legure
Sivi lijev, nearen
Sivi lijev, aren
3,5
7,0
5,0
4,0
9,0
6,0
2,0
1
3,5
2,5
2,5
4,5
3,0
Tablica 158. Oznaavanje cijevnih vodova prema vrsti medija DI N 2403
Voda Para Zrak Plinovi Kiseline Luine Tekuine Vakuum
zeleno crveno plavo uto naranasto ljubiasto smee sivo
14.2. Izravnanje deformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova
Cijevni vodovi izloeni su zbog promjene temperature medija ili okoline
uzdunim deformacijama. Ove uzdune deformacije mogu se omoguiti odgo-
varajuim elastinim oblikovanjem voenja cijevi. Ako kompenzacij a uzdunih
deformacija zbog zagrijavanja nije omoguena samim sustavom cjevovoda,
potrebna je ugradnja posebnih elemenata koji omoguuj u deformacije.
Cijevni lukovi u obliku U lukova i lira izvode se ili kao glatke, ili nabrane, ili
kao valovite dilatacione cijevi i najjednostavniji su nain omoguavanj a toplin-
skih dilatacija. Na slici 524 pri kazana je glatka, nabrana i valovita lira i
nabrani U luk.
Kompenzatori od valovitih cijevi. Za niskotlane vodove i za male promjene
duljina, upotrebljavaju se leasti kompenzatori (sl. 525) ili j o meki kompen-
zatori od valovitih cijevi (sl. 526). Svaki val cijevi omoguuj e duljinske razlike
od 1 5 mm. Unutarnj a cijev za voenje smanjuje ot por protoka. Za vee
kutne promj ene upotrebljavaju se zglobni kompenzat ori od valovitih cijevi
(sl. 527). Gumeni kompenzat ori (sl. 528), preuzimaju ujedno vibracije i smanjuju
buku. Na slici 529 pri kazana je deformaciona brtvenica za nazivni tlak od
100 N/cm
2
do 400 N/cm
2
.
a) b) c)
Slika 524. Cijevni luk
a) u obliku glatke lire; b) u obliku nabrane lire; c) u obliku valovite lire; d) u nabranom
U-obliku
Slika 525. Leasti kompenzator
A A A
Slika 526. Kompenzator od valovitih
cijevi s unutarnjom cijevi za voenje
Slika 527. Zglobni kompenzator
od valovitih cijevi Slika 528. Gumeni kompenzatori
1 g|P" Tj j -
Slika 529. Deformaciona
brtvenica kao kompen-
zacioni dio
14.3. Cijevne podupore
Cijevni vodovi pol au se najee u snopovi ma i uvruju na tranice
ili nosae poloene okomi t o na osi cijevi. Pri t ome treba omoguiti da pri
zagrijavanju cijevi mogu dilatirati.
Cijevni vodovi veih promj era uleiuju se pomou valjaka na nosae
ili na drae, koji imaju mogunost opruenja.
Razlikujemo uporita i leaje. Uporita su pot pore koje onemoguuj u
pomicanj e cijevnog sustava, leaji su pot pore koje osim preuzimanj a vanjskih
sila, omoguuj u relativno gibanje cijevnog voda. Na slici 530 pokazano je
14.3. Cijevne podupore 503
uporite u vijanoj, a slika 531 u zavarenoj izvedbi. Slika 532 prikazuje po-
mino uporite, slika 533 klizni leaj, a slika 534 valjni leaj.
504
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi (Armatura)
14.4.1. Zadaci, vrste, zahtjevi
Cijevna ar mat ur a slui ili za pot puno ili za djelomino zatvaranje cijevnih
vodova, da bi se postigli odreeni sigurnosni i regulacioni zahtjevi. Armatura
esto preuzi ma i stodobno vie navedenih funkcija. Zadat ak zaporni h organa j e
pot puno i djelomino zatvaranje toka medija u cjevovodu. Posluivanje zapor-
nih organa moe biti runo, mehani ko ili aut omat sko. Ako j e mehani zam za
otvaranj e reguliran automatski od odgovaraj uih veliina tlaka, temperature,
brzine toka, govori mo o regulacionim organi ma ili sigurnosnim organima.
Osnovna karakteri sti ka razliitih vrsta zaporni h organa j e smjer gibanja
samog organa za zapiranje. Prema t ome razlikujemo etiri vrste zaporni h
organa, slika 535:
O -
T
O
Or O
a) b) c) dl
Slika 535. Principne skice osnovnih vrsta zapornih organa: a) ventil; b) zasun; c) zaklopka;
d) pipac.
1. Ako se zaporni organ kree u smjeru t oka ili suprot no toku, govorimo o
ventilima,
2. ako se zaporni organ kree okomi to na smjer toka, govorimo o zasunima,
3. Ako je zaporni organ okretljiv oko osi koj a je okomi t a na smjer toka,
a sam tok je gotovo paralelan s povri nom tijela koje zatvara tok, govorimo
o zaklopkama,
4. ako je zaporni organ oblikovan kao valjak ili stoac, a pokree se okretanjem
oko osi koja stoji okomi t o na smjer toka, govori mo o pipcima (slavinama)
Da li emo upotrijebiti u konkret nom sluaju ventil, zasun ili slavinu,
proizlazi iz njihovih prednosti i nedostataka.
Prednost ventila je u mogunosti brzog otvaranj a i zatvaranja, lakoj
izradi brtvenih povrina i mogunosti da se vri i regulacija. Nedostaci su u
promj enama smjera toka' medija prol azom kroz ventil i time poveanim
gubicima tlaka, te u mogunosti da se prljavtina taloi u mrtvim kutovima.
Daljnji nedostatak su j ai udari pri otvaranj u i zatvaranju. Ventili se upotreb-
ljavaju do najvieg tlaka, ali za srednje nazivne promjere.
Prednosti zasuna su mal a ugradbena duljina, prol az medija bez promj ene
smjera toka, bez smanjenja presjeka. Nedost at ak je potreba velikog hoda,
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi
505
to zahtijeva veliku ugradbenu visinu. Obr ada brtvenih povrina je neto
tea, a klizno gibanje zapornog organa izaziva troenje i trenje. Odgovaraj uom
konstrukti vnom izvedbom i i zborom materijala moe se taj nedostatak umanjiti.
Upot reba zasuna protee se na najvee nazivne promjere, a srednje tlakove.
Pipci su j ednostavni i jeftini zaporni organi. Medij prolazi pipcem ne
mijenjajui tok. Posluivanje pipca je j ednostavno, a mogu se i lagano popraviti
u sluaju kvara. Brtvenje nije, meuti m, najpovoljnije. Udari su pri otvaranju
i zatvaranj u neizbjeni. Upotrebljavaju se za male nazivne promjere i srednje
tlakove.
Pri izboru zaporni h organa moraj u biti ispunjeni slijedei zahtjevi:
bezuvjetna pogonska sigurnost, j ednostavno odravanje i
j ednostavno i sigurno posluivanje, stavljanje u pogon,
sigurno brtvenje i u traj nom pogonu, mali gubici tlakova.
14.4.2. Ventili
Osnovne razlike izmeu pojedinih vrsta ventila proizlaze:
iz smjera gibanja medija:
prolazni ventil, kutni ventil, ventil za pro-
mjenu smjera gibanja medija ;
iz nai na izvedbe sjedita ventila:
tanjurasto sjedite, sjedite u obliku klipa,
u obliku membrane;
iz poloaja sjedita ventila:
ravno sjedite, koso sjedite;
iz izvedbe vretena:
vreteno s navojem u unutranjosti ventila,
vreteno s navojem izvan ventila;
iz materijala:
sivi lijev, elini lijev, crveni lijev, elik,
keramika, laki metali, plastika;
iz tehnologije izrade ventila:
lijevani, kovani, zavareni, preani ventili;
iz medija:
za paru, vodu, plin, zrak, kiseline, mulj;
iz vrste pogona ventila:
runi, elektromotorni, elektromagnetski, hidrauliki, pneumatski pogon;
iz junkcije ventila:
isti zaporni, regulacioni, sigurnosni, brzozatvarajui ventili;
iz vrste prikljuaka ventila:
prirubnica, navoj, prikljuak za zavarivanje (Ventili za ope svrhe: podjela,
definicije JUS M.C5.020).
Slika 536. Prolazni ventil
1 runo kolo; 2 vreteno; 3 matica;
4 kraun; 5 brtvilo brtvenice; 6 vijak
poklopca; 7 tanjurasti zapornik:
8 prsten u zaporniku; 9 prsten u ku-
itu; 10 kuite
506
Pojedini dijelovi ventila prikazani su na prol aznom ventilu, slika 536.
Ovi dijelovi javljaju se u poj edinim konstrukcij ama ventila u razliitim izvedbama.
Kuite ventila utjee prema izvedbi na veliinu gubitaka. Prol azni presjek je
najee okrugao i odgovara promj eru dovodne cijevi. Pri promjeni presjeka
stvaraju se prijelazi koji djeluju kao sapnice i difuzori. Prol azni otvor zatvara se
ventilskim tanj urom. Tanj ur i kuite dodiruju se preko dva prstena, od kojih
je j edan ugraen u tanjur, a drugi u kuite. Prsteni mogu biti i navareni
(steliti) ili izravno oblikovani, kao sjedite na kuitu i tanjuru.
Pot rebna sila brtvenja na sjeditu ventila ostvaruje se vretenom (do
200 C mesing ili bronca, preko 200 C nerajui elik). Okretanj em vretena
ostvaruje se otvaranje i zatvaranj e ventila, pomicanj em vrsto ili pomi no na
vreteno ugraenog tanjura. Mati ca vretena (me-
sing ili crveni lijev), brtvenje i voenje vretena je u
pokl opcu ventila, koji ujedno zatvara kuite.
Kuite ventila nastoji se danas oblikovati
t ako da se gubici tlaka strujanjem svedu na naj-
manj u moguu mjeru. Mrtvi kutovi izazivaju vrtlo-
enje. Na slici 537 prikazan je tok strujnica na
tzv. Rhei-ventilu, iz kojeg se vidi da su izbjegnuti
mrtvi kutovi i vrtloenja. Slika 538 prikazuje kosi,
slika 539 kovani, a slika 540 kutni ventil. Na
slici 541 pri kazan je ventil s mogunou pro-
mjene smjera strujanja, na slici 542 membranski,
a slici 543 klipni ventil.
Slika 537. Tok strujnica na tzv. Rhei-ventilu
Slika 538. Kosi ventil, vrlo povoljan u pogledu strujanja,
eliptini presjek prelazi na izlazu u kruni Slika 539. Kovani ventil
14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi 507
Prema smjeru strujanja medija moe kod zatvorenog ventila pritisak
djelovati odozgo na tanjur, pomaui vretenu, ili odozdo, u kojem sluaju
vreteno ne preuzima samo potrebnu silu brtvenja, nego jo i pritisak medija.
Slika 542. Mcmbranski ventil od sivog lijeva, Slika 543. Klipni ventil: 1 klip; 2 i 3
gumiran brtveni prsteni; 4 poklopac; 5 otvor
508
Odbojni ventili (sl. 544) otvaraju i zatvaraju se automatski u zavisnosti
od razlike tlaka ispred i iza sjedita ventila. Upotrebljavaju se za aut omat sko
zatvaranje vodova ako npr. doe zaustavljanjem pumpe do prestanka dobave
medija. Tlak u dijelu cjevovoda iza ventila nee pasti.
Slika 547. Presjek otvora
prolaznog i prigunog ventila:
Slika 546. Sigurnosni ventil 1 kuite, 2 tanjur, 3 priguni ovratnik
s oprugom a) kod prolaznog; b) kod prigunog ventila
Sigurnosni ventili su za vrijeme urednog odvijanja pogona zatvoreni, a
otvaraju se automatski ukoliko tlak u vodu prijee doputenu granicu.
Na tanjur ventila, a preko njega na njegovo sjedite, djeluje opruga ili uteg,
to je mogue nastavljati. Otvaranj e ventila nastupi t e kada tlak u vodu
savlada silu opruge ili utega. Na slici 545 pri kazan je sigurnosni ventil s
utegom, a na slici 546 sigurnosni ventil s oprugom. Sigurnosni ventili se
primjenjuju radi zatite od opasnosti pretl aka u vodovi ma s parom, uljem
509
itd. U uljnom sustavu mot or a s unutarnj i m izgaranjem djeluje nastavljivi
sigurnosni ventil kao ventil za regulaciju tlaka.
Priguni ventili slue za mijenjanje toka medija. Oni djeluju istovremeno
kao zaporni, od kojih se razlikuju samo prigunim ovratni kom. Kod zapornog
ventila pot rebno je samo nekoliko okretaja vretena da bi se otvorio cijeli
presjek za prol az medija. Fi no nastavljanje prol aza medija nije mogue. Presjek
otvora prol aznog i prigunog ventila sa prigunim ovratni kom prikazuje
slika 547. Priguni ovratnik omoguuje poveanje presjeka za prolaz medija
zavisno od hoda vretena.
Brzozatvarajui ventili imaju zadatak da kod turbinskih postrojenja omo-
gue aut omat sko zatvaranje dovoda pare kada nastupi opasnost, npr. kod
prestanka podmazivanj a leaja ili previsoke brzine vrtnje turbine. Ventil se
ukljuuje kao aut omat ski zaporni ventil u glavni dovod pare. U normal nom
pogonu ventil je otvoren. Za zatvaranje slui sila opruge. U normal nom pogonu
ventil se dri otvorenim pomou posebne zapore. Kada nastupi opasnost zapora
se automatski , najee hidrauliki, povlai t ako da opruga zatvara ventil.
Ventili koji djeluju u sluaju loma cijevi su t akoer otvoreni za vrijeme
normal nog pogona. Zatvaraj u se automatski kada u dijelu iza njih nastane
nagao pad tlaka.
Redukcioni ventili snizuju kod pare ili plinova (u bocama) pritisak u dijelu
voda iza ventila. Visinu redukcije pritiska mogue je tono nastaviti. Sili koja
djeluje na tanj uru, a proizlazi iz pritiska medija ulazne strane, suprostavlja
se sila opruge ili utega i pritiska na tanj uru izlazne strane. Otvor se nastavlja
prema koliini troenja medija.
14.4.3. Zasuni
Na slici 548 prikazan je zasun sa raspornim
klinom i njegovi glavni dijelovi (JUS M.C5.600,
zasuni za ope svrhe: definicije, zajednike od-
redbe). Zapor no tijelo zasuna moe biti j edno-
djelno ili dvodjelno, u obliku ploe, klina ili
klipa, a izvlai se pri otvaranju pot puno izvan
toka medija. Iz toga proizlazi da su ugradbene
mjere zasuna velike. Izmeu nalenih povr-
ina zapornog tijela i kuita javlja se pri otva-
ranju i zatvaranj u klizanje.
Slika 548. Zasun sa zapornim klinom
/ runo kolo; 2 vreteno; 3 brtvenica; 4 zglobni vijak
5 brtvilo; 6 prsten; 7 uvrenje ojaanja vretena; 8 osigu-
ranje; 9 kapa; 10 vijak; 11 brtva; 12 matica; 13 prsten;
14 razupora; 75 ploe; 16 kuite
510
Vreteno moe vriti samo kruno gibanje, pri tome je aksijalno nepomino
(sl. 549), moe zatim vriti kruno gibanje i aksijalno pomicanje (sl. 550),
a moe se samo aksijalno pomicati (sl. 551). Prva izvedba odlikuje se mal om
ugradbenom visinom, vreteno nije izloeno prljavitini, ali je zato izloeno
utjecaju medija, zatvoreno je i teko se moe kontrolirati. Druga izvedba bolje
titi vreteno od agresivnog medija, ali treba veu ugradbenu visinu. Trea
izvedba omoguuje bolju kontrolu vretena, potreban ugradbeni prostor je nii,
no izvedba je skupa.
aksijalno nepominim Slika 550. Zasun s aksijalno po- Slika 551. Zasun s aksijalno
vretenom minim i okretljivim vretenom pominim vretenom
Slika 552. Zasun s krutim Slika 553. Zasun s podesivim viedjelnim
jednodjelnim zapornim tijelom zapornim tijelom
Prema osnovnom obliku kuita razlikujemo plosnate, ovalne i okrugle
zasune (JUS M.C5.600).
Prema konstrukciji zapornog tijela dijelimo zasune na one sa krutim
zapornim tijelom (sl. 552) i na one s podesivim zapornim tijelom, slika 553
(sastavljenim od vie dijelova iji se meusobni poloaj moe mijenjati, pa se
na taj nain zaporno tijelo moe prilagoditi obliku sjedita kuita). S obzirom
na mogunosti prikljuenja na cjevovod dijelimo zasune na one s prirubni-
cama, na zasune s navojnim prikljucima i na zasune s prikljucima za zavarivanje.
Zasuni ne mijenjaju smjer t oka medija,
pa su pri pot puno otvorenom zasunu
faktori gubi taka tl aka niski. Kod zasuna
moe se smjer gibanja medija j ednostavno
promijeniti. Vrijeme zatvaranja je dosta
dugo. Na nalenim povri nama javlja se
trenje klizanja, pa je time- poveano tro-
enje.
Zasuni su najraireniji zaporni or-
gani. Upotrebljavaju se za tekuine, pli-
nove i paru, za srednje i velike nazivne
promjere, a za sve tlakove. Ugradbene du-
ljine su malene. Zasuni omoguuj u fino
nastavljanje djelominog otvaranja, to
omoguuj e tono nastavljanje koliine pro-
toka. Sile potrebne za pokretanj e zapornog
tijela su dosta visoke radi trenja izmeu
ploe i sjedita zasuna.
Na slici 554 prikazan je zasun sa za-
porni m tijelom u obliku klina s klinastim
ploama, koje se automatski nastavljaju.
Slika 554. Zasun sa zapornim tijelom u obliku klina,
s klinastim ploama koje se automatski nastavljaju
14.4.4. Pipci (Slavine)
Pipci su najjednostavniji zaporni organi. Sastoje se od kuita sa priklju-
cima u obliku prirubnica i navoja, cilindrinog, ee stoastog zapornog
tijela, zatim dijelova za uleitenje, odnosno uvrenje i posluivanje. Kod
pipaca za agresivne, otrovne i guste medije postoje dodat no j o brtvenice za
brtvenje, ureaji za zagrijavanje i podmazivanje. Razlikujemo ravne, kutne i
trokrake pipce (JUS M.C5.400). Na slici 555 prikazan je pipac s brtvenicom
i pri rubni cama s popi som glavnih dijelova. Na slici 556 pri kazan je trokraki
pipac (omoguuje, osim zapiranja, i promj enu smjera t oka od A u B ili u C).
512
Materijal kuita pi paca i zaporni h tijela su lijevano eljezo, mesing, razliite
bronce, laki metali, umjetni materijali, staklo i glina (za specijalne svrhe).
Ot vor u zapornom tijelu trapezasta je presjeka, zaobljenih krajeva.
stor brtvenice; 6 vrteno: 7 vijak Slika 556. Trokraki pipac
Pipci nalaze primj enu u ni skotl anom podruj u i za mal e nazivne promjere
i to t amo gdje se zahtijeva brzo zatvaranje i otvaranj e i gdje time izazvani
udari nemaj u znaenja. Odlikuju se j ednostavnom izradom, malim ugradbenim
mj erama, malim gubicima tl aka dobri m mogunosti ma za promj enu smjera
i mogunost i ma za ubruavanj e sjedita. Nedostaci su u velikom troenju
brtvenih povrina izazvanim stalnim trenjem i promj enom veliine sile poslui-
vanja pipca.
14.4.5. Zakl opke
Zaklopke se upotrebljavaju kao zaporni, regulacioni i sigurnosni organi
(povratne zaklopke). Kao priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju
se zaklopke izravno u cijevne vodove. Kuite, najee bez proirenja, produ-
enje je cijevovoda. Zapor no tijelo moe biti ploasto, leasto ili sanduasto,
okrugl o ili etvrtasto, a okretno je oko osi okomi te na smjer strujanja.
Zapor ni m tijelima se koji put, zbog smanjenja gubitaka, daje hidrodinamian
oblik. Osovi na oko koje se zaporno tijelo okree moe biti smjetena na
sredini zapornog tijela ili sa strane. U zatvorenom poloaj u stoji zaporno
tijelo, za razliku od otvorenog poloaja, u gotovo okomi t om poloaju u
odnosu na smjer strujanja. Pogon zapornog tijela vri se bilo rukom bilo
mot or om preko odgovaraj uih prijenosnih el emenata (zupani segment i mali
zupanik, segment punog kol a i pu). Brtvenje zapornog tijela prema kuitu
moe se obaviti posebno ugraenim prstenima, ili bez njih. Pri tome treba,
osim kod specijalnih konstrukcija, uzimati u obzir i odreene gubitke medija
prodiranj em kroz povrinu brtvenja.
Prigune zakl opke odlikuju se pot rebom mal og prostora, malim silama
za posluivanje, krat ki m vremenima nunim za poetak djelovanja, moguno-
u upotrebe za velike nazivne promjere, srednje i visoke pogonske tlakove,
te mogunou promj ene smjera toka. U normal noj izvedbi i kod veih
nazivnih promj era nisu nepropusne. Gubi ci su kod otvorenog i samo mal o
pritvorenog zapornog tijela relativno niski (vidi tablicu 159). Na slici 557
pri kazana je priguna zakl opka s leastim zaporni m tijelom. Brtvi se brtvenim
prstenima od gume ili metala.
Slika 557. Priguna zaklopka s leastim zapornim tijelom: a) izgled; b) detalj brtvenja
Kao specijalan oblik zaporne zaklopke moe se uzeti povratna zaklopka
(sl. 558). Sastoji se od kuita i zapornog tijela okret nog oko osi smjetene
iznad zapornog tijela. Medij koji struji podie automatski zaporno tijelo.
Tablica 159. Koeficijenti gubitaka pojedinih zapornih organa
Zaporni organ
Koeficijenti guBitaka tlaka
Zaporni organ nazivni
promjeri
mm
odnos hoda prema
promjeru
A/rf=0,2 do 1,0
nastavljeni kut
10 do 60
Normalni ventil (ravno sjedite) 4,4 do 3,6
Normalni kutni ventil (ravno sjedite) 3,2 do 5,3
Kosi ventil 2,7 do 2,4
r
Klinasti ovalni zasun 1,8 do 0,07
Ploasti zasun
Klinasti zasun
3,5 do 0
5,8 do 0,15
-
Priguna zaklopka s leastim profilom 1 do 8,4
Priguna zaklopka s plosnatim profilom 0.8 do 11,8
33 l'lcmcnli strojeva
5 1 4
Kada brzina strujanja medija opadne smanjuje se otvor, a kad medij ne
Pregledni, lako pristupani cijevni vodovi.
Mogunost brzog zatvaranja.
Pravi l an izbor materijala.
Dobr e i l ako izmjenljive brtve.
Ako je pot r ebno: mogunost odzraivanja, odvodnjavanja, odmu-
ljivanja i pranjenja cjevovoda.
Korozi ona zatita.
Jednoznano oznaavanje.
Zaporni , kontrol ni i regulacioni organi treba da su sigurni i
djelotvorni (eventualno aut omat ski signali u sluaju opasnosti
za cjevovod).
Voditi rauna o pot rebnom nagi bu (padu),
Predvidjeti mogunost dilatacije.
Pravil no podupiranj e cjevovoda u upori ti ma i leajevima.
Uzimanj e u obzir utjecaja okoline.
Smanjenje gubitaka strujanja odravanj em j ednaki h presjeka cje-
vovoda.
Pravil an izbor brzina strujanja.
Izbjegavanje nepotrebni h lukova i primj ena armat ure i fazonskih
dijelova, s dobri m karakteri sti kama strujanja.
Pravil an izbor materijala.
Dat i prednost ravnim vodovima.
Teiti da vodovi budu kratki.
struji ili se smjer strujanja pro-
mijeni otvor se pot puno zatvara.
Brtvenje kuita je mesingom ili
kod agresivnog medija neraj uim
materijalima. Brtvenje zapornog
tijela je metal om ili gumom.
Slika 558. Povratna zaklopka
14.4.6. Principi gradnje cijevnih sustava
Pogonska sigurnost
Ekonominost
515
Mogunost proirenja
Pri projektiranju pogona mor a se u svakom sluaju voditi rauna o
mogunosti ma proirenja cjevovoda, da ne bi cjevovodi predstavljali smetnje
moguem proirenju.
Plansko odravanje
Predvidjeti mogunost lagane mont ae i demontae.
Osigurati mogunost popravaka da se ne zaustavlja pogon odgo-
varajuim prespajanjem.
Osigurati dobru pristupanost dijelovima koji znae opasnost.
Crtei cijevnih vodova
Za svaku instalaciju cijevnih vodova moraj u postoj ati odgovarajui
crtei. Nai n rada cjevovoda, njegove zaporne, kontrol ne i sigurnosne funkcije
moraj u biti l ako uoljive. Pl an polaganj a cjevovoda mor a biti nacrtan u
mjerilu, ali t ako da je raspored sustava cjevovoda pri kazan u za to predvi-
enom prostoru. Za cijevne vodove koji bi mogli da kolidiraju s dijelovima
strojeva, aparat a i zgrada, u ijoj blizini bi trebali da prolaze, treba i cjevovod
i te dijelove nacrtati u mjerilu s glavnim kont urama, da bi se tono utvrdio
stvarno raspoloiv prostor za posluivanje i montau. Ako je u j ednom prostoru
predvieno vie cijevnih sustava, pot rebno ih je u crteima oznaiti boj ama,
a i same cjevovode prije putanja u pogon odgovaraj ue obojiti.
1 1 *
15. DODATAK UZ 9.1.9.
15.1. EVOLVENTNE FUNKCI J E
Pomou evolventnih funkcija moe se odrediti debljina zuba na bilo
kojem polumjeru r, ako su nazivne debljine zuba V-zupanika na diobenoj
krunici izraene j ednadbama:
Vanjsko ozubljenje
p
V-PLUS zupanik .. .s=- + 2 x m tan a
V-MI NUS zupanik.
Unutranje ozubljenje
p
.s=-2x m tan a
2
P
V-PLUS zupanik .. , s=- 2 x m tan a
V-MI NUS zupanik . . . s = | + 2 x m tan a
Za konstrukciju evolvente iji je
polumjer temeljne krunice r
b
= l , prema
slici 559 iznose lukovi:
Slika 559. Geometrijski odnosi jedi-
nine evolvente
ev a
a u
y u '
AC = D C = Q = t a na
AB = eva = tan a a = y
je evolventna funkcija kuta, a ita se evoluta a",
tlani kut
polarni kut.
Prema slici 560 iznosi u odnosu na temeljnu krunicu luk:
FG = r
b
(tan a a ) =r
b
ev a
FH = r
b
(tan a" - o?) = r
b
ev a"
GH = FH FG = r
b
(ev a" - ev a)
GK r
GK =
s
2
2-r
S -~- T
Nadalje j e - = ( G K - GH) -
'"b Slika 560. Debljina zuba s na proizvoljnom polumjeru
15.1. Evolventne funkcije 517
Uvrtavanjem vrijednosti za GK i GH, dobiva se debljina zuba s" na
polumjeru r", odnosno promjeru d".
s" = 2
2-r
r
b
(ev a" ev a)
s" = 2r" f^+ev a - e v a"\ = d" H+ e v a - e v a"
Kut a proizlazi iz odnosa r
b
= r cos a = r" cos a"
cos a = cos a = cos a
Debljina zuba na temeljnoj krunici s
b
dobiva se iz uvjeta: ev a" = ev a
b
= 0
s
b
= 2 r
b
f ^ + e v a j
Tjemena debljina zuba s
a
dobiva se pomou kuta a
a
iz odnosa r
b
=r
a
cos a
a
,
odnosno cos CL=
s
a
= 2r
a
f - +e v a - e v a
a
Kut a' pri kojem zub postaje iljak, dobiva se za s = 0
2r ( ^ +
e v
a ev </ j = 0
ev a ' ' =- +e v a
a
Polumjer odnosno promjer na kojem zub postaje iljak dobiva se iz
odnosa:
cos a
f r -
d' = d
cos a
cos a
cos a'
Vrijednosti evolventnih funkcija dane su u slijedeoj tablici.
Evolventne funkcije y
a ,0 ,1
,2 ,3 ,4
10
11
12
13
14
0,0017941
0,0023941
0,0031171
0,0039754
0,0049819
0,0018489
0,0024607
0,0031966
0,0040692
0,0050912
0,0019048
0,0025285
0,0032775
0,0041644
0,0052022
0,0019619
0,0025975
0,0033598
0,0042612
0,0053147
0,0020201
0,0026678
0,0034434
0,0043595
0,0054290
15
16
17
18
19
0,0061498
0,0074927
0,0090247
0,010760
0,012715
0,0062760
0,0076372
0,0091889
0,010946
0,012923
0,0064039
0,0077835
0,0093551
0,011133
0,013134
0,0065337
0,0079318
0,0095234
0,011323
0,013346
0,0066652
0,0080820
0,0096937
0,011515
0,013562
20
21
22
23
24
0,014904
0,017345
0,020054
0,023049
0,026350
0,015137
0,017603
0,020340
0,023365
0,026697
0,015372
0,017865
0,020629
0,023684
0,027048
0,015609
0,018129
0,020921
0,024006
0,027402
0,015850
0,018395
0,021217
0,024332
0,027760
25
26
27
28
29
0,029975
0,033947
0,038287
0,043017
0,048164
0,030357
0,034364
0,038742
0,043513
0,048702
0,030741
0,034785
0,039201
0,044012
0,049245
0,031130
0,035209
0,039664
0,044516
0,049792
0,031521
0,035637
0,040131
0,045024
0,050344
30
31
32
33
34
0,053751
0,059809
0,066364
0,073449
0,081097
0,054336
0,060441
0,067048
0,074188
0,081894
0,054924
0,061079
0,067738
0,074932
0,082697
0,055518
0,061721
0,068432
0,075683
0,083506
0,056116
0,062369
0,069133
0,076439
0,084321
35
36
37
38
39
0,089342
0,098224
0.107782
0,118061
0,129106
0,090201
0,099149
0,108777
0,119130
0,130254
0,091067
0,100080
0,109779
0,120207
0,131411
0,091938
0,101019
0,110788
0,121291
0,132576
0,092816
0,101964
0,111805
0,122384
0,133750
40
41
42
43
44
0,140968
0,153702
0,167366
0,182024
0,197744
0,142201
0,155025
0,168786
0,183547
0,199377
0,143443
0,156358
0,170216
0,185080
0,201022
0,144694
0,157700
0,171656
0,186625
0,202678
0,145954
0,159052
0,173106
0,188180
0,204346
ev a = tan a a
,5
0,0020795
0,0027394
0,0035285
0,0044593
0,0055448
0,0067985
0,0082342
0,0098662
0,011709
0,013779
0,016092
0,018665
0,021514
0,024660
0,028121
0,031917
0,036069
0,040602
0,045537
0,050901
0,056720
0,063022
0,069838
0,077200
0,085142
0,093701
0,102916
0,112829
0,123484
0,134931
0,147222
0,160414
0,174566
0,189746
0,206026
,6
0,0021400
0,0028123
0,0036150
0,0045607
0,0056624
0,0069337
0,0083883
0,0100407
0,011906
0,013999
0,016337
0,018937
0,021815
0,024992
0,028485
0,032315
0,036505
0,041076
0,046054
0,051462
0,057328
0,063680
0,070549
0,077968
0,085970
0,094592
0,103875
0,113860
0,124592
0,136122
0,148500
0,161785
0,176037
0,191324
0,207717
,7
0,0022017
0,0028865
0,0037029
0,0046636
0,0057817
0,0070706
0,0085444
0,0102174
0,012105
0,014222
0,016585
0,019212
0,022119
0,025326
0,028852
0,032718
0,036945
0,041556
0,046575
0,052027
0,057940
0,064343
0,071266
0,078741
0,086804
0,095490
0,104841
0,114899
0,125709
0,137320
0,149787
0,163165
0,177518
0,192912
0,209420
,8
0,0022646
0,0029620
0,0037923
0,0047681
0,0059027
0,0072095
0,0087025
0,0103963
0,012306
0,014447
0,016836
0,019490
0,022426
0,025664
0,029223
0,033124
0,037388
0,042039
0,047100
0,052597
0,058558
0,065012
0,071988
0,079520
0,087644
0,096395
0,105814
0,115945
0,126833
0,138528
0,151083
0,164556
0,179009
0,194511
0,211135
,9
0,0023288
0,0030389
0,0038831
0,0048742
0,0060254
0,0073501
0,0088626
0,0105773
0,012509
0,014674
0,017089
0,019770
0,022736
0,026005
0,029600
0,033534
0,037835
0,042526
0,047630
0,053172
0,059181
0,065685
0,072716
0,080306
0,088490
0,097306
0,106795
0,116999
0,127965
0,139743
0,152388
0,165956
0,180511
0,196122
0,212863
15.2. Proraun razmaka osi elnika 519
15.2. PRORAUN RAZMAKA OSI ELNIKA UPOTREBOM
EVOLVENTNIH FUNKCIJA
Dovedemo li oba zupani ka V para u poloaj da njihovi bokovi dodiruju
standardni profil, kako to pokazuj e sl. 561a, nee se pri t ome meusobno
dodirivati di obene krunice a ni bokovi zuba. Standardni profil dodiruje
bokove zupani ka 1 u t okama A i A', a zupani ka 2 u t okama B i B'.
Izmeu diobenih krunica postoji razmak veliine:
C
1
C
2
= x
1
m+x
2
m m(x
l
+ x
2
)
Razmak osi O1O2 iznosi:
a
p
= r
l
+ r
2
+ C ^ = r
l
+ r
2
+ m(x
1
+ x
2
)
0
2
o
2
Slika 561. V-par zupanika: a) u poloaju da njihovi bokovi dodiruju standardni profil; b) u poloaju
neposrednog dodira bokova bez zranosti
Pri ovom razmaku osi 0 ^ 2 = a
p
postoji izmeu bokova zranost. Budui
da do moment a kada se budu odreivale izradne tolerancije, moraj u dimenzije
zupanika biti takve da omoguuj u neposredni dodir bokova bez zranosti,
treba zupanike V para dovesti na razmak osi a<a
p
, sl. 561b.
520
15.2. Proraun razmaka osi elnika
Razmak osi V para a^r
i
+ r
2
. Pr ema tome se zupanici nee dodirivati
svojim diobenim krunicama. Dodi ri vat e se ki nematski m kruni cama r
wl
i r
w 2
. Razmak osi 0 ^ 0 2 j ednak j e zbroju polumj era kinematskih krunica
0 ' i 0 2 = a = r
w
i +r
W
2
Ove ki nematske krunice valjaju se meusobno j ednaki m obodni m
brzi nama. Radi toga moraj u i koraci ki nematski h krunica (p
w
) biti meusobno
j ednaki . Budui da j e debljina zuba j ednog zupani ka j ednaka irini uzubine
drugog zupani ka moe se pisati:
S
wl
=
^w2 i
S
w2
= =
^wl
Na sl. 562 j e pokazano da j e zbroj debljina zuba na kinematskim kruni-
cama j ednaka koraku kinematske krunice p
w
Pw
= 5
wl + Cl
= S
w 2 + ^w2
= S
wl +
5
w 2
kinematska
krunica 2
diobena / '
krunica 2-y
diobena
krunica 1
kinematska
krunica 1
.1
Slika 562. Razmak osi V-para bez bone zranosti
Pr ema ranijem, koritenjem evolventnih funkcija, moe se debljina zuba
na ki nematski m kruni cama izraziti j ednadbama
s
wl
= d
wl
^" +
ev
-ev-a
w
j
Sw2 = ^w2 bf
+ e v a - e v a
*
Uvrtavanj em dobiva se:
p
w
= s
w l
+ 5
w 2
= d
wi
(^+ev a - ev a + d
w2
^ + e v a - ev a
w
^J
15.2. Proraun razmaka osi elnika 521
P ' Z p I 71 \
Sa d
w
=, s=-+2 -x m- t an a = m[-+2 - x- tan a I i d
1
= z
1
-m,
% 2 \2
d
2
z
2
- m, dobiva se:
Pw' Zl
71
\- + 2x
1
tan a +e v a ev a
w
z
x
V 2 J
+
71
1 ( * , \
- + 2x
2
t an a +e v a ev a
w
Z
2 V
2
/
Skraenjem p
w
i sreivanjem j ednadbe dobiva se:
0 = 2 (xi + X2) t an a (zi + z
2
) (ev a
w
- e v a)
Iz gornje j ednadbe proizlazi zbroj faktora pomaka profila:
ev a
w
ev a
2 t an a
Pogonski kut zahvatne crte a
w
, ako su zadani faktori pomaka profila
iznosi:
ev oc, =2 t an a + ev a
crte
z
x
+z
2
Ako je zadan razmak osi a glasi j ednadba pogonskog kut a zahvatne
z
1
+z
2
c o s a
w
=
2a
mcos a
Pr ema ranijem proizlazi:
cos a
"wi = "i
cos a
w
^w2 = ^
cos a
cos a,
^wi + ^w2 d
l
+d
2
cos a z , +z
2
cos a
a = = - * m
2 2 cos a
w
2 cos a
w
Smanjenjem razmaka osi od a
p
na a smanjila se i tjemena zranost
c ( c =l , 25 m) . Ako pri neposrednom dodi ru bokova bez zranosti treba
sauvati tjemenu zranost c treba smanjiti tjemeni promjer (vidi sl. 561b) za
razliku:
a
p
a = k- m = r
1
-\-r
2
+ m(x
1
+ x
2
) a
k je faktor skraenja tjemena
Tjemeni promjer nakon skraenja tjemena iznosi:
d
ak
= d + 2xm 2km = d
a
2km
Ako nije izvreno skraenje tjemena preostali dio tjemene zranosti
iznosi:
d
al
+d
{2
d
a2
+ d
n
LITERATURA DODATKA
Autorenkolektiv: Handbuch fiir den Rohrleitungsbau. VEB Verlag Technik, Berlin, 1972.
Bolek A.: asti strojfl. Nakladatelstvi eskoslovenske Akademie ved, Praha, 1961.
DIN 8220 (Entw. 1957) Reibrader
Dittrich, O.: Konstruktion stufenlos verstellbarer Umschlingungsgetriebe. Der Maschinenmarkt 13a,
Wurtzburg, 1961.
Dob rovoljski, V.A. - Zab lonski, K. I. - Mak, S. L. - Radik, A.S. Erich. L. B.: Detali maschin. Ma-
giz.Kiev, 1961.
Esipenko, J.I.: Stufenlos verstellbare mechanische Getriebe. Staatverlag fiir Technische Literatur,
Kiew, 1961.
Forster, H.J.: Zur Berechnung des Wirkungsgrades von Planetengetrieben. Z. Konstruktion (1969)
H5.
Fronius, S.: Konstruktionslehre Antriebselemente. VEB Verlag Technik, Berlin, 1979.
Fritsch, F. \ Berechnung von Planetengetrieben. Ostereich. Ing. Z (1974) H.12.
Karvvazki, B.L.: Automatische Bremsen. VEB Fachbuchverlag, Leipzig, 1955.
Kohler, G. Rognitz, H.: Maschinenelemente, Teil 2. Taubner, Stuttgart, 1976.
Kurth, F.\ Grundlagen der Fordertechnik. Technik Verlag, Berlin, 1971.
Looman, /.: Berechnung von Planetengetrieben. VDI-Berichte 332,1979.
Lutz, O.: Grundsatzliches uber stufenlos verstellbare Walzgetribe. Z. Konstruktion 10 (1958) H.l l .
Mayer, E.\ Aksiale Gleitringdichtungen. VDI-Verlag, Diisseldorf, 1963.
M'uller, H.l/V.: Die Umlaufgetriebe. Springer Verlag, Berlin, 1971.
Nieman, G.: Maschinenelemente. Zweiter Band. Springer Verlag. Berlin, 1963.
Pretsch, E. Ullman, H. Schmidt, H.J.: Rohrleitungen und Rohrleitungsarmaturen. VEB Fach-
buchverlag, Leipzig, 1964.
Simonis, F.W.: Stufenlos verstellbare mechanische Getribe. 2. Aufl. Springer-Verlag, Berlin, Got-
tingen, Heidelberg, 1959.
Strauch, H.: Theorie und Praxis der Planetengetribe. Krauskopf-Verlag, 1970.
Thomas, A. K.: Grundziige der Verzahnung. Carl Hanser Verlag, Miinchen, 1957.
Thomas, W. \ Reibscheiben-Regelgetriebe. Vieweg und Sohn, Braunschweig, 1954.
Titze, H. \ Elemente des Apparatenbaues. Springer-Verlag, Berlin, Gottingen, Heidelberg, 1963.
Trutnovsky, K. \ Konstruktionsbiicher, Band 17. Springer-Verlag, Heidelberg, New York, 1975.
Trutnovsky, K.: Einteilung der Dichtungen. Z. Konstruktion 20, 1968.
Trutnovsk)(, K.: Beruhrungsfreie Dichtungen, 2. Aufl. VDI-Verlag, Berlin, 1964.
Trutnovsky, K.: Beriihrungsdichtungen an ruhenden und Bewegten Maschinenteilen. VDI-Verlag,
Berlin, 1955.
Tschanter, E.: Weichstoff-Reibrader. Z. Konstruktion H. 8,1955.
VDI-Richtlinie 2157: Planetengetriebe Begriffe, Svmbole, Berechnungsgrundlagen. VDI-Verlag,
Dusseldorf, 1978.
Veit, G.: Taschenbuch der Dichtungtechnik. Hanser Verlag, Miinchen, 1971.
Volk, W. :Absperrorgane in Rohrleitungen. Springer Verlag, Berlin, Gottingen, Heidelberg, 1959.
Wolf, A.: Grundziige der Umlaufgetriebe. Vieweg. Braunschweig, 1968.
KAZALO POJMOVA
Adsorbcione sile 457
aksijalni leaj, bavasti, samoudesiv 230
- -, hidrostatski 217
- -, -, koeficijent trenja 218
- -, -, volumenski protok ulja 218
, igliasti 230
- -jednostavni 216
, valjni 228, 230
amplituda vrstoe oblika vijka 100
- naprezanja vijka 100
apsolutna debljina uljnog sloja 209
- zranost leaja 209
apsolutno klizanje tarenice 430
A-pu 392
automatski ureaj za podmazivanje 199
automatsko brtvenje 465
Bavasti leaj 226
- -, aksijalni, samoudesivi 230
bakarna cijev 482
beskonani remen 280
- -, klinasti, uski 283
beavna cijev s navojem 481
bezdodirna brtva 473,474
bezdodirno brtvenje 248
bona zranost 334
boni korak 345
- kut zahvatne crte 345
- tlak matice 108
- - pera 118
iDok, nosivost 366
-, rupiavost (pitting) 366
- stonika, nosivost 382
- bok V-NULTI 337
- zuba, klizanje 331
- nagib 344
bombirano dno 26
- debljina stijenke 25
bradaviasto zavarivanje 45,49
broj lanaka lanca 317
-,puni 393
-, Sommerfeldov 210
- zubi elnika, granini 335, 336
- -, dopunski 375
.fiktivni 347
- - stonika, granini 375
- -.virtualni 375
- - zupanika, omjer 326
brojilo, faktor pomaka 338
brtva, bezdodirna 473,474
-, delta 466
-, hidraulik 468
-, karakteristika 495
labirinta 244, 245
-, materijal 456
-, meka 461
-, membranska 478
- od vie materijala 461
-, plosnata 461
-, -, tvrda 463
, profilna meka 463
- s brusnim djelovanjem 242,245
-, stlaiva 468
tvrda 461
-, -, profilna 464
brtveni prsten, radijalni 246
brtvenje, automatsko 465
- bez brtvi 463
-, bezdodirno 248
- brtvenicom 243,465
- brtvilom 468
- dijela koji miruje 456,458
- - koji se kree, dodirno 466,467
, dinamiko 456
-.dodirno 457,466,467
- kitom 460
- kliznim prstenom 473
-, labirintno 245
- manetom 470
-, nerastavljivo 459
-, plastinom deformacijom 465
- pogonskim tlakom 465
- profilnom brtvom 463
-, rastavljivo 461
- rotirajueg dijela 452,466
- s mekim brtvilom 468
- silikonskim kauukom 416
-, statiko 456
- tekuinom 477
- umjetnim lakom 460
- uvaljavanjem 460
- uzdunim preanjem 460
- vratila 472
- zavarivanjem 459
- zranou 444,475
- ljebovima 244
brtvilo postojanog oblika 472
526 Kazalo
brzina klinastog remena, optimalna 288
- klizanja bokova pua 394
- vrtnje, fleksiona 186
- - planetarnog prijenosnika 415
- - satelita 411
- -, torziona 187
- -, valjnog leaja, granina 237
- zupanika, obodna 326
brzozatvarajui ventil 505,509
bunost u radu zupanika 400
Centralni zupanik 409
centrifugalna sila lanca 318
- spojka 263
- -, elju sna 264
centriranje q'evastog vratila 117
- zupastog vratila 118
cijev, aluminijska 484
-.bakarna 482
-, beavna s navojem 481
-, elina, precizna 482
-, fazonski dijelovi 490
-, koeficijent trenja 487
-, mesingana484
-, nazivni primjer 481
- od sivog lijeva 481
- od umjetnog materijala 484
-, olovna 484
-, pogonski tlak 480
-, proraun debljine stijenke 488,489
- s kolakom, elina 481
- s navojem 481
-, sidrena 28
-, spajanje kolakom 493
-, - prirubnicom 493
-, - zavarivanjem 491
-, avna s navojem 481
cijevna konstrukcija, elina 39
- prirubnica 481
cijevni dio, fazonski 490
- luk, lira 501
- navoj, Whitworthov 84
- spoj 491
- vod 480,502
, leaj 502
, uporite 502
cikloidno ozubljenje 328
cilindrina remenica 272
- tlana opruga 157
cilindrini bubanj, debljina stijenke 23
- valjni leaj, oznake 223
- zatik 131
cirkulaciono podmazivanje 200
cjevasta zakovica 73
cjevasto vratilo, centriranje 117
avao, zarezni 136
elina cijev, precizna 482
- - s kolakom 481
- cijevna konstrukcija 39
elini opruni elementi spojke 254
elik za zavarivanje 22
-, zavarivost 14
elnik 324
-, granini broj zubi 335, 336
-, nulti 333
-, -, s kosim-zubima 344
-, optereenje zuba 359
-, sile 389
eljusna centrifugalna spojka 264
- konica 444
- -, dvostruka 444,446
- -Jednostavna 444
- -, unutarnja 450
eoni korak 340
- rukavac 173
eono (tupo) elektrootporno zavarivanje
iskrenjem 50
- ozubljenje 129
lankasti lanac 301
vorni lim 63
vrsti valjni leaj 224
vrstoa elika za vijak i maticu 86
- lijepljenog spoja 60
- oblika vijka, amplituda 100
vratila 179
- tarenice, kontaktna 433
Daljinsko ukljuivanje spojke 259
debljina eonog zavarenog ava 31
- mazivog uljnog sloja 209
- stijenke bombiranog dna 25
- - cijevi, proraun 488,489
- - cilindrinog bubnja 23
- uljnog sloja, apsolutna 209
, relativna 210, 218
deformacija vijka i podloge, dijagram 98
deformacioni rad spojke 253
delta brtva 466
desni navoj 84
diferencijal 409
- sa stonicima 419
diferencijalna pojasna konica 452
diferencijalno puzanje 427
Kazalo
527
dijagram deformacija vijka i podloge 98
dijeljeni klizni leaj 205
dilatacijska spojka 249
dinamika nosivost valjnog leaja 231
dinamiki faktor zupanika 359
- moment konice 444
- viskozitet 190
dinamiko brtvenje 456
- ekvivalentno optereenje valjnog lea-
ja 232
diobena krunica 332
dizalo_29_
dno, bombirano 26
dodirnica bokova zupanika 328
- profila 328
,kut 329
dodirno brtvenje 457,466,467
- - dijelova koji se kreu 466,467
dopunski broj zubi 375
- stoac 374
- - tarenice 425
doputeni pogonski tlak 480
doputeno naprezanje remena 276
- troenje tarenice 437
dosjed, stezni 82
- za ugradnju valjnog leaja 228
dosjedni vijak 101
dra planetarca 409
duljina bloka opruge 158
- klinastog remena 289
- plosnatog remena 279
- ava 31
- zupastog remena 299
dupleks konica 451
dvoslojni leaj 207
dvosmjerna pojasna konica 452
dvosmjerni aksijalni kuglini leaj 230
dvostepeni planetarni prijenosnik 415
dvostruka eljusna konica 444,446
dvostruka kona maneta 247
elektroluno zavarivanje 13
- - pritiskom 46
elektromagnetska spojka 261
elektrootporno zavarivanje pritiskom 45
E-pu 392
evoluta 516
evolventa 329
- sferna 373
evolventna kugla 373
evolventne funkcije 516,518
evolventni zupasti profil 118
evolventno ozubljenje 329
Evtehveinova jednadba 266
Faktor vrstoe K materijala za tlanu posu-
du 24
- gubitka tarenice 435
u cijevi 485,487
- optereenja klinastog remena 292
- - plosnatog remena 278
- pomaka brojila 338
- - razmaka osi 342
- prianjanja steznog spoja 80
- raspodjele optereenja zupanika 366
- stupnja prekrivanja zupanika 366
- tvrdoe valjnog leaja 186
- udara kod lanca 314
- vijeka trajanja lanca 319
- zateznog djelovanja savijanja 179
- zupanika, dinamiki 359
fazonski cijevni dijelovi 490
fiktivni broj zubi 347
fini navoj 84
fiting481
fleksiona brzina vrtnje 186
- opruga, zavojna 148
frekvencija opruge, vlastita 141
funkcija, evolventna 516, 518
Ekvivalentno naprezanje vijka 107
^vratila 178
- - zavara 36
- optereenje valjnog leaja, dinamiko
232
elastina ploa 91
- spojka 252
elastini prsten 91,135
- tuljak 102
- vijak 96
elastino puzanje 427
elektrina konica, indukciona 455
Gallov lanac 301
glava, kuglasta 196
gubici u cijevima, faktor gubitaka 485,487
globoid 395
grafit 194
granica zailjenosti 339
granina brzina vrtnje valjnog leaja 237
granini broj zubi elnika 335,336
stonika 375
greben 19
gubitak snage planetarnog prijenosnika 418
- u cijevi 485,487
gumena kanda na spojki 255
528 Kazalo
gumena opruga 166
, krutost 168
- - spojke, stoasta 256
gumeni prsten spojke 255
- remen 271
Habanje lanca 302
Hertzovo naprezanje boka zuba 366, 368
hidraulina spojka 260
hidrauliki pad 484
hidraulik brtva 468
hidrodinamika teorija podmazivanja 4.94
hidrodinamiki tlak 189
hidrostatski aksijalni leaj 217
- - -, koeficijent trenja 218
- tlak 189
hiperboloid 391
Hirth-ozubljenje 129
Igliasti leaj 220, 227
- -, aksijalni 230
indukciona elektrina konica 455
iskoristivost planetarnog prijenosnika 418
- punog prijenosnika 395
- tarnog prijenosnika 438
- vijanika 389
- vijanog spoja 107
- zupanika 356
ISO metriki navoj 85
ispitni tlak 480,490
Jednadba, Eytelweinova 266
jednohodni navoj 104
jednoslojni leaj 206
jednostavna eljusna konica 444
- pojasna konica 452
jednostavni aksijalni leaj 216
- planetarni prijenosnik 409
K faktor vrstoe materijala tlanih posuda
24
kanda, gumena na spojki 255
kandasta spajalica remena 272
- spojka 250
kapilarna sila 457
karakteristika brtve 495
- opruge 140
- statikog optereenja valjnog leaja 237
kardanska spojka 251
kavez valjnog leaja 221
kinematska krunica 326
- ploha 330
- toka tarenice 428
kinematski omjer zupanika 326
- pol 326
- viskozitet 191
kit, magnetski 460
- za brtvenje 460
klin, materijal 110
-, obli udubljeni 111
-, plosnati 111
- s nosom 111
-, segmentni 111
- tangencijalni 111
-, uloni 109
-, utjerni 109
-,uzduni 110
klinasta remenica 285
- -, pomina 286
klinasti remen 283
, duljina 289
- -, faktor optereenja 292
- - nazubljen, iroki 285
- -, nonnalan beskonaan 285
- -, - konaan 285
- -.obuhvatni kut 288
- -, optimalna brzina 288
- -, uestalost savijanja 295
- -, uski beskonani 283
klinasto vratilo 116
klipni ventil 507
klizanje bokova pua, brzina 394
- - zuba 331
-, modul 142
- remena 268
- steznog spoja, otpor trenja 78
- tarenice, apsolutno 430
Morseov 122
konusni klizni leaj 208
korak, boni 345
-, eoni 340
-, normalni 346
- zuba 332
korijen stonika, nosivost 382
- zuba, optereenje 360
korozija trenja 81
kosi ventil 506
kovani ventil 506
kovina, leajna 202
kona maneta, dvostruka 247
koni remen 270
- -, koeficijent trenja 279
K-pu 392
Kazalo
529
krini remenski prijenos 269
- zglob spojke 251
kruta spojka 249
kruti vijak 101
kruto mazivo 189,194
krutost gumene opruge 168
- opruge 140
krunica, diobena 332
- kinematska 326
-, temeljna 329
kugla evolventna 373
kuglasta glava 196
kuglasta spojka, zglobna 252
kuglasti rukavac 173
kuglini leaj 220
- -, aksijalni dvosmjerni 230
- -, radijalni, samoudesiv 226
- -, s naslonom 231
- - s kosim dodirom 232
, utorni 221
kut dodirnice profila 329
- nagiba osovine ili vratila 183
- napona zupanika s kosim zubima 344
-, obuhvatni, klinastog remena 288
-, -, remenice 276
crte 329
- - -, normalni 345
- - -, pogonski 337, 342 .
- zakretanja vratila 185
- - zavojne fleksione opruge 150
kutna brzina leaja, prijelazna 220, 211
kutni pipac 511
- ventil 505,507
kvalitet ozubljenja 353
- povrinske obrade 78
- zavara 16
- -, specifino 430
- zuba, specifino 332
klizna povrina leaja 198
- - -, viestruka 196
klizni leaj, dijeljeni 205
- -, konusni 208
- -, povrina 198
, prirubni 204
s tuljkom 205
- - za brtvenje 473
klizno gibanje tarenice, okretno 432
- - -, tangencijalno 439
koenje, moment 445
-, privedena toplina 448
-, vrijeme 445
koioni bubanj, temperatura 449
kona poluga, sila 445
konica 442
konica, eljusna 444
, - dvostruka 444,446
-, - jednostavna 444
-, - unutarnja 450
-, diferencijalna pojasna 452
-, dinamiki moment 444
-, dupleks 451
-, dvosmjerna pojasna 452
-, elektrina indukciona 455
-, moment optereenja 444
-, - trenja 444
-, odvedena toplina zraenjem 449
-, pojasna 452
-, -, jednostavna 452
-, -, ovijena 452
-, , sumarna 452
-, -, unutarnja 452
-, rad trenja 448
-, servo 451
-, simpleks 449
-, snaga trenja 448
- stoasta 454
-, tama 443
-, vijek trajanja obloge 449
-, vodena vrtolona 454
- spreavanje gibanja 443
- - zaustavljanje gibanja 443
-, zrana vrtlona 455
koeficijent trenja hidrostatskog aksijalnog le-
aja 218
- - konog remenja 279
- - u cijevima 487
kohezija medija 457
kolak 481
- za spajanje cijevi 493
kolutna spojka 249
kompenzacijska spojka 250
kompenzator 501
konini spoj, samokonost 123
konstrukcija, cijevna, elina 39
-, nosiva 29
-, reetkasta 29
kontaktna vrstoa tarenice 433
kontaktno naprezanje bokova 366
- - tarenica 432
kontaktni pritisak tarenice 429
konini spoj 122
- zatik 131
konus, metriki 122
-, Morseov 122
konusni klizni leaj 208
korak, boni 345
530
Kazalo
Labirintna brtva 244, 245
labirintno brtvenje 244,245
lakovi za brtvenje, umjetni 460
lamela spojke, sinusna 258
lamelna spojka, sigurnosna 257
lanac, broj lanaka 317
, centrifugalna sila 318
lankasti 301
. faktor udara 314
- vijeka trajanja 319
, Gallov 301
, habanje 302
, optono podmazivanje 313
, podmazivanje 310
- habanjem 311
u uljnoj kupci 311
- ubrizgavanjem 303
, pogonski 301
, razmak osi 317
, rastavljivi 301
, Rotarv 302
- sa svornjakom 304
- s tuljkom 302
sigurnost protiv loma 318
-, specijalni 302
-, udarna snaga 315
-, ukupna vuna sila 318
-.valjkasti 301
-, vibracije 301
-.vuna sila 317
-, zglobni 301
-, zupasti 302
lanani prijenos 300
lananik 306
leasta zakovica 70
legirano ulje 192
lem, standardni 53
lemljenje, meko 51
-, postupci 51
-.tvrdo 51
lemljeni spoj 51
leaj, aksijalni bavasti, samopodesiv 230
-, -, hidrostatski 217
-, -, igliasti 230
-, -.jednostavni 216
-, -, prijelazna kutna brzina 220
-,-.valjni 228, 230
-'iapsolutna zranost 209
-, bavasti 226
- cijevnog voda 502
-, dvoslojni 207
-, igliasti 220,227
-, jednoslojni 206
-, klizni, dijeljeni 205
leaj, aksijalni, prirubni 204
-, s tuljkom 205
, konusni klizni 208
, kuglini 220
- radijalni s naslonom 231
- -, samoudesiv 226
- s kosim dodirom 232
-, utorni 221
, materijal 200
, nagibni, segmentni, uporni 217
od plastine mase 203
, porast temperature 214
, relativna zranost 209
s vrstim segmentima, uporni 217
- viestrukim kliznim povrinama 196
, Sellersov 208
, snaga trenja 214
, troslojni 207
, ugradni 204
, valjni 220
-, cilindrini, oznake 223
-, vrsti 224
-, na etiri oslonca 224
-, oblikovanje 224
-, obodno optereenje 227
-, plan mjera 222
-, radijalni 221
-, slobodni 224
-, statika nosivost 233,236
-, statiko ekvivalentno optereenje 237
-.stoasti 231
-, tokasto optereenje 227
-, tolerancije 213
-, trajnost 226
-, vijek trajanja 231
leajna kovina 202
leajni materijal 200
lijepljeni spoj 56
- -, vrstoa 60
lijevi navoj 84
lim, vorni 63
limeni nosa 29
lira, cijevni luk 501
lisnata opruga 145
lom radi umornosti 361
luk, cijevni 501
- sprezanja bokova 346
- U 501
Ljuska, stezna 102
531
Magnetska spojka sa eljeznim prahom 263
magnetski kit 460
maneta, dvostruka kona 247
- za brtvenje 470
mast, za podmazivanje 189,193,1-98
- - - valjnih leaja 234
materijal brtve 456
- klina 110
- leaja 200
- opruge 142
- remena 270
- rukavca 200
- tarenice 439
- -, guma 439
- -, plastika 440
- -, sivi lijev 439
- tlane posude, faktor vrstoe K 24
- zakovice 60
matica, pogonski moment okretanja 107
-, standardna 89
- u obliku manete 93
-, vlana 93
- za osiguranje 91
- za privarivanje 89
mazalica, Staufferova 198
maziva mast 193
mazivo 189
kruto 189,194
-, plinsko 189
-.tekue 189
- ulje 192
medij, sile kohezije 457
mehanizam s dva stupnja slobode 409
meka brtva 461
.profilna 463
meko lemljenje 51
membranska brtva 478
membranski ventil 507
mesingana cijev 484
Metalluk spojka 264
metriki ISO-navoj 84,85
- konus 122
minimalna dubina uvijanja matice 94
mjeovito trenje 189
modul 333
- plastinosti 78
- klizanja 142
molibdendisulfid 194
moment koenja 445
- konice, dinamiki 444
- na prirubnici 494
- okretanja matice, pogonski 107
- optereenja konice 444
- planetarnog prijenosnika 417
moment pritezanja vijka 97
- spojke, udarni 253
- trenja konice 444
Morseov konus 122
multiplikator, planetarni 412
Naboj 458
nagib boka zuba 344
- osovine ili vratila, kut 183
nagibni segmentni uporni leaj 217
napon, povrinski, medija 457
naponski zatik 131
naprezanje bokova, kontaktno 366
- - provrta zakovice 65
zuba, Hertzovo 366, 368
- od pritezanja vijka 97
-,odnos 180
- remena, doputeno 276
- specifinim pritiskom u provrtu 48
- tarenice, kontaktno 432
- vijka, amplituda 100
- -, ekvivalentno 107
- vratila, ekvivalentno 178
- zavara, ekvivalentno 36
- zuba, savojno 361
nastavak 19
navoj 83
- cijevni, Whitworthov 84
-, desni 84
-, fini 84
-, ISO metriki 84, 85
-, jednohodni104
-, lijevi 84
-, normalni 84
-,obli 84
-, plosnati 103
-, trapezni 103
-, viehodni 271
navojni zatik 87
navueni stezni spoj 75
nazivni promjer cijevi 481
- tlak 480
nazuvica 19
nerastavljivo brtvenje 459
Nilos prsten 243
nisko ozubljenje 344
normalni klinasti remen, beskonani 285
- - -.konani 285
- korak 346
- navoj 84
nos klina 111
34*
532
Kazalo
nosa, limeni 29
- okretne dizalice 41
-, puni 29
-, sanduast 29
nosiva konstrukcija 29
nosivi rukavac 173
nosivost bokova 366
stonika 382
- korijena stonika 382
- stonika 381
- u odnosu na troenje 370
- - - - zaribavanje 370
- valjnog leaja, dinamika 231
.statika 233, 236
- vijanika 389
N-pu 392
nulti elnik 333
- - s kosim zubima 344
- par 338
- prijenosnik 333
Njihajue optereenje valjnog leaja 227
Obli navoj 84
- udubljeni klin 111
oblik vijka, amplituda vrstoe 100
oblikovanje valjnog leaja 224
obloga konice, vijek trajanja 449
-, tarna 258
obodna brzina zupanika 326
- sila pri dizanju vijka 106
- - (specifina) zupanika 359, 366
obodno optereenje valjnog leaja 227
obuhvatni kut klinastog remena 288
- - remenice 276
odbacivanje ulja prstenom 248
- - ljebovima 248
odbojni ventil 508
odnos naprezanja 180
odstupanje mjera zupanika, pojedinano
353
- zupanika u zahvatu 353
odzrani provrt 247
ogranak remena, slobodni 266
- , vuni 226
okretni moment spojke, prenosivi 259
- - -, ukljuivanje 259
okretno klizno gibanje tarenice 432
oktoida 374
oktoidno ozubljenje 374
olovna cijev 484
omjer broja zubi zupanika 326
opruga 140
-, duljina boka 158
-, gumena 166
-, -, krutost 168
-, karakteristika 140
-.krutost 140
-, materijal 142
-.plosnata 145
--, predoptereenje 161
- prstenasta 124
-,rad 141
- sa sponama 147
- - stremenom 147
-, savojna 140
-, specifina sila 140
-, specifini progib 140
- spojke, stoasta gumena 256
-, tanjurasta 152
-.tlana 140
-, torziona 151,152
-.vlana 140,161
-, vlastita frekvencija 141
-, zavojna fleksiona 148
-, - -, kut zakretanja 150
opruni elini elementi na spojki 254
opruno djelovanje 158
optereenje klinastog remena, faktor 292
- konice, moment 444
- korijena zuba 360
- plosnatog remena, faktor 278
- prirubnice 499
- valjnog leaja, dinamiko, ekvivalentno
232
- - -, njihajue 227
, obodno 227
- - -, statiko, ekvivalentno 237
, tokasto 227
- zuba elnika 359
- zupanika, faktor raspodjele 366
- -, specifino 359
optimalna brzina klinastog remena 288
optono podmazivanje 200
- - lanca 313
- - valjnog leaja 241
Orthinghausova spojka 258
osiguranje vijka 90
- - oblikom 91
- - silom 91
osnovni stonik, radijus 376
osovina 170
-, kut nagiba 183
-, progib 182
otpor trenja klizanja steznog spoja 78
Kazalo
533
otporno zavarivanje 13
otvoreni remenski prijenos 269
ovijena pojasna konica 452
oznake cilindrinih valjnih leaja 223
ozubljenje, cikloidno 328
-, eono 129
-, evolventno 329
-,Hirth 129
-, kvalitet 353
-, nisko 344
-, oktoidno 374
-, poloidno 380
- s ravnim bokovima 330
-, visoko 344
-, zakon 325
ozubnica 324, 330
oljebljena tarenica 422
Pa (Pascal) = 1 N/m
2
23
pad, hidrauliki 484
par V-MINUS 338
-, nulti 338
-, V-PLUS 338
Pascal (Pa) 23
pero 111
-, segmentno 115
pipac 504, 511
-,kutni 511
-, ravni 511
trokraki 511
Pitting 366
plan brzina vrtnje planetarnog prijenosnika
415
- mjera valjnih leaja 222
planetarac, reaktivne sile na drau 416
planetarni multiplikator 412
- prijenos sa stonicima 419
- prijenosnik 409,417
- -, dvostepeni 415
- -, gubici snage 418
- -, iskoristivost 418
- -Jednostavni 409
- -.moment417
- -, plan brzina vrtnje 415
- - s dva para zupanika 413
- -, sile na zubima 416
- -, tipovi 414
- -, viestepeni 415
- -, V -parovi zupanika 415
- reduktor412
plastine mase za leaje 203
plastini materijal tarenice 440
plastinost, modul 78
plinovi kao maziva 189
plinsko zavarivanje 13
- - pritiskom 45
ploa, elastina 91
-, zupasta 376
-, zvjezdasto-prstenasta 128
ploica, sigurnosna 135
ploha, kinematska 330
plosnata brtva 461,463
plosnati klin 111
- navoj 103
- remen, duljina 279
- -, faktor optereenja 278
plosnato-okrugla zakovica 70
podloka 90
podmazivanje 189
-, automatski ureaj 199
cirkulaciono 200
-, hidrodinamiko (teorija) 194
- lanaca 310,313
- - habanjem 311
- - u uljnoj kupci 311
- - ubrizgavanjem 303
- mau 189, 198
- - valjnih leaja 234
-, optono 200
- prstenom slobodnim ili vrstim 199
- uljem 199
- uranjanjem 199
- -, zupanika 358
- valjnog leaja, uljem 240
optono 241
- - - , uljnom maglom 240
- - -, uranjanjem 241
podnona visina zuba 334
podrezivanje 335
pogon, trajni 368
-, vremenski, ogranien 368
pogonska snaga zupanika 35 7
- tarenica 423
pogonski kut zahvatne crte 337, 342
- lanac 301
- moment okretanja matice 107
- remen, zatezanje 267
- tlak cijevi 480
- - za brtvenje 465
pojasna konica 452
- -, diferencijalna 452
- -, dvosmjerna 452
- -Jednostavna 452
- -.ovijena452
- -.sumarna452
- -, unutarnja 452
pojedinano odstupanje mjera zupanika
353
534
Kazalo
pokretni vijak 103
pol, kinematski 326
poligoni profil vratila 120
poloidno ozubljenje 380
polukrini remenski prijenos 269
polumjer zakrivljenja tarenice, reaktivni 433
poluokrugla zakovica 79
pomak profilr 337
- -,postrani 380
pomina remenica, klinasta 286
- tarenica 422
popreni zatik 137
porast temperature leaja 214
postupak lemljenja 192
~, Tredgaldov 374
potporni rukavac 174
povratna sila spojnog elementa spojke 254
- zaklopka 513
povrina (klizna) kliznog leaja 198
- ava (raunska) 32
povrinska obrada, kvalitet 78
povrinski napon medija 457
- tlak leaja, srednji 210
P-razmak osi 342
precizna elina cijev 482
predoptereenje opruge 161
predzatezanje remena 266
- vijka silom 97
prekrivanje bokova, stupanj 346
- profila 343
- punog prijenosnika, stupanj 394
- stonika s kosim zubima, stupanj 379
- - - ravnim zubima, stupanj 379
- vijanika, stupanj 387
prenosivi okretni moment spojke 259
presjek jezgre vijka 94
preani stezni spoj 75
privrsni vijak 83
priguna zaklopka 513
priguni rad 253
- ventil 509
prijeklop, stezni 77
prijelazna kutna brzina leaja 211
- - - aksijalnog 220
prijenos, lanani 300
planetarni sa stonicima 419
remenski 265
-.krini 269
-, -, otvoreni 269
-, -, polukrini 269
-, -, prijenosni omjer 275
zupani, prijenosni omjer 325
prijenosni omjer remenskog prijenosa 275
- tarenice, stvarni 430
prijenosni omjer, virtualni 376
- - zupanog prijenosa 325
prijenosnik, nulti 333
-.planetarni 409
-, -, dvostepeni 415
-, -, iskoristivost 418
-.jednostavni409
-, -, plan brzina vrtnje 415
-, - s dva para zupanika 413
-, -, sile na zubima 416
-, -, snaga 417
-, -, tipovi 414
-, -, V-parovi zupanika 415
-, -, viestepeni 415
-,puni 391
-, -, iskoristivost 395
nosivost 398
-, -, sile 395
-, -, stupanj prekrivanja 394
-, standardni 409
, tarni, iskoristivost 438
-, - s konstantnim prijenosnim omjerom
442
-, sila 426
prigunost, relativna 253
prirubna spojka 249
prirubni klizni leaj 204
- spoj 19
prirubnica 19
-, cijevna 481
-, optereenje 499
-, sile i momenti 494
-, slijepa 481
-, spajanje cijevi 493
pritezanje vijka, moment 97
pritisak nalenih povrina steznih spojeva 17
- tarenica, kontaktni 429
- u provrtu, naprezanje 48
profil, evolventni zupasti 118
-, kut dodirnice 329
-, pomak 337
-, prekrivanje 343
-, standardni 330
- vratila, poligoni 120
zupasti trokutasti 118
profilna brtva, meka 463
, tvrda 464
- - za brtvenje 463
progib opruge (specifini) 140
- osovine ili vratila 182
proizvedena toplina kod koenja 448
proklizavanje tarenice 421
prolazni ventil 505
- vijak 102
Kazalo
535
promjer cijevi, nazivni 481
proraun debljine stijenke cijevi 488,489
protok rashladnog sredstva 215
- ulja, volumenski 214
provrt, odzrani 247
- za vijak 90
- zakovice, naprezanje bokova 65
prsten, elastini 91,135
- Nilos243
- od pusta 242
-, radijalni brtveni 246
- s centrifugalnim djelovanjem 244
- spojke, gumeni 255
- za odbacivanje ulja 248
prstenasta opruga 124
Pulvis spojka 263
puni nosa 29
putanje u rad spojkom 263
putanja vrha zuba, relativna 335
puzanje, elastino 427
-, diferencijalno 427
- remena 268
tangencijalno 424
- tarenice 421
pu A 392
- E 392
- faktor oblika 393
- i puno kolo 314
- K392
- N 392
- prijenosnik 391
- -, iskoristivost 395
- -, nosivost 398
, sile 395
- -, stupanj prekrivanja 394
puno kolo i pu 314
Rad opruge 141
-, priguni 253
- trenja konica 448
radijalni brtveni prsten 246
- leaj, kuglini, s naslonom 231
- - , - , samoudesiv 226
.valjni 221
radijus osnovnog stonika 376
- zakrivljenja boka zupanika 330
rascjepka 135
rashladno sredstvo, protok 215
rastavljiva spojka 257
rastavljivi lanac 301
rastavljivo brtvenje 461
ravna torziona opruga 151
ravni pipac 511
razmak osi, faktor pomaka 342
- - lanca 317
reaktivan sila na drau planetarca 416
reaktivni polumjer zakrivljenja tarenice 433
redukcioni ventil 509
reduktor, planetarni 412
regulacioni ventil 505
relativan debljina uljnog sloja 210
- - - - aksijalnog hidrodinamikog lea-
ja 218
- prigunost 253
- putanja vrha zuba 335
- zranost leaja 209
remen, beskonani 280
-.gumeni 271
-, kandasta spajalica 272
-.klinasti 283
-, -, nazubljeni, iroki 285
-, -, normalni, beskonani 285
-, -, uestalost savijanja 295
-, -, uski, beskonani 283
-.koni 270
-, klizanje 268
-, materijal 270
-, pogonski, zatezanje 267
-, predzatezanje 266
-, puzanje 268
-, samozatezanje 266
-, savojna uestalost 280
-, sila 266
-, slobodni ogranak 266
-, spajalica u obliku kuke 272
-, specifina sila 279
-, irina 259
-, vuni ogranak 226
-, zupasti 295
-, -.duljina 299
-, iana spajalica 272
remenica, cilindrina 272
-, klinasta 285
-, -, pomina 286
-, slobodna 269
-, stepenasta 269
-.zatezna 266,270, 281
-, obuhvatni kut 276
remenski prijenos 265
- -, krini 269
- -, otvoreni 269
- -, polukrini 269
- -, prijenosni omjer 275
reetkasta konstrukcija 29
rezonancija 185
Rotarv lanac 302
rukavac 170
536
Kazalo
-, eoni 173
-, kuglasti 173
-, materijal 200
-, nosivi 173
-, potporni 174
-, unutarnji 173
-, uporni 174
rupiavost, sigurnost od rupiavosti 368
rupienje boka 366
Samokonost koninog spoja 123
- vijka 106
samopodmazivanje mastima 198
- uljima 198
samoudesiv aksijalni bavasti leaj 230
- radijalni kuglini leaj 226
sanduasti nosa 29
samozatezanje remena 266
satelit 409
-.brzina vrtnje 411
savijanje, faktor zateznog djelovanja 179
savitljivo vratilo 170
savojna opruga 140
- uestalost remena 280
savojno naprezanje zuba 361
segmentni klin 111
- uporni leaj, nagibni 217
segmentno pero 115
Sellersov leaj 208
servo konica 451
sferna evolventa 373
sidrena cijev 28
sigurnosna ploica 135
- spojka 256
- -, lamelna 257
- - s prekidnim svornjacima 256
sigurnosni ventil 505, 508
sigurnost na izvijanje vijka 108
- protiv loma lanca 318
- - - radi umornosti 361
- - rupiavosti 368
- - umornosti vratila 181
- steznog spoja 79
sila, adsorbciona 457
-.kapilarna 457
- kod tarnog prijenosnika 426
- kohezije medija 457
- na konoj poluzi 445
- opruge, specifina 140
- predzatezanja vijka 97
- u remenu 266
sile i momenti koji djeluju na prirubnicu
494
- na elniku 371
- - prirubnici 494
- - punim prijenosnicima 395
- - stoniku 389
- - vijaniku 388
- - zubima planetarnog prijenosnika 416
silikonski kauuk za brtvenje 460
simpleks konica 449"
sintetsko ulje 193
sinusne lamele spojke 258
slavina 504, 511
slijepa prirubnica 481
- zakovica 70
slobodna remenica 269
slobodni ogranak remena 266
- valjni leaj 224
snaga lanca, udarna 314
- planetarnog prijenosnika 417
- trenja konice 448
- - leaja 214
- - spojke 260
- - tarenice 435,437
- zupanika, pogonska 357
Sommerfeldov broj 210
spajalica remena, kandasta 272
- - u obliku kuke 272
- iana 272
spajanje cijevi kolakom 493
- - navojem 491
- - prirubnicom 493
- - zavarivanjem 491
specifina obodna sila zupanika 359, 366
- sila opruge 140
- snaga remena 279
specifini pritisak u provrtu, naprezanje 48
- progib opruge 140
specifino klizanje tarenice 430
- - zuba 332
- optereenje zupanika 359
specijalni lanac 302
- naponski zatik 131
spoj, cijevni 491
-, lijepljeni 56
-.konini 122
-, -, samokonost 123
-, lemljeni 57
-, navueni stezni 75
-, preani, stezni 75
-, prirubni 19
- sa steznom glavom 123
-, stezni 75
- -, otpor trenja klizanja 78
Kazalo
537
spoj, stezni, pritisak nalenih povrina 17
- vijani, iskoristivost 107
-, zakovini 60
, zavareni 13
spojka, centrifugalna 263
-, eljusna centrifugalna 264
-, deformacioni rad 253
-, dilatacijska 249
-, elastina 252
-, elektromagnetska 261
-, hidraulina 260
-, kandasta 250
-, kardanska 251
- koja akumulira energiju 253
- - priguuje energiju 253
-, kolutna 249
-, -, s gumenim ulocima 255
-, kompenzacijska 250
-, kuglasta zglobna 252
- kruta 249
- lamelna, sigurnosna 257
-, magnetska sa eljeznim prahom 263
- Metalluk 264
okretni moment ukljuivanja 259
- Orthinghausova 258
povratne sile spojnih elemenata 254
-, prenosivi okretni moment 259
-, prirubna 249
- Pulvis 263
-, rastavljiva 257
- s elinim oprunim elementima 254
- - daljinskim ukljuivanjem 259
- - gumenim kandama 255
- - - prstenima 255
- - - stoastim oprugama 256
~ - jednom tarnom ploom 258
- - krinim zglobom 251
- - prekidnim svornjacima, sigurnosna 256
- sa sinusnim lamelama 258
-, sigurnosna 256
snaga trenja 260
-, tarna 257
-, turbohidraulina 264
-, -, Voith-Sinclair 224
-, udarni moment 253
- Vulkan 256
- za putanje u rad 263
-, zbirna 251
-, zglobna, kuglasta 252
-, zubna sa lunim zubima 250
spone opruga 147
spreavanje gibanja, konica 443
sprezanje bokova, luk 346
sprenjaci 28
srednja relativna zranost leaja 209
srednji povrinski tlak leaja 210
standardni lemovi 53
standardne matice 89
standardni prijenosnik 409
- profil 330
Staufferrova mazalica 198
startno trenje 188
statika nosivost valjnog leaja 233, 236
statiko brtvenje 456
- optereenje valjnog leaja, ekvivalentno
237
- - - -, karakteristika 237
stepenasta remenica 269
stezna glavina, spoj 132
- ljuska 102
stezni dosjed 82
- prijeklop 77
- spoj 75
- -, prianjanja 80
- -, navueni 75
- -, preani 75
- -, pritisak nalenih povrina 17
- -, sigurnost 79
stlaiva brtva 468
stoj ni zatik 136
stoac, dopunski 374
-, -, tarenice 425
-, temeljni 373
stoasta konica 454
stonik 324, 373
-, granini broj zubi 375
-, nosivost 381
-, - bokova 382
-, - korijena 382
- s kosim zubima 378
- - -- -, stupanj prekrivanja 379
- - ravnim zubima, stupanj 379
- sa zakrivljenim zubima 378
-, sile 389
stoasti valjkasti leaji 231
strelasti zupanik 373
stremen opruge 147
stupanj gubitaka tarenice 435
- prekrivanja bokova 346
- - profila 343
- - punog prijenosnika 394
- - stonika s kosim zubima 379
- - - - ravnim zubima 379
- - vijanika 387
- - zupanika, faktor 366
stvarni prijenosni omjer tarenice 430
sumarna pojasna konica 452
sunani zupanik 409
538
Kazalo
svorni vijak 87
svornjak 134
av, duljina 31
-, (raunska) povrina 32
-.vrste i oblici 15
avna cijev s navojem 481
avno zavarivanje 45
irina elastino deformirane povrine tarenice
434
- remena 259
iroki nazubljeni klinasti remen 285
tap, teinica 64
uplja zakovica 73
Tangencijalni klin 111
tangencijalno klizno gibanje tarenice 439
- puzanje 424
tanjurasta opruga 152
tarenica, apsolutno klizanje 430
-, faktor gubitaka 435
-, dopunski stoci 425
-, doputeno troenje 437
-, kinematska toka 428
-, kontaktna, vrstoa 433
-, kontaktni pritisak 429
, materijal 439
- od gume 439
- - plastinog materijala 440
- - sivog lijeva 439
-, okretno klizno gibanje 432
-, oljebljena 422
-, pogonska 423
-, pomina 422
-, prijenosni omjer stvarni 430
-, pioklizavanje 421
-.puzanje 421
-, reaktivni polumjer zakrivljenja 433
-, snaga trenja 435,437
-, specifino klizanje 430
-, stupanj gubitaka 435
, irina elastino deformirane povrine 434
-, tangencijalno klizno gibanje 439
-, trenje buenja 429
- u obliku krune ploe 424
- - - stoca 424
- - - valjka 424
-, vijek trajanja 4 3 7
-, vrijeme troenja 436
tarna konica 443
- obloga 258
tarenica, ploa spojke 258
- ploa spojke 258
- spojka 257
tarni prijenosnik s konstantnim prijenosnim
omjerom 442
- - - mogunou kontinuirane promjene
prijenosnog omjera 424
, sila 426
- varijator 440
tekue mazivo 189
- trenje 189
teleskopsko vratilo 252
temeljna krunica 329
temeljni stoac 373
temperatura koionog bubnja 449
teorija podmazivanja, hidrodinamika 194
teinica tapa 64
tipovi planetarnih prijenosnika 414
tjeleca, valjna 221
tjemena visina zuba 334
- zranojst 334
tlana opruga, cilindrina 157
tlak, boni, matice 108
-, -, pera 118
- cijevi, pogonski 480
-, hidrodinamiki 189
-, hidrostatiki 189
-, ispitni 480,490
- leaja, srednji, povrinski 210
- matice, boni 108
-, nazivni 480
-, pogonski, doputeni 480
tlana opruga 140
tokasto optereenje valjnog leaja 227
- zavarivanje45,46
tolerancija valjnog leaja 213
- zupanika 354
torziona brzina vrtnje 187
- opruga 152
- -, ravna 151
trajni pogon 368
trajnost valjnog leaja 226
trapezni navoj 103
Tredgoldov postupak 374
trenje 188
- buenja tarenice 429
- vrstog tijela 188
- gibanja 188
- izmeu zubi zupanika 356
- klizanja 188
- - steznog spoja 78
- konice, moment 444
- -, snaga 448
-, korozija 81
- konog remena, koeficijent 279
Kazalo 539
trenje kotrljanja 188
- leaja, snaga 214
- mirovanja 188
-, mjeovito 189
-, startno 188
-.tekue 189
- valjanja 188
- zaustavljanja 188
trokraki pipac 511
trokutasti zupasti klin, profil 118
troslojni leaj 207
troenje tarenice, doputeno 437
tuljak, elastini 102
-, uloni 88
- za klizni leaj 205
tupo elektrootporno zavarivanje 45
- - - iskrenjem 50
turbohidraulina spojka 264
tvrdo lemljenje 51
tvrda brtva 461
- -, profilna 464
U luk 501
ublaavanje udara 254
uestalost savijanja klinastog remena 295
udar, ublaavanje 254
udarna snaga lanaca 315
udarni moment spojke 253
udubljeni klin, obli 111
uglaavanje 77
ugradni leaj 204
ulje, legirano 192
-, mazivo 192
uljni sloj, apsolutna debljina 209
ukljuivanje spojke, daljinsko 259
ukupna vuna sila lanca 318
uloni klin 109
- tuljak 88
ultrazvuno zavarivanje 45
ulje, odbacivanje ljebovima 248
-, podmazivanje 199
-, - valjnog leaja 240
-, samopodmazivanje 198
-, sintetsko 193
-, volumenski protok 214
uljni sloj, relativna debljina 210, 218
umjetni lakovi za brtvenje 460
umornost, sigurnost protiv loma 361
- vratila, sigurnost 181
unutarnja eljusna konica 450
- pojasna konica 452
unutarnje ozubljenje zupanika 331
unutarnji rukavac 173
uporite cijevnog voda 502
uporni leaj s vrstim segmentima 217
- -, nagibni, segmentni 217
- rukavac 174
ureaj za podmazivanje, automatski 199
uski beskonani klinasti remen 283
uskonik 135
utini vijak 88
utjerni klin 109
utorni kuglini leaj 221
uvijanje matice, minimalna dubina 94
uzduni klin 110
- zatik 137
Valjanje bokova zuba 331
valjkasti lanac 301
- leaj 220
valjna tjeleca 221
valjni leaj, aksijalni 228, 230
- -, cilindrini, oznake 223
, vrsti 224
- -, dinamiko ekvivalentno optereenje
232
- -, dosjedi za ugradnju 228
- -, faktor tvrdoe 186
- -, granina brzina vrtnje 237
- -, karakteristika statikog optereenja
237
- - na etiri oslonca 224
- -, nosivost, dinamika 231
- -, njihajue optereenje 227
- -, oblikovanje 224
- -, optono podmazivanje 241
- -, plan mjera 222
- podmazivanje uljem 240
- -, - uljnom maglom 240
- -, - uronjavanjem 241
- -, radijalni 221
- - s kavezom 221
- -, slobodni 224
- - optereen tokasto 227
- -, statika nosivost 233, 236
- -, statiko ekvivalentno optereenje 237
- -, vijek trajanja 231
- -, tolerancija 213
- , trajnost 226
valjkasti leaj, stoasti 231
varijator, tarni 440
V-elnik s kosim zubima 347
ventil 504
-, brzozatvarajui 505,509
-, klipni 507
- koji djeluje u sluaju loma 509
540 Kazalo
ventil, kosi 506
-.kovani 506
-,kutni 505,507
-, membranski 507
-, odbojni 508
-, redukcioni 509
-, regulacioni 505
-, priguni 509
-, prolazni 505
-, sigurnosni 505,508
- za promjenu smjera gibanja 505
-, zaporni 505,509
vibracija lanca 301
vijak, amplituda naprezanja 100
-, dosjedni 101
-, ekvivalentno naprezanje 107
-, elastini 96
- i matica, vrstoa elika 86
-, kruti 101
-, moment pritezanja 97
-, naprezanje od pritezanja 97
-, osiguranje 90,91
-, pokretni 103
-, presjek jezgre 94
-, privrsni 83
-, prolazni 102
-, provrt 90
- s glavom 87
-, samokonost 106
-, sigurnost na izvijanje 108
-, sila predzatezanja 97
-,svorni 87
-, utini 88
- za zavarivanje, zavretak 87
-, zavretak 88
vijani spoj, iskoristivost 107
vijanik 386
-, iskoristivost 389
-, nosivost 389
-, sile 388
-, stupanj prekrivanja 387
vijek trajanja lanca, faktor 319
- - obloge konice 449
- - tarenica 437
- - valjnog leaja 231
visina zuba, podnona 334
- -.tjemena 334
virtualni broj zubi 375
- prijenosni omjer 376
viskozitet, dinamiki 190
-, kinematski 326
visoko ozubljenje 344
vieslojni remen 271
viestepeni planetarni prijenosnik 415
vievojni navoj 104
vlana matica 93
- opruga 140,161
vlastita frekvencija opruge 141
V-MINUS par 338
V-NULTI bokovi 337
vod, cijevni 480, 502
Voith-Sinclair turbohidraulina spojka 264
volumenski protok ulja 214
- - - hidrostatskog aksijalnog leaja 218
V-par zupanika planetarnog prijenosnika
415
V-PLUS par 338
vratilo 170
-, brtvenje 472
-, vrstoa oblika 179
- ekvivalentno naprezanje 178
-, klinasto 116
-, kut nagiba 183
-, kut zakretanja 185
-, poligoni profil 120
-, progib 182
-, savitljivo 170
-, sigurnost protiv umornosti 181
- teleskopsko 252
-, zupasto 118
V-razmak osi 342
vreteno 103
vrh zuba, zailjenost 337
vrijeme koenja 445
- trajanja punog optereenja zupanika 369
- troenja tarenice 436
vremenski ogranieni pogon 368
vrst i oblik ava 15
- spoja zavara 16
vrtlona vodena konica 454
- zrana konica 455
vuna sila lanca 317
- - -.ukupna 318
vuni ogranak remena 226
Vulkan spojka 256
Whitworthov cijevni navoj 84
Zahvatna crta, boni kut 345
, eoni kut 345
, kut 329
- -, normalni kut 345
, pogonski kut 337, 342
- - zupanika 328
Kazalo
541
zaklopka 504,512
-, povratna 513
-, priguna 513
zakon ozubljenja 325
zakovica, cjevasta 73
-,leasta 70
-, materijal 60
-, naprezanje bokova provrta 65
-, plosnato-okrugla 70
-, poluokrugla 79
- s eksplozivom 70
- - poluokruglom glavom 72
- - uputenom glavom 72
-, slijepa 70
-, uplja 73
-, zavrna glava 61
zakovini spoj 60
zakretanje vratila, kut 185
zakrivljenje boka zupanika, radijus 330
zatega 28
zaporni ventil 505, 509
zaptivnost 457
zarezni avao 136
zasjeni zatik 132
zasun 504
- s aksijalno nepominim vretenom 510
- - - pominim vretenom 510
- - krutim jednodjelnim zapornim tijelom
510
- - podesivim viedjelnim tijelom 510
- sa zapornim klinom 509
zailjenost 339
- vrha zuba 337
zatezanje pogonskog remena 267
zatezna remenica 266, 270, 281
zatezno djelovanje savijanja, faktor 179
zatik, cilindrini 131
-, konini 131
-, naponski 131
-, -, spiralni 131
-, navojni 87
-, pomini 137
- s navojem 88
-, stojni 136
-,uzduni 137
- za zakivanje 74
-, zasjeni 136
- zglobni 136
zaustavljanje gibanja, konica 443
zavar, ekvivalentno naprezanje 36
-, kvalitet 16
-, vrste spojeva 16
zavareni spoj 13
- av, eoni, debljina 31
zavarivanje, bradaviasto 45,49
-, elici 22
-, elektroluno 13
pritiskom 46
- elektronskim snopom 13
-, elektrootporno, pritiskom 46
- iskrenjem 50
-, otporno 13
- plazmom 13
-, plinsko 13
- -, pritiskom 45
-, spajanje cijevi 491
- svjetlosnim snopom 13
-, avno 45
- talenjem 13
-, tokasto 45,46
-, tupo, elektrootporno 45
iskrenjem 50
-, ultrazvuno 45
zavarivost elika 14
zavojna fleksiona opruga 148
- - -, kut zakretanja 150
zavretak vijka 88
- za zavarivanje 87
zavrna glava zakovice 61
zbirno odstupanje zupanika 353
zglobna spojka 251
.kuglasta 252
zglobni lanac 301
- zatik 136
zraenjem odvedena toplina konica 449
zrana konica, vrtlona 455
zranost, bona 334
- uzmeu zuba 332
- leaja, apsolutna 209
.relativna 209
- -, srednja, relativna 209
- tjemena 334
zub elnika, optereenje 359
-, tjemena visina 334
-, zranost meu zubima 332
zubi, korak 332
- stonika, kosi 378
- -, zakrivljeni 378
zubna spojka s lunim zubima 250
zupani prijenos, omjer 325
zupanik 324
-, bunost u radu 400
-, centralni 409
-, dinamiki faktor 359
-, dodirnica bokova 328
-.faktor stupnja prekrivanja 366
-, iskoristivost 356
-, kinematski omjer 326
542 Kazalo
zupanik s kosini zubima, kut napona 344
-, obodna brzina 326
-, podmazivanje uronjavanjem 358
-, pogonska snaga 357
-, pojedinano odstupanje mjera 353
- s helikoidalnim zubima 344
- - lunim zubima 373
- unutarnjim ozubljenjem 331
-, specifina obodna sila 359, 366
-, specifino optereenje 359
- strelasti 373
-, sunani 409
-, tolerancije 354
-, trenje meu zubima 354, 356
- u zahvatu, odstupanje 353
-, vrijeme trajanja punog optereenja 369
zupanik, zahvatna linija 328
-, zbirno odstupanje 353
zupasta ploa 376
zupasti lanac 302
- profil, evolventni 118
- remen 295
- remen, duljina 299
zupasto vratilo 118
- -, centriranje 118
zvjezdasto-prstenasta ploa 128
iana spajalica remena 272
ljebovi za odbacivanje ulja 248
Izgled naslovnice za predaju konstrukcijskih zadataka iz Tehnikog crtanja i raunalne grafike
za SVEUILINI PREDDIPLOMSKI STUDIJ I STRUNI STUDIJ:
S ve u i l i te Josipa Jurja S tr o s s ma ve r a .u Os i j e k u
Strojarski fakultet u S l a vo n s k o m B r o d u
Z a vo d za strojarske konstrukcije
"K a te d r a za.elemente, konstrukcija
T E H N I K O C RT A N J E
R A U N A L N A G RAF I K A
S ve u i l i n i p r e d d i p l o ms k i s tud ij
IZ P r o g r a m s k i d i o iz: N AC RT N E G E OME T RIJ E : . 7 . _
K o n s tr uk c i j s k i z a d a ta k : ** Un ije ti i m e k o n s tr uk c i j s k o g z a d a tk a l
P r e z i me i i m e : .un i j e ti ^ -
Ma ti n i b r o j : ' un i je ti Z
Ovj e r i o : un ije ti Z
..Ak a d e ms k a g o d i n a , 2005./2006.
-T_.
II
25
Napomene: -1 x A4 - Napravi ti nasl ovni cu programskog dijela (bez * i * * )
1 x A4 - Napravi ti nasl ovni ci ! konstrukci jskog zadatka (sa * , * * i * * * )
Svaka nasl ovni ca i de u svoju "kouljicu" prema uputama sa vebi
Na mjestu * * * studenti koji su sa Strunog studija pi u: Struni studij.
* (Konstrukci jski zadatak), * * (Ime konstrukci jskog zadatka), * * * (Sveui l i ni
preddi pl omski studij / Struni studij).
U sluaju bilo kakve nejasnoe moe se obratiti: Doc.dr.sc. Zeljku Ivandi i
dipl.ing.stroj. Mi rku Karakai .

Decker Elementi Abby Fine

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Decker Elementi Abby Fine

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Karl-Heinz Decker

doputeni tlak bokova prema slici 321.

faktor stupnja prekrivanja prema tablici 142.

You might also like