Karl-Heinz Decker

EI~EMEN'Il STROJEVA
2. popravljena izdanje

. l .

TEHNIKA KNJIGA
ZAGREB

l
L
 ;
/

6 7

IZ PREDGOVORA 7. NJEMAKOM IZDANJU

SADRAJ
Velika potranja ove knjige iziskivala je ve u kratkom roku njeno novo l. Nerastavljivi S9Gjeri
izdanje. Pisana je za potrebe nastave na Visokim tehnikim i strunim ~kola
1.1. Zavareni spojevi . , ..................... , ........... 13
ma. Najvaniji elementi strojeva Izneseni su u kratkom ali preglednom obliku, 1.1.1. Postupci, materijali. oblici avova, kvaliteta , , ...... , . , .. , .... ll
prilagoenom ciljevima nastave na kolama za tehniko obrazovanje. Pri tome je 1.1.2. Osnovi oblikovanja ......................... , ..... , ... 14
1.1.3. Zavareni SpOjevi pri g."<ldnji kotlova i tlanih posuda ............... _ 19
obraena svaka grupa elemenata strojeva zasebno i time omoguen izbor
1.1.4. Zav~ni spojevi eliQih konstrukcija .. . . . . . . . .. . . .. . . . .. .. 29
obrade gradiva neovisno od ostalih elemenata strojeva. L 1.5, Zavareni spojevi u strojogradnji- .............. , ................... . 41
Struno podtuje "Elemenata strojeva" vrlo je opseno i staloo se pr~iruje
1.2. Zavarivanje pritiskom .......................... ., . .. . . . . ......... . 45
novim spoZ!llljama i rezultatima istraivanja. Od toga se mdgu u okviru 1.2.1. Postupci. vrste avova, materijali ........... , . . .. . . . . . . ......... . 45
kolovanja inenjera i tehniara obraditi samo bitna podruja odabrana prema 1.2.2. Spojevi tokasto zavareni_ ......................... " ............. . 46
samim ciljevima izobrazbe. Daljnju izgradnju tih saznanja mora se prepustiti 1.2.3. Bradaviasto zavareni spojevi ................. , , ............. 49
1.2.4. Spojevi zavareni teono elektrootpornim iskrenjem ........ , .. , .... 50
praksi, !jeavanjem konkretnih problema konstrukcija.
1.3. Le~ijeni spojevi .......... -.. , .......... , .......... , .......... .
Sve oznake u jednadbama prilagoene su novim DIN normama, a sve \' 1.3.1. Postupci, te:rnovi ..............................................
51
51
mjerne jedinice su u Sl-sustavu, kojeg propisuje zakon. Samo u iznimnim 1.3.2. Osnove oblikovanja ............................................. 52
sluajevima, radi lakeg raunanja, upotrijebljene su veliinske jednadbe. Inae 1.3.3. C:vrstoa ...................................................... .. 55
su isldjuivn navedene samo jednadbe u koje se mogu uvrstiti SI-jedinice i od 1.4, Lijepljeni spojevi ........... ...................... ~ ........ , ~ ..... 56
njih izvedene SI-jedinice (kg, m, s, N, W, kW, Pa, J, K itd.). Gotovo ispod 1.4.1. Ljepila, svojstva, postupci .. .. . .. .. .. .. .. .. . .. .. .. .............. . 56
svake jednadbe za proraun nalazi se iscrpna legenda u kojoj su naznaene 1.4.2. Osnove oblikovanja ................. , ........... , .. , .. ~ ....... ss
1.4.3. C:vrsto61 ............................................... : ..... .'. S9
upotrijebljene mjerne jedinice i njihovo znaenje. Na taj se nain postizava
1.5, Z.kovipi spoj ..................................................... . 60
dobar pregled i izbjegava zabuna. Tablice su ubaene na odgovarajuim
l.S.l. ako-rice. izrada, broj rezova,. prijenos sile ........................ _. 60
mjestima unutar teksta, tako da ih ne treba traiti na kraju. 1.5.2. Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrUkcija ............ 62
Mnot\'o opirnih tablica daje itaQCU konstruktoru u praksi sve podatke 1.5.3. Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala . .' .... , .. 69
potrebne za proraun elemenata strojeva. Naroito se pazilo na mogunost 1.5.4. Zakovini spojevi u gradnji strojeva i strojnih postrojenja ............ n
utvrivanja odgovarajuih vrijednosti dop~tenog naprezanja, tlaka i optere- 1.6. St<mi spojevi ......................................................... . 75
enja... 1.6.1. Navucni i ptclani stezni spojevi, postupci ste:znog spajanja ......... . 75
1.6.2: Pro!1lUll cilindrinih steznib spojeva ............................... . 76
.l
Berlin u rujnu, 1975. 2. -vljiri spoje>!
Karl-Heinz Deeker 2.1. Prlvrsni vijci-~ ....... - ...... : .. .................... __ ...... 83
2.1.1. Navoji ......................................................... . 83

i~t ~jci~j-::~-~--~~~:~:::: ::::: :_: ~:::: :: ::~:. ::::: ~:: ::: ~:::
84
87
2.~.4. Podloke-osiguranja .............................................. . 90
21.5. Tok sila. zaTeZOo djel9vaoje, oblikovanje ........................... . 92
2. 1.6. Sila prednaprezanja, prit_ezni moment . .. . . .. .. .................. .. 97
2.1.7. Dijagram c:feform2;cija,. diferencijalna sila, najvea i najmanja sila ... . 97
2.1.8. Cvrsto<:a uzduno optereeni b vijaka ........... ; ................... . 99
2.1.9. Oblikovanje i proraun popreno optereenih vijaka --~-----
2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni) .. . . . .. .. .. . . .. .. .. .. . .. .. ............ .. ~
10'
.2.2.1. N.avoj.materijali:_ ............................. , ............ 103
2.2.2. Sile., trenje., iskoristivost, samokonost .................... 105
2.2.3.' C:vrstoa ...... '" ...... " .. " ... , .............. " .... " ""." 107

.
'
10 Sadriaj Sadri!aj ll

8.4. Lanani prijenos, .. ,,., .. , ............... , ....... , ... ,.,,., ... ,, .... , 299 9.12. Puini prijenosnicL .......... '" . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 391
8.4.1. Primjena i raspored ............................................. 299 9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije .. .. . .. .. .. .. .. .. .. . .. . .. . .. . .. 391
8.4.2. Vrste lanaca i spojnlce (spajanje krajeva lanaca) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 301 9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .. . . .. . .. . 395
8.4.3. Lananici .................................... , ..... , , ... , ... , . . . . 306 9.12.3. Oblikovanje pueva i punih kola . . . .. . . . . .. .. . .. . . . . . . .. . . . .. . 397
8.4.4. Podmazivanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . - 310 9.12.4. Nosivost, izbor maziva .... , .. , .. ,.............................. .398
8.4.5. Proraun ..................................................... 313
9. 13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja ....... , . , . . . . 400
Literattua .................................... , ....... , .........
9. Zupani prijenosnici
9.1. Osnove . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 324
9.1.1. Vrste i oblici . .. . .. . . .. .. .. . ... .. . ... ... . . . . . . . .. . .... . .. . .. . 324 OODATAK
9.1.2. Zakon oaubljenja ......................................... : .. 325
9.1.3. Dodimiea bokova, z.ahvatna linija (dodimica profda) . , . . . . . . . 328 10. Plaaef.lmi prijenosnici
9.1.4. Evolventno ozubljerije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 328 !O. l. K.arakteristike. upotreba ...................... , .. , ... , ......... . 409
9.1 .S. Ozubljenje s ravnim bokovima i unutarnje ozubljenje .. . . . . . . . . . 330
9.1.6. Valjanje i klizanje bokova . , ............................ , .. .. . 33J 1().2. Jednostavni planetarni prijenosnici ...... , .............................. . 409
9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnim zubima). ztanost izme<lu zuba 332
9.1.8. Grania:ni spoj mba nultih elnika s ravnim zubima , ..... ,.... 335 10.3. Sile, momenti j snage p1anetamih prijcnosnika s eJniciJIUl . , ... , ......... 416
9.1.9. V-etnici i V~prijenosnici s ravnim zubima . .. .. .. .. .. .. .. ... . 337 10.3. L Kada gubici nisu uzimani u obzir .............................. .. 416
9.1.10. Stupanj prekrivanja ................. , . . .. . . . . .. . .. . . . ....... 343 10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir. .......... " .. " ............... .. 418
9.1.11. Nisko i visoko ozubljenje ........... ..... ............... 344 10,4. Pregled prijenosnih omjera i mogunosti planet.amih prijenos:oika lAl i 2AI 418
9.1.12. Nulti elnici s kosim (helikoidnim) zubima . ..... ....... 344
9.1.13. V..&lnici s kosim zubima ..................... , ...... , , . . 347 10.5. Planetarni prijenosnici sa stotnicima 419
9.2. Oblikovanje elnika ................. , .. , .. , . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 348
li.Taml prijeoOSPici
9.3. Kvalitet ozubljenja .................. ,...... . . . . . . . . . . . . . . . ... . . . 353
9.3.1. Odstupanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 353 11.1. Openito.............................................................. 421
9.3.2. Tolerancije ..... , ...................... , . ; .............. : ~, 354
11.2. Tami prijenosoici s konstantnim prijenomim omjerom . . . . . . . . . . . . . . . . 422
9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi .............................. , .. . .. . .. 356
9.5. Podmazivanje ................................ , .... , . . . . . . . . . . 358 11.3. Tami prijenosnici s mogunostima kontinuirane promjene prijenOsnog omjera 4l4
9.6. Proraun nosivosti elnika ....... , ............ , .. , , , . . . . 359 11.4. ()snove prorauna .............. , , . , ................. 425
9.6.1. Optereenje zuba . ,. . . .. . . . . . . . . . . . .. . . 359 11.4.1. Elastino i diferencijalno puzanje) brzine klizanja. sile.............. 427
9.6.2. Nosivost korijena ................... , .... , , , . . 360
9.6.3. Nosivost bokova ......................... ~ 366 11.5. Proroeun tarnih prijenosnika............................................ 433
ll.S.l. Proraun kontaktnih naprezanja . , . , , ... , . ,................ 433
9.6.4. Nosivost u odnosu na z.an'bavanje i tx'O!enje , . . 370
9.6.5. Zupanici od plastinih masa . . . . . . . . . . . 311 11.5.2. Proraun trok$ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 434
11.5.3. Proraunzagrijavanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . 437
9.7. Odnosi Sila kod elnika ........ ........... ... .... .......... ............ 371 l LS.4. Iskoristivost .. . .. .. .. .. .. .. .. .. . . . . .. . . . . . . . .. .. . .. .. .. . . 438
9.8. Sto!nici.......... . . . . . . . . .. .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . .. 373
9.8.1. Nulti sto!nici s ravnim zubima ................ ".................. 373 ll .fi. Materijali za izl;adu tarenica.................. . . .. .. .. . . . .. .. . . . . .. . . .. . 439
9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima...................... 37&
9.8.3. V-parovi ...................................................... ,. 381 12.Kolm<e
9.9. Prorau.n nosivosti stonika .................... , . , . , . , . . . . . 381 !2.1. Openito.............................................................. 442
9.9.1. Optereenje zuba . . . . . . . . . . . . . . . . . . 381
9.9.2. Nosivost korijena ~nba .................... , .. , . . . . . . . . . . . 382 !2.2. Konstrukti~e izv~dbe k<>nica.......... .. . .. .. . .. .. . . . .. .. . .. . .. .. . .. .. 443
9.9.3. Nosivost bokova, ................. , ............ - ............ , 382 12.2.1, Tame konice .. ~.............................................. 443
12.2.10. Celjusne konice s vanjskim eljustima (eljusna konica) ...... ~. 444
9.10. Odnosi sila na stonicima.............................. .. . . . . . . . .. ... ..
9.10.1. Nulti i V-nulti stonici sa ravnirn zubima . . . . . . . . .. . . . . . . . . .. ... .
383
383
,, 12.2.11. Jednostavne eljusoe konice, .. , ...................... , . . .. . . .
12.2.11. Dvostruke eljusne konice , . . .. . .. . . . . .. . . . . . .. .. . . . .. . . .. . ..
444
446
9.10,2. Nulti i V-nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima . . . . . . . . . . 384 l
12.2.20. Unutarnje eljusne konice.. . .. .. .. .. .. .. . .. . .. . . .. .. .. .. .. . . .. 450
9.! l. Vijanici .............. , ............................... , . . . . . .. . . . .. 386 12.2.30. Pojasne konice ........ ........... , ............... ,...... 452
9.11.). Uvjeti zahvata ........ ....................................... 386 12.2.4ll. Stoaste koniee . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 454
9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost .............. , ........ , .. .. . . . . . . . . . 388 12.2.2. Vrtlona vodena konica .......... ., ...... " . .. .. .. .. .. .. .. .. 4.54
9.11 .3. Nosivost .............................. , . , . , , . , . , ... , . , 389 12,2.3. Vrilona zrana konica...... ,,.............. 455
9.11.4. V-vijanicL hiperboloidni vijanid ....... , , . , . . . . . . 390 l2.2.4. h1dukcione elektrine konire ..... , . , . , ........ , . . . . 455
,,'
l
8 Sndrfaj Sadraj 9

23. Spojevi glavine ....................................................... . 109 :5.2. Klizni leaji .................... ~. ~ ............................ ,. .1,1-l
2.3.L Spojevi u:Wunim kJinom . _., ............... , . , ............... , 109 5.2.1, Hidrodinamika teorija podmazivanja. leaji s viestrukim kliznim povrii-
2,3.2. Spojevi perima (klinovi bez nagiba) , ........................... , . ., 112 nama. utori 1.a podmazivanje ..................... ~................ 194
2.3.3, Spojevi s klinastim vratilima . , .... , ........ , ........ , ..... . 116 5.2.2. Dovod maziva, ureaji za podmazivanje .. .. .. . . .. . .. . . . . . .. . .. . . 198
2.3.4. Spojevi sa zupastim vratil ima .... , . , _.. _.............. , ....... . 118 5.2.3. Materijali za leaje (lcajni materijali) j materijai rukavca . . . . . . . . . . 200
2.3.5, Spoj s poJigonim profilnim vratilima ............... ., ....... _" ... 120 5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijalnih Jeaja) ..... , . . . . . . . . . . . . . . . . 204
2.3.6. Konini spojevi .... , . , ............................ , ............ . 122 5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radljalnih) .,......... 209
2.3.7. Spojevi sa steznim glavinama .. , .. _...................... " . , .... . 123 5.2.6. Oblikovanja upornih (aksijalnih) leaja ...................... , . . . . 216
~-;: ~po~evi st~nim e1~tima .................... , ................. , . 124 5.2,7. Proraun upornih leaja (aksija1nih leaja) ................. , .. . .. . .. 2J7
POJ eomm ozubljenjem ................. _.... _................. 119 5.3. Valjni leaji...... .. . .. .. .. . .. . .. . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. . .. . .. .. .. .. . 220
2.4. Veze sa za licima 1 svomjacima .. , . , , , , , .......... , . , ............ 13! 5.3.1. Konstrukcija i karakteristike . , . .. . . . . . .... ... .. . . .. .. .. .. . .. .. .. 220
2.4.1. Zatki ................ ' ..... ' ............. '.' .............. Bl 5.3.2. Pra~la u~ra~_nje. ID?S~nosti optereenja .. ................. .. . . 224
2.4.2. Svornjaci ............ , ......... , ......................... 134 5.3.3. Nos1vost 1 VtJek traJtuua . .. . .. . .. . . .. .. . .. . . .. .. . . . .. .. . .. . .. .. 231
2.4.3. vrstoa ......................... , .. , .. , .... , . , .. , ... , .... , 136 5.3.4. Granina brzina vrtnje ..................... , . . . . . . . . . . . . 237
5.3.5. Podmazivanje ............................ _... , . . . . . . . . . . 239
3. Opruge
3.1. Osnove ........................ , ....... , .......... : ......... 140 6.. Brtvenje leaja i vratila
3.1.1. Karakteristike. rad opruge, vibracije opruge ... , . , ............. 140
3. 1.2. Materijali, naprezanje, vrstoa ................... , ............... ,
6.1. Brtvenje protiV izlaza masti ..................................... ., . . .. 242
142 6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem .. .. .. .. .. .. .. . . .. .. . . .. . . . . .. . .. . . . 242
3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge ..................................... . 145 ' 6. 1.2. Bezdodimo brtvenje . .. . .. .. . .. .. . .. . . . .. . . . . . . .. .. . .. .. .. . . .. . . 244
.3.3. Zavoj na fleksiona opruga kao opruga za okretanje ................... I-m 6.2. Brtve protiv istjecanja ulja .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 245
3.4. Ravna ~ipkasta (okrugla) kao torziona opruga . , ......................... . 151
t 6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem ......... ~............................
6.2.2. Bezdodimo brtVenje ................ ~... . . . . . . . . . . . . . .
245
248
3.5, Tanjuraste opruge kao tlane opruge ............. , . , , ................ .. 152
3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge ........................... 157 7. Spojke
3.6.1. HJadno oblikovane tlane oproge od okrugle ice .. ~ ........... 157 7.1. Spojke koje se ukljuuju .. .. . .. .. .. .. .. .. .. .. .. . .. ... .. .. .. .. .. .. .. .. . 249
3.6.2. nane opruge od okruglih ipki .............. ., ' . ' .......... - .. .. 159 7.1.1. Krute spojke . .. .. .. . .. .. .. .. .. .. .. .. . .. .. . .. .. . .. .. .. .. . .. .. .. .. 249
3.6.3. Vlane opruge od okrugle ice ...... , .. , ..... , ........ 161 7.1.2. Dilatacijske (uzduno pokretljiv) spojke .. ... .... .. .. . .. .. .. .. .. .... 249
3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga ................................ .. 163 .:~ 1.l.~. Neelastine kompenzaclone spojke.................................. 250
:' 7._J.4. Elastine spOjke .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 252
3.7. Gumene opruge ..................... , , .............. 166
....~ 7.1.5. Sigurnosne spOjke ............. ; . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 256
4.. Osovine i mttils ~
7.2. Rastavljive sPoJke : .......................................... , . . .. . . .. . 251
-~
4.1. Funkcija, Oblikovanje ........... , ...... , . , ........... , 170 7.2.1. Runo rastavljive spojke .. .. .. .. .. .. .. .. . .. .. .. .. . .. . .. .. .. . .. .. .. 251
4.1. Rukavci ............................................................. . { 7 .2.2. Spojke .s daljinskim uklj~vanjem .............. , . . . . . . . . . . . 259
173
4.2.1. Nosivi rukavci ...................................... 173 7.3. Spojka za putanje u rad .......... * . - . . . . . . . . . . . . . . . . . 263
4.2.2. Potporni rukavac ...... , ............................ 174
4.3. vrntoa ............................................................ .. 174 S. llemenski i lanfani prijeoosoid
4.3.1. M~~enli savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora ..... 174 lJ. Prijenos plosnatim remenom .. , .. . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . 265
4.3.2. Pnbhni proraun na toniju i savijanje ........... , ............... . 177 8.1.1. Nain djelovanja i v~te ........ ~ ................................. 265
4.3.3. vrstoa oblika ................................................. . 178. 8.1.2. Materijal remenja i nain spajanja.................................. 270
4.4. Defonnacije ............. : .......... , ........................ !82 8.1.3. Cilindrine remenice .... ~ ..................................... , .. 272
4.4.1. -Deformacije zbog sUa savijanja .................................. .. 182 8.1.4. Proraun : ............................ :.......................... 275
4.4.2. Deformacije izazvane to~ionim silama ........................ 184 &.1.5. Reme.nski prijenos "Sa zatezl'J.om remenirom.......... .......... ... ... 28l
4.5. Kritina brzina vrtnje ...... , .... , , ................... , ..... 185 8.2. Remen ski prijenos s klinastim remenom .. . .. .. .. .. .. . .. .. .. . . .. .. .. . 283
4.5.1. f1ek;siona kritina brzina vrtnje ..... , .................... , ..... 185 8.2.1. Nain 'djelo~nja, vrste., izrade . . . .. .. . .. . .. .. .. . .. . .. .. . . .. .. .. 283
4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje . , ..... , .......... , ........ 187 8.2.2. Remenice za klinaste :remene . .. . .. .. . . .. . .. . .. . . . . . . . . . . . . .. .. 285
s. Wall 8.2.3. Proraun .. .. .. . .. . .. .. .. . .. . .. .. . .. .. .. .. .. .. . .. .. .. .. .. . .. .. .. 288

5.1. Trenje, podmazivanje i maziva ......................... , ............... . 188 8.3. Prijenos sa zupastim remenom ........ , . , ............. ; . . . . . . . . 295
5.1.1. Trenje .................................... 188 8~3- J. Nain djeJQvanja i izve4be ............................. , . .. 295
5.1.2. Podmazivanje i maziva, .............. , .. , .... _.................. _ 189 8.3.2. Proraun ...........................~....... .. . . . . . . . . . . . . . ...... 297
 12 Sadraj
J.J, Z(lvareni spojeoi l3

13. Brtve
13.1. Uvod 456
13.2. Stacike brtve, d?,dlrno brtvenje strojnih dijelova koji miruju ... , . , ...... 451
13.2.1. NerastavbtVO odnosno uvjetno rastavJjivo brtvenje .......... , .... . 459
13.2.2. Brtvenje pomou masa za brtvenje ..................... , ....... . 460 l. NERASTAVLnVI SPOJEVI
13.2.3. Rastav)jivo brtvenje dijelova koji miruju (statiko brtvenje) ..... 461
13.3. Dinamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se okreu ili se kreu
tamo-amo , ....... , __ ...... , ....... , 466 l.l. Zavareni spojevi
l3.3.1. Brtvenje brtvilom . , . , ............................. 468
13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom ........... _. ................. 473 1.1.1. Posmpci, materijali, oblici avova, kvaliteta
13.4. Bezdodirne brtve ......... , .............. , ...... , ...... 473 Zavarivanje je postalo jedno od najvanijih postupaka spajanja, jer uz
13.4. J. Bezdodime brtve sa zranou .. , .............. , ... , . , ..... . 415
13.4.2. Lablrintne brtve . ; .................... : .... , , ......... 476
utedu trokova za modele ili alate, prednost mu je i manji utroak materijala
13.4.3. Labirintne brtve sa z:ran~ ...... , . , . . . . . . . . . ...... , .. 477 nasuprot lijevanim i kovanim dijelovima. Uz spretno oblikovanje moe zavareni
l3.4.4. BrtVenje _pomou tekuine ............................ 477 dio, bez gubitka vrstoe i krutosti, biti 50% laki. Zavarene su konstrukcije
13.4.5. Membranske brtve . . . ...................... , .............. 478 zbogjednostavnogDblikovanja najee bolje od zakovani b.
l4. Cijtvni l'odovi i zaporni organi
Prema DIN I9IO(JUSC.T3.00l)podzavarenim spojem razumije se spajanje
dijelova pomou zavara. Vie pojedinanih dijelova meusobno povezanih za-
l4.L Cijevni vodovi .. , ............................................. , .... .. 480 varivanjem tvore zavaren dib, a vie tako zavarenih dijelova zavaren sklop.
14.1.1. Osnovni pojmovi ................................... 480 Za vee strojne dijelove dolazi prvenstveno u obzir zavarivanje taljenjem s
J4.L2. Materijal cijevi ............. , ....... , ..... , , ....... 481
14.1.3. Proraun cijevi ....... , ...................................... .. lokalno ogranienim tokom taljenja, sa dodatnim materijalom ili bez njega.
484
14.1.4. Protaun debljine stijenki cijevi .......... , ..................... .. 488 Naini zavarivanja taljenjem za metale jesu: plinsko zavariva~;;e, otporno zavari-
14.1.5. Fazonski cijevni dijelovi ........................ , ............. .. 490 vanje, elektrolulW zavarivanje, zavarivanje plazmom, zavariwmje elektronskim
14.1.6. CJjevni spojevi ................ ~ 491 snopom, zavarivanje svjetlosnim s1Wpom (zavarivanje laserskim zrakama). U
14.2. Izravnanje deformacija pri z:agrijav8nju cijevnih vodova ............. 501 nastavku se opisuju zavareni spojevi kod kojih se dijelovi sjedinjuju zavarom
dobivenim od nataljena ili utaljena materijala.
14.3. Cijevne PQ<!upore ......................... _........................... . 502 ~ .3. Najvaniji, za varivi metali:
14.4. Zaporni. sigurnosni i regulacioni organi (armatura) ........... , 504 ~:
14.4.1. Zadaci. vrste, zahtjevi ........................................ .. 504 '-"
L Ce/ici do priblino 0,3% ugljika; vi!e od toga postotka samo uz stanovite
14.4.2. Ventili ....................................................... . 505 uvjete (tablica 1). Elementi legiranja: silicij, mangan, sumpor i fosfor pri
14.4.3. Zasuni ....................................................... . 509 zavarivanju djeluju nepovoljno, dok bakar, nikalj, krom, molibden ili vanadij
14.4.4. Pipci (slavine) ................................................ .. 511 nekode.
14.4.5. Zaklopke ..................................................... . 512
14.4.6. Principi izgradnje cijevnih sustava ............................... . 514 2. Neeijezni metali kao to su bakar; mjed, bronza, cink, ahnninij.
15.1. Evolventne funkcije ............... , .........................
Pregled razliitih vrsta i oblika avova prema DIN 1912 (JUS C.T3.0ll)
'
.}
daje tablica 2, a oblike spojeva tablica 3,
15.2. PrQraun razmaka osi tetnika upotrebom evolventnib funkcija
Primjeri za prikazivanje eonih i kutnih avova i dodatni znakovi prikazani
15. !volva:ttne funkcije su u DIN 1912 (JUS C.T3.0ll), a smjernice za oblike ljebova, za razne debljine
lima, mogu se nai u DIN 8551 do 1!553 (JUS C.T3.030).
Llterarura doda tica ............................................................ .. 523 Prema tablici 4, zavareni spojevi dijele se u tri razreda kvalitete.
Kazalo pojmo,. ............................ , ............... , .. .. .. .. .. .. .. . .. . 525
I dijelovi od termoplastinih Umjetnih masa mogu se meusobno zavarivati. Tu naroito
dolaze u obzir tvrdi i mekani,polivinr1 kloridi. PVC. Suprotno zavarivanju merala, kod umjetnih
masa dobiva se spoi u tjestastu stanju (vidi DIN 16930 i 16931). Pri tome se mogu potezati avovi
kao kod metala. Postupci zavarivanja su slijedei: zavt~ri>'an}e vruim plinom. zavo:riv(Uije grijalim
tijelima, zaVariYanje toplinskim impulsom,frikciono zavruivanje, dielektriIUJ. risokofrekventno zaa~
rivanje. Polivinilkloridi se mogu dobiti pod ram im trgovakim imenima kao Dyna1,1gelit,. Vinidur.
Vestolit, Vinnol, Astralon, TrOvidur. Mipolam.
14 J. Nerastav/jiDi spojevi 15

Tablica L Zaw.rivost najvllbtijlh telili:a

zavarenog spoja ovisna i o kvalifikaciji i spretnosti za.-arivaa. Vana pravila
111 oe 1 vanvost
oblikovanja su slijedea:
Opti kt)~Utrokdolll ~i DIN 11100 (JUSC.BIJ.500}
Stll-2, St 34-1, St371 Zbog ~kog &tlddoja P i N pril;l~dni ~ samo za podn::d~:m svrhe i:Gd
L Izbjegavati zarezno djelovanje! Lo spoj osnovnog i dodatnog materijala
-C.0260, -C.o360. malih debljina stijenke i mimog optereenja, pi'VC'Ilstvcno kod 1\tumirenog prouzrouje velika zarezna djelovanja (vroa naprezanja) u korijenu, to pri
St 42-2, torrwovog &:lik11.. Za l!dinr: konstrokcijc Od dijdova > 16 do 2.S mm
-. 0461,
St 42-3,
-e. 0462. d~bUine I'O'n:ban je umin:n elik.
dinamikom optereenju moe dovesti do loma zbog umornosti materijala.
StJ4..2, S1 3-7-2, St37J. Zavarivcm pc41oji uviji!k. Za Oelitne kon51rukdje i dijdM"e >2S do lS mm Kod dinamiki optereenih avova za varuje se posebno korijen, ili se to izvodi
... C.026t, -C.o361. -C.OJ.62 -C'. 0361 debljinr: grupa k;vnlitete 2, >35 mm debljine truJI'I kw:li!cte 3.
St46-2. S! 46-J, St 523. 1 2 .....
-C.oot, -C..0482. -.-C.0561. ... co56J
St ll-l, St-42-1, StSG-1, Zawriwxt ze mora pl*bno tratiti. l'rcdgrijavati. po ~bi. hniti,
-. 0460, -e. 0545 a D o~ p~TCJSI.B.Iih 1111petosti normatilirati Debljine stijenki po
StSO.l, fl'l(!~ <20mm.
.. (':.0545,
SHi0-1, Sl60-l, St 1()..2, 'Pc'f:brm je vrlo p;dtjiW: prlprna i nakladna obnlda.
-C.064S. -C:.0645. -f1745.
Ctlkl ::~~ ptlba~ DJNJ7100 {JU$C.S9.D21J
C22, ct ll; 2S0Mo4, Prikladni su ru'miilkirnni mmeka!\0 1attni. Pmn:bno je ~.muji:.
-e mo.
23Mn6.
-C:ms.
-C.l11l, -.4730,

l
C('llci ::a ct:rMwittP!fr t>JN171JO (Jusc.89.ozol
Slika l. Podjela naprezanja u tupom spoju (<rt zarezno naprt:7Anje)
a) V-zavar s loim provarom korijena; b} V-zavar s dobrim provarom korijena;
e) Vwzavar s proi~oim i zavarenim korijenom: d) Xwzavar
CIO. CIS, Cl: J(l, U ~ stanju dotlro $U upotn:bljM. Kod kgiTallib &:lika
-C. 112<1, -C.I22D. -C:.Il11, po!.rd:mo je pn:dpijavanje.

- .
Ct IS, IS Cr 3. l6MnCrS,
-C,l}.ZI, -.4!20. ...<;. 4JlQ,
Sim
""'" ....
,."".
"""
20MnCt5. 20MoC'r4, 2SMoCt<1,
.... C..4J2!, e..
742tl,
ISCfNi6, 11CrNiMo6,
-e..
743J,
bol
Pripn::ma
""""'.,.,. ...... """ ""
. . e. 5420.
St JS,
. . e.
Stls-4, St 4~
... e.
lklurM tttiiftt: DIN 1629 (JUSC.BS.OlO i 023)
c(jt~f
Dobra l;ll..vari'vo$1..
z-.6/jml lm'

....
Jl ~l l M l DIWlnrki

"""" X oo 1 : l
1212,
St4S.4,
,.,.(: 1213..
-C. 1212,
St S2,
-3l00,
1213,
S1 :Sl.4
-C..3100,
[ ll == i M i
'/1 V-Jon> v c::J.c:J l ! l
Sl SS.
.... C..l402,
Sl55.4,
-C. 1402.
~Mt
Kao St SO ~C, 0545) i St 60 ( -C. 0645}..

djroi INI I.Vllr()()lpornlh UtiAa DIN 1711S,{JVSC.BS.021)

V-Jao v == l

w
i

K DO l [ l
St35.S, Sc 45.8, !SMol, debljine} SJmtibc&i lar il =.e::! l l K-1"'

l
>201l1111
... e:.
1214, -t. ms, -C. 7100, Dobro upomblj[v >fl) miQ ddlljfne p~ic~

l)CrMo44. IOCrMo!JIG,
-l: 1400. -. 7401, Popustiti fafepjetp
> IS mm debljine
> 10 mm debljine }
>6~-&biiine
preostalih Nlptt:Zanja.f;!mtnjeru.

potrebnO prtdgrija~je.
x.... X DCJ l X \ 1
1~ Y..&xr r DO j r l
Kotlon#:i l!m<wf Dl/i 111$S (IVSCM11U)
y~ ) t ! ..... r DO l [ l
--D- oo-ro=s-
Hl, HU, Dob!O ~pouc:bljiv y- K.."
-e 1202. -e t204..
_,
-
ISMo l. > 10 mm debljine
HIU.
--Il06.
H IV.
11Mn4,
-3!33..
19MDS,
_7i00.
potrebno je ~javanje.

Pot:bnojtpra:lgrijavajei(Hi&riWl'Jje lll!!()OM zbog~~ x.on X DO l I l r

-C..JIOS

-C.-
13CtMo<l4. Potrebno predgrijavanjc i popu.tl.anje &tenjem.
U-b y DlJil ! l ~ DCJII e l
"'" .. Stl<l
Tanki limovi DiN !623 (JUS C..IU.OI6J
Do\'lf'Q 1100~jiY sa kval~!om povdinc OJ, .. M . .. ..........
Gs-Js . . G5-70
-CI.0345
tlflni IJjtl'

l
DIN W/1, (JUS CJJJ)II}
Kao klik i&le Mm-ote prema DIN 17100 (JUS C.0.500). Mjt:slo avari-
vanja patljiV(I pripremiti.
.....
~'f-ti lav
-- ~~~
l .
ll>bV
y .... E ~ ~
K11tftibWln'i

~ir lu
1.1.2. Osnovi oblikovanja .

Pri oblikovanju zavarenih konstrukcija treba voditi rauna o odreenim

K~tlr!i lav
~ "bib Vr-i Jaoo
naelima. Svaki konstruktor trebao bi stoga svoje projekte savjesno i kritiki Dw.mnJci
katni" lo~ Lh. n b
ispitati da li su zavarivaki pravilno oblikovani. Naravno da je kvaliteta '
 1.1. Zarareni spojevi 11

Tv.blica l. Vn:tc spojeva prema DlN l9'12 (JU:S c..n.on i 030)

-'J>'J C<lll tntpi) 'INi

OijdtM se pn:kklpaju Dijt:mi le u jcnoj ravnini

,
f'<JMitliul spoj K1ul spoj
Dijelovi le po llroj ioln'!fii jc>de.ll.
vz drugos
kdan diq 118$1oujc:a je' koso na
drugi fi!! Slika 1. Podjela naprezanja u zavaru pri skretanju toka sile (a je tok site)
a} u tupom spoju; b) u kutnom spoju
1'-!lpcj Ug1um~
Dw se dijelll a:pajaju tako da Je
jc:dan dio IVOjim krajem okomito
uamL. Kxa;IM dljdova polokni su jedan
prem.a clru&omc pod bilo kojim 1\
=r
postavljen na pov:rllnu drugoga ku l~

+ ll~
Kr/Jtsl $p/Jj l'lh.sfruk spoj
Dw dijela kqj\ Ide u jednoj IllY. Tri m vile dijelova spajaju sc ~
nini n.uf:a.ttisju scak;amib) ua trei jrNima pxl bilo kDjim kutom
il:medn !ljih
1\
Tcbil:i K...til.dlli I'URi
"''-

l laJ
l n Ill
'"'i
l Mt:#ui)d: Zawrivcsl la~ . '
l

.
2 Priprmw.: """""
pod nadzorom . . ' l

l N11lltl mmriwmjiJ: bira se prema~ ma~t:rijllllltc debljini i naprezanju

dijelov.a mwrenog spoja
. .! . Slika 3. Oblikovanje zavarenih dijelova pri dinamikom optereenju
a) nepravilno; b) pravilno
' . .i .
' l M-JN """""'
dodalni mawijal p~ OldOVOOm

ispitan_ oda. <Hklbttn a upotrebu . l

. i
O"""J< atestitani zavarlvael z& ~ t3da sv Jl(ld adzowm
'
/tplrlWlnfr: dokaz da je 2l\vM izw:den bez
Upitivanje)
&fdh {upr. ~ . :
' Slika 4. Tok sila u kutnim zavarima Slika 5. ZavareiU avovi optereeni na
a) izboen kutni zavar; b) plosnat savija.rije
u obliku X-zavara. Nejednolino ili valovito vueni zavari djeluju takoer a} nepovoljno zbog vianog" napre-
kutni zavar~ e) udubljen ku~ni zavar
kao zarezi. Obrada nadvienja ill raskivanje smanjuju vrna naprezanja. zanja u korijenu zavara; b) povoljno
Na poetku i kraju zavara stvaraju se krateri, koji takoer izazivaju vrna ;, -l zbog tlanog naprezanja u korijenu
naprezanja. Glodanjem tih krajeva zavara mogu se ublaiti vrna naprezanja. zavara
2 Izbjegavati skretanje toka sile u zoni zavarivanja! Za vrstou zavara od
presudnog je znaenja tok sila. Skretanja u zoni zavarivanja izazivaju 3. IzbjegaMii vlano naprezanje u lwrijenu zavara! Korijen zavara osobito je osjet-
vrna naprezanja (sL 2). Kod mirnog optereenja zarezna djelovanja dodue ljiv na vlario naprez<!tlje i treba ga po .mogunosti staviti u tlanu zonu
ne umanjuju vrstou, ali snizuju sposobnost plastinog deformiranja i time (sl 5).
stvaraju opasnost od krtog loma. Pri promjenljivom optereenju materijal 4. Izbjegavali gomilanje zavara! Lokalno zagrijavanje kod zavarivanja i hlaenje
biva bre razoren, tj. njegova se dinamika izdrljivost snizuje. Slika 3 .l nakon toga, dovode do naprezanja zbog stezanja, koja izazivaju deformacije
prikazuje kako se u zavarenim avovima mogu izbjei skretanja toka sila. za varena dijela. to se vie zavara sastaje u jednoj toki i to su deblji
Tupi zavar dinamiki je izdrljiviji nego kutn~ budui da u njemu nema zavari, to jae je izvitoperenje. Stezanje zavara primjeuje se naroito u
skretanja.toka sila. Od kutnih zavara (sl. 4), udubljeni kutni za var je najvee uzdunom smjeru, a posljedica su promjene oblika na manje krutim mjestima
dinamike izdrljivosti, jer u njemu dolazi do naj blaeg skretanja toka sila.
za varena dijela. Prema iskustvu, nastale deformacije rastu ovim redosljedom:
Openito se, meutim, daje prednost jeltinijem ravnom kutnom za varu.
elektrootporno zavarivanje, elektroluno zavarivanje, plinsko zavarivanje.
18 J. Nerastauljiui spo.frvi
Kako se nagomilavanje vie zavara moe izbjei, predouje sl. 6. Poprena
rebra treba prikljuiti zavarima 3 do 4 mm debljine. Zavareni avovi ne
smiju biti ni deblji ni dulji nego to je potrebno. Izvitoperene zavarene
dijelove treba izravnati zagrijavanjem i kovanjem.
gomilanje zavara
1.1. Zm:oreni spojeci' 19
1.1.3. ZavaM!i spojevi pri gradnji kotlova i daoih posuda
Zavareni avovi na kotlovima i tlanim posudama moraju biti apsolutno
nepropusni i vrlo vrsti, pa stoga iziskuju paljivu izradu. Zavarivanja na
stabilnim i brodskim kotlovima doputena su samo ako se dokae da se
upotrebljavaju dobro zavarivi materijali i da zavari raunski zadovoljavaju
propisima.
Kotlovi i posude preteno su izraeni od limova i cijevi. Dimenzije
pojedinih plateva ovise o iri!li limova koji se mogU isporuiti, i postojeim
mogunostima proizvodnje. Da bi se sprijeilo gomilanje avova, treba uzdune
avove pojedinih plateva 7.aokrenuti jedan prema drugome (sl. 9~ Vei otvori

Slika 7. Zavareni zupanik

Slika 6. Privarena rebra o) nepravilno zbog tokarskih ra-
a) nepravilno "zbog gomilanja za- dova na glavi i vijencu. te potrebe
vara: bl pravilno krojenja rebara; h) pravilno

Slika 9. Nain oblikovanja tlanog spremnika

5. Dati pred11osr polu proizvodima! Zavareni dio postaje jeftiniji ako se upotrijebe a je uzduni mv; b je popreni !lav; e je pia!!
poluproizvodi. Daje se prednost plosnatim i profilnim elicima, cijevima,
skoenim ili savijenim ili autogeno rezanim limovima. Ako bi spomenuti
dijelovi postali prekomplicirani, uvaruju se i lijevan~ kovan~ tancani ili
vueni dijelovi
6. lzbjegQvati skupe pripremne rQdove! Radovi oko krojenja i obrada rezanjem
poskupljuju konstrukciju. Zbog toga treba po mogunosti izbjegavati tokarepa
smanjenja promjera, kose ili okrugle rubove limova, proli!a i sl (sl. 7).
Savijanjem i pregibanjem rubova sastavnih dijelova mogu se esto utedjeti
zavareni avovi (sl. 8).
7. Paziti na pristupanost avova! Mora postojati odgovarajua pristupanost
zavarivakih alata do avova koji se zavaruju. ....

Sub 10. Pojaanja kotlovskog lima na izrezima m . ulazne otvore i n.astav!re

Slika 8. Zavareno podnoje
a) nepravilno zbog mnogih pojediru:Wnih dijelova i mnogih zavarenih
b) pravilno
za nastavke, uiaxn.! otvori i slino pajaavaju se (sl. 10). Samo kod malib izreza
ili kod predimen:zionirane debljine limi!, ne moraju se pojailvati izrezi. Slika ll
pokazuje primjere gdje su na stijene kotlova i posuda privareni grebeni,
na.zuvice, prirubnice i nilstavci te prirubni spojevi prema DIN 8558 (Smjernice
za zavarene spojeve na parnim li:otlovima, posudama i cjevovodima)
(JUS C.T3.071). U tablici 5 navedeni su propisani elici za stijene i cijevi
Na slici. 12 pOkazan je parni kotao na dimae plinove, s pojedinostima.
Kotao se sastoji od tri plata i dva ravna dna, ima sustav cijevi i snabdjeven je
lavova~ jednim ulaznim otvorom 1 redom nastavaka m cijevne prikljuke. Kao zava-
rene posude standardizirane su: jedriostjene grijalioe za toplu vodu DIN 4801
,.
 1.1. Znrar~ui spojeri 21
20 /. Nerastavljivi spojevi

E*
-;JL ~~
4j ~~ ~LLs
~bL J;]~ ~~ t"'11---"1
f---

~~ JJL
J~ i
eurm
Slika lL Zavareni greben~ nazuvi~
DIN~
{JUSM.Btl
do DIN
(JUSM.BIJ.17tl
blok-prirubnice, nastavci i priruhni spojevi prema PIN 8558
Slika 12. Za\'aren pa!'Jli ko;tao na dimni Plin s odobrenim. tlakom (predak) 7 bara=0.7 MPa

(JUS M.E0.020), tlane posude ureaja za opskrbu vodom DIN 4810 tlane
posude za komprimirani zrak do 3 MPa pretlaka DIN 6275, leee 'posude
postrojenja prema DIN 23281.
Kako proizlazi sa slika 9 i I.? debljina tupog zavara jednaka je debljini s
zavaremh limova. Potrebna debljma limova plata rauna se uzimajui u obzir
obino ~Jslabiji zavareni av. Unutarnji pretlak p, kojem su izloeni cilindrina
posuda th kotao, rastee stijene, pa su uzduni i popreni zavari napregnuti
na vlak. Za proraun vrijede u Jugoslaviji: "Tehniki propisi za izradu i
upotrebu parnih i vrelovodnih kotlova, parnih sudova, pregrijaa pare i
zagri}aa vode" (Slubeni list SFRJ J957f7 i 1972/56), a u S. R. Njemakoj:
proptst Radne zajednice. za tlane posude (Arbeitsgemeinscho.ft Druckbehiilter,
AD-listovi) i tehniki propisi Njemakog adbora za parne kotlove (tehnika
pravila za parne kotlove TRDI (Deutscher Damplkesselausschuss).
22 J. Nerastooljiri SJN>}ei l.!. Z#t-a~ni spujeoi 23
Za plinove, paru i tekuine uvedena je internacionalna jedinica !laka
Mau:rijal')
l Pilrni kodo\i Pa(Pascal). l Pa= l N/m 1 i l MPa=l Nfmm 2 (1 MPa= l megapaskal= !O" Pa).
Umod o4 ~ 6elika
"'"""""""
01N 11100 (JUS C.BO.soo) l bar=O,l N/mm 2 =105 Pa.
Potrebna najmanja debljina stijenke s za cilindrine plaw-e tlanih posucla
u~ 34-l. USllH s6-:12Q-D.,p100 nijtdo~
-f::. 021tl, -<:.0310 sa D,/D.'& 1,2 pod unutarnjim pretlakom i za cijevi sa D,'/?_200 mm i D.{D.'& 1,7
RSt:.t7-l 12-f 120-l.J.p?OO
pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom:
RS!J4.1. J nije do~
... t.oo:w. -t. OWJ
D p
US134-2,
-Com,
US137-2
. . e.
Q.l71
s 12-t 120-D.plOCO $16--t IJtl~ptUS 8 K +c1 +c2 +c, (l)
- ----- 2-v-p
RSt34-l.
. . e 0261.
RSt '372:-
.. e. G361.
St.\7-3
-.<>?-62. -C. 0363
1 JOO-D~p20 .141)-; 1)(1-pfl.IS s
KSt42-2. St42-l, RS<<6.2, St52-"3 summ najmanja debljina stijenke
-e. 0461, -e.-. -C.043!. -.:562 D., u mm unutarnji promjer plUta
-~- OS6J varijski prOmjer pJ~ta
D.. u mm
Valjlall kMul &lid od ~ ldlka DIN 17ll8 (JUS CJJI.5W) puN/mm: najvii doputeni pogonski tJak (l Njmm1 ""' l M Pa)
RSt )4, RSl J1 ~ 12.5-1120-b.pXOJ Ku N/mm1 karakteristina vrijednost vrstoe materijala {tablica 6). Ona je manja
... t.0260, -e. oJoo -p l :m .s lU- od vrijednosti izmeu granioe teenja. odn. 0.2"/o -granice razvJaenja
t 200~ t>.lSO-p l.S i vremenske vrstore k.Qd 100000 sati. na proraoo.skoj temperaturi r.
"34-2. St :W.J, S!.l7-2. St 37-J. Kod materijala bez granice teenja. odn. 0.2% - granice razv1aenja,
-C.026t, -C.0262, -C.0061 .... . OMl. -. O.l63 BO-p0,15-h,p2000 vrijedi vlana vrstoa kao faktor vrstoe materijala.
RSt 422.
-C.046l,
St 41-3, St S2-J
-e. {1462, -e. o$61 ... e. o56:o '"" 1

s koeficijent sigurnosti (tablica 7j.

l{otlooskJ limori DIN J11SS., (JUS c.B4.014) bez I'J&1*fli6enja

..,..........,. koeficljent oslabljenja kao odnos vrstoe zavarenog spoja prema vrs
toi tima. Koeficijent oslabljenja iznosi. ve prema kvaliteti zavara i
~.._ &m.: djerl DIN 1629, (JtJS C.B.UtlO l l.lJ vrsti ava. 0.8 do l (obino 0,8}. Ako se na plaru nalaze neojaEani
pro vrt~ onda je v odnos izmeu presjeka oslabljenog i neoslabljenog
St 35, 5145, S1 ss, Sl 52, 1300-p 6.4-Jp 1720 Jima.
-e 1212 -e. 1213 . . e. 1402 -C. 310
dodatak s kojim se uzimaju u obzir podmjcre debljine stijenke.
t 130-p(I.IS
Kod feritnib elika odstupanje u minus prema standardu. odnosno
St 35.4., St 45.4,
... e. 1212, . . e. 1213.
St5S.4,
-C. 1402,
St 52.4
-. 3100 '"" smanjenje debljine stijene., uvjetovano je nainom made, npr. duboko
Beb.me djerl DIN 17175., (JUS C.SS.Oll) izvlaeno. Inaeje c1 =-O,
dodatak za istroenje (dodatak za koroziju}=! mm. Taj dodatak
St3.S.8, t400, pfUl
-l:. llt4,
St4S.8
-t. 1215 kvalir.eta l
""" otpada kod si$;;30 mm, ili kada se clici dovoljno zatite (ali ne
galvanskim prevlakama} poolovljavanjem, platiranjem. gurnirnnjem,
kvaliteta ll prevlakama umjetnih materijala i sl Ako se posude ne mogu iznutra
"" ba.litr:ta Ill
""' t450, pO,SO

bez ogranienja
pregledati, treba ugovoriti vei dodatak,
"" ~
bez ogmtlb:Dja

Ml&e djt:d DIN 1626, (JUSc.BS..Im)

.dodatak na obzidavanje,, koji kod ozidani h tlanih posuda treba
predvidjeti za dodatna naprezanja zbog teine zida. Inae je c3 =0.
5134-2,. 5137-2, St422,. St52-l t 130-pO.IS
-C.t'fl61. -e. 036-l, -C.0461, --<:. .,.,_ '"" Potrebna minimalna debljina stijenke s cilindrinih bubnjeva, plateva ili
sabirnika parnih kat/ova pod unutarnjim pretlakom (sL 9 i 12) sa Dv!D.;;;, 1,6:
,."
(tfibd 1ijn DIN 168l, -acta. -.JUS c.JJ.Oll

V~ fdi6tl tl}e-r DIN 17145 b:Z. osrauile!I.P

'""
bu: ogranitalja
s K
D p
+.e. KD, p +e (2)
Znafenjc- CZRl!ka: Ognnienja (primjeri):
2-v-p 2Sv+p
s debljiM !tijenke,
n. umut.arnji promja',
.1'6:
D,.250:
ss6mm .
o.~250 mm. s
p pogqMki Pl':'llal:, pO.IS: pil!:O,UMI'a.
protablnsk.a temperatutll~} , 130: t .(lilJO~ s, D~, O", p. K, S, v, vidi legendu uz jednadbu (1),
' b.p 20Xl: "p:Ji:l(O)mmMI".L e u mm .dodatak za koroziju =l mm. Kod sG30 mm ili nerajuih materijala,
lp 1120: tpSI120"CMPa
moe "otpasti.
f'r~tllt\lna~ dogovorenih jalinim ti:U:a:
1 at=l kpjarll =:: 1 b::lr= t C.Ntear=t.1 Mh=O.I Nfn'lai2 Kod parnib kotlova iznosi najmanja doputena debljina stijenke 3 mm,
1) Dotad u obrir 1 si>'i lijev DIN 1691, (JUS CJ2.020) i !ije\":lno fcljao s ku~;!:tstirn VoJfliOm. !!O ovdje nij: 11.11-o:le!W'.
kod nerajuib elika 2 mm. Jednadba (2) vrijedi i za kotlovske cijevi kod unu-
11 Kod p;~mih kO!IoVll ru~jmnnje 256 ~e tarnjeg pretlaka, a kod vanjskog pretlaka samo do vanjskog promjera 100 mm.
24 J. Nerastavl}it-i spojevi /./. Zavareni spojffi 25

Mateli)tli l "' ' '2(1""""'

! 100 ""'""' 300 l l$0 ~ :.::, ~~~;:;' l'""'
lSO """"""- soo'Cl ~20 ~ sso
Thtae~} A
!--
e

l' ''
'~l
us. 34-l. l!
f"s-
~~~
(.0210},
R.Stl4-l
(C.Ot60)
llSf }7.1
'"' '
i'
Fakcor ~!oe
ma1erijala K
Cditm materijal1 pwna tablici 6 (ir\luv (:dini
Cd.rni lijn<
Lije:-.";~!!(! td~o grafi!~)
li~)
''" ''
.:L.6
I,B
l . ,2,$
"' ". l ,,. s kugkltfim
UStl71. prcm3 .ab!ici 6 1,5 .
e1 e!il (.Ol70}
.,.,...,
tC 0360) ' i
s: QW uso ,.,_"
o
j l! :lJ S
.!!"' (t'.IIDl). (C.oun "'' '" l "" tilO IS<l
"' JJ
'" ""
Sc 37<! (C.0363) 190: Bd3vnc i :ta\"areM j)Q$lldc
'St S2~l (t. 0563) "'
"" '"' 2Jj)
190
'
Faktor~

,.,,
K "-tvr.51.0Ca na Cis; ;ol.uminij, bakar i baRmc
SP.i lijev
legW~: ukljuiv valjane i lijevane btoliO!!i
''''
Sol< (.1200) no 1 14C
ii ~
Sol?
s- 34-1,
(COl60)
Sol<-3
'"'
210 l\110 ~ 160
11<1 140 ,,. liO i hm! kotkm A
.... :gs.
h<i~li!
(C. 0261). (C.0262) '" ,., C.:liati materijali Precl!l tsblici 6 (~ killnt.lrnkcione 6ellke DIN 11100, oda- Jl.JS C.'B0..$00

.
Fak1or vnl~
Sf 31~3
ft*'- z"
;g~~<l!!
SI:J?-:2.,
(C.O~I). (C. 0362l t 036U '" "' , '" '"' mawijala K i <!elirni lijev). Nbflni kotlovi i bnxbki kotll)vi ?B u.nutmln.ju plovitm
'"
...''
prema labtici 6 PQIDOrski brodski kolklvl
St42-2, 5142-3 ". 170 moo.
~ " {. 0461). ((;.{)4()2)
({;. 0562) (. OS63) ,,. '" '"' KOD$Utll::ciMri &lici DIN
uoutrdnje plovidbo!
!)dn.. JUS C.BO.:SOO, samo flllbi1ol kodovi i bt'o<fU.i kodovi

i
St52-J
"' lOO
"' "" l ~lijev l

,. '
'"' '"'" ,., "' "" ."
(.l202) 140 70
IlO 100
Hl
"" '"" 170
A l :~;tc:$1Qm preu.zirrt~~nj.J. n\llCom}ala prema DIN 50049. odsj@k :)

l "' ~q
Hil
HUJ
(t. 12'04)
(.I206) "'
'" '"
,
".
. 210
140 !20

"' ,., "''"' '"'" " ",, .

B .s NOrrtitkom patvrdom .:m h'lllitelu materijala prema DlN
e ~(t tlakom tode pri 20 ~e uz propisani tlak l,J p,
$0049, odsjeak l i2

1~~
-t:'!!
-gQg
HIV
11Mn4,
19Mn5,
(C:, lill)
(.:HOS)
'"'
"'
"" ".
2Jj)
2>)
". 110
170

,., "' 180 , " "' ,.

". 210 180 ..
. ..
10, ') Zao lhr:m: posude gori~ih plinova i plinskih ~ll'lje:;a Rl cijanom ili djanovoc!ikom treba ut.eli 20"1. vcti koelkijct:lt liigumMti.

" -
(, 7100) ". ". 100 170 ~ Torlu vrijcx!DOSl kod"lcijenta sigumosti prema kliUliteti fll.llterijala (vidi AO.Merkblatt BO).
tS Mo J.
13 CtMo44, (C. 7400) lOO
""!90 "" 240 ". 210 100 140
110 l< Potrebna najmanja debljina stijenlu! s bombiranih dna (sl. 13) sa R;iiiD,,
St 35, St35.4
"',.,
~"~~-
(C. 1212) (C. t212)
210 190 r<;O,l D, i s<;2 mm pod unutarnjim ili vanjskim pretlakom .za tlane posude
j'hut'l
St4S,
(. 1213),
St :SS,
St4SA
(.I213)
Sl:S$.4 lOO
'"' i parne kotlove:
(C. 1402), (C. 1402)
"!!l s (3)
"
St S2,
(C. 3100},
Sl :SH
(C. 3100) "" ,.
(. ,.., ,,. 1.. 120 l
SI3S.8, 12J4) 110
"" "' ., .,l!
JnU .
(C. 1215) 1.. 1., 1..
St 4S.S
"" 210

"" ,..,
210 190
IlO
180 170
, ,.
"" "" ""
15Mo3, (t.7100)

iS~
t3CtMo44.
10CrMo910.
(t. 7400)
(.7401) "'
210 ". ""240
""
2111
2111
210
210 ""
"" "' ~~l 67
os 38.5, ,., ,., s, D,., p, K, S vidi legendu ."jednadbu (1),

~~~!!l~ "'
/,a..0346) 180 120 koeficijent oslabljenja; za bombirana dna zavarena od vie dijelova
0$45.5, (l. """J ". 180 "' 1<0 '
"<J GS.$2.5, (Cl. OS46) ". '"
"" "" 180 1..
,,. "'
(sL t3e)je v=O.S do l, vef, prema kvaliteti zavara, inae je vl.
koeficijent prorauna (vidi tablicu 8 i dolje na~e podatke),
GS.ClS, (Ct. 13.Xi)
"" 195
,.,
BO
" ,"., dodaci na debljinu stijene, vidi legendu uz jednadbu (l). Kod parnih
"',.. "'
~ GS-22 Mo 4, (L 113)
i~~
11>
GS-11 CtMo SS,
". 210
225 210 '"'" 195 liO "" kotlova otpadaju c 1 i c3 ,
Ui
~Jj O.
OS.l1CtMoV $ll.
Q.XC MoV 12 l, ......"'
"' !95
"" ..
'", .,,"'""
." "' "'
""" '" liO
210 "'"
120
. dodata.k vanjskog Uaka. 'Kod tlanih posuda C4 =2 mm -100 mm''/D.,
kod parnih kotlovac 4 w2 mm. Dodatak uzima u obzir odstupanja od
OX 22CTMoWV 12 l,
<.(';. 4Sl2)
""' "" "' teoretskog oblika (sp1o~njavanje, utisnula mjesta). Kod D,.~SO mm
,.,"' ,.,""ilO '" "'
190

"'~~
X lO CrNITi 189
X .S CrNiMo 1810 (C, 4513)
270
""
270 '"'
ll<)
120 "' i kod unutarnjeg pretlaka c4 O.

<
~
X IOCtNiMoNb JS 10 <.(';."'~
X IOCtNiMoTi 1812
X S CrNiMo 11 13
XSCtNiMoCuNnl8 Ul
'"' "'100101
".
230
215
.
,'" ,,."''
155 1..
180
,,. "'
180

l <O
1'15
110
IlO

130 l
. c5 umm K:on:s.trukcloni dodatak. Ako je kod tlanih posuda (s-c 1 -c2)/D,.<
u,oos~ izP,osi Cs=l"mm. inae je Cs=O. Kod parnih kotlova je c,=0.2
(6 mm-s.), gdje je s0 debljina stijeoe bez dodataka. Kod s.>6 111n1
1
) Mtduvrijtd1'1011i Sl:': mogu lirtta:mo intetpollr.nL
"' jec,=O mm, kod morskih brodskih kotlova uvijek je c3 = l mm.
l) Kod kotlo'fflkih limova H l , . H iV ,gmn.k::a ~ja kod :ro
'C i debljina do l !i mm pri 16 Ntmm-a lei ~ za d>ljinc bmd
40 . 60mm priiON/m.m1 !d:i ul:t:e, kod J7 Mn4, . 13CrMo44 i debljina do Ihna pri tONJmm1 idi 'riJe. Cilindrina visina ruba bombiranih dna mora iznositi pri H/D,;;ii0,2 naj-
>) Za debljine do Ui mm pri 20:"C ~ ~ lcll1::a JO N/mm1 vi.k, za lkbijim izn:ul40 mm tdi m lO Nt.ltim1 a&. Kod cipi
sa D~:t30 mm i r;;:t3 mm pri 2U, . , 120 ~ ~ taflj<lldi D 10 Nfmm1 n!U. manje h=3.5 s. Za H/D,>0,2 .smiju se visine h linearno toliko sniziti da pri
") Kod St 1'5.!, C. 1214. St 45.&, C. 1215, 15 Mo 3, , 1100 i ll CrMo44, .1-400 !.ll 'J'ik ~t.~m za lkbljme imad 40 mm H/D,=0,5 dou na vrijednost nula. s/D. mora biti <;;0,003, uz iznimku kod
l l(! N/mm' faktor emtott mawrijala ~ ld:ati rt!U. K! D~;:t30 mm i sS l mm za U} N~ faktor vmo6: ~jala
!efi ni&, po!uokruglih dna. Kod dna s izrezima unutar kugline kalote sa dA;;i!4 s i kada
26 l. Nerastavljivi spojevi 1.1. Zavareni spojevi 27

Potrebna najma~ya debljina stijene s neusidrenih i centralno usidrenih okruglih

ravnih dna i ploa (sl. 14):

(4)

s. p, S, K vidi legendu uz jednadbu (l),

e prornunski
koeficijent prema izvedbama prikazanim na sl. 14
Ul: C=0.3 pri r~0.035Dw, ali r;:;;)Omm, r;;;:;1,3s, h~3,5s,
U2: C~0.35pris/3:>r<;8mm, hi;s,
U3: C=0,4 pri p{D 1/2-r) I,3S/K~s.~Smm. sR~0,77s 1 pri
Dv>I.2D 1 , 0,2s~r~5mm,
U4: C=0.35 pri s~3s 1 , C=0,45 pri s>3s"
'. US: C=0,4 pri s~3s" C=0,45 pri s>3s.,
U6: C=0.45 pri s;:;!3s" C=0,5 pri s>3sl'
VI: C=0,4 pri s~3 s 1 , C=0,45 pri s>3 s 1
V2: C=0,3 pri s~3 s" C=0,3S pri s>3s 1
V3, V4 : C=0.25 pri r;::::0,035 Dv, ali r~30 mm. r~ 1,3 s, h~3,5 s,
D 1 u mm proraunski promjer prema sl. 14,
d 1 u mm raunski promjer usidrenja. Kod neusidrenih dna ili ploa je d 1 =0,

~ c 2 u mm dodatak na istroenje, koji treba posebno utanaili kod posuda s opasnim,

O+=C)
CJ jako korodirajuim sadrajem ili posuda koje se ne mogu pregledati u
unutranjosti. Inae je e2 =0.

Slika 13. Bombirana dna

a) puno dno; b) dno s izrezima; e} dno s vratom; d) dno s nastavkom; e) zavarene dno

Tablica 8. Prorawtski l;;oefltijenli fJ u. zaobljmu dn.11. {prema AD-Merkblliltcr i TRO)

.........
~D
fJ u. dno s ncpojaanim i=imu

Oblik dna HID.

o .., '1~
~
pri d.JVD.(s-c:,-c2 ) -
M 4,0 s,o 6,0 7,0
tr

Zakrivljenost
dnu R-D.

Duboko zaobljeno
... 2!1
~
2!1 3,7 4,6
'' 6,S 1S
'' ~4

s,o
dno R=0.8 D. O,lS 2Jl 2,0 2.3 3~ 4,1
'' 6,B 7,7 1,B

Pol""ogl.ulo
doo .., 1,1 l~ 1,6 2.3 M 3,7 4) 4,9
'' 1,1

razmak a nije manji od zbroja oba polumjera izreza, treba uvrstiti {3

za puna dna. U tom sluaju i kod punih dna smije debljina stijenke kugline Slika 14. Ravna dna i ploe
kalote biti neto manja od debljine stijenke ruba i mora se umjesto sa {3, U neusidrena; V usidrena; Ul ravno zarobljeno dno,
izraunati sa {3'. To vrijedi i za dovoljno ojaane vee izreze. U2 kovano ili preano ravno dno; U3 ravna piOCa
sa lijebom za rastereenje; U4 dvostrano uvarena ploa;
Plateve i dna izloena vanjskom pritisku treba prorauna vati premajednad- U5 dvostrano privarenaploa; U6 sjedne strane uvarena
bama (l) do (3) sa v= L Meutim, platevi se moraju jo i raunski kontrolirati ploa; Vl s jedne strane uvarena ploa sa provuenim
s obzirom na mogunost elastinog, odn. plastinog udubljavanja (vidi AD sidrom; V2 dvostrano u varena ploa sa s id cenom cijevi;
V3 ravno zarubl~no dno provueno sa sidrenom cijevi; V4 zarubljena ravno dno sa vratom
list B3 i B6, TRO 302 i 303).
1
28 I. Nerastavljivi sp()jeui J. J. Zavareni spojevi 29

Ako se radi o usidrenim ploama ili o cijevnim stijenama (vidi k tome
sl. 12 i 15), onda vrijede, zavisno od rasporeda (oblikovanja), jednadbe koje
odstupaju od jednadbe (4) (vidi AD-list B5 i TRD 305 i 306).
1.1.4. Zavareni spojevi elinih konstrukcija
U visokogradnji, gradnji dizala i gradnji mostova profi!ni elici, plosnate
ipke, cijevi i limovi spajaju se u nosive konstrukcije, reetkaste konstrukcije
ili limene nosae, npr. krovne nosae, eline konstrukcije tvornikih bala.
nosae voznih naprava dizaliee i sl. Slika l6a pokazuje nosa reetkaste
konstrukcije. Njegovi vanjski tapovi zovu se pojasevi (gornji i donji pojas).
Oni se ukruuju vertikalnim i dijagonalnim tapovima. U voru se uvijek
sastaju vie tapova. Puni nosai izvode se kao limeni nosai (sl. 16b), ili
kao sanduasti nosai (sl. 16c). Da se ne bi izboili, na odredenim razmacima
uvaruju se ukruenja, koja se kod sanduastih nosaa zovu poprene pregrade.

Slika 16. Zavarene eline nosive konstrukcije

-ll a) nosa reetkaste konstrukcije; b) limeni nosa;

~~~i
e) sanduast nosa
a je gornji pojas; 'b donji pojas; e vertikalan
tap; d dijagonalao ~tap; e vertikalan lim nosa~;
J spoj vertikalnog lima nosaa; g spoj pojaseva;

~~ -~~ --..---
Slika 15. Uvarene cijevi (a je cije\IIla stijena)
h ukruenje; l stijena; k spoj stijene; l popren.a
pregrada

Kod uvarenih cijevi prema sl. 15 moraju zavareni avovi biti u stanju
da preuzmu cijelu silu prenesenu na cijev. U sminom presjeku zavara mora
irina ava iznositi najmanje:
FS
g=0,4 d K (5)
a)
9 u mm irina zavara,
F u N sila koja otpada Da cijev = p A~.. gdje je Aa u.dio cijevnog polja
(okomito lraflllll!a povrtina na sl. lS~ Kod djelomino izbu!eo.ih cijevnih
polja treba rubni dio polja ukljuiti. tj. do nastavka obruba dna,
dy u mm vanjski promjer cijevi,
s. K vidi legendu uz jednadbu (l).

b)
Kod uvarenih uzdunih wtega, sidrenih cijevi ili sprenjaka, presjek !::utnog
ava optereenog na smik, treba da bude najmanje 1,25 puta vei od potrebnog
presjeka svomjaka ili sidrene cijevi:
d. 7! g !i;; 1,25 AA (6) l
. ll
ll
AA u mm 2 presjek sidra= (d;-d,7)-n/4(u smis!u sl. tS)
C)

Jednadba (6) moe se primijeniti na uvarene cijevne nastavke (vidi

sL ll).
30 l. Nerastavljivi spoj(ri
Za zavarivanje taljenjem smiju se upotrijebiti samo elici sa zajamenom
sposobnou za takva zavarivanja. To su St 37-1 (C. 0361), St 37-2 (C. 0361),
St 37-3 (<:":. 0361 i C. 0363), St 52-3 (C. 0562). Za nosive dijelove ne smiju se
upotrebljavati neumireni elici halitetne grupe L Za zavarene eline kon-
strukcije s preteno mirnim optereenjem vrijede propisi prema DIN 4100
(J US. C.T3.081 ). Za dizalice je, osim toga, mjerodavan DIN 120 (JUS M. D 1.050).
Taj standard bit e meutim, zamijenjen sa DIN 15018 (sada jo nacrt)
(JUS M.DL020 do 050). Navedeni standardi sadre, uz ostalo, slijedee:
L Minimalna debljina nosivih dijelova od elika iznosi kod male opasnosti
od korozije 4 mm, kod dizalica 3 mm, kod vornih limova 4 mm, kod
cijevi 2 mm. Za srednje ili vee opasnosti od korozije propisane su vee
minimalne debljine.
2. Zavareni sastavni dijelovi moraju biti tako oblikovani da se koliko je mogue
postigne nesmetan tok sila. Treba izbjegavati nepovoljne prijelaze s jednog
presjeka na drugi i vee proreze ili provrte u blizini zavarenih ili navarenih
limova. Gomilanje zavarenih avova na pojedina mjesta treba izbjegavati.
3. Teinice tapova trebaju se po mogunosti podudarali s linijama sustava.
Stoga je potrebno teinicu zavarena prikljuka dovesti do pokrivanja s
teinicom tapa. Prema sL 17 moralo bi se tada kod iste debljine ava izvesti.
11 e 1 =1 2 e 2
~~-t}-
~z,___j
Slika 17. Zavaren priklju~k ija se teinica poklapa s teioicom tapa
4. Pojasne ploe koje se spajaju izravno s vertikalnim limovima ne trebaju,
zbog opasnosti od krtog loma, da budu deblje od 30 mm, a dodatne
pojasne ploe ne deblje od 50 mm. Spojevi pojasnih ploa moraju biti
okomiti na smjer sile.
f 11111:.:mmw Jl.11!11:1!111111
Slika 18. Zavaren kutni av
5. Kod konstrukcija na otvorenom prostoru ili gdje su naroite opasnosti
od korozije, treba prekidane zavare izvesti samo kao zatvorene kutne zavare,
za varujui ih naokolo, prema sl. 18.
J.l. Zaoareni spojevi 31
6. Openito treba bone kutne zavare izvesti jednako debele, ne deblje nego
to to trai proraun, ukoliko tehnoloki razlozi ne govore protiv. Kod
elnih kutnih zavara preporuuje se zbog povoljnijeg skretanja toka sila
izvedba s nejednakim kracima. Pri tome je h/b~ L
7. Ako su za vari smjeteni jedni nasuprot drugima, onda mora debljina lima
izmeu njih biti najmanje 6 mm (sl. 20).
+
H
Slika 20. Zavareni!avovi koji lee nasuprot
Slika 19. Prijelaz tupog kutnog zavara s nejednakim krakovima na boni kutni za var s jednakim
krakovima
l 8. Ne smiju se prihvatiti izvedbe kod kojih zavareni avovi i vijci zajedniki
prenose silu, DIN 7990 (JUS M.BL068).
9. Zbog opasnosti nastajanja zona segregacije (zone nejednoline strukture)
kod neumirenih elika i zbog nepovoljnih odnosa preostalih napetosti
nastalih na prijelaznim polumjerima valjanih proftla pri postupku valjanja
i ohlaivanja, nije doputeno zavarivanje tih prijelaznih polumjera{vidi sl. 23).
Od toga su izuzete tjemene i podnone ploe. U podruju hladnog obliko-
vanja (npr. savijanja konstrucionih dijelova smije se zavarivati samo ako
odnos izmeu polumjera savijanja i debljine lima nije ispod doputenog.
Taj odnos ovisi i o materij3Ju.
10. RaWska debljina a eQnih zavara jednaka je debljini dijelova koji se
zavaruju, pri emu je u sastavu dijelova razliite debljine mjerodavna manja
debljina (sl. 21 a). Kod kutnog zavara jednaka je visini ucrtanog istokranog
trokuta (sl. 21 b). Debljina kutnih zavara mora biti najmanje a= 3 mm;
openito njihpva debljina ne treba da bude vea od a=0,7 t, pri emu je t
debljina najtanjeg prikljunog dijela.
aJ. . ~J\. b) . AJ
&lika ~~-
~~~~-
Pebljina 1'0Vara a: a) lupih "'v11111; bl kulnih ..varo
ll. Raunska duljloa uvara l jednaka je ukupnoj duljini l zavara. Kod eonih
zavara jednaka je irini dijela koji se 1-avaruje, ako se pri izvoenju zavara
vodi rauna o tomo da zavar bude po itavoj duljini jednake kvalitete.
32 1.1. Zaoorer.i spojevi 33
Na prikljucima s vezicama i profilima prema sl. 22 ne smije raunska E(al)=2al uz sl. 22a
duljina l pojedinih kutnih zavara biti vea od l= IOOa. Nadalje, u prikljucima =a(b+2/) uz sl, 22b
prema sl. 22a ne smije raunska duljina biti manja od l= l5a, a prema =a (1 1 +12 +2b) uz sl. 22c
sl. 22b i e ne manja od l=lOa. =4al+sh uz sl. 22d
=a(d-a)n uz sl. 22e
presjek c-o =a(d+a)n uzsl.22f

tL :a~
F
~ .JET
LID f

IC....:I

bl

/tiOj'nji kffJteri
ne:Jopulteni
eJ f}

Slika 23. Prikljuak nosaa s kutnim z:avarima oplereen na savijanje

a) valjanog nosaa; b) limeoog nosaa

Prorawt na vrstou provodi se kao da su sami zavareni avovi posebni

l dijelovi Povrina presjeka zavarenih avova uzima se kao ona koja preuzima

~
optereenje. Ako se ele izbjei mogue zamjene s drugim naprezanjima,
treba u simbolu za naprezanja zavarena ava dodati indeks zav, kao npr.
liu.v ili t'za".
Slilo! 22. Prikljuci !tapova i vezica Ako sila F djeluje okomito na povrinu zavarena ava, rauna se sa:
a) s bonim kutnim zavarima; b) s tupim i bonim kutnim zavarima; e) s kutnim
za varom naokolo; d} s tupim i kutnim za valima; e) s tupim krunim za varom ;/J s kut- normalnim (vlanim ili tlaoim) naprezanjem
nim krunim za varom . F.
(f =--- (7)
V,l E(al)
12. Raunska povrina zavara openito je odredena sa I (a l). Kod kutnih
-~ a.,. 1 u N/mm 1 normalno napreZanje u zavaru (vlano u,. odn. tlano aJ.
zavara zamilja se debljina zavara a zaokrenula u prildjuou ravninu. Svi FuN siJa koja djeluje okomito na p<J~o-dinu z.avarena Mva.
zavari spoja mogu biti obubvaeni kod prijenosa uzdune sile F izrazom I(al) u m"ml raunska povdi~ zavarena Uva kako je navedena pod 12
I (al): uz pretpostavku jednoline krutosti prildjune ravnine. Kod
popreoih sila F,, kakve se pojavljuju u savojno opterecnim dijelovima, Ako sila F djeluje u samoj povrini zavareoa ava (tangencijalnoj, rauna
obuhvaeni su samo prikljuni zavari, koji su na temelju svog poloaja se sa:
u stanju prenositi poprene sile. Na primjer, kod I, U i slinih presjeka - . . F
obino su to samo zavari poprenih limova duljine l na sl. 23. Kod
sm~emm naprezanjem ~=E (a l) (8)
zajednikog djelovanja tupih i kutnih zavara (vidi sl. 22d) treba zbrojiti Y u N/min
1
smino naprezanje u zavarenom avu.
povrine zavara. Na primjer: F u N sila koja djeluje u povrSinj zavarma ava.
34 l. Nel'astavljivi spojevi J./. Zaooreni spojevi 35

U povrini za varena spoja optereena samo jednim savojnim momentom M Ako su nosai ili tapovi prema sl. 24 optereeni samo uzdunom silom F
(sl. 23) bit e u spoju na udaljenosti y (bez savojnog momenta), onda je normalno. naprezanje u presjeku zavarena
ava jednako normalnom naprezanju u presjeku konstruktivnog dijela:
normalno naprezanje (9) F
Nonnalno naprezanje CT1v,I=A (ll)
2
ur u N/rnm normalno naprezanje{savojno naprezanje) u za varenu avu na razmaku
}' od teinice zavarena prikljuka (savojno vlano ili savojno tlano u~u u N/mm 2 vlana, odn. tlana naprezanja u presjeku zavara u uzdunom
naprezanje). smjeru.,
M u Nmm savojni moment, koji optereuje povriinu zavarena ava, F u N uzduna sila koja optereuje konstruktivni dio,
l:r.u u mm" moment inercije povina zavarenih avova. Kod lrutnih zavara treba A u mm 2 ukupna pov~ina presjeka konstruktivnog dijela. Za primjer prema
teinice pojedinanih ploha zavara izraunavati u odnosu na teoretske 24cjeA=s h+2A 0
toke korijena zavara. Zbog malog utjecaja, smiju se, osim toga. zane-
mariti i momenti inercije onih ploha zavara koje lee paralelno s Normalna naprezanja prema jednadbama (10) i (ll) u pravilu ne treba
teinicom zavarena prikljuka To vrijedi i za ostale male dijelove
zavara. Za primjer na sl. 23b bilo bi. dakle proraunavat~ izuzev kod dizalica za proraun ekvivalentnog (reduciranog)
1,.,.,.=2a 13/12+ 2a b y~+4a e Yi+4a r (y~ + t/2) 2, naprezanja prema jednadbi (14).
y u mm razmak korijena kutnogzavaraDd teilnicezavarena prikljuka. Za pri- U uzdunom smjeru zavarena ava (spojni uzduni avovi na sl. 24)
mjere na sl. 23 nastaje najvee normalno naprezanje na razmaku
y=}',. nosaa optereena na savijanje nastaje u prikljunoj ravnini zavarenih avova
smino naprezanje zbog toga, to se pojasni limovi ele pomaknuti u uzdunom
: /
smjeru:
U presjecima uzdunih zavara (spojni uzduni zavari) nosaa optereenog
na savijanje (sl. 24) pojavljuju se normalna naprezanja koja su jednaka savojnom Smino naprezanje (12)
naprezanju dijela konstrukcije:

-r 1 u N/mm 2 smino naprezanje nosaa u smjeru uzdunih zavara,

M Fq u N poprena sila u presjeku konstrukcionog dijela.,
normalno naprezanje ""=[ y (10)
S u mm 2 statiki moment povdina presjeka pojasnili limova prik.ljuenih na
popreni lim. Na slici 24 su to raflrane plohe. z.a te je primjere
u, r u N/mm 2 normalno naprezanje u presjeku uzdunog zavara (naprezanje na vlak S=Ao y 0 , gdje A 0 predstavlja prikljub:ne povrine presjeka. a Yo.
ili tlak). udaljenost njihovih teita od tc:inice ukupnog presjeka; -
M u Nmm savojni moment u presjeku konstrukcionog dijela, l u mm 4 moment inercije itavog presjeka konstrukcionog dijela Za presjek
l u mm 4 moment inercije itavog presjeka konstrukcionog dijela, ukljuivo i ,, . prema sL 24cje l =s h3 /12+2A 0 To (vidi i legendu uz jednadbu (lO)),
ndrafrra.nih dijelova sa sL 24. Za primjer prema sl 24cje l =s h3 jl2+ Ea u mm suma debljina svih zavareni h !lavova pojasoog lima koje treba uzeti u
+2A 0 ro.
Pri tome su zanemareni nezoatni momenti inercije povr- obzir. Za primjer prema sl. 24a je Ea=a, za primjere prema slikama
24b do d uvijek je ~a=2a.
!lina A 0 ,
yu mm razmak korijena kutno g zavara od teinice presjeka
tT

,, b pD!Jied r

1 1
~
l_ i- 1;
l"'~t ."
1__ . Jl_ ~JT
l

. ~ . l n
~
-
F

Slika 25. Mogua normalna i smina

. n~prezanja u kutnom zavaru

Slika 24. Presjeci zavarenih nosaa za savojna optereenja Na kutni zavar u prikl]unoj ravnini mogu istodobno djelovati normalna
a je vratni zavar; b uzduni spojni zavar; d vertikalni lim; e pojasna ploa; n nulta linija i smina naprezanja, koja stoje uvijek okomito jedno. prema drugom (sl. 25).
,.
36 J. Nerastavljivi spcjevi 1.1. z,wareni spojetn' 37

U tom se sluaju rauna s rezultirajuim naprezanjem, koje se oznauje kao: u tablici 10. Pri zajednikom djelovanju eonih i kutnih zavara u jednom
prikljuku mjerodavne su doputene vrijednosti za ekvivalentno (reducirano)
naprezanje iz tablice 9: Naprezanja dobivaju tada u jednadbi znak u.
ekvivalentno (reducirano) IUlprezanje u,"'=.J u 2
+~~ +~t (13)
attd u N/mm 1 ekvivalentno (reducirano) naprezanje u z.avarenu ,avu,
a u Nfmm 2 normaJno naprezanje u zavarenu avu. Ako u,,t i ur djeluju istodobno
treba ih. ovisno o smjeru koji imaju prema (J, obuhvatiti kao zbroj (e\Rni llOS:K:l DlN 4100 .l
'
St .n
Dijelovi Qd
(t'. illi n
Oimt*nje
! Sl Sl iC 05001
ili razliku. Z.m K>aliU:UI Napra:anje H HZ H HZ
1'.; u N/mm1 smino naprezanje u poprenom presjeku zavarena ava, openito ---------
pterna jednadbi (8). l. eoai U~'Oi( 113:\ i sawjni tlak 1.. 101 240 270
r 1 u N/mm 2 smino naprezanje u uzduhlom presjeku zavarcna ~va., ve prema 2..- X .zavar dvooruki kutni '""""
poloaju ava prema jednadbi (8) ili (12), kao njihova suma ili kao
razlika.

Ekvivalentno (reducirano) nap~ezanje u,.... ne treba izraUIUlVati u slijedeim

(Vfowmn kori,ieti)
J. Plitki K.zavar dvostruki
!:utni1l
4. Pol~ V l.u.~ni r.n:~r >o;~. r.w<~
nnun ktm.JMCm ~ suprot-
noj JttaDi
Ootu.&no da nema
pukotill3 i grdaka
u korijtnu
NiJe <Jokl!.Z31ID
Tlak i $&vojni tlak
okomito na ~r &aw
r:-8240 170
27<1

...
sluajevima: , 5- P(l!u V z:sgr 1<:1 J'.oJ.'i:J.rmim Tlak i mvojni tlak,
'\'1!1.11: i s:av~ni vlak. IIIS ,,.
1. Kod kutnih zavara ako ostanu bez poprenog naprezanja u i 'rq ili ako
su to boni kutni hvovi izmeu pojasnih limova.
.korljer~<lffi
6. K\ltnlu"...w
mka
vivakntno llllp~"C-<
z:ap;je jcdoadt!:ra (13)
'"' 190

2. Ako se savojno optereen prikljuak (sl. 23) optereti istodobno savojnim .....
momentom M, poprenom silom F i ozdunom silom F. Nadalje, ako
preuzimanje najveeg sa vojnog momenta nastane prirubnim zavarima (jed-
7, s~il;lvari

Kn:skJ. IKIAfl. DIN 1.5018 (JUS M.Ol.OSO)

Smfr 135

'"'
((;. 0361)
1,.
.... l"'
l
(C.0<80) l ((:. 0561)
S1 $2
19()

nadba (9) sa I,.,=2a b yf +4a e Yi prema sl. 23b), preuzimanje najvee H HZ lt HZ j H HZ

1--. --- --- -
poprene sile avovima poprenog lima Gednadba (8) sa E (a 1)=2a l), 8. (',:oni za".1r Nat'Oila kvnliletll
Vlak i savojni vlak
100 180 2211 240 270
a preuzimanje ozdune sile svim avovima (jednadba (7) sa E (a l)= 9. K-l';;lv;:,.r
10.. K-z:Jv:~r Nonnalna
(>komite na ~~mjer lava
1.. 100
'"
170 195 210 ",.
=a (21+2b+4c+4t) prema sl. 23b.
,.
ll. K1.11ni m~ar S\'ata 113 127 138 ll< 170 "l
3. Kod eonih zavara, 1{2 V-avova s kutnim zavarom, K-avova poprenog 12 Cccmi
zawr Tb.k i savojui tlak
lima s dvostrukim kutnim zavarom i K-avova s dvostrukim kutnim zavarom.
4. Ako ni normalno naprezanje u samo za sebe, ni rezultirajue smino
ll. K-m'tW
14. Kumi zavar
Sw>a okomito u. smjer"""
1.,
IlO
180
145 ...
IS 2211
180 195
270
220

IS. Svi 7JH"llri Swka Smik Ill 127 138 156 170 191
naprezanje .J~~+~f samo za sebe, ne prekorauje 95 Njmm 2 kod dijelova
od St 37 (. 0360) i 120 N/mm 2 kod dijelova od St 52( "". 0561). Zatim, kada je
a+../T~+tt~ 135 Njmm 2 kod elika St 37 (. 0360) ili kada je~ 170 N/mm2
16. Svi za~q!ri Swka
Ek~napro-
za1:1jc jcnadlba (14)
1.. 101
'" ... ,.... 270

kod elika St 52 (. 0561).

Prema prijedlogu DIN 15018 (JUS M.Dl.020 do 050) treba nosa dizalica
raunati s ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem, uzimajui pri tome odgo-
varajui predznak za u i cr1 (vlak pozitivno, tlak negativno).
l ~
1,8.,18.
*' ill ru 7~o tU ~o sn
l

. 18.
10.
13.
l

Ekvivalentno IUJprezanje a,"'=.J a'+ ut- u u1+ 2~ 2

(14)
.. ..
u,~ u N'/mm 2 ekvivalentno nonnalno naprezanje. '
<J, T u N/mm 2 vidi legendu uz jednadbu (t3~
u, u N/mm 1 tlormatoo naprezanje u presjeku zavara prema jednadbi (JO) i!i (11}, eline visokogradnje prema DIN .1050 (JUS C.B0.500), a dizalice i kranske
po potrebi kao zbroj ili oazJik.a tih dviju jednadbi. sta:re prema DIN 120, odn. 15018 (JUS MD1.020 do 050) raunaju se za slijedea
dva mogua optereenja:
Sva naprezanja navedena u jednadbama od (7) do (14) [izuzev normalna Optereenje H kao zbroj svih glavnih tereta. Glavnim teretima pripadaju:
naprezanja a 1 u jednadbama (10) i (ll)] moraju se usporediti s doputenim stalni tereti, kao zbroj neprornjenljivill tereta (vlastita teina, ispuna obloga
naprezanjima, tablica 9. To vrijedi i za naprezanja koja nastaju u presjedma podova i sl.), zatim pokretni teret, kao promjenljivo pomino optereenje
pojedinih konstrukcionih dijelova Njihove vrijednosti treba raunati s poznatim konstrukcije (osobe, uredaj~ skladiteni materijal, optereenja od snijega) i
jednadbama nauke o vrstoi. Potrebne vrijednosti doputenih naprezanja vidi slobodne sile inercije.
38 l. NerastafJ/jivi spojevi
/./. Zavareni spojevi 39

Optereenje HZ rauna se kao zbroj glavnih i dodatnih tereta. Dodatnim . Celii!oe dlemf: k~~je (laka gradnja) znaajne su zbog svoje rnale
optereenjima pripadaju: optereenja od vjetra, sile koenja, vodoravne sile (npr. teine. Da b1 se izb_~egla v1soka lokalna naprezanja, mora se sila uvoditi
kod dtzahca) 1 toplinski utjecaji (pogonski i atmosferski). na ~to ~j irini o~ cijevi. ~~ 7!jevnih prikljuaka stvara se proirenjem
Z>; dimen~ioniranje dijelova i zavarenih avova mjerodavan je onaj nain kraja CIJevi, prema sliCI 26c, bolji pnJelaz nego lito je prikazan na slici 26a i
op~erecenJa koJim se proraunavaju vei presjeci. Ako je dio, osim vlastitom 26b. Ovakav prikljuak moe se izvesti samo na cijevima male debljine
teinom, optereen samo dodatnim optereenjima, onda najvei teret vrijedi s.tije~e. B<:'~ji ~u prikljuci prema slici 26d, ali su skuplji. Jeftiniji su sedlasti
kao glavm teret. Kako iz tablice 9 i 10 proizlazi, doputena naprezanja za hmov1 savtjem u obliku slova U, (sl. 26e), koji iroko obuhvataju cijevi.
.optereenje ~Z lee vie nego za optereenje H, budui da je malo vjerojatno Nepovoljan je zakovanom spoju slian spoj prema slici 26f koji, uz ostalo,
IStodobno djelovanje svih uope moguih tereta. Osim provjere naprezanja, iziskuje i porubljivanje i zarezivanje kraja cijevi Za podreene svrhe koristan je
mora se za eline konstrukcije izvriti provjera sigurnosti u odnosu na stabil- prikljuak prema slici 26g. Cijev se na kraju stisne, plosnati rub ravno odree
nost i statiku trajnost. i privari.
. Slika 27 !'ll~~je uobiajena cijevna varita, slika 28 cijevne kutne spojeve,
Tabliea tet Dopullct~~t napn:.mnja u NJmml za dc:mer.llc lt:liecib !r:oruU"Uk.Qja prema DIN JOSO (visokogmdnja) JUS CBO.SOO a slika 29 pnmjer IZVedbe glave nosaa okretne dizalice.
j DIN 15018 (oosal di:::llioe}. ad~:~. JUS M.DIJJlO da OSO DIN 4115 (Ce!ine lake konstrukcije i eline cijevne konstrukcije), navodi:
St ll
(t. OOOO)
Sll7
Malerijal 1)

(C. 0360) l
,,...
(C.nlSO)
' St S:l
!.0>60>
Konstrukcije se bez daljnjega mogu izvesti kao eline lake konstrukcije samo
ako su izloene preteno mimom optereenju. Cijevni nosai mogu se upotrije-
Naprt'ZIIInje Opte~ biti za dizalice i kranske staze dizalica koje odgovaraju grupi I i ll prema
H HZ H HZ H HZ H HZ DIN 120 (JUS MD1.050). Za ostale izvedbe pomou elinih lakih konstrukcija
Thk i m.rojnf l.lak.lko je polrcbao dokaz na izvijatije
i nakretali.je prt:m~~ DIN 4114 liO
"' 140 ... 170
'"' 210
'"'
i elinih cijevnih konstrukcija potrebno je odobrenje.

Vlllk i Hvojni \Ilak ill tl11.k, ako nije mosut izbjcl!i

ISO
&&:nje pojasa
"' 140 1<0
'" "" 240 l70

Smlll
"' . 90 lOJ m
"' "' "'
'

Nosai dizala slalno se optereuju i rastereuju, tako da njihovo naprezanje

ne moemo uzeti kao preteno mirno. Zbog toga lreba, osim opisanih opih
prorauna naprezanja, izvriti jo i prorauna dinamike izdrljivosti (titrajna
;'ntoa). Doputena naprezanja ravnaju se onda prema pogonskim grupama
dizala (razred optereenja, uestalost najveeg optereenja, vrijeme upotrebe).
prema odnosu graninih naprezanja"= um.,f u.,., odn.tmm/t.,." t prema odnosu
postojeeg najmanjeg naprezanja prema najveem u nekom od zavarenih
prikljuaka (odnos donje naprezanje/gornje naprezanje). te prema opasnosti
koju znae zarezi u zavarenim prikljucima (zarezi: W bez za.reznog djelovanja,
O kod neznatnog, l kod umjerenog. 2 kod srednjeg. 3 kod jakog, 4 kod
naroito jakog zareznog djelovanja~ DIN 15018 (JUS M.DL020 do 050) daje
Slika 26. Zavareni cijevni prikljuci
tome slijedee objanjenje: o} bez ukruenja; b) s kutnim rebrima; c)s proirenim krajevima cijevi; d) s prore:Llnim
"Dok. se pr.vobitno pri novoj obradi postojeeg standarda DIN 120 (JUS M.DLOSO} mislilo krajevima cijevi i uloenim limovima; e} sa sedlastim limovima; j) sa Utrubljc:ni.m
da e se na temelju mjerenja \'ibrac:ija nos;~i dizalica moi izraivati laki nego dosada, radi se od i prorezanim krajevima cij~vi; g) s .plosnato stisnutim krajevima cijevi
1960, god. na lome da se pretpostavljana optereenja priblie i prilagode stvarnosti, da bi se na
taj naein sjednestrane osigurala ekonominost, a s druge strane u svakom sluaju i pot reb na sigurnost. Dijelove elinih lakih konstrukcija treba paljivije zatititi protiv korozije
To ne vodi ni do kakve bitne promjene u pogledu teina dizalica, ali se te teine mogu unutar
nosaa, bo\.fe nego do sada. prilagoditi optereenjima koja nastaju", nego obine eline konstrukcije. Najmanja debljina nosivih konstrukcionih
40 J. Nerastavljivi spojevi 1.1. Zavareni spojevi 41

elemenata je 1,5 mm na otvorenom prostoru i u zgradama koje nisu zatvorene,

a kod naroite opasnosti od korozije debljina je najmanje 3 mm. Da bi se
postigla besprijekorna izvedba zavarenih avova pri izravnom spajanju cijevi,
ne smije njihov medusobni nagib biti manji od 30". Kod izravno zavarenih
cijevi promjer manje cijevi ne smije biti manji od 1/4 promjera vee cijevi.

Slika 29. Nosa okretne dizalice: a} glava nosaa; b) prikljuak nosaa aa medunosat

Slika 27. Cvorovi cijevne konstrukcije

a) jednostavan vor; b) sa VOmim timom; e) sa vomim Umom ovijenim oko cijevi; t. 1.5. Zavareni spojevi u strojogradnji
d) s plosnato stisn_utim krajevima cijevi
U strojogradnji se izrauju u zavarenoj izvedbi dijelovi kao to su npr.
remenice, zupanici, kuita prijenosnika, leajni stalci, nogari i konzole, oboja
i ormari, vlane i zglobne motke, poluge, naprave i sl. U zavarenim avovima
naprezanja se u pravilu raunaju kao i kod elinih konstrukcija, a da bi se
l izbjegla opasnost zamjene, tim naprezanjima pridaje se indeks m. Proraun
l a) e) se najee odnosi na slijedee sluajeve:
l
i Mano ili tlatw
F
naprezanje a. ,= E (a l) (151

Slika 28. Cijevni ugaoni SpOjevi: a) bez lll<ruenja: b) ukruteoi timom: e) s koljenom
u,..t 1.t N/mm2 vlano a,. ili tlano a, u.zavarenu avu,
FuN vlana ili tlana sila okomita ua povdtnu mvarena ava.
Za dopntena naprezanja cijevnih dijelova mjerodavan je DIN 1050 E(al) u mm2 povdina zavarena ava. Na slici 30aje E(o'f)=a~ na sl. 30bje
(JUS C.B0.500) (tablica 10). Elektroluno zavarivanje dopnteno je samo ako" L (a l)=a 'd+a) n:
je najmanja debljina dijelova koji se spajaju 2 mm. Najmanja debljina a cu mm debljina :zavaretia ~va
lu mm duljinajednogza~nog ~va.
nosivih avova mora biti 2 mm, za ostalo vrijedi DIN 4100 (JUS C.T3.081)
Oednadbe (7} do (13)), koji je ujedno mjerodavan i za doputena naprezanja a)
zavarenih avova (tablica 9).
Ako se cijevi ne spajaju voruim limovima ili drugim sastavnim dijelovima, F
nego se neposredno zavaruju jedna s drugom, onda povrina zavarena ava,
uzeta kao osnova prorauna, ne smije biti vea od najmanje povrine presjeka
cijevi. Tome pripadajue dopnteno naprezanje zavarena ava ne smije ni u ---;Qi--

kojem sluaju prekoraiti 0,65 adop (a.,. prema tablici 10). Siika 30. V13no optereeni zavareni prikljuci: al s tupim za varom; b) s kutnim za varom
 42 l. Nerastacljivi .spojevi
/./. Zavareni spojel'i 43
F
Smino naprezanje t=--- (16) normalnog naprezanja ili rezultirajueg normalnog naprezanja, djeluje jo
E (a/) okomito smino naprezanje, treba raunati sa
t u N/mm 2 smino naprezanje u zavarenu avu,
FuN smina sila u povrini za varena ava (tangencijalno na povrinu).
ekvivalentnim (reduciranim) naprezanjem u,."=.J u 2 +2t 2 (18)
Na slici 3lbje F=Tfr sa T za torzioni okretni moment. koji otpada
na jedan za var,
2 u,cd u N,:mm 2 reducirano normalno naprezanje u za varenu avu,
:E (a l) u mm povrina zavarenog ava. Na sl. Jia je I: (a f}=o (2/ 1 +/2 ), na sl. 31 b a u N,!mm 2 normalno naprezanje u zavarenu avu okomito na smjer ava prema
je~ (a Q=a (d+a) .
jednadbi (15) ili (17). odnosno njihova suma ili razlika,
l u savojno optereenom zavarenom prikljuku. sl. 3lb. u 7.avarima poprenog ' u Njmm 2 smino napre7..anje u zotvaru okomito ili uzduno na smjer zavara.
rebra djeluju smina naprezanja, koja se izrauna\'aju sa .t (w /J=2J1 2 /2

Na slici 31 b prikazani kutni za vari su. osim na smik, optereeni jo i

sa vojnim momentom M koji optereuje vratilo na savijanje. Savojno naprezanje
u za varenu avu jednako je savojnom naprezanju u prikljunom presjeku A
vratila, dakle u,;:,MfO,l d3 Prema tome treba izraunati ekvivalentno napre-
zanje prema jednadbi (18).
Slika 33 pokazuje prikljuak kutnog zavara optereenog silom F, koja ne
prolazi teitem povrine zavara. Sila F eli plosnati tap okrenuti oko teita
povrine zavara So tako da uz smino naprezanje t 0 prema jednadbi (16)
Slika 31. Smino optereeni zavareni prikljuci (slika 33 d) dolaze jo i smina naprezanja t, (torziona naprezanja). Ta torziona
a) s bonim i tupim kutnim zavarom; h) s krunim kutnim zavarima optereenim naprezanja ne rasporeuju se ravnomjerno po povrini zavara. Pretpostavlja se
okretnim i savojnim momentom da su ta naprezanja upravo proporcionalna duini puteva koje bi prevalile poje-
dine toke tapa na zavarenom avu pri rotacionom gibanju. Smjer tako
dobivenih naprezanja odgovarao bi smjeru puteva pojedinih toaka pri
M rotaciji (sl. 33 b). Moemo zamisliti da smo dobiveno naprezanje rastavili u
Savojno naprezanje u,=- y (17)
Jiav meusobno okomite komponente t, i t, uzduno i popreno na za var (sl. 33c).
ur u Njmm 2 vlano ili lla~o naprezanje od savijanja u zavarenu avu,
M u Nmm sa vojni moment na povrini z:avarena ava = . F-L. b) C)
4
lu" u mm moment tromosti povrine zavarena bva Za njegov proraun
treba kod kutnih avova uzeti liniju korijena a.va pojedinih povrina F
zavara. kao njihove teinice (vidi pri tome legendu uz jednadbu (9)),
yu mm udaljenost savojnog naprezanja od teinice povrine za varena ava

a) b} rlok
_.,-t---.--

Slika 33. Torziono optereen spoj zavaren kutnim zavarima (So je

tei~(e povrine zavarenog a.va}
a,
Slika 32. Sa vojno optereeni zavareni avovi (So je teite povrine zavara) Komponente t, rasporeuju se 'po presjeku kao savojna naprezanja, a kom-
a) s tupim za varom; h) s kutnim za varom ponente t, imaju na . svim mjestima jednake vrijednosti. Iz geometrijskih
odnosa ovog specijalnog sluaja prema slici 33 slijedi:
Djeluju li na nekom opasnom presjeku zavara (visoko optereena toka
zavara) istodobno vlana ili tlana naprezanja i savojno naprezanje (vlano ili
. FL
Torziono. naprezanje -r 1 ( ) (19a)
tlano naprezanje od savijanja), treba ih zavisno od njihova smjera sastaviti 1
. a/ cos:x+bsino:
u rezultirajue normalno naprezanje. Ako u nekom opasnom presjeku osim 3
44 l. Nerastavljivi spojevi 1.2. Zavarivanje pritiSkom 45

Rezultirajue naprezanje iz (<,+<.) i <, je tada najvee Kod prikljuaka zavarenih kutnim zavarima treba prik/;uni presjek zava-
rena dijela A (vidi sl. 30-do 33) kontrolirati na vrstou.
smino naprezanje <=.J(<,+ ')' +<; (19b) U tablici ll navedeni su orijentacioni podaci o dopucenim naprezanjima
u zavarenim avovima i prikljunim presjecima zavarenih dijelova pri mirnom
<y u N/mm 2 torziona komponenta okom ilo na za var = Tt cos a, i titrajnom optereenju. Neke ope vaee vrijednosti ne mogu se dati, budui
Tq u Njmm 2 smino naprezanje izazvano poprenom silom F prema jedna-
dbi (16), da je vrstoa zavara i dijelova u spoju naroito ovisna o oblikovanju i o
"t., u Nfmm 2 torziona komponenta du za vara = T 1 sin IX. kvaliteti izvedbe zavarivanja. U serijskoj proizvodnji neophodna su ispitivanja
L,l.a,bumm dimenzije prikljuka zavarena ava. dinamike izdrljivosti.
Slika 34a prikazuje kao primjer nepovoljan nain oblikovanja male
unice. Ona iziskuje velike trokove za materijal, i debele zavarene avove,
a osim toga se prije samog zavarivanja moraju dijelovi spojiti privrsnim
Tablica 11. Orijenw:ioui podaci dopldlmih ulprezanja (N/mm1 ) u zavarrnim !avovima u prikljunim pn:sjecima A saslavnih zavarima. Ovi nedostaci izbjegnuti su lakom konstrukcijom prema sl. 34b.
elemenata strojogradnje

~u ~)i
ZaYUCIII btOYi
-4 a2
l l
l --~ ~~=_=_
Optercten1e
miruju6c jednosmjerno naizmjenib!o
promjenljivo promjenljivo
Kvaliteta Slika 34. Zavarena unica
"~'
Napn::zanjc
Tab. 4
Materijal spojnih dijelO\'lll -2 a) nepravilno (nije svrsishodno); b) pravil-
St 37 S< SO St37 l StSO St37 S< SO
cC.o36tl (.OS61 C.o36t)IC.OS61 (.0361) C.OS6I) no (snsishodno)

Tupi zavar A zavarenim

korijeoom s druge nrane
Vlak. tlak, Avljanje.
vivaleni.Do naprezanje
l
Il
111

l
100
130
liO
IllO
220

"'"'
l <O
liO
85
1S

70
130
105
90

80
.. ..
ss
4S

3S
65
so
4S
1.2. Zavarivanje pritiskom
Smit ll
111
80
70
liO
IllO
ss
so "ss 30
25 ,. 32
1.2.1. Postupci, vrste avova, materijali
Vlak, tlak. savijanje,
ekvivalcni.Do naprezanje
l
ll
l <O
liO
IllO
180
"'
125
"
1S
IllO
80
4S
3S
32
.." so
Prema DIN 1910 (JUS C.T3.001) zavarivanje pritiskom je zavarivanje
pri kojem se dijelovi koji se zavaruju meusobno tlae i lokalno zagrijavaju.
Tupi zavar ba korijena
111
"oo 70

.. Lokalno ogranieno zagrijavanje, po potrebi do taljenja, omoguuje postupak

zavareaog s druge stntne l 90 liO 70 30 3S
Smit ll
111
70
oo "
1S
so ss
so ,.
25 30
25 zavarivanja. Najvaniji su slijedei postupci: ultrazvufuo zafllrivanje kod kojeg
se dijelovi zavaruju mehanikim titrajima n podruju ultrazvuka. Plinsko
Plosn~ti kutni zavar ..... l
ll
90
70
liO

" .oo
so
70
ss
,. "
30
25 30 zavarivanje pritiskom (tablica 12, br. l i 2), kod kojega se dijelovi spajaju

Udubljmi kutni mYar ",. ..

111

l
ll
111
oo
120
""
ISO
120
IllO
1S

1S
oo
so
so
90
70
oo
..
30
25
25

4S
3S
30
pritiskom nakon zagrijavanja plamenikom na !ekni plin i kisik. Elektro-
otporno zavarivanje pritiskom, kod kojeg toplina nastaje elektrinom strujom
i prijelaznim otporom na dodirnim mjestima, te omskim otporom dijelova

Dvostruki plosnati kutni

mu
..... l
ll
111
l <O
liO
IllO
190
ISO
130
90
70
oo
120

""
. .
so
3S
ss
4S
koji se spajaju. Struja se dovodi elektrodama ili se induktimo prenosi. Dijeli
se na: Tokasto zavarivanje (tablica 12, br 4 i 5), kod kojeg se struja i sila
prenose elektrodama. Povrine pdtisnute jedna na drugu zavaruju se u
PrikJju&J presjek A obliku toke. Bradaviasto zavarivanje (tablica 12, br. 6), kod kojeg se struja
oo
i sila prenose elektrodama. Dijelovi tlaeni jedan na drugog dodirnju se na
Vlat, tlak
l
ll
111

,
180
14S

..
125
220
"'SS
l
120

""
l <O
liO
IllO .
so
1S
oo
so
bradavicama ili bridovima. Izboine bradavice se potpuno ili djelomino po-
ravna vaju. Savno zavarivanje (tablica 12, br. 7) je zavarivanje kod kojeg se
180 struja l sila prenose elektrodama valjkastog oblika. Po\Tine meusobno
Nu kutnom ~VO!ru
Savijanje
ekviYalcntno naprezanje
l
ll 190
170
21!0
220
190
l SS
12S
liO
14S
1S
oo
so
"
1S
stlaenih dijelova zavaruju se pod pritiskom nakon dovoljnog zagrijavanja
111 125
"
Ton:ija
l
ll
111
125
IllO
"
"' "oo
12S
liO
70
IllO
80
70
.
so
3S
"so
4S
nizom toak3., koje prelaz., jedna u drugu i stvaraju av. Tupo elektrootporno
zavarivanje iskrenjem (tablica 12, br. l i 2), kod kojeg struju i silu prenose
stezne eljusti. Dijelovi kroz koje tee struja zagrijavaju se kod laganog
 J. Ner&tflv/jivl spojevi 1.2. ZavariVDnje pritiskom 47
46

dodira i pri tome se izbacuje dio rastaljena materijala (iskrenje). Nakon toga
se dijelovi zavamju uz odamo sabijanje. Elektroluno zavarivanje pritiskom,
kod kojeg se toplina stvara elektrikim lukom koji kratkotrajno gori
i rastali eone povcline. Dijelovi se nakon toga zavaruju pod pritiskom.
Tablica 12, Vr~ i oblici spojew. :mw~trih pritiskom pmna OIN 1911. (,..JUS C.TJJ)II)
nisu povezana vie od tri dijela. Ukupna debljina spojenih dijelova ne smije
biti vea od 15 mru, a kod spoja dvaju pojedinanih dijelova ne smije debljina
jednog dijela bili vea od 5 mm. Kod tri pojedinana dijela ne smije ni jedan
od vanjskih dijelova biti deblji od 5 mm. U smjeru sile ne smije biti jedna
iza druge manje od 2, ni vie od 5 toaka zavara (sl. 36).

""""
""'j
Naziv Simb4t Pri,."...

' """"'
Redrti
bmj
- i,~umbot Pripmtl!l ....... _!Y__~---

,l
Tvplk'IOrl

~rl
l Zavar s
I ![@~:~ l
oddlljanjwt !
Gnjelen nwar ~

2 Z:nar SJ. srhom j t ~~~ ' Slika 35. Tokasto zavareni spojevi: a) jednoredni zavar; b} lanani zavar: e) cikcak za var
l i
""-"""'

l
l
-- i..L F
4
Jcd!KirWan
tokast mvar
~~~
i
' m=
flradaYilliUI X ~~
-"
., T fT
l Slika 36. Optereeni. tokasto zavareni
s Dvoredan
za.var
tQkiiSI
cm:~
!
7 Savni mvar e ~~ spoj lake eeti:ne konstrukcije

_... l !> . 2 T 1" .J l

lfsta zavara odreuje se poloajem dijelova u spoju, njihovom pripremom PQjed.if'IB.t'na debljim!. limA , u mm l 0,5 J l l.,. l .S 3 .. s
i postupkom zavarivanja (tablica 12). l ... " l 10 ... !2 l
Za zavarivanje pritiskom preteno su prikladni elici St 34-1 (. 0261),
P'rotlljer ~~ a.w.ta d n mm
l 4 . 8
l 6 ... JO 10 14

R.fuo:n:llk od Nba t,u2.$ 4,sd

St 34-2 ( 0262), St 34-7, St 37-1 (. 0361), St 37-2 (. 0362), St 37-3 (. 0363), IUmnak toliili:a ~.-~ 6d
..
O: R&tmak od ruta ,.,....2.-. 4d oblmito

St 38-7, St 42-2 (. 0462), St 43-7, St 46-2 (. 0482), St 46-3 (. 0485), St 47-7, . -~-
St 52-3 (. 0563), St 53-7, kao i elici u kvaliteti elika za izvlaenje St 2 do St 4, Kod prorauna vrs!Oe tOku zavara zamiljamo l<iw svomjak, koji je opte..
te mekani elici St 10 (. 0145) do St 14. Kvaliteta povrine mora iznositi reen na smile (sL 37a i b). Svaki tako zamiljeni svomjak mora tada preuzeti
a
najmanje 0,2 po JUS-u (bez ogorina, pore i male brazde od valjanja jp odgovarajui dio sile u njenom smjeru. Razlikujemo jednorezne i dvorezne
su dopustive). Vidi uz ovo DIN 171()() (opi konstrukcioni elici) (JUS C.BO.SOO), spojeve.
DIN 1623 (tanki limovi) (JUS C.B4.016), DIN 1624 (hladno valjane trake)
(JUS C.B3.521 i 522), DIN 2391 i2393 (precizne eline cijevi)(JUS C.B5.030 i 051), b)
DIN 17172 (eline cijevi) (JUS C.B5.023). Osim toga prikladni su jo i elici
za cementiranje, DIN 17210 (JUS C.B9.020), za eono zavarivanje iskrenjem.

t.z.z. Spojevi to&astn zavareni

To'kasto zavarivanje tankih limova ili dijelova slinih limu vrlo je eko-
nomian postupak u tzv.lakoj gradnji i gradnji strojeva i postrojenja. Razmje-
tajem tokastih zavara mogu se dobiti zavari koji se prema poloaju toeka
zovu redni, lanani i cikcak zavari (sl. 35). Smjernice za njihove dimenzije
vidi u tablici 13. Slika 37. Naprezanje na odrez i naprezanje bokova kod tofkasto zavarmih spojeva
Za lake eline konstrukcije propisuje DIN 4115: Tokasto zavarivanje, a) odrez jednoreznog spoj11-; tJ) odrez dvoremog spoja; e) naprezanje bokova jedno-
doputeno je za prijenos sile i za meusobno spajanje, kada tokama zavara reznog spoja~ d) naprezanje bokova dvoreznog spoja
48 l. Nerastavljivi spojevi 1.2. Zavarivanje pritiskQm 49

nja: T.... =rMuv/S., sa sigurnou protiv loma s.,::.:2 do 6. Kontrola a,

(20)
nije tada potrebna. Cesto se spojevi tokastim zavarom izvode i tako da je
njihova sila loma FMu najmanje toliko velika kao i sila loma F., opasnog
u Njmm~ smino naprezanje u toki zavara.
t,.
presjeka dijelova u spoju. dakle FM.,.,E?;F...
F u N smina si1a odreza.
n broj toaka uvara.
m broj rezova.
A u mm 2
povri:ina presjeka = d1 nf4. 1.2.3. Bradaviasto :zavareni spojevi

Zbog toga to se toka zavara moe :zamisliti kao svornjak, propisuje
DIN 4115 jo i proraun na specifini pritisak u provrtu. Pod specifinim
pritiskom u provrtu poc!razumijeva se srednja vrijediWs! pritiska u provrtu,
odn. svornjak (sl. 37 e i d), koji se oznauje sa ".,.
Naprezanje izazvano specifinim
F
q---
1-nds
u 1 u Nfmm 1 specifini pritisak u toki zavara,
Bradaviasto zavarivanje, nasuprot tokastom, ima tu prednost da su struja
zavarivanja i pritisak elektroda na poetku zavarivanja koncentrirani na brada-
vice tokastim ili linijskim dodirom. Zbog toga je vrstoa zavarenih mjesta
kod bradaviastog zavarivanja vea nego kod tokastog. Uobiajenu izvedbu
bradavica prikazuje sl. 38, a njihove dimenzije tablica 15.
pritiskom u provrlu
(21)

J u mm promjer toke zavara, e)

~
s u mm debljina lima (vidi st 37). Ako je zbroj debljina vanjskih limova
manji od debljine srednjeg lima, treba za s uvrstiti vrijednost toga

~
zbroja

Toke zavara ne smiju se u proraun uzeti vee od

d =J25 mm Sm;., (22) Slika 38. Bradavi<:e la zavarivanje: a) okrugla bradavica; b) prsteoasta bradavica; e) uzduna
ako je sm;. debljina naj tanjeg dijela. bradavica '
Doputena naprezanja za lake konstrukcije uzimaju se prema tablici 14
(optereenja H i HZ, vidi 1.1.4.). Ta se doputena naprezanja mogu uzeti
kao osnova za spojeve u gradnji strojeva i postrojenja, i to kod mirnog
optereenja u punim vrijednostima, kod jednosmjerno promjenljivog napreza-
nja ::.:0,6-strukim vrijednostima a kod naizmjenitiog optereenja ::.:0,3-strukim
vrijednostima naina optereenja H. Ako je pak snrina lomna vrstoa <Mu
J&z "" Lwl
toaka zavara poznata iz pokusa, onda je za gradnju strojeva i postroje-
wb-WZW?Jw~
_ ..
Ako je potaban dokaz o izvijanju l fl.l'lginjlltlju
DlN4ll4
~
H
,,<::.o~;;...
HZ
""'.l~
"'"'
.?!'"""""HZ
H H
:052
f(;.OS<O!
HZ
Slika 39. Bradavice na dijelovima koji stoje okomitO jedan na dru:gnm

Bradavice se ve za vrijeme izrade dijelova lli ntisnu lli izrauju kovanjem

ili odliju. Ako su to dijelovi s velikom razlikom volumena, bradavice se
predviaju na dijelu sa veim volumenom, inae na debljem dijelu. Prstenaste

!OO

~ '"' ,.."' ..., !P

"""'
!SS
' Debljina lima 4P s.o
""' "" ~
..,
f'Jn== 430 1

~:N:>"''
"" 400 415
' "' ""' Promjer lmtdavice d
' '0,15 7
Ako izvijanje, naginj3njt ili ugibanje nije ~

"'
,... Visina ~~h
~
~~... 1.1.$

""' "'
100
'
j<mmZM
~W?::no
(1'1
u, ""'
400 .,.
"' "'
395
". "".,."' """'
." _Ram\ti; bl'&davim t't .;a
"
., " n

4 Elt:m<;;~ti Str~
50 l. Nerastavljivi spojtwt
bradavice., prema sl. 38 b, pogodne su za tanke limove, jer ih one i ukruuju.
Mogunost spajanja dijelova koji stoje okomito jedan na drugom prikazuje
slika 39, a spajanje limova s fazoniranim dijelovima slika 40.
Slika 40. Bradavice na fazonskim dijelovima za privarivanje na cijevi
O proraunu vrstoe gotovo i nema podataka, pa se zato preporuuje isti
proraun kao za tokasto zavarene spojeve [jednadbe (20) i (21)] i to sa
m= l i A=d2 n/4 kod okruglih bradavica, odn. A~d(l-0,5d) kod uzdunih
bradavica. Dopu tena smina naprezanja treba uzeti kao kod tokastog
vanje (vidi 1.2.2.).
1.2.4. Spojevi ;zavareni &ono elektrnotpornim iskrenjem
Naroita pr~ost eonog elektrootpornilg zavarivanja iskrenjem je vrsto
a zavarenog spoja, koja iznosi od 90 do 100% vrstoe materijala dijelova u
spoju. Upotrebljava se onda kada taj postupak omoguuju velike utede
materijala, ili omoguuje jednostavnije i jeftinije oblikovanje, nego dijelova u
jednom komadu. Primjere pokazuju slike 41 i 42.
Slika 41. Tupim clektcootpomim zavarivanjem spojena
stapajica
Slika 42. Tupim elektrootpornim zavarivanjem spojeno koljenaslo
vratilo
1.3. Lem/jeni spojevi 51
1.3. Lemljeni spojevi
1.3.1. Postupd, !emovi
Lemljenje se nekada obavljalo zanatski runo, a danas dobiva sve vffie
na znaenju. Danas se leme elini okviri, hladnjaci motornih vozila, karoserije,
manji rezervoari, lagane eline konstrukcije, dijelovi strojeva i sprava i sl.
Lemljenje je spajanje metalnih materijala (osnovnih materijala) pomou
rastaljena dodatna materijala (/emovi). ija je toka taljenja nia od toke
taljenja osnovnog materijala dijelova koji se spajaju. Razlikujemo meko i
tvrdo lemljenje. Kod mekog lemljenja tali se lem ispod 450 "C, a kod tvrdog
neto iznad 450 "C.
Prema DIN 8505 (Lemljenje metalnih materijala) pod podrujem !a/jenja
nekog lema podrazumijeva se podruje temperature od poetka taljenja (tem-
peratura solidusa), do potpuno rastaljena stanja (tempera/ura liquidusa). Pod
radnom temperaturom podrazumijeva se najnia temperatura povrine izratka
na mjestu lemljenja, na kojoj temperaturi se lem moe omreavati, proirivati
i vezati na osnovni materijal izratka.
zavari- Radna temperatura mora uvijek biti via od temperature solidusa, no
ipak smije biti ispod ili iznad temperature liquidusa. Radna temperatura
izaziva ubrzanje atoma. Preko granine plohe lem/osnovni materijal odvija se
izmjena mjesta atoma, a time i difuzija (legiranje). Zbog toga povrine lemljenja
moraju biti po mogunosti glatke (dubina hrapavosti ne preko 20 J.!ID) i dobro
oiene. Da bi se odstrani.li jo postojei povrtinski tanki slojevi i da bi lem
mogao dobro omreiti povrinu lemljenja, upotrebljavaju se otopine soli (vidi
DIN 8511). Upotrebljavaju se i zatitni plinovi, koji spreavaju ili reduciraju
mogunost oksidacije povrine lemljcnja prije nego to se dostigne radna
temperatura.
Najvaniji postupci lemljenja (vidi DIN 8505):
L Plameno lemljenje. Mjesta spajanja ugriju se plamenikom ili plinskim napra
vama. Prije ili poslije :zagrijavanja prislonl se lem na mjesto spoja ili ulae
u sastav. Ovaj postupak prikladan je za meko i tvrdo lemljenje.
2. Lemljenje pomou lemila. Vrue, rukom ili strojem vodeno lemilo (elektriki ili
plinom grijl\110) ugrije mjesto lemljcnja. Lem se prisloni ili se povrine lem-
ljenja prije toga pokositre. Lem se pri tome otapa i spaja oba dijela. Taj
postupak dolazi u obzir samo za meko lemljenje.
3. Lemljenje uronjavanjem. Prije lemljenja moraju se odgovarajuim pastama
ili rastopinama obraditi" mjesta koja moraju ostati nezalemljena Dijelovi
koji se spajaju urone se tada, u poloaju u kojem moraju biti spojeni
lemljenjem, u rastaljeni lem i na taj nain se ugriju. Lem tada prodire u
mjesta spoja i spaja oba dijela. Taj postupak je prikladan za meko i
tvrdo lemljenje.
4. Lemljenje u pei. Lem se dodaje mjestu spajanja, a dijelovi se ugriju u plinskoj
ili elektrinoj prolaznoj ili mufolnoj pei, u kojoj se obavi lemljenje. Postupak
je prikladan za meko i tvrdo lemljenje.
 J.3. Lemljeni spojevi 53
52 l. Nerastavljivi spoJevi

5. Otpomo lemljenje. Mjesto koje se spaja ugrije se, slino kao kod elektrootpor-
nog zavarivanja, sabijanjem u klijetima ili na strojevima za elektrootporno Kta1ica
lemljenje. Prethodno se ulae lem. Postupak je prikladan za meko i tvrdo
lemljenje.
Prema obliku lemljena mjesta razlikuje se: L-PbSn&Sb
l. Lemljenje sa zranou (rasporom), kod kojeg povrine spajanja imaju L-PbSn ll Sb
malu, po mogunosti jednako iroku zranost (raspor za lem), koja openito L-PbSn lO Sb
L-PbSn20Sb3
ne prekorauje h=0,25 mm. Lem se kapilarnim djelovanjem usisava u ostav- L-PbSn2S Sb
L-PbSn lO Sb
ljenu zranost izmeu dijelova koji se spajaju (sl. 43). L-PbSn )S Sb
L-PbSn40Sb
L-Sn SO PbSb
!.e::; L-PbSnJO<Sb)

==
Slika 43. Kapilarno djelovanje u spoju pri lemljenju
L-Snln tO :zoo i .!ll) L..z.nc.=..-; M ,::;n LSn!'bZz
2. Lemljenje sa avam, kod kojeg povrine to se spajaju imaju razmak vei L-SnZn 40 200 : 3!0 L<db:~ ~us ;;t~
1
od h=0,5 mm ili av oblika V ili X. U posljednjem sluaju nastaju avovi
kao kod zavarivanja, tako da se ponekad govori o zavarivakom lemljenju.
Za mefro lemljenje tekih kovina (npr. eljezni, bakaro~ nikaljni materijali) L-Ag 12Cd
L-Ag 12
""
800
,.,_,
~M
78tl
740
fl')
-
lA&27
L.Co
t$0
I~J
; 8.~
, IOSJ
l!.20
dolaze u obzir olovo-kositreni !emovi (PbSn-lemovi) ili kositar-olovni lemovi L-Ag S
L-Ag lS P 6SG
"jj'i'(J
41.0
iOO :tl L-seu ' 1083 ' 1083
690 ~ L.Snllr:6 911) 1 1040
(SnPb-lemovi) DIN 1707 (JUS C.El.041), a !emovi za lake kovine (aluminij L-Ag5 p 6SO !!10 oJ990
.., "" ll:
695 "":-(] LSaBz t::
650
i~
i aluminijske slitine) prema DIN 8512, sastoje se uglavnom od kositra (Sn), L-Ag2P ! ij4) l~:M!.(1

cinka (Zn) i kadmija (Cd).

L-Ag67Cd
L-Ag SO Cd
L-Ag4S Cd
635

""''"'
6Wl
' IlO

63S
l
675
100
' 690
-:!
: ,fM
..t::.J
.......
L..SOMs
., ! 83S 845
Za tvrdo lemljenje tekih kovina dolaze preteno u obzir srebrni !emovi
i E~~
lM!..$4
L-AS 40 Cd !
595 6J(I ,., l<~'~ J......
(Ag-lemovi), bakarni !emovi (Cu-lemovi) i mjedeni !emovi (Ms-lemovi) DIN 8513
(JUS C.D2.306), a za lake metale (3Juminij i aluminijske legure) aluminij-
L-AJ JO Ci
L-Ag20 Cd :l:
'
i719
62S
i-;;:-g.
' 'll!:
L..",. O

-silicijski !emovi (A!Si i AlSiSn-Iemovi) DIN 8512.

Najvaniji /emovi i njihovo podruje taljenja navedeni su u tablici 16. 1.-.AlSi 12
l '" l "" l . . """"

1.3.2. Osnove oblikovanja

Proirenja zranosti raspora na pojedinim mjestima izmeu dijelova koji

-~tt~ B
se spajaju smanjuju kapilarne djelovanje, a suenja kode protoku oksidima
obogaene taline. Naroito su kritina suenja koja se nadovezuju na proirenja
zranosti raspora. Primjere za pogrenu i pravilnu izradu potrebne zranosti
prikazuje slika 44.
Brazde od obrade, koje teku okomito na tok lemljenja, spreavaju teenje
ako su dublje od 0,05 do 0,1 h (sl 45a). Brazde u smjeru teenja djeluju kao

~tt~ t-t
kanali i potpomau teenje, tako da se ee i posebno izrauju (sl. 45b),
ako se npr. trai toan centrian poloaj dijelova koji se spajaju.
Slike 46 do 50 pokazuju uobiajene lemljene spojeve:
l. Limovi. eoni spojevi nisu prikladni zbog svoje male povrine lemljeoja.
Najbolji su prijeklopni spojevi i spojevi s podmetaima (sl 46). Zakoe-
njem preklopljenih sastavnih dijelova u spoju ili podmetaa na mjestu
spajanja lemljenjem blae se skree tok sila, a time se poveava vrstoa. Slika 44, Oblikovanje t"'~ra n lemljenje (a ~;e ica za k:mj~it!o~)
Svrsishodnaje duljina prijeklopa 1=.3 do 4s. OJ p:_gre&t..~: i:'1 pravilne
54
Slika 45. Raspori za lemljenje u obliku kanala: a) dijelovi spojeni steznim spojem u tri toke
b) dijelovi spojeni narovaenim povriinama
. Slika 46. Lemljeni spojevi lima
a) prijeklop; b) kos prijeklop; e) zakoen prijeklopni spoj; d) spoj s vezicom;
e) spoj sa Wiljenom vezicom; j} spoj sa dvije vezice
Slika 47. Lem.ljeni cijevni spojevi
a) stoast eoni spoj; b) spoj kolakom; e) prijeldopni spoj
2. Cijevi. eone spojeve (sl. 47 a) najboue je tvrdo lemiti. Stoasta izrada krajeva
poveava povrio': lem!je':!ja. Cijevi debljine stijenke ispod 2 mm i cijevi koje
treba meko !enuti, SpaJaJu se kolakom (sl. 47 b), ili se na jednom kraju
proire (sl. 47 e).
3. Okrug~ i;pke. eono lemljenje krajeva okruglih ipki (sl. 48a) ne preporuuju
se. Boye Je da se krajevi ipke uloe u provrt, koji ostavlja zranost :za ulaz
. . Slika 48: _PriJem ljene i ulemljene ipke
a) na lem ljeno elo ipke; b) lem ljen obod ipke; e) lem ljen obod rukavca; d) ulem ljeno
u krutu glavinu; e) i JJ ulemljeno u elastine glavine
1.3. Lem/jeni spojevi 55
lema (sl. 48b i e). Slike 48e i f prikazuju kako se odgovarajuim obliko-
vanjem glavine tok sila moe blago skretati Slika 49 prikazuje ipke
spojene lemljenjem s dijelovima od lima; spojevi sa po dva uporita (mjesta
lem ljenja) su naroito kruti i vrsti.
4. Spremnici. Za lemljenje posuda vrijedi sve to je reeno za limove. Spajanje
dna posude lemljenjem prikazuje slika 50.
l
a)
Slika 49. Dvostruko uleitenje okruglih ipki
a) u polugu savijenu nalik na slovo U;
b) u stoast tuljac
[[J[ll[][]O Slika so. Lemljenjem spojena dna posuda
1.3.3. vrstoa
Za proraune vrstoe ima samo malo polamih toaka Openito se mjestu
spajanja (lemljeno mjesto) daje jednaka raunska vrijednost vrstoe kakvu
imaju i dijelovi koji se spajaju, tako da bi djelovanjem jednake sile lom teoretski
morao nastati na oba mjesta. Lemljeni se spojevi svrsishodno oblikuju, tako
da su optereeni smino. Za spojeve prema sl. 46 mora biti:
(23)
S u ri:Jm 2 presjek sastavnih dijelova. u spoju izloen \"lanom naprezanju.
2
o-M u Nfmm vlana vrstoa materijaJa dijelova u spoju.
A u mm . 2
povrine spojene.lemoln izloene sminom naprezanju.
t~o~L u Nfmm 2 srnina vrstoa samog lemljcnog spoja
vrstoa (u,.L =vla~a vrstoa, 'ML =smina vrstoa) sainog lemljenog
spoja (lem u zranosti izmedu dijelova u spoju) iznosi za mekane lemove
oko u,.L=20 do 30 N/mm 2 i <ML=l5 do 20 Nfmm 2 , za tvrde srebrne lemove
u,.L=300 do 400 Nfmm 2 i <ML=I50 do 280Nfmm 2, a za tvrde bakrene i
mjedene lemove u,.L =250 do 350 Nfmm 2 i <ML= 150 do 250 Nfmm 2 . Kod
aluminijskih tvrdih lemova .vrstoa lemljenog spoja postie vrstou dijelova u
spoju. Manje vrijednosti vrijede kod zranosti h~0,25 mm, a vee kod h=O,l mm
(meuvrijednosti treba ocijeniti).
56 l. Nerastavljivi spojer;i
Dinamika izdrljivost lemljenih spojeva dostie oko 80% dinamike
izdrljivosti dijelova u spoju, a kod zranosti preko 0,2 mm samo oko 60%.
Kod me"? lem/jenih spojeva dinamika izdrljivost vrlo brzo pada i stoga ih
ne treba 1zlagat1 dmam1kom naprezanju veem od <=F/A=2 do 3 Njmm 2
Lem/jene posude treba raunati istim jednadbama kao i zavarene (vidi
1.1.3.). Propisi Zajednice proizvoaa tlanih posuda (AD-propisi) odreuju:
~ig~rnosr ~a ~fak S=~ uz atest _za materijal, S=4,5 uz tvorniki atest. Koeficijent sfablje 11ja
mehamk1h svoJstava lemlJenog spoJa u odnosu na osnovni materijal iznosi v= do 0,7 kao
no_rmalna. vrijednost tvrdo l~mljenih prijeklopnih avova Najvea doputena debljina stijenke
P~. tome J~ s=~ m11_1. N~dalje v= do 0,9 kod prijeklopnih tvrdo lemljenih avova, ako irina
pr~Jeklopa_ Iznosi najmanJ~ esterostruku debljinu stijr;:nke. Najvia doputena debljina stijenke
pn 'O:"!'e Je s=B mm. Zatu~ v= do 0,8 kod meko lemljenih spojeva s bakarnim podmetaem,
ak~ mna podmetaa na Obje strane sastava iznosi najmanje dvanajstorostruku debljinu stijenke.
Najvea doputena debljina stijenke je pri tome s=4 mm, najvei dopWteni pogonski pretlak
p=2 bar=0,2 M Pa.
Prijeklopnc;> _meko .!emljeni okrugli __avovi mog_u se izvesti na bakrenom limu uz najmanje
deseterostruko mnu pnJeklopa do deblJme stijenke s=6 mm i do umnoka D1 p=250 N'mm.
Prije~lopno meko I~m~jeni uzd_uni avovi nisu doputeni. Debljina stijenke tndo lem)jenih
tlam~_pos_u?a. uz_ IZnimku onih od istog aluminija ili slienih mekanih aluminijskih legura,
ne SmiJe bilJ manJa od s=2 mm. Najmanja debljina stijenke tlanih posuda od spomenutih
aluminijskih materijala je s= 3 mm.
1.4. Lijepljeni spojevi
1.4.1. Ljepila, svojstva, postnpci
Pod lijepljenjem podrazumijeva se meusobno spajanje dijelova prianjanjem
pomou ljepila (vidi, DIN 16921, Ljepila, prerada ljepila). Treba upozoriti
da ljepilima za plastine mase smatramo ona koja lijepe umjetne materijale
a pod ljepilima od plastinih masa takva koja su izraena od umjetnih
materijala, pa mogu da lijepe npr. i metale. To su onda ljepila za metale.
Lijepljeni spojevi imaju, izmeu ostalog, prednost da im je potrebno malo
prostora i laki su, da se naprezanja na spoju jednolino rasporeuju, da su
spoj~.vi nepropusni, otporni na koroziju i ne mijenjaju svojstva materijala koji
se _hJ~pe. Kao ~edostat~k t~eba navesti manju vrstou nasuprot drugim
nacuum~ spa!~nJa (zavanvanJe~ lemljenje, zakivanje). Lijepe se npr. ojaanja
na lunemm S!IJenama, spone av10nskib krila i krila ve11tilatora okviri mopeda
limene posude i sl. Razlikuju se: ' '
l. Lijepljenje obloga. To su lijepljenja obloga od pusta, koe, tkiva, folija i sl.
na druge dijelove, ploe ili nosae.
2. Lijepljenje u slojevima. To su meusobna lijepljenja sastavnih dijelova
(spajanih dijelova).
Ljepila veu dijelove u spoju ljepilom koje se nalazi izmeu povrina
nalijeganja. Ona se obino dijele u tri grupe:
l. Prionljiva ljepila koja imaju malu koheziju i visoku adheziju, a spojeni dijelovi
se bez oteenja mogu opet odvojiti, kao npr, naljepna folija Tesafilm
(proizvod tvornice Beiersdorf AG, Hamburg).
/.4. LiJepljeni spojevi 57
2. Kontaktna ljepila sa srednje visokom kohezijom i visokom adhezijom, a
spojeni dijelovi se uglavnom ne mogu odvojiti bez oteenja, primjerice
Pattex kao viskozna otopina, (proizvod tvornice Henkel u. Cie, Dtisseldorl).
3. vrsta ljepila s visokom kohezijom i vrlo visokom adhezijom. koja se nakon
vezivanja pretvaraju u vrstu tvar i stvaraju nerasta vij iv spoj.
Za gradnju strojeva i ureaja preteno je vano lijepljenje \Tstim ljepilom,
tako da e u nastavku biti rijei samo o njima. .
vrsta ljepila izraena su od umjetnih smola na bazi fenola, mokraevine,
melamina, epoksida, poliestera. Upotrebljavaju se u tekuem stanju, u obliku
paste, ili u vrstom stanju (ove posljednje kao folije). Otvrdnjavaju u hladnom
stanju, na sobnoj temperaturi (hladni otvrdivai ili hladna ljepila) ili na 80 do
200 'C (topli otvrdivai ili topla ljepila). Mnoga su ljepila ujedno hladna i
topla, pa se mogu po izboru hladno ili toplo otvrdnjavati. U danom sluaju
mora se, prema vrsti ljepila, vezivanje (otvrdnjavanje) vriti pomou pritiska
na mjesto spoja. Nadalje treba razlikovati jednokomponentna i dvokomponentna
ljepila. Kod dvokoniponentnog ljepila mora se prvoj komponenti prije prerade
dodati otvriva (druga komponenta), koji dovodi do otvrdnjavanja i odreuje
vrijeme otvrdnjavanja. Jednokomponentno ljepilo otvrdnjava bez dodavanja
otv ri vaa.
Za otvrdnjavanje toplih ljepila, nasuprot hladnim. ljepilima, potrebno je
mnogo vee investiciona ulaganje (suionici, ploe s grijaima, naprave). Nije
dodue jo mogue odrei se toplih ljepila, jer ona postizavaju znatno veu
vrstou spoja nego hladna ljepila.
Suprotno vrstim ljepilima, koja su otopine makromolekularnih tvari (kao
to su ljepila pod komercijalnim nazivima Uhu-Allesk/eber, Uhu"co/1 i Uhu-hart,
proizvodi tvornice Uhu - Werk H. u. M. Fischer, BiihljBaden) ostala vrsta
ljepila otvrdnjavaju jednim ireverzibilnim (nepovratnim) procesom omreavanja.
T o znai da se u toku reakcije stvaraju mnogolane makromolekule i odreuje
njihov prostorni meusobni razmjetaj.
vrsta ljepila s procesom omreavanja nalaze se na tritu pod razliitim
trgovakim imenima: Bostik (Boston Blackin, Oberursel[faunus), Redux, Araldit
(Ciba AG, WehrjBaden), Agomet (Atla.S-Ago, Wolfgang bei Hanau), Uhu-plus
Uhu-Werk H. u. M. Fischer, Biihi/Baden), Metal/on (Henkel u. Cie, DtiSl!eldorl),
Lipatol (Sichel-Werke, Hannover-Linden), Desmodur, Desmocoll (Bayer AG,
Leverkusen).
Od izvanrednog znaenja za izdrljivost lijepljenog spoja je stanje povrine
koja se lijepi. Adhezione sile samo su onda djelotvorne ako je povrina
prianjanja ista, ohrapavljena i odmatena .. Hrapavljenje poveava povrinu
prianjanja stvaranjem udubljenja i uzvienja. Povrine metala obrapavljuju se
finim etkanjem, bruenjem mirkom ili pjeskarenjem, a iste se i odmauju
trikloretilenom, perkloretilenom ili ugljinim tetrakloridom (izloene djelovanju
pare ili uronjene u paru), te acetonom ili Juinama (uronjeno). Povrine
obraivane silikonskim pastama ili sredstvima vie se ne mogu lijepiti!
Sloj ljepila treba da bude to ranji, teoretski trebao bi biti jednak debljini
molekula, jer su adhezione sile u veini sluajeva vee od kohezionih sila.
vrstoa spoja opada stoga s porastom debljine sloja ljepila. Kod vrstih
58 J. Nerastavljivi spojevi 1.4. Lijepljml spojevi 59

ljepila s omret.avanjem mijenja se struktura ljepila za vrijeme otvrdnjavanja, i 1.4.3. C:n:stoa

zbog skupljanja koje pri tom nastaje i kree se od 0,5 do 10"/. volumena ljepila.
U debljim slojevima ljepila javljaju se unutarnje napetosti koje jo i dalje
snizuju vrstou. vrsta lijepljenja s omreavanjem otporna su, openito
uzevi, prema vodi, otopinama i Juinama, benzinu, benzolu, alkoholu.. eteru i sl.
1.4.2. Osnove oblikovanja
Openito uzevi i ovdje vrijede iste smjernice oblikovanja kao i za lemljene
spojeve prema slikama 46 do 4S. Budui da su vlana i smina vrstoa
lijepljenog sloja bitno ispod one kod metala, potrebna je razmjerno velika
povrina lijepljenja. Najpovoljnijom duljinom lijepljenja pokazala se duljina
1=20 do 25 s (sl. 51). Primjer na slici 52a pokazuje uobiajenu izvedbu kuita
zranog kompresora !ivenu u kokili, a slika 52b pokazuje jeftiniju izvedbu u
tlanom livu s ulijepljenim dnom. Na slici 53 prikazano je nastajanje lijepljenog
nosaa avionskog krila
Slika 51. Lijepljeni prijek:lopni spoj limova {A je povrina raspora, l duljina raspora}
,, r., -
Spojevi sastavljeni od aluminijskih dijelova daju najvee vrstoe. Slijede
po redu spojevi elinih, bakrenih i mjedenih dijelova Najvia vrstoe postizava
se slojem ljepila debljine 0,1 do 0,3 mm, a pri debljini sloja ljepila do l mm
pada vrstoa na oko 60"/.. vrstoa se smanjuje tokom vremena i zbog
starenja ljepila, a zaustavlja se negdje kod 70 do 80"/. poetne vrstoe.
Lijepljene spojeve treba oblikovati tako da su po mogunosti izloeni sminom
naprezanju. Za primjer prema sl 51 je
F
Smino naprezanje (24)
2
t: u Njmm smino naprezanje u sloju ljepila..
FuN smina sila.
A u mm:: po\lrina lijepljena sloja.
Kao doputeno naprezanje uzima se oko 0,3 do 0,5-terostruka lomna
vrstoa lijepljenog spoja. U tablici 17 navedeni su orijentacioni podaci o
sminim i vlanim vrstoama lijepljena spoja, na pogonslcim temperaturama
O do 60 "C. Na viim pogonslcim temperaturama pada vrstna spoja, i to
kod hladnih ljepila u veoj mjeri nego kod toplih. Na temperaturi od najvie
300 "C iscrpljena je vrstoa ljepila prikladnih za metale. Slika 54 pokazuje
ovisnost smine vrstoe nekih ljepila o pogonskoj temperaturi. Proraune
lijepljenih spojeva treba ocijeniti samo kao isto pribliavanje; budui da se
vrijednosti vrstna jako rasipaju. Preporuljivo je da se za konkretne sluajeve
obave odgovarajui pokusi.

~
~r-.-.--r-.~~~r-.-.-.--r~-.-,r-r-.-.
28/-'-'-t-t-t-t--if-+"1.-f-+-+-+-+-+++++-t
26
Slika S2. Ku<!ite koljenastog vratila> 2'1
o) od kokilnog lijeva; b) od tlanog 6jeva s .\~ 22
olijcpljonim dnom .;_;;_e:_.
! ~~9--r-+~~r-;-~F+~~r-;-~~~~t-;--1
~ lB
1-+-t--:::jt;.

i~ 1::=--1-+-

t~~f4 ~;--r-+~--t-1--r-+~~~~~~~~~;---l
zr-t-;--r~-+~~t-t-4-~~~~--t-~4-~

Slika $3. Lijepljenje avionskib nosaa

a) prije lijepljenja {a je ukruenje vertikalnih nosaa. b pojasne ploe, e vertikalni Slika 54. Cvrstoa na smit raznih ljepila s prO\%SOm omreavanja u zavisnosti od pogonske
nosa, d lijepljene povrine); b) nakon 1ijep1jenja (a je 1ijep1jeno s ljepilom Redux~ temperature
b nakon lijepljenja savinuti pojasi) a je Arnldit l, b Redux 115, e Araldit 123 B, d Agomet E. e Agomet R
60 I. Numtavljini spt~jct'i 1.5. Zakovini spojevi 61

vrstoe i R St 44-2 (. 0445). Zakovice i dijelovi koji se zakivaju moraju

e,"""" VriJedM>tta Hladna ljqnlo Topto ljqW biti od istog osnovnog materijala, jer pri rnzlici u materijalu postoji opasnost
"""" labavljenja i korozije. Za ?..akovice od obojenih metala dolaze u obzir Cu,
3 .. ,.'?!) 8 . ., s Ms, Al, AICuMg i AlMg5.
'

..
C\'rsloa ll<l lmik r,_ (mifi'I opte~je} IS
Ce/ine zakovice do d= 8 mm i sve neeljezne zakovice zakivaju se hladno,
g 25
- a e/ine deblje od !O Illll1 toplo. To znai da se zakivaju nakon ugrijavanja
' :z ... a na svjetlocrven ar od okruglo 1000 "C. Osnovna glava zakovice podupire se
Cvmob na smile. Tr. (fUI.izmjenino opte
o.s' .. 4
pridraem, a zavrno glava zakiva se oblikaem bilo pritiskom na stroju za
rc6:oje)
l 3
zakivanje, bilo udarcima zranog ekia (sl. 57). Pri strojnom zakivanju utiskivanje
' ' 6 je neprekidno te ono sabija ?.akovicu po itavoj duljini i ispunjava provrt bolje
nego pri zakivanju ekiem.
C:vrnt<Xa na vbt !11(

a pn1.Xitno podmge, b gruba

(mimo cptcretejc)

p~

d

za jaintuem~ spo~ ~
.
30.".50

guba proqena a dvwczne spoje\~.

sn ... 90

"'
d gruba ~

Lijepljeni spojevi naroito su osjetljivi na ljutenje, pa se takva naprezanja

(sl. 55) moraju izbjegavati.
Slika SS, Izvedba provrta za zakovice

Slika 55. Ljutenje lijepljenog spoja Slika 57. Zakivanje poluokrugle zakovice
a) prije zakivanja; b) nakon zakivanja

Toplo zakovane zakovice steu (skupljaju) se, smanjuju u promjeru i duljini

1.5. Zakovini spoj i tlae sastavljene dijelove vrsto jedan na drugi, tako da stvaraju vrst
. '. spoj. Stezanje zakovica izaziva u struku vlana naprezanja. Budui da je
1.5.1. Zakovice, izrada, broj rezova, prijenos sile naprezanje zbog skupljanja proporcionalno duljini zakovice, stezno duljina
Zakovine spojeve istiskuju sve vie zavareni spojevi. B~nje rupa i zaki- treba da bude Es ;ii 4d (sL 58).
vanje iziskuje, openito uzev~~ vei utto~k rada. Zavareni dijelovi jedno- Za stvaranje besprijekorne zavdne glave duljina sirove zakavice l mora
stavnijeg su oblika, laganiji su i nisu oslabljeni rupama. Samo se jo! ponekad za odredenu vrijednost biti vea od stezne duljine Es. O tome daju podatke
uzima :mkovini spoj, koji inae vrijedi kao bezuvjetno siguran naroito u odgovarajui standardi o zakovicama.
gradnji s lakim metalima. Protirti za zakovice b~ se ili se probijaju. Probijani se dodatno b~
Sirova zakovica (sl. 56) sastoji se od struka i sabijanjem oblikovane osnovne ili razvrtavaju, budui da stvaranje vrlo finih prskotina kod probijanja moe
glave. Prednost se daje po/uokrug/oj glavi, dok ostali oblici glava dolaze u dovesti do loma. U gradnji elinih /<oll11trukcija zabranjeno je probijanje rupa.
obzir samo za posebne sluajeve. U gradnji elinih konstrukcija se kao materijal Rubovi rupe moraju se upustiti (sl. 58) da bi se dobio dobar prijelaz izmeu
za zakovice upotrebljava U St 36-1 (. 0245) kod zakivanih dijelova visoke sttoka i glave.
Razorimo li nasilno. zakovini spoj (sl. 59) dijelovi spoja razrezat e
svorojak zakovice; ukoliko prije ne !loe do loma u dijelovima spoja. Prema
Slika 56. Uobieajeni oblici elinih zakovica
broju dobivenih rezova govorimo o jednoreznom i viereznom, openito m-rez-
a) poluokrugla zakovica DIN 123 (~tandard povuen iz nom, zakovinom spoju. .
upotrebe) i DIN 124 {JUS M.B3.0Zl i 023) za gradnju
kotlova i elinih konstrukcija; b) upu.tena zakovica
DIN 302 (JUS M.B3.012 i 022) za gradnju kotlova i eli
nih konsrrukcija; e) po1uokrugla zakovica DIN 660 {JUS
M.BJ.Oll i 021} za strojogradnju; d} uputena zakovica
DIN 661 (JUS M.B3.012 i 022) za Slrojogradoju Slika S9. Nasilno !'..Ito reni wk~1' iCni spoj: a) jednorezni; b) dvorezni
62 I. Nerasrav/jivi spojevi 1.5. ZQ/cooifni spojevi 63
Tablica 18. Dimco.zijc poluokruglih akorica u rnm z:a clifne konstrukcije pl'aD.I DIN 124. (JUS M.BJ.021) (.4 1 presjek :tllkoYBDc
U proraunima vrstoe pretpostavlja se da sve zakovice sudjeluju jednako akavioc u mm 1)
na prijenosu sile. Sudjelovanje zakovice u prenoenju sile moemo zamisliti

~
kao da je oko svake zakovice ovijena traka, pa na svaku zakovicu djeluje
otpadajui dio silef=F/2n (n=broj zakovica). Sa slike 60 proizlazi da presjek
d prornjef
spoja /-/ mom preuzeti punu vlanu silu F=8/, presjek 2-2 samo 6/, :takovaJE Dl:ovicc
a presjek 3-3 samo 2f Dijelovi spoja prvog reda zakovica izloeni su, k k
d d, D
"' A, d d, D
"' A,
prema tome, najjaem rastezanju. Djelovanje trenja na nalenim povrinama
spoja, koje nastaje skupljanjem toplih zakovica, iskoristit e se za prijenos,
ali svakako najmanje u posljednjim redovima Zato se najee ne stavlja
10
"14
ll
13 "" 22
6J
1)
9 ll
8
9)
'

"
0.6 133
m
" 22
24
rl
2J
... "'
36

",. "... " ,...

14

17
,..
22
'
l
u "'
'"
616
" " 0.6 l>
rie od tri do etiri reda zakovica (doputeno je pet do est). 16
18
20
17

" ""
21 13
lO
ll .S
,..
13
14,5
0.8
0.8
l
227

"'
"'
JO
3l
36 l7
31

" "
"
"
21
2J
27
lO 2
1.6
1.6
m
908
1075

Tablica 19. Razmaci od ruba i medu zakovK::am.a

Razmad. od rubi. Ra2mad provna

Najmanji
ope:! ilo
Najma~~ji
u smjeru lile 2d,
""""'
pro"""
ld,

~
od~.. okomito p& lllljcr lile l )d, Zakovice koje pmlOSC silu
Najwi takoder i za op!rmXnc: limene
obloge; spojDe za.kovia: u Sd, ili ISt
N1jvcti
~ u oba Anjenl 1)
3d, ili 6t
411, ili St
""""'
""'"""
lllbaUn profilima i limenim
utru6c:njimaz)
6d',ili 121

od~..
SpojDc za.kovioe u vllfnim 12d, ili 2St
_.....~ ..

Kod !ipb.stih i prolili n~ nih dt"b mof.e se n1 ukrulmom n1bu u visokogradnji UZdi 9t umjesto 6t. a u ~d nji dizalica
lOt umjesto 8t

Slika 60. Odnosi Sila u vierednom zakovinom spoju

~ ~ Gt $9t
tj ~.., t
:st UOt I10t
1.5.2. Zakovini spojevi u gradnji elinih konstrukcija 1
) Gom.,IC ..
vrijedzloai za
vuokopadnju, donje za pad.oju dizalica .
z) Ovi TaZillaci provna mjerodavni Al i lr.od zakovic:a pojaseva limenih nosaa itan borova i lr.od manje op~ zalr.ovica za
U gradnji elinih konstrukcija (visokogradnja, gradnja dizalica i mosto- prijenos sile. -
gradnja) zakivaju se valjani prolili i limovi u limene i reetkaste nosae (usporedi
zavarene nosae, slika 16). Za njih vriJede ova pravila oblikovanja, koja su 3. Svaki profil treba privrstiti s najmnnje dvije zakovice, izuzev lakih reet-
djelomino utvrena u DIN 1050 (JUS C.B0.500), odn. 15018 (JUS M.Dl.050): kastih konstrukcija, ograda i dijelove elinih konstrukcija (tako je primjerice
t. Valja upotrebljavati po/uokrug/e zakovice DIN 124 (JUS M.B3.021), dio presjeka prema sl. 61 prikljuen sa pet zakovica). Profil smije biti
odnosno DIN 660 (JUS M.B3.011) tablice 18 i 22), zakovice s uputenom privren s najvie 6 zakovica u smjeru sile, a za promjenljiva naprezanja
glavom DIN 302 (JUS M.B3.022), odnosno DIN 661 (JUS M.B3.012) samo sa najvie 5 zakovica nanizanih u jednom redu.
u iznimnim sluajevima 4. Ako je pri velikim silama u tapu u smjeru sile potrebno vie od etiri
2 Treba se pridravati propisa o razmaku provrta za zakovice od ruba, i do pet zakovica jedne iza druge, onda se dodaju prikljuni profili (sl. 61).
njihove meusobne udaljenosti prema DIN 1050 (JUS C.B0.500) i 15018 Njih na jedan krak treba prikljuiti s pripadajuom silom, a na drugi krak
(JUS M.DI.020 do 050), navedenim u tablici 19. Kod razmaka ovisnih isto- sa 50 %dodatka.
dobno o provrtu d 1 i o debljini profila t, mjerodavan je manji razmak. 5. Na istom voru treba po mogunosti predvidjeti jednake promjere zakovica.
Ako kod vie od dva reda provrta za zakovice vanjskih redova, s obzirom 6. Prema iskustvu vorni limovi dobivaju srednju debljinu prikljunih krakova
na razmake provrta, odgovaraju vrijednosti iz tablice 19, onda je za unutarnje profila, ali ne ispod- 4ln.m. Naprezanja ne smiju nigdje prijei doputenu
redove doputen dvostruk razmak. mjeru.
 J .5. Zal..pritni spojevi 65

7. Thinice tapova treba da se poklapaju sa linijama sila reetkaste kon-

strukcije (linije sila reetkaste konstrukcije vidi na sl. 16a). Da bi se Naprezanje na odrez (25)
izbjegli dodatni savojni momenti moraju se pokrivati i sredinjice zakovica
ili teinice prikljuaka zakovica s teinicama tapova. Kod pojedinih r'= u Njmm 2 naprezanje na odrez presjeka zakovice.
F u N vlana ili tlana sila !itapa,
kutnih profila, kao na sl. 62, to nije mogue. Proraun savojnog naprezanja
n broj zakovka na jednom prlkijuku.
ne mora se obaviti ako naprezanje uzdunom silom ne prekorauje 0,8 "v. m broj rezova spoja.
Namjerno ekscentrino (izvan sreditta) smjetene vlane profile treba prora- A 1 u mm 2 presjek zakovane zakovice (tablica 18~
unati na uzdunu silu Fi savojni moment F l.

Slika 63. Naprezanje na odr& zakovica u . Slika 64. Naprezanje bokova zakovice u
gradnji elinih konstrukcija gradnji elinih konstrukcija
a) zami~ljeno djelovanje odreza~ a) djelovanje pritiska na bokove;
b) srednje naprezanje na odrez b) raspodjela pritiska na bok pro vrta:
e) raspodjela pritiska na struku

Sila F tapa pritiskuje struk zakovice na bokove provrta, stvarajui tako

pritisak koji se rasporeuje proporcionalno deformaciji provrta (sl 64b).
Prevelik pritisak znatno proiruje provrt i gnjeei istiskuje rubove. prema
gore. U istoj mjeri djeluje i pritisak na struk zakovice (sl. 64c). PntiSak na
Slika 61. Prikljuak profila (krak a prikljuen je pripadnom silom. a krak b sa S<r/o dodatka} bokove provrta ne smije zbog toga prekoraiti odreenu doputen~ m~eru.
aJ nepogodno, b) bolje s dodatnim kutnim profilom Praktiki raunamo sa srednjim naprezanjem bolwva provrta " {povrrna izlo-
ena pritisku zamiljena je kao projekcija d1 t), to i nazivamo pritisak na
bokove provrta.
F
Slika 62. Tei!nlca i sredillljica kutnog profila Naprezanje bolwva pn)vrta a,=--- (26)
a je teimica profila, n sredi!njica zakovia, n d1 t
SO lriiite prosjeka
u, u N/lft!li' nap""""'ia bokova provrta,
d,. u mm promjer pmwta zalrovire, (tablica 18.)
8. Stezna duljina zakovinih spojeva {vidi sl 58) mora biti Is:;> ! df. tu mm
F, n vidi legendu uz jednadbu (25).
_ .
mjerodavna debljina lima, krakova, odn. pru:ubni"':>

U tablici 20 navedene su mjere za e i w i najvii doputeru promjer Doputena naprezanja zakovica .za eline konstrukcije prema tablici 21
zakovice d, za razliite prolile. Kao orijentacija za izbor promjera zakovice (optereenja H i HZ vidi: 1.1.4, str. 37 i 38). ..
vrijedi dR<-/50 mm t-2 mm. Pri tome je t najmanja debljina lima, odnosno Sila u tapu F napree nadalje presjeke dijelova konstrukcije na vlak lit
kraka na prikljunom profilu. tlak (sl. 65).
Budui da se kod elinih konstrukcija kruti profilni tapovi zakivaju na
krute nosae ili na limove, ne moe se oekivati da e tople zakovice toliko
F F
stegnuti sastavne dijelove, da prijenos sile bude samo trenjem. Stoga se pri
proraunu zanemaruje trenje i rauna odrezno naprezanje svornjaka prema sl 63.
Vlano naprezanje (27), tlano naprezanje "=s (28)
66 l. NeraslatJ(jivi spojeri 1.5. Zakor:ini spojeri 67

u N/mm 2 vlano ili tlano naprezanje u presjeku pojedinih sastavnih dijelova

11
konstrukcije.
FuN vJana m tlana sila. _i Materi;afl)
..... S< Sl
l l
Stll StJ7
korisni presjek sastavnog dijeta, Napl'(:l'.atqe ~~~(C.~~ (C.fBOO! tC.048lll {C.OS611 Mlltcrijal
pun presjek sastavnog dijela. Dh'JIIilz
0pl~tt0tti~
H l HZ l "l"z}"l"zl H l Hl
V~ja DIN IOSO (JUS CB0..$00)

Od m
--
' 140 100 140 ,., USt)6..l, C.024S
RSt44-2, C:. 0445

,, "" ""
Napn:unjt bokow.pn:wrt.a 220
"" "" "" ... USt36-1, C.0245
e. o.ws
Vl:lk')
-
. "' " .. "
420 RSt u.2.,.
USt36-1, C.0245
72
" RS! 44-2, C. 044S

Slika 65. VJani i tJaCni proliU: a) vlab'li profil~ b} tlani profil '"""""""'"""'" ' .
GnM1aJ- 4h.allc. DIN ISOlS (JUS M. DUUO do OSO)
112
147
"' 147
"'
U$( 36-1, t... 6245
~ 44-2, . 0445

Vl~~
' 112
"' ... 192 168 l"
----
USt J6. i.
RS! 44-Z,
e.. 0245
. 0445

Jed~ napm:~~nje

....... ""'""' .,
----
m
"' 3711 4J2 3711
"'
USt~l.
RSt 44.2.
C.Q2:4S
e.044S
lprofll prema [.praH! prt:mA
l""""''"""" T-profil pmna
,.,
DJN um i 1029
(.IUSC.B3.101 i !!!)
DIN 1026,
{JUSC.B1.141)
DlN 1015,
(JIJS C.Bl.l ll)
otN.I!/14, Vikrezno n.~pta:~~njc
bolr.cva prouta ., --~---
3..'0
... ... ..,. ... ust J&. t. e. o2-4S
RSt 44-l. . 0445

1-q ~ Vlak'i . JO 30
., ., ., *',

~
US1 C.0245

Fti= RSt 44-2. C. 0445

1 ~51
"
t-.-'!t:.! ) Ako x r.lU!Uko vlantt napn::zanj(! Dil mofr konstrukumo i::i:bjcQ.
1

l Lt:
l ...l
:z) Stll,(C.lQXIJ un:ljc .tn Sr 33-1 i St }3-l,St 37 (C. 0361! za Sl3711C. Ol61ldo Sl 37l.(C.Ol62LSI46(C G48Utza Sc 46-2('.048H
i St 46-3 { 0482). St S2 ( 0561) nt St S1l(C.. 0562).
""-"'
~/J----i. f 1-':r_:_l f Wr
&
Doputena vlana i !lana naprezanja za dijelove u spoju vidi u tablici 10,
- str. 38. Tlani tapovi raunaju se, osim toga, prelila DIN 4114 (JUS M.Dl.OSO)

'- ,..
. - - .,

.,,."'
......
\\
'
,.
< h
.,
<
-"' '- w,

-
omega postupkom na izvijanje.
Slika 66 pokazuje sastav presjeka zakovanog limenog nosaa, a slika 67

. {l t:,.~ lI
17 IS 4,l izvedbu jednog vorita. Razmake rupa e vidi u tablici 19, str. 63.
..."' ''"'""'" ,."'
Ill.> 6,4 ll l,2
ll 22

"'""
14~
... ,.
M
. ll,S, 6,4 2S u
" 14

.. "
., 21" "' 11
25

35
...
,.,.
..., "" ll.S
ll
t4,S
ll,S
8A
'' .. ......"" .,
14
IS.S
11~
OA
"., ""'
ll 34
......, " n"19
4)

... -+ +
.
14 21
,."'
ll

..
,. "" "'..,
'15 " 42
IS

"' " ""'

ll

ll ""
,.,
"" . " 22
19
lOJ

,."
"" ,."" ""'
13,
48

...
"'
ll
"
24
lli
34
25
...,.
r---;
" "'" " " " ., .,,.
17

120 " ,.
"' "" 119'"125
17 10
" "'
100

.... ..
ll)
.," 19 " "'"'
100 50 18 17 ll 4S 4S
i+ ~
,,.100 ",.,. ,. 115lOS '"'
80 17
"" 17,S 11

" " "'

13
IJO 2S

"'
,.. "" "'"' 135
90 140

""lOJ 70
ll

" 24J ""

22,5
23,5
,.,
11
21
21 .. ""
"" "'
340 137
>lJ 21
" 21
""
21
100

""10
140
74
11
21
10 70
75
. -t-+-+-t
-<ll- 1--i . .
"'",. ,. "2S ""
ISO 200 75 143 23 76
65 ISO 220 23 "" 149
"" 37
"
23 i--- 2-31---i
"" " " 200 240
,.. "' " ,."
40)

"'"' " ,." ""

"' 23
.. ++-t
l'
"" 42S

..
ll~ l~
25 25 94
300
" ",. ""
415
170
11$
<JJ
45,5
,. -+-
""
"" " """,. ""'.,
l7
""
550 "'
""' "",, " ',,."" liO
s
i' ""
400 "''
"
""' '" '" " Slika 66. Oblikovanje zakovanih limenih I'K)S38;

,.
68 l. Nerastavljivi S(lf)jtf.Ji l .5. Zakovini spojet:i 69

Na jednu zakovicu krajnjeg reda otpada prema tome dio F,=F,.,Jn,, ako je
n, broj zakovica u tome redu. Ako je, meutim F3 > Fm,JZ=F~Jn, kao na sl. 68,
onda treba raunati sa F,= F3
Svaka grupa zakovica mora, osim loga, preuzeti i djelovanje poprene
sile, tako da je svaka zakovica napregnu ta udjelom:
F,=Ffn (30)
F.,. u N sila po z-akovici zbog poprene site F.
F u N odgovarajua poprena sila.
If ' broj zakovk:a u grupi,

Slika. 67. vorite kranskog nosaa u k<>jem se teinice tapova pokrivaju sa sredinjitama Sile F, i F, daju rezultirajuu silu zakovice F. Ona je za
ret:tkaste konstrukcije
prikljuak l: F" =fi+ F0 (31)
Sile zakovice u prikljuku (sl. 68) optereenam savajnim momenram raspo- prikljuak 2: (32)
djeljuje se priblino kao to se raspodjeljuje savojno naprezanje po presjektL
Sa F. treba raunati na adrez i naprezanje bokova provrta [jednadbe (25)
Stoga je M ",p 1 e,+ F 2 e2 + ... F ~em,,. Odatle slijedi daje najvea sila koja
i (26) isputajui n). Opasni presjeci ti sastavnim dijelovima konstrukcije i
optereuje uvijek krajnji red zako vica:
vornom limu (uvijek presjeci prvog: reda zakovica gledano iz M) moraju se,
osim toga, jo naknadno proraunati na sa vojno naprezanje (oslabljenje zbog
(29)
provrta za zakovice uvaiti!). Doputena naprezanja za to vidi u tablici 10,
str. 38.
F ,,,,u u N najvea sila koja optereuje krajnji red zakovica zbog savojnog
momenta .M.
M u N mm moment savijanja u teitu S0 grupe zakovica,.
e u mm simetrina udaljenost grupa zakovica od teita, 1.5.3. Zakovini spojevi u konstrukcijama od lakih metala
e.,.,.., u mm najvei razmak zB.kovica u grupi.
Zakivanje konsrukcija od lakih metala pokazalo se povoljnije od zavari-
vanja, jer hladno zakovane zakovice potpuno ispunjavaju rupe (nema zranosti
zbog skupljanja!). Zavarivanje utjee nepovoljno na svojstva lakih metala,
tako da su Zf!kovani spojevi unato visokim zareznim djelovanjima trajniji od
za varenih spojeva. Zakovane konstrukcije lakih metala upotrebljavaju se preteno
u gradnji vozila, brodova, aviona, dizalica, mostova i u visokogradnji.
Prednosti zakovanlh konstrukcija od lakib metala pred elinim konstruk-
cijama su mala teina, priblino jednaka vrstoa i postojanost protiv korozije,
a nedostaci su visoka cijena i nii modul elastinosti (E",70000 Nfmm 2 ).
Ekonomina izrada ekstruzijom omoguuje upotrebu posebnih, poluupljih i
upljih profila (sl. 69). Vidi k tome DIN 1748 (JUS C.C3.220) (Ekstrudirani
prolili od aluminija) i DIN 9711 (Ekstrudirani profili od magnezija).

Slika 69. Primje:Ti ekstruzijom dobivenih profila od lakih metala

Budui da se hladne zakovice ne skupljaju kao tople, moraju glave

zakovica onemoguavati samo aksijalno pomicanje struka. Dovoljne su stoga
Slika 68. Zakovani prikljuak profila optereenog momentom savijanja male zavrne glave (sl. 70). Prednost imaju poluakrug/e zakorice DIN 660
70 J. Nerastauljivi spojevi J.J. Zakovini spojevi 71

(JUS M.B3.011) zatim uputene zakovice DIN 661 (JUS M.B3.0!2) (tablica 24, Za dimeniioniranje zakovanih spojeva od lakih metala (sl 74) posluit e
/easte zakovice DIN 662 (JUS M.B3.0l3) i plosnato-okrugle zakovice
str. 74), te ove orijentacione vrijednosti: d=l,5 do 2s (s=najmanja debljina lima na
DIN 674 (JUS M.B3.014). prikljuku). Razmak provrta u smjeru sile e 1 f;2,5 d 1 , razmak od ruba
e2=e3 f;2d 1

Slika 70. Razni oblici zavrne g1:a.ve pri mki\"anju :mkovica od lakih metala (gotova glava prikazana
tt tt
a) h) e) 11)

je !<oo !e<asta gla.a ruovioo)

a) tmpezna glava; b) sl<>lasta glava; e) plosnata glava; d) poluokrugla glava Slil<o 73. Slijepa ruovica (Kerb-Kbnus-Ge.sellsclu!fi, Schnailtenbach/Oberpfalz)
a( poluokrugla, b) uputena, e) plosnato.okrugla, d) zatvaranje (irenje mkovioe)

Slika 7 J. Provtana zakov ica

Q) plosnato--okrugla zakovica; b} upustena

zakovica; C') zakovica pripremljena za pto\'-
l bi
laetnje; d) prov laenje trna; e) zako vica zaho-
. rena zatikom

Slika 74. Omr nosaa <>d lakog metala

Slika 72. SupJja zakovica koja se zakiva iznutra pomou trna (Gebr. Titgemeyer, Osnabruck)
...- --
Malijal

blaao
""'"""
otwdnja-
.............
~-mogu

di) 4 wt rdon pon<h'ljatog izW-

__
.. ..
koje

OINA'!OIMg m
je spaja.

DIN A.ICuMat F 40
a} s okruglom glavom; b) s upu!tenom g)a."om; e) s plosnato-okruglom glavom; d) s plosnatom (JUSAJCuSMgSi) nog~ ea SOO CCS ~i m- DINAlCuM.s
. Ut.J.b'q pknja
glavom; e) umetnuta zakovica;fj uvlaenje trna; g) zatvorena zakovica
DIN AICuMg,5 Flll
(JUS A.lCu 2 Mg)
.......
otvnlnja\'lltO
ustaujU.dobaw: DIN AlCuMs ,a
DINAJCuM:J
Slijepe zakovice omoguuju zakivanje dijelova u spoju, koji su pristu-
pani samo s jedne strane, kao npr. na poluupljim i upljim profilima (sl. 71 DJN Al~s!ii l F23 hladl\Q u 51aju dobavr. ili kod vehlo:og DIN AlMpi sa AIM,sl l
(JUS AISi l Mg) otvrdlljawno ptOitljc:ta zakovice na~ pcmov- DIN AIMfSi sa AIMs 3
do 73). Zakovice s eksplozivom oblikuju se paljenjem eksploziva umetnutog ljc:nos iz:l!ltnog &n::Dja o S40 "C odn. AlM;!!,.f
i gaklljo:n
u struk zakovice, koji se pali dodirom glave zakovice posebnim alatom za
paljenje. Tlak eksplozije proiruje struk zakovice i stvara uplju zavrnu DIN AIMs 3 F 23 pol~t~o YUeTio u stanju isporuke DIN AIM g 3 sa AIM g)
tJ US AIMs)) , , (ldn. DIN Al~fg:Mn
glavu.
72 J, NerastavlJivi spojevi l .5. Zakovini spojevi 73

magnetske spojke, spojene sa zakovicama s up~tenim glavama. esto sc dijelovi,

Mattri}al SWamih ~ poluge,ili o.sovine zakivaju s eone strane (sl. 76).
DIN DIN DIN DIN i JUS OJN i JUS
A!CuMg l l DIN
AICuMg2 AlCuMg2: AIMgSi l AIM@il
OJN
AlMgl AIMgJ Dijelovi od elastinih ili jako krhkih materijala ne mogu se spajati sa
Napra;iinje F44 F28 F32 FIS F2l
zakovicama s poluokruglim ili uputenim glavama zbog potrebe velikih sila
JUSA!Cu4M;Sii!O!Iim profita
pri oblikovanju zavrne glave. Za njih su prikladne zalwvice u oblicima prema

-
F44l DlNAIMgMn OINAIMgMn
""''" Fl8 F23 '
DIN 7338 (JUS M.B3.040) (sl. 77 a) i cjevaste zakovice DIN 7340, (sl. 77 b).
Za zakivanje dijelova od vrlo osjetljivih materijala kao to su mekana guma,

" .,.
H HZ H HZ H HZ H HZ H HZ H HZ H HZ
preani plastini materijali, tvrdi papir i sl. moraju se ispod glava zakovica
VlAl:, tlak

"""'

'
'"'
"'
no
11>2 .
IM

...'"' "'
114
215

12!
100

"' " "' '"'

liS
'"' 170 41
,.
Sl

ll
"'
podmetnuti metalne ploice zbog poveanja povrinskog pritiska (sl. 78).
uplje zalwvice DIN 7339 (kao oblik C, sl. 77) imaju deblje stijenke nego
Napn:;mnjc
....w
P"'""
., 264
""
,.. 300 264
""' "" "" 215 240 . "' "' '"'
cijevne zakovice. One slue prvenstveno za uvrenje obloge na konicama
i spojkama.

OIN AIC.Mg l
F4\l
l DIN AICuMg 0,5
F28
l
MatmJU l'JIIkmite
Dm A.~MPi !
FD
DINU US
A.... J
Naprezanje JUS AIQ>.4 MgSi JUS AICuMg IUS AISi l Mi
l F23

-~H
Od m

"Napru.al'ljc bokova provrta

.,
..
H

"'
HZ

'"'
H

"
236
HZ

" .... HZ
13

182
.....H tiZ

1J

264 JOO
"" '"
Slika 76. Celna zakivanja tla okruglim ipkama
Za proraun i izvedbu zakovanih aluminijskih dijelova u visolwgradnji i
gradnji dizalica mjerodavan je DIN 4113 (JUS C.C4.160).
Slika 75. Zakovani prsteni elektromagnelSke spojke: u) gotova glava;'b) zavrna
l. Za zakovice od aluminija valja upotrijebiti materijale navedene u tablici 22, glava
primjerene dijelovima koji se spajaju. Treba nastojati da se meusobno ,.
spajaju samo dijelovi od jednaka materijala.
2. Ako je konstruktivno ili proizvodno-tehniki opravdano, smiju se ugraditi
hladno ili toplo zakovane eline zakovice (ali treba uzeti u obzir nunu
zatitu od korozije!). PrepOruuje se podlaganje kadminiziranih elinih
ploa pod glave zakovica zbog poveanja tlane povrine u dijelovima od la-
A B
kog metala. b}
3. Naprezanja koja se javljaju treba proraunati prema DIN 1050 (JUS C.B0.500)
i DIN 15018 (JUS M.Dl.020 do 050) [jednadbe (25) do (32)]. Dop~lena
naprezanja prema tablici 23. Od dva oznaena naprezanja bokova provrta
mjerodavna je uvijek manja vrijednost.
Slika 11. Puna. poluuplja i cij~ zakovica za manje slie pri oblikovanju zavne glave
a) prema DIN 7338; b) prema DIN 7340
l.5.4. Zakovilni spojevi u gradnji strojeva i strojnih postrojenja

U gradnji strojeva i strojnih postrojenja prevladavaju spojevi s hladnim

zakovicama ispod d= l O mm [ zalwvice s po/uokrug/im glavatM DIN 660
(JUS M.B3.011), zakovice s uputenim glavama DIN 661 (JUS M.B3.012), Slika 78. Cijevnim zakovicama pr!vreni dio od
prema tablici 24, S!r. 74]. Kao primjer sl. 75 pokazuje prstene polova elektro plastinog materijala (a je metalna pJoaj
74 l. Nerastavljivi spoj(ri J.6. Stezni spojevi 75

Daljnji spojni elementi su tzv. zatici za zakivanje DIN 7341 (JUS M.C2.201), Tablica ZS. Orijentacione vrijednosti m dopu.!:\Cna naprezanja (u N/mml) mkownih spojeva u strojarstvu

koji omoguuju zakivanje dviju plosnatih ili uputenih glava (sl. 79). U strojo- Sastaml efemmtl
gradnji upotrebljuju se i slijepe zakovice (vidi sl. 71 do 73) od elika ili
drugih metala.
Proraun zakovinih spojeva vri se kao kod elinih konstrukcija na odrez
Naprezanje Optet'alje
34 J7
St ili GS')
e mu
42 so 60
ll 10 20
GG
SL
JO 40

i naprezanje bokova provrta [jednadbe (25) i (26)], a popreni presjeci 100

spojeva dijelova u spoju na vlak, tlak i savijanje. Orijentacione vrijednosti
Vlak, tlak
'
mimo
jednosmjerno promjenljivo
naizmjenino promjrn\jivo
120
"70
140
100
160
120
180
140
liO
220
170
IJO
"" " so" "'
40 100

" " 20
" 70

" ".
za doputena naprezanja vidi u tablici 25.

oblik A oblik 8
Savijanje
'
mimo
jeda0$IIljemo promjenljivo
naixmjcn~o promjenljivo
170
"'
liO
"" " "'
IJO
JIO

"' "' l
so
100
2SO

120 14S
28
20
90

40
140

..
190
liO

Napremnje ,, mimo 240 J2D280 l " IJO IJO 360 410 200 270
170
i: l "" ""
bokova provrt.Q jednosmjerno promjenljivo 170 200 240 280
naizmjenieno promjenljivo 140 170 190 220 100 IJO

"""""' Naprezanje bol;o\-a

Vbk a,
Naprezanje Odrez T0

,, 34
"'"""" '
Materijal zakovice
''" ''"
C.0260
St S2
C.3100 C.o260 ''" St S2
''" '"'
C.3IOO C.0260
St S2
C.liOO

Optereenje
mimo
jednosrrijemo promjculjivo
naizmjeo~o pcomjcnljivo
140
100
180
140
liO
"'IJO
170
280
200 360
280
l"'
i"' "'
70
so
40
90

"
70
liO

""
"
') Kod tlal:a 1 savojnog tlaka :::2,5 :puta vee VlljediiOSI..i!
170 220

Slika 79. Zatici za zakivanje DIN 7341 {oblik A za vee sile pri 'oblikovanju zavline glave; 1.6. Stezni spojevi
oblik B za manje sile pri oblikovanju zavrne glave) . ,.
o) prije zakivanja; b) nakon zakivanja
1-6-1- Narueni i preani stemi SJMljevi, JMlslupci "steznog spajanja
'.
Tablica24.lzrnjere poluokl'llglih zako vica u mm DIN660(JUS M.BJ.OII i021)iz:akoviea supultenomglavom DIN661 (JUS M.Bi012 Stezno spajanje dijelova daje izdrljive i protiv vibracija sigurne spojeve,
i 022) (.4 1 je presjek zakovane zakovice)
koji mogu prenijeti velika udarna i promjenljiva optereenja. Stezno se najee
spajaju dijelovi koji rotiraju kao to su tokovi, turbinski rotori, rotori

~ ~
ventilatora i sl, sa vratilima i osovinama. Unutarnji dijelovi (vratila) imaju
Poluokrugla zakovica Zakovica 5 upu!teaom u odnosu .na vanjske dijelove (glavine), -sa kojima se spajaju, prijeklop P
glavom DrN 661,
DIN660.(1USM.B3.011)
{JUS M.B3.012)
(sl. 80).

Promjer sirove zakovice d') 2 (J .sJ 4

2.6 J
' 6 (7) 8 (9)

Slika 80. Navueni stezni spoj (P je prijeklop,

Promjer glave

Udaljcnosl na kojoj sc
D
" 4.S
" 6~ 7 8.8 IO,S lU 14 "$
S :zranost neoph~ pri ~vlaenju)
mjeri promjer l l~ l~ 2 2 J J 4 o) hladan vanjski dio; b) ugrijan vanjski dio;
Vilina glave k DIN 660
DIN661
'
l~
l
1.6
I.J
1$ 2.1
1.8
2.4 J J.6 .,
J

4$
4

>.4
e) unutarnji dio; d) vanjski i unutarnji dio
sastavljeni
,
0lJ

Polumjcr glave
1.9 2.4
"
2.8 J.4
2
,.
2.5

4.6
J

5.7
J~

6.6
4

7~
4.5

8>
Navueni stezni spojevi povezuju se stezno tako da se vanjski dio skuplja
Promjer pravna J~
" SJ
d, 2.8 J.7 4J
~
6.4 7.4 M (stezni spoj skupljanjem) ili nutarnji dio rastee (stezni spoj rastezanjem). U
Presjek u mm' A, J.8 6.1 8.0 10,7 14~ 22.1 32~ 43,0 SS,4 70,9 prvom sluaju rastegne se vanjski dio grijanjem toliko, da se moe lako
1) Veliine u zagradama po mogucnosti l:tb.rcgavall navui na unutarnji dio. Pr'i ohlaivanju skuplja se i naleui pritiskuje
76 J. Nerastavl]ici spoj;:ri J,6. Stl'zni spt>jevi 77

snano na unutarnji dio. U uljnoj kupki mogu se postii temperature do
+350 'C. U drugom sluaju pothlauje se unutarnji dio toliko, da se moe
ugurati u vanjski. Pri zagrijavanju na sobnu temperaturu rastegne se, nalegne
i pritiskuje vanjski dio. Sa suhim ledom (snijeg ugljine kiseline) moe se
postii -72 'C, s tekuim zrakom -190 'C. Obino se manji dio podvrgava
tennikom postupku. Ako se jednim jedinim postupkom ne moe kompenzirati
cjelokupan prijeklop, primjenjuje se paralelno postupak stezanja i rmezanja,
pri emu se vanjski dio zagrijava, a unutarnji pothlauje.
prema DIN 7190 nisu uzete u obzir centrifugalne sile, ili 'temperaturna kole-
banja koja se javljaju u pogonu. Pogonska. sila mora leati uz dovoljnu sigurnost
ispod sile trenja klizanja. Ako se u pogonu javljaju znatnije dodatne sile,
onda i njih treba ukljuiti u proraun.
Glavina, kao vanjski dio, stezno je spojena s osovinom, kao unutarnjim
dijelom (sl. 82). Upreavanjein se na dodirnim povrinama javlja radijal~n
tlak p, koji izaziva silu trenja potrebnu za prijenos sile.
Tlak na_lenih povrtiUl (33)

p u N/mm 2 dak nalenih pOvrina.

P" u mm stezni prijeldop,
Kv K,. u mm 2fN pomona vrijednost z.a vanjski. odnosno unutarnji dio, prema
st 84.
promjer nalene pov~ine..

Slika SL Prdan stezni spoj Stezni prijeklop P,. manji je od prijeklopa izmjerenog prije steznog spaja-
nja. Naime, u toku upreavanja dolazi do uglaavanja nalenih povrina.
Vrhovi neravnina utiskuju se pri tome u udubljenja (sl. 83). Time se gubi dio
Pri steznom spajanju preanjem dijelovi se u hladnom stanju spajaju meha- Ll P prijeklopa P, pa stezni prijeklop iznosi:
nikom aksijalnom silom (uzduna sila) (sl. 81). Unutarnji dio mora se skositi
na kraju u duini 2 do 5 mm, pod kutom 5', zato, da pri utiskivanju ne bi dolo stezni prijeklop P"=P-LlP=P-2(G,+G,) (34)
do struganja povrine, ve samo da se izglade hrapavosti. Da bi se pri
utiskivanju elinih dijelova sprijeilo eventualno zaribavanje, povrina se P" u mm stezni prijeklop,
podmazuje uljem ili mau. Dijelovi od razliitih materijala mogu se napnmvati P u mm prijeklop (izmjeren),
G" i G., u mm uglaCavanje natijeuih povclina.
nasuho.
' Prema iskustvu uzima se da uglaaJJanje iznosi G,"'0,6 R,., a G,,.,0,6 R.,,
1.6.. 2. Proraun cilindrinih steznih spojeva gdje R., i R.., oznauju hrapavosti nalijeuih povrina vanjskog i unutarnjeg
dijela steznog spoja. Hrapavost u zavisnosti od kvalitete povrinske obrade
Stezni spoj mora pruali dovoljno.jak otpor uzdunom pomaku ili okre- dana je u tablici 26.
tanju stezno spojenih dijelova Budui da je otpor trenja mirovanja vei od Pomone veliine K, i K" mjere su istezanja i skupljanja dijelova u steznom
otpora trenja klizanja, to e i sila za svladavanje poetnog pomaka biti spoju. Na sl. 84 dane su vrijednosti za elik i sivi lijev. Vrijednosti su zavisne
vea od kasnije sile klizanja. Pri naizmjeninom optereenju sila potrebna od omjera promjera:
za svladavanje trenja mirovanja pada na vrijednost sile klizanja. Zbog
sigurnosti uzima se da je sila koja se moe prenijeti steznim spojem u svakom Q,=DFJD, (35).
sluaju ona koja proizlazi iz trenja klizanja. U proraunu sleznih spojeva
Q,=DJDF (36)

D, j~ vanjski promjer vanjskog dijela,

D., je unutarnji promjer unutarnjeg dijela,
DF je promjer nalijeuCib povrina.

Slika 83. Uglaava.nje nalenih povrina kod

Slika 82. Tiak nalenih povrina p prcanog steznog spoju
78 J. Nmzstavlji'Oi spojeri
l J,6. Stezni spojevi 79

F"' Fr,. F"' u N otpori trenja klizanja,.

Za ostale metale, osim elika i sivog lijeva, preraunavaju se pomone
vrijednosti na K"'&,.,., K,, 1,JE. Pri tome je E modul elastinosti tog metala,
za kojeg se K preraunava (tablica 27). l p u N/mm 2
A u mm 2
v
pritisak nalijeuih povrina,
povrs.ina nalijeganja -DF ttlf' sa fF kao duiina sastava.,
koef. trenja. prema tablici 28.

Tablica 26 .KYl.litm povdi.na prema O!N 1<40 i 3141 (JUS M.Al.20 i ~2l} Ako je vanjski dio stepenast kao na slici 85, ako dakle ima razliite
l Ocj)l.IIWM najvd:u <luhlna vanjske promjere D., treba izraunati otpore trenja klizanja za svaki stepen
"""''
povriine. l
tullprovosti R, u ,:tm """"i< posebno, i zbrojiti.
! l l 2
i ' l 4
Pogonske sile F., F1 ili F,=.../Ft+Ff moraju s nekom sigurnou (za
odreenu vrijednost faktora sigurnosti) leati nie od otpora trenja klizanja.
P<wriina koja jed~Wt~u i rl~tlkoom udoNoijaw zeluj&:vim:&
[ _j po \>Qlji uobiajene tebnclogijeabralkht-:: skidal!jtJ~{vaJjanjc:.tov.mje.
izv!a&nje, prdanjc. &111<1~0 raanje. li~ itd.}.
Sigurnost steznog spoja

l =:l l
.
po volji
Povdinajednolio!no$tiiglatk<Ji!-eposl.iglui.C"pdljiwmt~
obrade br.: Jkidtmja ltsrlr:a(tmim kovulji:m. t!;laen,iertt 1.1 ~
tistim li~. irum autogmim RZa.jem.). Povrfioe U'd!il
obraditi samo ako ovi zahljc:vi aisu ~.
F. u N
S u=-
F,
F"od n. FIT
F,.. o dn.-
F1
-:<: 1,3
F,-
pogonska obodna sila na nalijeuoj povdini spoja,.
(40)

F1 u N pogonska uzdutna sila na nalijeuoj povdini spoja,

sz Povdine j<oo!~ i glatke bo npr. grubo ol:tl:rukne povrtmc Fr u N rezultanta pogonskih sila Ft i F 1
'"' ll
1601} jalnokrntnim ili vikknltl\im Jkitirn,irm ~ ~ (llql.'lri
[ l 6l 25
Alata} rniju se osjetiti l biti vidljivi proslim okom.

Povrliac jalnolit.e l glatke bo npr. pcMfioc liDo obtacar:~

l ~ l
40 2> 16 10 kralnim ai v!.kkn.tuim skldanjma &:.tko. 8tazde joJ 1IIL'IfP beli
Wlljive prosdm okom.

e:?' l . ... 4
l 2.S
r~ jedaolieDc i &1atkc ic.atw a' podu tinom obl:ldom
'
. l

joduotmtnim ili \'ik:kramim .fmim ~ itsl/m (~mija

~ ... obrada). BfUde vi!:e ne smiju biti vidljM: Jl")Sfim qll;om..

,.,.l
- l 113
- l
....

-.
r=r=F.'
sivi [liw
~
0)5

E Grijanje o:,. "' u

sivi/i
tJ.Hfr'
"""""'
dik i lil:ti:ni lijev "'"""
200 000 . 2:10 000
1/K
u -lo-
1/K
-11.516-~~'
-s-ur
tl ~
l Q/17
SM lijev 1S 000 . lOS ilOO 10 m-
4flll l" t,
K<wt.uli lijt:'Y 90 000 .. 100 000 lO to-" -810-+ 6!/il
Tvnti metali :540 000 .. " 620 000 $,5. m-"' - 405
"""'
M )<d
liP
CNcoi
Aluminij i 1qJun:
.'"""
125"""
.",
6$<W ... 15000
\6 ao-
t1-11r~
iS 10" 6
2310" 6
-1410-
-lSIO_.
-1610-
-IS> ur
-lt to_.
l
~04

~~~r
o 81
Ku
h/ik.
11.2 Q3 44 115 /lG 111 118 81 !O
Magnezijski: legwa
Urajt:ma $lliOla DIN ms
36000 .. 47000
4000 ... !6000
U-to
40 .. 7010 .... - l,, 0111}er {Jf'OIIIjtl 11v .Du-
Slika 84. Pomone vrijednosti K prema DIN 7190
Otpor trenja klizanja, kod ijeg bi prekoraenja dolo u steznom spoju za elik $a E-200000 Njmm 2 i sivi _iijev sa
B=100000N/mm 2
optereenom naizmjeninim silama do labavljenja veze, iznosi

u obodnom smjeru F"=Ap (37)

u uzdunom smjeru F"=A p v {38) Slika 85. Sile u.stemom spoju
a) u obodnom smjeru; b) u uzdunom smjeru: e} u smjeru rezultante
u rezultirajuem smjeru F"=Apv (39)
 1.6. SteZtli spojevi 81

T.abik11 28. faktor prianjanja v 1.a pn:bni stezni spoj 1 Ut~UU~mjim d:ijclrun od St SO .... C.o545 ~DIN 1190 (pri rtllflZltlju
1 pWt~m ddbmmcijom i pri vd~kum onow Q~ odn a..
birati mak vrijednosti) .
mogao popustiti. DIN 7190 daje slijedee objanjenje: U mnogim sluajevima
.. ,. """' l
e kod elastinog naprezanja tolerancije prisnog dosjeda dijelova u steznom

-
Mekrij;tl ~njskog dijela OINMgAl D1N Ms ' Materiju! spoju biti dovoljne. Ako nije tako, onda se moe, kao to je to za materijal
(C,0545> (Sl..20) 'za p~je
~t 50, 0545 bilo pokusima utvreno, ii daleko preko raunske granice
Podm;Wvanjr
! ulj.:m \uho who [ $Uho
elastinosti. Pri njenom prekoraenju smanjuju se kod elika poveanjem

..., - ~~~-.~
-----
fuptni $1'(!4li d0$jr:d
l O',olS., i steznog prijeklopa sile stezne veze, to vie, to su tanji vanjski, odn. unutarnji
-
IU!vu~ 'TUe

Uldubn p(d4ni SJczni

dQ,~
ili po1hladen
.
v

.
0,19 0,1)65'' . 0,!6

otl$. .0,11 ~ .. 0,12

.,..........._....
! O.ol
i
.. 0.06

, .C,Gt> ...,.
om ... 0.14 1
:
. O,Q7~ 0.22
dijelov~ tj. to su vee njihove vrijednosti Q. Na osnovi pokusa utvreno
je da sve do donje vrijednosti Q,=0,75 mogu sile stezne veze pasti samo
na oko polovinu svoje vrijednosti. Za manje vrijednosti Q pad sile stezne vere
je manji
Za dijelove od elika je ctE:>:0,65 ur, gdje je "T granica teenja. Ako je
Pri prel!anju dolazi do rastezanja vanjskog dijela, a time i do vlanih vanjski dio steznog spoja od siva lijeva, tlano naprezanje smije dosei
naprezanja, dok se unutarnji dio pri tome suava i u njemu nastaju tlana vrijednost od oko O, 7 u,., a kod unutarnjeg dijela od sivog lijeva tlano
naprezanja. Nastale deformacije smanjuju se prema vanjskom obodu, a napreza-
nja koja se pri tome javljaju proporcionalna su deformacijama prema sl. 86.
naprezanje smije postii priblino vlanu vrstou "M.
Pokusi sa steznim spojevima pokazali su, nadalje, da se na povrinama nalije-
Najvea naprezanja iznose:
ganja steznog spoja pri izmjenino savojnom naprezanju vratila stvara
l+Q: korozija trenja. Ona u poetku dovodi do povienja sile stezne veze, ali
vlano naprezanje u vanjskom dijelu (41)
Uv=P l-Q: nakon toga pritisak u spoju postepeno poputa zbog pojave zamaranja. Sila
tlano naprezanje steznog spajanja poveava se do 10 milijuna promjena i onda opet pada.
l . Stezni spojevi s valjanom povrinom nalijeganja vratila imali su dvostruko
u upljem unutarnjem dijelu ct.=2p !-~ (42)
veu silu steznog spajanja nego bruena ili fino tokarena vratila.
u punom unutarnjem dijelu (43) Pri izradi smije se prijeklop kretati unutar doputenih granica izmeu
najmanjeg pi-ijek/opa P,." i najveeg prijeklopa P.,., (Pmu"'Pm.,=tolerancija
u"' a~,~ u N/mm 2 najvee vlano odnosno tlano naprezanje u dijelovima sleznog
spoja,
dosjeda 7;i). Na osnovi toga mogu se i mjere steznog prijeklopa i naprezanja
p u N/mm:t pritisak nalijeuih povdina, mijenjati izmeu najveih vrijednosti Pslmi!.IP Pma'" O'vma:.<' O"umax i najmanjih
Q,, Q.. odnosi promjera prema jednadbama (35) i (36). vrijednosti P strow Pm1!'1, a vmin' uumia Iz sigurnosnih razloga treOa otpor trenja
klizanja proraunati prema najmanjem prijeklopu pmin> a vlano i tlano
a) b) naprezanje prema najveem prijeklopu P,..,. U \ablici 29 dan je izbor dosjeda
l steznih spojeva.
1 Potrebna
1( temperatura
l zagrijavanja vanjskog dijela t, p,...+ S+ t (44)
\ ".DF
P.,.,+S
pothlaivanja unutarnjeg, dijela t. +t (45)
cr... v.
t .. t,.u"C
temperatura zagrijavanja, odn. pothladivanja.
P_,. u mm najvei prijeklop,
S u mm zrodost potrebna pri toptoin navtaenju (vidi sl~ u 80). koja je obino
&>voljna s oko 0,03 do 0,5 mm, ali se bira vea (do S ,.o,s P_,),
Slikn 86. Naprezanja u unutarnjem j vanjskom dijeJu ako to omoguuje najvea doputena temperatura zagrijavanja ili
a) stezni spoj sa upljim vrau1om; EJ) stezni spoj s punim vratilom hlaenja,
v uu t/K koeFicijenti toplinskog rastezanja prema tablici 27,
Ako bilo koje od navedenih naprezanja prekorai granicu elastinosti DF u mm promjer spoja.
, t u ~e temperatura prostOrije.
materijala o-6 nastaje trajna deformacija, koja snizuje mogunosti stezne veze.
Tada se govori o plastinom naprezanju. Tei se da naprezanja ostanu u Kod dosjeda steznih spojeva kod kojih se vri i stezanje rastezanje,
!Jranicama elastinosti. Tada nee biti bojazni da bi otpor trenja klizanja treba prijeklop P podijeliti na vanjski i unutarnji dio.
82 J. NeraslovfiivJ spojl.'vi

Tatwica 19. b: bor steznlhdosjcdl pr.:ma DIN 7154 i 7!5${JUS M.A \.lli i IJOj, Tabline vrijednosti u pm $U najvei prijcldopi p
Najmanji prijcldopi su tadA P.,..,=P-~T4 -

..
-
H1
"" l,,
,, l'('' To!erandja "' l l ,, l ,, l " l ,, l ,, 'l'oi~

..
vi~

~
do
us TS
h6
S5 .,
do~jeda

r, ZA 1 Z7
,. '' X7
h6
U1 T7 S7 R7
",, 2. RASTAVLJIVI SPOJEVI
,.. ,. ., so ,,
1.61

'. '' ""'

J i
20 11
"
J9
" " " 22
21
19

" ""'
24 13 JI 20
,.
14 :
"
''

l! l ,." "
10
,."
14

"
41
2S
31
""" . ..
"
75 " "
Sl
61

" "" "

Sl
31

......" "'
44
J9 J4
l4

"
2.1. Privrsni vijci
.. ,.,. ..
so 44 31 ll 41 J4

:l so
. " "" ""
44

.. 45
ll

"
21
101 77
"
'"' "' " " ,.'' soso .
61

70
41 34

"
41
2.l.l. Navoji

" .," .,"'

11)6

..
141

, " "" " 7l

""
" .." ,,"""
7l ill 04 Vijci imaju navoj, iji se profil ovija usponom P oko cilindrine jezgre

..
80 ,.,

'" '" " "

146
126 76 promjera d3 (slika 87). Razvijena ploha jednog navoja na srednjem promjeru,
""
100 120 101
"'
,,.""i ,... .
147 117
IlO 140 &l tj. promjeru Mvoja d2o daje trokut s kutom uspona tx. Odnosi !dizanja i
""
..."""
83
l! 180 86 "' "' " 171 13) trenja pri uzajamnom djelovanju s maticom jednaki su kao kod kosine
,.. "' " ''' ... ... "" IS!
''" pod kutem a koja je u okomitoj ravnini nagnuta jo za boni kut p.
... ,,.
100
"' ,,. Uobiajeni navoji privrsnih vijaka imaju profil u obliku trokuta, s kutom
"'l""
lSO
280
l80
! Jt5
'"'
111
lli
,,,,"" 202
ll)

"" . profila 2P=60" i u obinom govoru nazivaju se iljasti navoji. Vanjski promjeri d
stupnjevani su kod metrikog navoja u jednom od redova metrikog mjernog
13) lU 144
""
"'!"'
"" .,.
3SS

""
400

500
"'
153

'''
.,
67
l44
lT.!
m
ISO

'"
17.!
lO l
lOJ
sustava.

b}

'"" ..
od
o,

'' " "

~sj
ZCi ZB8 ZA3
tbSI :m8j

Z8
8
zaj ~~s1 us j ts 1 11

X8
,.
.. ..
ua ,..r.
T3
-.
_cl~}'

.,
zc91 :rb9f u9i
ZC9 ZB9 ZA9

..
..
9
d

Z9

.,,." "'
19 f \19

U9 -..
~~

"so
-

,.' ."' "'"'" " ".,.,"

"'" ,. "" ,"
10
71
74

.. .. ... ...
,., ., .,
36
Ill

.. ..
72

" "" ""'"''" "''" '"'

117 91 Tl

...'""
67
14

" .,.
",, '"
24
!77

'""""'
72 !Sl lOJ
, ...
.
,"
.."'"' .,.. '" ""''""''"
l4

"'
219
Ill
!Sl

"' ,
97

.. ..
,,. ,
119
"' ,., ""
,., .,"" .,,"' ,,.","" ,..
82
82
270 212 170
liO
242
174

...,..'" ,,."'
'",,. !)l
124

.." ,.,too ,"". '" ...'""',,.

346 218
"''"
272
256 192
"''" ,.,
"" "'
"' ,,.
.. .. "''
ll2 l lS 211
100
, 364 264
178

~ "'
'"!<l ,lt "'
108

"" "" lli"'

,..
,..
'"' ,.,...
,,., "' '",.., "'
.,, '

,..
lll

.. .. 191 il& ""

"' "' ... ,..
"'
"'
l7ll
l90
,..
""'
200
lli
'" """"
422
...,
"" ,
238

'" '"',,. "' "'"" ,.,,.,

l52
,
171 126

144 ..."'"''" ..,

,.,""' "'m"' 230
230

,., ,,.,
J
,,.
m ..,
"" ....,."' "' ""
'ss7];ID
".
144

l .,,
.....,'"' ..,"''"....'"'
""
"""'""
Slika 87. Navoj priteznog vijka
a} svomjak vijka i matica; razvijena linija 'boka jednog pa:voja; b) metriki

'"
"''" ,.... "." l''"" ll91
"' ......
l~~' 419 151 : 2?9 17< profil ISO; e) tolerancijski razredi prOfila ISO -
.., 118
"" d je 'fanjski i nalivni pfomjer, d1 srednji promjer bokova. d3 promjer jezgre.
.,. ! "' '",..
l'"' m
l 349: P uspo~ (korak), H 1 nosiva dubina navoja. h 3 dubina navoja. R polumjet :zaobljenja
.cs? !
'"' 637 975
i u korijenu navoja, m visina matice. fJ kut profila

,.
 84 2. Rastavljiri spojf.'d 2.1. Privrmi vijci 85

SAD i Kanada upolrebljavalt su do 1948. tzv. colcn-ski navoj s plosnatim korijenom i oznauje se samo jednim brojem. koji oznauje tzv. naprezanje ispitivanja "vi.
kutom profila 2P=60 (USST--naooj). dok su Velika Britanija 1 skandinavske zemlje dale prednost Naprezanje ispitivanja odgovara minimalnoj vlanoj vrstoi vijka, s kojim
Whilwortlrovu navoju sa 2{1=55'= i uobljenim korijenom navoja. a navoje ispod 1/4" ak moramo spariti maticu visine m;);;0,6 d (sl. 87), ako treba ostvariti optere! ivost
sa 2P=47S (BA-noVOJ). SAO, Velika Britanija i Kanada sporazumjele su se 1948. da prijeu
na jednoobrazni profil sa 2fJ-60c i plosna!i, lako zaobljeni korijen navoja (Unifed~naL'Oj). Zemlje
spoja do minimalne Imune vrstoe vijka. Za razrede vrstoa koji odstupaju
s anglosaskim sustavom mjero zakljuile su da postepo!no prijeu na IS0~1ravoj u colima vrijede j~ stare oznake elika za matice, kako su iznesene u tablici 32 (najdonji
sa 2p =60 i zaobljenim korijenom navoja. dok su se zemlje s meuikim mjcrnJm sustavom red). Za matice sa m<0,6 d ne \Tijede podaci iz tablice 32.
sporazumjele da prihvate metriki ru:woj sa JSO-proflfom. U budunosli tei se za jednoobraznim
svjetskim navojem. Metriki ISO-navoj. od t964, postepeno je uved~n u Njemakoj. Tablica 30 Izborni ~ l la mtt~k<: ISO n11vojc: ~ OIN l~ {JUS M.BO.OOO do 045}

Metriki ISO nauoj izvodi se prema slici 87c u slijedeim razredima ~ll:l:lm:ljrtdal

tolerancija:fino f, za navoje velike tonosti, ako se trai mala zranost (dosjed

5 H/4h navoj matice/navoj vijka), srednje m, za opu upotrebu (dosjed 6H/6g),
grubo g, ako se ne postavljaju nikakvi zahtjevi na tonost (dosjed 7H/8e). M)
Na\'Oj
--~
J
l
; mm
J,

2,6:'$
i ~
d,

.J.m

mm
!1,072
dR
,,., -....
A, A,
mm'
S,Ol
Razred tolerancije m, kao naj~i. ne mora se u narudbama posebno naz- M4
MS
4
s
0.1

'' .....
3,54$ 3,141
4,019
0,101
0,115
""... ,.,
7,75
!2,1 ~"'
,.,,
"~
naiti.
Razlikujemo normalni i fini navoj. Fini navoji imaju, nasuprot normalnim,
M6
MS
.'g
1.0

'"
5,350
7,188
4,773

'"'
0,144
~180
17,9
,...
manju dubinu navoja h3 i tome odgovarajui manji uspon P. Pogodni su
MIO
M12
",,
12
l~
1,15
OJXlh
10,863:
!4,701
:
8.160

13.546
"""
'"' .".. 0,253
"" ''~
~s 144
52.3
"'
"'
151

"""
2.0
za kratke vijke ili za navoje na tankostjenim cijevima, te za navoje za
,."
podeavanje. U tablicama 30 i 31 prikazana su prema DIN l3 (JUS M.B0.009 do
045) tri reda predloena za izbor normalnog i finog navoja. Prvenstveno
....... ,.
M:W
M24
,.
liJ
l~

"'
J .S
4,0
l8,3M
ll.OSl
21,m
33,411l""" o.sos
16,.933
2{1,319

31,093
0.:161
0,433

~77 ""' "'

Z25

'"
,,.
"'S61
"'
treba birati normalni navoj. Osim toga treba uvijek dati prednost redu l M42
M<S
42
''s.ss.o 39,(J77
44,152
36,479
41,866
~650
0,122 "" "" '"'' "'
1121

ispred reda 2, a redu 2 prednost ispred reda 3, kako bi se broj alata za izradu i
..... "" """' ) ,...,, .....
o;m 49.252 1906 ""
'"'"
.
71

broj mjernih instrumenata sveo na minimum. '"' " 60,103 14

'"'' 1616

Uobiajeni su desni navoji, koji se priteu okretanjem udesno. Lijevi nauoji Fbi utOj rea t
dolaze u obzir samo u iznimnim sluajevima.
Spojevi izloeni vremenskim utjecajima, koji se moraju esto rastavlja!~
M8xl
M10x0,75
..
8
10
l~
0,75
l
,9,m:., l
l; <.m
9.080
0,144
0,1011 .,,..... ....
64,7
. ")
679
kao to su.vijci na armaturama, vagonske spojke i sl. izrauju se s robusnim
M lOMI
M IOxtJ5 10
1,0
l.lS j
9)SI)
9,188 j
8,713

'"'
O, l#
O,lSO
"" ...,
"'~
S<) ""'
6\J
neosjetljivim oblim naoojem DIN 405 (JUS M.B0.081) (slika 88). Obli na voj M 12xl 12 1,0
l 11,350 l
10.713
10,400
0.144
0,180
""
91,1 'l<\
.",
l

..
M llx-1.25 12 1.2$ ll,J88 l
za dijelove od lima do 0,5 mm debljine dan je standardom DIN 7273. M 12:.:1,5 12 l .S 11,0.26 10,100 0.111 81,1
"''
M16xl
Mlflxl~
MlOxl
M 2h l,$
M20x2
,.,."'
,.
l~

~
1,0
l .S
2.0 l
l$,350
IS,026
19,.350
19J11h
1a:nu
l
"-"" .....
t4.m
14,160
t8,m
18.160
0,144
o:m
0,144
0,217
ll!

., :m"'
14
139

fiJ
l7l

"",.,
242
178
161
"'
:m
"'
M 24x l .S
M24x2 24
l.S
2.0
!'
""""
22.70! .....
21,160
21,546
'0,217 liO
,,."
386
,..
40!

M ~xl ,S
,.,.,.
30 l~ mm
""" .....
28,Hi0 0.217
..,'"
623 642

...
Slika 88. Okrugao navoj MJOx2 2.0 2a.701 ; l" ".

Za cijevi sa dimenzijama u colima (npr. plinske i vodovodne cijevi)

M 36x l,)
M 36x2
,.
l .S
2.0
3S,~
).1,101 j
"-""
..,..~.Mo 0.211
..,'"
lo; 911

""''' ..... ..,"'"

j
M3fid
''!.S . J4.0S( 0,433 Sl!
upotrebljava se jo i danas Whitworthov cijevni Mvoj DIN 259 (JUS M.B0.050
i 051). Profilom slian je metrikom ISO-navoju. Daljnji Whltworthov cijevni
navoj sa stoastim vanjskim i cilindrinim unutarnjim navojem za nepropusne
M 42x 1,5
M4lx2
M42x3
42

..
42
"42

....48 ''~
l~
l
.."""''..,,
.41,\)U
! "'-"''
l
,."...
i 31',319
i
"'
,,..
0,217

(1.433
0,217 "
1267
>229
ll SJ
1674
1294

"''
,.,,
l""
"'46,051""' "'166
M48xt,S 46,160

. "-"''
spojeve vidi u DIN 3858 (JUS M.B0.056) i DIN 7273. 45,546 .".. 1630
M4tlx2
"'M l
"'....,
M 48x) 44,319 0.,433 lli 1543 l""
MS6xl..S
MS6x2 "",. l~
2.0
l 55,026
54,701
IS 'l .,ll16
! :'U,t(,()
SJ,$46
i 51,003
.....
0.217

.m
"""
2252 ""
.ZlO l
2144
2.1.2. Materijali, zatita od korozije M56x4
...
SM02
"'"'
M64x 1,5
M6h:2
64
2.0
ll 62.701
62,160
6!,546
0,217
O.;l89
!
'l ""
~~ "'"
"'" "'"
3D3:J
Materijal vijka i matice je uglavnom ilav elik sa raznim svojstvima
vrstoe i rastezanja. Kvaliteta e/iko. za vijke oznaava se sa dva broja
M64x4
M12x\,5 "
72
l 4,0

~
,61;402
7!JXlh
i 59,093 0,577

,..,,. ...,..
76,160 o;m
!ll
330
2743
3867 "'"
3914

(tablica 32). Prvi broj oznauje minimalnu vrstou, drugi deseterostruki

M72xl
Milx4
72.
n
2.0
<.O l
'10,701
69.402 i 67,09) o.sn """
l, '""' ",.
31161

'"''
odnos minimalne granice teenja i minimalne lomne vrstoe. elik za matice
:M f2x6 72
~ i 68,103 64,639 1),866
"
'l'.Jll
""'
86 2. &stavljivi spojevi 2.1. Privrmi vijci 87
Tablia l!. Daljnji Izborni redovi za. meuijs.k.:: ISO navoje prema DIN 13 (JUS M OOOO'} da 04S}
difuzionim postupkom. Galvanske prevlake i odgovarajue debljine slojeva vidi
Nom~~lillt anoj reda l
u DIN 267 list 9. U posebnim sluajevima upotrebljavaju se vijani spojevi
... ,
Ffni Citl'O)

O... ka
d
mm mm
e ..,, ... 3
od nerajuih austenitskih elika, kada su npr. izloeni utjecaju agresivnih
Ml,S 3.5 M M3l)x2 i Ml4xl M9Sx2 MISxl
plinova m kiselina. Odgovarajue elike vidi u DIN 267 list ll.
M4.S
''.." D,7S
x l,S

M 17xl

"'" ,, l
21! M lS xl MlSxi,.S
M lB
'''-' M91h<2
,, x I,S M 10Sx2
,,
M35xl.!i
M ll 22
l 2.1.3. Vijci i matice
..
M40xi,.S
M27 rr 3,0
" Mllxl
,,
MSOxl.S

"'" "" "~ ,,,, ,,

M IOOxl
MJ9 <P i
d,S M ttSx2 MSSxl,S
Vijci se prema DIN 267 (JUS M.Bl.OOl i 021) proizvode u kvalitetama

.... ...
M<S
" ,,
M21w:l,$ M6Sxl.S
,, fino f, srednje m, srednje grubo mg i grubo g, a matice u m, mg i g. Razlikuju
"'" S2 M
...''
M I!Ox2
,,
M 120x1
,, ,, se meusobno po stanju povrine i po tonosti mjera i oblika vijaka i matica.
..
M 33x l.S M70xl,5

'"'' M llSx2
xl
M39xi.S M 130x2
,,
M7S:d,5
U strojogradnji prevladava kvaliteta m.
Kl
,,
.
Nonallaa a.nuj .... l M 13Sx1

. .,,, l

ilillil~
M 140x2 M 4Sx l .S M ISOx2 M145x2

... M JSSx3

m
M7
' M 16Sx3

.. ,, !
M9 1.25 M 100x3 M S2xl5 MI'IDx) M230x4
M ll ll l~
x6

,,
.
M l80x3 x) M 190x) M 27(1x4

Za not' na\'Ojc p~ DIN 13, odt1. M200t<3

M~xt,S
xl M 210x4 M290x4

JUS M.00.009 do04hrijcdi:
d, ...d-0,64853 p M220x4
,,"
x4
M6Sx 1.5 M240x4 H.BHJ51J,lJS1 H.JJI.f153 H.81.069, H.BUJ66 H.B'f.01J N.BU>
dJ=d-1,22681 p xl
M2SI'Ix4
,, x4 .. "

;~
R=(),(4434 P M 2tl(lx4
H~-=O,S4121 P
,, l
M16x2

.."'
M 28t!x4 x4 M l00x4
x6 x6
~
'A""4
":(d,+d,y
-,-
M85)'(2
x4
x6
i

H.BWII< N.BI.Oiil H.B1.120. N.BI.IZ<, N.81.1l5 H.BI.I03 N.8U26 H.B1.135

Mjed !J?.rven~tveno J11s 58 i 63 (Cu Zn 40- Pb 3 i Cu Zn37)) dolazi zbog svoje
dobre vodlJIVOSti u obZir u elektrotehnici, za vijke i matice. Vijci od lakih
metala (Al Cu Mg, Al Mg Si i dr.) upotrebljavaju se za spajanje dijelova od
lakih metala u visokogradnji ili za dijelove od drva i umjetnih masa. Zbog
niske granice teenja manje su potlesni za dinamika i udarna naprezanja. .. ."
~
~

~ 'f
~
!i
..
...,
Konstrukcije od lakih metala spajaju se u sve veoj mjeri visokooptereenim :t
vijcima od austenitskog krom-nikalj elika.
H.IJU17 H.BI,,fJ' H.SU64 H.81.1J6 M.B1.091 H.81.210, 12{) H11Ll21
Vijani spojevi izloeni korozionom djelovanju dobivaju odgovarajuu Slika 89. Izbor standardnih vijaka s glavorn (lije.vo: broj DIN-a i kvaliteta izrade; desno: kvaliteta
povrinsku zatitu: nernetalni anorganski premaz, metalnu prevlaku dobivenu materijala kojemu treba dati preilnO.t; dolje: broj JUS-a}. Vijci DIN 960 i 961 (JUS M.B1.060
uranjanjem u rastaljeni metal, galvansku prevlaku ili oplemenjivanje povrine i 059) imaju fini _navoj

...,., ..."" ... .... ... ,,..

.. ,,. , .. '
Slika 89 pokazuje iZbor standard!lih vijaka s glavom. Utini vijci prema
slici 90 imaju donji uvojni dios prijelaznim dosjedom i gorf!ii dio s navojem
Omlt.a elika u vijk~
'~ M
..;......
6.9 10.9 !2.9 lO
za maticu. U vojni dio se ne odvija; on sjedi vrsto i otporno prema vibracijama,
Minimalna Yrstota na \Itak .. a! soo! soo
., ""
400 ! 1100 1000 1400
Mil'lint3htil granita k6::rtja ;oo ,.. -~Jro rJOO : 400 ~ 480 S4ll
uvren u ugradben{)m dijelu. Za uvijanje slui poseban klju. Zavreci vijaka
1111!<1
'"" predvieni za privarivanje DIN 525 imaju zavretak bez navoja, koji se ili

...
,""..
Oznah tcllka ta mtice .n
-N.apraanjc:
-
4
' ' !~T Ifj . 14
zavaruje ili privaruje na sastavne dijelove i tako ispunjavaju :zadatke utinih
pri itpitivl!nju 400 :
----------
Ojdomitno jM '~ tm'lltka l 40 l : >O "" ss 60
llOO
&G IOK
1200Ji400
: "'
vijaka. Treba jo spomenuti svorne vijke i navojne zalike sa slike 91. Standardni
krajevi vijaka prika7.ani su na slici 92;
88 2. Rastav/jivi spojevi 2.1. PriCvrsni vijci 89
''
zol za SL za SL ZOSL za Af za Al za ffleke mela/e lijeva, umjetnih masa, drva ili vlaknasta materijala. Jednostavnost upotrebe
skrauje vrijeme obrade, eventualno uteuje skupe alate i smanjuje kart
9J!rm.mg.g
!136m.ITII}fod HBJ ~ !JJ5m{M nXJJ (od NIZ)
55>-g -- , l1iliPo/10l Jll'jqll.,
"'"'"'J l
ll
fJ91ll{doHtOJ mtni6J lflJ)
11%.11 l 1l 11!11 ! ll tl!ll.!Ilf!LUJ ~
5.6.8.10.12 5.6 5.6 5 ll 5,6,8.10 5.6.8.NJ
H.81.60Z M81.60,.61J5 M81.60,.61J5 M.B/.600 H.B1.629 M.81.630 M.Bl631

H.B1.260,26J
H.81.261,26'
Slika 90. Izbor standardnih utinih vijaka i svornjaka s navojem (lijevo: broj DIN-a i kvaliteta
izrade; desno: kvaliteta materijala kojoj treba dati prednost; dolje: broj JUS-a). Krajevi za
matice utinih vijaka prema DIN 833 i 836 (ovi su standardi povueni iz upotrebe) imaju fmi navoj
m
917m(4o n tJ) 937-m.tod N711

5.6
H.BT.63'
.1"19) & i!~n G~ ~e 'F)
.~11/5,6_8
M.81.62Z.623
6
H.B/.650
6
H.81.655
6 L_--!-,----'
H.B/.61,0
916-m 915-m !,ll-m
m oo
~
562-m M6-m ~7-m ;<B-m 8!< B~

~ m~ ~
Cilii]:::r;::J lmtmlll..j:t__J/, t-tlmllilb.o:...l__,l Ul! IF
5 5 5 5 5

m
H.B1.61,1 H. B!. 660 H. 81.661 M.B/.662 H.BT.710 M.B1.711

.
Slika 93. Izbor standardnih matica (gore: broj DIN-a i k\"aliteta izrade; dolje: kvaliteta
materijala kojoj treba dati prednost; sa strane: broj JUS-a)
1(19.72.9 11111,12.1 U,5.8 1as,1aa ~iR

H.Bl280 H.Bll90 HJJ1.282 "' H.Bl291

"'
H.SI.l72 H.Bl281
Slika 91. Izbor standardnih zatika s navojem i ulinih vijaka s cilindrinim nastavkom (gore: broj
DIN-a i kvaliteta izrade; dolje: kvaliteta materijala kojoj treba dati prednost. ispod kvalitete:
broj JUS-a)

'- Slika 94. Matica za privaiivanje

a) etverostrana matica DIN 928: b) esterostrana matica Slika 95. Ensoit-uloni
DIN 929'(JUS M.B1.625); e) esterostrana matica u tuljci (Kerb-Konus GmbH,
. privarenom stanju Schnaitenbach)
Slika 92 Zavreci vijaka prema DIN 78 (JUS M.Bl-012) e)
a) stoast zavretak; b) least zavretak; e) cilindrian skraeni zavetak; d) dodatak a) b)
za rascjepku: e) cilindrian zavretak; _n cilindrH':an zaobljen zavdetak:; g) zab~n 0/N 6915-10 0/N 6917-Cl5
zavretak; hl iljast zavretak; i) stepenast zavretak H.81.619 1/JS H.81.011

Izbor standardnih matica prikazuje slika 93. Matice za privarivanje (sl. 94)
DIN 928 i DIN 929 (JUS M.Bl.625) imaju s eone strane etiri, odnosno
tri bradavice, kojima se privaruju na limove. S njima se i na tankim limovima
postie ista opteretivost kao i s malicama DIN 934 (JUS M.Bl.602). Njihova
je upotreba vrlo racionalna, budui da znalno olakavaju montane radove, 6916-!'5 DIN 691'--10.9
osobito na teko pristupanim mjestima. JIJS H.8].030 JIJS H. 81.066
Treba jo spomenuti uloene tuljke prema slici 95, s vanjskim i unutarnjim Slika 96. Vijani spojevi u elinim konstrukcijama: a) limovi: b) U-nosai: C) l-nosai
navojem, koji su na kraju zarezani ili bueni. Pri uvijanju u glatko izbuene
rupe, otri bridovi na zarezima ili provrtima !uljka ureu se i usidre u stijenu Na slici "96 predoeni su visoko vrsti spojevi =a eline konstrukcije, tzv.
izbuene rupe. Privrsni vijci uvijaju se onda u unutarnji navoj !uljka, isto HV-spojevi. esteros!rani vijci i matice dobivaju slijedei vei otvor kljua
kao i u normalne uvrte s navojem u dijelovima. S takvim ulonim !uljcima prema onim u DIN931 i 934 (JUS M.BL060 i 6021. tako da se mogu vre
izvanredno se vijcima spajaju, vrsto i trajno, dijelovi od lakih metala, sivog pritegmili.
90 2.1. Privrsni vijci 91

Provrte za vijke vidi u tablici 33. a osiguranja silom kao osiguranje protiv labavljenja, jer ta o;iguranja svojim
TuMk-.1 33. i'rovni u mm .a VIjke limu.! il DIS 69. !JUS M 81 0041)
aksijalnim oprunim djelovanjem spreavaju poputanje prednaprezanja (sje-
danjem).
'
i ""'"'
Provrt
Promjer
!'--
Prmjcr 1 Promjer '''"" Slika 97 pokazuje standardna osiguranja oblikom, slika 98 standardna
navoja
grubi na\'<lja tini l srednji ft,OIW.'Ija
nnl sn:dr.jl

" ".,.
grubi
fin! sr<nji grubi
osiguranja silom. Kod prvih se okretanje spreava samim oblikom dijelova za
3 ,. i

"
,. 10 17 18
,,.. . osiguranje, dok drugi izazivaju aksijalno prednaprezanje navoja.
""'"
42

. "" "
'

''''
l .S 3,7 4,1
4
" " 20
"48
... ...~ '' ""'
4,3 4,8 ll 2l 24
6
s S.l
7
!! 2l
,.
l4 26
"
"" "' " "" "'" 66
7

' ...
7,4 7,6
lO
27
lO
,."
)l
lO

"36 """ .
60
64 66 111
10
,.
14
10
12
14
lO,S
ll
IS
11

"
16
ll

"" "
34

..." ""
..,
<l 72
76
70
,." l
74

"
82 ."
2.1.4. Podloke osiguranja
Da bi se izbjeglo poveanje potrebnog momenta pritezanja, ako je povrina
nalijeganja neravna, kao kod lijevanih, kovanih ili valjanih dijelova pod glavu
ili maticu koja se pritee stavlja se podloka. Podloke se ulau i onda kada
su vijci u dugoljastim provrtima, kada su povrine nalijeganja mekk od
vijaka ili kada su dosjedne povrine kose prema osi provrta, kako je to
kod U i T profila (vit.li sl. 96). Slino kao kod vijaka i matica, tako i kod i
podloaka prema tonosti mjera i oblika, te kvaliteti povrine, razlikujemo d\'ije a) b) e) d) e) f)
'l
t'i~$G$$
izvedbe: srednju (do sada sjajnu) j grubu (do sada sirovu).
i
Podloke su standardizirane: srednje po DIN 125 (JUS M.B2.011) i grube po
DIN 126 (JUS M.B2.012) za kstostrnne vijke j matice, DIN 433 (JUS pribi. '
M.B2.013) za cilindrine i poluokrugle vijke, DIN 1440 (JUS M.B2.013)(srednje) <
Slika 98~ Osiguranje vijaka silom (djelovanjem sile)
za svornjake j DIN 1441 (pribi. JUS M.B2.0l3) (grube) za svomjake, DIN 1349
za vijke u tekim svomim ijuskama, DIN 7989 (JUS MB2.015) za ksto
a) elastini piSteni DIN 127, 128, 7980 (JUS M.B:I-110, 113. mr. b) elastini
prsten! u izvijenoj i zakrivijenoj izvedbi DIN 137 (.!US M.B2.136); e) zupasta
strane dosjedne 'lijke, DIN 9021 (JUS M.B2.014) (s naroito velikim vanjskim ploa A (vanjsko ozubljenje) DIN 6797 (JUS M.B2.1SO); d) 21Jil1SU' ploa J
promjerom) za specijalne svrhe. (unutarnje ozubljenje) DIN 6797 (JUS M.B2.150): e) lepe:zasta ploa A (v:anjsko
Pra'li1no pritegnuti vijci ne odvijaju se sami od sebe ni prigodom titraj- ozubljenje) DIN 6798 (JUS M.B2.151); j) lepevls!a ploa l' (unutarnje ozubljenje)
nih ili udarnih pogonskih optereenja, jer je trenje u navaju i na povrini
DIN 6798 (JUS M.ll2.151); g) sigurnosna matica DIN 7967 crus McB2I55);
hl samoosiguravajue !esteros!n!ne matice DIN982 i 985 (JUSM.B1.621)
nalijeganja glave dovoljno veliko (samokonost). Prigodom pritezanja tlae se
meusobno bone plohe navoja i sve plohe nalijeganja stegnutih dijelova, Elastini prsteni, elastine ploe i. zupaste ploe stavijaju se ispod sJave
tako da se pod tim tlakom povrinske hrapavosti poravnaju. Kod prejakog 'lijka ili matice. One osiguravaju aksijalnim oprunim djelovanjem i povisuju
prjtezanja moe u itavom spoju doi do plastinih deformacija, koje se moment odvrtavanja. Ovamo spadaju . i rebrasti taojurasti osigura~ tzv.
nastavljaju za vrijeme pogona (tzv. sjedanje) i vode k poputanju prednapre- Schnorr-osigurai. Elastini- prsteni (i:>rstenaste opruge) sa zatitnim obodom
zanja (naprezanje izazvano pritezanjem vijka) i labavljenja spoja. Pa ako samo vidi u DIN 6913.
prednaprezanje jo i ne izazove plastinu deformaciju, do' nJe moe dovesti Matice za osiguranje, DIN 7967 (JUS M.B2.155), izraene od pernog
naprezanje pogonske sile koja se superponira s prednaprezanjem. Doklegod je elika,. priteu se kao protumatice. Samoosigurl1Vajue esrorostrane matice
uz utjecaj pogonskih dinamikih sila optereenja ostalo izvjesno prednaprezanje, (Eiastic Stop matice) DIN 985 (JUS M.Bl.622) imaju uloak od plastine
dotle ne olabavljuju vijci ili matice, tj. ne odvru se sami od sebe. Za odvrtavanje mase, pod trgovakim nazivom vulkanfiber, koji pritiskuje elastino na navoj
treba jo uvijek upotrijebiti moment da bi se veza rastavila. Do rastavljanja vijaka.
dolazi samo ako se prednaprezanje zbog pojave tzv. sjedanja potpuno izgubi. U novije vrijeme podmeu se elastine ploe od plastike i kombinirane ploe
Osiguranja vijaka oblikom slue prema tome za osiguranje protiv odvijanja, elik-umjetna guma. I tekue umjetne smole ukapane izmeu svornjaka i
92 2. Rastavljivi spoje-:;i 2./. Privrsni r(iC'i 93

matice osiguravaju protiv odvijanja nakon to otvrdnu. Nadalje, ima matica

sa radijalna umetnutim plastinim epovima, koji elastino pritiskuju na navoje.
Zbog laganije montae i demontae vijci se mogu opremiti i ploama i
sigurnosnim elementima, koji su tako povezani uz vijak da se ne mogu
_izgubiti (sl. 99).

a) b) e) d) e)
l

i
Slika 99. Vijci s osiguranjem povezanim uz vijak DIN 6900
a) esterostran vijak DIN 933 (JUS M.Bl.053) s ploe!om A DIN 6902; b) esterOstran
\"ijak DIN 931 {JUS M.Bl.031) s ploom B DIN 6902 i elastinom ploom
Slika 100. Tok sila u vijanim spojevima
al spoj s vijkom i m~ticom; b) spoj
s utinim vijkom

Nejednolina raspodjela sile smanjuje dinamiku izdrljivost vijaka. Matice

u obliku manete i vlane matice poboljavaju raspodjelu sile (slika 101), jer su
djelomino optereene na vlak, kako se to vidi iz toka sila.

DIN 6904; e) cilindrian vijak DIN 912 (JUS M.Bl.l20) s ploom B DIN 6902;
oplereenjo
d) Ieast vijak DIN 7985 (JUS M.BI.II8) s ploom B DIN 6902 i elastinom
ploom DIN 6904; e) least uputen vijak DIN 7988 ljUS M.Bl.l44) s lepezastom
ploom V DIN 6907
..
Visokovrsti vijci sa visokom granicom teenja mogu se odgovarajue
visoko prednapregnuti. ak i onda kada na spoju doe do sjedanja, ipak
jo ostaje dovoljno prednaprezanje. To je razlog da vijcima poev od kvalitete
8.8 openito ne treba osiguranje.

2.1.5. Tok sila, zaremo djelovanje, oblikovanje

Kod pritezanja vijanog spoja dolazi do rastezanja vijka, dok spojeni

dijelovi bivaju stlaeni. Zatvoreni tok sila za pro/azni i zatini vijak prikazuje
slika 100. Prema prikazanom smjeru, strelice usmjerene prema gore oznauju
vlano, dok strelice sa smjerom prema dolje oznauju tlano naprezanje onih
dijelova u kojima se te linije sila nalaze. Tlana naprezanja vijcima spojenih
dijelova ne ograniuju se samo na podruje ispod glave vijka, nego se stoasio
ire pod 45 do mjesta sastava dijelova.
Budui da se matica aksijalno tlai dok se vijak rastee, nastaju razlike
uspona izmeu unutranjeg i vanjskog navoja, koji prouzrouju progibe poje-
dinih navoja. Budui da su ti progibi najvei u blizini povrina nalijeganja
matice i dijelova u spoju, sila se nee jednoliko razdijeliti, pa nosi obino
samo prvih 6 navoja.
Nakon to je u prvom na voju dostignuta granica teenja, u njemu se pri
poveanju optereenja nee vie poveati naprezanje, sve dok se postepeno
u svim navojima ne postigne granica teenja. Poveanje optereenja vodi, Slika 101. Derormacija navoja i raspored sila
prema tome, k jednolinijoj raspodjeli sila, ali i nepoeljnoj plastinoj deforma- 111 n;t\ ~~~ nakon pritez.anja; b) veza pomou tlane matice; eJ veza pomou matice
ciji navoja. s. utorom: i/) spoj s. vlanom maticom
 1./. Privrsni vijci 95
94 2. RasunJljivi spojeri

.Nasilnim razaranjem nekog spoja preoptereenjem "puknut e navoj matice, prikazuje smanjenje vrstoe oblika i poveanje granice teenja u zavisnosti od
ili navoj vijka, ili e vijak pui u jezgri (slika 102)" Prva dva sluaja mogu naina. izrade,
u odnosu na glatke elemente bez navoja. Slika 103 prikazuje
nastati samo ako ima premalo nosivih navoja. Budui da je presjek odreza unu- raspodJelu na presjeku jezgre zbog djelovanja zareza.
~) e)
tarnjeg navoja (matice) vei od presjeka odreza vanjskog navoja (vijka),
d>d 3 , lom e nastati najprije u navoju vijka, ukoliko su i vijak i matica od ~~Tf
jednakog materijala. Vijani je spoj izdrljiviji ako se pri preoptereenju ne
istrgne navoj, nego se lomi jezgra vijka" To iziskuje minimalnu dubinu uvijanja
m (u danom sluaju visina matice m), koja je ovisna o finoi novoja dfP.
Prema iskustvu potrebna je: Aj
dubina uvijanja . Sli~a 103. Raspored naprezanja u jezgri vijka
a) na.nvno naprezanJe O'~o; u jezgri; b) stvarni presjek A.; e) presjek jezgre AJ
ili visina matice (46) !Xi{}

Slika 102. Nasilno razaranje

Za matice ili konstrukcione dijelove od lakih metala preporuuje "'

m?,2d. Visina normalnih estorostranih matica DIN 555 (JUS M.BI.600) i
DIN 934 (JUS M.Bl.602) iznosi m._0,8 d. Ako za njih biramo materijal vijka
i materijal matice tako da je minimalna vrstoa .,.,. vijka jednaka ispitnom
naprezanju qL matice (vidi tablicu 31), onda je osigurano da se u sluaju
preoptereenja lomi vijak (svornjak) aU ne dolazi do toga da navoj bude
istrgnut.
Zbog prevelikog pritezanja vijanog spoja bokovi navoja se tlae toliko,
da se navoj zariba. Ako je najmanj~ dubina uvijanja (jednadba (46)] odrana
i ako su vijak i matica, odnosno dijelovi u spoju, izraeni od materijala
razliite vrstoe, ne treba se bojati zaribavanja.
Na svornjaku vijka razlikujemo presjek prelro kojeg se prenosi naprezanje,
A,, kao stvaran presjek i presjek jezgre AJ, kao najui presjek u snopu silnica
(slika 103). Naziv presjek preko kojeg se prenosi naprezanje zapravo i nije
posve opravdan, budui da tok silnica ne dosee njegov vanjski rub, pa on
zbog toga ostaje bez naprezanja. Na presjek preko kojeg se prenose napre-
zanja odnose se meutim, lomna naprezanje .,.,.. i granica teenja "'T (vidi
tablicu 32).
Kod pritezanja se presjek jezgre vijka napree na vlak i torziju. Vlano
naprezanje povisuje se onda jo i pogonskim uzdunim optereenjem. Urezani
navoji su zarezi koji spreavaju rastezanje i poveavaju granicu loma i granicu
teenja, ali smanjuju vrstou oblika, odnosno dinamiku izdrljivost. Slika 104
~'~--------------~~
Slika !04. >moa oblika vijka M8 od elika_ za poboljanje C4S (. t530)
_glatki SVQm~k be.o! obrade: b glatki svomjak be.o! obrade hladno ovrien;
e Jezgra s navojem. hladno ~vriena, navoj valjan: tl jezgra s navojem hladno
ovlioena. navoj rezan; e jezgra s navojem hl~dilo ~X-;,rn:.tcna. nawj mljan i aren
110 vrstoa oblih. O'SR srednje naprezanje n$h~~ tlhftka: n\., +lm(tlitndot vr:;:t~
_, oblilm
Uljecaj 23.t'eZa moe se ublaiti:
.
l. poveanjem polumjera :zaobljenja R u korijenu navoja,
2. imidom vijka i poloajem matine kako to pokazuje sl. 105, to omoguuje
da se ispod prvog nosivog. navoja moe izvesli jae zaokruenje svornjaka,
3. izborom materijala matine s . velikOm granioom ra8tezmja, to poveava
sposobnost defopnacije, .
4. naknadnim valjanjem korijena: navoja urezanih, ubruenih ili uvaljanih
navoja, nakon izvtiene toplinske obrade (arenje). Time se stvaraju vlastiti
tlani naponi, koji smanjuju vtina vlana naprezanja od prednaprezanja
i od pogonske sile, .
S. nitriranjem ili cementiranjem bokova, ~to takoer stvara vlastite tlane
napone.
% 2, Rastaoljivi spojevi 97

Sve promjene prosjeka izazivaju vlina naprezanja, koja rastu s o~trinom 2.1.6. Sila prednaprezanja, pritezni moment
prijelaza. Oni se javljaju izmeu struka i navoja i eventualno izmeu struka i
glave (struk je dio vijka bez navoja, a svornjak dio koji nosi navoj). Vlina Pritezanjem vijka stvara se u presjeku jezgre naprezanje od pritezanjtl
naprezanja nisu tako visoka kao u jezgri, ali mogu postati opasna pri dodatnom a.,. Njegova Je veliina u velikoj mjeri ovisna o osjeaju kojim monter
naprezanju na savijanje, npr. pri kosom nalijeganju glave. Vrna naprezanja pritee yijak pa se dobivena naprezanja rasipaju u irokim granicama (sl. 107),
posve nestaju ako se prijelaz na struk zaobli na ali; dr (slika 106). Udarno Oekivahu silu prednaprezanja (sl. 108) treba izraunati iz:
optereeni vijci izvode se kao tzv. elastini vijci, koji se od krutih razlikuju
sila prednaprezanja 1-~ = AJ a"' (47)
po tome to im je struk suen na d,=0,6 do 0,8 d(slika 106). Elastini vijci djeluju
Fr u N sila prednaprezanja.
radi vee elastinosti priguno na udar. Nitriranje, cementiranje ili valjanje
A; u mm2 presjek jezgre \'ijka (1llbiica 30)
korijena povisuje granicu teenja struka
uow u N/mm! prcdnaprezanje (pri pZ!ljivom pri1e1.anju, uz osjeaj da se ne prelegne.
do oko 100%. Vijani spojevi s elasti prema s1ici I07 obino srednja vrijednost podruja ra:sipanja}.
nim strukom: vidi DIN 2510 {JUS
M.Bl.03l i 265) (vijani svornjaci, matice,
ahuraste matice, elastine ljuske).
:;

Slika 105. Matica koja prelarJ preko

navoja vijka
l

~ Slika 108. Sila p~edza1~7J.tnja

pntcz.nnJa TP
FP i moment

l~.- .
Slika 107. Naprezanje -od predzatezanja u
a) jezgri vijk::~. oz osjeajno pritezanje

.,~:! .
Tanki vijci pritegnuti paljivo prema osjeaju, vre su stegnuti nego
debeli. Zbog toga za tanke vijke treba upotrijebiti materijale s visokom
granicom teenja. Jlisoko napregnuti vijani spojevi kojima se pridaje posebna
'
;
vanost priteu se momentnim kljuevima, koji iskapaju pri dosizanju postav-
ljenog momenta pritezanja. eljenu silu prednaprezanja (sl. 108) moemo
. izraunati priblino:
-~
~--
'):;"t"
Moment pritezanja T",.,_F,(0,16P+p dz~D") (48)
,r~

:,~- T, u Nem moment priteznnja

I u N potrebna sita prednaprezanjn.
if P u cm uspon navoja {tabJica 30}.
p k:.oerttijeOt- trenja na bokovima navoja i na glavi vijka ~0.2 za
b} eline vijke.
srednji promjer navoja (tablica 30),
srednji promjerpovdineglave :.:~0,5 (D,.+D.,)

2.1.7. Dijagram deformacija, difererocijalna sila, najvea i najmanja sila

Slika 106. Razni elastini vijci Ako vijani spoj (siilai l09a) pritegnemo silom F, onda se svornjak
ttJ oblici: M primjeri ugradnje prema DIN 2510 UUS M.BL0.21) vijka rastegne i produi 7.a e., a dijelovi spoja stlae i skrate za en (slika l09b),
98 2. Rastarljiri spojel'i 2.1. PriCfJt'mi vijci
- ~l

Prednaprezanje spoja prikazuje se grafiki tako da linearno nanesemo produenje vrst udarnog naprezanja, koje vodi k lomu vijka zbog umornosti ili do
kao pozitivnu, a skraenje kao negativnu promjenu oblika (slika l!Oa). Obje potpunog gubitka prednaprezanja, a time do odvijanja vijka ili matice. Pred-
se linije sastaju kod FP kao zajednike sile koje djeluju i na vijak i na dijelove naprezanje mora stoga biti toliko visoko da to ne moe nastati, a da i tzv.
u spoju. Nastupi li pogonsko uzduno optereenje F, koje nastoji da sastavne sjedanje za vrijeme pogona ne kodi spoju. Za projektne proraune moze se
dijelove odvoji jednog od drugog (slika 109c), vijak e se produiti za e, uzeti F.::;2do 3F.
dok e se ranije skraenje dijelova u spoju vratiti za e (slika !!Ob). Vijak je
tada optereen najveom silom F.,.., dok su dijelovi u spoju, naprotiv, optere- Povienje sile imad sile prednaprezanja je
eni najmanjom silom Fmin Njihovu razliku ini pogonska sila F (slika !!Ob).
Tako nastali dijagram zove se dijagram deformacija.
diferencijalna sila F.=F e.J~ (49)
1+e es
Grubim pribliavanjem moe se izraunati odnos skraenja i produenje
iz odnosa:
E, s
(50)
e.Jes"' 3ko Es E E
Slika 109. Sile i promjene duljina u vija~ Ev u N/oun:~
modul elastinosti materijala vijka,
nom spoju Zs u mm _stegnuta duina dijelova u spoju (sl. 109),
a) bez predzatezanja; b) predz.ateg- s u mm pojedinane debljine stegnutih dijelova u spoju,
nut: C'} optereen pogonskom silom E u N/mml modul elas1inosti stegnutih dijelova u spoju.
k0 faklor oblika ~t kod krutih vijaka. ~d 1 /d~ kod elastinih vijaka,
gdje je dr smanjeni promjer struka vijka (vidi sl. 106).
U vijanom spoju bit e onda
najvea sila F.,.,=F.+F (51)
najmanja sila Fm~n=Fmax-F (52)

2.1.8. vrstoa uzddno opteretenih vijaka

Da bi se izbjegle plastine defonnacije, vijak ni na kojem mjestu ne
bi trebao biti napregnut preko 0,8 granice teenja. Budui da je granica teenja
P'Dmfrmo duljine-;-
~-~ ~
u dijelu vijka k~i nosi navoj ma
od one u glatkom struku, zbog smanjenja
mogunosti teenja, vlana naprezanja raunamo u presjeku koji preuzima
Slika tl O. Dijagram sila i deformacija u vij ea nom spoju
al predzatezanje: b) optereen jednosmjerno promjenljivom pogonskom silom. uz naprezanja, a koji je i vei od presjeka jezgre, pa je stoga:
velJko produljenje vijka i malo skratenje spojenih dijelova: e) optereen jedno- vlano naP,ezanje u presjeku koji prenosi naprezanje:
smjerno promjenijivom pogonskom silom, w: malo produljenje vijka i veliko
skraenje spojenih dijelo\"a~ d) kod malog predzate:z.anja i kod velike pogonske sile F,.., 08
ff= A, ;S ' T (53)
Porastom promjenljivog pogonskog optereenja F raste sila u vijku od a u Nfmm1 vlano itaprezanje u naponskom presjeku.
F na F~" a pri smanjenju pogonske sile vraa se od F~ na F,. Titrajno F- u N naj...:. sila u viiku prema jednadbi (51~
naprezanje se u vijanom spoju pojavljuje samo u opsegu diferencijalne sile F. A u mm' presjek preko kojeg se p""""" naprezanje (vidi tablicu 30),
Pri malom odnosu e.fes (slika llOb) bit e sile F.,., i Fd relativno male, a pri q~ u N/mm:: najmaOja granica te&nja materijala vijka (vidi ta,blicu 32).
.

velikom odnosu (slika llOc) velike. Iz toga slijedi da su spojevi krutih dijelova Kod elast~ vijaka vlano naprezanje u elastinom (suenom) struku
s elastinim vijcima najpovoljniji. Elastini vijci snizuju, u odnosu na krute, ne smije dosei glanku teenja, pa je stoga:
naprezanje jezgre. . vlano Mprezanje u elastinom struku f!=F~JA,;S0,8 <TT (54)
Ako vijani spoj samo neznatno prednapregnemo, ali ga opteretimo s a U Nfolm1 vlano napremoje u elastinom struku,
toliko velikom pogonskom silom da je sila Fmln =0, onda se u pogonu A, u mm1 presjek elastinog struka s promjerom d; (vidi sl. 106}.
dijelovi u spoju odvajaju jedan od drugog pa nastaje labav spoj sa zra .Kod dinamikog naprezanja, dakle kod jednosmjerno ili izmjenino pro-
nou .de (slika l lOd). Promjenljiva pogonska sila F izazvat e tada neku mjenljive pogonske sile (slike IlO b i e) bit e amplituda naprezanja svedena
,.
100 2. Rastavljivi spojevi ::.1. Prit:rsni rijci lO l

na presjek jezgre, jer kroz taj presjek tee tok sila. Openito se naprezanje Statiki optereene krute vijke treba raunati prema jednadbi (53), a
uzima do oko 0,7 od amlitude vrstoe oblika, pa je prema tome: statiki optereene elastine vijke prema jednadbi (54). Dinamiki optereeni
kruti vijci raunaju se prema jednadbama (53) i (55), a dinamiki optereeni
amplituda naprezanja <f,=0,5F.JA;~0,1 aAo (55) vijci premajednadbama (54) i (55).
elastini
u"' u N/mm 1 amplituda naprezanja u jezgri vijka, Kod elinih konstrukcija ne uzima se u obzir sila prednaprezanja, a za
F11 u N diferencijalna sila prema jednadbi (49), vlana naprezanja jezgre uzima se pogonska siJa sama i usporeuje s doputenim
Aj u mm 2 presjek jezgre vijka (vidi tablicu 30, str. 85),
u,.o u N/mm 1 amplituda vrstoe oblika jezgre vijka prema jednadbi (56) (vidi
naprezanJem:
i sliku 104).
dano naprezanje jezgre a v= FJA j (57)
Grubim pribliavanjem bit e:
u,. u Nimm 2 vlano naprezanje jl!zgre samq_m pogonskom silom,
amplituda vrstoe oblika aA0 ,.k 1 k, aA (56) F u N pogonska uzduna sila u vijku,
2
Ai u mm 2 presjek jezgre vijka (\'idi tablicu 30).
Ao u N/mm amplituda vrstoe oblika jezgre vijka,
k, raktor naina izrade prema tablici 34,
k, faktor oblika maticC: prema tablici 34, Doputena vlana naprezanja jezgre samom pogonskom silom, prema tab-
u,. u N/mm1 amplituda vrstoe rezanog ili valjanog vijka prema slici Ill lici 35.
(normalan sluaj). Kod preteno mirnog optereenja dovoljno je i u strojarstvu prednapreg-
Tablica ~- Konsnukcioni raktor i raktor matice za vijke: (gruba procjena!) nute vijke raunati prema jednadbi (57). Kao doputeno vlano naprezanje
jezgre uzima se openito uYdop~0,65 uT. Pri dinamikom naprezanju moe
rezano ili profil poboljlan prolil ' jezgra nakn3dno
se za priblini proraun s jednadbom (57) uzeti a,. 0 ,,.0,3 aT"
"""'
,,
valjano naknadno tlafco -valjan ka ljen j valjana

l l~ 1.3 1.4 l 1.6

TabliCI! 35. Dopu~rna nap~ja (Nfmm"')Zil Yijanespop~u(!'aevnimtelinim konmukcijama prema DIN IOSO(JUS C.B0500)
SL--, Bz- i u gradnji dizalica prema DIN 15018 (JUS M Dl 020 do OSO) (prijedlog)
Matica
tlana prekrivena matica s
Al-matica
'"""
="'

-
matiCI! ma tie~~ utorom matiCI!
DosjedAI Yijd DIN 7%8 (JUS M ..81.061) Strovl rlj ,DIN 7990 (JUS M.BI.068)
k: l 1,05 1.1 1.1 1,15 l~ --4.6') ! 5.2') 4.61) S.lzl .
N..-~ optemXnje optereenje opterd:cnje optereenje
.....j<
ZIXJ H HZ i H l HZ H HZ H HZ
l l l l l l l
11/nrrf
1811
l l Viwkosradnja

Di:!:o~licc '"' .. 112

liJO
112

liO
l

'
"'
140
Tl
154
l
ISO 112

liJO
112

liJO 140
.

154

~
\>!
l'
160

\ Tl.
j-
Visol;ogn.dnja.

Dial.r) ""= '

140

112
160

128 !
'
!
210

168 l
240

192
112

70 .
126
70 80

l"\ fi g- i 240 270

l\ l
. Visokogradnja

DiZliiMx-'1
boni dal.: ., 280

280
320

320
420

420 i
"'
480 160 180 160 180
l'\ j)' )\. ~8
~\ l"- ~ i'- Z:.! dijclo\-e od St 33. oda. l:. OOOO ili St 37 C. 0360
1
)

zi Zadijelo-eodSL46.C.0480iliSt5l.C.OS61 .
\\ 1'- 1/' i'- t-- JI S..mo 2:.1 yj~reznc spojeve: l.:.od jednoreznog ::::0,87 od '\Tijednosli.
!"-
l"- l' t--
.~ ;:
6IJ
1- :.:; 2.1.9. Oblikovanje i proraun popreoo optereenih vijaka
. .
ll, r-4.8 t-.: to: 1-.
5.6,5.8 Za prijenos poprenih sila, na primjer kod dviju polovina spojke, upotreb-
i 40
8.6-6.9 ljavaju se uglavnom:
?JJ
l. Dosjedni vijci DIN 609 i 610 lJUS M.Bl.064 i 065), (sl. ll2a), u elinim
konstrukcijama DIN 7968. Struk vijka mora nalijegati prileglim dosjedom
u provrt, da zbog zranosti ne budu proireni udarima. Zbog njihovog
. O20 40 60 80 11JO 1211 140 IGO 1811 2!JIJ tonog nalijeganja prikladni su i za prijenos promjenljivih sila. Dosjedni
linnta navoja d/0--
Slika Ill. Amplituda vrstoe jezgre rezanog ili valjanog vijka (orijentacioni podaci) vijci fiksiraju spojene dijelova tono jedan prema drugome.
102 2.2. Pokretni vijci 103
2. Stezne ljuske (tuljci) DIN 7346 (lake) i DIN 1481 (teke), od pernog elika porasti na veliinu otpora trenja (opasnost od klizanja!). Pretpostavimo da je za
(elika za opruge) (slika 112b). One su prorezane po duljini i dovoljno metale Jlo"'O,I2 !ada za taj primjer vrijedi:
je da provrti budu samo bueni, budui da se elastino naslanjaju na
stijene pro vrta. Njihova elastinost ublauje udare. sigurnost prianjanja SH= Jlo FpfF"'O,l2 Fp/F"?, 1,3 (60)
3. Elastini tuljci izraeni od elika St 60, . 0645 (sl. 112c), inoraju, kao i Fp u N sila prednaprezanja 'Yijka [u danom sluaju jednadba (47)].
dosjedni vijci, sjesti u provrt prileglim dosjedom, ali mogu prenijeti vee F u N pogonska sila za pojedini vijak.
sile nego dosjedni vijci. Nisu obuhvaeni standardom.
4. Prola:ni vijci DIN 601, 912 i 93! (JUS M.Bl.050, 120 i 051) (slika 112d), 2.2. Pokretni vijci (vijani pogoni)
koji se moraju toliko snano pritegnuti da se poprena sila F prenese
trenjem nalenih povrina dijelova u spoju. Oni su najjeftiniji. ali nisu 2.2.1. Navoj, materijali
prikladni za udarne, a naroito za izmjenino promjenljive sile. Da se
Vijke pomoukojih se okretno gibanje pretvara u uzduno nazivamo
osiguraju poloaji dijelova u spoju, pogodno je dodati zatike.
vretena. Takvi su primjerice matice vretena na tokarilicama,tlana vretena na
preama, ventilska vretena na zaparnim organima i sl. Jedan primjer pokazuje
slika 113.

Slika 113. Vijak za pokretanje u suportu stroja

Slika 112 Popreno optereeni vijani spojevi

a) dosjedni vijci: bl stezne ljuske; e) elastini tuljci; d} prolazni vijci s maticom

Dosjedni vijci, stezne ljuske i elastini tuljci napregnuti su kao zakovice na

odrez i naprezanje bokova prevrta i stoga je:
Budui da otri na voji imaju premale uspone, vijci za pokretanje najee
naprezanje na odrez r.=F/A (58)
dobivaju trapezni navoj DIN 103 (JUS M.B0.060 do 064) (slika 114a, tablica 36
F i sl. 115). Plosnati navoji (sl. 114b) rade dodue s manje trenja, ali se tee
naprezanje bokova provrta 0'1=- (59)
ds izrauju. Za plosnati na voj nema standarda i. jedva se jo upotrebljavaju.
F u N poprena pogonska sila najednom vijku, Za primanje jednostranih tlanih sila naroito su prikladni pi/asti navoji
-r. u Nfmm 2 naprezanje na odrez, DIN 513 (JUS M.B0.070 do 074) sl. 114c, tablica 36 i sl. 115). Njihovi bokov~
A u mm 1 mjerodavni presjek vijka ili drugih elemenata optereenih na odrez, koji lee gotovo okomito na smjer pritiska, bolje_ primaju uzdune sile nego
u 1 u N/mm 2 naprezanje bokova provrta.
iljati navoji.
d u mm vanjski promjer noseeg dijela vijka ili elementa optereenog na odrez,
s u mm najmanja nosiva duljina na vijku ili elementu optereenom na odrez. tt! bl ci

Doputena naprezanja za visokogradnju i gradnju dizalica vidi u tablici 35.

U strojarstvo se moe uzeti 'tadop~0,6 aT za mirno optereenje ::::::0,4 uT
za promjenljivo optereenje, ako je uT granica teenja materijala vijka, odnosno
elastinog t uljka. Za naprezanje bokova prevrta vrijedi otprilike "'"""'0,75 "M
za mirno optereenje, ~0,6 aM za jednosmjerno i izmjenino promjenljivo
optereenje. Pri tome je u M najmanja vlana vrstoa materijala vijka, elemenata
optereenih na odrez ili dijela u spoju. Za stezne ljuske moe se, nezavisno
od vrste optereenja, uzeti tadop~300 Nfmm 2 , u 1doD pak prema materijalu~ Slika 114. Navoj vijka za Pokretanje
(P korak. {l kut proli la, lJ J dubina navoja. H 1 nosiva dubina
dijelova u spoju. navoja. R polumjer zaobljenja. ,/ promjer navoja. tiJ promjer jezgre, c/ 2 promjer bokova)
a) trapezni navoj; b) plosnat navoj; e} pilast navoj
Svaki vijak stvara otpor trenja Ilo Fp ako je Fp .sila prednaprezanja,
a Ilo koeficijent trenja mirovanja na povrinama nalijeganja dijelova u spoju. Bre uzduno gibanje_ matice vretena moemo postii vievojnim vrete-
Ako spoj treba sam da dri otporom trenja, onda pogonska sila F ne smije llinw (sl. 116), kod kojih se oko jezgre ovija vie navoja (n navoja) jedna uz drugi.
 2.2. Pokretni vijci 105

Uspon P.=Pn (61) Dobre uvjete klizanja na bokovima stvaraju matice od bronce [Al-bronca
DIN 1714 (JUS C.D2.303 i 104), kositrena bronca DIN 1705 i l7l6 (JUS C.D2.l 02
P u mm korak na\oja uspon jednovojnog navoja,
11 broj navoja.
i 305) te crveni lijev DIN 1705. Vidi tablicu 74 i 75 str. 202 i 203] ili sivi
lijev kod kaljenih elinih vretena.
Tablica 36. Dime111.ije (mm} trapeznog i pilastog navoja

ISO lraprVIi 11111oj DIN 103, (JUS M.B0.060 do 0641 Pilastl u.noJ DIN SIJ do SIS, {JUS M.BO.o70 do 0741
2.2.2. Sile, trenje, iskoristivost, samokonost
H, R: p h, p l h, H, 1 R p : liJ H, R
Na vreteno sa slike 117 a tlai matica optereena pogonskim pritiskom F.
~ ! 2,60 l
I.S 0.9 0.75 O, IS 1,74 1.5 0.2S 12 l 10.41 9 1,49
" 8 7 '
2.25 0,37 i 12.15 Nju treba okretanjem vretena podignuti, tj. treba okretati runo kolo. Matica
2
J
I.2S
\,15 '
l. S
0.25
0.15
"
18
9
10
8
9
'
' 4 l 3,47 3 o.so
14
16 . 13.88
l 10,5
l 12
1.74
1.99
se dakle, sama ne okree, ona podie npr. teret koji na nju djeluje silom F.
2.25 2 0.25 20 ll s 4,34 3,75 0.62 18 : 15,62 l 13.5 2.24
's
...
10 '
6
~"
J.S
~s
J
02S
o.s
o.s
22
24 13
12
: 12" '
l :' 5.21
6,07
4.5
5.25
0,75
0,87
20
22
. 17.33 1 IS
' 19.09 : 16.5 '"
2.73
7
'<.S J.S 28 IS
" l'
8 6,94 6 24 20,83 l 18 2.98 hod vreleoo
8
9 s '
<.S
o.s
o.s
ll
36
17
j 19
i 16

"" '
9
10
! 7,81
8.68
6,75
7.5
1,12
1,24
26
28
i 22.56. 19.5
: 24JO : ll
J2J
3.48
l "1 ) F
l s.s
~smjer ok-jo _m_.
s o.s i
10
" 6.S 6 o.s 4()
"
il 21
2J 22 '
' l ' '
'

mm Ab)
.fnp ~
" o
36
32 .. . . ~/'
u 28 - '-- red kojem trebo 0
.::/. lj Til/ja bMrl
~ ~
. . ...,.- ~
20 22

.
dali prednost

g -
.__...T
molittnt okretanja vretena
..
~
'
'
- .~ .
leloj Sl
~

1 5 l
-
' 3
/
-
l

z
1.5 l -- l

Slika 115. Kombinacija za

ISO-trapezninavoj DIN 103
8 1012 fi 2JJ u J2 l)) 52 70 90 12JJ 1JJJ :m mm (JUS M.B0.060 do 064) (vri
28 111/YJtJJ 220 jedit e vjerojatno i za pilast
promjer na~ojo d -- na voj)
Slika 111. Podizanje tereia s vijkom za pokretanje
a) shema pogona; b) hod vretena; e) sile matice na razvijenu plohu navoja vretena;
d) trenje oa potpornom leaju

Navoj matice tlai svojim bokovima na bokove navoja vretena. Uz pretpos-

b)
Slika 116. Jednovojni ili vi
evojni navoji
a) jednovojni trapezni na-
voj; b) peterovojni trapezni
na voj
tavku jednolinog noenja svih bokova, zamiljamo da je ukupna sila razdije-
ljena na pojedine bokove obuhvaena jednom normalnom silom F., sa hvat item
u jednoj toki na sredinjici boka. Prema tome, ta sila stoji okomito na bok
vretena. Zbog prikaza o<Jnosa sila, i to djelovanja sile matice na vreteno,
iscrtan je na slici 117 b jedan navoj i predoen u razvijenom stanju na slici
ll7c.
106 2. Rastav/jivi spojevi 2.2. Pnkremi 1ijci 107
'
Normaln!l sila F. stvara otpor trenja F. p., gdje je J.l koeficijent trenja moment trenja leaja JR= F Ila Rsr (69)
Sila F. rastavlja se u normalnu uzdunu silu F 1 i radijalnu silu F,. Sila F 1 TR u Nem moment trenja leaja,
daje sa F. J.l rezu ltan tu R. Sile F 1 i R zatvaraju meusobno kut trenja p_'. fuN optereenje
(pogonska uzduna sila),
Rezultanta R rastavlja se sada na obodnu silu F, i aksijalnu pogonsku p, koeficijent kliznog trenja na povrini naslanjanja ojaanja vretena na
leaj, ~0.05 za dobro podmazivanje m~u, ~0.005 ako je oslonac
silu F. Da bi se s vretenom ta sila F mogla savladati, treba vreteno na bonom u valjnom leaju,
promjeru d2 okretati obodnom silom F,, tj. sa R u cm srednji polumjer oslonca. odnosnO leaja..
momentom torzije vretena T=F 1 r2 (62) Za podizanje matice optereene silom F treba na runom kolu upotrije-
T u Nem moment torzije vretena. biti:
F1 u N obodna sila na srednjem promjeru vretena, pogonski moment okretanja T,,= T+ T.=F tan (<I+ e{) r2 +F J.l, R,. (70)
r2 u cm srednji polumjer d 2 (2.
Time se znatno pogorava stupanj koritenja takvog vijanog pogona. Pri
Iz slike 117 e proizlaze slijedei geometrijski odnosi: dizanju se u jednom okretaju obavlja koristan rad F' P na runom kolu
potreban je za to pogonski rad 1-; d 2 n:+ F J.l, D" n:. Odnos ova dva rada
tan a=~ (63) tan p_'=-~'- (64) vodi nas do ukupne iskoristivosti za vijani pogon:
d2 n: cos p
l
sa 1'::::0,03 do 0,05 s isto doraenim i dobro podmazanim bokovima. ukupna iskoristivost ~ tan (a+ l!"l ll.. D,. n: (71)
p= 15 kod trapeznog navoja i p= 3 kod pilastog navoja. -..,."'-'-= +'-'--;!'--
. tan a P
Obodna sila pri dizanju F,=Ftan(a+p_') (65)
Poloaj vretena (vertikalno, horizontalno ili koso) praktiki uope nije
Kod jednog okreta podigne se teret za uspon P i time se obavlja korisna vaan. Pod dizanjem razumije se u naelu uzduno gibanje suprotno smjeru
radnja FP. Na vretenu je za ovo dizanje potrebna radnja F,d 2 n:. Odnos sile, a pod sputanjem uzduno gibanje u smjeru sile. Umjesto runog kola
ovih dviju radnji je moe, naravno, biti i koji drugi pogon, kao motor ili prigon.
tana
iskoristivost pri dizanju ~. (66)
F.- d2 n: tan (a+p_')
2.2.3. Cvrstoa
Ako na vreteno ne djeluje okretni moment (runo kolo slobodno), sila F
pokrenut e vreteno okretanjem natrag. Budui da je smjer okretanja promije- Presjek jezgre vretena optereen je uzdunom pogonskom silom na vlak
njen, promij~nit e se i otpor trenja, u suprotan smjer. Sila F matice djeluje ili tlak, a momentom okretanja na torziju:
stoga na vreteno sa:
Jllano ili tlano naprezanje a= F/A; (72)
obodnom silom sputanja F,=Ftan(a-p_') (67)
Korisni rad je sada F, d2 n:, a potrebni rad F P. Stoga je Torziono napreza~je <"" "I;,,/0,2 d~ (73)
u u Nfmm 2 vlano Odnosno tlano naprezanje u vretenu,
F.- d 2 n: tan (a-p_') t u Nfmm 2 torziono naprezanje u vretenu,
iskoristivost pri sputanju 'ls (68) F u N pogonska uzduna sila,
FP. tan a: ~. u Nmm okretni moinent., koji optereuje vreteno prema jednadbi (70). Ako je
Ako je p_' ;;;IX, onda je tan (a-p_');;;O, tako da je i ~.;;;o. To je samokonost potporni leaj na pogonskoj strani (gore). tada prema jednadbi (62)
treba staviti Tpr= T.
i nijedna, bilo kako velika sila F, nije u stanju vreteno okretati natrag. Sputanje d 3 u mm promjer jezgre vretena (tablica 36)
je onda, kao i pri odvijanju privrsnih vijaka, mogue samo okretnim momen-
tom u suprotnu smjeru. Samokonost je esto poeljna kao osiguranje protiv Oba naprezanja sastavljaju.- se u:
povratnog hoda vretena. ekvivalentno. (reducirano) naprezanje a,., =J a 2 + 3< 2 (74)
Jo treba uzeti u obzir da se vreteno podupire na aksijalni leaj koji
dri ravnoteu pogonskoj sili F. Pri okretanju vretena mora se svladavati i Prema iskustvu Se u normalnom sluaju za doputeno ekrivalentno napre-
trenje F J.l,, koje nastaje na povrini naslanjanja ojaanja vretena na leaj zanje trapeznog navoja moe uzimati: a.,,::::0,2 aM pri jednosmjernom pro-
(slika 117d). Prema tome, pogonu (runo kolo) treba dodati daljnji moment mjenljivom optereenju, ~o,p uM pri izmjenino promjenljivom optereenju,
okretanja i to: s vlanorr. vrstoom materijala vretena aM (veinom aM=500 do 600 Nfmm 2 ).
108 2. Rastavi/ivi spojevi !09
'
Zbog malog djelovanja zareza kod pilastog navoja (vee zaobljenje korijena 2.3. Spojevi glavine
navoja) bit e u..,P."0,25 u... pri jednosmjerno promjenljivom optereenju i
::::0,16 uM pri izmjenino promjenljivom optereenju. 2.3.1. Spojevi uzdunim kliuom
Na tlak optereena vretena moraju se kontrolirati jo i na sigurnost
protiv izvijanja. Slika 118 pokazuje u principu dva gotovo redovita sluaja U zduni klinovi smjeteni su pod prednaprezanjem u utor vratila i
izvijanja. Sigurnost protiv izvijanju ovisi o stupnju vitkosti vretena, a za elina glavine i to je spoj ostvaren silom i oblikom. Klinovima se spajaju i torziono
vretena vrijedi l;,:;; 90: povezuju s vratilom remenice, zupanici, zamanjaci, koljenasta vratila, poluge,
1lz. E glavne spojke i sL Uzduni su klinovi prikladni za manje i srednje brzine
Sigurnost protiv izvijanja pa Eu/eru SK=".--<;;2,6 do 6 (75) vrtnje (pri veoj brzini vrtnje dolazi do osjetljive neuravnoteenosti). Zbog
" .u toga to su neosjetljivi na oneienja, upotrebljavaju se uglavnom za poljo-
kod l<90: privredne i graevne strojeve i transportne uredaje.
Standardni uzduni klinovi imaju nagib l : 100, tj. na duini od 100 mm
Sigurnost protiv izvijanja po Tetmajeru (76) njihova se visina h smanjuje za l mm (slike ll9a i e). Na slici ll9b prikazan
je spoj s ulnnim klinom, a na slici 119d spoj s utjernim klinom. Navlaanjem
E u N/mm 2 modul elastinosti materijala vretena :z:a elik :::::200000 Nfmm 1,
glavine ili zabijanjem klina se trbunom stranom klina pritiskuje dno utora u
}. stupa~j ~il~~sti vretena. =8l-.fd3 za nain izvijanja 1, =41,.../d:l vratilu, a iuptom dno utora u glavini (slika 119e). Ovaj radijalni tlak p,
za nam lZVIJanja 2. omoguuje prijenos torzionog momenta pomou veze silom. Radijalni tlak
a u N/mm 2 tlano naprezanje prema jednadbi (12.), ne mora kod utomih klinova biti dovoljan za ukupni prijenos sile. Naiine;
uo u N[mm' idealna tlanavrSioa kod ).=O.Za St 50. (C. 0545) do St60(. 0645) ako torzioni moment prijee moment pnanjanja, onda se i bokovi uzdunog
je a-0 ~350 N/mm 1 klina ukljue u prijenos torzionog momenta. Torzioni se moment onda prenosi
k u N[mm' udio izvijanja "<0,6 N[mm' za SL SO (C. 0545) do St 60 (C. 0645).
i bokovima u vratilu i glavini povrinsk:im tlakom p.
Slika 118. Uobiajena izvijanja kod vija~
nih vretena .-
ai
I:'IJO
i .<;;l
1 i
i Male vrijednosti za sigurnost izvi-
1
il janja uzimaju se u povremenom pogonu,
velike u trajnom pogonu. Osim toga
treba obaviti izbor traene tonosti
rnda (deformacija za vrijeme pogona).
Kod ;\ < 50 otpada kontrola na s.
Budui da bokovi navoja vretena i
matice kliu jedan po drugome, oni
se troe. Da bi se troenje dralo u podnoljivim granicama, doputeni je
boni tlak navoja po iskustvu p""2 do 7 N/mm2 za lijevano eljezne
matice, dok je za bronane matice P"'5 do 15 N/mm 2 (manje vrijednosti
u trajnom pogonu, velike vrijednosti u povremenom pogonu ili kod visoko Slika 119. Spoj uzdunim klinom
vrijednog materijala matice otpomog na troenje i kod kaljenih vretena). o) uloni klin; b) spoj s u!onim klinom; e) utjemi klin; O) spoj s utjemim klinom;
e} radijalni tlak klina p, i boni dak p

Boni tlak (77) zabijanjem klina rastee se glavina, a stlai se vratilo. Zbog toga nisu
m vie centrini jedno prema drugome (sl. l20a). Na mjestu uklinjenja se vratilo i
p u N/mm 1 tlak bokoya navoja. glavina dodiruju posredno preko klina, a na suprotnoj strani dodiruju se
FuN pogonska uzduna sila, neposredno. U toin sluaju to je dodir u dvije toke. Stavimo li dva klina
Pu mm korak navoja,
m u mm nosiva visina matice, koji su odmaknuti za 120, dobivamo dodir u tri toke (sL l20b), to je
d2 u mm srednji promjer navoja. povoljno za promjenljivo i udarno optereenje. Da bi se postigla mala ekcentri
Ht u mm nosiva dubina navoja (vidi sl. 114). nost izmeu vratila i glavine, prikladan .je prilegli dosjed.
liO 2. RastaD/jioi spo)e1~i 2.3. Spojevi glat1ine Ill

Slika 120. Ekscentrino sjedanje glavine i vratila nakon uklinjenja: a) dodir u dvije toke;
b) dodir u tri toke
Da bi se smanjilo djelovanje zareza, treba u vratilu i glavini zaobliti
bridove korijena utora. Zbog toga su i sa klina skinuti bridovi. Materijal za
klinove je St 50-1 K, <":. 0545.5, a kod visine klina preko h= 25 mm je St 60-2K
<":. 0645,5.
Na slici 121 prikazani su spojevi sa standardnim uzdunim klinovima:
l. Uloni klin DIN 6886 (JUS M.C2.021) koji ima okrugle eone plohe,
budui da je utor u vratilu izraen glodanjem prstastim glodalom (slika 121 a).
Naziva se klin A. Dimenzije vidi u tablici 37.
2. Utjerni klin DIN 6886 (JUS M.C2021), s ravnim elima (slika 121 b). Zove se
klin B. Dimenzije vidi u tablici 37.
3. Klin s nosom DIN 6887 (JUS M.C2.03!) ima nos za zabijanje, koji ujedno
slui i za njegovo izvlaenje (sl. 121 e)
4. Obli udubljeni klin DIN 6881 (JUS M.C2.022). Njegov je trbuh prilagoen
obliku vratila, tako da vratilo nema utora. Glavina se moe nakliniti na bilo
kojem mjestu vratila (sl. !21d). Obli klinovi prenose torzioni moment
samo pritiskom sile.
5. Obli udubljeni klin s nosom DIN 6889 (JUS M.C2.032) (sl. 121 e). Za njega
vrijedi sve to je reeno pod J i 4.
6. Plosnati klin DIN 6883 (JUS M.C2.02!) za koji vratilo treba da bude
zaravnano (slika 121 f). I plosnati klinovi prenose preteno pomou veze
silom, illi oni prenose vei moment torzije nego obli udubljeni klinovi.
7. Plosnati klin s nosom DIN 6884 (JUS M.C2.031) (sl. 121g). Za njega vrijedi
sve to je reeno pod 3 i 6.
8. Segmentniklindanustan-
dardu DIN 6888 (JUS
M. C2.050) sam se pode-
ava prema nagibu utora
glavine (sl. 121 h).

lznimno mjesto zauzimaju tangen-

cijalni klinovi DIN 271 i 268 (JUS
M.C2.040 i 041) (sl. 122). Dva za 120 Slika 122. Spoj s
tangencijalnim
(iznimno za 180) zaokrenula para kli- klinom
nova (nagib 1.:60 do l: !OO) ostvaruju
vezu zabijanjem s ela. Obodnu silu preuzima uvijek samo po jedan par taugen-
cijalnih klinova beZ obzira na vezu silom izmeu vratila i glavine, tako da
. svaki par klinova nosi samo u jednom smjeru i smanjuje optereenje drugog para.

Tablica 37. Dim=iije (mm) za uljem i klin, uloh:J.i klin i t1in s 0050m prana DIN 6886 i 6887, (JUS M.C2..020, 021 i OJI) (vidi d. lli)
.,
...
'"'
d
do
bxh
' ,,
'"'
od dol
! bxh
' '
'
,,
"" "! 2Sx 14 9,0+0,2 4,4+0.2

l
28xl6 10.0+0,2 :5,4+0.2
10 12 4x 4 2.S+O.I 1..2+0,1 . 110 110
IJO l 32x 18 11,0+0,] 6.4+0.2
12 17 Sx S 3.0+0,1 1,7+0.1 IJO ISO 36x20 12.0+0J l 7,1+0.3
17
22
22
JO
6x 6
Bx7
l.S+O.I
4,0+0.2
l 2.2:+-0.2
2.4+D.2
ISO
170
170
200
40x22
4Sx2S
13,0+0,3
IS.0+0,3
8,1+0.3
9,1+0.3
30 38 !Ox 8 S.O+O.l 2,4+0.2 lOO 230 SO;oc28 17,0+0.3 IO,I+OJ
Slika 121. Uzduni klinovi 38 44 12x 8 :5,0+.1 2.4+0.2 230 260 S6x32 20,0+0,3 11,1 +0.3
a) uloni klin A DIN 6886 (JUS M.C2.020 i 021); b) utjerni klin B DIN 6886 44
so
so 14x 9 S.S+0.2 l 2.9+0.2
"" 290 6h:32 20.0+0.3 11,1+0.3
(JUS M.C2.02I); e) klin s nosom DIN 6887 (JUS M.C2.030, 031); d) obao udubljen
"" l "" 330 70x36 22,0+0.3 13,1+0.3
" 16x 10
18x ll
6.0+0.2 3.4+0.2
80x40 25.0+0,3 14,1+0.3

""" "
klin DIN 6881 (JUS M.C2.022); e} obao udubljen klin s nosom DIN 6889 (JUS 7,0+0.2 3.4+0..2 330
M.C2.032); j) plosnat klin DIN 6883 (JUS M.C2.021); g) plosnat klin s nosom
""
20xl2
22x\4
7,5+0.2
9.0+0.~ ! 3,9+0.2
4,4+0.2 .., l soo
380 440 90x45
100x50
l
28,0+0,3
31,0+0.3
16,1 +O.J
18,1 +O.J
DIN 6884 (JUS M.C2.031); h) segmentno pero DIN 6888 (JUS M.C2.050) .
1[2 2" Rastauljivi spojevi 2.3. Spojevi glavine

Zbog vrstoe klinovi se stavljaju na najdeblja smjesta glavine, ako je Pera na kojima se za vrijeme pogona moraju glavine pomicati, kao na
potrebno ispod paoka, a u dijeljenirn glavinama pored nalenih povrina. pr. pomini zupanici, dobivaju lagan boni dosjed i uvruju se u vratilu
Budui da zbog povremenih neodreeno visokih optereenja i izrednih odstu- cilindrinim vijcima DIN 84 (JUS M.Bl.IOO do 105) (sl. 123c).
panja nije mogue provesti toan proraun vrstoe, rauna se s bonim bi
tlakom p, zanemaruje se prednaprezanje i usporeuje s doputenim iskustve-
"flim vrijednostima. Stoga vrijedi za:
F
utjerne i ulone klinove p- ' (78)
-0,5hli
F,
ploaste klinove p~-- {79)
r, l
F
tangendjalne klinove p:.:-' (80)
r l,

oble udubljene i plosnate klinove P""o 1 :: 1 . i (81)

p u N/rnm 1
boni tlak klina,
' '
odn. utora glavine; kod oblih udubljeoih i
plosnatih
klinova radijalni tlak p, (vidi sL 119).
F, u N obodna sila na vratilu ""T{r. gdje je T okretni moment koji se
prenosi, a r=d/2 polumjer vratila,
h u mm visina klina,
/
1
u mm nosiva duljina,
i broj klinova na obodu,
t2 u mm dubina utora glavine,
l u mm duljina segmentnih klinova,
t u mm dubina utora 2'A tangencijalne klinove.
b u mm ~irina oblog ili plosnatog klina.
Slika 123. Spojevi s perom: a) remenica s vratilom; b) vodea remenica; e) aksijalno pomian
Iskustveni podaci za doputene bone tlakove prema tablici 38. zupanik s vratilom

oblik A oblik 8 obHk e oblik D

-l
. pri lakim udarima
W.Jo>i'n
pri .iaklm udarima
j<.nostrano l izm.jc::ui1':nO
P$ l lllo:ol!l l
Dijelovi spoja gla\ina od al~WiiUI. od
e i --E:::3- -1- -1- -EJ:3- +4'(=+
.. SL
C SL C SL (; SL
llk E . oblik l
-
~~o.~:t.. " -Af.~ H
l. J
uto-mi klin, pero
tlingcodjalan klin
100 10

..
" .
"' l l
filliJI!!'P ; l llil' 1M l l D J H
'-m

r.wbljen klin
" "'
"'
.," "'
."
,.
,. ,,
,. it.t 18-~:J.t "ft +-t& +t =t+
plC!'inDt klin
" 50 J5 2S

2.3.:Z. Spojevi perima (klinovi bez nagiba)

Ako se ne moe dopustiti ekscentrinost koja nastaje kod spoja s uzdunim
klinovima izmeu glavine i vratila, kao npr. u zupanim prijenosnicima, onda
upotrebljavamo pera bez klinastog nagiba s paralelnim trbulinirn i hrptenim
plohama. Bokovi pera moraju u utoru vrsto prilijegati da ne bi prigodom
vrtnje bili deformirani. Izmeu para i donje plohe utora glavine ostaje obino
zranost (sL 123a i h). Pera prenose samo pomou veze oblikom.
Slika 124. Oblici pera prema DIN 6885 (JUS M.C2.060 do 062)
oblik A s okruglim elom bez vijka; oblik B s ravnim <!elom bez vijka; cblik C
s okruglim elom za pritezni vijak: oblik D s ravnim elom za pritezni vijak;
oblik E s okruglim elom za dva pritez,na vijka i jedan m dva rijka za vaenje
pera od 12 x 8 dalje; oblik F s ravnim elom za dva u:vrsna vijka i jedan ili dva
vijka m vaenje pera;- oblik G s ravnim etom. kosinom i priteznim vjjkom;
oblik H s ravriim elom,, kosinom i dva pritezna vijka; oblik J s ravnim dom.
kosinom i steznim tu1joom

3 E!emtrn.i strojeva
114 2. Rastarljivi spojl!t"i 1.3. Spojevi glavine 115

Standardna pera, po DIN 6885 (JUS M.C2.060 do 062) u obliku A do J U gradnji alatnih strojeva i motornih vozila prevladava jeftino segnumtno
prikazana su i sreena na slici 124. Oblici E i F imaju provrte s navojem za pero DIN 6888 JUS M.C2.050)(sl. 125, tablica 40). Proratun pomou jednadbe
vijke za istiskivanje, oblici G i J imaju s trbune strane kosine za alate za (79) i tablice 39.
vaenje pera. Oblik J osiguran je od pomicaoja naponskim za tikom. Dimenzije
pera vidi u tablici 39. Proraun se vri kao kod utornih klinova na boni
tlak prema jednadbi (78), a doputeni boni tlakovi prema tablici 38. U
pogonu s prekidima mogu se uzeti 1,5 puta vee vrijednosti. Kod veeg
broja pera po obodu uputno je vrijednosti mnoiti sa 0,8 zato to jednako
optereenje svih pera nije vjerojatno.

Tablk::l .W. O:imtru.ije {mm) pem pmna DIN 6$15 (JIJS M.C2.060 do 062!

! Z. vnati!G Vise~ oblik YJSOI.: oblik m Vijak t:t

promjera alatne stro.Fvc isfiskhanjl::
bxh

,.,
'[
.
'"' 'll
d
,, _..,.
~
'
prijeldopam
' '
~~
DIN 84

,., lO l.2+0J
1,8+0,!
1.0+0.1
1.4+0,1
0.5+0.1
.0$+~l.l
SJika lli Spojevi segmentnim perom prema DIN 6888

.....
{JUS M.C2.050J
,.,
4+4
"" " 2.S+O.I 1.8+0.1 1.2+0.1 3 +0.1
l.I+O.l
1.!+0.1
1.3+0.1

""'"
3.0+0,1 2.3+0,1 1.7+0..1
, 17

",.
3.5+0.1
4.0+o;2
2.8+0.1
).)+0.2
2.2+0.1
2.4+0"2
4.4+0.1
5.4+0.2
1.7+0,1
1,7+0.2
.. ,. '
M
lOd
ll >eS
14)19
16..:10
18)( ll
2hl2
22x 14
.
38
.,
SIJ
".," ""
".,
44

.,
SIJ
S.O+Ol
5.0+0.2
S.S+O.Z
(I,O+o.l
7,.0+0.2
7.S+O.l
9,.(1+0.2
3.3+0.2
3.3+0.2
3:8+0.2
<t,l+O,l
<t.<t+0,2
4,9+0.2
$,4+0.2
2.4+0.2
2.4+0.2
2,9+o.2
l.<t+o.2
),HOJ
3,9+0.2
4,4+0.2
fi +0.2
' +1>.2
6.5+0.2
7.S+o.2
8
8
10
+0.2
+0.2
+0.2
:U+D.l
2.1 +ti.2
'2,6+o.2
2.~+0.2
),l +O.:Z.
4,1 +0.2
4,1+0.2
lx 10

M hil
4)110
"... .SxiO
M Sl<: 10

M 6+12
M hiS
4
7
3,(2
6.16
l
l

l +0,1
2 +O.f
,,
..,
. '
l +0,1
2 +0,1
A

U+ O. l
U+ O, l

28xl6
,. ,
32x18

40xll
.,,"
..
lli< 14

"
IlO
IlO
"'
,,."
ISO
liO

170
9.0+0.2
10,0+0.2
11.0+0.2
12.0+()..}
13.0+0.3
5,4+0.2
6.4+0.2
1.4+0.2
8.4+0,)
9..4+G.l
4,4+0,2
5.4+0,2
6.4+0,2
7,1+0,)
8.,1+0,3
10
ll
+0.2
+OJ
13 +0.2
13.7+0.3
14 +0,3
4,1+0.2
S, l +0.1
5,2'+0.2
6.5+0,3
11.2+0,3
M hiS
M 10xl8
M 10.20
M 12x:U
M 12x:ZS
2
2 :X

3 ,. 3.7
2.6
),7 l : ' : "lO
10
"
"1212 "
12

"
1

lO
6.16
9,/:16

....
! 1,8+0,1
2.9+0..1

2.5+'0,1
1.8+(1,1
2.9+0,1
l +0.1
l +0.1

1".4+0,1
l +0.1
l +0,1

1.1+0.1

..
110 200 IS,O+G.l 10,4+0,3 9.1+0.) M 12X28 12.,65 l,I+O,I 1.-'+0.1 1,1+0.1
MlbXI
3 ' 8 10 17
" IS, n
"'""'
Sh32
,.,,.
200 ".

..,l lO ""'"",,.
1l/)
17,0+0.)
20.0+0)
11,4+0.3
12.4+0.3
IO,l+b.J
II,I+OJ M 12x3S
3 l< 6.S

' " " S.l+O,I l ;t+ O. l l,l+(l,t

.....
6)1().2 260 20.0+0.3
22.,0+0,3
11,4+0.3
14,4+0,3
IS.4+J
11,1+0.1
13,1+0),
M t2x3S:
M 16x40
M 10:1145
.. )( 6.S
10
10
12
"
17
17
22
22
ll
16
12.,65- - 3.S+0.1
ll,n 1 s +.O,t
6 +0.1
1.7+0.1
1.7+0,1
1.7+0,1'
1.1+0..1
.1.1+0,1
l.I+,I

"' '"'
25.0+0.3 14,1+0.,) 4 X 7,5 17 22 19 18,S7 l

lr-g ""n "',.

90x45 440 2M+o,.J 17,4+(1.3 16,1+0"3 M 20x50

~~
lOO ll.O+o,.J !9.5+0,) 1&.1+().3 M lOx.SS 6.> 1.1+0.1
IOOxSO 440 5
$
X
X 7,5
-
"
19 1.3+0,1

....,,,,
Ni.r.ak: oblik 5 X g 311 22 1.3+0.1
) 1.6+,l
"" ""
1,9+0.1
2.5+0,1
1.2+0.1
1.6+0.t
2 +0,1
'
!
O.S+O.l
1,1+0.1 li M 3xa
""
19
ll
23
i
!
18.$7
21,63
21.)S
$,l +O.l
6:.6+1l.t
8.6+0.1
6 +G..1
7.S+0.1
9.5+0,.2
1.6+0,1
1.6+0,1
1.7+0..1
J.7+0.1
t,7+0,1
""' lO

...
38
3,1+0.2
3,7+o;l 2.4+0.1 l
1,4+0.1
1.3+0.1 M h:IO "
l
IOX6
.),9+0) l M 4xl0
.,"
12:x6 2.2+0.1 U:+O.I
i 1.4+0.1 M SxiO
.,"'"'
I4x6 44 4 +0.2 2.1+0.1
J6x1 4,1+0,2 2,4+0,1 l 1,7+0.1 M 5xiO
t!x7
.,"' 4.8+0,.2 2.3+0.1
l'
1,6+0,1
2 +0,! l M hil
M 6xl2
"'"
".,
""' ""' "" l 5.4+0.2
' +1>.2
6.2+1>.2
2,7+0.1
.;.1+0.1
Z!J+0.2
2.4+0.1
ll M 6xi.S
M biS
28+10
..." "
110
l 6.9+lU ll+ll,l
l 2.2+0,1
2.4+0.1 MtOxlS
3lx ll
,,. IJO 1,6+0,2
l l.S+o.l
l' 1.7+0.1 l M IOx2b ~ l vrijedi kada ajmmum ptm \wo dosjedni 'klin ptU)Mi - t c\m.nj&.

'"' l
36xl2 U+t:l.l .U+U l +.f ! Mt2d2 Spn:p U ~ kach ~Ino pero sl~ jed~ Zli~~

ptl b'Ntom ~:utor \1 vrntilu h P9, u ghvin! h P9 Redu A (visok wor P,.vin-1 trtba dati prednoa Slak ~ ta DIN 6885, (JUS M.o..otlOJ vilok blil.
p11'ktkcm dotijtrdu: uto:r u W<'l-ttlu b J?. u gtal'ini h N?. Rm (ni.nlk tllor giavi!it!) m2c sc Y DIN 6&8S. {JUS M.C2.062:. ~ oblik ~ .bim' st~

 2. Raslt'ljici spo]Rri
23. Spojevi glavine 117
116
Iz tablice 41 vidljive su dimenzije, a iz
2.3.3. Spojevi s klinastim vratilima tabliee 42 dosjedi za spojeve s klinastim vra-
K/inasta vratila imaju po opsegu parni broj visokih "klinova", koje tilima.
treba shvatiti kao pera (slika 126). Laka izvedba klinastih vratila obuhvaena
je standardom DIN 5462 (JUS M.C!.420), srednja izvedba DIN 5463, (JUS
M.CI.421), a teka izvedba DIN 5464. Klinasta vratila za alatne strojeve
DIN 5471 (JUS M.C1.440) za 4 klina i DIN 5472 (JUS M.CI.441) za 6
klinova. Ime klinasto vratilo ostalo je iz nekadanje oznake "klinovi bez Slika 128. Centriranje klinastih profila
a) unutarnje centriranje; b) centriranje bokova
nagiba" za pera. Za. razliku od pera, simetrini presjek klinastog vratila
onemoguava jednostrano pritezanje glavine. Klinasta vratila su izmjenljiva
i vrlo tono centriraju glavine na vratila. Razne visokouinske tehnologije
izrade odravaju trokove proizvodnje na srazmjerno niskoj razini. Slika 127
pokazuje kao primjer vratilo prijenosnika tegljaa na kojem su smjeteni
pomini zupanici.
tllpo red DIN S461.. Smulji mt DlN $46),
Tete.k n:d DIN 5464
od!\, JUS ~.Cl,410 odn. JUS M.CIA21

OmW')
Centriranje
"""""'' Ccnuiranje O:naka1)
li Ca!.trirnnje

-
6x2:lxlti Unmamje 10x i6x20
(lxlbdO .:bllrirnnje
6xllxl4
6xl)x.l6 ' 3S Unutanl~ Uhdh:2l
2.5
' U11uwnje ili
6xltxl2 1 6xl6xlf}
oentril'atlje t0x2tx26 J

l '
ltht2lx29 centriranje
6x32wl6
''
6x l8x21
6xllx2S '
5 !Oxl6x32 4
8x36>C4(1 6x23x28
Jx28xJS
Bx42x46
ht.46K.S0
BxS2x53
''
lO
6x26x32
6x28x34
'
'
10xllx4G
lO:d6x4S
10x4lx52 l' ''''
-
8K56x62 10 Unutarojc:" Sx32x38 J!h<46X56
Sx6lx68 12 mboeno axJ6x42 Unur.amje m l
10)( 'T2liC78 16)( 52x 60

""" ''
centriranje 8x4h:48
'
' ...,,
10x82x88 8x46xS4 centriranje 16x S6x 6S '
Slika 126. Profil klinastog vratila i kHnasre glavina 10x92x98 8x52x60 10 J6)oi 62:..:. n
J(j;x 72lo: 82
!Ox 102x 1()8
!Ox 1121'1 120
16 8xS(ix~S
8x62x72
10
12 :20x tb 92 ''7 centriranje

" 1Cx12x82 12 20x 92x 102

10x8lx92-
l(lx:92xl02
12 20llll01)o(IIS
2xll2xl25

Uix102x!l2
!OxJJ2xl25 "" '
Za alatne 5ttOjevc. U!Wtamje Qmtriruje

.........
4kUna OJN 5411, JUS M.CI.MO
)
6 kliaova OJN S411, JUS M.CL44t
"""'"'~
llx1Sx3 36x4lx 12 2)xlSX"5 46xSZxl:2 f!lx: 95x16
l)xt7x4 41x.Ux 12 2))(2$)l/5 s:h:61ht.t4 flh:Hl0xl6

l
16x:xtx6 46x:S2xl4 :26x3:2x6 Sb:65l4 92xlGSx20
l8x22x6 S.2x00xl4 -2h:34x7 6271hd6 9f!xll(ht20
2ixl$)08 58x6Sx::Hi :;c:J3x8 6llx18xt6 lOSx t20x20
24x211x8 62x70x16 36x4:2x8 72x82lt16 IJ5xl30x10
1.Bx32x 10 68:x78Xl6 ~x43xll) 78'JoC90Xlfi l.30xl45x24
Slika 127. Klinasto vratilo kao vratilo prijenosnika 3h:38x 10
i
1) Oznal:a "" bn:>J klinow )( unutan:lji promjer d1 x wnjsti promjer dl.
Centriranje glavine na vratilu izvodi se najee na slijedei nain: ~) Oznaka ""' W'IUW'nji promjtt d, ;o; ~njski promjer th x lirina klina b.
l. Unwanje centriranje (slika 128a) je najtonije. Dolazi iskljuivo u obzir
za alatne strojeve. "Klinovi" vratila su, kao i pera, optereeni na boni tlak. Zbog neizbjei-
2. Bono centriranje. (slika 128 b), sazranou izmeu promjera provrta i vratila. vih izradnih odstupanja nose samo 75 do 90% klinova. Uzevi to u obzir.
Ovaj nain centriranja tee se izvodi nego unutranje centriranje. Zbog tonog raunaju se kao utomi klinovi i pera, pa vrijedi:
nalijeganja bokova naroito je prikladan za udarna i izmjenina optereenja.
118 2. Rastavljivi spojevi 2.3. Spqfrvi glavine 119

F, zuba mogue je i unutarnje i vanjsko centriranje. Kao primjer upotrebe slika 130
Boni tlak. p~k-- (82) pokazuje pneumatsku lamelnu tamu spojku kod koje unutarnje lamele a
hl,-i
zahvataju u zupasto vratilo, a vanjske lamele b u zupastu glavinu s evol-
boni tlak klinova, odnosno utora glavine,
ventnim prolilom.
faktor noenja : : :;: 1,35 kod unutarnjeg cen1rianja. :::: 1.15 kod bonog
centriranja.
obodna sila na vratilu Tfr1 gdje je T okretni momer~t. koji se prenosi,
prom
a r1 d1/2poJumjervratila.
nosiva visina kLina =0.5 (dl-d 1J.
Trokutsstl ~

'
DIN SCI (JUS M.CI.SU)

l l l ,
..... l '"i " 61J "
Omabl 1l
1

nosiva duina spoja.

Oznaka ) dl ;
' ,.' l $
d,
' d, d,

broj klinova po obodu.

TablA 42 Dosjedi 1.8 kli/1-.sta vratib i klirwu: P,vi~ prcrt!.~~ OlN 54$S {JUS M.CI4!0 i 415)
7x8
h lO
lO :o: ll
'' ~
8,1 l 10,1
10,1 ! 12
12 10
7J
ll "' l() '
i
6Sx10

l "
70x7S

""' ' .."

75)1(80
l
,., " "70 l
.
10 61S
12 .
,.""
ll :o: 14
l 17~ " "n

-
I.S:o: 17 82.S
b
....... l d, d,
14.'~
17J .lll
16
"''" ' .,
" 8S>e90
"
,.""
11x20
" ... i

l
Dosjcdi :ra vrntllo i glavinu GlaviM
Mbljcn.a
l

!i
Glavina
kaljma
netaijetla
Glavina
ka.ljl!!lll
i netaljena ........,. ."
21 x24

.....
26x:JO
20.8
"-'
30.S
!'
l 2>.9

l "
J4
12

"" " "

]4 90x9S

" " l "' "" "

9$x 100
IOOx.IOS
" 100
100
lOS
liO
91.S

lill
lOIS .:S

i~-.
37 !Oh liO lOS 71
g!avill.l

l
n u.nul.!l\ie i bono omtritatUe

vrali1o. pomine u glavini

..."
D9 FlO

,,"
l H7
,,
17

Hil
4SKS0
:SO >e .SS
.S.h60
4S
"'" 54.9
" "i
47,.S
",
''-'
40
42
IIOx.ll:l

'" '
ll.Sx lltl
120x I2S ""
"
liO
liS
120
liS
12S
112.$
117
121..5

.
j~} f7

l centrirani<')
Ul'll.ltarn,j~
k1')
l ll
r J6

l
!

i
vrntilo evmo u glnvini
..., ...,
s~1)

j6
j6')

m6
!
l
k6
m6

"'
vmailolJ

_, .,
j7

"- -

.
vn11ih:.1 po~ u Jlavini
n6
tzntrita*
mtilo vr:Uo u glaviti! - m6 -
'"
- -
"l Deblje tisbnim vrijednostima !teba Mti prcd.aO!.'t Za~ iti u IWil'lje zabt}I::Ye na~ biraju $e OMie vrijednost!.
") Pri unutarnjl:m ~triM nju pok.ftalo U! kod$~'~ im odabinatl tiriou l;lina bu <:Mmosti o lolmmo::iji 1111utamjq: pt<>mjtta d, klinastog
'm!t\la. U Ublid su pod .,unutarnje eentrital'ljc.. u susjednim stupcima :naY!:dctle t.okn!lcije za iiri!Rl tliaa b koje pripadaju Slik>.l29. Profili ozubljenja;
toknmdjama unulfmljCJ pt'OftUeta d 1 , Primjerice, pri tolmnclji f7.u wu.1tamji promjl:::rklills.$t011:vn~tita.t, Mba za ti rinu .kima b
Clebljet'H! slaYine birati tolm.ndju h 8, o) trolrotast profil; b) evol.."tni prom
') Za pod~ od l do 6 mm,
"') Z.. pod'* ad ti do 18 mtn.

Doyusteni boni pritisci prema tablici 38, za pera. Proraun presjeka vratila
na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3.

2.3.4. Spojevi sa zupastim vratilima

Umjesto klinova mogu biti i zubi. Uobiajene prolile zuba prikazuje
slika 129, i to slika 129a trokutasti zupifasli profil DIN 5481 (JUS M.Cl.Sll), s
trokutastim zubima (tablica 43). a slika 129b evo/ventni zupasti profil DIN 5480
(JUS M.CL5ll) (tablica 44). Velik broj zubi moe prenijeti i velike udarne sile.
Povoljna je i mogunost premjetanja glavina od zuba do zuba, npr. za
podeavanje poluga. Ozubljenja se mogu ekonomino proizvoditi odvalnim Slika 130. Lamelna spojka s pneumatskim ukapanjem
glodanjem. Uobiajeno je centriranje na bokovima. Kod evolventnih profila (Siromcg GmbH, UnnafWestf.)
120 2. Rastavljiui spojet;i 2.3. Spcjeri glavine 121

Proraun se vcli kao kod klinastog spoja prema: < Fortuna-Werke, Stuttgart Slika 132 kao primjer prikazuje lopatice duhaljke
povezane poligonim profilima.
F,
tlaku na bokove po:k-- (83)
h l,. z
tlak na bokove zubi,
faktor nosivosti ~ 2 kod trokutru:togozubljenja. ~ J,35 kodevolventnog
ozubljenJa,
obOdna sila na vratilu 1/rt> odn, =7ir11 , gdje je T prenosivi okretni
moment. a r 5 =tli2 odn. r 0 =rloJ2.
lt u mm nosiva visina zubu =05 {tlJ- tl 1Jkod trokutastog proma. =0.5 (d1-d:a)
kod evo!ventnog profila zuba,
l, u mm nosiva duljina spoja. Slika t31. Poligoni profil: a} P3 za nalegli i vrsti dosjed; b) PC4 za klizni i vrsti dosjed
broj zubi.

Spo)m Z~~pfd:lh. m~tll1 s etoh'ftlinlm bakodma l'.ltb:t DIN 5480, (JUS M..CI.SII)
Profil PJ Ptord PC4
m=O,&mm l I!I=I.ZSmm m=2mm m""' J mm m= .S mm m=Bmm
J,
' d, l ' l J,
' d,
' J,
' d,
' - ll .... '
l
D, D. D.
' D~ i D. "_ ' D. D. D.
' D, D.

.,." ,." ...

7
7 "" "" ".,,." "
l1
,."" "'" "
",.""
.
,'"'
170
13
"16
0".45 U.9
!4.88
12.1
13.12
40

""'
1.4
1,6
41,8 : !73

""
48,2 1 41,8
14.2
2
"
14

""" "" '6 .,"' ""

. 10' "'
n
""" ,.""
..""
70 ll " ""lOS 100
200
21
12
14 "
OJ
...,'""'
IM
t9.11
-15.0
16,88

"" "''
1.8
1.0
Sl.6 : 46,4
l
""'
59,0 $1.0
2

' u" 20 17
""'
6
6 " "
" .,"
"" liO,,.
25 >12 20 6?.1J ' ll.t
"13 13.74

''s' "",.
11,16

""' " 21 210

,." .... " 71 70

..."" ''
21
" 0.7 20,6 71. 71,6 66.4 21
"" ''
80 70

"" ""
21 2i.4
ll
14 16 22 ll 27 120 220
,. "
1,12
26.6 23.4 80
"' 34 24 90 80
"l. 17
,."
32
"",. 22 90
""' " '"'
".
28 18 19.8 262 90 4,0
s
9&.0 81,0
" 106 100 90

" ,.," ""

140
" "' ,..
200
31 34.24 29.76 100
'"' 91.0 40
' " 30

"" ,'"'
100 32 31

"'"" "" liO

17 37
,.
l6
'"' 38S "S 47 6
"' "
18
20 ",.23
"'""'
29

" .
160
170
"""' ,,.340
"" "
36
".,
Dosjed
22 32

.
70 34 120

..""' ,,. .
klimi prilegli . YI'$ti

....
"" "'"'36 4S 34
" 36 130 42 190 36 ----
"'
47
48 "" 38 140
ISO
200
" ,.,"" 44 pro vrt H6. H7 H6, H7 H6, H7

32
" "' " 220 42
"" 48 watilo r1, sE. J6 b6, k6 m6, p6, s6

.,.... - ",."
420 Sl
'"'
".
"'"' 440 ..
PmnJCr omaa\1lRJi1 prolili P 3-odn. PC 4sa D,. ... somm 1~"" 1.8 mm:

...,., "
nazivni promjer u mm,
d1 ""'

t.fo""zm dl=d,-2m
m=modul u mm

djlllllld,-<l.lm
""
280 54
Vrarilo ili gtlwina poligonosprofila P HOx l .SodA. PC4 SOx J.4.

<

"
Doputeni tlakcvi na bokove prema tablici 38. Proraun presjeka vratila
na savijanje i tornju vidi u 4.3.2. i 4.3.3.

2.3.5. Spoj <s poHgonim profiloim m>tilima

Dok se kod klinas!ih i zupastih spojeva vratila prenosivost okretnog Slika 132. Poligonim profilirUa P 3 povezane lopatice duhaljke
momenta postie preko izboina na vratilu (klinovi, zubi), kod poligonih
profila {sL 131) raste prenosivost kontinuirano. Prolili se mogu iznutrn i izvana
Okretnim momentom tlae vratilo i glavina jedno na drugo:
izraivati u kvaliteti dosjeda 6, tako da je osigurano tono centriranje. Budui
da se na povrini ne nalaze nikakve izboine, jedva da moe doi do zareznib F
naprezanja. Tablica 45 sadri izmjere profila P3 za na/egli i vrsti dosjed, najvei povrinski Ilak p~ t (84)
te izmjere profila PC 4 za klizni i vrsri dosjed, prema podacima tvornice (k e" +0,1 D") l,
122 2. Rasrm:ljivi spojeri 123

puN/mm~ najvei povriinski tlak okretni moment. Segmentno pero prema slici 133 slui jedino za osiguranje
F1 u N obodna sila na vratilu = Tfr~. gdje je T prijenosni torzioni moment poloaja glavine u obodnom smjeru. to je manji nagib konusa, to je vei
i r = D.f2 srednji promjer vratila, dodirni tlak na nalenim povrinama. Ako uzmemo u obzir otpor trenja
k koeficijent profila =1.5 kod profila P3, =2 kod profila PC4,
e u mm ekscentrinost profila prema tablici 45. na platu konusa koji se suprotstavlja pritezanju spoja u njegovu uzdunom
D u mm srednji promjer prelila prema tablici 45, smjeru. onda je:
11 u mm nosiva duljina profila. F
tlak na/enih povrina p~ p (85)
Kao orijentacija za izbor doputenih povrinskih t/okova moe se uzeti " D.t. tan ( Q+~)
P"'0,8Cfy za eiine glavine, :;"0,8 "M za sivi lijev. Proraun presjeka vratila 2
p u N/mm tlak naleoih povrina konusa,
na savijanje i torziju vidi u 4.3.2. i 4.3.3. Fp u N sila prednaprezanja pri osjetljivom pritezanju vijanog spoja prema
jednadbi (47), strana 97,
srednji promjer nalenih povrina =0,5 (D+ d),
2.3.6. Konini spojevi aksijalna duljina nalenih povrina (nosive povttine},
kut trenja ~6 ko~ obraenih nalenih povrlioa, tj. tan Q=J.!:::::O,I,
Konusi sami od sebe centriraju glavine koje na njima sjede (slika 133). cr D-d
cr kut konusa, tan '2=2(
Mogu se spajati bez zranosti ako unutarnji i vanjski konus vrlo tono
nalijeu jedan na drugoga. Prema DIN 254 konus J:x=D:k oznauje opadanje S tlakom p na nalenim povrinama spoj se moe raunati kao preani
promjera konusa na duini x za l mm (sl. 134). Taj odnos daje kod krnjeg stezni spoj (vidi 1.6, izrazi (37) do (43), strane 78 do 80). Ako nam je poznat
stoca (D-d): l= l :x. Kut Cl zove se kut konusa. Pod nagibom konusa razumijeva okretni moment koji treba prenijeti, moemo izraunati obodnu silu F,= T fR.,
se nagib l :2x izvodnice konusa, a <l/2 je kut nagiba konusa (stoca). sa R.=D./2. Iz obodne sile slijedi potreban tlak nalenih povrina
p F, SH , gdje je SH"' 1,3 sigurnost steznog spoja, a v koeficijent prianjanja
vrrD,l,
steznog spoja (tablica 28; strana 80). Iz jednadbe (85) moe se izraunati sila
prednaprezanja F vijanog spoJa.
Samokonost nastaje kada je "'~ 2Q ili tan"'~ 2p pa se prema tome kod
poputanja vijanog spoja konini spoj ne bi sam od sebe rastavio i spoj bi
ostao vrsto st~gnut. Za rastavljanje trebala bi dakle jo jedna sila FL suprotna
'. sili prednaprezanja F .

2.3.7. Spojevi sa stemim glavinama

Za razliku od steZIIih spojeva, kod stezne glavine se tlak p na povriilama
nalijeganja i:te postizava prijeklopom, nego stezanjem glavine na vratilo pri-
tezanjem vijka. Slika 135 prikazuje stezne spojeve, od kojih je jedan s podijelje-
nom, a drugi s razrezanom glavinom. Ti su spojevi prikladni za kontinuirano
uzduno i popreno podeavanje glavine. Budui da je veliina tlaka povrina
Slika 133. Konusni spoj Slika 134. Koninost nalijeganja dosta l)esigurna, razrezani stezni spojevi upotrebljavaju se samo
kod relativno malih i jednolinih okretnih momenata.
Konini zavreci vratila s konusom 1: lO za privravanje zupanika i
Prema slici 135 je: .
spojki obuhvaeni su standardom DIN 749 i 750 za pomone strojeve DIN 73031, F i
a za pumpe za podmazivanje sa DIN 746. Za drae alata upotrebljava se t/ok na/enih povrina kod dije/jene glavine p:;"-- (86)
metriki konus 1:20 ili Morseov konus 1:19,002 do 1:20,047 (DIN 228, JUS d l
K.DO.Oll i DIN 233) puN{mm~ tlak n3.len.ih povrina,
FP. u N sila prednaprezanja jednog vijka,
Ako pritegnemo spoj silom F., na primjer pritezanjem vijanog spoja i broj vijaka, .
prema slici 133, onda na dodirnim plohama (platu stoca) nastaje veza silom, d u mm proJ'!'ijer vratila,
s tlakom nalenih povrina p. S tom vezom pomou sile moe se prenijeti f.u mm stegnuia duljina.
124
. Dodi~i tlak kod razrezani!' glav!na (sl. 135 b) moe se samo priblino
IZraunali, Jer Je elastinost glavme ovisna posebno o njezinom obliku (kruta
izvedba nepovoljna je!). Korijen ureza moe se zamisliti kao zglob (sl. 135c)
a stezne eljusti kao jedno krake poluge.
a)
2. Rastavljivi spojevi
2.3. Spo}e11i glavine 125
se radijalna ire, a povrinski tlak p koji time nastaje izaziva, kao kod
steznog spoja (vidi 1.6.) otpor trenja prianjanja, koji prenosi okretni moment.
Na taj se nain mogu sigurno protiv okretanja uvrstiti zupanici, zamanjaci,
' remenice, lananici, koione ploe, grebeni za pokretanje i upravljanje, glavine,
spojke i sl. (sl. 137).

Slika 137. Spojevi prstenastim steznim elementima

a) s jednim steznim vijkom; bl sa vie vijaka

Slika 136. Prstenaste opruge kao stezni elementi (Ringspamr KG, Bad Hamburg)

Slika 135. Spoj sa stezflom glavinom
a) s dijeljenom glavinom; b) sa zarezanom glavinom; e) skica23. proraun zarezane
stezne glavine
Prema tome bit e
tlak povrina nalijeganja razrezane glavine
p, FP' ~ d, l vidi legendu uz izraz (86),
11 , 12 , u mm poluge prema slici 135c.
Za pritezanje spoja moe se, ve prema izboru, predvidjeti jedan ili vie
steznih vijaka (sl. 137). Polje tolerancije provrta glavine treba birati H7 do
D= 44 mm, preko toga H 8, polje tolerancije vratila h 6 do d= 38 mm, iznad
toga h8.
U nepritegnutom stanju izmeu provrta i prstena, te izmeu prstena i
_.
vratila, postoji zranost, ugradbena zranost. Uzduna stezna sila F 0 iri vanjski
prsten, a suuje unutarnji i uklanja najprije ugradbenu zranost. Tek nakon
poveanja uzdune sile na F0 +F. stvara se povrinski tlak p, tj. FP je
efektivna zatezna sila.
p

. . S tlak?m povrina nalijeganja mogu se spojevi proraunati kao navueni

[vtdi 1.6,. Jedna~ba (3~ do (43), strana 78 do 80], ako stavimo DF= d.
Zbog nesigurnosti proracuna preporuuje se sigurnost steznog spoja S 2:1 8.
.. Da b_i se prilik?m pritezanja vijka sprijeilo predsavijanje dijelova ~a~e
pnJe dodrra s vratilom, treba za vratilo i glavinu predvidjeti na/egli dosjed.
Samo uz tu pretpostavku vrijede jednadbe (86) i (87). Uobiajeni ITill!erijali za
glavinu su: elik, elini lijev, !emper lijev, lijevano eljezo. Treba provjeriti Slika 138. Ras~odjela; tlaka na elemente
naprezanje na savijanje u opasnom presjeku. smjetene jedan jza drugoga

2.3.8. Spojevi steznim elementima Ako jedan &tezni element nije dovoljan, mogu se ugraditi vie elemenata
jedan iza .drugoga, tako da se uzduna sila prenosi na ostale elemente. Na
Pr~tenas_te oprug~ (sl. 13~) kao stezni elementi za spajanje bez zranosti
osnovi zakona trenja, od elementa do elementa smanjuju se uzduna zatezna sila
vratila_ I glavrne pomocu .veze Silom, imaju dva stoasta prstena, koji ulaze jedan u
a time i povrinski tlak p (slika 138). Ne isplati se stoga ugradivan;e vi.ie
drugi, Izraena od poboljanog specijalnog elika. Aksijalnim tlakom yijka prsteni
od tri (/o etiri elementa!
126 2. Rastavljivi spojevi 2.3. Spojevi glavine 127

U tablici 46 je, osim dimenzija steznih elemenata, navedeno jo i slijedee:

potrebna uzduna sila F0 za prevladavanje ugradbene zranosti,
korisni dio zatezne sile F w za stvaranje pritiska od l Nfmm 2 na dodirnim
povrinama izmeu prvog unutarnjeg prstena i vratila, Tablict 46 Tehniki podaci o prstcnastim stc:znim clemenlima (prema /WrgspalU! KG Bad Hombm&l
dio otpora F tj. otpor trenja prvog steznog elementa u uzdunom smjeru ,_
uz dodirni tlak od l N/mm', koji e pri djelovanju uzdune pogonske
dx D
~
'
'
L
mm ~
l
'
kN mm'
F,
mm'
T,
mmmJ
sile sprijeiti klizanje u uzdunom smjeru, - 32,4 . o.on
dio okretnog momenta 7;,, tj. okretni moment trenja prvog steznog elementa
6x9
" '' 7~

''''
7xl0 4> - 37,8 8,4 0Jl29
uz povrinski tlak od l Nfmm2 , koji e pri djelovanju pogonskog okret-
8x ll
9xl2 .,.,
4>
3,7
-7.6 ....
43,0 ."
1~7
OP38
0.057
nog momenta sprijeiti klizanje u obodnom smjeru. !Ox 13
!lx IS .,,, 3,7
3,7
6,95
6,95
..,
63,0
75,0
14,0
1~7
0,070
~~
Da bi se na prvom elementu dobio povrinski tlak p potrebna je za to
IJx 16
14x 18 6.3 ''
S)
6,45
ll~
10,7
126
1~1
28:0
0,12
0.20
0.22

pri tezna sila vijka F 1= F0 + Fw p

15x 19
16JOC20
6.3
6.3
S,l
S.l
,,
10.1 "'
144
30.0
)1.9 O.lS
(88) 17x21
18:1122 l 6)
6.3 ''
S) 9.1
IS3
162 ,...
l<.O 0.29
0,32
F1 u N ukupna sila pritezanja svih steznih vijaka zajedno, neovisno \9x24
20x2S
l
6.3
6J
S.3
S) ~~
~~
171
lO> ........
37~ 0.36
0.40

N
o broju elemenata smjetenih jedan za drugim, 22x26
24x28
6.3
6J
S.l
S.3
9P
8)
198
216 .... MB
...o.ss,
....
2
F u ---=mm korisni dio zatezne sile (tablica 46), so.o
N/mm 2 2Sx30
2tlx32 l 6)
6J
S.3
S.3 '',,
7.4
22>
2S2
....
0,78

p u N/mm 2 poeljni., odnosno potrebni tlak povrina nalijeganja u

JOx 35
32x 36 6J
6)
''
S) 7.8
270
288
60,0
64.0 1.0
spoju na prvom elementu. J5x40
36x42
38x44
l 7
7
7
6
6
6
10,1
11,6
11,0
3S6
366
387
19P
....
112.0
1.4
l,
1,6
40x4S 8 M IM 450 ", M
42x48
4Sx52
8
lO
M
M ,.,
15,6 470
660
104
146
~
3)
3,7
48x55 10 8.6 24,6 700 IS6
SOx>l
5Sx62
lO
lO
8.6
8,6
",
21,8 .,.
730 162
178
4P
4~
S6x64 12 10,4 29,4 990 220 ~l
60x68
63l'l"71
12
12
10,4
10,4
27,4
26)
l 060
IllO ,.."' 1P
7~
6Sx73
70x79
12

"14
10,4
l~
2S.4
31.0 ""'
14SO "'
"" ''
ll~
71 ,.;80 12~ 31,0 1470
,..
". 11,6
7Sx&4
80M91
8Sx96
14
17
17
l~

"" ....
3<,6

45.6
""'
2030
2160 ..."" ~~
18,1
lll.4
Nm m
7;. u N/mm z =m mm:z dio okretnog momenta (tablica 46),
90xl01 17
" 43,4
41~
2296 SlO
S40. ",
95xl06
IOOx 114
17
21 "
18,7 60,7 ""'
3 170 700 "~

2
N
F, u ---=mm
N/mm
2
dio otpora (tablica 46).
ll Ox 124
)20)( 134
130x 148
140xl58
21

"
28
28
28
111,7
18,7
2S)
2S)
2S)
.,.,
6M
60~
~
119.0
3m
3 800

"""
oooo
6430
770
1140
12<0
13<0
1430
42.5
...s
"'-'
93,5
107
150x 168
l 122
S tlakom povrina nalijeganja p u spoju treba postupati kao s navuenim
160x 178
"33 2S,3 .78, 6860
""
spojem (vid{ 1.6, jednadbe (41) do (43), strana 80), tj. treba raunski ispitati
da li su normalna naprezanja u glavini (vanjski dio) i u vratilu (unutarnji dio)
170x 191
180x201
190x211.
33
33
30
30
lO
J17.S
111,2
105,0
8""
- 9160
9660
19lll
2040
211 ...
163
183

262
ostala ispod granice elastinosti materijala. Moemo se, meutim, pribliiti
200x224
210x234 "" 34,8
3<,8
134,0
127.0
11800
12390 """
27SO
""
ll7
na 0,8 granice teenja. I za vanjski dio preporuuje se raunanje s tlakom
220x244 38 3<,8
",
122,0
"'"' 28811

.. ""'
IS400 394
230x257
"4l 165,0

povrina nalijeganja p unutarnjeg dijela, premda je na vanjskom dijelu taj

tlak neto manji.
240x267
2SOx20l
260x290 48
",
....
44
IS7,
190,0
182.0
16100
18700
,..,.
19500
....
3580

....
430

""
,.s
<SOO 61!1

.
270xm 177.0
Proizvoai tvrde da se izraunati okretni moment T sigurno prenosi 2.\ )OO
i kod.promjenljivog optereenja. Potrebno je meutim ipak predvidjeti stanovitu
280x ;\lJ
:!'Xlx J2J
J(Kl'xJJJ
5J
$J
!-.1
"
49
49
206.0
m.o
.!14.0
24100
.!4900
""'
",.
",
725
775
!IJO
sigurnost, tj. najvei pogonski okretni moment povisiti za lO %.
128 2. Raslavljivi l1X!iL'fi 2.1. SpP}iri glavine 129

Treba li, obrnuto, spoj dimenzionirati iz zadanog pogonskog okretnog
momenta, tada se potrebni tlak povrina nalijeganja p rauna pomou
jednadbe (89), a iz tlaka p rauna se potrebna zatezna sila vijka F1 Ako se
predvidi vie od jednog vijka, treba F 1 odgovarajue podijeliti, tj. kod i vijaka
za svaki je vijak:
sila prednaprezanja
Za to potrebni pritezni moment dobiva se iz izraza (48), str. 97. Zatezne
vijke trebalo bi uvijek pritezati momentnim kljuem.
Zvjezdasto-prsleiUJSte ploe (slika 139) su ploe blago stoasta oblika, od
zakaljena elika za opruge, s kojima se, slino kao kod prstenastih opruga,
omoguuje spoj bez zranosti za trajni prijenos okretnog momenta. Zvjezdaste
su ploe izmjenino s vanjskog i unutarnjeg ruba raijalno urezane, pa su
zbog toga naroito elastine. U tablici 47 dane su njihove dimenzije, okretni
moment r , koji moe prenijeti svaka ploa, te uzduna stezoa sila F, za svaku
ploll. Ako je F 1 manji od vrijednosti u tablici, onda pada r
u istoj mjeri.
Slika l-IO pokazuje primjer spoja sa zvjezdastim ploama.
(91) Ploe imaju prijeklop prema provrtu glavine i u provri se ugrauju s
prednaprezanjem. izmeu ploa i vratila ostaje zranost, koja kod zatezanja
vijka postepeno nestaje i prelazi u radijalna stezanje. To radijalna stezanje
stvara tlak povrina nalijeganja, tako da se okretni moment moe prenijeti
pomou veze silom. Polje tolerancije provrta mora biti H7, HS, H9, F7, FS
ili G7, a vratila h6 do h9, k6 do k8, f6 do f8, n6, n7, m6, m7, j6, j7, g6 ili e6.
Kao materijal za vratila treba pred viditi St 60 (. 0645) ili St 70 (C. 0745).
Sigurnost pria'!ianja S"=a T",JT<;; 1,3 (92)
Tn u Nem prenosivi okretni moment po jednoj zvjezdastoj pJoi, prema tablici 47,
e broj zvjezdastih ploa ;:; 10,
T u Nem okretni moment koji treba prenijeti pri udarima koji odgovaraju
vrfutom momentu.

. Braj vijaka
Q
i=aFJF
broj zvjezdastih ploa,
(93)

F.uN uzduna zatezna sila jedne ploe, pteroa tablici 47,

Fp uN sila prednaprezanjajednogvijka po potrebi prema jednadbi (47)strana 91.

Slika 139. Zvjezdasta elastina ploa

J Slika !4(). Spoj zvjezdastim ploama 2.3.9. Spoj eonim
Ako se pritee momentnim kljuem. mo2e se staViti a11 ,~0,8
odgovara materijalu vijka.

ozubljeojem
aT ~Qji

Za uzdune spojeve koji prenose okretne momente. upotrebljava se i

eono ozubljenje, poznato pod imenom Hirth-azubljenje, po tvornici koja ga
d
mm

'
4
-"
14
'
mm
.s
rH
N=
4,5

,..,,..
14
F,

.N

,.,
-d

"'"'
D

"""
52
...'
1,15 -... -
TH
,.,.
,
220
F,
N
,.,.
,..,
proizvodi. To je robustno i izdrljivo ozubljenje za prijenos promjenljivih i udar-
nih optereenja. Dijelovi n spoju su s eone strane radijalno ozubljeni trokutas-
tim zubima, koji ulaze jedan u drugi. Na taj nain zubi centriraju spojene
dijelove jedan prema drugome. Slika l41a prikazuje stonik povezan eonim

--.... .-....
""'
>Sl\!
6'
,.""
190

,.'
1

"
..., ..
61 !
l
190

""
JIO ... 62
""" '""'.,.
"""
a)
22
126 ""
l "",,.
.,.
SlO
..
" """
"""
""' ""'
"'
--
ll Sl1IO
"'
,...
'1:1
"" "'' "60 67

l ...
2# 150
14
,.,
:t9ll
IS
... " 12000 7400
n
. """ """
10
" 17
475

""
l 119(1
1320
" 100
"'"' 11600
,." ,,.
..
18500
650
'""
1660
" 100 JIOOO """
"""
'"'
-
22 42 1100 231!00 10600
h l--
"
15
1150
I:Z70
1920 100
'"' """"' I::OIXI
~
Slika l-tL COOno ozubljenje: a) stonik spojen s IJratilom; b) oblik zuba na vanjskom obodu
130 2. Rastavljivi spCijevi 2A. Vete zaticima i $Vf)rnjacima 131

ozubljenjem s vratilorn i pritegnu! vijkom. I koljenasta vratila nekad se sastav- Budui da zbog izradnih odstupanja svi zubi ne nose, dakle pojedini su
ljaj~ od vie eono ozubljenih dijelova. Postoje i eono ozubljene ukljune zubi vie optereeni nego to je iznosio proraun, doputena tMprezanja uzimaju
spoJke. se odgovarajue nie. Kao priblinu vrijednost moe se uzeti a,..... ,."o,3 "T
Oblik zubi prikazuje slika 141 b, a dimenzije tablica 48. Uzduna zatezna kod jednosmjernog okretnog momenta, a ,."0,2 <rr kod okretnih momenata
sila F1 (najee vijana zatezna sila) stlai bokove zubi obaju dijelova jedne na promjenljiva smjera, gdje je aT manja vrijednost granice teenja materijala
druge i optereuje presjek podnoja zuba na tlak. Okreini moment T djeluje dijelova u spoju. Uobiajeni materijali su . L. CrNi- i CrMo-elici.
sa srednjom obodnom silom F,. koja povisuje boni tlak u smjeru okreta- Obodna sila F, nastoji odvojiti zube spojenih dijelova. Da bi se to
nja i optereuje presjek korijena zuba na savijanje (sL 142). Tlak i savijanje sprijeilo, mora uzduna sila pritezanja biti F 1> F, tan (/J/2- Q)"' 0,4 F,. Pri torne
daju zajedno je Q kut trenja "'s.
l . . e naprezanJe:
rezutJraJu
. F1 M
at~:.=u,+O'r=-+- (94)
A W
trt~t: u Nfmm 2 ekvivalentno napre'l.anje u presjeku korijena zuba, 2.4. Veze sa zaticima i svomjacima
F1 u N uzduna zatezna sita.
2.4.1. Zatki
A u mml presjek korijena svih zubi :::~{D~-D!)-r(Dy-D.)z gdje je.: broj
zub~ - Zatici sloe za spajanje, uvrlienje, potezanje, dranje, centriranje, fiksira-
nje, osiguranje, zatvaranje i sl strojnih dijelova. Po obliku u osnovi razlikujemo
M- u Nmm moment savijanja :zubi ~F1 h/2 s obodnom silom F1 =~~T je ciiindrine zatike (sl. 143), konine zatike (sl. 144) i zasjene zatike (sl. 145).
Zabijanjem u provrte strojnih dijelova zatici dobivaju odreeno prednapreza-
najve!okretni moment koji se javlja, Ru=0,25{D,..+D.J je srednji nje. Zasjeni zatici imaju tri upreana zasjeka, ija ispupenja pri zabijanju
polUmJer ozubljenja., a h-H-(S+2r) je visina zuba,.
velikim tlakom nalegnu na stijene provrta i elastino ih proiruju (sL 146}.
W u mm 3 moment otporasavijanjasvibzubl ~0.0835z(D. . -D.,)f-R:n: -.2r) 2
Naponski mtici u obliku ahUTe (sl. 143e) i spiralni naponski zatici (sl. 1431)
od okruglo savijena, odn. spiralno namotana lima od pernog elika Ck 67
. JUS C. 1735 ( oW" 1400 Njmm 2 ),
pri!ijeu elastino na stijene pro-
vrta (vidi 2.1.9, str. !Ul).

Slika 142 Naprezanje eonih zubi

791!1 71179

- ~- -......
oddcrmm

lO
ll
16
1{)9
o;J
1},6
0.9
s

0.2260
~

.".
...D.mm! "'' s
... .," l'"
.. i
do l' '

......~ .,.
Dt
l
- H

...",.",
~

6 21'
Slika 143. cmndrinizalici(donje brojke ozriauju
brojeve DlN~a. a brojke sa strane j)rojeve JUs-a)
a} cilindrian zatik m6; b) cilindribrn za-
tik h&; e) cilinri<!an zali k h!!; d) Ulrnljen
ci1i.ndrian zatik m6; e) -naponski ?Jllik;
j) spiralni na~nski zatik
Slika 144. Konini Llltici s ko--
nusom 1:50 (brojke oznauju
brojeve DIN..a)

...... .u ."' "" ...

:2(1 (i,l OA
22 219 24 0,6 {)Jt32D. ll" j 245 12 M M 0.6J18D. 4' 19'
Cilindrini zaiici m6 upotrebljavaju se preteno kao dosjedni zatici za

,."
""
117
,,.
M
OJ
.
OA
M
().(1150.
"
"'
..". 8614-:9;
123 :
. MIM i
0.3

1),9
G.4

tl,, M2&JD, J' 14'

osiguranje poloaja dvaju.sastayljenih dijelova (sL 147a); U jedan od dijelova
treba ih ugraditi vrstim dosjedom, a u drugi kliznim, da bi se omoguilo
odvajanje. Cilindrini zatici h8 sloe kao zatici za spajanje iti uvrenje
,.
132 2. Rosuwljit'i spojeri 2.4. Ve.::t' ;;o,Jidma i st:om}acima 133

(sl. 147b). U provrt dijelova koji se sastavljaju utisnu se, uz prekomjeru. krajem na kojem zarezi izlaze (sl. 145). Zarezni avli DIN 1476 i 1477 slue
Zatici m6 i h8 zahtijevaju provrte razvrtane na mjeru. Cilindrini zatici h 11 za uvrenje natpisa, limova, am ira. obujmica, i sl, na metalne dijelove. Primjeri
mogu se upotrijebiti kao zakovini zatici (vidi i 1.5.4.) ili kao zglobni zatici s su na sL 148.
kliznim dosjedom, npr. D 11/h ll.
Naponski zatici slue za prihvaanje poprenih sila (sl. 112b) i kao zatici
za osiguranje ili dosjedni zatici (sl. 147c). Zbog svoje prilagodljivosti potrebni
su samo bueni provrti.

l l

11J71
Slika l4:l.
H7Z H7J
Zasjeni
H'lf fii'l{J S6 &7 1'171 $$ STD St! SIZ SU
zatici (brojke oznauju brojeve DIN~a; zatici S6 do SSO su komercijalne
izvedbe KeriJ..Konus-GmbH, Schnaittenbach}
l'
t+lff) UD

Slika 147. Upotreb;}. cilindrinih i koninih zatika

u) ciltndrlan :zatik m6 kao dosjedan zatik; b) cilindrian zatik h8 kao vezni zatik;
DIN 1471 (JUS M.C2.205) konian zasjeni zalik,
e) nnponski :zatik kao 1.atik za. osi~rnnje; d) konian zalik kao zalik za uvrenje
DIN 1472 dosjedni zasjeni zatlk,
i vezivanje
DIN 1473 (JUS M.C2.20l do 203) cilindrian zasjeni zatik.
DIN 1474 utini zasjeni zaHk.
DIN 1470 (JUS M.C2.201 do 203) cilindrian zasjeni zatik
S 6 dosjedan za.sjeni za tik s vratom
S 7 uti~ni zasjeni zati k s vratom aJ
DIN 1475 zasjeni zatik,
S9 konian zasjeni zatik s vratom,
S 10 zasjeni zatik s dva vrata,
S ll dvostruk zasjeni za tik.
S 12 dvostruk zasjeni :zatik,
S 24 dosjedan zasjeni zatil4
DIN 1469 dosjedan zasjeni zatik
s vratom.
SSO zasjean zati k Slika J 46. Presjek zasjenog za tika: a) prije
zabijanja; b) nakon zabijanja

Konini zatici fiksiraju dijelove koje treba spojiti izvanredno dobro. Budui
da se rupe moraju razvrtati taj je nain spajanja skup, pa se stoga po mogu
nosti izbjegava Konini zatici nisu potpuno sigurni protiv vibracija i kod pro-
mjenljivog optereenja preporuuje se osiguranje. Medutim; nasuprot ciliodri
nim zaticirna imaju tu prednost da se mogu neogranieno spajati i razdvajati.
Slika 147 d pokazuje uvrenje stonika. Konini zatici s navojem prikladni
su za slijepe uvrte iz kojih se mogu izvui pomou matice za izvlaenje.
Zasjeni zatici uteduju skupo razvrtavanje provrta za cilindrine zatike.
Za elastina ispupenja zareza dovoljni su bueni provrti. Ispupenja zareza Slika &48..Upotreba. zasjenih zatika i avala
u) cllindrian :zasjeni ~tik DIN 1470 kao okrugao klin; b} zasjean zatik s jednim
omoguuju zabijanje i vaenje zatika oko 25 puta i osiguravaju dosjed protiv 7nsjekom u sr.edini DIN 1475 za t.l\denje vijka; e) dvostruki zasjeni zatict s IZ
vibracija. Medutim, zarezi izazivaju vrna naprezanja (zarezna djelovanja), kao osovinke za kolae; d) dosjedni zasjeni z.atici s vratom S 6 kao drai za opruge;
zbog kojih zarezni zatici nisu toliko izdrljivi kao glatki Zarezni zatici s vratom d 7..:1S}e.m zatik s jednim zasjekom u sredini i dva vrata S JO kao zglobni zatik
slue za uvrenje opruga, za navlaenje uskonika ili sigurnosnih ploa ili u luncu:/) upuren zasjeni avao DIN i477 kao privrsni unik~ g) pOiuokrugao
;w:;j!X:ni 'J:\'uo Dl N 1476 kao 'uvrsni Zillik zn. natpis \plou s natpisom)
za izvlaenje iz slijepih rupa. Pri zabijanju svaki se zatik uvodi u provri onim
 134 l, ktutadjivi spojevi

Zatik treba da bude izraen od tvreg materijala nego to su dijelovi u

koje se zabija, da se pri zabijanju ne deformira i pri izbijanju ne sabije. :::
Razlikom u tvrdoi izbjegava se i zaribavanje u provrtu. Uobiajeni materijali
su: DIN St 50 K, 9 S 20 K, St 60, 6.8., C 35,45 S 20 K, Ms 60 Pb, AICuMgPbF 38.
Standardne pro mjere d i duljine l zatika vidi u tablici 49.

Tabliol 49, StllndardDi promjtri d i dulji~ l ~lika i ll!m'fljaka u mm

~

;:; !l ~

4
d

: l ' :! " .,"' " ' ,." .,

28 . 2
!O
. 10
15
l

100
l CS
l?O : 230 . " .
'"' ~=!:
135 300
~
! ;:;
1,2

'
'' i
' " " ""' "' '' " " .."'
~

~ ' "
!
l

" "" "

l 10
' " ""' "" .," "''"
ll 41) 10
100
12 2$

..
80 liO

IlO
""
,,.
145

... 210
no
li m
l
2m
, liO
200 : 2tiO ; l2il
1 ~
;;
"li"
.,;
i'i !
2.4.2. Svornjaci
lli t--'>--t ~
t - . lp-i.. Q
' l
Svornjacima se dobivaju zglobni spojevi s kliznim dosjedom u strojnim
l
"l "~ =
~
-- ~

dijelovima. Standardne svomjake sa glavom i bez nje sa rupama za rascjepke

i bez njih, prikazuje slika 149, a primjere za spojeve sa svornjacima slika 150. ~
Klizni dosjed iziskuje osiguranje protiv ispadanja. U tu svrhu upotrebljavaju se ~
prvenstveno rascjepke DIN 94, (JUS M.B2.300 i 301), uskonici DIN 471 ] ~
(JUS M.C2.401) sigurnosne ploice DIN 6799 i elastini prsteni DIN 7993 i 5417. ~
Za rascjepke treba u svornjaku izbuiti poprene provrte, a za uskonike i
1
sigurnosne ploice utokariti utore. l ~
~
~-
a) b) e} d) e) f)

"
~ ~
""'
fi
-
"
~

~
ii
-
-"
~

..
~
l
~

a z
i5
.- ~
~
'i ;:; ~

--~------~------~----+-------
"~ ~ ~~~~~~s~~~~~~~~a
l
~ ~=~~~ ~~=~~!~~~
tofJJ I!JJ tm,l!ll UJ6 t-UB . UJ9 "'
r;.
Slika 149. Standardni svornjaci (brojke odozdo su brojevi DIN-a. B. brojke po stnmisu brojevi JUS-a) z
a} bez glave~ b) bez glave s rupama za rascjepke; e) s malom g]avom; :O
tlj s velikom glavom i rupom za rasgepku; e) s navojem; JJ upW:teni svomjak
~
s nosom

Svornjaci bez glave s obzirom na cijenu imaju prednost. Svornjaci s glavom

..
~

i
upotrebljavaju se ako to trai montaa (pristupanost). Svornjaci koji ne smiju ~ :s
nigdje izvirivali, na primjer svornjaci na klipovima, dobivaju s obiju strana
uskonike DIN 472 (slika 151). U tablici 50 dane su dimenzije uskonika.
Svornjaci se najee izrauju u podruju tolerancije h ll, provrti ve
'~
Q
~
e +-.
l -
"! ~

prema doputenoj zranosti 09, Dil, Cll, 812 ili All. Standardne promjere
<l i duljine l vidi u tablici 49. ~
'
:
136 2. Rostavljivi spo]ed :!.4. Ve=e ;;aJicima i svort{iacima 137

F Tlakovi
(95)

F
(96)
P.= b-d
0,5 F 0,5 a
naprezanje na savijanje a, O, l d' (97)

F
naprezanje na odrez T,= A (98)
2
. p u Nfmm1 povrinski tlak na zatiku i dijelovima u spoju.
Ut u Nfmm 2 naprezanje na savijanje u presjeku zatika ili svor-
njaka.
t. u Njmm 2 naprezanje na odrez u presjeku zatika ili S"Vor~
S1ika 150. Spojevi sa svorojakom Slika 152. Zglobni zatik ili njaka,
a) Svomjak DIN 1433 (JUS M.C3.04()) s rascjepkama; b) svornjak DIN 1433 FuN pogonska sila,
svon\iak
{JUS M.C3.04()) sa sigurnosnim ploicama; e) svomjak DIN 1433 (JUS M.C3.04()) d u mm promjer :zatika ili svo~nja.ka,
s wkonicima: d) svornjak .DIN 1433 (JUS M.C3.o.ID) s elastinim. prstenima od A u mm 1 presjek zatika ili svornjaka,
okrugle ili etvrtaste ice; e) svornjak s glavom DIN f436 (JUS M.C3.021) sa o, b u mm irina dijelova u spoju.
rascjepkom ;j) uputen svomjak DIN 1439 (JUS M.C3.030) s uskonikom; g) svomjak
s vijanim nastavkom na zavrietku DIN 1438 (JUS M.C3.060) i estorostranom
maticom 2. Strojni zancr optereeni na savijanje (sl. 153). Kako sila F ne djeluje u
sredini povrine nalijeganja zatika, povrinski tlak u provrtu preuzima
dio savojnog naprezanja. Opasni presjek A optereen je na savijanje.

Tlak p=_!_(1+6~)
ds s
(99)

Fl
naprezaf!je na savijanje ar= O, l d 3 (!OO)

p u N/mm1 povrinski tlak:zatika i dijela u spoju,

u N/mm 1 savojno nat,:n:ef311Je u opasnom presjeku A zatika.
<1 r
Slika !Sl. S uskonicima DIN 472 (JUS M.C2.400) osiguran
Fu N pogonska sUa.
svornjak kUpa L, l u mm krak sile F.
s u mm duljina nalijeganja za.tika,
d u mm promjel: :t;atika
aJ >J &}
2.4.3. vrstoa

U proraunu vrstoe zatinog spoja nailazimo na tekoe, budui da

i zatic~ a i dijelovi u spoju, dobivaju prednaprezanje pri zabijanju s preko-
mjerom. Prednaprezauje nije mogue raunski obuhvati~ jer je osim o toleran-
cijama izrade, ovisno i o obliku dijelova u spoju. Zbog toga prednaprezanje
ne uzimamo u obzir i usporeujemo ostala naprezanja s doputenim iskustvenim Sliklll53. Stojni z.atik Opteret.en na
naprezanjima. savijanje
L Zglobni zatici ili svornjaci (I. 152). Pogonska sila F optereuje nalenc a) zatik s ovje!,enom v1anom oprugom;
povrine na povrinski tlak, a opasni presjek A zatika na dijelu klizno:~ b) povrinski tiakna strojni dio:
dosjeda na savijanje i odrez. d naprezanje zatika na savijanje
138 2. Rilstavljiui spojevi ::.4. Ve.::e ::atidma i srornjacimu 139

3. Popreni zatici optereeni okretnim momentom (sl. 154). Zbog obodne sile F, 4. Uzcluni zatici optereeni okretnim momentom (sl. 155~ Zabijeni zatik vm
stij~ne provrta u vratilu i glavini optereene su na povrinski tlak, a funkciju uzdunog klina. Zbog svog oblika naziva se i okrugao klin. Vratilo
zat1k na odrez. glavina optereeni su na povrinski tlak, a zatik na odrez.
F,
Tlak (104)
pO>: 0,5 c/1
F,
naprezanje na odrez t,=n (105)
p u N{mml povrtinski tlak glavine i vratila.
T" u N1mm 1 naprezanje na odrez u uzdunom pn:::s"kk\l zatika.
F1 u N obodna sila na vratilu = T/R, gdje je T okretni moment. a R-
polumjer vratila,
d u mm promjer zatika,
i u mm nosiva duijina zatika.

Slika 154. Popreni zatik optereen okretnim momentom: a) povrinski tlak na

vra1i1o i glavinu; bl odrez. zatika
-nj<

3F, F,
mimo
l
jMQQ$lfljemo
pmmjt:nlJM>
l imljroteno
pn:unjealjivo

lNepre-
os l l
<
Stmjni dio od
Tlakovi p.= D. d (lO!) (102) O..jo!
p, (D,-DJd 1 Ztnje
~3~~f~so S!37 j St!iO GS
....
GG St37; St .SO: GS l GG

.
GG C,o;!61:t.0545j CL. l' SL
C.OJ61 .os.tsj CL SL C'.036llt.SIIS CL.
,., i ,.
odrezno ~~aprezanje (103)
stcrni p.bd:ih z.a!fka
" l 1i " " ll ..j
104 72 100! SJ
,. " " l
J "'i
p u N/mm1 povdiioski lJak zatika i dijelova u spoju.
't u N/mm 1 odrezno naprezanje u presjeku zatika,
sa :mfnl'ii!JI zeli'kom

ldizni!l.tnkihsvomjab
l
l
p
'
" ,. ",. " ",, l 241 ,. "
"' '
73

'
.."
42
"
" lli " !
17
<

F, u N obodna sila na vratilu ""'T/~. gdje je T okretni moment, a R_=Dfl

!""'"'""!" ... ""' Zatik ili .Mimiak -od Cetib ~ .r111 u Nf- ~

D. u mm
polumjer vratila.
vanjski promjer glavine,
""""
StQtll glatkih zatika " '" .,.
""
,. 1""'1"".
800

"" .. ~! "'"
ISO
....
800

.....

"'"
""
.,. fm!BOO

~!
,.
Du u mm
d u mm
unutarnji promjer glavine = promjer vratila,
promjer zatika,
:mra:nim t:~uikom ,,"
l4
" "
., '"n
-~~-

. "" .,"
102
l25: . .. ""
.. l
,. l
)7

46

.,."
A u mm,. M. 70 87
povrina presjeka zatika.

...., ,. 1_l! 1 "' 34 52 . 22 30

! "( "
ll$
l '

n l ," r,l
klimi glatkih 5\'omjaka . 100 ' 12S ISO 33 67
l4 r
Ako na zatik dodatno djeluje i uzduna sila, treba je s obodnom silom
sastaviti geometrijski u rezultirajuu silu.
l ' ' "" 81
" 74
" .
37

Slika 155. Uz.duni zatik (okrugao klin) optereen okretllim momentom

ai povrinski tlak na vratilo i glavinu; b) odra: zatika
 3.!. Osnove 141

Opruge sa zakrivljenom karakteristikom imaju promjenljiru specifinu

silu.
Pri napinjanju opruge obavlja se radnja koju opruga prigodom otputanja
opet vraa, ne uzimajui pti tom u obzir gubitke zbog unutr~njih ili vanjskih
otpora. Budui da je rad jednak produktu sile i puta, okomito rafirana
3. OPRUGE povrina na slici 156 oznauje nam rad opruge. Kod ravne karakteristike je:
F
3.1. Osnove rod kod vlanih, tlanih i savojnih opruga W=-f (l08a)
2
3.1.1. Karakteristike, rad opruge, vibracije opruge. T
rad torzionih opruga W=-Cl (l08b)
2
Opruge slue npr. za pogon bubnjeva za namatanje, za vraanje ventilnih W u Nmm rad opruge.
opruga ili upravljakog pol* priguenja udara, za ogranienje sile, za mjerenje F, J, T. vidi legendu uz jednadbe (106j i (107).
sile u vagama i sl. Po obliku razlikujemo lisnate opruge, zavojne, tanjuraste, Ako masu gibljivo spojenu s oprugom izloimo trenutanom djelovanju
ravne torzione opruge itd, a prema deformaciji vlane, tlane, savojne i torzione sile, ona e poeti vibrirati vlastitim priguenim titrajima (sl. 157). esto se
opruge. a~ 3) e) od vibracionog sustava trai odreena vlastita frekvencija, kao npr. kod

~- ~-J~
vibracionih sita, njihajuih transportera, vibracionih stolova, vibratora, vagon
skih opruga, opruga motornih vozila i slino.

...t a)

f' _....., ,.__..... f' __.,..

Slika 156. Karnkteristike opruga
a} progresivna gumene opruge; b) ravna cilindrine zavojne opruge; e) degresivna
tanjuraste opruge wijtme--
Svojstva opruga ocjenjujemo prema njihovoj ko:rakteristici. Karakteristika J
prikazuje ovisnost puta f o sili F opruge. Karakteristike prikazane na slici 156 smca 157. Titrajni sustavi opruga: a) s tlafnom oprugom; b) sa savojnom oprugom: e) s torzionom
su: progresivna (rastua zakrivljena), ravna i degresivna (opadajue zakrivljena). C?J>rugom
Opruge koje rade bez trenja (izuzete su gumene opruge) imaju ravnu karakte-
ristiku. Sila potrebna za napinjanje (deformaciju) opruge za l mm ili okretni Vlastita frekvencija vlanih,
moment za napinjanje (krunu deformaciju) za l rad oznauje se kao specifina tlanih i sc;vojn{h opruga (l09a)
sila, krutost, specifini progib ili kod ravne karakteristike kao konstanta opruge:
specifina sila vlanih, tlanih i saMjnih opruga c=F/f (106)
vlastita frekvencija torzionih opruga (109b)
specifina sila torzionih opruga e= T /11. (107)
e u N/mm. N/mm/md specifina sila opruge, YU l/s=Hz vlastita frekvencija titrajnog sustava.
F u N sila opruge. optereenje opruge. e u N/m. Nm/rad specifina sila opruge,
f u mm progib opruge uz si1u F, m u kg masa tije!a izloena titranju.
T u Nmm okretni moment. J u kg m 1 moment tromosti mase tijela izloena rotacionom titranju prema
a. u rad kut uvijanja pod okretnim momentom T: osi vrtnje.
 142 3. OpntK(' )./. Osuove 143

3.1.2. Materijali, naprezanje, hrstoa su meutim ovisna i o obliku opruga, o tonosti poznavanja njihovih meha-
nikih svojstava i o opasnosti koju nosi lom opruge.
Uobiajeni materijali za opruge su: kaljivi ugljini elici, krom elici, VIsoku vrstou dobivaju elici za opruge kaljenjem, a ako je potrebno,
silicijski elici, silicijmangan elici, kromvanadij elici i nerajui elici. K tome naknadnim posebnim postupcima. Tanke ice pokazuju visoku granicu teenja
dolaze obojeni metali: mjed, fosforna bronca, silicijska bronca, novo srebro ako se samo nisko popuste. Visoke temperature poputanja i ponovno gaenje
nikelin i drugi. . ' povisuje dinamiR.u izdrljivost. Do poveanja dinamike izdrljivosti dolazi i
prebruavanjem nakon kaljenja, jer prebruavanjem skidamo razugljienu
Tablka Sl. KwllK1ll i primjeri upotrebe tople oblil:olt"JI'!ib elib u cprugt prcm;.. DIN 17221, HUS C'.MS5l!{Cdici J&$16,
46 Si 1 i Sl Si 7, (. 213o, C. 2131 i(;, lU:!! za bljtnjc u vodi, a ostali u bljenj< u uljuj povrinu, koja djeluje zarezno. Samarenjem pomou kuglica ovriava se
povrinski sloj i poveava dinamika izdrljivost. Potiranje povriine ublauje
St1nje obmde1)
u o H+A zaremo djelovanje. Kod visokooptcreenih opruga treba vriti ispitivanja
vrn elika -- l Primjeri upom:bt dinamike 'izdrljivosti, ili se treba informirali kod proizvoaa o mehanikim
'""""'
I!Bl<J
l
Nimml

N mrn 1 '% svojstvima materijala. Dinamika izdrljivost opruga pada s porastom debljine,
DIN 3SS1.:i ,., iH
Elaslini prmt~i i ploe m osigunutjt
kao i kod svakog drugog stroji10g dijela. U tablicama 52 do 58 navedeni su
JUSC:.ZIJO ""' i ""' l vijab., tlmju~ opruge, OPf\lp! m kulti standardni elici za opruge s vrijednostima vlane vrstoe i uputama o upotrebi.
Z
l
i w""'
'"" :
OIN46Si7
~
~
JUS!'. 1131
25S
"" 1100 Slobt$1.( Oj)TUgt. li.wu.te oprug< :t.11 wzila
na trnetlic:ama, taqjut".lst~ cpn.~ge
Tablicq ,:). HladltQ valjane ualte: za oproge prema DIN 171.22. (IUS .B3.122l 2a l'let.a4je. ~~ utiskivMje, i:hij:ll!je,
~ i
DIN Sl Si 7 270 '
230! 1100 lJOO ! 6 l.imi.te opruge za WJla IlA ttni!nil::all'll:l, namatanje sa kaljeajem ~ ulju
' JUS C, 21Jl l ll naroel!o one koje w strojno zakaljcnc
]

DINSSSi1 Lisnate cpru,ec m wn:lb do 1 mm debrck,
:-
"""""'

Nfmm 1
Primjeri

"""""
!
l

Njnur;Z ........
Primjeri

- ""''""'
--
JUSC.lm ". :rJS 1100 l :mv".Jne opruge, tistt.wi lisn.at!b opruga,
:~
~
!

l ""' tanj111'11Ste opi\IJt cu.

C.l~~.
coo,
e. 1730, C67
<!. 1133 1200. .1450
Mk 101
C.l9l0
l1soo ... 2400 VISOt~"'~
QPOJt!l'!llltatnoei~b:

". ,... Umatt ~m \lOti! vif.r:: OO -71'Pm ' 1900 1400

OJN6SS17 C7S, M75. M8l Zln'isno o 7! Sl: 7
J JUS - 2331
e. :u32.
1100 l IJOO
' dtbde. zawjne OJN'\IIC. tanjul'llSU! op. .11m. .e.
1834 tsu e. 1200. .1600
""""" C.liJS

" DIN60SiMn5
,..
'
:
ru&<
"
Usna~ opruge za"'II01.ila vile od 1 mm
!i!i Si 1
C.2m
65Si7, 60SiMDS
1600 . 2000
""""""""
,_~

66Si 7 ~ :zavims od
e. ,.,. l e.
<:. 2331. 2JJO 1700 .. 2200
. "2134
1800 .. 2300
ms 23JO 310
l '"" dehele. zavojne opruae,. taoju!U'l! opruge.
prsi~ opruge 0:: SJ(KC.5J)
(';.1~1
1200 .. 1450
67 SiCr s
e. 4230
1'900 ... 2400
tlli&Wb~~"'l\

-~ DIN 66 Si 7 Lisnate opruge, ZUV(Ijoe opt"'lge, I1M'II!: Ck60(KC60) 50CrV4

~
msC.21J4 >310 240
l
'""' -r--
,..",
torzione opruge .sas
mm protnjem ~ .lJll
1300 .. 1550
e. 4830
1700 . 23(l(l

j
~

~ DIN67SiCrS
JUS t. 423!1 >310 , .. ",. l 1500
'
Zavojne opruge, prverutvtno opl:t.'I'Ctenc
udamo., ra\I'M tonione oprosc ;S40 mm
promjcta, Yentilske opruge
Ck 61(KCfif)
e. ms 1400 ... 1650
58CrV4
C.4831
1900 . 2400

:l1
DIN SOCrV4
JtJS C.4830 >~lO lJS
l

Pose:brw visoko opte~e opruge za
vozila, avojne opruge. elastifui pnneni,
li '""' l ""' tanjutUtc Opt'UlC, ravne ton:ione opruse:
Tablica 54. Okrugla' tic:a :m opruge prema DIN 1722J, (JUS C.B6.012}

i ,,., ' ::.; 40 mm premjera

l"'
Podruje
OINSBCrV4 >J lO
PO$CbM~o~zavojneoprugt
Omon
"""" promjeR.
""'"""
JUS .. IDI
235'
l "'' t ra11n<: 1or:rionc opruge n.ajvetill promjera
0,3.:.10mm
yJant opruge, :tl\-ojm: fkbione 0pn1se
; pror.tirane oprli8C :m niska~
rij:tko promjmlji>'ll optm'im.ja
;
" Pateni.iQUI.o YUb!ua :tim .za -
Opru&eod~6:::1ib.
B opruge za mil'llll i mala prom~jM.
O-,l- ... 17mm opl.em!cnja
Metalne opruge optereene su na vlak, savijanje i torziju. Njihova specifina
e I),D7 .. 17mm Yisokoopte~ tWne, vbb:le i llli"Ojru:
sila ovisna je kod vlaka i savijanja o modulu elastinosti E, a kod uvijanja Rcksione i proGiirane opruge. mkodu za
o modulu klizanja G (vidi tablicu 58, strana 145). ll 0,(11, 2mm promjr:nljivo ~je

Izvanredno velika vrstoa materijala za opruge omoguuje odgovarajue Pobolj$;1na ~ za Qpruge F1) Opnlgl: koje rade u pod~u vremenske
t . l4mm 'Yr$'1oe ili imaju umjemlo. U'lljno dina-
visoka naprezanja, tako da opruge mogu biti razmjerno malih dimenzija. mitko optenXmje
Openito moemo uzeli slijedea dopustena naprezanja: tr..,p=T""0,4 do - -- -
0,7 """ pri konstantnoj sil~ ""0,3 do 0,4 u., pri jednosmjerno promjenljivoj Pobolr,;:;lna tica za vm1il$1(e
OPfiiSC
!l VD
l.,, 7.Smm
z:a sve opruge s \-isokim 1mjnim dRu.m;e.
kim opterenjem
sili ""0,2 do 0,25 a,.. pri naizmjenino promjenljivoj sili. Doputena naprezanja l
144 3. Opruge 32. Lisno/e kao saoojne opruge 145
~
Kvalilelu Zice i trake za opruge od nerajueg elika DIN Xl2 CrNi 17 7, T ;tblicl $7. VettootpOmi Odici za pruna DIN 17lli

X7 CrNiAI 17 7 i X5 CrNiMo 18 10 sa <rr.c= 1050 do 2200 N/mrn 2 (ve prema Granica k&:nja u N,fmm1 pri Orl!nit:a pll<:\1nja u N{mmi pri
Vrst t.!Ji\a
debljini ice) vidi u DIN 17224.
N/mm~' . "C "C

61 SlCt S 1500
20

1100 !
100

1100
200

10011
""'
900
l 400 400
'" ""' '"'
Tablica SS. Najmanja. v!afna o!:vntca (N{mm1) okrugle :tiCC! a op~ DIN 1i)76- Malerijal prema DIN 1122), (JUS C.B6,(U2l e. 423o .,,. j
(izvadak) 5C CrV 4 1000 l 1000 1000 900
e. 4830 ,,. ,,.
!
l
vm tice 45CrMoV67 1050 l 1050 soo
d
Vnt tice
d lOWCrV 179
14110
i l!OO
700
""
mm e mm
e '"" 1100 ilOO 1000 900
'" "" '" "" ""'
"" 300

,... ,.., ,.,. '""

B ll FD VD A B FD VD 65 WMo 4) 8 1400 1100 900 800 470
A
'"""
'"'
O,l2
0,34
mo
1740
1740
mo
2100

""'
2090
,.,..
2$10
1510
".. " .
2700

2100
2.4
2.S
2,6
1410
1400
1390 ,.,.
,.,. '""
.... """
167rt

'""' ""'
19-70

!SOO
XI2CrNil77
hladno wljon
hlndno Vlim
"""
l"' li
.. '' 1600 !SOO
0,36

.... "" ""' 2100

"'' '""' '"" '"" '""
--
Modul ebmin<>sti u N/l'l'>flil pri
0,38 1730
"'""""' ,"", 2100 3,0
""'
,,.. uno '"" ,..,
,,.. IS80 1100 1550 lol6() Vnt &lika "C
Ml "''
"'" 207ll
""'
2100 3.2
3A
1340

"'' " 100 200

"" 400
""' "" ""
..,..,..,.,.
....
0,45

o.so
i7l0
mo
1100
1600"'"' '""'"" """
""' """
24<1)

2440
2100
2100
...'~
".

4.2$
BOO
,,.,
'"" mo ,".
,". '"'
1210
mo
mo
,".
,..,
''"' '""'
1780 1510
1$10
1510
1430
1430

1400
67Si:CrS
. 42Jil
50CrV4
210000

210000
20600l

""""'
2110000

200000
"""'
"""' .
.'"..,
~
'"" """ wo
,.,.
..,.
1680
2011)
2020
"""
1410
"""
2411)
2600

2600
4.5

''
4,1$
". "'" ,.,. '""
1210

""'
147<1
1450

l ...
1100

16lll
161D
1410
1410

""'
""'
1400
"'"
""
.4830
45CrMtN67
30 WCrV 17?
6SWMo348
X 12CrNi 177
210000
210000
210000
180000
,..,..
""""'
""""'
1751100 l
l
200000
200000
200000
168il00
,.,...
1931)(1(1

"""" '"""
!61!100
181000
181500
,,_.
176000

179000
171000
175000 170000

""' ""
1110 13SO 1!10
"""
14)1)
0,15 ""'
'""
2010
2000 """
""' llSO
2.110
6,0 11.10
'"' 1430
"'"
1370
l
Kovanje i toplinsko <>blikovanje za opruge. X 12 CrNll77 meutim hlad11o savijati, ornatu li ir<.l.

"'' """
6,1 1340 1430

....~~
1140
mo ""'
1640 1...
,.,.
""' !970 llOO 6J
7,0
IllO
129()
1$20
1480 '""
.,,.
1390 ""' Ovi se b.iici upotrebljavaju m vcntilne opruge na motorima, opruge :ut bnwnje i pom wc vt:'lllilnc upruge Jl.B lokomotivama.
0,9$ 1610
""'
1960

1940
"""
:mo
2310
2SOO
2SOO
1800 l '!OO
1.$
8,0
IllO
1090
1070
127(1
1240 '""
1430 1320
""'
B lO oprogt l'IW!odn.ika preari.jaoc pli'C oo lokomotivll.nw it.
1,00
I,OS
1600
",.
",. ,.,.
1930 """
2300 2.100 SJ
1800
,.,
1100
9,0
1040
'""
1200
1400
""'
1.10
~ ""'
t.S71) 1900
2291>

""" ""'
2160
2500
'""
"''
1800 1020
IOlft
""'
1380

"'"' ""'
""'
,",

'"
1,40
""'
""
... ""' """ ,,.."'""'"""' ,.,.'"" ~~
""' ,,..,
'"'
2240

2200
2400

2300
16l0 10.0
!0,$
11,0
1000
""'
112<1
1100
""'
""'
""'
,,.,
""
'""'
12ll<l
Materijal opn,J.g~:
N/mm'
E G
"'mm'
I,SO
'"
IS20
1500 182<1
2110
,,..
21SO
2300
2300
1100

'"'
1600
,." ""'
l..,
l OSO '""' '""'
12ll<l
. Patmliranc ~ tica za optUSe od nelegiranih dib i pobolffiana tita :a opruae od
ndegim.nlh tlib: DlN 17223.. (JUS C.66.012}
a:210000
""""'
....
1,70
""
1470
'""
1800

""' """
mo
2120
1100
,."
1600
ll,O
14P
...
lOlO
,".

""' '""'
'""
1,90 1460
""' ,.,.
.
2011l

,.
21$0
"~
1100
IM
l <OO
""'
Osltup od topk< i.'lblikovauih t\di" DfN 11221, {JUS C.BO,.SSI) 'lill OOOO
""""'
"""
~o
14511
1440 ""'
"'" """ ""' ""' '""
,.,. ""' "~ ""'
"" ""'
""'
Oprup od rubjuq dita X t2 ONi 17 7 DIN 111.24

l
4194000 .,nooo
2.2$ 1430 J110
"""' ""' ()prugt od I=:O'Sitnme ~ CuSuS F95 i mjed Culn36 fJD DIN 176&2,
(JUS C.DlJ(IIU U)l)
l:\1112000 :::42:000

Opruge od babt-btrilija 0.1B2 F90 i CuBefa5 kao i novo:srd.lroCuNl 18 Zn 20 :t:tJSOOO .......

.....
DIN 17682 ..
Tablica 56, Promjer d{mm} okrugk !ipl: b:lib :m opruge koje Je vrue oblik\lj\1 p~ DtN 2017, m:nerijal pJenU DIN 172.21
4o 1711$ Opruge od Ms6l DJN !7660, {JUS C.Dl.IOI) tvrdo~ ., <>=35001)
,. 4S
7

. 90.Z
ll
12 ""160,2 "
190.2 ""
24
250,]
2lHO,J
38 4SOA
lO
12..$0.2

" 17 "'
210,) "
30
320,4
400,4

" " 3.2. Lisnate opruge kao savojne opruge

"
Jednostavne jednokrake i dvokrake lisnate opruge (sl. 158) uzimaju se npr.
Opruga se mora lako dimenzionirati da se postigne traena specifina kao potisne opruge zailuna, zalega, skakalica ustavljaa, kao kontaktne opruge
sila i da se ne prekorai doputeno naprezanje. U tu svrhu esto je potrebno i u sklopkama i slino:
vie puta prorauna vati s prelpostavljanjem razliitih dimenzija, da bi se udovo- Li3nate opruge u sloju (sl. 159) slue prvenstveno za opruenje cestovnih
ljilo tim zahtjevima. Bez takvog postupka nije mogue optimalno obliko- vozila i vozila na tranicama. One pretvaraju kratke tvrde udare vozne staze
vanje. u duge mekane priguene titraje. Lisnata opruga u sloju nastaje od dvokrakih
146 3. Opruge 3.2. Lisnate kao saoojne opruge 147

trapeznih listova razliite duine, koji se slau jedan na drugi {sl. 160). Listovi Slika 161. Presjeei lisnate opruge
opruge izrauju se od valjanog plosnatog elika za opruge DIN 4620 (JUS a) pravokutnik DIN 1544
C.B3.025) ili DIN 1570 (JUS C.B3.03l). Uobiajene oblike presjeka vidi na (JUS C.B3.530); b) s ,.brom
sl. 16 L standardne zavrktke listova opruga za vozila na tranicama DlN 5542, u sredini DIN 1570 (JUS
C.B3.03l): e) !<rupl"'profil
te sedlaste ploe za vjeanje opruga DIN 5543.
Glavni list, kao najgornji najdui list, savijen je na krajevima oko svornjaka
leita. Protiv poprenog pomaka osigt~ran je profilom samog presjeka
(sl. l6lb i e) ili streiiUlnom (si.J62). Sveanjlistova mora se u sredini povezati.
da bi se optereenje sigurno prenijelo na sve listove. Nekoliko draa svenja
listova pokazuje sl. 163.
lik A

a)

Slika 158. Jednostavne lisnate opruge

a) jednokraka pravokutna; b) jednoknl:ka uokutna; e) jednokraka trapezna;
d) dvokraka, pravoku1na; e) dvokraka trokutna;)')' dvokraka trapetna
b)

Slika 163. Drai svenja listova

a) sa svomjakom u sredini; b) sa
stremenima; e) s ldinom i izboi~
Slika 162. Spone za opruge ~a OJN 4621 nom u sredini lista
Slika 159. Usnate opruge u sloju
a) drA sa stremenom; b) dra sa Jednatlbe za proraun:
svomjakom u sredini, prema OlN
!1747 (lisnate opruge "' !<!ka kola Naprezanje na savijanje <t,=F ljW (110)
s gumenim kotAima)

Progib f=k Fl' (lli)

. 3EI
l
v 1 u Njmm 2 .savojno naprezanje u presjeku lista,

,a l lJ l : F u N
f u mm
l u mm
W u mm 3
sila koja djeluje na oprugu,
progib pri optereenju silom F,
krak sile prema opasnom presjeku,
moment otpora lista opi'uge =b h1(6,

-'"'
--1 ,' Slika 160. Nastajanje sloja tisnate opruge
a) teoretski oblik: bl praktiki oblik
I u mm.2

k
mom'entinercijelistaoprnge=bh {12,
.E u N/mm 2 modul elastinosti materijala opruge (tablica 58, str. 145),
proraunski raktor prema tablici 59.

to
148 3. Opruge 3.3. Zor;l()jne jleksione opruge 149

Tablica 59. Prorntumki faktQri k m lisnate: oprJge Zavojne opruge treba uvijek opterc&.';l.ti u sm_e:". 2:1.-ojnice ~tako da
l>oJb l o ! O, J
l 0,2
l OJ l 0.4 l o,s 0.6 l 0.1 0,8 o. i 1,0 je vanjska strana navoja optereena na ''cl:. Kod OCnmog. on~ okreta
nja, postoji zbog vlastitih naprezanja .:>pruge sl.UL'St po~'u elastinih
' II.S ! 1,4
l '" l 1,26 l l~
l l,\1 \,\2 l 1,08 I,OS 1.03 i 1,0
svojstava ili puzanju.

3.3. Zavojna fteksiona opruga kao opruga za okretanje

Zavojne ffeksione opruge su namotane u obliku zavojnice, a optereene
su na savijanje (sl. 164~ Najee se upotrebljavaju za povratni hod poluga.
Jedan kraj opruge mora biti ovjeen na poluzi, a drugi kraj na leaj opruge
koji miruje. U poetnom poloaju opruga je predoptereena i pritiskuje polugu
na graninik (naslon). DIN 2088 (Proraun i konstrukcija zavojnih fleksionih
opruga), meu ostalim kae: Ako je zavojna fleksiona opruga voena na
jednom svornjaku (svomjak ili glavina kao na sl. 164), treba paziti da izmeu
opruge i vodilice ostane dovoljno zranosti (da se opruga pri okretanju ne
stisne na vodilicu). Kao priblinu vrijednost za promjer trna moe se uzeti
Dun =0,8 do 0,9 D. a za !uljak D1 1;= 1,1 do 1,2 D,..

Slika 165. Izvedba krakova i draa~ lld<sij;iiil"!""P .,....0 [)[S'lll88

Slika J64. Zavojna fieksijska opruga kao
opruga za povratni hod poluge
a) s tangencijalnim krakovima, bez upiJ;jmjo (~1:: in m1o - " i:tJJJ:o>i
(povoljno); e) mirujui krak vmo "!""- pooriaxi ~:!:ll< <rij< "!"' ~o.
bolje obratno); d) u svomjal."ll ii rmu b"''SU.? ~ kr.tk ~~
Opruge do 12 mm debljine ice namataju se bladoo, a PRl'ro 12 mm
toplo, zbog prevelikih sila za namatanje.
Optereenje opruge je momemom ;\l= F R !"'ji iza:zi>'a ~ napre
zanja. Ako oprugu oprereujenw u~ ~-a lnom:tal:m :!lutaJ), treba
raunati

U interesu ekonomine proizvodnje treba teiti za ho jedoostavnijorn itlealiW savojll{) napre::tmje (112)
konstrukcijom krakova, tj. tangencijalno oblikovanim krakovima (sl. !65a).
S obzirom na mogunost dovoljno tonog preraunavanja treba teiti za Ako pak oprugu optereujemo suproari) smjm. ~ 00:::. treba uzeti
vrstim upijanjem krakova (sl. l65b do d). Kao vrsto upinjanje vrijedi u obzir povienje naprezanja zbog :ll!l:mijenosri fre i ranna se:
svako upinjanje koje unosi par sila. Najmanji unutarnji polumjer savijanja r najvee vlano naprezmije i sarij<mj;l (113)
na krakovima ne treba da bude manji od promjera ice d (sl. l65b).
Treba nastojati da odnos namatanja bude w=D.,/d=4 do 15, u iznimnim a, u N/~ml idealno sa\-ojnc ~je u ".c-'ieC! ~
sluajevima W= 3. Da bi se izbjegle sile trenja, ne smiju ni kod ogranienih M u N mm moment salijan_ia 1: ~ :i:l::: ""' ~ ~ F R.
W u mm moment otpora _Jr-Sieka ice =::. r :::::::fr-1 J".
ugradbenih duljina navoji nalijegati stegnuto jedan uz drugi. Ako iz konstrukcio- aq u N/mm 2 v1afno nap~.:.:. Sl'\ijaDj2. ~ mur:a...uj...."i s:zuf ~ nastalo
nih razloga treba ispuniti vei ugradbeni prostor, onda se to ne ostvaruje savijanjem ice..
pomou velikog uspona navoja; bolje je smanjenjem srednjeg promjera D., q faktor koji obuh~ ;'O'"iSenje m.,.~ ~ s:.":tU:!I!o.. ice, prema
i odgovarajuim poveanjem broja navoja i,. sl. 166.
150 l. Opruge JA. Ravne ipkaste opruge 151

U naelu, ni u kojem.' slll~ju- ne bi trebalo prekoraiti 0,7 vrijednost
vlane ~vrstoe i<7; ~toga .treb~ uzeti. u.,.=0,7 u,..
(a,.. vidi tablice 54 do 56,
str. 1431 144). Za lltraJno opterecene opruge upotreblJava se prvenstveno paten-
tirana vuena ica za opruge e, prema tablici 55, str. 144. Kod takvog
titrajnog optereenja za praktiki -neogranien vijek trajanja, ne smije razlilw
naprezanja proizala it hoda . opruge__ " =u.,.,-
um prekoraiti doputenu
vrijednost naprezanja prema jednadbi (114). Pri tome je a.,,.
najvee, a um.,
najmanje naprezanje na savijanje unutar jednog titraja (a.,., i u.,.,
uzima se
prema jednadbi {112) ili (113), vet; prema tome
u kojem je smjeru opruga optereena). Prema
dijagramima dinamike izdrljivosti za icu
iznosi;
doputeno naprezanje hoda opruge
N DIN 2088, osim kontrole savojnog !13prezanja u navojima s oprunim
u ...,.",?00--2 -0,25
mm
a.,.,.
Nadalje je:
Unutarnj~ odnosno vanjski promjer optereene opruge
ir -
Du~,,.2~Dsr--fl- +d (119)
ir 2n
Gornji plus ili minus :zrtak<l\i vrijede za Du=' donji za D..~
Darie jednadbe za proraun vrijede iskljuivo samo za opruge s uvren im,
kruno voenim krakovima opruge bez trenja. Ako krakovi nisu dobro uvr
eni, opruga se mora voditi na svornjaku ili u tuljku. U jednadbi (115)
e zanemaren je i onaj dio kuta okretanja, koji dodatno nastaje zbog savijanja
krakova Kod zavojnih savojnih opruga s malim brojem ll3voja i dugim
krakovima mora se uzeti u obzir i savijanje krakova Za ove vrijedi jednadba
(111) jednokrake lisnate opruge sa k=l, J",0,05d'- i l kao duljina odgovara-
jueg kraka opruge.
(114)
djelovanjem, predvia i kontrolu naprezanja u savijenim krakovima opruge.

Slika 166. faktor naprezanja q

M/ 3.4. Ravna ~ipkasta (okrugla) kao torziona opruga
kut zakretanja fl-=-- (115)
prema DIN 2088 lE
Ravne torzione opruge (sL 167) upotrebljavaju se kao priguivai torzionib
tx u rad kut zakretanja= kut oprunog jet9Vanja (rtl' a. 2 , o). 1 rad=57,r, vibracija (npr. zglobna vratila na motornim vozilima), za mjerenje sila prite-
l u mm isprue~duljina navoja sopi11il~djet~vanjem bez krakova Oednad- zanja kod momentnib kljueva, elastinih spojki i slino. One djeluju opruno
be(116)(117)], ... : _,, zakretanjem stanjenog struka opruge (vidi 3.3.). Razna uvrenja krajeva
l u mm 4 momentinercijepresjekaice =wf'/();.f_~o.ost:r.
E u N/mm modul elast~osti materijala opmge'(t<iblica 58, str. J45},
1 prikazuje sl. 167. Kod krajeva sa trokutastim ozubljenjem mogue]e premjeta-
M u N mm vidi legendu uz jednadbu (113i : - nje od zuba do zuba (trokutasto ozubljenje vidi u 2.3.4.).

-Ef==:=~~~u) ~
Ispruena duljina navoja s oprulnim djelovanjem
JI_ ::; - "'
kod a+d~D;,/4: (116) ...__ l

kod a+d>D,./4:

duljina neoptereene opruge: lo=i,(a+d)+d

(117)

(118)
Et3.E.EB+EEI
.b} e} t1)
SJika 167. Ravna totziona opruga s raZnim zamecima i.a upinjanje
e} .

a) ekscentar; b) plosnati dio; e) ksterokut; d) etverokut; e) trokutast profil

D., u mm srednji promjer namota opruge.
.-, broj namotaja s oprunim djelovanjem.
o u mm slobodan razmak izmeu navoja s oprunim djelovanjem,
dumm promjer ice (tablica 55, str. 144).

Pri optereenju opruge u smjeru namota smanjuje joj se unutarnji promjer

Povdi aa Opten:t.:enje
2ll l 30 ....
r,._.mtJ
mm
,.
,.,
.,
od Du na Du Unutarnji primjer Du, mora biti vei od promjera svornjaka D,.
'""""
pmmjcoijivo
....
200
'"' 281) ,.,
.
Ako oprugu optereujemo suprotno njenom smjeru navoja, onda se njen
vanjski promjer D, poveava na D.,. Taj promjer mora uvijek ostati manji
jednosmjerno

proritje'fllji\'0 300
380

".
""
,,.
260 2SO
,.,'"'
nego unutarnji promjer t uljka D,. """"" jedn~lml() 600 580 soo
152 3. Opruge 3.5. Tanjuraste kao tlane 153

Zbog zareznog djelovanja na mjestima uvrenja krajevi opruge su Pogodan je o=4 do 1, s/D,=0,03 do 0,06, !~0,75 h. Materijal tanjura
pojaani, a prijelaz na struk
paljivo je zaobljen. Naknadno valjanje struka najee je Ck 67 (. 1735), 67 SiCr 5 (. 4230) ili 50 CrV4 (. 4830). U lab-
'(samarenje pomou kuglica) ili fino bruenje povisuje dinamiku izdrljivost. lici 61 navedene su dimenzije mekanih i tvrdih tanjura prema DIN 2093,
Materijal je najee 50 CrV 4 (. 4830), sa uM"' 1500 N/mm 2. Standardne te sile tanjura F kod progiba f=0,75 h.
promjere ipkastih opruga vidi u tablici 56, str. 144, a doputena naprezanja
vidi u tablici 60 str. 151). Tanjuraste opruge dijelimo u tri grupe:
Proraun prema DIN 2091: Grupa J: Debljina tanjura s<! mm, hladno oblikovano.
Grupa 2: Debljina tanjura s;;; l mm i manje od 4mm hladno oblikovano.
Torziono naprezanje T=T/W. (120)
Unutarnji i vanjski promjer obraeni su skidanjem estica, a na
Tl unutarnjem promjeru bridovi su zaobljeni.
kut elastinog uvijanja (121)
a.= I G
' Grupa 3: Debljine l<llljura s=4 do l-l 111111. toplo oblikovan, opruga je sa
svih strana obraena odvajanjem estica. Bridovi su na unutarnjem
't u N/mm 2 torziono naprezanje u presjeku tapa ~700 Njmm 2 ,
T u N mm okretni moment opruge,
i vanjskom promjeru zaobljeni. Tanjuri imaju nalene povrine i time
w; u mm 3 moment otpora presjeka tapa pri uvijanju ::.::0,2 d3 , reduciranu debljinu s'.
a u rad kut elastinog uvijanja (opruenja),
l u mm duljina struka opruge, optereenju se tanjur izvana rastee, a iznutra stee (stlauje), sl. 168a
Pri
11 u mm4 moment inercije pri uvijanju ::::::0,1 d4 , Budui da naprezanja na rubu ne slijede proporcionalno veliinu progiba,
GuNjmm2 modul klizanja materijala opruge (tablicu 58, str. 145). tanjuraste opruge imaju zakrivljene karakteristike (sl. 169). U omjeru FfF0
na sl. 169 F predouje odgovarajuu silu tanjura, a Fb silu tanjura pri f=h.
Sila se uvodi na mjestima l i 3 (sl. !68a). Na mjestima 2 i 3 nastaju
3.5. Tanjuraste opruge kao tlane opruge najvea naprezanja Prema DIN 2092 jednadbe za pojedini tanjur grupe
l i 2 glase:
Tanjuraste opruge su prstenaste ploe stoasta oblika (sl. 168), koje se Sila opruge
sloene u stupove najee poveu kroz sredinu svomjakom. Njihova upotreba
protee se od steznih elemenata za valjne leajeve, do elastinog opruenja
strojeva i temelja. Tanjuraste opruge osobito su prikladne za velike sile i
male progibe.
F=k ~1[(~-[\(~-i_)+!J
o:D~ s S) s 2s
(122)

Normalno naprezanje
a) e}

~~~ o::1-[-P(~-
s -2s )+1J
1 (123)
ul = k - s

w ,
N orma/no naprezanje

. s
u2=k a. D~ J
N orma/no naprezanje
[
-P (~-{.)+1 J (124)

,_
u,=k-!.-J [(21-P)
a. D, so (~- 2s1 )+1J (125)
Slika 169. Teoretske karakteristike
pojedinanih tanjura prema DIN 2092

Slika~ 168. Tanjuraste opruge

o) pojedinaan tanjur grupe l i 2; b) pojedinaan tanjur s plosnatim nalenim
povrinama i reduciranom debljinom gru~ 3; cl stup tanjura u stalku reznog alata .
specifinasila c=k
o:-D;
[(h)
s
hf
2
( +l
s' - - - -3--+--
ss_2s
3 2
J (126)
 154 3. Opruge 3.5. Tllju.raste kao t/one 155
.'
F u N opruna sila u jednom tanjuru,
2
Pri konstantnom ili rijetko promjenljivom optereenju opruga se smije
u N/nun nonnalna naprezanja na rubu tanjura na mjestima l, 2 i 3.
al' q 1 , a "J.
defonnirati (stlaiti) do/=0,75 h. Pri tome nastaju naprezanja a 1 =2000do 2400
Vlana su naprezanja pozitivna. tlana negativna,
s u mm debljina tanjura, N/mm 2 Ako se ta granica prekorai, postoji opasnost da opruga sjedne.
h u mm progib pojedinog tanjura do izravnanja u ravnint4
Ju mm progib pojedinog tanjura, Kod promjenljivog optereenja mjerodavna su naprezanja a 2 i a 3 n~
"'P. 1 u Nfmm' fak1ori prema tablici 62. donjoj strani tanjura, jer se na tim mjestima javlja prskotina zbog umornostL
O=DJD. odnos promjera, Ova naprezanja moraju sa stanovitom sigurnou ostati ispod dinamike izdr..
k u N/rnm2 faktor elastinosti premajednadibi (127~ Za elik sa E= 210000
N/mrn 2 je k=923000 NJmm 2
ljivosti tanjura, tj. razlika izmeu gornjeg i donjeg naprezanja a.,= a,,- a.,
odnosno a03 = a03 - a., ne. smije za ~raktiki. neogran~u ~j ivost preko-
raiti doputeno napremnJe prema jednadbi (128). Pn tome Je a. odn. a,
najvee a a. odn. a 2 najmanje napre2a11je koje nastaje [jednadbe (123)
faktor elastinosti (127) odn. (124)] unutar jednog titraja.. Osim toga mora i gornje naprezanje "' odn.
a,, ostati ispod granice teenja materijala..
E u N/mm.t moduJ elastinosti materijala opruge {tablica ss. str. 142).
p Poissonov broj. materijala opruge = -0,3 za 2llave metate. Prema tome e biti:
doputeno naprezanje hodo. opruge (doputena razlika izmeu gornjeg
Za tanjure grupe 3 standardi upuuju na odgovarajuu literaturu. i donjeg naprezanja)
(128)

...
,.
D, D,
mm
4,2 0,4
mm '
Red A:

"""'"""'"
....
0,2
h F
N

,.,
210
mm

O)
'
.... .,.,...
Red B:

....
O,lS
h F
N

120
....o.
..
o.
mm

1BJ
mm '
--
RaS A:

mm
F
N '
mm
Red B:
meke opruge

mm
F
N

,....
doputeno garnje tu~prezanje
t1H u N/mm 2 vrstoa
uz (14=0.
".,.",.= <ry/S
hoda opruge za jcdnosrojcmo promjeDJjivo naprezanje
<16 =140. Nfmm1 m opruge grupe l,
710 N/mm' za opruge grupe 2,
(129)

... """ '""

1,6
0) '
3J
l) 2 =630 Nfl!llll' m opruge grupe 3. .
'" OJ .", 0,4
"' 63

..... ...
31 1,4
""" 2J 1,75 a faklor opadanja vr.stoe hoda opruge za jcdrtosmjcrno promjen-

....
12J 6,2 0,1 03 OJ 0)5 '100 1,6 2
71 36 4 21000 2J
'"" ljivo naprc:zao.jc.
1.2
8.2
9.2
M
l
OJ

...
OJS

''
800
l OSO
1300
OJ
0.6

0,4S
OJ
""
sso
420

"
'' l,?
2
~
...
.....
35000
"
l
lJ
~l
2J
2,8
11000
14500
=(),25 "' opruge grupe l
0,33 20 opruge grupe 2,
..... """
lJ
-o.so "' opruge grupe 3.
""' ......''
20 10,2
11,2
1,1
l ,lS
o,4S
..,,
OJ
15SO OJS
o.,~,,
'I7IJ

... ...
730
112 <l
' ,..2J 4
s
3,2
""" aT u N/IIIII11 granica tcecnja materijala opruge.

"""
125 64 87000 lJ 31000

-
ay= 1300 N/mm' za opruge grupe l,
,...
l~ lOOO 0,7
' l,l
'"'"" ' 4
''""'
"'" ...
lJ 72
1250 N/mm' za opruge grupe 2,

...."liJ
14.2
lOJ
lU
lJ
t,15
2
OAS
... ,,..
0,1 4000
l
l ;tS
l ;tS
...~ ,.,.
l
... ""
82
92
102
10
10
12
lJ
4
4,2
130000 '
'
4J
5,1
SJ;
41000
l .... S
1200 Nfmm' za opruge grupe 3.
faktor sigurnosti 1,3 do l.S u normalnim prilikama.
"'" 1"'000
""""
...
...

T&blka
20,4
,...
22,4

Q.
l
2,2S
2.5 l '""
1,1 '"" """' '
1.5
1,15

Faktori za taDjutaste Opni&!: pmna DIN 2092

1,15
lJ
1,4
-
2100

'""' ...
". Ill
177 " ''' ",_
14 .
111001111
10
6J
7 ..
12000
120000
. Kod promjenljivo optereenih tanj~tih opruga preporuuje se ovri
vanje povrine npr_ salimarenjem odn: .mlazom ellnih kuglica Na taj nain
optereene opruge treba ugraivati s. prednaprezanjem koje daje defonnaciju

. .
p z p z .... ,.,... 51. 1...

...'
6
6
' ,.. 7
.... ........
Sl 1'101 . St 1'10b
Sl. '""
SL l""'

'" .... ............

f--
!.l 1,00 1,04 O,Tl 1,35 1,60 F F nF F L{n.f)
F.

.... ..........
1,(17 1,13 0,711
....2JI 1.39 1,67 4.2

......"".,
r{IJ'J
1.6 !.ll 1,22
..... 0.79 1,43 J.7.4
"""'"""" J.- lf J if I{ij)

...,.. .... .....

1.11 Ll1 1,30 l.l 1.47

~
.
2,2 0,74
0.1~
1.22
l .ll
l.) l
l .lS
1,46
l.S3
M
........ IJO
1.54
1J1
1.88
1,9<
2,00
... 0.18 ~"
"'
F=sib. tanjum
n=broj
. .
po~ W!junt sk~J!eoi.h' u Utom tmidu u jedan pU.et
i =broj v oba, $!ljem pert:dl.tlih u stup~ ~j~m ili ;paketa O'fK\lP
156 3. Opruge 3.6. Cilindrine tlab1e i vla11e 157

J, =0,15 do 0,20 h, kako bi se sprijeilo nastajanje prskotina zbog umornosti Pri slaganju opruga u stupce dolaze do izraaja odstupanja mjera (tole-
materijala na mjestu l (sl. 168a), izazvanih preostalim vlanim naprezanjima u rancije) pojedinih tanjura, pa se one moraju uzeti u obzir u konstrukciji. To
opruzi. vrijedi i za tolerancije sila opruga. U tablici 64 navedena su doputena odstupanja
prema DIN 2093 te potrebna zranost izmeu svornjaka za voenje i provrta
tanjura.

3.6. Cilindrine tlane i vlane opruge

Slika 170. Slaganje tanjura u stupove
a) jednaki tanjuri izmjenino; b) jednaki tanjuri u istom smislu; e) jednaki tanjuri
izmjenino u paketima; d) razliite debljine tanjura izmjenino; e) razJiite debljine
tanjura izmjenino u paketima
Mogunost kombinacije stupca tanjurastih opruga pokazuje slika 170,
a sile stupca F, i progibe J., za razne naine sastavljanja daje tablica 63.
U stupcima s tanjurima razliite debljine najtanji tanjuri postiu najprije svoj
maksimalni progib. Sila F, ne smije stoga spljotiti najtanje tanjure. Ako se
to ipak dogodi, tada se za tako sloene opruge u stupac dobiva lomljena
karakteristika, jer tanjuri vie nisu elastini.
3.6.1. Hladno oblikovane tlane opruge od okrugle ice
Najee se javljaju cilindrine tlane opruge od okrugle ice. One se upotreb-
ljavaju npr, kao tlane i povratne opruge, ventilske opruge za mjerenje sile,
za ogranienje sile i slino. Slika 171 pokazuje izvedbu prema DIN 2095.
Do !O mm promjera ice opruge se oblikuju hladno, izmeu 10 i 17 mm
hladno i toplo, ve prema materijalu, tehnologiji izrade i veliini optereenja
(hladno ili toplo oblikovanje treba ugovoriti s pro izvoaem!). Standardne
promjere ice d vidi u tablici 55, str. 144.
DIN 2095 navodi: "Krajeve opruge koji slue za prenoenje sile na prik-
ljuna tijela treba tako oblikovati, da se koliko je mogue izbjegnu jedno-
strana optereenja s eone strane dijela opruge s, oprunim djelovanjem.
To se openito postie smanjenjem uspona na krajnjem izlaznom navoju ice.
Da bi se dobile dovoljne nalene plohe okomito na os opruge, odbruse se
krajevi ice do df4. Ispod d=0,5 mm krajnji navoji u pravilu se ne bruse..

Tablica 64. Dopu!tcna odstupanja IB.njurastih opruga prema DIN 2093 b) eJ

Reducirane debljine taajwa opruga grupe J
l'~,
"'mm l' 'l' 1'1 '1";1"
3,75 4,70 S,60 7,50
1
9.40 11.25 _13.10

J odn. J' lo=a+h odn. Fkod Zranost izmeu svornjaka z:a

Gro,. mm lo=a'+hmm f:::.0,75h vodenje i unutarnjeg promjera D.

0,3 ... 0,4 + 0.020 D, Znl.nosl

-0,030 mm ~

o.s ... 0,6 +0,025

-0,035 +0,075 +25'"/e
l 0,7 ... 0,8 +0,030
-0,040
0,9 +0,035
-O,Oll' -7.5%
,,_ . 14.2 ., e,
-0,045 d)
l +0.035
-0,045
\6) .. 18,3 0)
r, -~ 1>-Fn ~ r., !A.
2
1,1 ... 1.25+0,040
-O,OSO +0,10 20,4. .25,4
T ~ w,"\.
l .S 1,75+0,045
-0.05
l l
r
-!l FBI
-0,055
2 +0,050
+IS%
-7.~/e
28) O)
e =!Ci-'
..,.
~

J
-0,060
2.25 ... 2.5+0.055
-0,065
... 3,5+0,065
+0,15
-0,05
JI ... 64 l
-:l'
; f
-O,Q1S Slika 171. Hladno oblikovane tlane opruge
72 ... 127 2 eli krajnji navoji prilegnuti i brueni; b) krajnji na\'oji prilegnuti; e) odstupanja
J 4 .. 14 0;20 l 0.20 ~/.
oblika: d)' sile i duljine opruga
158 .!. Oproge 3.6. Cilindrine tlane i Plane 159

Kod tlanih opruga. naroito onih koje su izloene estim promjenama Prednost treba dati standardnim veliinama prema DIN 2098 (standardom su
optereenja, treba nastojati da zavreci izlaznih navoja lee meusobno zaokre- obuhvaene dimenzije Lo. L.. J., e i d).
nuti za 180", te da uvijek ima ukupno 4!, 5!, 6!
itd. navoja. Budui da
zavrni krajevi nisu elastin~ treba razlikovati ukupan broj navoja i.. od
brOJa navoja s oprunim djelovanjem ir U pomenutom DIN 2095 (slika 171) 3.6.2. llane opruge od okruglih ipki
je.;..=ir+2. Na sl. 172 prikazane su (uglavnom toplo oblikovane) tlane opruge od
Ako svi navoji lee jedan na drugom (dodiruju se), onda tlana opruga okruglih ipki prema DIN 2096. Od lO do 14 mm promjera ipke d krajevi se
ima stisnutu duljinu bloka Ls, :
bruse iz punog materijala (sl. 172a), a preko te mjere do J=60mm kuju se i
kod naslonjenih i bruenih krajnih navoja Lt,1 =i.. d (130) bruse ravno (sl. l72b~ Opruge se nakon toplog oblikovanja poboljavaju.
Tablica 66. Dopu11ena Olhlvpanj& u hladno oblikovane tWnl: Ofll'UF pmnA Dl N l09S i .a YillD: opn~ge on.:: .))}6
kad samo naslonjenih krajnih navoja L 81 =(i..+1,5)d (131)
.....
-.... -
tktP'~S~ odrtupanja
Lat u mm duljina stisnute opruge bloka., Dd D. u mm
;,.
d u mm
l.lkupan broj navoja.
promjer tice.
-
D.
..... """
l
pri onqm

.-~s,
-
l ......
nsmaWlja w= D~

doJs
.,
i
1 .... ~
"""
U jednadbe (130) i (131) ukljuene su izradne tolerancije +0,5 d.
U naelu treba da kod ispitne sile F. ostane jo minimalan razmak izmedu
navoja s oprunim djelovanjem, prema tablici 65.
,.,..
,.,..
ptd:o

,.,..
l,S de
4 do 6.3
6.3 do lO
10do

"
o.>
M
O.S
M
:tM
....
M
0.7
...,.
0.15
02

"-'
'
ll
02
0.25
O.J
0.35

l'
0.1
Q.l
0.15
O.! S
:::.IM
::JUS
:::0.15
:;;1).2
Doputena odstupanja za opruge obuhvataju promjer navoja D,,. duljinu 16. do 2S 0.7
l~ ....
O,)S
l
0.45
;t0.6
O.l
025
0.25
='-'
1.0
........
prdr:o 25 do 40
nestlaene opruge L 0 , silu opruge F, odstupanje osi opruge od okomiee e 1 , preto 40 do 63
6) do 100
lS
2.3
~ 0:.8
l~
1.0
;tt.s l 0.4
O.~
=.O.S
.:;0,8
odstupanje e2 u paralelnosti eonih ploha (sl. l7Ic) i to u kvalitetama grubo,
srednje i fr:no (tablica 66). Da bi proizvoa mogao odrati zadane sile, treba
preko
prtko 100 do 160 3S '-" l 2.3 : 0,9 j:l,l

mu ostaviti mjere slobodne za moguu korekturu pri izradi opruge. Za to mora

biti slobodno: ' ,. e .. ...... Oopl=lo odstup:M~jc
l ........
pri odooo5u Mlllllt&llja =D.J~
< Lq u Ollll
l
'"" preko 12

""'"'" ....
~ ll do !2 4 do ll 1 preko 12 4 do 12
kod jedne zadane sile na opruzi i propisane duljine L0 : i, i jedna veliina d
o
;tO; .tS l (1.15
ll
~ .... ~
do 9,6
li D. odn. D., prekO' 4<10 M 0,7 . 0.4 ;tC,! S 62
kod dvije zadane sile na opruzi: L 0 , i, i d ili D, odn. D. 6.3 do lo M ~M
~
:
l ....
preko ;t0,7

..
todo'16 O.S :t;I,O M O,S 02 O)
""'" ; :0,7 0,4
~
preko 16 do 2S 1,0

.... -.
0,1 09 .4 OS
~
preko 25 do 40 l) '
;ti.O l)
l OS
, 0,1

....~ 1.3
preko liO dr;~' 63

~
d

- .....,.
~s.
4 do 6
.xumm- 1 pdodom ~ wD..fd
""' ...ll -ll
preko
phtkO
pn:ko
prt:ko
63
lOO
160
250
do 100
do J(l(l
do 2.50
do 400'
'-'
6,4

3S
;t5,5
SS
ll
U
2.0
"-'
,.5.0
1.11
l.!!'
.4.l
6,S
l
l ....
~
1.0

>2.5
0.9
;t;l.4
2.2
3.5

-
l om do 1),5 fl.5d+:d'it 0,1S 1.00 1-"' preko .40Q. do 630 IS >> 1S lO S.O

........ 0.4d+Jtr .,.., ... 1,00 .DopuiUmo. ~puijl: od F 11 ~

r~

,.... ,....,
oi,O l
""'......
"" pli broju fr
i

. ., 4 D.IYOja
-JJ) ..., .... ..... l
lpJd.;o.:.

......
-
do lO preko lO: 1do4 do ll) 'PfdoiO
-~
do 1.6 o.Jd+XiPJ, .".
......... ...,, "-" 2do

...

...
tUA+J~ 0.10 ~ preko 0.S do l lA f:t9 " ll t l) ;! K i
dol.S
...,.....,
l do u 24 2<1 12 lO :;tiO
7

.... .... ~ 1.6do 2.}: 11 ll ll 9 19 <

6
do 4,0
lmm+J~ 0.02

., ...., ....
preko 25 dc 4,.(1
prdo 4.0 do 6.3
prdo 63 do lO ...
18
16
IS
13

ll
12
lO
12
ll
tO i
lO

3
'
7
1
:8
:
;


'1
7
'
3


;

....,
p!\\ko 4.0 lmm+XIPl, ... O,Ol ~o U) do l7 12 9 7 6 ~
do<)
..., . ,_
""" ..,
do
lnuu+Jt1 0,01 ..... kvalileta

,,
.
""'""
.... L, """'"
0,04Z... O.O~L,

prrk:o 10
do 17
l mm+Ad 1,1
o.oos o.m ..... !
0,022
'
(4.6)

M<> D.
tu' l
O,Ol D~
-
{lJ~

(tOl!:J.
l

,.
 :l.6. Cilindrine J!ane i rlalne 161

Krajevi opruga koji ostaju neobraeni (sl. 172c) moraju se prihvatiti posebnim
tanjurom (s urezanim usponom opruge). Za broj navoja vrijedi ono to je u Brukne tipke d mm 7 lO:iO.OS > liL . 20C.OS ! >20:t0.10
3.6.1. reeno za hladno oblikovane tlane opruge, ali je ;.. =i,+ 1,5.
., Dopu!tcna osh1p;tnj~ D,. D D.,

Duljina opruge stisnute do dodira navoja (duljina bloka) iznosi:

D,. D,.. D.

prci>o
mm
w;ifl
""""' ""
valjanih :tipli pri
\!.">8 ' w~S
Opruge od
bru.Scrtib ~ipl.:i pri
\\'.>8

Kod opruga od valjanih okruglih Sipki (slike 172a i b) l mm

i mm mm mm

.,.,,.
i
0$ l ~
0.6 O.S
L 81 ~(i",-0,3)d (132)
.,so ... l
l~
1.5
t.S
l~
6.1
0,3
l
l
l
l
1,2
1.5
kod opruga od brui!enih okruglih ipki (sl. 172a i b) ""
100 125 ;tU
l
2.3
2~ 1,1
l.l
1.7
2
125
"''
""' 2.2
)
JJ IS 2.2
Lo, ;?;(i", -0,4) d (133) "''
""'
"" ...
"" 2.6
U l
3:.'>
M
l~
2.1
2.6
3,1

kod opruga s neobraenim krajevima (sl. 172c) 1b F pri adanojaljim opruge za valjandipke; Itf,$ mm.+l1.04./i1)e+O.illF)
n bruktul tipke: :t(( l .S mm~J>.If..,) e+O.Ol F)
L.,,;?;(i",+l)d (134)
L 91 u mm duljina stisnute opruge (bloka) kada navoji lee jedan na drugom, ~qnuta duljina L., pri :zada.uoj:$lili opruge: U .S mm +0.04/tl
io:l< ukupni broj navoja, -
,.., ... o,oJ t.. (odgowiOI 1.7) <':=0.025 D, CodJ!IY>':lr<l 1.5)
d u nun najve(:i mogui promjer ipke. tj. ukljuivo plustolerancije (tablica 56,
str. l44i tablica 67). .,~

Zbroj najmanjih udaljenosti medu navojima 3.6.3. VlaIIe opruge od okrugle ice

s.=x. d. ir (135) Primjer izvedbe vlane opr11ge sa savinutim uicama prikazuje slika 173.
Opruga je namotana navoj uz navoj sa predoptereenjem F 0 Tek kada se
' opruga optereti silom F>Fo pojaviti e se zranost izmeu navoja. Do 17 mm
ir broj navoja s oprunirn djelovanjem,
x faktor u zavisnosti od odnosa namataoja wD"'d. Faktor je pri promjera ice opruge se u pravilu izrauju od eline ice za opruge, s predop-
W= 3 4 5 6 7 8 . 9 1() lJ J2 J3 14 tereenjern u hladnom stanju. Preko toga (kod veeg optereenja ve od
'
X=0,09 0,09 (1.10 O,ll 0.13 0,14 0,16 0,18 0,21 0,23 0,26 0,28 d= lO mm) namataju se toplo, a nakon namatanja poboljaju se. Poboljanjem
izvrenim nakon namatanja opruge gube prednaprezanje. Standardne promjere
ice i l<'lmm d ,idi u tablicama 55 i 56.

s- l n. llane opruge od okruglih ipki

a) krajevi opruge prilegnuti i bn.!!eni iz punog;
b) krajevi opruge prilegnuti. kovani i brueni; Slika 173. Ylana opruga namatana
e} krajevi opruge neobraeni
s predoptereenjem

Doputena odstupanja za opruge vidi u tablici 67, a za promjere valjanih

ipki DIN 2077 u tablici 56 na strani 144. Za proizvoaa moraju zbog Razliiti oblici us/ea prema DIN 2097 prikazani su na slici 174. Uice
mogunosti posrizavanja zadanih celiina ostati slobodne: duljina L0 i d ili ir jedne opruge u istoj su ravnini, ili su za 90' meusobno zaokrenute. Kod
 162 3. Opruge 3.6. Cilindrine 1lai11e i vlane 163

opruga sa savijenim uicama (sl. 174a do h) je ir= i,.,, a s prikljunim tijelima
(sl. 174i do m) je i,<i.,. Navoji s oprunim djelovanjem poinju nakon
izlaska iz prikljunih tijela. Punoj njemakoj uici (sl. 173, sl. 174bj daje se
prednost.
za silu F (tablica 66) i sila predoptereenja F 0 (ne procentualne vrijednosti!).
Doputena sila predoptereenja F 0 ;;;0,25 F. Proizvoau treba za nune korek-
ture ostaviti slobodno:
kod jedne propisane veliine sile u opruzi. propisane duljine L 0 i propi-
pisanog predopteieenja F 0 : ir i jedna od veliina d ili D. odn. D.,
kod dvije propisane sile u o pruzi: ir i jedna od veliina d, Dv odn. Du i F0

3.6.4. Proraun tlanih i vlanih opruga

Presjeci ice ili ipke preteno su optereeni na torziju. Prorauna je
utvren u DIN 2089:
. 8Dsr Gd
Idealno torziono naprezanje -ri= rrd 3 F . D'sr f (137)
'I["lr"

Maksimalno torziono naprezanje (138)

Promjer ice (139)

Slika 174. Oblici uica vlanih opruga prema DIN 2097 (brojevi oznauju odnos LH/Du)
a) polovina njemaka uica; b) cijela njemaka uica; e) dvostruka njemaka != 8D:,-i,F
uica; d) cijela njemaka uica sa strane dignuta; e) njemafka dvostruka uica Opruenje, hod opruge (140)
sa strane dignuta;}) kuglasta uica; g) kukasta uica sa strane dignuta; h) engleska Gd 4
uica; r) kuka uvaljan~; k) svomjak s navojem uvaljan; f) ep s navojem uvijen; Gd 4 f
m) plosnata uica ovijena Broj navoja s oprunim djelovanjem ir (141)
81Y,,F
Duljina neoptereenog tijela opruge LK ""(ir+ l) d (136)
4
LK u mm duljina neoptereenog tijela opruge (bez uica). Sile na opruzi F Gd /
(142)
i' broj navoja s oprunim djelovanjem.
promjer ice.
sv;,ir
d u mm
F Gd 4
Vlane
opruge proizvode se takoer u kvalitetama grubo, srednje i fino. Specifina sila c=-=--3
-. (143)
Dop~terta odstupnja za neoptereenu duljinu L 0 vidi u tablici 68, a za
f 8D"r
t1 u Njmm 2 idealnd torziono naprezanje. kod kojeg nije uzeto u obzir zakrivljenje
srednji promjer navoja D" i silu F nepredoptereenih vlanih opruga u tablici 66. ice,
Doputena odstupanja za sile predoptereenja F 0 : grubo 30 %, srednje 15%, ~ u Njmm 2 iorziono naprezanje, kod kojeg je uzeto u obzi~ i zakrivljenje ice,
fino 7,5 %. Kod predoptereenih opruga zbrajaju se doputena odstupanja k faklor _prema tablici 69, .
F u N sila koja optereuje oprugu.
Tablica 68. Do~lena odstupanja duljine Lo oepred11.11pregnulih v\aaaih opruga prema DJN 2097 G u N{mm2 modul klizanja (ta):>lica 58,.str. 145),
du mm promjer ice odnosnO ipke. (tablice 55 i 56, str.144),
Dopa:Jlc:l:lo odsl.upanje
grubo l srednje l fino D" u mn1: srednji promjer navoja,
L, pri odnosu namatanja v-=D,.td ir broj navoja s oprunim djelovanjem
mm preko 8 preko 8 preko 8 f u mm opruenje, hod opiuge,
4 do 8 do 12 4 do l do 12 4 do l do 12 e u Nfmm- specifina sila oprug~.

...
do 10 o.6 0.7 0,4 O.S O> 0,4
preko 10 do 05 M Ta blic::~ 69. Fak lori k za vlane i da&le vijeane oprup:- prema DIN 2089

""
0.8 1,0 M
preko 16 do 0.6 0,7 0,5
preko 25 do 40
1.0
lJ
l.l
1.6 OJ o.6
o.6
0,8 D./d l k D.ld l k D,./d. k D.{d k D,.iJ k D./d l k D.fd k
p,.; o 40 do 63 1,8 2.2 U 1.3 O.S 1,1
.,
preko 63 do 100 2,4 l.O l .!i 1,8 1,1 1,5 l
3.2
) !,SS
1,51
4
4.2 '
11,38
' 1,36 '-"
,".
6
6S
. 1.24
1.22
.1.16 12
l'"
ll 18 1.07

'" "''
13
preko l OO do 160 l,O 4,0 2..0 2,4 1,5 2.0
j 1,47 '9S 1.15
.lO
20 1.06
preko
preko
160
250
do
do
250
400
4.0
5,0
5,0
6,5
D
M
=1.5% od
l,O
4,0
2.0
2.5
2>
l.O
3,4
3,6 i 1,44 '' li 1.32
4.6 >.6
127
1.26
7
15
1.20
1,19 10
1,14
!,ll
14

"16 '"'
'"' " i JO
1.05
1.04
l preko 400 2% od Lo Lo l~~ od Lo ].8 1,41 . 4.8 l l,ll
'' 1.25 8 1.17 ll 1,12 1.08

".
164 3. Opruge 3.6. Cilindrine tlane i vlane 165

Dimenzioniranje mimo ili rijetko promjenljivo optereene tlane i vlane vrstoa hoda ice za opruge odnosno ipke kod tkd =0. Vidi slijedee
opruge (doputena naprezanja): podatke,
a . faktor opadanja vrstoe ice odn. ipke. Vidi slijedee podatke.
l. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.). Djelova(\jem tkd u N/mm 2 donje torziono naprezanje titraja,
F. na oprugu bit e r;=0,5 "...,, kod sile kod koje dolazi do dodira s koeficijent sigurnosti == 1,3 do 1,5 u nonnalnom sluaju.
navoja optereene opruge F 81 bit e -ridoo=0,56 aM. Vlana vrstoa O'M
prema tablici 55, str. 144. l. Hladno oblikovane tlane opruge od okruglih ica (vidi 3.6.1.)
Za promjere ice do d=5 mm, prema tablici 55, str. 144, vrijedi za
2. Hladno oblikovane vlane opruge od okrugle ice (vidi 3.6.3.). Djelova(\jem F. vrstu ice e
na oprugu bit e r;=0,45 u..,. Kod opruga namatanih s predoptereenjem nesamareno '=400 Nfmm 2 , a;:::0,23
ovisno je doputeno precl.naprezanje Tiodop od odnosa namatanja w i od samareno elinim kuglicama '=500 N/mm 2 , a;:::0,20
tehnologije izrade: vrstu ice FD
Namatanje na namatalici: r;odop=O,ll ""' kod W =4 nesamareno '=320 Nfmm 2 , a;:::0,33
=0,06 ""' kod w=12 samareno elinim kuglicama r""=420 Nfmm 2, a;:::0,20
namatanje na automatu: Tiodop=0,06 aM kod w=4 vrstu ice VD
=0,03 ""' kod w= 12 nesamareno rkH=460 N/mm 2 , a;:::0,27
samareno elinim kuglicama r""=580 N/mm 2 , a;:::0,23
Meuvrijednosti se interpoliraju. Vlana vrstoa ""' prema tablici 55,
str. 144. Za ice sa d> 5 mm nema jo dovoljno vrijednosti dobivenih pokusima.
Za opruge namatane s predoptereenjem valja odgovarajue upotrije- Preporuuje se stoga uzeti

biti jednadbe (137) do (143)! Tako primjerice prema jednadbi (140) izrau
nato opruenje (kod opruge) ne odgovara stvarnome. Stvarno opruenje
opruge iznosi ondaf- f 0 , ako je fo dio opruenja izgubljen predoptereenjem.
3. Tlane opruge od okruglih profila, veinom toplo oblikovane (vidi 3.6.2.). ako su ""'<'=> i '<>~> vrijednosti za d=5, kako su .u tablici 55, odn.
Djelovanjem sile kod koje dolazi do dodira stisnute opruge F Bl iznosi a) za ve naprijed, navedene. Faktor opadanja a prema naprijed navedenom.

plemenite elike, i b) za kvalitetne elike, prema tablici 52, str. 142, kod ice vrste A i B manje su prikladne za dinamiko optereenJe.
d = 10 20 30 40 50mm 2. Tlane opruge od okruglih ipki, najee toplo oblikovane (vidi 3.6.2.).
a) !;dop=830 810 780 740 660 Nfmm 2 Za ove jo nema dovoljno podataka dobivenih ispitivanjem. Treba
b) !;dop= 780 760 730 690 600 Nfmm 2 stoga uzeti priblino za
opruge od ipki bez greaka, toplo oblikovano, poboljano
4. Jllane opruge od okruglih profila, najee toplo oblikovane (vidi 3.6.3.).
Namatanje s predoptereenjem nije mogue. Djelovanjem sile F. na '=80 do 120 N/mm2 , a;=O,
opruge od tokarenih i bruenih ipki, kao i poboljane
oprugu iznosi Tic:lop=600 Njmm 2 .
'=200 do 300 Nfmm 2 , a=O.
Dimenzioniranje promjenljivo optereenih tlanih i vlanih opruga za prak- Za ipke manjeg promjera d=10 do 14mm treba uzeti vee, za d=60
tiki neogranienu izdrljivost (doputena naprezanja): manje vrijednosti, meuvrijednosti interpolirati. Za poveanje dinamike
U naelu ne smiju se, najprije, prekoraiti doputena naprezanja sa kon- izdrljivosti preporuuje se obrada samarenjem elinim kuglicama.
stantnom silom optereene opruge. Zatim, mora naprezanje hoda opruge, a 3. Jllane opruge od okrugle ice i okruglih ipki (3.6.3.).
to je razlika izmeu gornjeg i donjeg torzionog naprezanja r,.=r.,-r.. , Na vijek trajanja vlanih opruga utjeu oblik uica i prikljunih tijela.
ostati s dovoljnom sigurnou ispod jednosmjeme vrstoe hoda ice odn. Na prijelazima od iijela opruge na uice pojavljuju se dodatna naprezanja,
ipke. U tome je '~ najvee, a ''"' najmanje naprezanje koje se javlja u koja mogu biti znatno vea od onih same opruge. Zbog toga se ne mogu
toku jednog titraja loba izraunata jednadbom (138)]: navesti vrijednosti dinamike izdrljivosti DIN 2089, navodi k tome:
Doputena naprezanja hoda opruge, razlika izmeu gornjeg i donjeg Ako se ne mogu izbjei vlane opruge s titrajnim optereenjem, tre-
torzionog naprezanja ba birati hladno oblikovane vlane opruge s uvaljanim ili uvijenim drcima.
Ako su ipak iz konstruktivnih razloga potrebne uice ili kuke, tada pol umjer
tku-a tkd
(144) zakrivljenja na prijelazu mora biti to je mogue vei. Postigne li se granica
'tkhdop
s ridop treba raunati s tim da e se sila F2 nakon stanovitog vremena rada
166
opruge smanjit~ jer sila predoptereenja F0 poputa Nisu iskljueni ni
lomovi zbog umornosti materijala.
Za samo tijelo opruge vrijede ista doputena naprezanja kao i za
tlane opruge.
Ne preporuuju se toplo oblikovane vlane opruge. U naroitim slu-
ajevima treba se posavjetovali s proizvoaem opruga.
Proraun cilindrinih tlani/l opruga od etverokutnog profila: vidi DIN 2090.
3.7. Gwnene opruge
Gumene se opruge upotrebljavaju uglavnom za priguenje titraja i
udara, npr. kao opruge za temelje ili opruge uloaka elastinih spojki. Vulkani-
zirana guma izmeu metalnih ploa ili tuljaka moe se opteretiti na smik ili
tlak. Slika 175 prikazuje razliite oblike izvedbe, a slika 176 praktike pri-
mjere.
Guma (kauuk) .se ne moe komprimirati. Ona moe promijeniti svoj
oblik, ali ne i volumen. Kada bi gumu zatvorili sa svih strana ona bi izgubila
svoja elastina svojstva.
Da se olaka vulkaniziranje gumene mjeavine, dijelovi moraju biti pribli-
no jednake debljine, ali ne suvie debeli. Zbog zarezne osjetljivosti gume treba
izbjegavati otre bridove ili uglove (zaobljenja ili rebra povoljna su).
Kao materijal dolazi u obzir prirodna guma, buna-S, perbunau-guma i druge.
Buna i perbunan su sintetike gume (umjetna guma). Dugotrajnim djelovanjem
svjetla, topline i kisika guma stari i to tako da umjetna guma otvrdne, a
prirodna omeka, uz stvaranje napuklina Vlana naprezanja pospjeuju
starenje (vla.ne opruge izbjegavati!). Sintetika guma je manje od prirodne
gume osjetljiva na toplinu, ulje i benzin. Izmeu - 20" i - 70"C guma sml"l;!tva,
tj. postaje tvrdi' i krhka.
Slika !75, Osnonti oblici gumenih opruga
a) opruga sa sminim ploama: hl opruga sa smlnim tuljclma; e) tlana
d; U\'Ojno~smin<i opru~a: e) tl\';.ljno-smina opruga s ploama
3. Opruge 3.7. Gwnene opruge 167
Tok deformacije-naprezanja gume odreden je prema DIN 53504 (JUS
G.S2.127). Primjerice a 200 = 12 N/mm' znai da se materijal pri tom naprezanju
rastegne 200 \. Naprezanje a 100 je tada jednako modulu elastinosti, koji
znatno ovisi o tvrdoi gume. Tvrdoa se daje u internacionalnim stupnjevima
tvrdoe !RH. koji priblino odgovaraju konvencionalnoj Shore-A-tvrdoi
(DIN 53505 ili JUS G.S2.125). Shore-A-tvrdoa oznauje otpor kojim se mate-
rijal opire prodiranju krnjeg stoca sa D=l,3 mm, d=0,79 mm i o:=35. Na
primjer 40 Shore-A znai da je krnji stoac pri zadirnnju za 1,27 mm naiao
na otpor od priblino 4,4 N. Skala tvrdoe ide od O do 100. O Sbore-A
izraava najmanju tvrdou (dubina prodiranja 2,5A-rnm kod 0,56 N), 100
Shore-A najveu tvrdou (bez prodiranja kod 8,2 N). S praktiki dovoljnom
tonou moe se staviti: 50 Shore-A"'50 IRH. Vrste gume koje dolaze u
obzir za opruge tvrdoe su 40 do 70 Shore-A"'40 do 70 !RH. Metalne ploe
spreavaju gumene opruge da se pri tlanom optereenju slobodno popreno
deformiraju. Zbog toga karakteristike tlanih opruga ne ovise samo o tvrdoi
materijala, nego u velikoj mjeri i o oblikovanju. Stoga se modul elastinosti
. ..
:
1----~--
1
Slika 116. Mctalastik-opruga {((lrl FremhmhL'fff. Wcinheim/Bergslr.i
oprugcU: A okrugli letaj; B odbojnik: C dvomuJ; U~leaj: D uhratu!jac: E plosnal lehj:
F Me!aCone-leaj: G !>tOU$1 prinbni tuljac: H .Ela!'tikspojka
168 3. Opruge 3.7. Gumene opruge 169

E navodi u zavisnosti od tvrdoe i oblika (sl. 177). Oblik se obuhvata fakto-

rom oblika k, Onje odnos povrine preko koje se dovodi sila, i slobodne povrine.
Za opruge kao na sl. !75c je prema tome
0]1rugt1 .l p/ofrmJU
OplYmtm fUI Jal)i/;
st 11Su
Oproga
1 1<1/jdnu;
opu:re~ M Jnlik
s1. l?:lb
'
i
!
Tluflm Of'rl'$4
SL 11X
OptugiJ oplfrdffld
J..ri}Mjtm Iro smik
sl. 175d
4
faktor oblika k= ,P n/ =.!__ (145)
20'', pomaU :
Vrijtdi do
~.. s:>bijanja 40" okreta 1JY'.-.
dnl 4h ~~-~~~---~~~--~~--T~---~ ~-

Suprotno metalnim oprugama, gumene opruge imaju zakrivljene karak- ! T "11

,.",o,6S - -
t=F/A tr=F{A -;,., JI"-~
teristike. Pri malim defonnacijama moemo uzeti da je karakteristika ravna,
tj. sa konstantnom krutou e. Pri promjenljivom optereenju opruga se
ovruje, a njezina karakteristika odstupa od statike. Ovo odstupanje obuhva-
.._::__~~~
4KJr(; If
T,
111::r;ll,65 (R."-r')G

a se faktorom cp tj.: t u Njmm 1 smltno nap:r.~~:nje <1 u Njmmt tla&o .napm:aaje

F u N $ila Op1"Ugt T u Nmm mommt ~:nijanja OFI'IIF
E u NJmmi mOOul ~!Miino:lli G u N/mm1 modul klizanja
krutost opruge c=cp e,." (146) 7 u t'ld kut $n'likn ,_ u rad kut z.alueunja (IJ)NF
e u N/mm ili N mm/rad krutost opruge pri promjenljivom optereenju. A u m~ opn.~g;

-...
SJ!Qj11a Pl)vriina ,guma-metal h u mm visina
Cuu UNjmm i1J Nmm/rad krutost opruge pri mirnom optereenju., prema jednad~ R., r u mm J)(>ht. opruge= s u mm debljina CPf\l3!C
bi ( 106) ili (!07), str. l <Ul,
faktor korekcije kod
tvrdoe~ <Ul
q>~
SO 60 70 Shore-A
1,15 1,3 1,6 2,2
Na.prnanjt
Vb<ik .,._
N/mml NJ mm! ,...
Pu1111dno smirno
Nfmml
,...
UvOjuo smteoo

Njm.m1
Meduvrijednosti treba interpo~irati. -~

mimo op1erra!jt l .. 2 3 . . 5 \ .. 2 2
Jednadba (146) vrijedi za gumene opruge optereene na tlak i smik. p()VR.'mcmi udar l ... r.s 2..5 ... 5 l. .. 2 2
Statiki modul klizanja G treba uzeti sa slike 177.
U tablici 70 iznesene su jednadbe za proraun uobiajenih oblika
opruga i doputena naprezanja prema iskustvu. Proraun daje samo pribline
ltajno 1itrujno opte~
po$tl;mi $luajcvi o~ udata
05 ... 1
1 .. 2
l ...
3 .. 5
I.S
i 0,3. . o..s
0,$ ]
l
0..3 ... 1
o.s ... t.s

vrijednosti. Ako je potrebno, treba razgovarati s proizvoaima opruga.

"1-+-+-t-t-+-+-i'Y--1
.F l

Slik:.! .177. Statiki modul elastinosli E u zavisnosti od tvrdoe i od fuktor.t oblika., stutii!ld
mo~ui klizanja G u zavisnosti od tvrdoe
170 4. J. F1mkcija obliko~v-anje 171

4. OSOVINE I VRATILA

4.1. Funkcija, oblikovanje

Osovine (sl. 178a i b) nose na sebi mirujue ili rotirajue strojne dijelove
kao to su remenice, zupanici, rotori i sl. One mogu mirovati, tako da se
na njima smjeteni strojni dijelovi okree, ili da rotiraju zajedno sa strojnim
dijelovima privrnenim na njima. Osovine su optereene samo na savijanje i
ne prenose okretni moment!
!Irati/a (sl. 178c i d) na sebi nose strojne dijelove kao i osovine, ali se bJ
ovi djelovi stalno okreu te uvijek prenose okretni moment. Vratila su optereena
na savijanje i uvijanje.
Osovine i vratila s oentrinim U2dun.im provrtima nazivaju se uplje
osovine, odnosno uplja vratila (sl. 178 d).
Rukavcima nazivamo one dijeloveosovina i vratila kojima se oslanjaju
na leaje. Kratke osovine nazivaju se svornjaci.
Za prijenos snage izmeu pokretnih pogonskih i radnih agregata upotreb-
ljavaju se i savit/jiva vratila, DIN 44713, npr. za pogon brojila, mjerila brzine
vozila i brzine vrtnje, builica i drugih alata. Sastoje se od vieslojne iane
jezgre, koja se vodi u savitljivoj metalnoj cijevi. cl
Openito se osovine i vratila izrauju od elika St 42 (. 0460) ili St 50
(. 0545), a visokonapregnute od St 60 (C. 0645).
Kod veih zahtjeva dola7.e u obzir i C 35 (. 1430), 40 Mn 4 (. 3130),
34 Cr 4 (. 4130), 41 Cr 4 (C. 4131) i slino, dok se kod motornih voila
uzima 16 MnCr 5, (C. 4320), 20 MnCr 5, (C. 4321), 18 CrNi 8, (. 5421) i slino.
Upotreba legiranih elika isplati se kod titmjnib naprezanja (izmjeninog
savijanja) samo onda, ako ne postoji djelovanje zareza, jer su elici visokih
mehanikih svojstava veoma osjetljivi na takva djelovanja. Za izbor materijala
moe biti mjerodavna otpornost na koroziju.
Ravne osovine i vratila do promjera oko 150 mm izrauju se obino od
okruglog elika tokarenjem, ljutenjem ili hladnim valjanjem. Deblja ili viestru-
ko stupnjevana vratila izrauju se kovanjem i skidaqjem estica. Rukavd i ;)

prijelazi s jednog promjera na drugi se prema zahtjevima lino tokare, bruse,

poliraju valjanjem, tiskanjem ili tepanjem. Najoptereeniji se povrinski kale
(jezgra mom ostati ilava) i najfinije obrauju. Osovine i vmtila od legirana
elika visoke vrstoe nisu nita krua n<;g<> ona od obinih konstrukcionih
elika, jer im je modul elastinosti jednak. Suplje osovine i vratila s promjerom
provrta od 0,5 d su za oko 25% laki nego puna vratila, ali moment otpora
iznosi jo uvijek oko 95 %. Slika 178. Primjeri za osovine i vratiJa . .
VISokowrane osovine i r;ratila od n= 1500 s- 1 moraju biti kruta, kruto a) nepokretna Puna osovina; b) okretna puna osovina: e) puno vratilo; d) uplje
ulezitena i izbalansirana. vratilo
172 4. Osovine i ''rati/a 4.2. Rukavci 173

Protiv uzdunih pomicanja osiguravaju se osovine i vratila stupnjevanom 4.2. Rukavci

promjenom promjera (stupnjevanjem), postavnim ili sigurnosnim prstenovima.
Naizmjenino naprezanje na savijanje osovina i vratila izaziva pri svim
promjenama presjeka, utora i slino stalnu opasnost od loma zbog umornosti
(djelovanja zareza!). Vrna naprezanja mogu se smanjiti raznim prikladnim
mjerama pri oblikovanju. Visina vrnih naprezanja za razliito oblikovane
prijelaze, utore, vidljiva je na slici 180. Vrna naprezanja stvaraju se i zbog
napreanih ili vrue navuenih glavina. Smjer toka sila koje prolaze kroz
za!litna cijw fJO!JMskrJ
4.2.1. Nosivi rukavci
Rukavci (slika 181) kod osovina ili vratila su cilindrina, konina ili
kuglasta rotaciona tijela koja se u leajima okreu ili miruju (pokretni ili
nepomini rukavac).
Nosivi rukarci su optereeni popreno na os rukavca. Rukavci koji se
nalaze na krajevima osovine ili vratila nazivaju se eoni rukavci, a unutar toga
unucarnji ruka~:ci.
Ojaanja (\jenac) ili stanjenja, slue za preuzimanje malih uzdunih sila kao
strano aksijalno osiguranje poloaja. Visina vijenca najee iznosi a=0,1 d, a irina
b=0,1 do 0,15 d. Umjesto vijenca moe" se napreati i prstenove ili kod
umjerenih sila postavne prstenove osigurati vijkom ili zatikom (slika 182).

Slika 179. Savitljive vratilo

osovinu ili vratilo mjerodavan je za vrstou. Iz primjera na slici 180 vidi se

kod kojeg je oblika prijelaza tok skretanja sila najblai i time najmanje smanjuje Slika 181. Nosivi rukavci
vrstou oblika. Isto se tako moe zarezima za rastereenje (E na slici 180) a) cilindrini eoni rukavac; b) cilindrini unutarnji rukavac s ojaanjem; e) cilindrini
tok sila blae skrenuti. unutarnji rukavac; d) konini nepokretni rukavac; e) kuglasti pokretni ili nepokretni
rukavac

Slika 182. Prstenovi kao ojaailja vratila

~

e~-
a) stezni prsten; b) postavni prsten DIN 1705 a)
sa dva za 135 pomaknuta zatika s navo-
jem; e) postavni prsten DIN 1705 s konanim
za tikom

Slika 180. Zarezno djelovanje i tok sila u osovinama i vratilima

O'ro 1" 1 nazivno naprezanje: a.,, 1"" naprezanje izazvano zareznim dje]ovanjem Slika 183. -Rukavci ruica
a) uvijan s vijanim nastavkom; b} uprean; e) s konusom i vijanim nasravkom
Preporuuje se kod naizmjenino na savijanje optereenih osovina i
vratila kontrolirati tok sila, jer se najee nalazi mogunost poveanja vrstoe Kuglasti rukarci omoguuju kutnu pokretljivost osovine, ali zbog nepovoljnog
oblika. Prioritetni promjeri za osovine i vratila proizlaze iz standardnih brojeva trenja nisu prikladni kao rotacioni rukavci. esto je iz proizvodno-tehnikih
DIN 3 (JUS A.A0.001). Standardne brzine vrtnje pri optereenju za remenice razloga ili zbog vezanja .uz materijal korisno da se rukavac izrauje posebno
i klinaste remenice vidi u DIN 112, (JUS M.C1.250), a za alatne strojeve u s vijanim nastavkom ili-nastavkom koji se upreava, npr. rukavac ruice prema
DIN 804 (JUS M.Cl.253). slici 183.
174 4. Osovine i vratila 4 .3. vrstoa 175

Standardizirani su: cilindrini krajevi vratila DIN 478 (JUS M.Bl.090), savijanja. Sile F proizlaze iz sile koja se javlja na zubu, vlane sile remena,
konini krajevi vratila DIN 749 (ISO/R 775) i DIN 750 (ISO/R 775), krajevi teine dijelova koje nosi i slino. O odreivanju njihove veliine bit e
vratila za mazne pumpe DIN 746 (ISO/R 775), za zupane pogone DIN 783 govora kasnije u odgovarajuim poglavljima.
(ISO/R 7751 za elektrine strojeve DIN 42943 (JUS N.G0.020 i 021), za pomone
strojeve DIN 73031 (ISO/R 775), za jednodjelne postavne prstenove DIN 705,
a za dvodjelne DIN 708.

4.2.2. Potporni rukavac

Potporni ili uporni rukavci aksijalno su optereen~ te slue kao podupora
osovine ili vratila Za male pritiske zadovoljava pun uporni rukavac (sl. 184a).
Budui da je brzina .klizanja na obodu najvea, a u sredini nula, rukavac se
nejednako troi i ne ostaje ravan. Teoretski je u centru povrinski pritisak
beskonano velik, to moe dovesti do potekoa prigodom podmazivanja

a) U
Slika 185. Momenti savijanja u opasnim presjecima osovina i vratila
a) primjer s jednom silom; b) primjer sa dvije sile

Slika 184. Potporni rukavci

a) s punom nalenom povrinom; b) s prstenastom nalenom povrliinom; .<.
e) s prstenastom nalenom povdinom i leastom potpomom ploom; d) kuglasti
rukavac

Upotrebom prstenastog potpornog rukavca (sl. 184b) smanjuje se ovaj nedo-

statak. Povoljno je da se kaljeni ruka vac oslanja na potpomu plou, kaljeno ili
od lijevana eljeZa.. Leasta uporna ploa (s na sl. 184c) nastavlja se
(podeava se) sama prema potpomoj kliznoj plohi Kuglasti rukavci (sl. 184d)
podeavaju se isto tako sami kao rotacioni rukavci. Nisu podesni zbog nepo- ,
voljna trenja
r.,
Slika 186. Moment saVijanja M ako sile u ramim ravninama (osovina. ili vratilo crtana
4.3. vrstoa je tako da je ra.Ulanjeno u iimeu opasnih presjeka)
F. horizontalna sila; F vertikalna sila; "' F 8 reakcije u osloncima; M. momenti
4.3.1. Momenti savijanja i uvijanja, momenti inercije i momenti otpora sila F.; Mrmomenti sila Fr; 1 ... 4 opasni presjeci

Osovine i vratila treba smatrati nosaima na dva oslonca, s pojedinanim
silama F. Na mjestima leajajavljaju se reakcije FA i F 8 . Na slici 185 oznaeni
su opasni presjeci grafiki i pomou brojeva Opasnim presjecima treba smatrati
sve presjeke na mjestima promjene promjera, na mjestima utora, lijebova
itd., a kod ravnih (glatkih) osovina i vratila na mjestu najveeg momenta
Ako sile F ne djeluju u jednoj ravnini, pojedine sile rastavljaju se u
horizontalne i vertikalne 'komponente F, i F, tako, da se stvore dvije ravnine
sila. Momenti savijanja M, i M, u tim meusobno okomitim ravninama
zbrajaju se geometrijski (sl. 186) na pojedinim presjecima u rezultirajui
moment savijanja M. Radi boljeg pregleda momenti su crtani u smjeru sila
 43. ;rstoa 177

(povrine presjeka), iako stvarno djeluju okomito na povrine presjeka. Rezul- Za proraunavanje naprezanja na savijanje i wrziju potrebni su momenti
tirajui moment savijanja je onda mjerodavan za proraun vrstoe. Isto atpora presjeka W protiv savijanja i W. protiv tor=ije. Jednadbe za njih su u
tako mogu uzdune sile, npr. aksijalna komponenta sila zupanika s kosim tablici 71. Pored toga dani su i momentiinercije potrebni pri proraunavanju
zubima, izazvati u presjecima dodatna vlana ili tlana naprezanja. deformacija.
odvoltu1}1 snog l
4.3.2. Priblini proraun na torziju i sa1ijanje
Preporuljivo je da se za torziono optereeni dio vratila najmanji potrebni
promjer d odredi unaprijed prema iskustvenim vrijednostima doputenih napre-
zanja. Iz uvjeta da je ~,=T/W.=~,..,., dobiva se za vratila sa W.,.,0,2d 3
potreban

najmanji promjer (147)

dmin u mm najmanji doputeni promjer vratila u podruju optereenom ok rel~

nim momentom,
T u Nmm pogonski okrelni moment.
t,d~p ". Njmm 2 doputeno torziono naprezanje prema tablici 72.

Slika 187. Tok okretnih momenata u vra1ilu Ako su projektom odreene dimenzije osovine ili vratila, preporuljivo je
da se prije nego to se raunski provjeri vrstoa oblika, izvri piblina
Budui da vratila prenose uvijek okretni moment, optereena su i na kontrola na savojnu vrstou prema iskustveno dopustivim naprezanjima (tablica
torziju (uvijanje). Okretni moment ne prolazi obino cijelom duljinom vratila. 72). U pojedinim opasnim prosjecima iznosi:
Dovodi se preko pogonskog strojnog dijela (npr. remenice), a odvodi preko M
drugih strojnih dijelova (npr. zupanika), slika 187. naprezanje na savijanje ar=w (148)

Tablia 71. Momenti W i W: protiv $1\vijaoja i tot!ije. te momenti tnctdjc J, i 1, mmih praJek4 osonna -i mu ila
Ur u Nfmm 2 naprezanje na savijanje u opasnom presjeku,
M u Nmm moment savijanja u opasnom presjeku.

W u mm 3 moment otpora opasnog presjeka. (vidi tablicu 71),

- i
Glati:o
muilo
Vnililo;
utor<HU
Vratilo'
provrtom

D' dd'
<mlbljeno
".m,
rtJ
"""""'
"'""
-P<Wigonsko
-tilo Pl

D!
Poligo&o
vmtilo PC4
Vm osovine ili vratila

N>:poi:.Mne osovine od tellU St 42 .. SO (. 0460 . , C. OS4,S)

Okretne owvine od elika St 42. _. :SO{. 0460 , <:;, tlS4Si

'Transmisijska w.tilA od b!:iika Sl42 {C, 0460')

,...,
-
-
12. "18
.,
qfi<ofo

SO,,. lOO
30 ... 60
~----

JO ... oo

"'..... .80"'
:liO,! lP Vmtila dizalica cd ~iki St SO {C. OS<IS) lO . 40 .. fil
<liO,Iof ~o.- ::l),tSn:

~--
D, VMib prijomomik,a: 00'~1!~ S!60(C,064S)ili~b:::!ib
Vnuih'- f\!nih iplica ta ~pasto!13lervom od &tllka S!: 70 (C. 0745)
60 . ., lutl
100 . 1~1

:uf >t:O,.U.* ~lW ::tOW, ~o.w-:

Teoretski se svi presjeci mogu tako dimenzionirati da u njima vlada

<~<O.OSd" q,{t,CSd >=!O.l)1S0:
jednako naprezanjena savijanje. Iz uvjeta za presjek x a,=M,}W,=a,.,,
moe se za w,. .. o,1 J! na bilo kojem mjestu x izraunati promjer presjeka:
""'0.050:-t.lJ>l/

::::(!.ld' :.:0,1.1" ~2/t ::::O,tD!-l.4D!;: "10.,14.0:: promjer -o...,or~ne ili natila (149)
178 4. Osovine i vralila 4.3. VrstDa 179

Tako konstruirana osovina ili vratilo bila bi parabo/aid (okomito rafirani toiZiono naprezanje prema (152),
dio na sL 188). Potrebno je, meutim, dobiti proizvodno i funkcionruno odnos koji pokazuje nain naprezanja na savijanje i uvijanje.
pogodan oblik sastavljen od cilindara .i stoaca tako da to ne dovodi do Treba staviti:
3a:~~0.48 kod naizmjenino promjenJjivo.g savijanja i nepromjen~
podrezivanja paraboloida. Pretkovanim osovinanw i vrati/ima jednakih napreza-
ljie tornje ("o "0,4).
nja na savijanje uteuju se materijal i obrada. :<::~1,47 kod naizmjenino promjenljlvog savijanja i jedno-
smjerno promjenljive torzije (Cli):::;0,7),
~3 kod naizmjenino promjenljivog savijanja i naizmje-
nino promjenljive 1or'zije (llo~n
~lika 188. Osovina ili vratilo s jednakim
naprezanjem na sa~ijanje Pomou faktora a 0 prilagouje se torziono naprezanje naizmjenino pro-
mjenljivom naprezanju na savijanje. To znai da se moe pomou faktora "o
preraunati torziono naprezanje T1 u odgovarajue jednakovrijedna promjen-
ljivo torziono naprezanje. Ako je vrst savojnog i uvojnog optereenja jednaka
(na primjer obje izmjenino promjenljive ili objejednosmjerne), onda je <Xo"'l.
Cvrstoa oblika u 0 kao dinamika izdrljivost odreenog presjeka osovine
ili vratila iznosi:
Cvrstoa oblika (154)
4.3.3. vrstoa oblika

U opasnom presjeku vratila mogu nastati:

M, a u N/mml vrst <>a oblika odreenog presjeka,
naprezanje na savijanje o-,=w (150) crN u N/mm.z dinamika naia:mjeninQ promjenljiva izdrljivost
tablici 73, .
materijala prema

b, faktor kvalitete povtiline pmna slici 189,

vlano ili tlano naprezanje (151) fi., faktor zareznog djclo""1ja prema (ISS),
q.,=R odnos naprezanja prema(IS9~
do.
k faktor za granlcumtoooblika
torziono naprezanje (152) "2,1 kod dijelova s optm:6mjem na savijanje.
~ 1~6 kod dijelova bet opteretenja na savijanje.

ur> a, t: 1 u N/mm savojno, vlano~ ttaoo i torziono naprezanj~

2

Mc. T u Nm uzimajuCi u obzir pogonske udare ili vrijednosti najveih vrnih

momenata savijanja m torz.ije za od.reeni pn:sjek. Faktor zareznag djelovanja /(~ (155)
uMuna sila u odgovarajuem presjeku, 1+#X
moment otpora odgovarajueg presjeka protiv savijanja, odno- ""' koeficijent oblika """"" prema slikama 190 do 193. Osim toga tn:ba
sno tornje (mblica 71) umravati: ,..,".3 za zupastelkllnaste profite vratila, "1,4 za poligonske
A u mm,z povrina odgovarajueg presjeka. pror.Je Wltila (odg<>'-ajute oblil<e vidi u mblici 711
Q radijus ekvivalentnog zareza je karakteristina vrijednost zareme osjetljf..
Pri istodobnom optereenju na savijanje i uvijanje zamiljamo da ona vosti materijala pmna mblici 73,
izazivaju samo normalna naprezanja, nazvana ekvivalentno ili reducirano x reducirani .gradijent (pad) nap""""ja prema (ISU) do (158) kod:
naprezanje. Time je optereenje vratila svedeno na optereenje na savijanje.
Prema hipotezi o najveem deformacionom radu pri promjeni oblika iznosi:
savijanja 7."'2/d+2/Q (156)
vlak/tlak 7."'2/Q (157)
ekvivalentno naprezanje a,.,=.J o-;+(3iX~) t~ (153)
torzija xr:=2/d+ l/Q (158)
a"*-~ u N:mm 1 ekvivalen1no treducirnno) naprezanje,
a~ u N/mm
2 gornje naprezanje promjenljivog optereenja To je najvee nor~ x u mm -l reducirani gradijent (pad) naprezanja,
mal no naprezanje koje nasl:aje u presjeku. naime: d u mm najveipromjer presjeka,
a.,=a,-+a t,1 u mm polumjer zaobljenja dna zareza (vidi slike 190 do !93}..
 4.3. c,rstoa 181

Tablica 7.1. Dinamika vl3no-II:I11:1 n~izmjcnino promjenljn<~ izdrlljivosl .,..,... i r.uJijus s" ckvivalcnlnos mr~ZOJlibvih m:u~rij:1b 6 dl0.05 0,07 0.1 0.15
' &F q!t
~fffi1J
(dik) 6
l l
aw Nm1m! 300 .150 .... 450
. ~ --~-_;_~~---ll_~ l_~ j~ -~~~i -~
~5
!jJ ' )
i/ l
- -- ---------- ,., - ----
~ m'm M!'": ~i~~
1200
5
l l Q07wm l l
-
a os N/mmJ
,,. mm
---------~
170
. ""
-,
210

--o.os -- o:oo--~~~~ -~;-~3 ;o:0251 o:~--- o:o;~ o:ot.~---~ ' l

il
7
41
5 7
J l 1/
q/t
02 O. IS 0.1.2
i' 0.09
4 0.3
i :
415~
4
l / i / lJ 7 J J l
4 l
4
~?e~'
y " 7 0,5
/1/ :/ / 0.2 I7 17 1/ l

!"~ ""'
/ /
4 / j J lJ
l/
0.3~
~; l/
' 3
/ / / /1/ / ~ "' JI/ l/

1:~ t-r'
~
1--.!
1'-
- / /
b
0.5 - l
<Dv
/ / /
/
~
[' ' v '/ 1 / 2
v
~
l 'i'-- ld34 2
v ./i v /
r.: N
:
!Sv
v
~ ..-2 2 l/
15 ~ e;;,
l/
_.,.
li '"\ '
l
r -.;.\ i' 1
OG a7 aa qg 1~ l
!. l'l;~:-
l~
"
1'-

i
i

l
"r12
"""d/D-
Slika 190. Koeficij<!nti oblika-~ r kod via tila s razliito
oblikovanim prijelazima s \'eeg na manji promjer
0,4 QS 0,6 0.7 0.8 qg
-d/D-
Slika 191. Koeficijenti oblika o;..r kod
i l' l vratila s utorom po obodu~
l 1'- 3,0
"'1111211l 1W IIIIJ N/mm'
lli Illi
n(+-}Jir
4I1J fli} 2,8
ama vrsloa aN-
Slika 189. Faktor utjecaja kvalitete povr~ine bP u zavisnosti od vlane vrstoe uM elika
lg Zq'
l' .

(kvalitete pomina, vidi u tablici 26. strana 78) ~2,8

... !8
:::.16
" i'
Jednadba (156) vrijedi za dijelove vratila optereene na savijanje, jed-
-~ l4
nadba (157) za dijelove bez savojnog optereenja, jednadba (158) za dijelove ~rt
Slika 192 Koeficijent oblika ~r kod vratila
vratila optereene iskljuivo na torziju. s poprenim provrtom ~lD
Ako je Q<0,5 mm, onda u jednadbama (156) do (158) treba ipak uvrstiti DJ 112 O) 0.4 1/5
"'*'<s fl/d-
Q=0,5 mm, jer se tok sila ne lomi otro oko zareza, nego prolazi u luku
oko njega. Ako su vlana odnosno tlana naprezanja u i naprezanja na savijanje u,
Kod glatkih dijelova vratila bez utora je Q= :JJ, pa u jednadbe (156) do konstanta, kao to je to kod osovine koja miruje, onda re biti u,Ju =l.
Ako ne djeluje vlano ili tlano naprezanje ve samo naizmjenino pro.tjen-
.>.
(158) treba uvrtava ti 2/Q =0. Kod utomih osorina ili dijelova vratila (dosjedni
klin, klinasta vratila, utori ozubljenih vratila) moe se priblino uzeti da je ljivo naprezanje na savijanje, onda je u"fu,=O (isto naizmjenino optereenje).
Q"'t/2;i;bf2 (t=dubina utora odnosno zubca, b=irina utora). I kod napreanih U dijelovima vratila koji su optereeni iskljuivo na torziju, stavlja se u"/ u =0
glavina (sl. 193a) treba uvrstiti Q=0,5. kod naizmjenino promjenljivog T., u"fu =0,5 kod jednosmjerno promje~lji
vog T 1 , u"/ u._= l kod Iiepromijenljivog ~ . U ovim sluajevima treba uzeti
Odnos naprezanja (159) uekv~ 1,5 1' 1 La ispravno dimenzioniranje mjerodavna je:
a~ u N{mm 2 srednje naprezanje ti1rajnog optereenja. Ono je jednako konstant- Sigurno_st protiv umornosti S0 = u 0 / uckv (160)
nom (mimom) normalnom naprezanju kojem se superponira naizmje-
nino naprezanje. U normalnom sluaju su lo \'lana ili 1lana Uobiajeno su: S 0 ;;;2 kod u,,fu,=O do 0,25,
naprezanja a. Naelno, u pojedinim presjecima vratila je a,.=
=0,5 (a,+ad) sa ad kao najmanje nonnalno naprezanje ciklusa pro- S0 ;;; 1,7 kod u"fu,>0,25 do 0,75,
mjenljivog optereenja (donje naprezanje),
ar- u N 1mm 2 gornje naprezanje ciklusa promjenljivog optereenja =a+ ar S 0 ;;; 1,4 kod u"Ju,>0,15 do. l.
182 4. Osotine i vratila 4.4. Deformacij'e 183

b)

+- y~ l
Nadalje proizlazi na mjestu x
kut nagiba:

JT-1---,--J
Slika 195. Progib uklijetenog glatkog
Kod x=O nestaju lanovi sa x.
tapa

oblik A oblik 8
Slika 193. Koeficijenti oblika a., r kod 'Tat ila
a) s napreanom glavinom (za presjek x prema slici 190): bl sa zarezom s otrim
bridovima za uskonike; e) s blagim prijelazima; d) s utorima za pero, odnosno
utorima za dosjedni klin

4.4. Deformacije
L
4.4.1. Deformacije zbog sila savijanja Slika 196. Qso\;na ili vratilo zamiljeno rastavljeno. tako da postaju dvije konzole

. Osovine i vratila izloena su savijanju zbog djelovanja sila F (sl. 194). Kod viestruko stupnjevanih osovina ili vratila s jednom silom izmeu leaja,
Duga i tanka vratila mogu esto biti dovoljno vrsta, ali deformacijom prema slici 196, zamiljamo da je osovina ili vratilo uklijeteno u hvatitu
mogu da remete funkcionalnost. Tako npr. mogu da dovedu do odstupanja u sile F i da je kao konzola savijana reakcijama u osloncima duljina /A i /8
zahvatu kod zupanih prijenosnika ili do zagrijavanja u kliznim leajima
zbog rubnog pritiska. U kritinim. sluajevima treba prema tome prora~ati
progib i kosi poloaj rukavca. Prema iskustvu treba da progib ispod hvatita
. FA( il
Progib u osloncu fA= E J;;"+~+--y;;-+
/~-il /~-/~ ) (l
63)
3
sile iznosi /~0,00035 L (manje vrijednosti pri n>25 s- 1), i (vidi sl. 196)
tan PA. 8 ~0,001 do 0,002 (manje vrijednosti kod dugih kliznih leaja, a velike fA u mm progib ispod FA. Progib fa ispod Fa treba proraunati na isti nain.
kod kratkih kliznih leaja; vidi 5.1.6.). FA u N sila oslonca leaja (reakcija),
J u mm duljina stupnja od FA,
E u N_;mm 2 modul_elastifnosti materijala vratila, za elik ~210000 N/mm 1 ,
. Gladak tap dobiva prema slici 195 na mjestu x Jr u mm 4
moment inercije odgovarajueg presjeka vratila prema tablici 71,

progib: F/ ( x
y=6EJ, 2 - 3 /+r
3
x') (161)
I~pod sile F iznosi:
strana 176.

F progib (164)
~L l _1~
l :----~ ---- l
Sada treba odrediti pojedine kutove savijanja p1 , Pz ... pomou jednadbe
} 'etaslib>a linija
(162). Za stranu A. na slici 196 je, na primjer:
f..------- L --------.j

Slika 194. Progib osovine ili vratila i kosi poloaj rukavaca u leajevima
tan.{J 2 tan {J 3
 184 4. Osodtfe i lTelift1 4.5. Krilina hrz;na l'rlnje 185

~rema tome: tan :x=JA~J. kut zakretanja =~E-

l Tl
(167)
L (165) G I,
tan flA=tan (E{J-:x) a u rad kut zakretanja.
(166) G u Nfmm 1 modul klizanja materijala vratila. za elik h:nosf~SOOOO Nfmmz,
T u Nmm torzioni moment u odgovarajuem dijelu vratila,
Sa stranom B treba postupiti na isti nain. l u mm dio duljine vratila s konstantnim momentom inercije i torzije.
Budui da su kutovi savijanja veoma maleni, moe se stavili da je lt u mm 4 moment inercije protiv zakretanja u odgovarajuem dijelu vratila.
tan "'"'"' tan IJ"'-IJ, odnosno tanpA",EfJ~oc (oci p u radijanima). prema tablici 71.
Konzolno uleitene osovine ili vratila smatraju se, prema slici 197, da su Druga vratila, npr. transmisiona, deformiraju se znatno ve pri razmjerno
uklijetene u osloncu F" tako, da se kao prije stvaraju dvije konzole. malom torzionom momentu. Ova promjena oblika izazvana deformacijom
dovodi zbog elastinosti vratila do nepoeljnih torzionih titraja strojnih dijelova
F montiranih na vratilu (djelovanje kao kod ravnih torzionih opruga, vidi 3.4.).
-f] ++E Za:to se ograniuje kut zakretanja prema iskustvu na veliinu :xfE/=0,25 /m.
ako 2:J oznaava ukupnu duljinu dijela vratila koji je torziono optereen.
F8 Slika 197. Progib osovine ili vratila kod konzol-

]j::;;;;:::::::~==j=:=::;;f1'-
~~--- r ~
!
nog uleitenja
Kod osovina i vratila koja su optereena sa vie sila, pregibi se prorauna
vaju pojedinano, za svaku silu F 1 , F 2 ,... posebno, te se onda izmjeri.
vrijednost J na mjestu najveeg progiba (dobiva se crtanjem elastine linije).
S kutom nagiba treba postupiti u istom smislu.
Ako sile djeluju u raznim ravninama, treba pojedine pro gibe J1 , J2 ,
. i kutove nagiba p,, p,, ... te momente savijanja (vidi sl. 186) na odgovara-
juim mjestima geometrijski zbrajati.
4.4.2. Deformacije izazvane tnrzionlm silama
Torzionim momentom zakreu se meusobno presjeci vratila. Dva presjeka
u razmaku l glatkog dijela vratila (sl. 198) zakreu se za kut :x= T If(G I,).
Kut zakretanja stnpnjevanog vratila (sl. 199) iznosi:
4.5. Kritina brzina vrtnje
4.5.1. Fleksiona kritina brzina vrtnje
Osovine i vratila, zajedno s masama koje su na njima smjetene, predstavljaju
fleksione elastine opruge. Djelovanjem neke vanjske sile poet e te mase vibri-
rati vlastitimpriguenim titrajima (vidi sl. 157, str. 141). Prilikom rotacije javljaju
se periodini impulsi centrifugalne sile. Ovi impulsi odgovaraju brzini vrtnje,
a nastaju radi toga jer se stvarni poloaj teita ne poklapa s teoretskim.
Do toga dolazi zbog neizbjenog odstupanja stvarnih mjera od nazivnih,
u granicama, doputenih odstupanja. Ako se sada sluajno poklopi pogonska
brziria vrtnje sa frekvencijom vlastitih titraja sustava koji tvori osovina ili
vratilo sa JIIasaiDa smjetenim na njima, nastat e rezonancija. Uz nemiran
hod vibrirat e osovina ili vratilo, poveavajui stalno amplitudu titraja,
sve do loma. Rezonantu brzinu vrtnje nazivamo jleksionom kritinom brzinom
vrtnje, n.,. Preciznim balansiranjem i krutom izvedbom moe se danas raditi i
u samom -kritinom podruju. Ova metoda je, meutim; upotrebljiva samo u
posebnim slu~jevima. Ako je fieksiona kritina brzina vrtnje """' manja od

Slika l9K Uvijanje gJa1kog

dijda vratila
Slika 200. Titranje osovine ill vratila zbog premjetanja teita
u elastina linija; b amplitude titranja elastine linije; m masa montirana na vratilu:
Slika !Y9. Za prorauna vanje kUla uvij~mja stupnjevanog Hatila ~ teite mase~ Fr centrifugalna sila~ F( centrifugalna sila nakon pola okretaja
186 4. Osovine i vratila 4.5. Kritina brzina ~rtnje 187
. i

pogonske n, mora pri putanju stroja u pogon i zaustavljanju biti podruje 4.5.2. Torziona kritina brzina vrtnje
kritine brzine vrtnje brzo prijeeno. Dugake i tanke osovine i vratila imaju
visoku fleksionu kritinu brzinu vrtnje. Kako iz {109a), strana 141, proizlazi, Vratilo s masama koje su na njemu smjetene ravna je torziona opruga
frekvencija vlastitih titraja sustava zavisi od krutosti e i od masa m koje koja e poeti vibrirati priguenim torzionim titrajima ako ju izloimo koleba-
vibrifaju. Sami impulsi i sile koje djeluju Fj , fi, ... ne utjeu na kritinu njima okretnog momenta Ako kolebanja okretnog momenta odgovaraju brzini
brzinu vrtnje! vrtnje kao to je to kod zalomljenih vratila stapnih strojeva, doi e i kod
torzionih vibracija do rezonancije. To e nastati kada pogonska brzina vrtnje
Fleksiona kritina brzina vrtnje bude jednaka vlastitom titranju sustava. Torziona kritina brzina vrtnje n.,u
jednaka je opasnost za mogunosti loma kao i fleksiona Impulsi okretnih
n. ... ~~Jr=~Jf
(168)
momenata ogranieni su ipak na posebne sluajeve.
"trli U S
K
_,
fleksiona kritina brzina vrtnje,
faktor naina lei~tenja = l za osovine i vratila koja se slobodno
Torziona kritina brzina vrtnje

l
lltrit ~-
2x
Je -
1
(169)
okreu u leajima (slika 201 a), = 1,3 za osovine obostrano uvriene
(slika 201 b), =0,9 za konzolne uleitene osovine ili vratila (slika 201 e), n..r1, u s- 1 torziona kritina brzina vrtnje,
e u N/m krutost sustava koji vibrira., e u Nm/rad krutost vratila.
m u kg masa sustava koji vibrira, J u kgm 2 .moment tromosti mase vratila, ukljuivo mase dijelova smjetenih
g u cmjs 2 zemaljsko ubrzanje =981 cmfs 2, na vratilu.
/ 0 u cm najvei progib izazvan teinama masa strojnih dijelova smjetenih na
vratilo ili osovinu. Uzimajui u obzir oznake dane na slici 199, izraunava se krutost iz
jednadbe:

C) ~=.!_I i (170)
e G I,
l e u Nmm/rad krutost vratila,
G u N/mm 2 modul klizanja materijala vratila ~soooo N/mm 2 za elik,.
l u mm duljine pojedinih stupnjevanib dijelova vratila,
Slika 201. Shematski prikaz razliitih u1eitenja osovina i vratila
'
l / 1-U nun4 polarni .moment inercije pojedinih popreoib presjeka (tablica 71
str. t76).
a) okretno u leajevima; b) obostrano uklijeteno; e) konzolne

Pri proraunavanju fG pomou jednadbi (163) i (164) [u (164) je toj]

smiju kao sile koje optereuju vratilo ili osovinu biti uzimane u obzir samo
teine masa Ne smiju prema tome biti uzimane u obzir vune sile remena,
sile koje djeluju na zube zupanika itd! Fleksiona kritina brzina vrtnje
neovisna je od toga da li su vratilo ili osovina u horizontalnom, kosom ili
vertikalnom poloaju!
Budui da teina vlastite mase vratila ili osovine nije pri proraunu
uzimana u obzir, izraunata kritina fleksiona brzina vrtnje lei iznad stvarne.
Razlika koja se stoga javlja poveava .se s poveanjem progiba izazvanog
teinama masa. Zato se osovine i vratila nastoji dimenzionirati tako da
izraunata kritina brzina vrtnje n.,u lei uz dovoljnu sigurnost iznad ili
ispod stvarne pogonske brzine vrtnje. Za sustave kod kojih su na tekom vratilu
ili osovini smjeteni laki strojni dijelovi, dobit emo tonije vrijednosti n,.,,,
ako u proraunu uzmemo u obzir i vlastitu teinu vratila, odnosno osovine.
To emo uiniti tako da emo teine parcijalnih dijelova vratila ili osovina
nadomjestiti silama s hvatitem u leitu svakog parcijalnog dijela Ali ni to
nije potpuno tono, jer je vlastita teina zapravo kontinuirano optereenje.
 S. l. Treuje pmlmuziumtil' muzilJa 189

2. Sulw trerlje, ako izmeu dodirnih povrina nema oksidacionog sloja, sloja
vlage, niti bilo kakvog drugog stranog sloja (slika 202a).
3. Tekue trenje, ako se povrine nalijeganja ne dodiruju, a vrbove njihovih
povrinskih hrapavosti razdvaja nosivi tekui ili plinoviti meusloj (slika
202c). Ako se potreban tlak za noenje stvara samo gibanjem tijela,
S. LEAJI onda ga nazivamo llidrodinamii'kim, ako pak nastaje pumpom s posebnim
pogonom, onda l!idi'Ostarikim. Trenje koje pri tome nastaje je trenje zbog
5.1. Trenje, podmazivanje i maziva viskoziteta (ilavosti) materijala nosivog meusloja.
4. Mjeovito trenje nastaje meu povrinama nalijeganja ako postoji djelomino
5.1.1. Trenje trenje vrstih tijela, a djelomino tekue trenje (slika 202b). Mjeovito
trenje nastaje pri suvie sporom gibanju (kod .pokretanja i zaustavljanja),
Osovine i vratila imaju oslonce u kliznim ili valjnim leajima. Leaji suvie visokom optereenju ili nedovoljnoj koliini tekuine, odnosno plina.
se podmazuju da bi gubici trenja, a time i zagrijavanje, bili to manji. Pod
trenjem se prema DIN 5281 podrazumjeva otpor koji se javlja izmeu povrina
nalijeganja dvaju tijela i suprostavlja se meusobnom gibanju bilo klizanjem, 5.1.2. Podmazivanje i maziva
bilo kotrljanjem ili valjanjem (trenje gibanja - kinetiko trenje), ili onemoguuje
gibanje (trenje mirovanja - statiko trenje). Radi olakanja klizanja povrina nalijeganja, te radi smanjivanja ili ak
Za leaje znaenje ima samo trenje gibanja. K tome se rauna i startno sprjeavanja troenja, upotrebljavaju se maziva. Ona treba da omree klizna
trenje u poetku gibanja i trenje zaustavljanja na kraju gibanja. U trenje mjesta, da prianjaju uz materijale, da razdvajaju hrapavou izazvane meusobne
gibanja spadaju slijedee vrste trenja: neravnosti povrina nalijeganja, da sama imaju nisku unutarnju ilavost, da ne
nagrizaju materijale i da ih tite od korozije, a da po mogunosti i hlade,
L Trenje klizanja, kada povrine nalijeganja klize jedna po drugoj (klizni prenose pritisak, brtve i tite maziva mjesta od neistoa i vode. Kao maziva
leaj, klizna vodilica kod alatnih strojeva). dolaze u obzir:
2. Trenje kotrljanja, kada se dva elastina tijela (na primjer od elika) kotrljaju 1. Tekua maziva (ulja). Ona openito udovoljavaju najbolje zahtjevima i
Jedno po drugom. Zbog elastine dofonnacije nastaje iz teoretskog tokastog esto se s njima moe ostvariti hidrodinamiko podmazivanje.
ili linijskog dodira povrinski dodir koji daje klizni udio (valjii koji se 2. Masti za podmazivanje su plastine tvari kod kojih su metalnim sapunima
slobodno gibaju izmeu dvije vodilice). ili materiji za zguavanje dodana ulja.
3. Trenje valjanja, kada se valjaju dva tijela jedno po drugom, pri emu je 3. Mjeavine vrstih maziva s uljima ili mastima. vrsta maziva u prahu
uee klizanja i kotrljanja odreeno unaprijed zakonima gibanja (valjni mijeaju .se s uljima ili mastima. Slue kao tankoslojno mazanje pri poteko-
leaji, bokovi zupanika). ama uhodavanja.
4. Kruta maziva su krute tvari u prahu ili u obliku ljusaka, koje dobro prianjaju
uz klizne povrine i time im poboljavaju klizna svojstva. Najee se
upotrebljavaju u spoju. s uljima, mastima, umjetnim masama, na primjer
oJ grafit i molibdendisulfid.
5. Umjetne ";"se s kliznim sposobnostima. U obzir dolaze: poliamid PA. poliacetal
Slika 202 VJSte trenja
a) suho trenje bez sloja koji razdvaja nalene POM, politetrafluoretilen PTFE i fluoretilen-propilen PFEP, koji se upotreb-
b)
povrine; b) mjdovito trenje; djelomino suho, ljavaju za klizne tranice, leajeve. brtvila kod vratila i zupanike. Osim toga
djelomino tel<1le trenje; e) tekue trenje (plovno mogu se kruta maziya dodati (inkorporirati) umjetnim masama da bi im se
trenje) s meuslojem koji razdvaja poboljala klizna svojstva, na primjer grafit ili molibdendisulfid za blazinice
l pomini dio; 2 mirujui dio; 3 medusloj;
4 gibanje; 5 optereenje
od umjetnih masa.
eJ
6. Suhi tanki mazi"i s/ajevi su vrsta maziva u tankim slojevima (TSF) koja
slue kao trajno mazivo, iskljuujui mogunost zagaivanja dobara koja
Poznate su nadalje jo slijedee vrste trenja: se prerauju, kao to su ivene namirnice ili tekstil.
l. Trenje vrstih tijela, pri kojem se vrsta tijela dodiruju neposredno. Na njiho- 7. P/inori. Ponekad i zrak slui kao mazivo kliznih leaja kod malih brzohod-
vim povrinama je oksidacioni sloj ili sloj krutog maziva. nih strojeva.
190 s. ldaji 5.1. Trenje podma:ivanje nw:ivtJ 191

Najvanija maziva za leaje su ulja. Naje!!e se daje prednost jeftinim Dinamiki viskozitet mok se mjeriti pomou viskozimetra s kuglom. kod kojeg se kugla
mineralnim uljima u odnosu na sintetika ulja. Svakom gibanju tekuine spu!ta kroz cijev napunjenu uljem za ispitivanje. Vrijeme sputanja je izravno proporcionalno
dinamikom viskozitetu,
suprotstavlja se unutarnje trenje. Ako dvije povriine podmazane uljem klize
jedna l"' drugoj, onda se i pojedini uljni slojevi pomiu meusobno uz Osim dinamikog, postoji i kinematski viskozitet v nekog ulja, pod kojim se
trenje. Sto je trenje vee, to je tzv. ilavost tekuine vea. Ta ilavost tekuine podrazumjeva odnos dinamikog viskoziteta 11 prema gustoi ulja Q.
naziva se visko=itet.
Sloj tekuine izloen trenju, kao to je npr. nosivi medusloj (mazivi sloj) Kinematskl viskozitet v=!!.
kod hidrodinamikog podmazivanja, moe se zamisliti da je sastavljen od Q
tankih slojeva slino snopu medusobno pomaknutih igraih karata (sl. 203). N s
Pri njihovu meusobnom uzdunom pomicanju nastaje izmedu pojedinih slo- Ako se rauna l! ukg;m', a iz l N= l kg! m/s' proizlazi za l kg= l-~-
m
jeva smino naprezanje T, ija veliina zavisi od vrste tekt>ine (ilavosti tekuine)
i od razlike brzina pojedinih slojeva. to je vei pad brzine, to je vee smino . Ns2/m Ns
dakle Q u dobiva se
naprezanje r. Kao mjera za viskozitet mazive tekuine u gibanju oznaava m 3
m4
se dinnmiki viskozitet '1 kao ono smino naprezanje koje bi nastalo kad internacionalna jedinica za kinematski viskozitet
izmedu dva sloja razmaknuta za jedinicu duljine (l m) postoji razlika u brzini
od jedne jedinke brzine (l m/s). Ns/m 2 mz
Prema slici 203 medusobni razmak dviju povrina je lJ.)', a njihova razlika Ns 2/m 4 s
u brzini l!.v. Prema torne imali bismo kod povrina u razmaku l (jedna jedinica
Konvenciooalno je do sada vrijedila, prema engleskom faiaru SEokesu. nazvana jedinica
duljine) pad brzine v=LlvfLly. Ako pri ovome padu izmedu pojedinih slojeva
1 St(Stokes)=l cm'/s. Nadalje je l StIOOcSt (centistokes) i tako:
djeluje smino naprezanje t i ako se pretpostavlja da su smino naprezanje
i pad brzine v meusobno proporcionalni (Newtonova tekuina), onda bi 1 m2/s= lO" St=l06 eSt
smino naprezanje za jedinicu brzine iznosilo ~=tfv; prema torne je: Ns2
Budui da je openita gustoa. ulja Q"' 0,9 kg/dm3 =900 kgfrn3 =900 - m 4- ,
dinamiki viskozitet moe se pri preraunavanju kinematskog viskoziteta u dinamiki upotrijebiii
slijedea skraena veliinska jednadba:

dinamiki viskozitet
1f=0,00 St Pas=0,0009 eSt Pas (171)

Ako, na primjer, neko ulje ima kinematski viskozitet v=SO eSt, onda je dinamiki visko-
zitet:
a . Si) eSt
~=0,0009 Cl Pas?(),(J45 Pas
Slika 203. Pomicanje slojeva tekuine kod bidrodinamikog podmazivanja (a su zamiljeni
slojevi tekuine koji se meusobno pomiu kao sloaj igraih karata)
.Ovo prerannavanje potrebno je sto'ga to je kinematsld viskozitet, iako
Ako se uvrsti" u Nfm2 =Pa (Pascal), Liv u m/s iLly u m, tada proizlazi beznaajan za tehniku podmazivanja, gotovo iskljuivo moe nai u podacima
internacionalna jedinica za dinamiki viskozitet proizvoaa ulja. .
2
Sva tekua maziva s porastom temperature postaju rijeda, to znai da
N/m N se njihov viskozitet smanjuje. Zbog toga se mora viskozitet uvijek na2:naiti u
-,-==z
ms m
s= Pas (Pascal-sekunda)
ovisnosti o temperaturi. Tako,.na primjer v, 0 =63 eSt znai da kinematiki
m viskozitet ulja na t=50C iznosi v=63 eSt. Na slici 204 prikazane su promjene
Konvencionalno je do sad<t vrijedila u tehnici jedinka k;
m
s, Tada jel k~ s=9.S'
m
Pas.
viskoziteta nonnalnih ulja u ovisnosti o temperaturi. Viskozitet raste takoer i
s tlakom ulje, ali se taj porast jedva oituje do 40 M Pa= 40 N/mm'.
esto se upou:ebJjavalo i poaz {Poise, Pl prema francuskom fiziaru Poiseuille. Postoji i Od vanosti je jo! stinite, kao temperatura na kojoj se ulje poinje
odnos t Pas= WP iii l Pas= l daP (dekapoaz) ili J Pasx lO" cP (centipoazl. Dakle: skruivati, p/amite kao temperatura na kojoj se zapali uljna para, ali ne i samo
ulje, te postojanost prema starenju, kao neko odredeno poveanje ostatka uljnog
l Pas= lO P= JO' cP koksa u ulju nakon odredenog vremena.

Kao maziva ulja dolaze u obzir:
L D~stilati,. koji seo dobivaju destilaciJom. produkata zemnog ulja. Oni su
pr!kl~dm_ ~o 40 C, te se upotreblJaVaJU kod Jednostavnih prijenosnika,
kliznih lezaJa, zglobova i kliznih putanja.
2. M ~z~va ~/ja A .DI~ 5 J5~5 (JUS B.H3.~ 13 i 31 ~) s vrelitem viim od onog
koJe. unaJU destxlac1ona ulja. Ona ~u kva!1t~t1vno 1spod destilata, a i jeftinija su.
ImaJU v~lo ~obru spos~b':ost P.nanJanJa 1 podmazivanja, pa su pogodna za
podrna~lvan)e ~tal~o SVJeim .uljem, te za protono podmazivanje do 50 e.
3. Rafinatz su ulja ~la s~ SV?Jstva poboljana rafinacijom (ienjem). Oni
?dovo.IJaVaJU naroc1to .v1sokt~ zaht!evuna sposob':'osti podmazivanja, posto-
Janosll m~vog sloja 1 !:ostoJanostl prema starenJu. Standardizirana su kao
maziva ulja e. UpotreblJIVOSt i preko 50 "e.
m 2. M azive masti na bazi natrijeva sapuna. Struktura im je vlaknasta, dobra
' sposobnost podmazivanja, ali se otapaju u vodi. Temperatura upotrebe je
Slika 204. Ovisnosl viskoziteta
normalnih ulja o temperaturi
(prema NiemannCameronwVogelu)
4. ?'girana ulja su rafinati ili sintetika ulja kojima su dodani razliiti aditivi
IZII!edu ostalo& dodaci za visoki tlak koji poveavaju otpornost na visoki
tlak (grafit, Cinkov sulfid, molibdendisulfid, fosfor, te spojevi fosfora,
sumpora 1 klora).
5.1. Trenje podnUJzivanje maziva 193
5. Sintetska ulja su umjetna ulja. Stinite im je nisko, imaju pogodan odnos
viskozitet-temperatura, naroito povienu postojanost prema starenju, vie
plamite nego mineralna ulja. Budui da su veoma skupa, upotrebljavaju .se
samo tamo gdje normalna maziva zatajuju. I sintetska ulja mogu se legirati
aditi vima (vidi pod 4). Od sintetskih ulja najbolje karakteristike viskozitet-
temperatura pokazuju silikonska ulja, te se iroko primjenjuju ( -70 e do
+ 250 e, v50 = 25 do 350 eSt). Sposobnost umreavanja je manja. Osobito
dobro djelovanje pokazuju pri podmazivanju umjetnih masa, kao to su
poliamid i polistirol.
M>lzive masti su mineralna ulja zgusnuta pomou metalnih sapuna. Sapu-
nasta graa (vrsta pjena od sapuna) obavija kapljice ulja, te ih samo u
najmanjim koliinama oslobaa za podmazivanje. Za vrijeme gibanja istisne
se ulje iz pora i podmazuje. Pod saponiflkacijom podrazumijeva se openito
kemijska reakcija izmeu masnih kiselina i mineralnih soiL preteno kalcijevim,
natrijevim ili lilijevim.hidroksidima. Postoje prema torne masti kalcija, natrija
ili !itija. Svojstvo masti da se moe nanositi u slojevima i da se lako plastino
deformira, oznaavamo kao konzistenciju, koja se izraava pomou penetracije.
Na 25 e mjeri se dubina prodora.ispitnog stoca i ona se izraava u deseti-
nama milimetra. Na primjer, penetracija 310 znai da ispitni stoac prodire u
mast za 3100,lmm=31 mm. Odleane masti dajupenetraciju mirocanja, a
prethodno gujeene daju penetraciju valjanja. Maziva mast je to bolja, to je
manja razlika izmeu tih penetracija. Penetracija valjanja tekuih masti. koje su
veoma meke, je 355 do 475 (razred konzistencije l do 3), tvre masti od
85 do 205 (razred konzistencije 4 do 6~ Konzistencija se porastom tempera-
ture smanjuje, ali ne u onoj mjeri kao viskozitet ulja. Masti u tehnikoj
upotrebi su:
l. Mazive mtisti na bazi kalcijeva sapuna. Udovoljavaju jednostavnim zahtjevi-
ma podmazivanja od -35 e do + 50 e, ne o tapaju se u vodi, pa su
za
pogodne podmazivanje na otvorenom (graevinski strojevi, kolsko posto-
lje i jedaostavni klizni leaji). Naknadna podmazivanja potrebna su u
kraim vremenskim razmacima. Za valjne leaje pogodne su od .:_ 20 e do
+50'C.. .
-30 e do +.110 e. Pogodne su za llizne i valjne leaje, ali pristupom
vode se ispiru.
3. Mazive masti na bazi litijeva sapuna. One su kratkovlaknaste strukture
i ne otapaju se u vodi, njihova temperatura upotrebe iznosi -30 e do
+ 125 e, a kratkotrajno (do 100 sati ukupno) i do + 140 "e. Sadre
primjese koje im daju sposobnosti za visoke pritiske.
4. Mazive masti na bazi kompleksne saponifikacije. Ima vie metalnih sapuna
(barij/kalcij ili litijjmagnezijjstroncij), koji kemijski meusobno stvaraju
komplekse (spojeve). Ne otapaju se u vodi, a njihova temperatura upotrebe
je -25 "Cdo + 150 e. Za klizne i valjne leaje su neogranieno upotrebljive.
Zbog visoke eljene dolaze u obzir samo tamo gdje zataje jeftine mazive
masti.
 5.2. Klizni leaji 195
194

5. Blok-masti (briketne masti). To su tvrde masti izraene u obliku kvadr-.1,
koje se umeu u komore kliznih leaja. Njihova penetracija iznosi 20 do 85.
Temperatura upotrebe do 160 e. Upotrebljavaju se u valjaonicama za leaje
valjanih staza, kod kalandra (strojevi za valjanje) za preradu umjetnih
masa i gume, u principu kod tekih, sporohodnih strojeva s vruim leajnim
mjestima.
Kruta maziva imaju vlastitu sposobnost podmazivanja. Grafit i molibden-
disulfid kao tvari sa slojevitom mreastom strukturom (slojevito postavljeni
mali lamelasti djelii) najznaajniji. su. Upotrebljavaju se tamo gdje se ne moe
postii hidrodinamiko podmazivanje, to znai kod malih brzina .klizanja,
gibanja amo-tamo ili odamih optereenja, to bi probilo inae maziVi sloj.
I pri nepovoljnim kombinacijama materijala, kao to je elik po eliku,
korisno je djelovanje krutih maziva, zbog razdvajanja povrina nalijeganja.
Klizni slojevi krutog maziva koja vrsto prianjaju ne mogu se tako lako
istisnuti kao uljni sloj, ak ni na veoma visokim temperaturama, na kojima
znadu zatajiti i sintetska ulja. Svemirski letoVi mogli su se svladati samo
upotrebom krutih maziva.
Lamelasti djetii krutih maziva. mogu se meusobno lako pomicati. Mnogo-
brojne lamele ulaze u udubljenja povrinske hrapavosti kliznog materijala i
prianjaju uz materijal tako da se nalene povrine vie ne dodirujtL Nedo-
statak je, meutim,. u tome da se oVim maziVima ne mogu postii tako niski
koeficijenti trenja kao s hidrodinarnikim podmaziVanjem.
Molihdendisul]'ul MoS2 moe se upotrebljavati od -180 e do +450 "C,
a ako nema pristupa zraka, ak do 650 ~e. U trgovinu se isporuuje u obliku
praha ili umjeani u masti ili ulja, u obliku paste. Koeficijent trenja u leaju
pada s poveanjem optereeqja izmeu O,o2 i 0,12.
Grafit je graen od atoma ugljika, a prema MoS, bolje vodi toplinu,
ali mu nije tako velika mo prianjanja, jer djeluju samo adbezione sile.
Grafitom se ne povisuje sposobnost primanja pritiska masti i ulja kao sa MoS2
Najee se upotrebljava s drugim nosiocima ili mazivima. Grafit se proizvodi
u pahuljicama ili u prahu i znatno je jeftiniji od MoS 2 Na 400 e poinje
da oksidira, te izgara iznad 550'"C u ugljini dioksid.
Du/etilni metali (jako deformabilni), kao to su aluminij, kositar, olovo ili
bakar u prahu, te koloidno srebro, mijeaju se s maziVima i sprijeavaju kod
mjeovitog trenja. troenje kliznih povrina.
5.2. Klizni leaji
Idealno. je hidrodinamik~ pod~van~ ulj!lln_tVid~ 5.1.1. str. l~), jer
se. tada ne troe klizne po~rme. NosiVI maztvt ulJ~ sloJ, moe nastati samo
onda ako se izmeu povrina nalijeganja oaini uljni klin i ako je ~~a
klizanja dovoljno velika. ,J>Iiv~je" kliznih P?"~ina m.oe se usporedill sa
skijanjem na vodi. GtbanJem 1 koso postaviJemm S'ri.Jama prema. vo<_J~oj
povrine proizvede se dovoljno visok tlak vode, kOJI moe nostti skijasa.
U kliznim leajima taj zadatak preuzima ulJni kili!. . . .
Na slici 205 prikazan je nain nastajanja nosivog uljnog sloja. U Sta:'j~
mirovanja rukavac lei ekscentrino u blazinici leaja (slika 205a), stvara;uc1
klinast pra<;iep. Prostor izmeu blazinice i rukavca ispunjen je mazivim uljem,
koje. za vrijme gibanja mora da stalno dotie. Kada se rukavac pone
:./
,
Slika 2QS. Poloaj rukavm kod ramih brzica 1<rtlljio; " je debljina ulj110g fil""' u. s.a.,nom
dijelu klihasta prociJopa
okretati trenje vrstih tijela (suho trenM prel_azi .najprije u m,je?vito. trenje
(trenje pri pokretanju). Povriila rukavca nost ulje koje prumJa 1 tlai ~ u
klinast prcx;jep. Zbog toga u procjqlu raste tlak, knji rukavac pre!fiJeta
(ekscentrino) u jednu stranu. Porastom brzine wtnje _povei;a~ se .' tla~.
rukavac se uzdie i poinje phvati na ~ stvorenom uijnom sloJI.l napna~Je
debljine Iro {sl. 205b). Mjeo.vito trenje pn:fazi na taj n.a<:in u t~ strenJ.e.
Brzina vrtnje pri kojoj se dogaa taj prijelu naziva se prije!OZ11fl brz111a vrtnJe.
Dalj)m porastom brzine ~Je ~njuje_ se ekscentri~tet (sl. ~5c), a ~od
zamiljene beskonano veltke brzme vrtnje rukavac bt. ak centnno rotl~O
u blazinici. Slika 206 prikazuje karakteristika koeficijenf!l trenja ka~ flll_'kctJU
.brzine vrtnji' (Stnbeckova krivulja). U
:: podruju J vlada mjeovito trenje (pod-
l ru<;je oskudnog ~mazivanJa). T o'?t
ll n", oznaava pn]etaznu brzinu v_rtnJe.
it Podruje 2 je podruqe hidrodin;nrukog

5.2.1. Hidrodinarnika teorija podmazivanja, leaji s viestrukim kliznim povri-

J podm~vanja u koje~ je k~t<;ijent
nja UVjetovan samo V!SkoZl~etom
tn:
maz.t
nama, utori za podmazivanje va ulja, a poveava se s bmnom vrtnje
Leaji slue kao oslonci rukavca osovina i vratila. Raziikuju se nosivi Jr:dlnl rrtn~ li (porast sminog naprezanja u _slojeviJ!lll
, 2 tekuine). Slika 205e pokazuJe razdto-
leaji za radijalne sile(poprene sile) i uporni ili potporni leaji za aksijalne Slika 206.. Koeficijent trenja u_ ovisnosti bu tlaka ulja, koja je jednaka povr-
sile (uzdune sile~ Rukavci rotiraju podmazani uljem ili mastima, eventualno o brzini vrtnje pri hidrOdlnamikom pod-
krutim mazivima u tuljcima ili blazinicama leaja, izloeni trenju klizanja. lnazivanju "(krivulja po Stribecku) inskom tlaku na blazinicu.

".
196 5.2. Klizni /eaji 197

Debljina mazivog uljnog sloja h0 (vidi sl. 205) ovisi od optereenja

leaj.,_ Na leajima podmazivanim mau, kod kojih se ne moe raunati s tekuim
Poveanjem sile (optereenja) ona se smanjuje, a kod suvie velike sile, dakle trenjem, preporuljivo je, naprotiv, utore za razvoenje maziva razmjestiti po
kod suvie visokog povrinskog tlaka, moe ak probiti mazivi sloj. to je itavoj kliznoj povrini, kako bi bili dovoljno snabdijevani mau.
vii povrinski tlak, a brzina klizanja manja, to vei mora da bude visko-
zitet maziva. Obrnuto, kod velikih brzina klizanja preporuuje se nisko viskozno
mazivo, jer unutarnje trenje u mazivu raste sa ilavou ulja. Isto tako se
poveavaju zagrijavanje i gubici energije.
Sile koje djeluju, na primjer sile zuba zupanika ili remena, savijaju
vratilo (vidi 4.4.1. strana 182), tako da se rukavci nagibaju. Ovo na krajevima
osobito irokih leaja moe prouzroiti visoke rubne tlakove (sl. 207 a), ukoliko
se blazinice ne mogu podeavati prema nagibu (sl. 207b). Rubni tlakovi Slika 208. Klizni leaj s vie kliznih povrina
a) leaj s d\ostrukom klimom povrinom i blazinicom kod koje zranost ima
dovode do velikog troenja, do zagrijavanja ili ak do zaribavanja. Kuglasta oblik limuna; b) leaj s dvostrukom kliznoni povrninom i meusobno zaokrenutim
pomina podloga prema slici 207 b stvara dodue mogunost podeavanja, no klinastim procjepima; e) leaj s trostrukom kliznom povrinom i neokrugla blazinica
potrebna je velika zranost u leaju, jer je za pomicanje kuglastog zgloba, dobivena tlaenjem; d) leaj s trostrukom kliznom povrinom i utorom za razvoenje
u kojem treba savladavati veliko startna trenje, potrebna takoer odreena maziva; e) leaj s etverostrukom kliznom povrinom i komorom za podmazivanje
zr~nost. To se naroito primjeuje pri kolebanju optereenja, jer tada najue
mlesto h0 uljnog sloja (slika 205;b) putuje amo-tamo. Vratilo tada radi nemirno,
ah mogu nastati i vibracije. Da bi uleitenja bila tona, odnosno da bi se lole:
sprijeile vibracije, upotrebljavaju se klizni leaji s viestrukim kliznim povrinama.
prema slici 208 (na primjer kod veoma preciznih alatnih strojeva). Blazinice
s viestrukim kliznim povrinama omoguuju toan centrian hod rukavca vraii-
la i stvaraju na svim klinastim procijepima nosivi mazivi sloj. Zranost u leaju
je veoma malena; odgovara debljini mazivog sloja h0 . Zato su klizne povrine preki'd mazivog ft1mo (sloja}
oblikovane klinasto.
isprarno:

B
Slika"~07. Nagib rukavca
a) rubni pritisak kod nepokretne (krute) blazinice; b) spreavanje stvaranja rubnog
. pritiska upotrebom blazinice uloene u kuglast zglob Slika 209. Pogr~n i ispravan polo~j utora za rdZvoenje maziva pri tekuem trenju

Ulje za podmazivanje dovodi se kroz provrte u kuitu leaja do utora za

podmazivanje ili do komora za podmazivanje, tako da se moe raspodijeliti
preko cijele irine leaja (sl. 209). Na eonoj strani leaja otjee ulje nakon
podmazivanja u sabirnik. Odanle se ponovo dovodi do leaja pomou uljne
crpke. Loe smjeteni utori za razvoenje ulja (sl. 209 gore) mogu ak dovesti
do prekida uljnog sloja i time znatno pogorati podmazivanje. Nepovoljni su
ili ukrteni ili u obliku zavojnice izraeni utori za razvoenje maziva. Utore
=a raz roenje maziva ne stavljati u tlano podru~;e!
Cesto se pitamo da li su bol]i klizni ili valjni leaji. Svaka vrst leaja
ima svoje specifine prednosti i nedostatke. Velika povrina podmazivanja
kliznih leaja djeiuje priguujui na vibracije i um, tako da klizni leaji
openito mirnije rade. Klizni leaji raeni su jednostavno i mogu biti dijeljeni.
Kod istog trekueg trenja klizni leaji postiu gotovo neogranienu trajnost
i mogu raditi najveim brzinama vrtnje. Openito su jeftiniji od valjnih
leaja.
 198
5.2.2. Dovod maziva, uredaji za podmazivanje
Prema vrsti leaja ,j nainu pogona mora se povremeno ili stalno dovoditi
mazivo do kliznih povrina. To se vri prek<J kanala, utora, komora i slino.
Podmazivanje m~stima nisko. optereenih, ~porednih leaja. i zglobova,
te za pranu_ ok<J_h~u, Jednostavno Je 1Jeftmo. Suv1na mast ne kaplje s leajnih
mjesta, ve izlazt IZ leaJa kao vijenac koji titi od oneienja. Mast se mora
odg~JVarajuim ureajima tlaiti do leajnih mjesta. PrekomjeQto zagrijavanje
le~Ja dovest e do topljenja cijelokupne masti i do pranjenja spremnika,
a time 1 do zapaljenja leaja.
Slika -211. Kuglaste glave za dovoenje maziva
DIN 3402 (JUS M.C4.611-614)
Slika 210. Stauffe~~va mazalica
Din 3411 (JUS M.C4.600 i 601)
'Slika 213. Otvor .za podmaZivanje' uljem
a)
Slika 2-12 Same~podmazivanje mastima;
a) mazalica s -oprugom;
b) s komorom za mast
Slika 214. Samopodmazivanje uljem:
a) mazalica s fitiljem; b) otkapna mazalica
Dovodni kanali zatvaraju se Staufferovim mazalicama DIN 3411 (JUS
M.C4.600-601; sitka 2l0) 1h kug/astim glavama za podmazivanje DIN 3402,
5. Leaji 5.2. Klizni /eaji 199
(JUS M.C4.611-614; slika 211). Okretanjem poklopca s navojima ostvaruje
se u napunjenoj mazalici potreban tlak. Ako svi kanali za dovoenje ma-
ziva dolaze s jednog sredinjeg mjesta, s tog se mjesta mogu opskrbiti
istodobno sva .leajna mjesta. Postoje, osim toga, mazalice s oprugom (mazalice
za masti), u kojima je stap optereen oprugom i stalno tlai na zalihu mast~
te tako opskrbljuje mau mjesta za podmazivanje (sl. 212a). Ako se u tijelu
leaja nalazi zaliha masti (sl. 212 b) koja svojom teinom tlai na rukavac
i time osigurava stalno podmazivanje, onda se to naziva podmazivanje s
komorom za mast.
Podmazivanje uljem dolazi u obzir .za sve brzohodne leaje s velikim
povrinskim pritiscima i viim temperaturama. Za podreene svrhe, kao to
je podmazivanje.~obova, jednostavnih i :lako ,pristupanih sporednib leaja ili
poljoprivrednih strojeva, zadovoljava runo podmazivanje. Mazivo se dovodi do
otvora za :podmazivanje pomou kantice za ulje .ili brizgalice za ulje. Pri tome
leaj dobiva samo onoliko ulja koliko je potrebno da ne doe do zagrija-
vanja. Da bi se mogla preuzeti dovoljna koliina ulja, mora da je otvor za
.podmazivanje vei.nego onaj .za podmazivanje mastima (sl. 213). ZOOg sprijea
vanja oneienja otvora za podmazivanje, preporuljivo gaje zatvaratimaznom
nazuvicom.
Slika 215. 'Podmarivanje :prstenom za .podmazivanje
:a) sa -slobodnim :prstenom DIN 322; -b) sa :vrstim ,prstenom
Automatski .ureaji za podmazivanje opskrbljuju leajna mjesta stalno
uljem u ,ogranienoj koliini kapljica (5 do 40 .kapi/min). Slika 214 prikazuje
mazalicu.sfitiljom .i otkapnu uljnu mazil/icu. Danas se daje,prednost malimpump-
nim agr~gatima, koji opskrblJuju mnoga mjesti za .podmazivanje i prema
veliini leaja i brzini .vrtnje dopremaju O, l 'do .5 ,cm3 ulja u minuti. lnje nakon
toga otjee u sabimik:
Podmazivanje .uranjanjem jednostavno je, sigurno i tedljivo. Dijelovi
prijenosnika koji crotiraju (na primjer zupanici) uranjaju se u uljnu .kupelj i
bacaju ulje ,na 'leaje. Zbog unutarnjeg trenja smiju dijelovi prijenosnika
uranjati samo malo (inae su .vei gubitci energije i zagrijavanje). Za vodo-
ravna vratila.pokazalo se kao .Pouzdano podmazivanjemaznim prstenom (sl. 215).
U blazinici ili tuljku leaja nalazi se prorez u kojemu visi slobodno na
Vratilu tanak mazni .prsten DIN 322 (sl. 215a). Rukavac koji rotira nosi
200 5. Leiaji
sa sobom prsten, a prsten na sebi transportira ulje iz komore za ulje prema
gore. Podmazivanje maznim prstenom moe se obavljati i vrstim prstenom
(sl. 215 b).
Najsigurnije i najekonominije je oprooo (cirkulaeijsko) podmazivanje,
koje udovoljava najviim zahtjevima postavljenim na pogonsko vane leaje.
Sva mjesta za podmazivanje opskrbljuju se iz jedne uljne pumpe preko sistema
cijevi. Ulje koje otjee filtrira se, u odredenim sluajevima hladi, i sakuplja
u zbirnike. Sakupljeno ulje ponovo se pumpa u sistem. Ulje koje cirkulira,
istodobno hladi leaje.
5.2.3. Materijali za leaje (leajni materijali) i materijal rukavca
Na materijale za leaje od kojih se izrauju tuljci ili blazinice postavlja
se niz zahtjeva kojima moraju udovoljiti. Prema DIN 50282 zahtjevi su
uglavnom ovi:
l. Prilagodljivost. Leajni materijal treba da se pod optereenjem elastino,
a u danom sluaju i plastino, prilagoava promjenama oblika.
2. Tlana vrstoa. Leajni materijal treba da trajno podnosi tlano optere-
enje.
3. Podnoljivost (konpatibilnost) s materijalom rukavca.
4. Neosjetljivost na zaribavanje. Leajni materijal mora imati svojstvo da se
na visokim temperaturama ne za varuje s materijalom povrina nalijeganja
rukavca.
5. M ala sklonost stvaranju brazda. Graa strukture treba da je takva da se
na kliznim povrinama pod optereenjem i deformacijom ne stvaraju brazde,
koje mogu dovesti do brzog habanja.
6. Sposobnost uhodavanja. LeI\jni materijal treba da se lako prilagoava odstu-
panjima geometrijskog oblika zbog optereeqja, tako da se povrine nalije-
ganja i dalje glaaju, ali ne ohrapavljuju.
7. Otpornost protiv habanja. Leajni materijal treba da bude otporan protiv
promjena povrine klizanja, ukoliko bi zbog mehanikih uzroka dolo do
odvajanja malih djelia.
8. Sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju. Materijal mora omogui
ti da se proces klizaqja odri jo neko, ogranieno, vrijeme ukoliko nastupe
nepredviene nepovoljne pogonske okolnosti, na primjer prekld dovoda ma-
ziva. Materijal ne smije tada zaribati.
9. Sposobnost omreavanja mazivom. Materijal treba da omogui jednoliko
o mrea vanje mazivom.
10. Toplinska vodljivost. Materijali treba da po mogunosti dobro odvode
nastalu toplinu trenja.
Za leajne materijale upotrebljavaju se preteno metali. Bijele kovine,
kao to su legure kositra, olova, bizmuta i antimona, imaju osobito dobra
5.2. Klizni leaji 201
svojstva uglaavanja, prilagodljivosti i otpornosti protiv habanja. One pokazuju
dobre osobine klizanja pri nepovoljnom podmazivanju, ali se tale ve na
300 "e. Zato su podesne samo zapogonske temperature do IlO "C. Djetii
nastali troenjem duboko se utisnu, tako da postaju nekodljivi.
Za visoko optereene leaje, s povrinskim pritiscima koji prelaze vrijed-
nosti za gore navedene bijele kovine, pogodni su crveni liv, olovne ili aluminijske
bronce, te aluminijeve bronce s veim brojem legirajuih elemenata (neke legirane
jo s niklom). One su pogodne do 200 e, a djelomice i iznad toga. Medutim, spo-
sobnosti klizanja pri nepovoljnom podmazivanju vie nisu tako dobre. One
odvode toplinu bolje nego bijele kovine. Djelii nastali troenjem se takoer
duboko utisnu.
Sivi lijev se zbog postojanja grafitnih !amela pogodnih za podmazivanje
upotrebljava kao leajni materijal. Loe se uhodava, jedva ima sposobnost
klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i osjetljiv je na rubne pritiske. Zato
dolazi u obzir samo kod malih brzina klizanja, do oko l mfs i malih povrinskih
pritisaka.
Za male leaje s malim brzinama klizanja, koji prema potrebi treba da
rade i bez nadzora (bez naknadnog podmazivanja), pokazale su se dobrim
sinterirane kovine kao to su sinterirano eljezo ili sinterirane bronce. Nastaju
preanjem metalnog praha u kalupe. Zato su-mekaneiporozne. Pore (upljine)
mogu primiti znatne koliine mazivog ulja, ali se ne moe oekivati potpuno
tekue trenje. Pri maloj brzini klizanja troenje ostaje u podnoljivim grani-
cama.
U novije doba umjetne mase kao klizni materijal sve su znaajnije. Nedo-
statak im je sklonost puzanju pod optereenjem i velika toplinska razteljivost
(oko lO puta vela nego metala!). Poliamidi (pozoati kao nylon) imaju visoku
vrstou, dobru sposobnost klizanja pri nepovoljnom podmazivanju i sposob-
nost priguivanja, te su veoma optorni protiv troenja. Nedostatak im je da
upijaju vou (bubre). Polmretani (trgovaki naziv vu/ko/lan) su po svojim
osobinama slini poliamidima, ali znatno manje upijaju vodu. Pogodni su za
pogonske temperature od -25 "edo +80 e, kratkotrajno i od -40 edo + 130
"C. Poliacetali, osobito polioksimetili, pokazuju prema eliku dobra klizna
svojstva. Mogu se lako izraditi na mjeru. Fluorirani U(}ljilwvodici izgledaju kao
. vosak, postojani su prema kiselinama, Juinama i otapalima. Podnose tempe-
rature od -270 e do + 260 "e. Pod optereenjem skloni su pozanju i
niSu osobito otporni prema troenju. Od osobite prednosti je njihov mali
koeficijent trenja, koji se pri sporom hodu i visokim pritiscima moe smanjiti
ak na 0,01, tako da se mogu upo!rebljavati posve bez maziva. Veoma su
skupt
Klizne osobine navedenih umjetnih masa mogu se poboljati punilima
kao tn su ugljen, grafit, molibdendisullid, bronca ili olovo. l smole za lijevanje,
kao tn su fenol, epoksid i poliester, pune se (mijeaju) grafitnm ili molibden-
disulfidom. Sve na taj nain punjene umjetne mase upotrebljavaju se kao
samopodmazivajui tuljci, klizni dijelovi itd., gdje se zahtijeva isto trajno
podmazivanje. Budui da su skupe, treba paziti da debljina stijenke bude to
202 5. Leaji 5.2. Klimi /e/4}1 203

manja. Problematino je to su zb<>g visokGg udjela smole. vrste i to im je
nosivost vis<>ka,ali je njihova sposobnost podmazivanja manjkava. Uz veliko ue
e punila dobivaju visoku sposobnost podmazivanja, ali se brzo troe.
Preene umjetne smole s tekstilnim ulocimn, kao slojevito prean materija~
dolaze u obzir ako se zahtijeva velika vrstoa i -elastinost. S inkorporiranirn
MoS2 su ak sarnornazivi.
Leajne povrine dobivene nanoenjem mnziva i lalwva ostavljaju nakon
suenja grafitni ili MoS 2 sloj. Tako dGbivene klizne povrine dobivaju na
vanosti pri suhom podmazivanju. Klizni lakovi upotrebljavaju se preteno
za male brzine !dizanja i visoke pritiske. Prikladni su za nanoenje na metale
ili umjetne mase. Treba istai da ni jedno suho podmazivanje ili podmazivanje
mau ne moe zamijeniti ili se pribliiti hidrodinamikom podmazivanja uljem.
I umjetne mase treba podrnazivati uljem ili mastima, da se ne bi brzo
istroile.
U tablicama 74 i 75 sastavljen je pregled najvanijih .materijala za leeje.
"""' ltdtica1}
l ~iupoueba

'"'*'- .,_ "'-ta llljim&a ~ ltnaca. DIN 1716 JUS C.Dl.305

tijewna oloY!Ill G-l'blklS ~-D Jc&jc IZK'IIOn S \IDUtanljim izpra.jem P.CuPbl:S

""'"" (GCallp2S)

"""--'
(G.CaPb' Su)
SI'ICdt\le tvrda; blava: dobri k1.il'Jia ~;dobra otpOmost
"' ~; podoaf:a 1:liith' rubu~! prWske
P, Ot Pb $ SniO

LijevaM G&.'P'IIIflt:u:. Sn:dujc md::!!~; vrla cl.:!tn klima .MJjstw; dObm Otp0l1)0Sl P, OlPbiO SalO
kolilm:K:H:lllmll ~lO Sa) M baba.njc~ za visclb: p:Mfiaske pritidz; podnosi rUbac
bm- pritiske

.........,"
(G.O:d't:IIS Sn)
Mdwul; ll*II!ito dotu ldima ~; za visoke povrlilul(c
pritistc; poociiKJQ rota: pritb:kc; dobre osobint: priDudoog
P.O... PbiSSo.S

sibwja ako ti8$IJUie n\l:tltmjc

.........,",
_,.So) ~; tlllj'bolja kb~~. S'WijSM.; kod visolih povttiWb P. OI Pb20 Su.S
pritisaka i malih tx:zillll. tliraDjll: naroaw .dobre .osobiDe
pri:ctdnoa;~ do MSWW: oltc6enje

-- ---
Sivi lijev s

Skllerimto f:djezo.
GG'>!

GG-lS

,..._
Sh't ll)r.- DIN l<i91

Za ~mtepia.lcm ~
Za 'Cilljcreno ~ do liD/t; osjetljiv .p. -rul;mt:

-
JUSCJ2.020

...
SL lS
",

~-broor.a;.
~~
,._ Do p-tON/m.ttf i &
~ll! \~~duD:)~ i
,_l mts. -a 4:11-dodstuo podmuiY:Ijc
rubae.pritilb::-
do -3.S m/L

~-

--- .,.

-- ---
Fmohlt~ ..... 'll
max z:a.p!dazljc
DIN- ."
Oct:rcw.:d"~m~ ~; tisokootpome.JllO(iv-babllnja; i za ~-\'Oom;

smola 'a liojevitim

..... -."""- ~ ~~ ~ 1110rvju biti b!jcm; loti .vo6ia .(Oplioe

punilom DIN -7335

Poliamid (N,...) .......

Vu!...... 'PU'kTIP40 'DI:>bt'a.klizl:lai~I'I'OjsM.te-I'KijstvaJIDsnjl;:pri~ ~pmq~ju;
oilb: ~ ~ llabaujal~ ~u ~.pcmilima; bez
lijc.vatta nikalj- l-jif.N[>Ji~ij----j Velika tmitob., otPQma prema monk~ vodi i lilielinama ~-~ tade M sabo slo je-nisko opiCRCaijc j;btziua kiba.oja; ll)!i.wdie";i
4111lminij$kll lnonca 1
bo !ljevana ahJmi-
otporna pmn.a haWnju, w::t;lobro pod~v;mj(; podnosi
villk:a ~fM a~ja do ,p=ZSU Nfmm~
PGiioiWmet!Jea
""' ~

-
PoliletntRuor ,l'TfE
nijok.D. brane~, elikn
> dodacima dNsift
legiranih elemtnata Lijl:vana umjetna Fcnot cpoksld, S&mopoc:lmaziva.oje poetiOtU mamog piUiila, a kod malih brzina klizanjamogu Je
1t Knnkc u :agrudi odgol'llmju sistenunici krati(;>~ prem~ DIN t::OO.
smola
t jako opttrrtitl; loti vo&S tQpllDc

o-z Ol!JJ~:!Vil o.mui(uplni lijev, a GC bezdani lijev.

204 5. Ll:iaji 5.2. Klizni lciaji 205

l;'ri istom tekuem trenju materijali leaja znaajni su samo toliko to upreati tuljak leaja prema slici 219. Dimenzije tuljaka u oblicima prema
maziva treba da dobro prijanjaju na njima i da onemoguuju tetne defonna- DIN 1850 (ISO 2795; sl. 219) od razliitih materijala vidi u tablici 76.
cije. U podruju mjeovitog trenja, koje se javlja i kod hidrodinamikog
podmazivanja leaja pri pokretanju i zaustavljanju, leajni materijali su od
velikog znaenja. Rukavci su gotovo iskljuivo od elika. Da bi se habanje
ograniilo na tuljke, odnosno blazinice, mora biti rukavac uvijek oko 3 do 5
puta tvri od leajnog materijala. Za tvre klizne materijale potrebni su zato
rukavci kaljenih povrina. U tom sluaju biraju se elici za cementiranje
ili poboljanje.

5.2.4. Oblikovanje nosivih leaja (radijaln.ih leaja)

Nosivi leaji izrauju se kao leaji izrarna povezani s konstrukcijama
Slika 218. Stojeti je<lnodjelni i prirubni leaji
stroja, ugradni, stojei ili prirubni /daji. Leaji koji su izravno povezani a) jednodjelni leaj DIN 504 sa Staufferovim podmazivanjem ili podmazivanjem s
S konstrukcijama Stroja SU lijevanjem ili kovanjem dodani ili privareni dio komorom za mast (izvedba A s tuljkQm, izvedba B bez tuljka); b) prirubni leaj,
sklopa. Ugradni leaji montiraju se kao posebni strojni dijelovi u strojne DIN 502 za Staufferovo podmazivanje (izvedba A sa tuljkom, ir.edba B bez !Uljka).
konstrukcije, dok se stojei ili prirubni leaji ugrauju kao posebne strojne
grupe.
8 e o E f

Slika 219, Tuljci za klizne leaje prema DIN 1850, (ISO 2795)
izvedbe A, .B i C za elik. lijevano eljezo, obojene metale. sinteriranu kovinu i
materijale za prebnje; izmu/ba D za :sioteriranu kovinu j ugljeit; izvedbe E i F
za ugljen

Ako se rukavac ne moe uvlaiti s eone strane, leaji se izrauju kao

Slika 217. Ugradni !daji dijeljeni. Dijeljeni leaji sastoje se od tijela kao donjeg dijela i od poklopca kao
Slika 2!6. Leaj oblikovan u samoj a) kratki klimi lemj s jednim prstenom od sinterinute gornjeg dijela, koji su opremljeni sa polovinom blazinice. Da bi mogli prihva-
konstrukciji kovine ili specijalnog sivog lijeva DIN 733; b) kratki tati sile, mora kuite leaja biti dimenzionirano snano i kruto (ukroeno
a) u lijevanu stijen.ku uprdani tuljak klizni leaj sa dva prstena DIN 734, vanjski prsten
lehja; b) u privareni dio upreani od sinteriranog eljeza+ a unutarnji prsten od kaJjena
protiv titraja) i oblikovano tako da dobro odvodi toplinu (velike povrine!).
tuljak ldaja elika; e) ugraeni dvoprstenasti kratki k1izni 1eaj Prigodom pritezauj11 vijaka poklopac leaja se ne smije primjetno izvitoperiti
(pogodni su elastini vijcil. Zbog mogunosti meusobnog fiksiranja poloaja
kuita i poklopca leaja, dobivaju leaji povrine za centrininje (sl. 220).
Tu/jak leaja uprean u ojaanu stijenku (vemi leaj) prikazuje slika 216.
Reguliranje blazinica prema istroenju omoguava se tako da se izmeu njihovih
Ugradni leaj s ugradbenim mjerama valjnog leaja pokazuje slika 217. spojnih povrina um~u limene folije, koje se mogu izvaditi. Sline povrine
Oni se vrsto upreavaju protiv okretanja u kuite stroja (sl. 217 e). Budui dvodjelnih i viedjelnih blazinica ne smiju leati u zoni pritiska (prekid filma
da su vlastite konstrukcije leaja esto skuplje, treba ovim leajima, ukoliko za podmazivanje!). Materijal gornjeg i donjeg dijela kuita najee je sivi
odgovaraju, dati prednost. lijev, rjee elini lijev, ili laki metali Stojei leaj s poklopcem DIN 505,
Jednadjelni swjei leaji DIN 504 (sl. 2!8a) i prirubni leaj DIN 502 sa Staufferovim mazalicama ili podmazivanjem s komorom, moe imati
(sl. 218b) pogodni su za prigradnju u razliitim poloajima. U njih se moe blazinice od sivog lijeva, bronce ili crvenog lijeva.
 206 5. Leaji 5.2. Klizni /eaji 207

Lei li rukavac pri gibanju izravno na materijalu kuita leaja (vidi tako da samo blazinica daje krutost, a leajna kovina daje klizne osobine,
sl. 223 a), t uljku leaja ili blazinici leaja, govori se o leaju od jednoslojnog govori se o leaju od dvoslojnog materijala.
materijala. Ako je u blazinicu leaja ulijevena na primjer leajna kovina,

Slika 221. Mogunosti oblikovanja kliznog

dijela nosee blazinice
a) lijevaoa kJima blazinica za vratila bez
vijenca; b) lijevana klima blazinica. za
vratila s vijencem; e) lijevana- klizna bla-
Slika 220. Stojei dvodjelni leaj s poklopcem: a) kuite leaja; b) poklopac; e)- blazinice leaja zinica za vratila s visokim vijencem;
) platirana klizna blazinica za vratila bez
vijenca; e) plati iana klizna blazinica za
Tablic::l 76. Preporu:!ljive dimenzije leajnih blazina u mm, DIN 1850, ISO 2795 (!lika 219) vratila s vijencem
d, J 4 6 8 JO 12 14 16 ! 18 20 22! 25 28 32 36
l
' ' JO
dl=~ ' "' l l25l
6 ll 14 26 34 38 42
16 18
i 25
6 8 lO 12 16 18 20
l 22 26 28 ' J2 36 40 4S
so liO : 125
d, 40 4S
" 63 70 80 90 100 140 160 180 200

d,:~ 48
"" " "68 "- 82
"' 200 220

" "
lOS liS 125 ' 140 180
so 60 .100 liO 120 IJO t 145 160 - - -
n
Duljina l
3
40 4S
4
' "
so
8 lO
63
12
70
14
80
!
16
90
18
100 "'
liO
l 22
120
25
140
28
160 180
36
200

Ma!rrijal ~ Cd~p.
obojcai mcrali
l """""""
...... """""
ID.Iterijali
Ugljen
-
A, B iC
Gotovo za UgRdnju A.B.CiE A. B iC D, E iF

ow~
Unaprijed obraeno
ll D

-
E E E
sa 'V\? samo '
!
Slika 222 Leaj i9: dvoslojnog materijala s. prstenom za podmazivanje
Vanjski promjer d. do SS mm Ral l l Ral2

l
i debljina Slijenkc
s pri pcovrtu d, od 60 mm Zbog zagrijavanja rasteu se leajne kovine i potporna blazinica. Uslijed
Ral l. .., l
mt jakog
babaojared2
razlike rastezanja moe se leajna kovina odvojiti od svoje podloge. Zato se
. uljevci ukotve ili prilerne (sl. 221 a do e). Leajne kovine se ulijevaju (npr.
d,
prije ugradnje E6 do F7 G7 UtanaiU
bijela kovina) centrifugiianjem ili se brizgaju (npr. olovne b~o~ce). Osun toga
moe se leajnu kovinu platirati (navaljati) u tankim slojevtma od 0,5 do
ISA tolerancijsko
polje koje sc
preporuuje
oakon ugradnje
H7
i H7
D 10 do SO mm
za:
i
Dil
C ll pn:ko SO mm
0,8 mm (sL 221 d i e), pri emu se hladno zavaruje s potpornom blazinicom.
Jo u tanjim slojevima moe se nanositi elektrolitinim putem.
d, 6 !
:
,, alO
x 8 toplo na~o
Kod leaja s tros/ojnim materijalom se na kliznom sloju od leajne kovine
.
'' s6 upldano (npr. bijele kovine) nalazi jo jedan tanki sigurnosni sloj (npr. od olovne
j Provn za ugradnju bronce). .
tuljka H6doH7 H7 H7 H7
1
Slika 222 prikazuje primjer leaja od dvoslojnog materijala, izvedenog kao
[)Qpu~eno sralnje odstupanje izmedu d, i d2 /1 IT 8 . 'Iz ITS 'i! IT 10 'Iz ITS
pri rubni leaji s maznim prstenom.
208 j, Leoji i.2. Klizni leill]i 209
'
5.2.5. Proraun nosivih leaja (poprenih ili radijalnih)
Tuljci kliznih leaja i blazinice s uljevkom od leajne kovine sa vijencem
ili bez njega (ojaenje) standardizirani su sa DIN 7473 do 7477. Vijenac Stvarna razlika izmeu promjera provrta i promjera rukavca (sl. 225a) je
slui za prihvaanje bonog pritiska (kod vrstih leaja).
l umjetne mase se upreavaju kao klizni sloj. Zbog mogunosti usidrenja apsolull!a zranost leaja Z=D- (172)
potporna blazinica dobiva neku vrst unutarnjeg navoja, koji see gotovo do
klizne povtiine. Na taj nain se izbjegava utjecaj loe toplinske vodljivosti Ako se svede na jedinicu promjera rukavea, onda je to
umjetnih masa.
Leaji velike irine dobro odvode toplinu. S druge strane, kod iroke relativna zranost leaja (173)
i krute blazinice, zbog progiba osovine ili vratila, nastaju rubni pritisci.
K uglaste blazinice, poput zglobova s mogunou k utnog zakretanja, postavljaju Odreivanje leajne zranosti zavisi od povrinskog tlaka, te bn;ine
se same prema nagibu rukavca (sl. 223). Takvi leaji nazivaju se, prema njihovom klizanja, i maziva. Da bi se postigla jednaka nosivost pri mznim brzinama
prvom proizvoau, Sel/ersovi leaji. klizanja, mora biti zranost 'leaja Z pri velikim bn;inama velika, a pri
malim mala. Obrnuti su odnosi kod povrinskih tlakova. S poveanjem
zranosti leaja mora se poveavati i viskozitet ulja. Kod veih zranosti
smanjuje se trenje a time i snaga trenja, koja dovodi do zagrijavanja. Prevelike pak
zranosti prouzrouju pojave vibracija i nemirnog hoda. Leajnim materijali-
ma s velikim toplinskim rastezanjem potrebna je vea zranost. Zbog toga
to kruto kuite sprijeava rastezanje prema van, iri se prema unutra, a rukavac
se iri samo prema van.
Od prvorazrednog znaenja je dubina hrapavosti R, dosjednih povrina
(vidi tablicu 26, str. 78). Kod hidrodinamikog podmazivanja treba da iznosi:

..,
apsolutna debljina u.ljnog sloja h"ii;,5,75 JIID - '
(R )o.B . (174)
Slika 223. Klizni leaj s blazinicama okretnim u kuglastom zglobu . . . Jlm
a) Sellersov stojei klizni leaj (dugi klizni leaj) s prstenom za podmazivanje
{Pinuch Barnag AG. Butzbach};b}Zglobni leaj INA(kra1ki kliznileaj)(/ndustriewerk (vidi i sliku 205, str. 195). Apsolutna zranost leaja treba .opet da iznosi
Sdtaelfler, Herzogenaurach) Zii;,4h 0 Iskustvene vrijednosti za relativne zranosti leaja: tfi :>:0,001 do 0,002
za leajne metale, ojl"'0,0015 do 0,0025 za sinterirane kovine, .p-."0,003 do
Kratki klizni leaji. koji se sve vie 0,0045 za umjetne mase. Za leajne kovine moe se prema iskustvu odabrati za:
upotrebljavaju zbog manjeg rubnog
tlaka i bolje raspodjele tlaka, mogu se
zraiuJst ~ 0,002
4
razmjerno vie opteretiti nego dugi relativnu leaja oji "'0,0008 J v (175)
klizni leaji. . vm/S
akoje v=dnIJ. brzina klizanja (v u mfs;d u m, n u s- 1 ).
Klizne dosjede za razne relativne zranosti leaja vidi u tablici 77.
Slika 224. Namjestiv k.onusni
klizni leaj
Promjer robma {&pil) Dosjcdi promJVr.ullo
d

--.....
Radna vratila u alatnim strojevima, od kojih se zahtijeva toan oentrian J
mm H7/g.6 H7/f7
l H7{e8 Hl_'d5 i H7;c8 H7f1;8 H7/ll9
hod, izrauju se esto kao konusni klizni leaji (sl. 224), na kojima se moe
.._, l =~~= ....."
.- l-
)1)," 50 0,{10074 0,00125 0.002<lS (!.00517
dobro podeavati zranost. 5{J 31) 0,00092: 0.00150 0,00359 &Jl00-"0

ll
l
Nosivi leaji transmisija na zidovima, stropovima, podovima, nosaima i 80 ... 120 0,00041 0.00116
l
0..00!65 0.002..'6 0,00215 0-00456
tome slino, montiraju se na stalcima, konzolama, ploama itd. DfN 117. 118.
preko 120 . , 180
-preku !8ll' .. ,150
0.00031
i ......,. .-,
,OClOSS
0.00074 l
0,00131
0.001!)6
1l,OOI13
i.I,00!4B
o.lllll24
0,00204
0.00394
jt(l!})S2

119, 187. 188, 189, 194 i 195. '

l 4 Elementi strQjeva
 5, Leaji 5.2. Klizni leaj/ 211
210

o
Pod relativnom debljinom uljnog sloja podrazumijeva se odnos apsolut- Sommerfeldov im brojem moe se sa slike 226 prema odnosu bfd (karakteri-
stici leaja) odrediti odgovarajua debljina uljnog sloja b.
ne debljine uljnog sloja h0 prema apsolutnoj debljini uljnog sloja Z/2, koja bi
se dobila pri velikoj bnini vrtnje n, to znai odnos visina ldinastog procjepa
(vidi sl. 205).

Relativna debljina uljnog sloja (176)

Pri dimenzioniranju nosivih leaja rauna se sa srednjim povrinskim

tlakom p kao pritiskom sile F na projekciju povrine nosivog rukavca,
odnosno dijela tuljka leaja (sl. 225 b). Prema tome vrijedi za
F
srednji povrinski tlak p=- (177)
db
p u N/mm2 srednji povriinsti tlak le.f.aja,
FuN radijalna sila u leaju,
d u mm promjer ruka'VC.ll,
b u mm ~irina leaja.

. :~..~.'
- /elajo b/d-
Slika 226. Relativna debljina uljnog sloja u zavisnosti od Sommerfeldova broja So i karakteristike
leaja b{d

Slika 225. Princip nosivog leaja: a) apsolutna 2J'anost leaja; b) optereena projekciona
povtiina
Orijentaclone vrijednosti za povrinske tlakove vidi u tablici 78.
Karakteristina veliina nosivih leaja je konstruktivna karakteristika bfd,
koja openito lei izmeu bfd=0,6 do 1,5. Zbog male opasnosti od rubnih
Prijelazna brzina vrtnje, pri kojoj mjeovito trenje prelazi u tekue trenje,
ne treba da iznosi vie od n.".,.nf3. Na taj nain nastoji se drati podruje
mjeovitog trenja, a time i istroenje, to niim. Granicom se smatra n.,= n/2.
Ovdje n oznaava pogonskU brzinu vrtnje.
Pokusima je utvreno da tekue trenje poinje s debljinom uljnog sloja
od ,., 3 fllll Ta debljina odreuje dakle prijelaznu brzinu vrtnje. Uvrstimo li
za h.,=li' Z/2=0,003 mm [jednadba (176)], dobivamo sa Z=l/1 d [jednad-
ba (173)] za relativnu debljinu uljnog sloja 0 ,
0
o 0: :m.
Za ovu debljinu

tlakova nastoji se upotrebljavati kratke klizne leaje. Ako meutim b postaje

premaleoo, onda istjee mazivo bono iz procjepa, a da se ne stvara potreban i
_;q~;
~y ~-.:
uljnog sloja moe se sa slike.226 oitati pripadajui Sommerfeldov broj So 0 ,.
Jednadbom (178) izraunava se takoer:

~:~~-
tlak u mazivu.
Za radijalno optereene klizne leaje mjerodavna je bezdimenzionalna
karakteristika: :.;.;:
_-::,: prijelazna kutna brzina - -p-"''
(j).,-"So
-- (179)
., P<
pr/1' (178)
So=--
Sommerfeldov broj
2w Za w,.. p,. .;., So., vidi legendu uz jednadbu (178).
p u PaeN/ml srednji porninski tlak Uednadba (177)): l N;mm'= lO' Pa. Prijelazna brzina vrtnje je prema tome n.,=(j).J2n; u s- 1 Ukoliko je
>fr relativna zranost leaja. pokretanje iskljuivo u hladnom stanju, moe se raunati s viskozitetom ulja u
~ u Pas dinamiki viskozitet ulju.,
kutna brzlna =2 n n. gdje je n u s- 1 ,
hladnom stanju. Meutim, za vrijeme pogona, pri tekuem trenju [jednadba
w u rad/s
 5.2. Klizni leioji 213

(178)] uvijek je mjerodavan viskozitet ulja na pogonskoj temperaturi! Iz jed- Koeficijent tekueg trenja je: .
nadbe (179) moe se odrediti, pri datoj prijelaznoj brzini vrtnje, potreban
viskozitet ulja. Ako lei c0 ,<0,04 uzima se So 0 , kod <l=0,04.
u brzohodnom podruju pri So< 1: (180)

~t10:tti u N,lm:m 1
Materijal ldaj:l
Malerijal koji se
IPodmulvartie'l pri bnini klir.anja u m~ u podruju tekog optereenja pri So> l : (181)
~jezaVJatilo
~l l 2 .. 4 l .,
sm liJev St37, St42. StSO
00-tS. 00~26 (OJ6l. -. T 2. .. 1.2
(SL tS, SL 20} CG545) Iskustvene vrijednosti za koeficijente trenja prema brzini klizanja kod
Perlitni bjcv 0026. GG-lS St 60 kaljeno i fmo . kliznih leaja, uz razliite vrste podmazivanja, te za uobiajena maziva, vidi u
.......,.,
(SL 21:!. SL 25) b:ndcno {C:0645}
e 15 kaljeno llepovano
( 1220)
u
u ,. 3'" .l
t!L .. S
tablici 79.

Sintt:rii'IIM djwl i broru:a Sl: 50, St 60, St 70 uljom

{t05-6, COM;, l:'074S}
St60., C IS i slla!o
(C 064S, C 1220)
natopljo:::u<>
' 2 ... l
l Vrs1e lelaja
~m.u.iwoj<:
l
M.&terij;J!k:b.j&
Srednja vrijednost od p
Mjclovito treoj<:
l
l Trenje pri zalttu ! ! Tek.ub: trenje
bl~ i fi bMc::l'lo u 10 s" .l l MM>

OO, OSn&, Rl 0.11 0.05,. . 0,1
i -
O.Sn&t 14,. Rs S
(P,CUSt~l4, l>.CuSnS
Pb S Zn S) i druge
St SO, St 60 (C 0545,
e 0645) i slino
St60, CIS (C064S,
1220) i sliQ!o kaljeno i
T
' l . '
'
Ulj(

Ulj< l
GG, G..SnBz,

Lgl'bS~ LI!Sn
Rt 1),14

O.l4
ob2 ... o;t
.
-
0,003 . 0,00&

0,002 0.00~
u 20 ... 8
fmo bru!cao 15 4
!i
;r Ulje
l Umj~ tM unola a prdanje (1,14 0.01 .. o,(il 0,003 . ,0,006
OPbBz 2S (P. CuPb 25) St 60 (C064S) elici
O.SnPbBt 20 (P, Cu za oxmcor.ir&Djc i u 20 ... 10 s '.' Ulj<:
l Materijal ~, sinterimnje 0,17 - 0.002 O,Ol4
"
.

Pb 10 Sn 5) i dl'ug~: pobolj!anjc
(bo ~ojni leaj) 'Sllho Viksltljna umjetna smola Pri br:dni klizanja <0.1 mjs: O,OS ... 0,1
i 0.2 ... 6 mfs: 0.1 ... 0,16
La:PbSb 12, St 50, St 60 i $~leno
l
rc 054S. e 0645) T '3 1
., Uporni lduj l OO, (.';.SJ'IIh: .

l
l.,aPbSn S (LPbSn S)
- ~" ' (J.! S - -- -
LfSn 8ti (L.Sato Pb) ~i ulje 0.25 0.01
''l ...,.,
St SO, St fiO i stia!o L,S"
(bo '>l'i.b!ojni ld.aj) tc 0545. e 0645)
St 60, C IS (. OS4S,
T ~ s . . 2 - <
Srsmtn!t!i ld.aj. ulje 0.25 - 0,002

-""""'
1120) i sli&lo, u 30 25 ... 10 10 l
kaljeno i fiDO brukno f u m}$ i
St~ (C0645). ClS ... (1.7 .Kruta ma:.tiva.Jraiit, molibdrnGulfid, CYent:UIIIOO tll.znliak
"'""" ( 1220} i slifno_
bljeno i fmo bndeno
u IS i ... .s 4 .4.-.
O-? . 10
2 Mazive I'OA$ti C\'t!U001no s dod:u:ima (aditivima.} 2a vis&e pritiske ili molibdrnistllftd
Motorno Hi $trojno ulj<:
10 3ft . TuriMko m Vff:~!l uljt

~~)~ mrole (Jrurulb Sn) St ntU!jcno {C)

v
P' l' do 40(Nfun:tr}(mjs)
>30 Vn:ittt~ Wje. a u odicmim skbpima vod! ili zrak

'ZSV i $lkDo St b.!jeno {J u p o {,Q~)(m,'S)

~k:t.:ajlod l Za odravanje tekueg trenja treba ulje koje otjee nadoknaditi dotjecanjem
u novoga, to zn.ili da u svakoj jedinici vremena mora prostrujiti leajem od-
l
prdatUh umjrtnih Sl!lOla St bljeni.J {t} ", l
(OiN 7700}
~ltcxitcb) redeni volumen mazi.va .. Srednja brzina kojom ulje krui u procjepu leaja
so l iznosi vf2 (na nepominoj hlazinici je brzina nula; a na rukavcu koji rotira
-~
Sl {C0545}
Mw ! je v~ Procjep leaja prosjene je debljine Z/2. Alo bi sveukupno mazivo ulje
(BRza, lipa) Sl tiO (0645} i sL
"'
\'rtj<dnm.li :m p Yll1e ukollko n<~ drugutiJf' navedeno, za flCXJ ~ ~ ldaja l ruka'ml.
otjecalo prosjenom brzinom, bio bi potreban volumenski protok od
~-~b. Stvarno-se od vei dio
'1 T: lilttdljlvo podawivanje kapanjem ili proi<Xflim padi'MZiwnjem krot. otv<~e za b~ m.ualka s fltiljoln, Swulrcnim
~tam~~ (kod ~oja '!lla!tu) l 1ome d~o. toga samo jedan dio koristi, jer i dalje rotira
U: Obilno podmazi~'anj<: kapanjem ili op!DOO pomru::ivanjo: pomou maz.aoc ptStcn.11. juWka za rtma11jt. pu.tnpe i toflh
sliblo.
s rukavcem. io je manja relativna debljina uljnog spoja o, to e vie ulja
. otjecati, jer je ostali dio procjepa odgovarajue vei. Ako uvrstimo za v=d n n,
a za Z,;" 1/t d, tada e biti potreban:
::!14 5. Le!~fi

volumenski protok ulja (182) protok rashladnog sredstva (185)

v.,.J u dm 3/s potreban volumenski protok ulja,
Ji;,, u dm 3 /s pOtreban protok rashladnot sredstva,
V u dm 3 volumen leaja b,
J
~PR u W=- toplina koju treba da odvodi rashladno sredstvo. Najee je to
re1atJvna 'Z.1'8n0st leaja, s
pogonska brzina vrtnje leaja, samo onaj dio topline koji se ne odvodi okolnim zrakom. Ako
taktor protoka, kod cijelu koliinu topline trenja treba da odvodi samo rashladno
~ 0.05 0,1 0,15 0,2 0,3 (),4 sredstvo. onda je LIP2 =Pa;
specifina ~1680K-'!m3
J
'"' 0,5 0,45 (),42 0,4 0,35 0,3 toplina rasWadliog sredstva za utje i
cuKdml
Trenje na kliznoj povrini prouzrouje gubitak snage, koja se pretvara u J
~4200 - - za vodu;
toplinu: K"dm 3
snaga trenja (183) temperaturna razlika u rashladnom sredstvu .=t~z-f.a, ako je !b
izlazna temperatura, a t,. ulazna temperatura. Prema iskustvu uzima
P1, u Nm/sW snaga trenja. selft" 1 ~lO K aH nevleod 15 K.
F u N optereenje,
lJ koeficijent trenja, kod tekueg trenja prema jednadbi (180~ odnos- Ako su tuljci leaja raeni od umjetnog materijala, onda se toplina znatno
no (181), inae prema tablici 79, loije odvodi. U tom sluaju mora se uzeti u obzir i toplinska vodljivost
v u m/s brzina ldiz:anje =d n n. umjetnog materijala. Jedan dio topline odvodi se od povrine klizanja radijalno
kroz stijenku tuljka leaja " d b, drugi radijalno u rllkavac, a onda alcsijalno
Razvijena toplina najveim se dijelom odvodi od kuita leaja na okolni kroz rukavac i vratilo. Ako put prodiranja topline ini !uljak debljine stijenke s
zrak, dok manji dio preuzima vratilo, koje ga odvodi dal~. Za odvod lopl.ine i (leajne) irine b (teoretski pojednostavnjena pretpostavka), onda se iz
potrebna je temperaturna ra:zlika leaja i okoline Lit. Sto je ra:zlika vea, !oplinske ravnotee (dovod topline = odvodu topline) dobija snaga trenja:
to se odvodi ville topline. Pogonska temperatura u normalnom sluaju ne <ndb . ndb )
treba da prelazi t=50 e, a u izuzetnim sluajevima 80 e, ukoliko se upotreb- PR=ill ( k8 -" s-As+kz-b-Az
ljavaju odgovarajua maziva postojana na povienim temperaturama. Ako je t0
temperatura okoline, onda je pogonska temperatura leaja t=t0 +.dt. Ako su le- sa k8 ,.,0,5 i k 2 ,.,0,02. Ovi koeficijenti uzimaju u obzir iskustvene vrijedaosti
ajni tuljak ili blazinica od metala, dobiva se: akumulacije topline. To znai da je temperaturna ra:zlika Lit razlika izmeu
temperature povrine klizanja i okolnog zraka, doim je ra:zlika izmeu povrine
porast temperature /etaja (184) klizanja i vanjske povrine !uljka, odnosno izmeu povrine klizanja dijela vratila
koji se nastavlja na- rukavac, znatno manja. 18 i .12 su toplinska vodljivost
.dt u K povilena temperatura leaja (K Kelvin~
materijala tuljka i rukavca.
P~~,u W snaga trenja prema (183), Ako uvrstimo za F=pdb i time PR=pd+wu 0edaadba (183)],
w onda gornja jednadba preoblikovana prema ilt dobiva slijedei oblik:
u Km1 koeficijent prijelaza topline .1::120 ~ pri lakom strujanju zraka
Km pv~
(normalan sluaj~ <

(186)
rashladna povdina kuita leaja. i vratila. Prema iskustvu je pri porilSt temperature leaja ilt "( ln ;. )
2
d;!;!OO mm: A"'25 do 35d b+IS d'. kod d,.JOOmrn: A"'20 do . " 0,5 -+0,02 -b
lOd b +lO d' (male vrijednosti samo kod kratl<ib ldimih leaja do
< s
b/d-0,8). p u Nfm'=Pa povrlinski tlak prema jednadbi (177) (l N/mm'- to' Pa),
v u mfs brzina klizanje :=d x n,
U ovoj jednadbi nije uzeta u obzir toplina koju kod bidrodinarnikog p. koeficijf:n~ trenja (tablica. 79}.
podmazivanja odvodi ulje to protjee, jer je ona relativno mala. Pri veim
w toplinska vodljivost umjetnog materijala :::o0,235 - - ,
w
l, u - -
optereenjima ili brzinama klizanja, na kojima bi temperatura leaja mogla Km Km
w< w
poprimiti nedoputeno visoke vrijedaosti, mora kroz leaj strujati vea koliina lz u - - toplinska vodljiv6st elika ::::;: 19 - - ,
Km Km
ulja (rashladno ulje) kako bi se snizile temperature. Ponekad se hladi i vodom. s u m debljina stijenke tuljka od umjetnog materijala.,
Tada je leaj okruen komorom kroz koju cirkulira rashladna voda. Uzima b u m irina leaja.
<:e kao potreban:
216 S. Le"Jaji 5.2. Klizni ltfaji 217

Iz jednadbe (186) proizlazi da se Lit smanJUJe smanjivanJem debljine
stjenke s i irine leaja /J. Prema tome treba obje vrijednosti drati to
manjima. Poraste temperature Lit moe se birati koliko to bez tete doputa
umjetni materijal. Pri uvrtavanju iznosa za ll mora se uzeti u obzir da
koeficijent trenja s poveanjem obodne brzine raste, a smanjuje se s poveanje!!'
optereenja. Osim toga, treba uzeti u obzir koja je vrst:! podmazivanja odabrana
(podmazivanje mau ili uljem, odnosno suhim mazivima). Vidi k tome tabli-
cu 79).
5.2.6. Obl!kovanja upornih (aksijalnih) leaja
Jednos1avlli leaj sastoji se od dviju ploa koje klize jedna po drugoj
(sl. 227at. Hidrodinamiko podmazivanje (tekue trenje) ne moe se postii
jer nema uljnog klina. Leaj moe da radi samo u podruju mjeovitog
trenja. Zbog toga se moe samo neznatno opteretiti, a upotrebljava se samo
za podreene svrhe. U gradnji alatnih strojeva upotrebljavaju se za male
aksijalne sile klizni prstenovi prema DIN 2208 do 2210 (sl. 228), od kojih
se dva sparuju u jedan leaj. Jedan je opremljen provrtima za zatike, a drugi
ekscentrinim utorom za razvoenje maziva.
H idrostatski leaj (sl. 227 b i e) razlikuje se od obinog samo time to
sa pumpom stalno tlai ulje meu klizne povrine, a zatim otjee prema van.
Ako je konstrukcija ispravna leaj radi pri pokretanju i zaustavljanju s
tekuim trenjem. U takvom sluaju troenje praktiki i ne postoji.
Kod ltitlrodinamikog leaja (sl. 227 d i e) stvaraju se klinasti procjepi
potrebni za stvaranje hidrodinamikog pritiska. To se postie tako da se
ravna l.'l?a giba po kruno. poredanim nagibnim segmentima, koji se sami
postavlJaJu u potreban kos1 ploaj. K!inasti procjep moe se dobiti i iz
punog prstena zakoenjem nepokretnih segmenata (sl. 2271),
Hidrodinamiki leaj (sl. 227 d i e) prema Mic/tellu naziva se i nagibni
segmentni uporni leaj, a prema slici 227 f uporni leaj s vrstim segmentima.
Ovaj posljednji je pogodan za srednja optereenja, te se izrauje s klinastim
povrinama nagiba l :200 do l : 500. Segmenti s oblogom od bijele kovine ili
plastine mase mogu se vie opteretiti. Uobiajene mjere su a=0,38 do
0,42/, b=0,6 do 1,3 l. Gornji glatki uporni prsten izrauje se za male leaje
od finog lijeva, a za vee od povrinski kaljena elika. Za turbine izraeni
su aksijalni leaji s nagibnim segmentima, za nosivost do 50 000 kN i brzinu
klizanja od 60 m{s. Velike brzine zahtijevaju dobro hlaenje (cirkulacija zraka,
vodeno hlade~je, cirkulacija ulja s meduhladenjem). Budui da pri malim brzi-
nama zbog mJeOvitog trenja postoji opasnost od zaribavanja, potrebno je brzo
pokretanje i 7.austavljanje.
Dovod ulja treba da je uvijek iznutra, da ne bi dolo do odbacivanja ulja
zbog centrifugalne sile, pa da ono ne dolazi do klizne povrine.

5.2. 7. Proraun upornih leaja (aksijalnih leaja)

b) Z.a sve aksijalne leaje prema slici 227 je:'
srednji povrinski tlak p=F/A (187)
P u l'_mml povrinski tlak. (uobieajene vijjednosti kao kod nosivih leaja, tab~
lica 78, str. 212),
F u N optereenje leaja,
A u mm 1
optereena poVdina '!eaja =21frmh
prema slikama 227a i b, =21t(rm:tK+rmrnJb
prema .slici '221c. =z l b~ 0,8 ' 2n . rm . b
prema slikam~ 227 d do r. sa z kao brojem segmenata.

Brzina klizanja uziml'! se u proraunima uvijek srednja

brzina klizanja v= 2 " rm n (188)
t u m s srednja brzina klizanja,
r~ u m srednji promjer leaja. Za leaj na slici 227e je 2r =T: +rm; ,
ll u s- l pogonska brzina vrtnje leaja, . If ..... n
Slika 227. Princip aksijalnih leaja
ai jednostavni prstenasti aksijalni leaj; b) hidrostatiki prstenastl aksijalni leaj:
d bidrosl3tiki prstenasti aksijalni leaj;d) hidrodinamiki prstenasti leaj sa segmen- .Jednostavni aksijalni Jeaji prema slici 227 a, koji ne rade s tekuim
tima nagibnirn na svorojacima: e) hidrodinamiki prstemmi leaj $a segmentima trenJem, proraunavaju .Se prema doputenom povrinskom tlaku na zagrija-
na~ibnim na kuglama:}) hidrodinamiki prstenasli leaj s nepokremim seg'mentima \ il nje. Z.a to slue jednadbe (183) i (184). Tada treba staviti za d=lr.,.
218 5. Leaji 5.2. ,'<.lizni leaji 219

Kod hidrostatikih aksijalnih leaja tlak ulja stvara se pomou pumpe, h0 u mm ili pm apsolutna debljina uljnog sloja,
koja mora da dobavlja dovoljnu koliinu ulja. Tlak ulja mora da bude Hummilipm visina klina.,
znatno vei od srednjeg povrinskog tlaka p. Na kliznim povrinama tlak aK u rad kut klina,
10 u mm ili pm duljina klina.
ulja se smanjuje prema mjestu istjecanja. Ovdje se ne javlja prijelazna
brzina vrtnje, jer leaj za vrijeme rada pumpe, a i pri mirOvanju, "pliva",
Debljina uljnog sloja ho moe se odabrati proizvoljno. PreP<>ruljivo je da
se ne uzima manja vrijednost od one prema jednadbi (174) na strani 209.
Kod izvedbe prema slici 227b dobiva se

koeficijent trenja (189)

Kod izvedbe prema slici 227 e je:

Slika 228. Klizni prsten, DIN 2208
koeficijent trenja (190)

'l u Pas dinamifki viskozitet ma.zivog ulja,

w u rad/s kutna brzina vratila,
p u Nfm =Pa
1 povriinski tlak prema jednadbi (187) (l N/mm'= JO' Pa),
lm u mm odabrana debljina uljnog sloja,
polumjeri prema slikama 227 b i e.
Slika 230. Koeficijent uljnog sloja K u
Za izvedbu prema slici 227b potreban je: Slika 229." vrsti klinasti procijep hidrodinami zavisnosti od relativned6bljine uljnog sloj~
kog aksijalnog leaja rp i od karakteristike leaja IJb
Fh~
volumenski protok ulja v.,i""6~b2 (191)
Prema. hidrodinamikoj teoriji podmazivanja iznosi
Za izvedbu prema slici 227 e potreban je:
~vb
. . .
volumenski protok u!Ja Y.u. "=' 3 (~ _ ~ J
'l srv sr
F~
(192) .apsolut'!" debljina uljnog sloja h0 =
J K--
p
(194)

~ 11 , U dmVs potreban volumenski protok Ulja, h0 u mm apsolutna debljina uljnog -sloja.

FuN optereenjeleaja,
rr u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja na pogonskoj temperaturi,
h0 u dm odabrana debljina uljnog sloja,
[1 u mfs briirui klizanja, prema (188),
'1 u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja na pogonskoj temperaturi.,
b u m irina leaja.
b u m irina leaja, 2
povrinski tlak, prema (187),
p u Nfmm
'v r..,... u m srednji polumjeri prema slici 227c.
K koeficijent uljnog sloja kojim se uzima u obzir karakteristika leaja
10 /b, prema slici 230. .
Snagu trenja P0 , porast temperature leaja &t i protok rashladnog sredstva
v." treba proraunati prema jednadbama (183) do (185) Preporuljivo bi bilo Nagibni segmenii aksijalnih leaja (sl. 227 d i e) sami se postavljaj~ u
da se za priblino odreivanje AK uzima d=2rsr=r,+ru, a za b=rv-ru. nagib klina prema najveoj vrijednosti koeficijenta K prema sl. 2~0. Ovaj u
Kod hidrodinamikih aksijalnih leaja s vrstim segmentima (sl. 227f), podruju '1'"='0,8 ima. najpovoljniju relativnu debljinu uljnog sloja. Ona se
pod relativnom debljinom uljnog spoja <p podrazumjeva se odnos apsolutne openito odabire i kod aksijalnih leaja s vrstim segmentima. Kod 10 /b= l
debljine uljnog sloja h0 prema najveoj visini klina H (slika 229): lei najvea vrijednost koeficijenta K, a K se smanjuje pri 10 /b=l,3 i 0,7!
Kod aksijalnog hidrodinamikog leaja moe se kao poetak tekueg trenja
ho ho uzeti debljina uljnog sloja. h.,= lO Jlm= !O 10- 3 mm. Prema tome iz preina-
relativna debljina uljnog sloja <p=-"='-- (193)
H aK 10 ene jednadbe ( 194) slijedi:
 5.3. Voljni leaJi 221

cama tolerancija. Montaa i demontaa jednodjelnih valjnih leaja je tea

prijelazna kutna brzina (195) nego dijeljenih kliznih leaja.
Prema smjeru djelovanja sila razlikujemo radijalne leaje, aksijalne
Wpr U rad/s prijelazna kutna brzina, leaje i utorne kugline radijalne leaje za radijalno i aksijalno optereenje
l!pr Kp., b vidi legendu za (194} (hpr kao /1 0, Kpr kao K),
'1 u Pas dinamiki viskozitet mazivog ulja. u datom sluaju u hladnom stanju,
(sl. 231). Kod radijalnih leaja valjii se gibaju izmeu prstenova, dok kod
p u N!mm 2 povrinski pritisak, prema (187). aksijalnih izmeu dva koluta.
'sr u m srednji promjer leaja.

Za izbor prijelazne brzine vrtnje n,,=w,,/2n vrijedi kao to je reeno u

5.2.5. strana 209, pri emu treba staviti za d=2r".
Pri 10 /b=0,1 dol,3 i q>=0,6 do l iznosi

koeficijent trenja ll"" 3J-~

pb
(196)

q, t', b vidi legendu uzjednabu (194},

p u Njm 2 =Pa povrinski pritisak. prema jednadbi (187) (l Njmm 2 = 106 Pa).

Za odravanje tekueg trenja potreban je

Slika 231. Va1jni leaji za razliite
smjerove optereenja (prikaz prema SKF-RIV. Schweinrurt
volumenski protok ulja l{.lja=0,7 Z b V h0 (197) Frankfurt)
o) cilindrine-valjkasti leaj za radijalna optereenje; b) aksijalni kuglini leaj za
V..tJ u dmlfs potreban volumenski protok ulja. aksijaln~ optereenje; e) radijalni kuglini leaj za radijalna i aksijaln.a optereenja
z broj segmenata.
b u dm irina leaja.
v u dm/s brzina klizanja, prema (188),
h0 u dm apsolutna debljina uljnog sloja, prema (194).

Za s~agu trenja P., porast temperature leaja Lit i protok rashladnog

sredstva v",, vrijedi ono to je reeno za hidrostatike leaje, na strarii 218.

5.3. Valjni leaji

5.3.1. Konstrukcija i karakteristike
.an
-'-a--)-'-'- _b)..L.-"c-.eJ-'"-

Valjani leaji su svi kug/in~ valjkasti i igliasti leaji. Izmeu elinih
prstenova ili ploa gibaju se valjna tjeleca s trenjem kotrljanja, a njihov koefici-
jent trenja je za 25 do 50% nii u odnosu na klizne leaje. Valjni leaji se prema
tome manje zagrijavaju i rade s manjim gubicima energije. Nadalje rade s
manjim zranostima, prema tome i tonije (vano za elektrine i alatne
strojeve). Treba im malo prostora, nije nuan nadzor, maziva trebaju malo, a nije
im potrebno nikakvo uhodavanje. Njihova internacionalna standar<lizacija
jami njihovu izrnjenljivosl.
Kao nedostatak valja navest veu osjetljivost na udarna optereenja,
te buniji rad u odnosu na klizne leaje. Openito su skuplji od kliznih
leaja, le zahtijevaju da se provrt kuita i rukavci izrauju u uskim grani-
Slika 232. Oblici valjnih tjeleaca. Slika 233. Kavezi valjnih leaja
o).kugla; b) valjak; e) stoac; d) bavica; o) limeni ka"Yez za kugle; b) masivni
e) i~ta kavez za valjie
Valjni leaji sastoje se od prscenQva ili ploa, valjnih tjeleaca, koja mogu
biti kugiastog, cilindrinog, stoastog ili bavastog oblika (sl. 232), a najee
jo nalazimo i kavez. Kavez sp!jeava meusobni dodir valjnih tjeleaca
(sl. 233). Radijalni Ieaji imaju unutarnji i vanjski prsten, izmeu kojih se
kotrljaju valjna tjeleca. Prstenov~ ploe i valjna tjeleca izraeni su od poseb-
. nog' elika legiranog kromom. Valjna tjeleca i valjne staze su kaljene, bruene i
polirane. Za kaveze se najee upotrebljava elini lim, rjee mjed (za masivne
bveze), laki metali ili umjetne mase (fenoplast ili poliamidi).
 222
Vanjske dimenzije valjnih leaja standardizirane su prema internacionalnim
planovima mjera, a njemaki prema DIN 616 (za sada u pripremi)(JUS M.C3.52l).
Ovi planovi mjera sadre devet redova promjera: 7 8 9 O l 2 3 4 5 i deset irina,
odnosno redova visina 7 8 9 O l 2 3 4 5 6 (sl 234~ U svakom redu promjera
dodijeljen je jednom provrtu odreeni vanjski promjer. Svakom redu promjera
dodijeljeno je nekoliko redova irina (kod radijalnih leaja), odnosno redova
visina (kod aksijalnih leaja), pri emu u odnosu na istu visinu presjeka ima
red 7 najmanju, a red 6 najveu irinu. Na primjer, red mjera l3 znai da
je leaj dimenzioniran prema redu lirina 1 i redu promjera 3.
~ rod l/tinO - wslnl
!!@ltill E}il bi--
\ ~ ' '
Slika 234. Red mjera valjnih leaja. koji se sastoje od reda irine, odnosno visine, i reda promjera
Prema DIN 623 (za sada u pripremi) (JUS M.C3.506) valjni leaji nose
posebne oznake, tako da su Jeaji s istim oznakama izmjenljivi. Te oznake su:
1. Predznak K (kavez s valjnim tjelecima), L (slobodan leajni prsten~ R (leajni
prsten kao unutarnji ili vanjski prsten s valjkastim ili igliastim vijencem).
Ovaj znak ne dolazi u obzir za potpome leaje, ve samo za dijelove
leaja (za nepotpune leaje).
..
~~Bt H~
l uleilerYe precizno rotitajuih radaih vretena alatnih strojeva
h~ b~
il{, ;.it
!! it !t !t
Slika 235. Primjeri obiljeaVllnja valjnib leaja
2. Bazinoobiljeje sastavljeno je od oznaka za red leaja i od oznaka za
provrt leaja u kodiranom obliku (sl. 235). Oznaka za red leaja sadri
opet tip leaja (vrst leaja, serije) u obliku brojeva ili slova, a red mjera u
brojkama Primjere vidi na slikama 235 i 236.
3. Dopunska oznaka stavlja se kod leaja koji odstupaju od normalne izvedbe,
te daje podatke o odstupanjima. Dopunska oznaka se sastoji od slova
a u nekim sluajevima i od daljnjih brojeva Time se oznaavaju: unutarnja
5. Lelaji 53. Valjni leaji 223
konstrukcija, vanjske mjere, vanjski oblik, brtvenje, izvedba kaveza, konstruk-
cija kaveza, tolerancije, zranost leaja. Primjerice, P5 oznaava razred tole-
rancija P5 prema DIN 620 (ili JUS M.C3.752-758), C2 radijalnu zranost
leaja koja je manja od normalne, Sl pogonske temperature do 200 e.
Slika 236. Oznake pojedinih izvedaba
Isporuive izvedbe, mjere i
proizvoaa Ovdje nije mogue
dane su u DIN 620(JUS M.C3.752-758).
cilindrinih valjkastih leaja
podaci o nosivosti nalaze se u katalozima
dati podatke o svim izvedbama i mjerama
Doputene tolerancije ugradbeoih mjera i tonost vrtnje valjnih leaja
Svaki radijalni leaj ima u stanju isporuke odredenu radija/nu zranost
izmedu valjnih tjeleaca i valjnih prstena Pri ugradnji s prijeklopom izmedu
vanjskog prstena i provrta u kui!tu, te izmedu unutarnjeg prstena i vratila,
suava se vanjski prsten.. a unutarnji se proliruje. Na taj nain se radijalna
zranost smanjuje. Ona se ni u kojem sluaju~ne smije smanjiti na nulu.
Normalni leaji tako su izraeni da kod uobiajenih dosjeda preostaje jo
dovoljna pagtmSka zralnost. Ako pogonski ili temperaturni uvjeti zahtijevaju
vrst dosjed, mora se odabrati lefaj s odgovarajuom veom Iadijalnom zral>.
nOOn. Ako se
zahtijeva vea tonost voenja, odabiru se leaji s manjom
radijalnom zranOOn. Leaji mogu dobiti i poveiutu tonost vrtnje, npr. za
Radijalni kuglini leaji i igliasti teaji izrauju se i s bonim zatitnim
ili brtvenim ploema (sl 237b do e). Prve sprjeavaju oteenje valjnog sustava
stranim tijelima, a druge izlaz maziva iz leaja. Time se uliteuje brtvenje na
drugim mjestima.
Slika 237. mcdbe kuglialih lel'.l\ia. DIN 625 (IUS M.C3.601)
a) normalna inedba; b) s jedaorn zaltitnom ploom; e) sa d\'ije za!titne ploe;
J} s jednom brtvenom ploom; e) sa dvije brtvene ploe;/} s prstenastim utorom;
g} s prstenastim utorom i. uskonikom; h) s prStenastim utorom, uskonikom i
' jednom za~titnom ploom
224 5. Leaji
Zbog mogunosti jednostamijeg aksijelnog uvrivanja vanjskih prstena
mogu se nabaviti leaj i s prstenastim utorima (sl. 237f do h).
Kao posebnu konstrukciju treba spomenuti leaj sa etiri
oslonca (sl. 238), koji mogu prihvatiti sile u etiri toke. Time su ovi
leaji veoma stabilni. Njihov unutarnji prsten je dvodjelan. Na taj se
nain moe umetnuti mnogo kuglica, koje zajedno s visokim naslo-
nima prstena leaja omoguuju vrlo veliku nosivost.
Slika 238. Leaj sa etiri oslonca i dvodjelnim unutarnjim prstenom, DIN 628 (JUS M.C3.611)
(kut pritiska a=35)
5.3.2. Pravila ugradnje, mogunosti optereenja
Za uvrivanje osovina i vratila u uzdunom smjeru predvia se najee
vrst leaj. Zbog tolerancija i toplinskog rastezanja nisu mogua dva vrsta
leaja, jer bi se valjna tjeleca previe tlaila na bokove valjnih staza (sl. 239a),
Slika 239. Oblikovanje vrstih i slobodnih leaja
(F vrsti leaj; L slobodni leaj).
a) dva kuglina leaja oblikovana kao vrsti leaji
(loe zbog mogunosti zaglavljenja!); b) slobodni
leaj s mogunou aksijalnog pomaka u prevrtu
kuita leaja; e) slobodni leaj s mogunou aksijal-
nog pomaka na vratilu; d) cilindrino-valjkasti leaj
oblikovan kao slobodni leaj; e) igliasti leaj oblikovan kao slobodni leaj; n dva slobodna
leaja s aksijalnom zranou u prevrtu kuita; g) dva slobodna leaja optereena oprugama
5.3. Valjni leaji 225
tako da bi za kratko vrijeme dolo do zagrijavanja i oteenja. Treba zato
predvidjeti mogunost dilatiranja! Cvrsti leaj moe, osim radijalnih sila,
preuzeti i aksijalne sile u jednom, ili u oba smjera. Slobodni leaji omoguuju
aksijalno pomicanje.
Kod vrstog leaja uvruju se unutarnji i vanjski prsten, a kod slobodnog
samo jedan prsten (sl. 239 b i e). Kod cilindrino-valjkastih leaja N i NU i
igliastih leaja prsteni su meusobno aksijalno pokretljivi. Zato se, kao kod
slobodnih leaja, privruju oba prstena (sl. 239d i e). Ako je za osovinu
ili vratilo doputena mala aksijalna zranost, mogu se ugraditi i dva slobodna
leaja. Njihova aksijalna zranost ograniava se pomou graninika u kuitu
(sl. 2391). Aksijalna zranost moe se odstraniti i pomou elastinih opruga,
koje leaje dre stalno pod malim optereenjem (sl. 239 g).
Slika 240. Primjeri oblikovanja vrstih leaja
a) s kuglinim leajem, DIN-625 (JUS M.C3.601); b) sa dva kuglina"leaja s kosim
dodirom, DIN 628 (JUS M.C3.611); e) s cilindrino-valjkastim leajem, DIN 5412
(JUS M.C3.63!); d) sa samoudesivim bava5tim leajem. DIN 635 (JUS M.C3.715)
Uvrenje prstenova u oba aksijalna smjera vri se ojaanjem, stupnje-
vaojem, uskonicima, poklopcima, maticama itd. Mogunosti oblikovanja
vrstih i slobodnih leaja pokazuju slike 240 i 241. Svome ljuske s maticom,
s utorima i sigurnosni prstenov~ standardizirani su u DIN 5415 (JUS M.C3.530).
'
~~
Slika 241. Primjeri oblikovanja slobodnih leaja
a) s kuglinim leajem, DIN 625 (JUS M.C3:60t); b) sa dva kug]ina leaja s
kosim dodii"om, DIN 628 (JUS M.C3.611); e) sa cilindrino-vaJjkastim leajem,
DIN 5412 (JUS M.C3.631); d) sa samoudesivim kuglinim leajem na nateznoj
ljusci, DIN 630 (JUS M.C3.541) i 5415 (JUS M.C3.530)
Daljinu mogunost aksijalnog uvrenja unutarnjih prstena pokazuje slika 242,
a uvrenje vanjskog prstena slika 243.
15 Elementi ~trojc<'3
226
Slika 242. Primjeri aksijalnog uvrU:enja unutarnjiV prstena valjnih leta.Ja
a) s postavnim prstenom; b) s odstojnim prstenom. sigurnt>Snim prstenom m uskoe~
nikom;_ e) s dvostrukom maticom; d) s odstojnom cijevi
Srika 243. Primjeri aksijalnog uvrenja vanjskih prstena valjnih leaja
a) slob<:>dni !eaj s uskonikom i- poklopcem; b) slobodni leaj sa dva poklopca;
e) v csh leaJ s uskonikom i poklopcem; d) s uskonikom i dvOOjelnim kuitem
Povrine nalijeganja, ojaanja vratila, vijenci, tuljci i slino moraju biti
okomiti na os vrtnje! Samopodesivi radijalni kuglini leaji osjetljivi su na
aksijalna optereenja i zato se ne smiju upotrebljavati kao aksijalno visoko
optereeni vrsti leaji. Ako se osi obaju provrta ku~ta za uleitenje vratila ne
poklapaju, tada treba ugraditi samopodesive radijafne kugfil!ne ili bavaste
leaje (sl. 244), koji spreavaju zaglavljivanje.
Slika 244. Uleitenje vratila obl_ikovanog kao dra noeva blanjalice pomou dvorednog samo-
udesivog kuglinog leaja, DIN 630 (JUS M.C3.541) (po Kugelfischeru)
Prsteni moraju radija/no vrsto dosjedati uz povrine nalijeganja, kako bi
se u potpunosti mogla iskoristiti nosivost leaja. To"se postie vrstim dosjedom
koji prsteno_ve podupire, tj. ukrouje ih. Potrebni prijeklop zavisi od visine
pogonskog 1 udarnog optereenja. Za priblinu procjenu pogonske zranosti
moe se uzeti da prijeklop vratila proiruje unutarnji prsten za 70% veliine
prijeklopa, a prijeklop vanjskog prstena stee ga za 50 % veliine njegova
prijeklopa. Ako se oba prijeklopa odbiju od zral!nosti kojom se leaj nabavlja,
5. Le:!aji 5.3. Valjni leiaji 227
tada, uzimajui u obzir toplinska rastezanja, mora da preostane jo potrebna
pogonska zral!nost. Cvrsti dosjed obaju prstena esto nije mogul! zbog montae
i demontae. Prema smjeru i vrsti vanjskih sila tada treba odluiti kojemu se
od prstena smije dati labav dosjed. Za to su mjerodavne slijedee mogunosti
optereenja:
l. Obodno opureenje, ako prsten rotira, a sila (optereenje) miruje, ili ako
prsten miruje, a rotira sila (optereenje).
2. Tokasto optereenje, ako prsten i sila (optereenje) miruju ili ako sila
(optereenje) sinhrono rotira s prstenom.
3. Njihajue optereenje, ako se prsten njie, a sila optereenja miruje ili
prsten miruje, a njie se sila optereenja.
Kod obodnog ili njihajueg optereenja neophodno je potreban vrst
..': dosjed prstena, dok kod tol!kastog optereenja moe imati manje vrst dosjed,
,
jer mu sila ne daje povod za pomicanje. Uobiajene dosjede za vratila i
provrte kuita prema DIN 5425 (JUS M.C3.752-758) vidi u tablici 80.
Slil<a 245. Ugntdnja igliastih leaja s vanjskim i unutarnjim p<Stenom
a} kao slobOdni leiaj ugraen u vretenu za unutarnje bruenje; b} dva slobodoa
leaja s eonom ivicom radi bonog voenja u potpornom valjku
Igliasti leaji, u odnosu, na kugline i valjkaste leaje, trebaju mali ugradbeni
prostor i omoguuju relativno veliku opteretivost. Igliastim leajima ulei-
uje se ak i klipnjae visokoturanih benzinskih motora, vratila elektrinih
naprava, glavine elektromaguetsldh sp<ijki, zupl!anike u alatnim strojevima,
remenice i tome slino. Ugradbene primjere pokazuje slika 245. Za bono
voenje izrauju se igliasti leaji s rubom (sl. 245b). Igliasti leaji izrauju
se sa unutarnjim prstenom iii bez njega. U drugom sluaju iglice se gibaju
neposredno po kaljenom, bruenom i poliranom rukavcu i time im je potreban
jo manji prostor (sl: 246a i b). I stijenka provrta kuita moe sluiti kao
ploha po kojoj se mogu kotrljati iglice. U tom sluaju iglice ne dobivaju ni
unutarnji ni vanjski prsten (sl. 246c). Igliasti leaji mogu se uglavnom uspore-
diti sa cilindril!no-valjkastim leajima NU i ne mogu preuzeti aksijalne sile.
. Razvijene su, medutim, i konstrukcije s dijelovima kuglinih leaja (sl. 246d)
koje mogu preuzeti aksijalne sile.
228 5. L.?iaji 5.3. Val)ni leiaji 229

..
,g.
l ;:: - ! ~i
ddt
~

! ~
!l liS8.
e=-
.""'
E

i-"..
J-.
'~
e

j:]
~
w
:il~
~
~ l {; t-
f l? o 5
8
,g
~ ~

ll~ i-~li z
~ ~ l
.:;;i~ ~il "$ ,:j A
! j! !ll.~
lo ~i i{l
el ... - -
a._ :;e
1- --
lto
~

n ~ ._.e 3 ~

l
l
l l o

~

~
~

~ diUl "
..f... l
~ill
~
n
~
~

... .ajt
~:~t
li'

iI
~
:~
o
~
1\.g i! o
M ~

"'
" "
J!l ~
..l
-~
'G
-~
!!~
.all,.g
il
t .g
:S
t -~ i~. l~
~
l "".a
o
~

~
~.!!
15i
l l~~;~ ~ bl_:_ ~-8.

! f Q()Q"Q"

i~ :F=
t:ell
il
o
~!l!
.a
Ifla
o
1
...0:: z ir!i l
~

h ~
~

1 ~ :\le
~
oiaiil {,g
"~ f -~
i.-3 u :::l
"'"'
~
l'
~

~ !2 ,. ,. ! <"
~
:t i .!! fi ~.

i fi
~
& ~ ;;;>
~ ~- o o ~
"
Jl
~
~ ~
- ~ ~

j ili"'
o~-

~~1
::~:~
" "o
l l ~
~
H1 ~
v
!
g. !-& "
~
~
'8" "i!
i~
?
t
f
Q;'
dj
j

'f.c'i!
) i a ~t::.~ A
h i !h
~ 1- ~
~ ... ,!,

dl~

li
j
8.
." g
.:::E "'
~t fi
t
-
Q;'
~o-i' li.
"'~
!. "
~

1- ] ":::t-
1f
l
...
l U:.
'
il
~

~ :!:
'8llo
All
~t
~~
~

"
Slika 246. Igliasti leaj be unutarnjeg
prstena i u kombinaciji s aksijalnim
3 ;go
j:::
lr l
.!'
dt
~

i ll~
;"'

4!l
"l:
kuglinim leajem
~~~i ~ 'i ,!1, !i &
;lj
a) s vanjskim prstenom; l
.ll
~
l"'
.il U-,._ l.
l . i
b) s ljuskom za igle;
d samo s \ijencem za igle:
d) igliasti leaj u kombinaciji s aksijalnim
t ' .!i,.
~
]
8.
i!
.,
~ oi ...
~~1.
kuglinim 1efajem. ugraen u okretnoj
buenoj ahurl l l l li ~ ;t
-
 230
. Aks!!alni /daji ne omoguuju radijalne voenje! Jednu plou treba centri-
ra~! u_kucttu, a drugu ~a r_ukavcu.. Aksijalni kuglini i aksijalni igliasri leaji
osjetljtvt su na pomak ost le~Ja (sl. 247a). Kod kutnog pomaka osi pogodne su
ku~laste plotce (sl. 247 d) th samopodesivi aksijalni bavasti leaji (sl. 247 e).
Ovt posljednji mogu primiti i znatnije radijalne sile. Pri naizmjeninom djelova-
fiJU upotrebljava se dvosmjerni aksijalni kuglini leaj DIN 715 (JUS M.C3.701 i
705) sa tri ploe.
lole/
Slika 247. Ugradrija aksijal~ih leaja
a) l_oa ugra~nja aksijalnog kuglinog leaja b) ispravna ugradnja aksijalnoe:
kughnog leaJa, DIN 71 l; e) aksijalni ig]iasti leaj; d) aksijalni kug]ini leaj ;
kuglastom ploicom, DIN 711; e) aksijalni samopodesivi bavasti leaj
Slika 248. Uleitenje s mogunou podclavanja zranosti
a) stoasto-valjkasti leaj; b) kuglini leaj s naslonom
~lika 249. Kuite dvodj_elnog stojeeg leaja
lJUSke prema DIN 736 1
za valjne leaje sa stoastim provr:tom, i natezne
737 (JUS M.C3.542) (za valjne leaje s cilindrinim pravnom vidi
DIN 738 i 739)
5.3. Valjni /etaji 231
Stoasti valjkasti leaj i radijalni kuglini leaj s naslonom (slika 248) u
prednosti su zbog mogunosti podeavanja aksijalne, a kod a) i radijalne
pogonske zranosti. Mogu se rastavit~ te posebno ugraditi unutarnji i vanjski
prsten. To je korisno naroito pri serijskoj montai. U prednosti su i kao
leaj i koji se mogu aksijalno i radijalno opteretiti. Upotrebljavaju se za uleitenje
kotaa kod vozila i vretena alatnih strojeva.
Valjni lefuji ugrauju se i u jednodjelna i dvodjelna stojea ili prirubna
kuita leaja, i to bilo kao vrsti, bilo kao slobodni leaji (sl. 249).
5.3.3. Nosivost i vijek trajanja
Kako sa s.like 231, strana 221, proizlazi, leaji moraju prema nainu
ugradnje i konstrukciji preuzeti radijalne sile F., aksijalne sile F, ili obije
istodobno. U posljednjem sluaju govori se o kombiniranom optereenju. Prigo-
dom preraunavanja pretpostavljamo da je kombinirano optereenje zamije-
njeno kod radijalnih leaja ekvivalentnom (jednakovrijednom) radijalnom si-
lom F, a kod aksijalnih leaja ekvivalentnom aksijalnom silom F. Kad bi
ova sila djelovala samostalno, onda bi pri dinamikom optereenju (okretno
gibanje) izazivala isti zamor materijala pri statikom optereenju (mirovanje)
istu deformaciju, kao kad bi radijalno i aksijalno optereenje djelovalo zajedno.
To se,. naravno, odnosi samo na leaje koji su na temelju oblika izvedbe
ugraeni kao vrsti, i u stanju su da primaju radijalne i aksijalne sile.
Proraun nosivosti za valjne leaje je standardiziran po DIN. 622 (za sada
u pripremi) (JUS M.C3.825-860). Prema tom standardu podrazumijeva se
da je dinamika nosivost (vijek trajanja) nekog leaja onaj broj okretaja
ili broj pogonskih sati, koje leaj moe da izdri bez znakova zamora materijala
na prstenovima,. ploama ili valjnim tjelecima. Zamor materijala poinje s
malim pukotinama, koje kasnije prelaze u rupiavost. Da bi se mogao izraunati
vijek trajanja leaja, navedena je za svaki leaj dinamika llosivost e (za radijalne
i aksijalne kugline leaje, te igliaste leaje, vidi tablice 81 do 83). Dinamika
nosivost je dinamiko ekvivalentno optereenje pri kojem 90% svih leaja
daje nominalan vijek trajanja od Ul" okretaja Ako je ekvivalentno pogonsko
optereenje F manje od dinamike nosivosti e, onda je vijek trajanja odgovara-
jue vei od 106 okretaja, nllime: L,;,J06 (C/FJ' pri x> l.
Kod normalnih leaja s pogonskom temperaturom preko 120 oc javlja se
promjena strukture koja. deformira leaj. Da bi se to sprijeilo, podvrgavaju
se tako optereeni leaji posebnom .postupku stabilizacije. To dovodi do
smanjivanja dinamike nosivosti. U tom sluaju izraunava se dinamika
nosivost uvoenjem faktora tvrdoe JH:
dinamika nosivost (nominall.ti cijek trajanja)
L= 10' ~H~CJ (198)
 2 5. Udaji 5.3. Valjni leiajl 233
L u okr. nominalni vijek trajanja.,
'
fH faklor tvrdoe na pogonskoj Cemperaturi
t ~ISO'C' 200'C 2SO'C 300'C U'~
r.~ 1 o,9 o.1s
o.6 ;z
C u kN dinamikA nosivost normalnog leaja (vidi tablice 81 do 83).
F u kN dinamiko ekvivalentno optereenje prema jednadbi (l99}, odnosno slije~
deim podacima,
t <.,Z
~

:2
x eksponent vijeka trajanja =3 za sve kugline leaje (lokast dodir), JI "'!
= 10}3 za sve valjkaste, igliaste, stoaste i havaste leaje Oinijski dodir1
<>!
Dinamiko ekvivalentno optereen F =X F, + Y F, (199)
F u kN zamiljeno djelovanje pojedinane siJe koje izaziva jednako veliko optere-
enje kao kad djeluju radijalna i aksijalna sila zajedno,
Fr u kN radijalne optereenje,
F._ u kN aksijalno optereenje; kod kuglinih leaja s kosim dodirom ili stoastih l'!
M
leaja treba uvlitavati F,. prema slijedeim podacima.
X radijalni faktor prema DIN 622 (JUS M.C3.825 -8601 za kugline leaje !"
DIN 625 (JUS M.C3.601l vidi tablicu 84.
Y aksijalni faktor DIN622 (JUSM.C3.82S-8601 za kugline leaje ~
~
DIN (JUS M.C3.60!) vidi tablicu 84.
~

Kod igliastih leaja DIN 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrino-valjkastih

''
' ~l
~

leaja DIN 5412 (JUS M.C3.631) je F=F,. jer ovi leaji ne mogu prihvatit~
ili mogu prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje ~
~
DIN 71l je F=F., jer ovi leaji ne mogu prihvatiti radijalne sile. ~
"'
~
~
z
i5
A 8
8 A
l
~
-~

-1
r.
F,.
/

',
~
~
!rl
Slika 250. Iznalaenje efektivne aksijaJne sile F. kod dvaju kuglinih leaja s kosim d<>irom "'
(ili stol'.asto-valjkasti leaj, po Kuge/f!SCheru)

Ako se vratilo uleiti u kugline leaje s kosim dodirom ili u stoiaste

leaje, javljaju se u njima aksijalne reakcije. Zamiljamo prema slici 250 da su
produene spojne linije dodirnih toaka valjnih tjeleaca (to su one toke preko
kojih se vri prijenos sile izmeu valjnih tjeleaca i prstenova) produene do
osi vratila. Time se na presjecitu odreuje poloaj radijalnih reakcionih sila
F,A i F,u, izazvanih optereenjem vratila. Uvrtavanjem ovih sila u jednadbu
(199) moe se izraunati aksijalna sila F., ako je F, pogonska aksijalna sila
vratila, koju mora da prihvati jedan od dva leaja:
 T oblim Sl. Dimmt.ijc ksijlbdh ku;fi&tih ~daje DIN 711 i I'!Osiw~t ptl:rt'la DIN 622(JUS M.O.BlS-!60); vidi i al. m Ill .tt. m N
~
Serija ldllja !U Serija leaja 512 &!rija lel&ja 313 Serija !dija 514
Oznnku d.
i\HWfiU mm D,
mm
H
mm
e
kN
e,
kN
mm
H
mm tN
e e,
kN
D,
mm
H
moo
e e,
mm
D, H
mm
e e,
'" kN kN
'"
oo lO !4
!6
' ... 7.8 [1,4
12,5 '' ll l!l.O
IM
14,0
15,3

"''
OI ll ll

"." "" 211

30 '' 9,0
13,7
16,0
21,6
3S
ll
ll
12,2
12.7
20,0
22.0 l
"25.10 " 10 11,8
,, "
40 14 17,3 30,S

,..
07
",. 4!
41
ll
ll
14,3
14,6
15,6
29,0
32.$
31!,0
41
16
21.6
22.4
40,;'i
4S,O " "" :n,s
~~
2R,O so.o
64,0 "'
70
24
28
44,0
S7.0
72.0
102

""' "
40
""., "" 21.2
,... """ "
$1,0 19
JO,l

"'
64,0
76,S "" 24
26 "'
liO
43,{)
l4.0
"""
63,0
!Jli,O "'
106
"so 14
"~ 8S,O
20
"'' ",.," " "''" 63,{) 100 102 200
"
ll
.,.,"
70 14
"'!1~
61.0
73,! " 18 J7.5
5>.0
91.S ll

,,.
73.S
'9),0 ,,.
liO
"" '"'" '"
,."" "" 32J
90 )5

" ,.., " ""

9l.S lM "' liO
,." '96,S
200
"'"'
ll

" """ ""

32J 100 21
...."'' "'
'" "'"' 100 2l1 '"'
"o "" '"
'" 390

,."
15

17
.10

"
"
100
lOS
liO
\9
\9
""
,.,.
'"'
..., "'"''"' "' """
'"
105
liO
Ill 31
... ..
61.0

75,0
163
,
113

220
'" "" "'
140

'"'
"' '"
40

,,.
49
"'
"'""
..,,
134
151)
100
\70

'"'
.
<Ill

"
""
'"
"''"
'"'
455
"'
""
'"'
"" l'"
"''" ...,,.'"'"' """
'"
9()

,.,"''"' "" .,,,

91.5
'"'
,.,
m
,,.170'" .,"'" ,.,'" ''"'" ,.,'"' '"'""
.."",
100 61.0 114 110 JIO
~
" liO
"
""
"'"
l liJ

'"'
...
14!1 ...,,."' "" l
170 !O 81,S
83.0
lSO

'"liO ""
,.
111\

100 . ,...'"'"'.
120
100 "'
""
'"
210

"'
"" ""
" "" ,,.'" 1000""'"""
70

.. ""
.
,"""" IlO
112
"''
.."
4$0
,.."'
'""'
1210

'""
'""
31
,."
,IJo
,
17<1

.""' . .
JI

,"'"' ". ...

ll
..
81,1')
1111.<1 "' "'
'"
41$
m
"" "'
".
51
55
'"
".,,.
000

""
,.,
"'
250
170

"" .", "'" '" '""

",.
)OO
""' 1211
'""
..."" " ...."""o
4JII )OO 1400
..." ""'"' ,,."" " "''" ""
........, "" ""
210 62 17ID

."
44
"'
240
,.,
JOO
"" "'
"'
".

,.."""" .,
:100

..
18
"'
""
"'
1:!:
!
1040
1430
liO 1960

"" '" "" '"'

'"
-
l9 1560

"' 250 1120

"'"''" ,,..
'""
"""
"
.
)OO

,,.,
320 '" "". "'
.",

"'"" " "' '""

.,:100
'"" '"'
""
1630
., 440
"" .. "'
"'
,.,.
"' IlO
"' ""'
i\""
~

"'\, .' :. .;'

e,
~~t~~~;~~;~~~=~~~~$tes~s
"""''
prcv:rta f
~
"o -w""
~.
~ ~ ~

<i<"'~ ~
f.!
e. n ~'n
"'.: > ~ _.. ~ J. ~
1:
i~~~i=8~!~~~g~~~~~~u;;a~

8ieii~E~~as~~-~~~~~b~~~~~ ,. ~' i"

;;:l
~'
~;;:
::s:
~
~
El'~""~~
~>-l~
~-e:.~; ......
"~J::"'.=. a= >
$ll
tp
".
[.
-...
txl
i"
.,
~
..
it'
.e_,
:SlS~$$.::::: t;;::::~ :s~ t! t:~~ 1::1' ~~:; ::=;;:: ::::: ~ ~ .. ~ ~~ -
::s: O"' ~
.., : . . . '-
!:':tl n '-
o
o
'(;
"'o '<l"
~5: ij;: ;::g~/~ tt ;:j~ ~ja~$ J;:~~~;;:::; .e :.O,_""' f "'t -
e OJ"'-"'
'(i ~ 1!! e i' ~~~
~~~iiiiae!e!ile!~!fi~~ie~
""
OQ~~QOoQ~OoO~~w~w~~

:lr>
l"
fi
~
~
~:
""
~
B Ei"'ii'~
o~.,_.&!
~0
S
B l"'
>"<>
se.
g., 1111

~ ~
-
S<
tJ5
f ><l~
~~~~~88~~~&~~~~~~~~ ~ .. ~ !f
li
Sl
..!::.
~o tT
N'<..;;,,
~-
~
..
!.!'
>.:....
e
..;,
,.
ll
:<~
V
l "'
"" "'o
ll =
~~~~~~~~~~$$~~~~~~~ f ~
l-
l ~ t'
(il

.E: s " "" v. "'

~ o -
""ll 'll'~
i 8. '8 ~ b +"' e "'
~~&~~~~~~e~~e~t~~~~
oQb .:::. 'Vo"-'-\..

~~~i~~2~~~j~~~~-~=
000o'4o~t.;!:Co-
8.
s- "" "ll
:lr>
~
l
~1
ct ::s:
!
ll

t-<
8"8
'- 5l
~
......
8. c. .tlj
,. t
~
ilA

"?
p
+ ><li"
V> v
.

~
g: g :r ".

,.>< > ~~~ ~~~
~-~t$~~-t*~~~~~~i~~ Otrlaka
"" i*Kl [
pri>Vl'IJI
e g'=
~
~. ~
~l-"'
l
...,
~~i~~~~!~~ii~i~i~~~ ~' ~ o n
~
w
...___., v
g: ~ ~
..
i
< .."':! .o
a~~~~~~~~~~~~~~~l;i ~ .. v ...--..
"'
as~ss*~*~~~aa$$~~~~ ~ .. t !li
;:;
"'
'?
e,
><l> ""
i l

i
e,
~~~8i~~~i~~~~~~g~~~ !Z !'l ~ " oz "~l"'
...___.,
"
~~J~~~~~i~~~~i~~ij~ !Or> Ji:
't:3
s n<
". Rj
~.

"" ...,
"'
" " "' V>
 5.3. Valjni lea,R 237

L,. u h nominalni vijek trajanja leaja (uobiajene vrijednosti vijeka trajanja dakle nakon optereenja za vrijeme mirovanja, okree malom brzinom vrtnje
vidi u tablici 85), i ako u pogledu mirnoe hoa nisu veliki zahtjevi, mogu se iolerirati i znatno
L okretaja vijek trajanja prema(l98l,
vee plastine deformacije. Kod naroito velikih zahtjeva na mirnou hoda i
n u min- 1 pogonska brzina vrtnje leaja.
tame karakteristike, plastine deformacije moraju biti manje. Za presuivanje
Ovaj nominalni vijek trajanja L" je posve raunska veliina. Vgek trajanja slui
upotrebe leaja moe se znatno razlikovati od spomenute raunske veliine. karakteristika (201)
Ako se. naime, za cijelo vrijeme rada pojavljuju kolebanja optereenja, tj. da je
leaj povremeno manje optereen (na primjer kod dizala), onda je vijek trajanja karakteristika statikog optereenja. Uobiajeno je /,.=L2 do 2,5
za visoke.J:.-0,8 do J.2 za notmalne i/"=0.5 do 0.8 za male zahtjeve
upotrebe leaja razmjerno dui. Ako leaj ne radi neprekidno, nego s preld, na mirnou hoda i tarne karakteristike,
dima, njegov se vijek trajanja upotrebe takoer poveava. Neistoe dospjele C0 u kN statika nosivost Jeaja (tabli 81 do 83).
u leaj, manjkavosti podmazivanja ili djelovanje korozije zbog kondenziranja F 0 u kN statiko ekvivalentno optereenje leaja prema jl.':dnadibi (202!.
vode, mogu dovesti do prijevremenog troenja i time do poveanja pogonske
zranosti. Time se poveava umnost leaja, snizuje tonost voenja i smanjuje Statiko ekvivalentno optereenje F0 = X 0 F, 0 + Y0 F.o (202)
vijek upotrebe.
F0 u kN zami:jeno djelovanje pojedinane sile koje izazivu. jednako veliko
Statika
nosivost je ono statiko optereenje koje na valjnom tjelecu u optereenje kao kad djeluju mdijalna i aksijalna sila zajedno,
dodiru s valjnom stazom izaziva na mjestu dodira trn,inu deformaciju, kn,ia jo f~ u kN statiko radijalna optereenje_
ne smanjuje funkciju leaja. Praksa je pokazala da ova sila kao statika F 19 u kN statiko aksij'alno optereenje.
nosivost C 0 leaja smije biti tako velika da de!Ormacija valjnog tijela dostigne x, radijalni faktor prema DIN 622 !JUS M.C3.825-860), za kugline
leaje DIN 625 (JUSM.C3.60J)jc X 0 =0,6, ali uvijek F 0 ?ffo'
veliinu od 1/10000 promjera. Ako se leaj nakon statikog optereenja, aksijalni faktor prema Dl N 622 {JUS M.C3.825- 860). z:n kugline
Yo
leaje DIN 625 (JUS M.C3.601) je Y0 =0,5.
Tablica 84. Radijalni faktor X i aksijalni fa klor Y prema DIN 622 (JUS M.CUU!i-860) za mdijalne kugl:tetield:a:jl::pmna DIN 62S
(JUS M.CJ 601)

...... .... Kod igliastih leaja DIN 617 (ISO 3030 i 3096) i cilindrine-valjkastih

Kod FJF,>
F.IC,.

'
1: Y=
0,014

0,19

2,3
'""
o.ll
1.09
'"'
o;o ".
1,11
.", O,ll

0,30

1,4S
0,17

....
1~1
,".
0,38

J,IS
~"
....
1,04
0,44

l .OO
leaja DIN 5412 (JUS M.C3.631) je F0 =F, 0 , jer oni ne mogu prihvatiti iti
mogu prihvatiti samo neznatne aksijalne sile. Za aksijalne kugline leaje
DIN 711 je F 0 =F,0 jer ovi leaji ne mogu prihvatiti radijalne sile.
Kod FJF,>' je X-<1.56. Kod FJFrS.e je X= l i r-0.

5.3.4. Granina brzina vrtnje

Sto je vea brzina kotrljanja valjnih tjeleaca, to vie rastu gubici zbog
trenja i zagrijavanja. Nepoeljni su i utjecaji centrifugalne sile, koja valjna
tjeleca tlai prema van. Radi toga je svakom normalnom leaju ograniena
Ekktri!ni aparati .u ~w 1000 2000 Le&ji brtldskib vmtila , , ..... maksimalna brzina vrtnje .
Z,ZKN
~=:::.:~::::::::::::::
Mali vaotilalo:ri ......... . 2000 ... 4000 :llll) ' ' 30000
Mali~do4kW 8000.-. l OOOO 3000 600) Granina brzina vrtnje (203)
Ek~ri ~je snage ; 10000 . !SOOO Maladizata ................. . sooo ' 10000 n D
Vcilld naoonann dekuomotori li)OOO )00(10 Unive::zalnl
. , , , , , , , ..
prijcnosni tOOO UOOO --10
~Wlniht~ ,,,,,,, mm
Ekktritnitt:nijMuOpSbbnimpo&OQima
Mali TJKIWO"Ui ............ .
J11ei tootocik!!. pUtl'Da:i amomobiti
56000 i vlk
600 ... 1200
1000 .. 2000
~~~~U~I:Iji
Mali 'tllllj$l:i sunovi .............. ..
"'""'
1500. _. l SOOO
.sooo 600) n, u min- 1 granina brzina vrtnje za. normalne leaje,
TtW putniki momobt1i, lab tcntna
voriJa '' ......................... . 1500 ... 1500 Veliki ~stanovi ... aooo ... tocm
z$ faktor. kojim se U2ima u "obzir vrst podmazivanja l veliina leaja:
Tdb: temna vozila, autobusi ..... . Pila ju:rmafa ~W:I') ................. . 10000, JSOOO
podm:az(vanje mau: z,;".3 za D< lO mm.
2000' -. 5000
Oso\inski !Wijl lli: Oklopni uredaji u rnmtw ......... . 4000 ' !(}OO) =l za D~JOmm,
lmns:portll'! vo;o1a sooo Ventilatori D runf11tvo ~ SilOOJ podmazivanje uljem: z,..;,.l.7? Zt! D<30mm.
namvajt ...... ,,,, ....... . 20000 - ' 2$000 Bubanj u ille ~ stroja u t'!Jd.tr- = L25 za D~30 mm,
putnifke '3y.>ne ................. .
'"'"' s1vu ............................ . KKIO)' '6000)
.50000 ... BOiXXI z, faktor kQjim se u'zima u obzir kori:binirunooptereenje, prema slici 2.51.
lerr::tTie
klkotn61i~~
"'11~011C' . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.......
Prijmosnici mo1omi'h amu:a
"""'
20000 .. ' 40000
3000 ... sooo
StrCijevi za papir ....
(~~~ ~ suknje) ", " ..... ..
MlinoVI clucan .................. .
i >if<
20000. -. 3000J
N u min- 1
D u' mm
konsuui1a brzine-vrtnje u ovisnosti o vrs.tl leaja. prema tablici 86.
\arijski pro'mjer .leat3 (vidi tablice Hl do 83). Za D= !O mm vidi
Ak5ijalni lcUji brodsbil pro~Lera .. 15000 '2SQOO Pt& :a brikttc .. ,, lOOO. -- 30000
katalog val.inih leaja.
23H 5.3. Valjni leaj/ 239

Granina brzina vrtnje prema jednadbi (203) vrijedi S(JJn(J za leaje u
nomw/fl()j izvedbi ako je F,;;>O,I e kod radijalnih leaja, i F,;;>O,l e !cod
aksijalnih leaja! Ako Jeaji moraju raditi sa n> n,, onda se upotrebljavaju
leaji s povienom tonou vrtnje. Posebni kavezi i poboljanja pri podma-
zivanju i hlaenju pridonose povienju granine brzine vrtnje. Zbog toga je
potrebno savjetovanje s proizvoaima valjnih leaja.
5.3.5. Podmazivanje
Potpuno odvajanje povrina nalijeganja valjnih tjeleaca i valjne staze
pomou nosivog uljnog sloja, zbog kotrljajueg gibanja valjnih tijela nema
ni priblino tu vano.st kao kod kliznih leaja. U veini sluajeva postie se
pogonski sigurno podmazivanje s mastima i uljima proizvoljne konzistencije,
odnosno viskoziteta.
Podmazivanje mau: Zbog jednostavnog brtvenja i laganog naknadnog
podmazivanja valjni leaji podmazuju se preteno mastima. O upotrebljivosti
pojedinih vrsta masti prema pogonskoj temperaturi vidi 5.1.2. strana 189.

11!8
~1!8
\ ~
~~ -- - kudi{d leZoj s kosalt IIOditrwni lisi
1!ldljo/ni bJgli(nl
--sM~Idaj
-J
. Firma Kuge/ftscher daje slijedei izbor masti: kod n/n,;;> l i kada je
f FfC ;;>0,16, dolaze u obzir normalne masti za valjne leaje prema DIN 51825,
kod n/n8 =0,3 do 0,5 if FfC?;0,16 visokotlano masti (npr. kompleksna mast
i o.
.1112
0
o
\

10' Zli"
4J
tr w 511 "" w lill' ""
--slvl
-......: t---- - sllilusll voljkas/i
:--.
ldll]
fnldl{nllela]
na bazi kalcijeva sapuna), kod nfn.> l masti za brzohodne leaje (np.: kompleks-
na mast na bazi barijeva sapuna ili polikarbamidna mast). Ovdje f oznaava
faktor optereenja i to f= l za proizvoljno optereene kugline leaje, te za
preteno radijalno optereene cilindrino-valjkaste leaje (F./F,;;i;l), af=2 za
preteno aksijalno optereene cilindrine-valjkaste leaje (FJF,> l).
kul opteret.e(Jja p-
o ~2 0,4 0.6 IJ,8 1,11 1.5 liJ 3.0 5,0 ll -
Ako trenje u leaju mora da bude naroito maleno, ako su potrebni npr.
tanp- F,IF,- mali pomaci podeavanja, a ovi moraju da uslijede bez trzaja, ili ako pogonski
stroj treba preteno da savlada trenje u leajima, onda se bira mekana mast.
Slika 251. Koeficijent ZK za kombinirano optereenje u oVisnosti o odnosu .optereenja F.IF.. To vrijedi i onda ako se mora_ naglo krenuti iz bladnog stanja. Mekane
(prema Kugei{ISchem) masti upotrebljavaju se i tamo gdje se mast mora tlaiti kroz duge kanale
do mjesta za podmazivanje. Kroe masti, naprotiv, imaju predno$,1. tamo gdje
umnost treba da bude to manja. To vrijedi i onda ako mazivo na izlazu
vratila treba da stvara vijenac za brtvenje, da bi sprijeio ulaz praine, stranim

Radijalni i:ue&ui leh\j

..... """ jodnorcdni
N

,...,. -
mm-l
tijelima i vodi.
Ako postoji opasnost da mast zbog svoje teine izlazi iz leaja, kao npr.
kod vertikalnih vratila, a naroito onda kada mast omeka zbog poviene
Ktiglini
lebj $ aask.JtKHil
jrxlDQRdni
d\'QJ'edl:li
$ bctvcnom. pl~
""""'
,...,.
320000
temperature, tada treba odabrati mast s dobrom prionljivou i za vie tempe-
Ku&Uml ld.aj s k0$01ll rature.
dodimom osi }edno redni
""""
,....., Za sada je trend za for-life podmazivanje. To znai jednokratno podmaziva-
jednon:dni,
dvo~ni
11 p.:1rt1vima ugradm
""'""' nje za cijeli vijek trajanja leaja. Za to sn potrebne masti valjno stabilne i ot-
i..
I..d1Q s 4 dodirne tea~:<
Samoodesi'ri kuglini !daj
Sameude!IM kaafini Jebj JIU firohm UI!Utllmjim pqu:nom
""'""'
""""'
2SOIJOO
pome na starenje. Budoi da masti na Viim temperaturama brzo stare, valja
upotrebljavati one kojih je radna temperatura znatno iznad oekivane pogon
t Ci!im!rini valjkasti !daj ,..,_""
V<}~i """""
""""" ske temperature. Za to su pogodne mazive masti na bazi !itija ili druge
"
,,....
J;lii!asti ldj jedtw\'tdni 300000
dvoru!ni 200000 specijalne masti.
S~1,UW lt:taj
~Ms1i ie!lj
Koliina masti kojom treba puniti leaje preteno se ravna prema pogon-
"'"'""
-
Samoucslvi WlljWti ldj SCfija lU
serija m. 223 "'"""'
J1Jl000 skoj brzini vrtnje. upljine u samom leaju trebalo bi uvijek napuniti, kako
.._
k~i
"'""" bi funkcionalno bi Ine povrine stalno dobivale mazivo. Prostor u koi:ltu
pored leaja treba da je kod nfn. <0,2 pun. kod nfn.=0,2 do 0,8 napunjen
l """""
Aksijalni leblj
$ ~

b
Aksijtil!li bl:j!.titni k:f:jj dodirnem OO 220000
Aksijalni<ilindrini wljkastl!Wj 90000 do jedne treine, a kod nfn.>0,8 treba da ostaje prazan. Pri maloj brzini
Aksijalnl-samuudt:sivi v.iljkaru letaJ \;odma.d:Y&l1je S~:mo 11ljm) J
vrtnje ne odraava se trenje valjanja masti telno, tako da vea koliina masti
<
Aksijalni igliasti !daj ! """""
180000
omogliava produenje rokova za dodavanje masti. Valjni leaji s obostranim
 53. Va!jni leaji 241

brtvenim ploama pune se mau samo sa 20 do 30"/o. To je najcle
za cijeli vijek trajanja leaja.
Slika 252 pokazuje primjere le'"lllja podmazanih mau. Prema slici 252a
pored leaja nalazi se debela ploa s provrtima kroz koje se dovodi mast do
valjnih tijela. Pri naknadnom dodavanju masti sakuplja se stara istisnuta mast
u jednoj komori, odakle je 'treba odstraniti od vremena do vremena. Mau
se puni i komora lijevo od pustenog prstena, kako bi se poboljalo brtvenje.
Na slici 252b lei debela ploa izmeu dva leaja. Kroz njene provrte mogu se
dovoljno Jednostavno i sigurno je pomazivar.ja uronjavanjem (sl. 253a), Pri svakom
okretaju valjna tjeleca se navlae uljem. Donje valjno tjelece smije biti
ur?njeno~~o do polovine u ulje. Kod vie razine ulja dolazilo bi do pjenjenja
ulja t povtse_nja temperatu:~ Z)Jo~ toga ulje bre stari Samo kod nf'l <0,4 moe
se pumtt vte ulJa. U pnJenosrnctma za podmaztvanJe vaiJnth lezaja obino
zadovoljava samo ono ulje koje zupanici rasprskavaju. Treba utvrditi da li
rasprskavano ulje dolazi stvarno do leaja, na primjer preko posebnih lijebova
ili rebara na stijenkama kuita.

a) b)

. '
. '

Slika 252 Podmazivanje maU:u kod valjnih leaja {prema KugelfJSCheru) Slika 253. Podmazivanje uljem kod valjnih leaja (prema Kugelfisclwru)
a) jednog kuglinog leaja; b) dvaju kuglinih leaja s kosim dodirom a} podmazivanje uronjavanjem; b) optono podmazivanje

Ako pr_i .. sredt;ioj ili velikoj bni:ni vrtnje i visoke okolne temperature
opskrbiti mMu oba leaja do visine valjnih tjeleaca. Mast se ne moe nagomila- treba odvodttt toplmu, onda se optcnim podmazivanjem mogu dopremiti velike
vati zbog djelovanja centrifugalne sile (vidi strelice), jer se ona transportira koliine ulja (sl. 253b). Budui da svaki valjni leaj prua izvjestan otpor
prema van. protoku ulja, kroz leaj se ne moe protlaiti proizvoljna koliina ulja. Rauna
. Podmazivanj~ ul~: Za minimalno podmazivanje, koje uglavnom zado- se otprilike da kod
voljava, upotreblJaVaJU se .preteno mali pumpni agregati, koji istodobno
opskrblj~ju mnoga mjesta i svakom leaju prema veliini i brzini vrtnje D = 30 50 100 200 500 l 000 mm
dopremaJU kroz provrte oko 0,1 do 5 cm3 ulja/min.
J::Jja = 0,001 0,003 0,01 0,05 0,3 0,5 m 3 /min
Za podmazivanje brzohodnih leaja pokazalo se kao pouzdano pomati
vanj~ uUn?m ma~lom. K<;>mprimirani zrak dovodi se preko usisne cijevi, iji je v,;, = 0,003 O,o7 0,3 . l 7 12 dm 3/min
donJI kraJ uronJen u uljnu kupku. Zrana struja die i vue za sobom male
kap~ice_ulja. ~rak_~i&:n uljem dovodi se pomou cijevnih vodova, koji zavr-
avaJU tik kraJ vaiJmh tjeleaca, do leaja. Podmazivanje uljnom maglom ima
Ovdje je v.u.
dovoljan volumen protoka ulja za podmazivanje, a
maksimalno mogui volumen protoka ulja za hlaenje (kod nesimetrinih leaja
v.,
prednost da zrana struja hladi istodobno leaj, a svojim pretlakom spreava ula-
zak praine i stranih tijela. neto vie). Najjednostavnije je ako se ulje na jednoj eonoj strani leaja
dovodi provrtom ili cijevi, a s druge, eone strane, otjee preko kanala ili
U oba spomenuta sluaja ulje se vraa u sabirne rezervoare. izravno u Sabirni rezervoar.
242

Prije ugradnje natapaju se vrelim uljem. Trapezastiljebovi u kuitu deformiraju

pravokutni presjek prstena i tlae ga prema vratilu. Kako tlak vremenom
poputa, prsteni se kao brtvila za ulje mogu upotrebljavati samo u spoju s
drugim elementima brtvenja. Djelovanje im se moe pojaati postavljanjem
vie prstenova jedan iia drugog (sl. 254 b). Jo je bolje brtvenje s brtvenicama
6. BRTVENJE LEAJA I VRATILA (sl. 254c), kod kojih prirubnica dri pod tlakom prstene od pusta. Trenje je
kod ovih svakako vee, pa se preporuuju samo za male brzine vrtnje.
6.1. Brtvenje protiv izlaza masti
6.1.1. Brtve s brusnim djelovanjem
Brtvila spreavaju izlaz maziva, te prodiranje stranih tijela, neistote,
praine i tome slino. . . . . . . . . . ..
Za brtvenje dvodjelnh 1 V!edJelmh, te Jednodjelnth lezaJa do ~rednJih
brzina vrtnje dovoljni su prsteni od pusta DIN 5419 (sl. 254a, tabhca 87).
T bl" u mm bnvenib prstena od past& i vcom ptctl'\1, DIN S419 Slika 254. Brtvenje pomou prstena od pusta
' m 87 D'mm.tije
' ) s jednim prstenom; b) s prstenima poredanim jedan iza drugog; e} s tri prst ena u
jednoj brtvenici

[ffi
l i
t ."
:J
~
-9 -J ~ t4i.,
l l l
Za valjne leaje pokazali su se dobrim tzv. Nilos-prsteni
se i za vanjsko brtvenje (sl. 255a) i za unutarnje brtvenje
brid prstena tlai na vanjski, odnosno na unutarnji prsten
izbrusi brtveni lijeb. Nilos-prsteni su osjetljivi na udare.
(sl. 255). Izrauju
(sl. 255 b). Jedan
leaja i u njemu
Vei:. zbog malih

d,
"' "
17 ,.
"' ., " "l" l"
... "' . .. 45
.... ,..,.. .
so Sl
izboina postaju neupotrebljivi Ugradnja mom da bude
Prednost im je, osim jeftinoe, laka i jednostavna montaa.
veoma briljiv11.

d,
" "' " "' "1"1"'
37
" " "
'
. ",.. ,.
4

d,
" "
ll

)l
l"
l ,, 38
"' "l" "l"
Z1

"1"1"1"
29 )l

4l . .
36
'' "
" "
5J

69

.'
f
.. 4

... .. '
..
90
'' 100 lOS
d,
" l" '' ., "'"
.,l .. " 10 7l 82
m 1129
l" 11
" 76
..,
100 lill 108 110 124

.. ..
10
'~
,. ~
"~ ~ 71~ 1...~
j7l.S 19S l"" ..., 89S l 92 " 102 107
" 81S
l '" ". . q)
d, n
" Tl 82 89
1"1 " 94 99 UH 104 109 116 125

f j
,.,
7
d, liO ll!
"' 120 130 l "' ~,., l'"' l'" ""
,., ,.,l,.,
160 !1S lO)

i-
d,
-
"' . '"' "'
1 IS8 jtOJ
1' l "" ,"
IT/
82 m
12

. b
" ," lj m " m l ,., 167
Slika 255. Nilosprsteni za brtvenje valjnih !efaja (Ziller &. Co, Dilsse!dorf)
a} brtvenje na vanjskom prstenu leaja.: hl brtvenje na unutarnjem prstenu tebja
,.. '"
117 142 147 1" 111 IT/
"' "' 191 ! 198
d,
"' '"' "' i IS<
ll') 164
"'
11ll
''" "' Radijalni brtveni prsteni su za brtvenje masti upotrebljivi samo uz odredene
f ! ' 10 uvjete (poblie vidi 6.21.).
 6. Brtvenje leaja i Hatila
244
6.1.2. Bezllodimo brtvenje
Do bezdodirnog brtvenja dolazi zbog nastalog vrtloenja koje spreava izlaz
ili zbog zaustavljanja nakup!jena maziva u nekom rasporu. fednostavn? brtve:
nje zranou (rasporom) (sl. ~56) moe se upotrebljavat! samo pn maloJ
brzini vrtnje i neznatnom zagrJevanJU, Jer mast u rasporu mora da zadri
konzistentnost. Djelotvornijeje brtuenje _sa ljebovim'! (sl._ 257) u koJm.a se stvara
brtveni masni jastui. Zavojni ljebovi moraJU b1h pnbgoe~u. smJeru. ~r.tn]e
(sl 257b). Mast treba da se pri" okretanju vratila tlai u SmJeru lezaJa. UobicaJene
su irine brtvenih r.aspora O, l dp 0,15 mm.
6.2. Brtrett}e protiv isljecan]a ulja 245
tangencijalno, te ne dolazi do prstena od pusta, koji brtvi protiv pristupa
neistoe (pogodno i za podmazivanje uljem). Dodatni labirinti kod dvodjelnih
kuita leaja (sl. 259) spreavaju izlaz masti i ulaz stranim tjelecima. Jedno-
stavne ploe (sl. 260) zaustavljaju mast u leaju te sprijeavaju njen izlaz.
Najbolje bezdodirno brtvenje protiv izlaza masti za jednodjelna kuita su
aksijalni labirinti, a za dvodjelna kuita radijalni labirinti (sl. 261). U labirintnim
komorama masti se vrtloe. Protiv pristupa neistoa prikladno je brtvenje
pomou ljebova za mast i jednostavnim labirintom (sl. 262). Uobiajena irina
raspora je 0,5 do 0,75 mm. Sve raspore i labirinte treba prilikom ugradnje
napuniti mau. Brtvenje bez dodira radi pouzdano samo onda, ako unutarnji
pretlak ne moe da istisne mast i ako se raspori ili labirinti okreu centrino.
Inae labirinti djeluju kao centrifugalne sisaljke, koje mazivo istiskuju prema
van.

6.2. Brtve protiv istjecanja ulja

.. ~ 6.2.1. Brtvenje brusnim djelovanjem

.' Najbolji su se pokazali radijalni brtveni prsreni, koje se moe ugraditi
Slika 257. lijebovi: a) koncenlrini;
Slika 256. Jednostavno brtvenje rasporom b) u obliku zavojnice kao kompletan brtveni element. To su manete na koje radijalno djeluje
opruga ili vlastito naprezanje. Zbog zatite od vanjskih oteenja mogu dobiti
metalno kuite (DIN 3760 sa i bez kuita, izmjere vidi u tablici 88). Izbor
pokazuje slika 263. Materijal maneta je umjetna guma otporna protiv ulja
cijee od kromove koe.
s kutlll~r.
a). b) e) d} e! O !l) h) . i)

Slika 258. Prsten sa centrifu-

galnim djelovanjem postavljen
ispred prstena od pusta
Slika 259. Prsten od pusta i
labiriotno brtVenje kod dvo~
djelnog kuita
Slika 260. Jednostavna ploa
smjetena iza leaja
pt1t7tr:rr:tra:am btr ft!Jiilta
poo}ellje tMJfiu l
k m n o p r

~~
Slika 263. llbOr radijalnih brtveriih prstenti (Cari Fremulen.berg, WeinheimfBergstr.)
a) izvedba Bl s otvomim utorom za oprugu; b) izYedba B l Fg s pokrivenom
oprugom; e) izvedba B2 (t izvedba B2Fg}; d) izvedba B3 (i izvedba B3 Fg);
. e) izvedba B3 L s manetom od kro.time koe; J} DIN 6503, s manetom od gume;
..l..-L. -'---'-- g) izvedba Bl Sl s rubom protiv praline (isto i Jz.vedba BJ Fg Sl); /1) izvedba B2
Slika 261. Labirintno bnvenje SUita 262. Bnve:nje ljebovima
za mast i jednostavnim
Sl (i izvedba 82 Fg Sl); Q izvedba 83 Sl(i izvedba B3 Fg S l); k) iZ>edba BA s
a} aksijalni labirint; b) radijalni labirint kod dv?ijel- otvorenim lijebom za opruge; l) izvedba BA F g s pokrivenim lijebom za cpruge;
nog kuita; e) aksijalni labirint za osovine ulettene labirintom
m) izvedba BM bez. prstena za: ukruivnnje; n} DIN 6504 s gumenom rrnmetom;
u samoudesi"e leaje o) izvedba BA S l (i izvedba BA Fg S 1); p) izvedl:nl TR s jednim brtvenim bridom;
q) izvedba TR Duo sa dva "brtvena brida; r) izvedba TR Duo sa dva vanjska
Brtvila s prstenom od pusta mogu se poboljati prstenima s centrifugalnim brtvena brida (izvedbe. prema p, q i r samo za podreene svrhe pri sporom hodu)
a je prstenasta opruga
djelovanjem (sl. 258). Mast koja izlazi biva djelovanjem centrifugalne sile odbaena
 . ;
246 6. Br111enje leaja i l'ratHa 6.2. Brtvenje protil isl}eamja ulja 247

Brtveni rub mora biti okrenut prema mediju (ulju) koje brtvi. Ako se mora
Oblik A
beL mctalnoz kui!W
Obtik &
s mellllni:m tlll!ilwn i!:
Ohlik.C
mttalDim kt!&tem
brtviti jo i protiv ulaza praine, tada brtveni rub mora biti okrenut prema
l kapom Sitan! brtV~:t~og ~
fill van. Za takve sluajeve bolji su radijalni brtveni prsteni s dodatkom protiv

~ ~
praine. Manete od koe mogu se upotrijebiti do brzina klizanja do 6 m/s, i tempe-

~
rature do + 80 'C, a manete od gume do 28 m/s i temperature do :H80 'C. Da bi
se sprijeilo brzo troenje brtve potrebna je najfinija obrada vratila (tablica 89).

i-b-<

d, d, '
l
oblik d, d,
b
oblik d, d,
l
'
oblik ,, ' d, '
"""'
i A A l B e A 3 e A B
l
e
_gg_
"
1
~

~
1 7

7
22
-n-
~
" 7 l 7 -
-
"
=i
-ii-
--1h '
~

__::_
lO
90
1>1
12 12

i
IS

22 ' 7 47
" " 12 15

~
,.,
lb .
7 ...;+-
,. ~ - " -;}ls RT "' I(JO
l >l
1
- "' 12 12
"
' =!J, '
7 7
IJO
~ "ir i
~ Slika 264. Odzrani pro vrti radi spreavanja stvaranja
i--=- " ~
Slika 265. Dvostruka kona
,,"
lOS ll ll
~
' 26
7 7
4 40
" " ~
140 zranih jastuka maneta

~ ~ liO 12 12
~ " r* 7 7 sf-iij
Sl
72
8 : 140
7
~
10 f-*17
h- " ~ i-=- "' ISO
12 12
" Da ne bi dolo do zagrijavanja i oteenja radijalnih brtvenih prstenova
26
~ 1--=-
S5 ~ ! ' ~ na vra,tilu, mora do njih stalno dopirati ulje. Svrsishodno je da se prije
~
22 10
ll
l-i- 7 7 26
~
47
7 7
' i 120 12 12
" ugradnje urone u toplo ulje. Prsteni za centrifugalno odbacivanje ulja, labirinti
~
12
~
~
~,. 7 7 :1!)
~ 7 7 ~
... l-T,-
1--=-
.
70
!--"-
10
125

130 ~
170
12

ll
12

12
"
"
i slino ne smiju se nasaivati ispred brtvenog prstena, da se ne sprijei
pristup ulju! I zrani jastuci mogu sprijeiti pristup ulju te prouzroiti rad
nasuho. U tom sluaju pomau odzrani utori i provrti (sl. 264).
~
135 170 12 12
~ - ~ "
1-*
58 101 170 Protiv prskanja vode i pristupa pare najbolje brtve dvostruke kone
" "
"' """ " ""
10
14 7 7 1-f,- 1--
30 7 7
-
"' mtUIele (sl. 265).
Jr1 Iii- :--Ji- a i ' ,: ISO 180 IS

- " f::i=
Treba primijetiti da radijalni brtveni pn;teni brtve protiv iz/asko lMSti samo
~
~ ~
62 10
""'
160
170 "" "" l" IS
l
onda besprijekorno, ako na manOO!e neprekidno dolazi niskoviskozna ili jae
" -r,-lO

-Ts-
7 7
"~
" ~
7 7
,__g_ 62

~
. 10

l
10 12
210 ISO
190
200
u, "
"" """ ".,. "" 230
zagrijana mast. Za to su potrebne posebne konstruktivne mjere, npr. jedna
komora za mast izmeu dva radijalna brtvena prstena. Brtvenje postaje zbog
4,.
3:
lO to ll 210 240 IS ; tS
" toga skuplje.
16 -f,- 7 ~ "~
~
7 7
1:" Hi: 10 "" "" " "u "
230 260 IS j t5
Ts 1-f.;j-
12
201 ". lS 15

,., ""- ~Tt"i-f

i
"'
[!J ,. 1:
-n- "' ""
-
'
7 7
10
" ,., - 260 20 20
......
""""

1r
17 ~ 7 7
'T i
"" 120 21) 20 """"' _._.PovriiM mtik. tada jt med~ koji treba brtviU pod MdtW:om

~.,, ~- -
., 10 lO
" ,., "'
- ,.
- ",.
20 .",
"""'
" ~
7 7
l '"' <l Svijetlo~ r... . -

" ~7
10 i 10 JOJ 20 . fino btukno i polli'aDo
7
72
" ,.,
"" 4110 - ,.
-
20 20
1. .. 4 rmo tobn:no fmo lnukno i polimno

Rt" 10 ~ 12 kaljmo, rmo bmbo,

;....:::__ ",. 20
40
fir !OOtoo :.
7 7
15

..
78
100 ' 10
10 10 ! 12
400
...
440 -
- ,.,."' 20 kpaoo i tvrdo kron:rin:mo

~
420 20
kaljeno, fino bnlkno.
- 4" .I(L fiDo Mtkno i polinmo
- - hW: 10~12:
""'""' 480 20 kpano i tvtdo ktomiraoo
1(1
soo ZOi lO
211
717 '-*
" fir ' ~~ ,~ -480
'"' - "'l~ 16.-- ~ k.aljt:no. ruu:> ~~.

" lO 120 ' ~

" " 500!540 20120 lcpano i tvnio kromi11m0
248 6. Brtle,zje leaja i rratila 249

6.2.2. Bezdodimo brvenje

Leaji podmazani uljem rade obino s vie okretaja nego oni podmazani
mau. Pomou lijebova ili prstenova za odbacivanje ulja moe se rotiranjem
zbog relativno velike centrifugalne sile vratiti ulje preko odvodnih kanala
u spremnik za ulje (sl. 266). 7. SPOJKE

7.1. Spojke koje se ukljuuju

7.1.1. Krute spojke

Slika 266. ljebovi i prsteni za odbacivanje ulja zbog brtvenja _protiv izlaza ulja
Bezdodirno se ne moe brtviti ako u leaju vlada pretlak, ili protiv
ulaza stranih tijela. Labirinti brtve sigurno protiv izlaza ulja samo ako se
ispred njih nalazi prsten za odbacivanje ulja. Bez takvog prstena dolo bi
postepeno do izbacivanja rijetkog maziva.
. Krute ili vrste spojke uzduno spajaju dva vratila da bi se prenosio
okretni moment. Krutim spojkama spajaju se najee transmisiona vratila,
a rijee vratila pogonskog i radnog stroja. Pretpostavka je da se osi vratila
vezanih spojkom meusobno poklapaju. Kako dijelovi spojke treba da ujedno i
centriraju, to bi vratila kojima se osi ne poklapaju bila izloena deforma-
cijama i prouzrocile oteenja leaja.
Kolutne spojke DIN 116 (JUS M.Cl.5!0) (sl. 267) za promjere vratila do
160 mm imaju na kraju vratila dva koluta od sivog lijeva a i b povezana
perima, a meusobno su povezani dosjednim vijcima e. One se mogu upotreb-
ljavati kod nejalnakih promjera vratila, a odlikuju se mal_im ugradbenim mje:
rama. Montaa i demontaa mogua je samo ako se vratila odmaknu. Koluti
imaju nastavke za centriranje (sl. 267a) ili ako su koluti jednaki, dvodjelne
ulone ploe za centriranje (sl. 267b). Demontaom ploe moe se vratilo
izdii. Dosjednim vijcima prenosi se okretni moment oblikom i silom. Prsteni
se veu za krajeve vratila perima ili se toplo navlae. Prirubne .spojke su one
kod kojih su krajevi vratila raskovani u obliku prirubnice (sl. 267c). koljkaste
spojke vidi u DIN 115.

Slika 261: Kolutne spojke

a)~ nasta'tima za ceotririnje, izvedba A DIN 116 (JUS- M.Cl.SIO); b)~ dvod~elno~
meuploom.(ploa zacentriranje}, izvedba B DIN 116 (JUS M.Cl.SlO); e) s pnrubm-
camadob~ rask.ivanjem b-aj_eva vratila(prirubnespojke) DIN760(JUS M.Cl.S 10)

7.1.2. Dilatacijske (nzdufuo pokretljive) spojke

Krute spojke ne mogu kompenzirati uzdune dilatacije vratila. esto su
takve dilatacije izazvane _pogonskim temperaturama kod duljih vratila tako
velike, da bi mogle dovesti do prenaprezanja leaja (do savijanja vratila!).
250
Dilatacione spojke izjednauju dilatacije uzdunim meusobnim pomicanjem
njihovih polovica. Osim toga centriraju vratilo aksijalno i radijalno.
Kandaste spojke izrauju se dvodjelno (sl. 268a) ili trodjelno (sl. 268b).
Djelovi a i b od lijevanog eljeza imaju s eone strane po tri kande, koje
s malom zranou ulaze jedna u drugu. Duinska dilatacija odvija se pod
djelovanjem okretnog momenta. Dvodjelne kandiaste spojke centriraju oba kra-
ja vratila u glavini jedne polovine, a trodjelne u posebnom prstenu za centri
ranje e. Ako su promjeri vratila nejednaki, treba deblji kraj smanjiti na
promjer tanjeg kraja. Okretni moment se prenosi pomou veze oblikom.
Slika 268. Kanaste spojke: a) dvodjelno; b) uodjelna
7.1.3. Neelastine kompenzacione spojke
Cesto zbog montanih razloga nije mogue ostvariti meusobno poklapa-
nje osi vratila, kao npr. nepoklapanje osi vratila pogonskog stroja i vratila
prijenosnika, ili vratila iji nain pogona zahtijeva odreeni pomak. Takva
vratila treba meusobno povezati spojkama koje omoguuju izravnavanje
radijalnih, kutnih i aksijalnih pomaka ' n u min-l
Slika 269. Spojka s luoim zubima (F. Tacke KG. Rheine/Westr.)
a) jednostavna; b) dvostruka: e) nain djelovanja
Zubne spojke s /unim zubima (sL 269) imaju vanjsko ozubljenje sa !unim
(bombiranim) zubima koji se mogu zglobno pokretati u unutarnjem ozubljenju
(sl. 269c). Jednostavna zubna spojka s !unim zubima (sl. 269a) moe imati
kutni pomak do l' i aksijalni pomak od nekoliko milimetara. Dvostruka
7. l. Spojke koje se ukljutuju 251
zubna spojka s !unim zubima (sl. 269b) omoguuje i radijalni pomak do
12 mm ve prema veliini spojke. Izrauju se za promjere vratila do 600 mm.
Sve zubne spojke s Innim zubima pune se uljem.
U grupu kompenzacionih spojki mogu se ubrojiti i zglobne spojke koje
prenose okretni moment preko vratila koja meusobno zatvaraju kut, a koji
se u toku pogona moe mijenjati To je potrebno obino u pogonima vretena
alatnih strojeva, te glodakih i bu&!ih glava.
Kardanske spojke ili .spojke s krinim zglobom (sl. 27Q) izrauju se za
promjere vratila do 200 mm i kut nagiba vratila do 15. Sastoje se od dviju
glavina, a i b, u obliku viljuke od lijevana eljeza, s krajevima u obliku
epova, kcji su krino uleiteni u vanjskom prstenu - kardanski prsten e.
Oba vratila mogu se postaviti u bilo koji poloaj.
Slika 270. Spojb s krinim zglobom
Gonjeno vratilo okree se nejednoliko i njegova brzina. -vrtnje varira u
toku jednog okreta izmeu:
n,.,,=nfcos a. (204) "mm=n cos a. (205)
brzina vrtnje pogonskog vratila.
a. u '" kut nagiba vratila
Da bi se to izbjeglo, potrebno je ugraditi meuoratilo sa dva zgloba,
koje onda samo rotira nejednoliko s malim momentom tromosti Meuvratilom
mogu pogonsko i gonjeno vratilo zatvarati meusobno kut do 30 ili se mogu
postaviti na vee radijalne udaljenosti (paralelno, Sl. 271). Preduvijet za to je
da su oba kuta nagiba a. jednaka i da oba zgloba imaju isti poloaj, jer bi
se inae nejednolikost udvostruila:
Slika 271. U8fadnja -kardanskih zglobova
a) izmeu kutno pomaknutill vralila: b) izmeu radijalno pomaknutih vratila a
- meuvratilo
252 7. SfJ"jke 7. l. Spojke koje se ukljuuju 253

Ukoliko se paralelno udaljenost vratila mora mijenjali u toku rada;
tada meuvratilo dobiva teleskopsko voenje (sl. 272). Teleskopske vratilo
sastoji se od poluge' s uzdunim utorom a, uloene u tuljku b; u kojem se
nalazi .Pero s epom e. To omoguuje znatno uzduna meusobno pomicanje
tuljka i poluge pri djelovanju okretnog momenta. Klizne dijelove zgloba i
teleskopa treba obilno podmazivati. Kod veih okretnih momenata teleskopska
vodilica se sastoji od klinasta vratila i aksijalno pomine klinaste glavine,
kao tuljka.
od gume, koe, umjetnih masa, tekstilnih tkanina, elinih opruga i sl. Slika 274
prikazuje shematski po dvije polovice spojki u razliitim meusobnim polo-
ajima. Udarnim se optereenjem meusobno zakreu spojeni dijelovi vratila,
a vezni elementi preuzimaju na sebe rad udarnog optereenja
e) e)

VtZ(f/
<iemetJJ
Slika 274. Kompenzacija razlika meusobnog poloaja vratiJa pomou spojki
a} male razlike poloaja; b} aksijaJne razlike poloaja; e) kutne razlike poloaja;
d} radijalne razlike poloaja; el radijalne i kutne razlike poloaja
Slika 272. Zglobna spojka s teleskopskim
vratilorn (Ludwig Loewe & Co., Berlin) Meu spojkama. treba ra:zlikovati one koje energiju udara akumuliraju,
a) zglobna poluga; b) zglobni tuljak; da bi, nakon to se smanji optereenje koje je izazvalo udar, vratile itavu
e) pero s epom; d) spojni dio;
e) konini zatik;,n otvor za zrak
energiju, te na takve, koje jedan dio akumulirane energije pretvaraju u unutarnje
trenje veznih elemenata (vidi karakteristike na sl. 275). Spojke koje akumuliraju
energiju udarce ublatavaju, a one koje pretvaraju energiju udarce priguuju.
Ako se broj vlastitih titraja veznih elemenata poklapa s brojem titraja
kolebanja okretnog momenta, dolazi do pojava rezonancije. Zato su povoljniji
priguni vezni elementi s progresivnom karakteristikom (sl. 275d)..Priguna
sposobnost prosuuje se relatiunom prigunou 1/1= W.JW. OvdJe Je sa ~~
oznaen priguni rad u Nm, a sa WF deformacioni rad u Nm (sl. 275). Buduci
Slika 273. Spojka s kuglastim zglobom s dijelovima da relativna prigunost veznih elemenata sa zakrivljenom karakieristikom nije
konstanta, daje se obino kao srednja vrijednost. Spojke s akumulacijom
Kuglasta zglobna spojka zauzima malo prostora, a slui za pogon alata energije imaju relativno priguenje .po,:,;O, a s priguenjem l/1<1.
koji_ mijenjaju svoj poloaj i za .prijenos malih okretnih momenata (sL273).
Umjesto kardanskog prstena je kugla a, koja je sa etiri strane zaravnana a) b) e) riJ
U nju su meusobno okomito izbuena dva provrta u koje ulaze epovi ."
le l
stezaljki b. Stezaljke su osigurane zaticima e u prstenu e, a preko njih se
prevlai tuljak d. Na taj nain spajaju se prsten i stezaljke s kuglom. Kuglasti
o
e i 1e ~
4'
zglob se tako moe nagibati do 40. Da bi se izbjeglo nejednoliko okretanje
potreban je dvostruki zglob ili meuvratilo.
Izvedeni su i sil/lroni zglobovi, koji prenose jednoliko okretna gibanja.
lo "i l ~o
~ l
Njihova konstrukcija je veoma komplicirana kul Zllkre/anje lttJt 2t1kre/anje kul zaktlll.../fJ ku/ zokretoojD
Slika 275. Karakteristike okretno elastinih spojki
a) akumu1aciode s ravnom karakteristikom; b) akumulaeione sa zakrivljenom karak-
teristikom; e) prigu!ne s ravnom karakteristikom; 'd) prig~ne sa ~krivljenora
7.1.4. Elastine spojke karakteristikom

Elastine spojke
imaju zadatak da kompenziraju razlike meusobnog polo- Potrebnu veliinu spojke odreuje se prema iskustvu iz
aja osi vratila, to moe biti izazvano tolerancijama izrade, netonou udarnoq nwmenta T~,=(c 1 +c1 ) T (206)
montae, sputanjem temelja i sL Isto tako elastine spojke treba da na sebe
pre~zmu kolebanja okretnih momenata u toku rada (npr. kod pogona klipnih
T..u . . u Nm udarni moment prema kojem se odabire spojka,
C 1 , Cz
faktori udara prema vrsti pogonskog i radnog stroja (tablica 901.
strojeva), te udarna optereenja nastala naglim ubrzanjem rada strojeva. T u Nril nazivni okretni moment na spojci izraunat iz nazivne snage l brzine
Izmeu polovina spojki nalaze se savojno ili torziono elastini vezni elementi vrrnje.
 . 1

254 7. Spojke 7. l. Spojke koje se ukl}uuju 255

. Pod u~/aivanjem u~ara P?drazumijevamo smanjivanje vrnog udarnog
djelovanJa 1 produavallja traJanJa udara, dok kod priguivanja smanjeno
vrno udarno djelovanje ne traje tako dugo kao kod ublaavanja udaraca.
Na slici 276 prikazano je npr. kako se udar okretnog momenta pogonskog
stroja prenosi kod raznih spojki s pogonskog vratila A na gonjeno vratilo B.
krak savijanja, tako da spojka ima progresivnu karakteristiku. Kut mogueg
zakretanja polovina spojke iznosi do 1,2, kutni pomak do 1,3, aksijalni
pomak 4 do 20 mm., radijalni pomak 0,5 do 3 mm, u ovisnosti o veliini
spojke. Priguenje udara je neznatno.

:V\A
~L
. :~
~L::
vrijeme t-rijem~
Slika 276. Nain djelovanja raznih spojki: A je pogonska strana; B gonjena strana;
a kruta spojka; b spojka s akumulacionim djelovanjem (smanjenje udara); e spojka
s prigunim djelovanjem (prigui\anje udara}
Slika 278. Kolutne spojke s gumenim ulo~cima: a) spojke s gumenim prstenima; b) spojka s
gumenim kandama
Kao nedostatak svih elastinih spojki treba spomenuti povratne sile spojnih
elemenata, koje nastoje da meusobno pomaknute osi vratila dovedu do pokla- Vezne elemente spojki s gumenim prstenima (sl. 278a) ine svorni vijci a
panja. Ovo izaziva dodatno radijalne, a ponekad i aksijalno optereenje i na njima nataknuti gumeni prsteni b, koji se djelovanjem okretnog momenta
vratila. Pri dimenzioniranju vratila i leaja treba ta optereenja uzimati u radija/no deformiraju_ Spojka ima progresivnu karakteristiku pa djeluje prigu-
obzir, jer mogu biti znatna. Najbolje je da se od proizvoaa trae informacije no. Zbog njene velike elastinosti moe se raunati s gotovo ravnomjerno~
o vrsti i veliini povratnih sila. podjelom sile na sve gumene prstene. Sposobnost pomaka je neznatna; leI
ispod one kod spojki koje rade akumulacijom energije udara (znatno ovisi o
brzini vrtnje). Izrauju se za okretne momente do 10000 Nm. .
Spojka s gumenim kandama (sl. 278b) ima vezne elemente oblikovane kao
gumene kande a, koje naizmjence ulaze u udubine polovine spojke b i e
stvarajui tako vezu oblikom. Deformacija veznih elemenata je veoma velika
(velika progresivnost !). Zbog jednostavne konstrukcije (samo tri razliita
dijela) i njene jednostavne montae, ta je spojka pouzdan strojni element.
Izrauje se za okretne momente do 400 Nm., .te ima relativno veliku mogunost
aksijalne dilatacije.

T bl"~ 90 Fak <on udan. kod .....
iD a vnrot"la
' .

Pogoml:l stmjed Radni stro}m

' '
Elektromotori o~ Tekstilni mojevi 1.6 . .. 2,2
Turbine .0,75 Pumpe i kompresori

~
Klipni Slrojevi rotacioni IU'Ojevi
do 4 cilind~ l,S. .. . 2.8 klipni atrojevi 2,2 . . 3,2
do 6 cilindanl l. .. 2 Strojevi ZI: p1pir 1,8 .. 2,8

Slika 277. Spojka Malmedie-Bibby ........""

Ab.tni strojevi
,, StrOjevi :za mijd:anje i mija-mje
Strojevi za obmlu d....,.
Generatori i pmw.rai
TransportaiSirojevi
1.8 ... J
l ... J
l . ,', 1,3

~2
~. !l.llnoe. brusilice. 3 dizalice i vitla
Spojka Ma/medie-Bibby (sl. 277) je ona s elinim oprunim trakama, koja ~i strojevi
Va!ja011i~
2
1,6 ... 2
U111nspor1ni bubnjevi
kranovi 3
se izrauje za okretne momente od 20 do !OOOOO Nm. Zakrivljene povrine l .J ... 1.5
nalijeganja oprunih traka a smanjuju s poveanjem optereenja aktivni
Venll1atori
'' MesaBKi i pekarski strojevi
G111devinski strojevi l .S . .. 2
256 7. Spojke
Spojka Vulkan (sl. 279) ima kao vezni element a dvodjelni gumeni obru.
Obodi obrua lee na prirubnici unutarnje polo\'ine spojke b, relativno blizu
jedan drugome, tako da se pri djelovanju okretnog momenta ne stvaraju
velike povratne sile.
Slika 28(}. Spojka s gumenim
stoastim ulocima
Spojka s gumenim stoastim ulocima (sl. 2&0) slina je spojci Vulkan.
Umjesto gumenih obrua ima stoast vezni element.
Gumena-elastine spojke izrauju se za okretne momente do 30000 Nm.
Prednost je u mogunosti brze izmjene istroenih veznih elemenata.
7.1.5. Sigurnosne spojke
Sigurnosne spojke tite od preoptereenja, oteenja ili loma ostale dijelove
prijenosnika, strojeva i naprava. Preoptereenja mogu nastati npr. zbog ulaza
stranih tijela (kamenja ili metalnih dijelova) u mijealice, mlinove ili drobilice,
te zbog drugih smetnj~ kao to su zaribavanje leaja i tome slino.
Slika 282 FJender~Jamelna-tarna spojka
Najjednostavnija sigurnosna spojka je s prekidnim svornjacima (sl. 281),
kod koje se okretni moment prenosi pomou svornjaka a, koji se pri preop-
tereenju lome (odreu). Svornjaci a uloeni su u kaljene tuljke b i e. Presjek
svornjaka tako je dimenzioniran da do njegova loma dolazi pri prekoraenju
doputenog okretnog momenta. Puknuti svornjaci mogu se po zaustavljanju
brzo zamijeniti. tetno je nedovoljno tono pomavanje lomne vrstoe na
odrez, tako da treba raunati s mogunostima veih odstupanja.
7.:!. Rastaljhe spojke 257
Kod lamelne tarne spojke (sl. 2&2) paket lrunela a je pod aksijalnim
pritiskom opruge. im je odredeni okretni moment prekoraen, spojka klizi.
Lamelna spojka djeluje okretno elastino, i promjenom pritiska opruge moe
se regulirati okretni moment.
Lamelne spojke smiju klizati samo ogranieno vrijeme, jer bi se inae
previe zagrijale.
7.2. Rastavljive spojke
7.2.1. Runo rastavljive spojke
Rastavljive spojke omoguuju da se jednim pokretom poluge ostvari spaja-
nje ili rastavljanje vratila meusobno ili strojnih dijelova montiranih na vratilu
(zupanici, remenice i sl.). Upotrebljavaju se kad se u prijenosnicima zbog
potrebe mijenjanja brzine vrtnje moraju sprezati razni zupanici, ili ako se
s jednim motorom mora pokretati naizmjenino vie agregata. Za ove zadatke
na raspolaganju su uglavnom slijedee spojke: kandaste, zupaste, jedno/ame/ne
ili vie/ame/ne spojke.
Kandaste i zupaste spojke rade pomou veze oblikom, d~k jednolamelne
ili vielamelne spojke rade pomou veze silom. To znai da su to tame spojke,
kod kojih jedna polovica tlai na drugu, tako da se dio spojke koji miruje
po stepeno pokree i ubrza va do pune brzine vrtnje. Spojke vezane oblikom
mogu se ukapati samo u stanju mirovanja, ili pri sinhronoj brzini vrtnje
obaju polovina spojke. Spojke koje rade pomou veze silom mogu se ukapati
i za vrijeme gibanja. Spojke s vie tarnih ploa nazivaju se i lamelne spojke.
Slika 284. Oblii zubi kandastlh spojiti
a) trapezni zubi; b) pilasti zubi; e) zubi sa zako-
Serum tjemenom; dj zubi koji omoguuju ukljui
Slika 283.' Isldjuna kandasU. spojl<a vanje u svakom poloaju
, Rastavljiva kamlasta spojka (sL 283) slina je krutoj sa slike 268, ali je,
meutim, polovica a aksijalno pomina po vratilu. Umjesto kandi mogu biti i
zubi raznog obliKa. Mogu to biti trapezasti zubi (sl. 284a) za oba smjera
vrtnje, pilasii zubi (sl. 284b) za jedan smjer vrtnje, zubi s nagibom (sl. 284c) za
'
. ~ spreavanje ukapanja za: vrijeme pogona, zubi koji se mogu ukapati u svakom
poloaju (s[ 284d).
258 7. Spojke
Ortlinghausova spojka s jediWm tamom ploom (sl. 285) ima dvije tame
plohe. Zato se naziva i dvopovrinska spojka. Na glavini a nalazi se ukljuni
prsten b, koji svojim uzdunim gibanjem djeluje na kutne poluge e smjel!tene
u utorima. Poluge e tlae svojim kraim krajevima na aksijalno pominu kliznu
plou d. Klizna ploa e isto je tako okretno uvrena na glavini Vanjski
prsten f, koji sainjava drugi dio spojke, nosi aksijalno pokretnu plou g
obloenu tarnim oblogama h. U prikazanom primjeru spojka je pomou veze
silom ukljuena preko ploa d, e i g. Pomicanjem ukljunog prstena udesno
oslobaaju se kutne poluge i time se meusobno odvajaju tame ploe.
Slika 285. OrtJingbausova spojka Slika 286. Ortlinghausova tama
jednom tamom ploom spojka sa si.nusnim lameJama
Tarne obloge za rad nasuho izraene su najee od prel!anih pamonih
ili azbestnih vlakana, povezanih umjetnom smolom, ili su od iste preane
umjetne smole. Pri specifinom pritisku od p=25 do 50 Nfcm2 njihov je
koeficijent trenja izmeu p=0,3 do 0,4. Umnoak specifinog pritiska i obodne
brzine r v=400 do 800 (Nfcm 2)(mfs) je doputena veliina za opteretivost
spojke u zavisnosti od obloge.
U OrtlinghausQVOj sp<~jci sa sinusnim lamelama (sl. 286) ima mnotvo
tarnih ploa (!amela), taJro da ta spojka moe prenositi veoma velik okretni mo-
ment. SinllSOidno valovite unutarnje lamele a sjede okretno vrsto, ali aksijalno
pokretno na glavini b. Na isti nain uvrene su ravne lamele e u vanjskom prste-
nu d. Sinusoidni oblik omoguuje unutarnjim lamelama opruno djelovanje.
Na taj nain razdvajaju se lamele pri iskljuenju spojke, i trenje u praztJom hodu
smanjuje se na najmanju mjeru. Kaljene eline lamele treba podmazivati
uljem (bilo da su uronjene u ulju, bilo da su podntazivane cirkulaciono kroz
provri u vratilu). Najbolja su ulja s v50 =30 do 40 eSt. Ako spojka treba da
radi nasuho, ravne unutarnje lamele oblau se umjetnom masom ili sinteriranom
bronzom. ,
1.2. Rastaljive spojke 259
Za spojke s runim ukapanjem treba da se sila od ruice prenese na
okretni aksijalno pomini dio spojke s utorom i ojaanjem, smjeten na jednoj
polovini spojke. Taj prijenos se vri pomou kliznih kamena ili kliznih prstena
koji zahvaaju u lijeb ukljunog prstena. Budui da pomicanje ukljunog
prstena treba dosta veliku aksijalnu silu, valja voditi rauna o tome da ruica
bude dobro uleitena i obilno podmazivana. Spojl::u treba tako ugraditi da je
ukljuni prsten pri vrtnji spojke rastereen, to jest da se ne nalazi na pogonskom
dijelu, ve na onom gonjenom dijelu koji nakon iskapanja miruje.
7.2.2. Spojke s daljinskim ukljuivanjem
Upravljanje proizvodnim i graevinskim strojevima svih vrsta ne moemo
u doba automacije zamisliti bez spojki s daljinskim ukljuivanjem. Potrebnu ru
nu silu ukljuivanja zamjenjujemo mehanikim silama koje dobivamo kompri-
miranim zrakom, tlanim uljem ili elektromagnetom. Na taj nain razvile su
se pneumatske, hidraulike i elektromagnetske ~pojke. Zbog mogunosti uklju-
ivanja za vrijeme pogona, prevladavaju lamelne tame spojke. Osim toga se
za specijalne zadatke upotrebljavaju elektrornagnetske spojke s :leljeznom prai-
nom i indukcione spojke. Za ukljuivanje u vrijeme mirovanja pogodne su
zupaste sp<~jke s eonim ozubljenjem. One mogu prenijeti mnogo vee okretne
momel)te nego tame spojke iste veliine.
Kod svih tarnih spojki postoji razlika izmeu okretnog momenta pri
ukapanju T. i prenosivog okretnog momenta 7;,. Okretni moment pri ukapanju
je moment kliznog trenja pri relativnom gibanju polovica spojke, odreen
koeficijentom. trenja klizanja. Prenosivi okretni moment je moment trenja
prianjanja, koji je odreen koeficijentom trenja prianjanja za vrijeme sinhro-
nog okretanja obiju polovica P?jki. Za to je T.> T..
Potreban prenosivi okretni moment tame spojke odreuje se prema
jednadbi (206):
prenosivi okretni moment (207)
4 u Nm prenosivi okretni moment spojke.
c1 ; c1 faktori udara prema -vrsti pogonskih i radnih strojeva (tablica 90)
T u Nm nazivni okretni moment na spojiti izraunat iz nazivne snage i brzine
vrtoje.
esto je potrebno proklizavanjem tarnih povrina spojke ubrzati mase
gonjene strane tak da bf iz stanja mirovanja dostigle u vremenu t brzinu
vrtnje n. Za. to je potrebno da je:
J Q)
okretni moment ukljuivanja T.=f-+TR
. t
(208)
".
 7. Spojke 7.2. Rnstaljive spojke 261
260

T,. u Nm potreban okretni moment ukljuivanja spGjke,
J faktor porasta koji se ravna prema brzini porasta sile ukapanja
(prema vrsti spojke i vremena pokretanja = 1,2 do 2),
J u kgm 2 moment tromosti svih pokretnih dijelova reduCiran na vratilo spojke,
co u rad/s krajnja kutna brzina =27tn, sa n kaO krajnjom brzinom vrtnje izra-
enom u s- 1.
' u s vrijeme ukljuivanja,
TR u Nm moment trenja u leajima, zupanicima i sl. reduciran na vratilo spojke.
Za vrijeme proklizavanja spojke nastaje rad trenja, koji zagrijava spojku.
Da bi zagrijavanje ostalo u dopustivim granicama, ne smije broj ukapanja z u
jedinici vremena prekoraiti toplinski kapacitet spojke. Toplinski kapacitet,
kao doputenu snagu trenja, daje proizvoa prema nainu ugradnje (otvoreno
ili zatvoreno), brzini vrtnje i veliini spojke. U toku rada spojke je:
Preostalo ulje u cilindru centrifugalnom silom aksijalno pritiskuje klip. Ukoliko
taj pritisak prekorai silu u opruzi, spojka se sama od sebe ukopava! Zbog
toga su kod takvih hidraulinih spojki ograniene gornje brzine vrtnje.
Upravljanje pomou elektrine struje prua naroite prednosti, jer struja
je svagdje na raspolaganju, a moemo je jednim pritiskom prekidaa ukopati
ili iskopati. Automatska upravljanja rade s kontaktorima ili relejima, elektron-
kama, tranzistorima, fotoelijama, prstastim ili grebenastim kontaktima.
Elektromagnetske spojke dijele se na spojke s kliznim kolutima i na spojke
bez kliznih koluta. Elektromagnetske lamelne spojke mogu biti takve da magnet-
ske silnice prolaze kroz lamele i takve gdje magnetske silnice ne prolaze kroz
. lamele.

snaga trenja (209)

PR u Nm/h snaga trenja.

w u rad/s kutna brzina vratila spojke,
J, 7;., TR vidi objanjenje uz jednadbu (208),
z u lfh broj ukopaoja u jednom satu.

U jednadbama (208) i (209) pretpostavlja se da se strojevi putaju u rad u

praznom hodu (neoptereeni). Ako se putanje vri pod optereenjem, treba
uzeti u obzir pogonski okretni moment (zbrajati).

Slika 288. Elektromagnetska spojka s jednom tarnom povdinom

Slika 289. Elektromagnetska lamelua tama spojkll"kod

koje magnetske silnice prolaze kroz 'lamele, izvedba ZF
(Siemens AG, Berlin/Miincheu) ..
a) magnet; b) kotva; e) lamele; d) klizni kolut;
e) da etkica

Elektromagnetska spojka s jednom "tarnom povrinom (sl. 288) odlikuje

Slika 287. Hidrauliki upravljana lamdna tama spojka (Or!linghaus-Werke Gmbh, Wermels
kirchenfRhld.) . magnetske silnice 'prolaze kroz lamele (sl. 289). Paket !amela e lei izmeu
Kod hidrauline spojke (sl. 287) se pokretanjem upravljakog ventila spaja
prostor cilindra b sa tlanim vodom pumpe za ulje. Klip e stlauje pri tome
paket !amela a. Prekapanjem upravljakog ventila prazni se cilindar djelomino
povratnim vodom bez pritiska llane opruge vraaju klip u poetni poloaj.
se svojom jednostavnom i robustnom konstrukcijom. Magnet a jedna je polovina
spojke, druga polovina je kotva b. Na magnetima su uvreni klizni koluti e,
koji preko ugljenih etkica dovode u svitke istosmjernu struju. Pri prolazu struje
magnet privlai kotvu, koja tlai prema !arnoj ploi d, te spaja oba dijela
stvarajui vezu silom. N itkon prekida struje opruga f vraa kotvu u prvotni
poloaj.
Za manje snage pokazale su se dobrim lamelne tame spojke, kod kojih
magneta a i kotve b, tako da magnetske silnice prolaze kroz paket !amela
kako to pokazuje s toka-crtica iscrtana putanja na slici. Lamele se izrauju
od elika koji se moe magnetizirati, a moraju biti podmazivane. Spojka je
uska i zauzima dosta malo prostora, ali zbog remanencije elinih tarnih
262
povrina troi u praznom hodu relativno veliku snagu. Potrebne su, nadalje,
veoma tanke lamele, da se tok magnetskih silnica ne bi skrenuo prije kotve,
tj. jo u paketu !amela Tanke lamele malog su toplinskog kapaciteta. Te
spojke se najee upotrebljavaju u prijenosnicima alatnih strojeva, gdje treba
ubrzati samo manje mase, a prazni hod je ogranien, ili se vri uz malu brzinu
vrtnje. Zbog rashladnog ulja se elektrina struja dovodi kliznim kolutima
preko etkica od bronane ice.
Specifina snaga trenja organskih i anorganskih tarnih obloga moe se kod
jednopovrinskih i dvopovrinskih spojki uzeti priblino sa ::e 13000 Nmjcmz h.
Lamele kod spojki s protokom magnetskih silnica podmazivane uljem imaju
oko 2100 Nmjcmz h, a bez protoka oko 4300 Nmjcmz h. Kod elektromagnet-
ske zupaste spojke (sl. 290) magnet a je jedna polovina spojke, a kotva b
druga polovina. Obje polovine imaju eono ozubljenje, koje se ukljuuje
privlaenjem kotve. Za ove spojke ne vrijede jednadbe (208) i (209), jer
rade pomou veze oblikom, pa su prema tome krute spojke.
Slika 290. ElektromagnelSka zupasta spojka
(Richard Hofheinz & Co., Haan/Rhld.)
Slll}er okretar;a I
t1011D ozubljenje -
Slika 291. EleklromagD.etska reverzibilna magnetska spojka
Za promjenu smjera vrtnje kod vratila konstruirane su specijalne spojke
u kojima su mase, koje pri promjeni smjera vrtnje treba reverzirati, veoma
male. Elektromagnetska reverzibilna spojka (sl. 291) sastoji se od dva elektro-
magneta, a 1 i az, koji se okreu staluo u suprotnom smjeru, pokretani zupani
kom ili remenicom. S vanjske strane nalaze se tame ploe b. Na sredini vratila
stezno jespojena kotva e, koja nosi tame obloge d. Oba magneta uleitena su
aksijalno pomino. Ukapanjem magneta a 1 privlai se kotva e, a meusobno se
tlae tame obloge d 1 i tame ploe b 1 Pomou veze silom okree se vratilo
u smjeru I. Nakon prekida struje opruge rastavljaju magnet od kotve. Pri ukap-
anju magneta az okree se vratilo u smjeru ll. Pri svakom preklapanju
iz jednog smjera vrtnje u drugi spojka mora usporiti rotaciju masa vratila i
7. Spojke
kotve i svih masa gonjene strane, a tek nakon toga ubrzati sve te mase u
suprotnom smjeriL Spojka se preteno upotrebljava za mijenjanje smjera
radnog hoda stola dugih blanjalica
Dovoenjem eljeznog praha u magnetsko polje prah se magnetski povezuje
u vrstu masu. To svojstvo koristi se za spajanje na taj nain, da se eljezni
prah dovede meu magnetske polove pogonskog i gonjenog dijela spojke..
Magnetske spojke sa eljeznim prahom mogu se upotrebljavati i za sporopokretne
spojke.
Sve elektromagnetske spojke upotrebljavaju istosmjernu struju, koja se naj-
eile dobiva iz mree izmjenine ili trofazne struje preko selenskih ili silicijskih
ispravljaa. Uobiajeni prikljuni naponi za jednopovrinske i dvopovrinske
spojke su 60, 110 ili 220 V, a za lamelne spojke 24 V. Okretni moment kod
tarnih i magnetskih spojki sa eljeznim prahom moe se regulirati promjenom
napona.
7.3. Spojka za putanje u rad
Visokoturani elektromotori putaju se vrlo teko u rad pod optereenjem.
Kad bi se motori gradili tako jaki da mogti svladati velike momente potrebne
za pokretanje, bilo bi to kod velikih rotacionih masa neekonomino, jer za
vrijeme pogona nije potrebna velika snaga motora Zbog toga se u postrojenje
ugrauju spojke za putanje u. rad, koje omoguuju da neoptereen motor
(najee s kratkospojenim rotorom) dobije veliku brzinu vrtnje. Tek nakon
toga prikljuuje se okretni moment koji postepeno ubrzava ma,se. Rotaciona
energija rotora elektromotora potpomae proces putanja u rad.
Slika 292. Nain djelovanja spojke Pulvis (Schiitz & Co)
Kao spojke za putanje u rad najee se upotrebljavaju jeftine i robustne
centrifugalne spojke. One automatski ukopavaju spojku pri odreenoj brzini
vrtnje. Ekonomine su tek kad je brzina vrtnje preko 70 min- 1, jer se tek
onda mogu postii potrebne centrifugalne sile. Djelovanjem centrifugalne sile
spajaju se oba dijela spojke pomou veze silom.
Spojka Pu/vis (sl. 292) punjena je kalibriranim elinim kuglicama. Pogon-
ska strana ima oblik dvaju krilaca, a gonjena ima zvonast oblik, s rebrima
po cijelom unutarnjem obodu. Centrifugalne sile tlae eline kuglioe uz zvono.
 265

Ispred krilaca stvaraju se naslage (nanosi) kuglica koje ostvaruju vezu silom.
Slino radi spojka Metal/uk s elinim kuglicama promjera 5 do lO mm,
ovlaene uljem, i viekrilnim pogonskim kolom.

8- REMENSKI I LANANI PRIJENOSNICI

8.1. Prijenos plosnatim remenom

8.1.1. Nain djelovanja i vrste

Remenski prijenosi prenose sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito

Slika 293. eljusna centri[ugalna spojka (Friedr. Flender & Co., Bocholl)
Pogonski dio a eljusne-centrifugalne spojke (sl. 293) nosi na svomjacima
b okretljive eljusti e, koje su tlaene oprugama d uz glavinu. Kada brzina
vrtnje dostigne odreenu vrijednost, centrifugalna sila eljusti savladava
silu u oprugama, pa eljusti tlae svojim tamim oblogama e na vanjski prsten!
gonjenog dii.ela spojke. Tako se pokree spojka pomou veze silom.
Pomou spojke s reguliranim putanjem u rad mogu se bolje rjeavati
specifinosti pogona, naroito kod -klipnih strojeva. Njihov okretni moment
regnlira se hidrauliki ili elektriki.
Turbohidraulina spojka Voith-Sinclair irna na pogonskoj strani rotor pumpe
kao primamo kolo, a na gonjenoj strani turbinski rotor kao sekundarno kolo.
Oba rotora, pumpe i turbine, zatvorena su u kuitu, koje je pov~o s
rotorom pumpe i napunjeno uljem. Ako je brzina vrtnje pumpe, koja je
pogonski dio spojke i turbine, sinhronizirana, djelovanjem centrifugalne sile u
prostoru lopatica pumpe i turbine stvorit e se prsten od ulja. Kada zbog
optereenja na gonjenoj strani padne brzina vrtnje u odnosu na pogonsku
stranu, pod djelovanjem centrifugalne sile struji ulje iz prostora lopatica
pumpe u prostor turbinskih lopatica. Djelovanjem centrifugalnih sila daje ulje
lopaticama turbine okretni moment. On se moe regulirati promjenom koliine
ulja.
Kao spojke za putanje u rad dolaze u obzir i elektromagnetske tarne
spojke i elektromagnetske spojke sa eljeznim prahom opisane u 7.2.2.
su prikladni za vee razmake osi vratila. Zbog elastinosti remena remenski
h prijenosi rade gipkije nego
lanani i zupani prijenosi.
b)
Slika 294. Nain djelovanja obuhvatne [iake (remena) na koioni kolut
a) kod malog obuhvatnog koluta {J; b) kod velikog obuhvatnog kuta p
Da bi se pokazali odnosi sila i trenja (sl. 294a) preko okretljive reme-
nice a prebaen je remen b, zategnut silama F; i Fi, (F; > Fz), tako da remen
s normalnim silama F. tlai na remenicu. Osim toga na remenicu tlai sila F8
kone papue t. Sila F 1 tei da okrene remenicu u smjeru strelice, jer remen stvara
na remenici silu trenja F.=F 1 -F 2 Najvee mogue sile trenja koje se javljaju
na remenici djeluju na remen E (F" f.L) i na konu papuu F 8 f-L Koeficijenti
J1 i f-L su odgovarajui koeficijenti trenja mirovanja (trenje prianjanja). Vrtnji
remenice suprotstavlja se otpor trenja Fkone papue. Prema veliinama
sila trenja mogui su slijedei primjeri:
L Sila trenja remena F je manja od E (F. f.L), ali vea od sile trenja kone
papue F 08 =F8 f.Le Remen poinje da okree remenicu,jer sila trenja reme-
na savladava silu trenja koenja. Na konoj papui trenje mirovanja prelazi
u trenje klizanja.
2. Sila trenja remena F 0 je manja od mogue sile trenja kone papue F 8 f.Le
Remenica se zaustavlja, a remen klizi po remenici ako je F 1 -F 2 >E (F. f.L),
266 8. Remen.ski i lcnani prijenosnici 8.1. Prijnos plosnalim remenom 267
. '
ali se zaustavlja i onda ako je F,-F, <I(F. J.l). U prvom sluaju Irenje nikom jednu cjelinu i moe se okretati oko osovine motora. Remen se
mirovanja remena prelazi u trenje klizanja (remen klizi~ zatee zbog reaktivne sile na zubu, jer ona okree zakretnu polugn s
Pod l navedeni primjer slui za prijenos snage kod remenskih prijenosa. protivno smjeru okretanja remenice.
Jedna remenica pokree drugu remenicu pomou remena, a pri tome mora
da savlada njen okretni moment, koji odgovara gonjenom strojtL Obodnu
silu F gonjene remenice treba izjednaiti sa silom trenja koenja F a Pod 2
navedeni primjer moe se izbjei ako se remen odgovarajue predzategne. Isto
tako se poveenjem obuhvatnog kuta p, prema slici 294b, poveava zbroj
tlanih sila F. i remen moe povui veu obodno silu. Razlika sila F 1 i F,
jednaka je onda vunoj sili remena, i time je jednaka obodnoj sili F koju
treba prenijeti.
Sposobnost remenskog prijenosa ravna se prema veliinama zateznih sila
F 1 i F 2 , koeficijentu trenja J.l i obubvatnom kutu p. Pomou vik matematike
dolazi se za granini sluaj F 1 - F 2 =I (F. J.l) do slijedee povezanosti tih
veliina, to je poznato kao Eytelweirwvajednadfba;

najvea sila u remenu F1 = F 2 ePI (210)

F 1 , F 1 u Nm sile u remenu.
e=2,718 ... baza prirodnog logarilma,
p. koeficijent trenja izmedu remena i remenice,
P. u rad obuhvatni kut na remenici.

Dio remena izmedu dvije remenice remenskog prijenosa koji vue naziva se
vuni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak remena (vidi sl. 295a).
Potrebno predzatezanje remena ostvaruju se;
L l'lastitom teinom remena u vodoravnom poloaju (sl. 295a~ Zbog provjesa
od vlastite teine pojedini djetii remena svojom teinom stvaraju komponente
sila u uzdunom smjeru remena. Zato treba da je remen dovoljno dugaak,
a razmak vratila da.bude o65 m. Vuni ogranak treba da se nalazi na
donjoj strani, kako bi se obuhvatni kut poveeo, a ne smanjio.
2. Elastinom deformacijom remena (st 295b). Zategnuta duljina remena je
manja od pogonske duljine, to znai da se remen rastee, a time pred-
zatefe pri navlaeojtL Budui da se svaki remen vremenom trajno rastee,
potrebno ga je u odredenim vremenskim razmacima naknadno zatezati.
3. Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora priteznicama (sl. 295 e).
4. Zateznom remenicom (sl 295d), koja djelovanjem utega ili opruge tlai na
povratni slobodni ogranak remena.
5. Samozateznim ureajima (Sespa). Pri izvedbi prema slici 295e, motor se
nalazi na okretnom postolju. Reaktivnim momentom rotora motora na ku- --,U-
ite, zakree se postolje u smjeru. strelice i ostvaruje predzatezaoje remena.
Promjene optereenja nepovoljno se odrazuju, te mogu dovesti do nepo- . Slika 295. Princip zatez.aOja pogonskog remenja
a) vlastitom teinom remena; b) navlaenjem remem pod predzatezanjem; e) pomicanjem
eljnih vibracija. Kod izvedbe prema slici 29 5 f motor je opremljen zupanim pogonskog motora pomou priteznica; d) zateznom remcnicom; e) pomou momenta izazvanog
prijenosnikom kojeg se moe zakretati. Remenica sainjava s drugim zupa- teinom motora; /) pomou obodne sile zupanog prijenosnika
268 8, Remenski i lan{ani prijenosnici
Slika 296 pokazuje tok sila F 1 i F 2 na remenskom prijenosu u toku
pogona. Zbog boljeg pregleda sile su nacrtane zaokrenute za 90". Za vrijeme
dok remen prelazi preko pogonske remenice smanjuje se zatezna sila F 1 na F 2 ,
te nastaje rastereenje, a remen se skrauje. Obrnuto, pri prijelazu remena
preko gonjene remenice poveava se zatezna sila od F 2 na F 1 , remen se
produljuje. Neprekidno skraivanje i produljivanje remena dovodi do malog
puzanja remena, elastinog puzanja, koje se oituje kao razlika obodne brzine
obiju remenica. Puzanje iznosi l do 2% i moe se najee zanemariti u
prorannima. Zbog puzanja remena povrine remenica moraju biti glatke,
kako bi babanje remena ostalo u snoljivim granicama. Ako je sila F koja
se prenosi vea od sile otpora trenja FR, onda dolazi do klizanja remena po
manjoj remenici.
Slika 296. Tok sila na remenskorn prijenosu u toku rada
Slika 297. Djelovanje centrifugalne sile na remen u toku rada
a) centrirugaJne sile na pojedinim dijelovima remena tFr=rczuhirajul::-t t.~ntrifugahm
sil(l); b) ciiindrina. remenica; e} Obla rementca
Zbog nejednolikih duljina'rubova remena on nastoji da uslijed centrifugalne
sile silazi oono s remenice (sL 297b). Ako obje femenice, ili barem jednu,
iuadimo zaobljeno (bombirano), centrifugalna sila tjera mmen prema najveem
promjefu, tj. sredini mmenice (sL -297 e).
8,1. Prijenos plosnatim temelu>m 269
Za fazne sluajeve pogona postoje:
l. Otvoreni remenski prijenos (sl. 298a). Za njega je najpogodniji vodofavan
poloaj, tako da je s donje strane vuni ogranak, a s gofnje stmne slobodni
ogmnak, koji svojom teinom stvara provijes i na taj nain poveava
obuhvatni kut. U okomitom poloaju na remen djeluje teina remena
gornje remenice kao sila predmtezanja, a .na remenu donje remenice te
sile u tom sluaju nema.
~ '~' r~q
.,~.,
a4F-=--f-ct-H
_ _y pogDI'JSita
~)
el ~f\!!DJ;~T1'*j
slobodno rert~Mko
Slika 298.. Vrste remenskih prijenosa
a) otvoreni prijenos.; b) krini prijenos.; e) polukrini prijenos; d) prijenos stepena stim
remenicama; e} prijenos pogonskom i slobodnom remenicom;j) prijenos zateznom
remenicom
2. Krini remenski prijerws (sl. 298b) upotrebljava se za prijenos snage pri
suprotnom smjeru okretanja vratila. Zbog krianja remena poveava se
obuhvatni kut, a krini remen manje naginje klizanju. Neizbjeno dodirivanje
kliznih ploha na mjestima krianja dovodi do tetnog troenja.
3. Polukrini remenski prijews {sl. 298c) upotrebljava se za. prijenos snage
kod mimosmjernih vratila.. Obuhvatni !ut je obino vei od 180". Moe se
izvoditi samo s cilindrinim remenicama. Uski femeni bolje se pfilagouju,
jer nejenolikost remena raste s njegovom irinom.
4. Prijf!tl()s stepentJSiim remenicoma {sl. 298d), otvoreni ili krini. Upotrebljava
se za prijenos snage s pwmjenljivom brzinom vrtnje. Poeljno je da su
pojedini stepeni zaobljeni (bombirani), kako ne bi dolo do ribanja remena
na rubovima remenice._
5. Prijenos pomou pogonske i slobodne (jaloue) remenice (sl. 298e), otvoreni ili
krini, omoguuje iskljuenje gornjeg . stroja pri daljnjem radu pogona.
Za vrijeme raa remen. se pomou vilice moe prebaciti od pogonske na
slobodnu femenicu i obrnuto. U blizini mjesta gdje remen nailazi na femenicu
270 8. Remenski i lanani prijeMsnici
je sila pomicanja vilice najmanja. Obje remenice se najee izrauju
zaobljeno (bombirano), a slobodna remenica je s neto manjim promjerom
od pogonske, kako bi u praznu hodu remen bio manje zategnu!.
6. Remenski prijenos pomou zatezne remenice (sl. 298 Oupotrebljava se pri malom
razmaku osi i velikom prijenosnom odnosu, kada otvorehi remenski prijenos
zbog premalog obuhvata remenica ne bi zadovoljio. Na povratni slobodni
ogranak remena st avlja se zatezna remeniea, koja zatee remen vlastitom
teinom, utezima ili oprugama, te na taj nain kod obje remenice poveava
obuhvatni kut. Nasuprot drugim metodama. ovdje se moe tono odrediti
veliina predzatezanja remena. Ona se ne mijenja i nakon trajne deformacije
remena, jer zatezna remenica slijedi produljena. Dodatno naprezanje na
savijanje u suprotnom smjeru zbog zatezne remenice skrauje trajnost reme~
na. Zatezna remenica ne smije biti zato manja od male remenice, a osim
toga mora biti cilindrina, kako bi se izbjeglo daljnje savijanje remena.
Remenski prijenosi sa zateznim remenicama su skuplji nego obini otvoreni
remenski prijenosi.
8.1.2. Materijal_ remenja i na~in spajanja
Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra
adhezija izmeu remena i remenice (velik koeficijent trenja), velika vrstoa
na kidanje, velika elastinost s malom trajnom deformacijom, velika dinamika
izdrljivost na savijanje, neosjetljivost na atmosferske utjecaje. na ulja, a
po mogunosti i na kemikalije. Svi ovi zahtjevi ne mogu se ostvariti s jednim
materijalom.
U zadnje vrijeme izrauje se remenje od umjetnih masa i vieslojnog
materijala, koji otvaraju iroke. mogunosti primjene. Materijali za plosnate
remene preteno su:
L Koa, koja ima koeficijente trenja koji drugi materijali jedva mogu dosei.
Za izradu konatog remenja upotrebljava se govea poleina (govea koa
s hrpta), koja se tavi ili biljnim tavilima ili tavilom kromovih soli.
Prvim postupkom dobiva se obina, a u drugim kromova koa. Konati
remen tavljen biljnim tavi/om oznaava se sa (L), a kromovom soli sa (C).
Za manje optereene
remenske prijenose upotrebljava se obini koni
remen. Kromni remen je vri i moe raditi u zraku sa 60% vlage.
Prema sadraju masti u koi razlikuje se standardna koa (S), gipko
koa (G) i vrlo gipka koa (HG). S-koa dolazi u obzir kod manjih brzina
remena, kod pogona koji se iskljuuju i kod grubih pogona. G-koa je za
normalne i krine prijenose, i prijenose pomou koninih remenica.
HG-koa je prikladna za sve vrste pogona, a to znai za velike brzine,
velike savojne uestalosti, mali razmak vratila, i mali obuhvatni kut, za
zatezne reffienice i polukrine remenske prijenose.
8./. Prijenos p/osna/im remenom 271
Nadalje se razlikuje suho izduljena koa (f) i mokro izduljena koa (N).
Ova druga oituje u pogonu manju plastinu (trajnu) deformaciju.
2. Tkon ine od organskog ili sintetikog materijala U prvu grupu spadaju pamuk,
celulozna vuna, ivotinjske dlake (dlake od deve i koze), konoplja (kudelja),
lan, prirodna svila, a u drugu grupu umjetna svila, najlon i perlon.
Tkano remenje ima, nasuprot konatom, jednolik u strukturu, a moe se
izraditi u obliku beskonane trake, zbog ega im je mirniji rad. Remeni od
tkanina osjetljiviji su na rubove i ve mala oteenja mogu dovesti do
njegova kidanja.
Razne debljine remena dobivaju se slaganjem vie slojeva tkanina, koje
se veu ivanjem, lijepljenjem pomou ba/ate ili gutaperke, ili vulkaniziranjem
gumom. Najee se upotrebljava remenje od balate. Balata se dobiva kao
mlijeni sok jednog tropskog drveta, koji sasuen daje elastino ljepilo
ime se lijepe slojevi sloenih pamunih tkanina. .
Remeni od balata su dva do tri puta vri od konatih remena.
Neprikladni su u toplim prostorijama, osjetljivi su na ulje i benzin, a neosjet'
ljivi na vlagu i prainu.
Ako kauuk slui kao vezivni materijal, govori se o gumenom remenju
(remen guma-tkanina). Ako se navulkanitira tanak zatitni sloj bune ili
perbunana, mogu postati otporni protiv ulja i benzina i mogu raditi na
temperaturi od 70 do 80 oc, a neosjetljivi su protiv vlage i praine. Budui
da su speciliki tei nego remenje od koe i baJate, stvaraju vee centrifugalne
sile pri prijelazu preko remenica.
3. Umjetne mase kao poliamid, najlon i perlon. Rijetko se upotrebljava remenje
samo od jedne jedine umjetne mase. Najee je to jedna beskonana
najlonska traka, koja je zbog poveanja koeficijenta trenja prevuena umjet-
nom gumom. Takovo remenje je veoma vrsto i radi praktiki bez deforma-
cija. Mogu se zato postii brzine remena do 100 mfs. Veoma su savitljivi
i neosjetljivi prema mazivima i atmosfe!"llkim utjecajima.
Prema novim postupcima spaja se koa i umjetne mase u vieslojni
remen. Takav vieslojni plosnati remen sastoji se od jednog sloja kromne
koe, koja je u dodiru s remenicom i ima velik koeficijent trenja, jednog
sloja najlona velike vlane vrstoe, te jednog pokrivnog gornjeg sloja od
kromne. koe ili gumirane tekstilne tkanine. Gornji pokrivni sloj moe,
meutim, otpasti. Visokovrijedna vieslojno remenje puta proizvoa da
neko odreeno vrijeme radi da bi se rasteglo, .pa da u pogonu radi
praktiki bez puzanja.
Krajevi remena Veu se ivanjem, lijepljenjem ili se mehaniki spajaju u
beskonanu traku. Iako je ljepljenje najbolje i najsigurnije, ipak se najvie
remenja sastavlja spajalicama, kako bi se u sluaju potrebe moglo nakon
trajne deformacije obaviti skraivanje ili demontaa.
 8.1. Prijenos plosMlim remenom 273
:iane spajalice (sl. 299a) su najjednostavnije. Krajevi remena dobivaju
povezuju vijenac i glavinu (sl. 300), a vee 3 do 8 paoka (sl. 301). Na temelju
iane zavojnice koje se meusobno tako postave da kroz njih moe proi
iskustva se kod prorauna broj paoka zaokruuje na veu vrijednost:
konati zatik, koji zglobna povezuje krajeve. Kao dobre pokazale su se i
spajalice u obliku kuke (sl. 299b), te kandaste spajalice (sl. 299c). U principu,
spajalice u obliku kuke odgovaraju ianim spajalicama. Umjesto ZlfVojnica broj paoka (211)
utisnute su kuke. Kandaste spajalice stvaraju krutu vezu. Postoji jo itav
niz spajalica za remenje koje se ovdje nee razmatrati. D u mm promjer remenice.

a) e)

Slika 299. Spajanje remena

aJ liana spajalica: b) Spajalice u obliku kuka: e) Kandasta spajalica

8.1.3. Cilindrine remenice

Remenioe se izrauju najee od sivog lijeva, elinog lijeva, lakih metala, Slika 301. Vee remenice od sivog lijeva: a) jednodjelna; b) dvodjelna
od elinih poluproizvoda, kao zavarena konstrukcija. Glavne mjere (tablica 91)
su standardizirane prema DIN 111 (JUS M.Cl.231, 241 i 242). Vijenci (sl. 297) Presjek paoka najee je eliptian s odnosom duljina osi a,/a, =2 do ;!,5
se izrauju cilindrini ili zaobljeni (bombirani). Kod zaobljenih remenica mora se (sl. 301).
remen naknadno prilagoditi (priljubili) zaobljenju. Kod konatog remenja se u Opasni presjek paoka provjerava 'se na savijanje. Prema iskustvu pretpo-
pravilu za pogonsku remenicu predvia ravna cilindrina, a za gonjenu zaobljena stavlja se da z/3 paoka nose, a da obodna sila F stvara moment savijanja.
remenica. Pri brzini remena preko 30 m/s uzimaju se obje remenice zaobljene . Tadaje: u

Za remenje od tekstila i umjetnih. masa dovoljne su cilindrine remenice.

Remenice se moraju okretati a da se ne zanaaju. Remenice treba uravnoteavati F.y
savojno naprezanje (212)
statiki, a pri brzini od preko 25 m/s i dinamiki. Za obodne brzine do 35 mjs O"r=wzf3
zadovoljavaju remenioe od sivog lijeva, a iznad toga remenioe su od elinog u, u Ntmrri' savojno naprezanje u najopasnijem presjeku paoka,
lijeva ili elika. Ako su potrebne zamane mase, upotrebljavaju se remenioe . Fu u N vlano naprezanje remena =obodna sila na remenici,
s velikom teinom vijenca. y u mm krak od sile Fa do opasnog presjeka,

mm
X
W u mm3 moment otporn presjeka packa za eliptiki presjek
=-~""'"'
32
,.,o,t~a,,
a) D) z broj paoka.

J~L~e~
Slika 300. Remenice s rebrom koje povezuju vijenac i glavinu
Kao doputeno saviJjno naprezanje moe se uzeti a fdop~0,2 aM, ako aM
oznaava vlano vrstou materijala remenioe.Obrnuto se iz jednadbe (212)
moe izraunati Ws~ a rdop a time i a 1 i a2
al simetrini poloaj glavine: b) nesimetrini poloaj glavine kod konzolnog ulei- Paoci su smjeteni u sredinu irine remenioe, osim kod konzolno uleitenih
lenja remenice: e) s okrug]im otvorima na poprenom rebru: e/) zavarena izvedba remenica, kako bi se smanjio moment savijanja vratila. Iz montanih
razloga se remenioe promjera preko D=2 m izrauju kao dvodjelne. Nalena
Razne remenice prikazane na slikama 300 do 302 mogu, prema ugradnji, povrina polovina <:lvodjelne remenice, to se dobiva nakon lijevanja cijele
biti jednodjelne ili dvodjelne. Manje remenice dobivaju popri:na rebra koja remenice tako da se remenica na tom mjestu lomi, stavlja se izmeu dvo-
' IF: ~~' ~jeva.
274 8. Remenski i lanani prijenosnici iU. Prijenos pJosnaiim n'ITWftom 275

strukih paoka (sl. 301 b). Polupaoci se izrauju debljine a 3 =0,6 a1 irina Debljina glavine w=0,4d+ 10 do 15 mm. (216)
povrine koja se nakon lijevanja lomi je e"'5 mm.
Uobiajeni promjer
vijka za spajanje je (213)
LN u mm duljina g~avine,
w u mm debljina glavine.

Ako je irina remenice B>O,l D+200mm, onda se stavlja dva reda paoka
u razmaku od 0,5 do 0,6 B (sl. 302). Uobiajena duljina glavine kod ren1enica je:
LNR>I,2 do 1,5 d. '.
Debljina vijenca. cilindrine remenice k,::,0,005D+2mm, (214)
Debljina vijenca zaobljene remenice k,::,0,003 D+ 3 mm, (215) Slika 302. IAodjelna remenica
sa dva reda paoka

_.._.
Tablicu 91. 0!1vne mpr temcnia: u mm pr-ema DIN lli OUS M.CUJ!. 24l i 242}

! 200 '" ""i""' '"l"' i""

" "["' "' " l .. 1 l "-' l l "''
100 140

S.jftta ria mMM

JSQ

b
.,
"' "' l " l .., l ., l 71 l ,. l "' 1125 i'.. ""il"' ,.. l "'
f
25
""' '" 250 ll>

.
so
.., ..,... ~.., o.>.., .., u
.., .., ..,...
o~ OJ
Vl$kla :rubljmr;~Ui h

"..
11 ~'
0,3
OJ
O) o)
O)
.., .., .., ... ..,.., ..,
OJ
O) Slika 303. Ureaji na slobodnoj remenici
a) dvodjelna slobodna remenica uleitena pomou dvodjelnih J:cliznih blazina;
"' .., O) 0) O)
.., 0,3 O) O) O)
..,
.........
100 0) 0) O) 0,3 OJ OJ O) b) slobodna remenica uleti~ena pomou kuglinih leaja

,.
112
125
l
...... ........, ....., o.... ...... ...
O) OJ 0) OJ 0,3 O)

.....,
"" o.s ... .".s o.s 0,5 0,5 Slobodne remenice dobivaju leajne tuljke, uljevke iz bijele kovine:, olovne
101
200 ...... ... ......
.s o.s 0,5
0,6
0,5
0,6 0,6 ...
05
o 0,5
0,6 0,6
...... ...o.
0,6
bronce ili valjne leaje (sl. 303).
214
250 ... ~ ... ......
0$
0,8
0,6
0$ 0,8 M ...
... ...
0,6
0,8
0,6

~ 0,8
M
0,8
"" ~ l l ll l 8.1.4. Proralun
"'
)55 'l l
ll l
l
l l., l
l l
l
' l
l
l
l
l l
l l l~ 1.2 l) lJ 1) u u
""'
"' i
l
l l l l l) 1.2 u l) 1.2 1) u 1.2 lJ 1) Pod prijenosnim omjero!JI podrazumijeva se odnos brzina vrtnje remenica:
""'630
""
l
l
l
l
l
l
l
l
1,5
l .S
l ,S
l.S
1,5
''
!,S
l .S
l,S
1,5
l ,S
l .S !,S
l .S
l ,S
l ,S
l ,S
l ,S
l .S
i ,S
u prijenosni omjer (217)
",'2.S ",' '' 2'
l l l l 1,5 2 2 2 2 2
l l 1,5 l~ 2 2 2
~' '
710 l 2
800
9llO
l
l
l
l
!
l ,S
1.5
1,5
IS
2
2
2
2 2,5
2,5
2,5 ~5
2,5
2,5
2,5
2.S
" u mm- brzina vrtnje male remenice,
R:t U min-! brzina. vrtnje velike remenice,
iu .S 2

'' '.., ' '

1000 l l l ,S l 2.S 2 2,5 3
u D1 u m promj(:'r male rcmCPie,
""'
1250
l <OO
'
l l~
1,5
',_, ''
l ,S 15 l
2,!
2,5
2,5
2,5
2,5
3,!
l
3
),S
l

~
3,5
4 D2 . u m promjer velike remenire.

,"'," :ujv' ' '''' ',_, !

LS 2 2 ", J 4 4
'u
l
2,!
1800 2 3.5
' ' . Uobia]:ni su: i:fi;6 za otvorene prijenose, i :fi; 15 za prijenose sa zateznom
1800

""" ! '
'
'
!.S
J ", l,S
4
4 4
'
'
5
6
remenicom, i;:;; 20 za vieslojno remenje.
,,.
 8.1. Prijenos plosnalim remenom 277
276 8. Remenski i lanani pri_jenostJici

Okretni moment male remenice dobiva se iz snage i brzine vrtnje:

Okretni moment male remenice T1 = P/w 1 (218)
"o
T1 u Nm okretni moment male remenice,
P u W snaga koja se prenosi,
w1 u rad;s kutnabrzinamaleremenice =2nn 1 san 1 u s- 1

Brzina remena
(219)
~D z n. nz =Rz. roz
v u mjs brzina remena ::::: .obodna brzina obaju remenica,
D1 , D2 u m promjeri remenica,
R 1 , R2 u m polumjeri remenica.,
n 1 , n2 u s- 1 brzina vrtnje remenica,
w1 , ru 2 u rad/s kutne brzine remenica.
;e
b ;i-
Obuhvatni kut kod male remenice izraunava se za:

otvoreni prijenos (220)

. P-180' D 1 +D 2
]'
krini prijenos sm (221) ]
2 2a
D 1 , D2 vidi legendu za jednadbu (219),
a u m razmak osi (vidi sl. 296, str. 268).
Remen je na vunom ogranku optereen vunom silom F 1 vlanim
naprezanjem u 1 Pri prijelazu preko remenica remen je savijao i optereen
sa "e na savijanje. Pri prijeazu preko remenica remen se i dalje zatee sa u, zbog
centrifugalne sile. Najvee vlano naprezanje u remenu je u= u 1 + u 1 + u,.
Ovo naprezanje moe biti najvie toliko koliko iznosi doputeno naprezanje
"' za materijal remena (tablica 92) i prema tome vrijedi za granini sluaj
da je u= u.,. Pod ovom pretpostavkom naprezanje u vunom ogranku
iznosi "!dop= "..,.-(u 1 + u,). Uvrtavanjem odgovarajuih veliina dobiva se: .............
Doputeno naprezanje u vlanom ogranku remena
s Q vz z
O" !dop="..,.- ( Er D, +kgfdm' (mfs)' 0,1 N/cm) (222)

a 1 dopN/cm 2 doput~no naprezanje vunog ogranka,

U
N/cm 2 doputeno vlano naprezanje za materijal remena prema tablici 92.
O'dop U
Er u Njcm 2
s u cm
savojni modul elastinosti materijaJa remena prema tablici 92.
debljina remena,
t
o
D 1 u cm
Q u kgfdm
3
promjer male remenice,
gustoa materijala remena preina tablici 92. i
v u m/s brzina remena.

Da remen ne bi bio prekomjerno savijan i time se kratio njegov vijek

trajanja, potrebno je da se ne prekorauje odnos sff! 1 dan u tablici 92 za
razne materijale remenja. Debljina remena s je veliina'kcja za~isi od materijala
(vidi tablicu 92).
278 8. Remenski i lanani prijenosnici B-J. Prijenos plosualim remenom 279

Pokazalo se da koeficijent trenja konog remena, kao i onog koji ima

Vrst stmja samo dodirni koni sloj, nije konstantan ve raste s brzinom remena. To je
. ,l ... zbog toga to remen pri veim brzinama ima manje vremena za svoje

fi'"""...,.,,,.,. ___,~--
Mtlt cokan1K:e, nm,IM za okruJkl btu!cnje, aJOO,Iic:e. bu!iticc i mrifuge 1..
Lagam PQiQIII produljivanje i skraivanje na remenicama i zato manje pue. dakle bolje prianja.
0.9" .. 0.85 v
Slropt Koeficijent trenja za kone remene iznosi ll"' 0,22 +J- (223)
m;s
~
~ Vriille tobritice, al.l.!~e tciUlrilice, bnuilicc za mltl'l() brukl!je,
bulil;- J.ta!*ce, ~ prde, slrojevi n obradu drma (osim pile j&rm.$~)..
P.lle u P?IJopnvreth 1 gra~.rw.mw, 1t'btilal strojevi (osim lkalatkilt ~tano\~).
'' ... J faktor prianjanja =0,012 pri radu na unutarnjoj strani koe (nonnalni
sluaj!), ..,.0,02 pri radu na vanjskoj strani.

i'
". trph~ tbklinld S'li'OJCVl, ~ gt~jt:il..ia:, slrojevj :m .,rnnjt:., ~t(ljevi
t m ruesnu 1ndwu'ijl.l, hladnjal>e, ~ mlinoi!J m lim i nonu branu,. vcltke oenuifugc v u m/s brzina remena.
Sredm1 P')got!t
~ i>fmh~,?C bla.nJa~, m.t~le i ~nje prcle u IIAtmje i izvlabtn.ic", mali valjatki
ilMOVI, ~U.i.h~, li~ldiQe, s!llpni kornpte:lri, stapm:: sisaljke:;, 1bla&l uoon za
U graninom se sluaju mo7.e prenijeti vlana sila F =F1 - F 2 (vidi sl. 296).
lake ti:arune, vdii;J ~ za pu:nje, mljdalice ! mlinovi 23 cement, pile jarmab:: {gater).
0,7
Ako se ovo svede na jedinicu irine remena, dobiva se specifina nazivna
knW!~ pik 1.1 P?ljoprlmd1 l ~I"St''1l, wop u cig!.ac.ama, !lrojevi Zli usitnjllvanjc
malenJala sRidu,je 1miote vlana sila FN=Ffb> cr 1 s- cr2 s, gdje b znai irinu remena, a s debljinu
-- - remena. Pomou Eytelweinove jednadbe moe se izraunati snaga koja se
Sbl.,p!Ml sisaljl: kod no.t'Ctito l.clkos J)O&O!\a (npr. odvodnjavanje gndova), sredaje
valj~e liUITl?vt .tkalake tta.nove :r.a tetke lb:nifle, ~rojevi u usitnjavanjt tvtdoa; u graninom sluaju moe prenositi remenom irine l cm:
mat~al~ . ml ut?"'. M kus!e: mliru:wi !'.d:.lati, drobilice lli strojni s trenurnom promjenom M
T~ki pogoni
ok~taja 1h podU'.aJil & vc!krm 11msam.a (bet zamalnjaka) npr. ldkc blu.njali>:: ili strojevi
:r.a tamo bl'l.lknjo: specifina nazivna snaga PN=FN v= u,.,.: s ( 1- ~)v (224)
Strojevi s. ~kim uravnoldmlm masama Ul s veoma promjt:nljivim otporima pri mdu o, s
npr. telki valjatki stanovi i slino ' korisna snaia koja se u graninom sluaju moe prenositi po cm
irine remena.
Dobro pr~vo, promjC'nc rnnlc

..... Tele p('(l(jenjivo ili krntkotrsjn.o opt~re6mja
Knlkotnjno opte~ <.lo !10"/.
Dulje pnplt~l\ic do 50"/.,. 4 knlt:t do 1000;.
''
0.1
0,6
aldop U
s u cm
p
Njem-Z doputeno naprezanje u vunom ogranku prema jednadbi (122}.
debljina remena,.
koeficijent trenja prema tablici 92.
~
Dulja prcop~ do 100"/.. 4 krm. do 150"1.,
~u rad obuhvalni kut na maloj remenici !jednadba (220), odnosno (221)],

-
..... ""~je
uk~~;
Spoj
z:vijmla-trokul ~
s pol~ v u mjs bnlna remena prema jednadbi (219).

Prema ovoj specifinoj na.zivnoj snazi ne smije se jo Odrediti irinu

Vrlo malo
Malo i kn.tkrajoo ...
l.' .0,9 1 ... 0,9
I ... M
l ... (1,9
L .. (),9
remena; treba uzeti u obzir i mogue preoptereenje, uvjete okoline, te stanje
Ubnanjc 11m11
Maio pri maloj \lfesuosti
Malo prl Ye!ilwj ub:tl.llkmi
ubpanja
uk.apanja ...
0;9 .. 0)15

,9 ... (1..8 ...
1 ... 0,9
pogona. Stvarno potrebnu irinu remena treba izraunati iz jednadbe:
Srednje wtiko pri
S~jc: veliko pri
Veliko j knukclmjno
mafoj ~O$tl uUpt;anja;
velikoj ureet;t.af<mi uk.!qlanja ...-
0,7
''M
0,7
0,9_
-
p
Vdiko i du,tOt~M - OJ ~
0.7 irina remena b (225)
s._:no ak.a. su poznata vrlna ~ja pri ?'&:_tu i fX'JOOU i liko je Rnu:n prema njima promu.nat, &ada nw-au ~gornje
PNc1 -c2 c3
vrijednosti za r1. Ut<:>m$iuaJU!IWl:m kort:kciomf11kl0r t>dabi.rtC" =1 . , .O !i, ltLK-eza.:1 trfhabfndujrauiu~
'l'rSdstroja,SDtl:!ilra~a!etll! ' ' pmA
. b u_cm potrebna iirina remima,
P u kW snaga koja so prenosi,
specifiilll oaa:ivnasnaga.....,...premajedMdfbi(224).
P u kWf<m
e, fakloropt<:Reajaza~od-.suoja.snageimtinaubaavanja.
prema tablici 93,
U>!O!..- ,, .,e, kordo:ioni .faklor m uvijeOe oleoline prema tablici 94,
kordo:ioni raJctm m - pogona prema tablici 94 (za pogone sa
Subi :mtk, riQffl'llllne pm~ vlage i .em~nHure
---- - - l ..- rcmi:nicamaje e,= l~
Vclike i brze promjene ...tage i tempetatun:
Hemtrucno P.!~mm. Ulje u Atmoskri, tak.o da se ~om stvaru na:sl:~

Po~ uljne kapljice. Pni$njiv mk. {)pasn0$t od ekklrinog naboja 0$
0,7
U nutarnja duljina remena kod
Vrlo jake. il)QJ'e prt!lt'l~ via;t' i ttmpr:ratu~ Stllloo mokra pronorija

Sm:jdtlj pogou. CJ
otvoref!D(! priji111o.'<t1 (226)
Koso~ 4S" 1 oJ:omito-usprnwn
--
ht,tm vodoravan, optm:tenl dio fl!tnena
gore . -~ < dolje
l ... poM;m.oni

! ... M
l l
l krizniJg prijenosa (227)
280 8. Remenski i lanlani prijenosnici
8./. Prijenos p/o.malim remenom 281

L,. u mm nominalna duljina remena (unutarnja duljina remena), kod predzatezanja remena elastinom deformacijom remena FA "'4F, kod
p u rad obuhvatni kut kod male remenice, zatezanja remena F,;,.,3F, a kod zatezne remenice FA"'2F, ako F=Pfv oznaa
D 1 u mm promjer male remenice; va vunu silu ( =obodnu silu, sl. 304).
D 2 u mm promjer velike remenic:e.
a u mm razmak osi.

Kod polukrinih prijenosa remena, zateznih remenica i slinih prijenosa, 8.1.5. Remenski prijenos sa zateznom remenicom
treba na odgovarajui nain izraunati duljinu remena U tablici 95 date su
standardne unutarnja duljine beskonanog remenja, mjerene pri poetnom Prijenos zateznom remenicom u odnosu na otvoreni prijenos prua slije-
montanom zatezanjiL Razmak osi treba tako podeavati da se odrava dee
unutarnja duljina. prednosti: manje predzatezanje, automatsko izjednaivanje duljine remena,
veiobuhvatni kut, manja optereenost remena pri maloj snazi i u stanju
Kod nedovoljno elastinih remena treba bezuvjetno predvidjeti mogunost mirovanja, kada se zatezna remenica odigne.
nastavljanja razmaka osi a, osobito kod kratkih prijenosa ili beskonanog
Nedostaci: brz zamor zbog naizmjeninog savijanja remena, vea savojna
remenja, npr. pomou priteznica. Mogunost mijenjanja razmaka osi treba
uestalost zbog zatezne remenice i zbog esto malog razmaka vratila.
da iznosi najmanje + 3 % do -1,5% duljine remena Mogunost podeavanja
razmaka osi moe se zanemariti kod remena od poliestera ili poliamida.
Pod savojnom uestalou podrazumijeva se broj prijelaza svakog pojedi-
nog djelia remena preko remenice u jedinici vremena To znai da remen iz
pravca ulazi na zakrivljenu plohu remenice, a s nje se ponovo savija u pravac:

savojna uestalost

(228)

isu s-' savojna uestalost remena,

v u mfs bl'2ina remena,
z broj remenica u pogonu,
Lu u m unutarnja duljina remena
0ednadba (2261 odn. (227)]. Slika 305. Shema remenskog prijenosa sa zateznom remenicom

Slika 305 pokazuje shematski remenski pogon sa zateznom remenicom.

Slika 304. Nastajanje sile koja optereuje
Savojna uestalost odreuje trajnost remena Zbog toga treba nastojati
da se ne prekorai doputena uestalost savijanja prema tablici 92.
Sile u ograncima F 1 i F 2 daju rezultirajuu silu osi FA, koju moraju
preuzeti vratila (sl. 304). Budui da se zbog najee nedovoljno poznatih sila
predzatezanja u remenu ne moe tono izraunati sila os~ uzima se po iskustvu:
Tablica 95. Uputamje duljine L. u mm za beskrajno plosoalo (elllCDjc prema DIN 387 (JUS M.CI.lJI i 232) (suho i masno) i
I za njegov proraun vrijedi poglavlje 8.1.4. Promjer zatezne remenice treba
vratilo da bude to vei, da remen ne bi bio prejako savijan. Zato se promjer odabire
tako da ne bude manji od promjera male remenice. Zatezna remenica mora
biti uvijek cilindrina, kako bi se izbjeglo savijanje remena po irini. Ako su,
meutim, obje remenice cilindrine, moe se zbog potrebnog voenja remena
uiniti iznimka.
Zateznu remenicu treba postaviti na slobodni povratni ogranak remena,
jer je naprezanje na vunom- ogranku vee. osim toga se ne smije zatemu
remenjcll staviti preblizu re!p.enicama, kako bi se remen niogao oporaviti

-
ISO-preporuke R 6J (mamo) od jednog savijanja do savijanja u protivnom smjeru. Uobiajena je:

,.,
".. 355 soo 710 10000 1.... 2000' 4000" ,..,.. 8000'

""' '" .....

"' ,...
530
....
750 1060
IllO
1500
1- l 2120
2140'
3000
".,.
.".
4500' ,,.,. """
6000
9000'
udaljenost ::atezne reme11ice
300
115 450 ""
630'
850
900"'
1180
1250"
1700
11100" l 2J60
2500'
",.
3550'
47SO
sooo
6700
7100" '""'
lOOOO
e,>
D1 +D 3
(229a) ili (229b)
"' ." 1900 i
""" l
670 950 1320 2650 37l0 l300
l 2
unuLamJC dulJim: kOJima treba da<~U prednos1.
282 8. Remenski i lanani prijeno:mici 8.2. Prijenos s k_linasrim remenom 283

Kod remenica do D 1 =500 mm uzima se e 1 =250 do 300 mm, kod dvostru-
kih i viestrukih remena, kao i za D 1 > 500 mm uzima se e 1 =400 do 500 mm.
Uvijek treba daje e 2 >e 1 !
Duljinu remena treba tako odabrati da je obuhvat.ni kut {J dov~ljno
velik (uobiajeno {J"' 180) i da sama zatezna rememca dovoljno jako
zakrene remen (uobiajeno 2<p= 120). Kod velikog kuta <p ve malo raste-
zanje remena zahtijeva poveanje utega.
8.2. Remenski prijenos s klinastim remenom
8.2.1. Nain djelovanja, vrste, izrade
Lake izrade remenskih prijenosa s plosnatim remenjem i sa zateznim
remenicama potisnute su gotovo potpuno prijenosima klinastim remenjem. U
alatnim strojevima i motornim vozilima upotrebljavaju se umjesto pijenosa
s plosnatim remenjem samo prijenosi s klinastim remenjem. Klinasto remenje
ima u odnosu na plosnato, pri istoj sili kojom remen tlai na remenicu,
priblino trostruku sposobnost prijenosa, blago putanje u rad, i praktiki
vuku bez puzanja. Mogu raditi s malim obuhvatnim kutom, i na taj nain
omoguuju velik prijenosni od11os. Potreban prostor je manji, a i optereenja
vratila i leaja su manja Dalja prednost je u mogunosti da vie klinastih
remena radi paralelno.
Slika 307 pokazuje djelovanje sila kod prijenosa klinastim remenom.
Kut profila remena manji od ot=20 djelovao bi samokono, i takav remen
jako bi se habao, a i radio bi s loim stupnjem iskoristivosti. Kutovi profila
su zatO IX~ 36.

aJ 61

SJika 306. Zatezna remenica optereena oprugom (Heinrich Desch KG, Neheim/
HUsten)
Slika 307. Djelovanje Slika 308. Presjeci klinastih remena
Tiana sila F 3 zatezne remenice mora da bude tako dimenzioniraw da sila na klinasto~ remenu a) beskonanog remena (paket-kordremen); b) konanog remena
ostvari silu F 2 u slobodnom ogranku:
Klinasti se remen pri prijelazu preko remenice savija, to znai da se s .
sila u slobodnom ogranku
vanjske strane rastee, as unutarnje sabija, tako da sekut profila prema stanju kada
je remen ispruen smanjuje, to vie, to su manje remenice. Budui da remen
(230) mora potpuno r!alijegati ria bokovima, treba odgovarajue prilagoditi utor
remenice (DIN 2217, odn. JUS M.Cl.250, 253, 255, 263 i 265, DIN 2211
F2 u N sila u slobodnom povrat nom ogranku, odn. JUS M.C1.263). Pogreno dimenZioniranje dovodi do smanjivanja snage
PN u Wfcm specifina nazivna snaga prema jednadbi (224). koja se moe prenijeti ili do biZOg troenja remena.
b u cm irina remena,
If.. ft vidi legendu jednadbe (224), Beskonano klinasto remenje je gumeno, s ulocima upletenih tekstilnih
v u m/s brzina remena prema jednadi)i (219). niti (uloci upletenili tekStilnih niti ulau se u slojevima jedan iznad drugog),
koji djeluju kao vlani elementi u zoni najveeg optereenja (sl. 308a). U
Tlana sila zatezne remenice F 3 =2F 2 cos <p (231) obliku zavojnice izraeni uloci upletanih tekstilnih niti uloeni su u kauuku,
a dobiveni profil omotan je tkaninom. Budui da se profili dobivaju vulkani-
Utege zatezne remenice treba tako postavit~ ~a u svakom ~gonskom ziranjem u kalupima, upueni smo na normirane prolile i duljine. U industriji
poloaju zatezne remenice, a to znai da pn svakoJ promJem polozaJa zbog automobila, a u novije vrijeme i u strojogradnji, zamijenjen je normalni
produljenja remena, treba po mogunosti da odri kons~antnu s1l~ u povratnom beskonani klinasti remen DIN 2215 (JUS G.E2.053) s uskim beskonanim klinas-
ogranku F 2 Slika 306 prikazuje izvedbu zatezne rememce opterecene oprugom. tim remenom DIN 7753 (JUS G.E2.063) (oba u tablici 96).
284
Uvidjelo se da normalni klinasti remen sudjeluje samo jednim dijelom
svog presjeka u prijenosu snage (rafirani dio na sl. 309), tako da je uski
klinasti remen mogao dobiti samo 1/3 ~vrine presjeka normalnog klinastog
remena. Zato je uski klinasti remen potisnuo normalni klinasti remen. Vea
sposobnost prenoenja snage dolazi otuda !to su uloei upletenih tekstilnih
niti smjeteni u neutralnoj :roni klinastog remena i zato se pri prijelazu preko
male remenice ne razvlae. Zbog zakrivljenosti otpada prema tome naknadno
vlano naprezanje.
Da bi se u veoj mjeri izbjeglo vlano
naprezanje pri prijelazu preko male remenice,
zamijenjena su pojedinano uloena tekstilna
vlakna jednom tekstilnom niti izraenom u
obliku zavojniee.
8. Remenski i /antoni prijenv:snici
285
Normalni konani klinasti remen DIN 2216 (tablica 96) sastoji se od
spiralno smotanog gumiranog platna (sl. 308 b) koje se vulkanizira u kalupima
po duljini. Cio presjek ispunjen je tkaninom koja nosi, zbog ega je manje
gibak. Na slici 310 prikazan je uobiajeni nain spajanja konanog klinastog
remena.
Kod prijenosulka s kontinuiranom promjenom prijenosnog omjera upo-
trebljava se ~iroki nazubljeni klinasti remen (sl. 311) s kutom profila cr=30
do 33'. Njegova struktura odgovara normalnom klinastom remenu s ulokom
od upletenih tekstilnih niti. Velika !irina potrebna je za radijalno pomicanje
remena, to se ostvaruje aksijalnim potnieanjem
dijeljene remenice (vidi sl. 315). iroki nazublje-
ni klinasti remen naroito je pogodan za male
remenice, jer dobro prianja uz stijenke utora.
Izrauje se kao visokouinski iroki k:linasti re-

'~r
men, slijedeih dimenzija: b x h = 26,3 x 8,
33,1 x 10, 41,7x 12,6, 50x 15,5, 52,5x 15,9 i
"-.... 'fil----i J Slika 311. Nazubljeni kli
na.sti remen
73 x 17;5 mm (isporuuje Heinrich Desch KG.
Neheim-Hiisten).
Slika 309. Nastajanje uskog
klinastog remena Slika 310. Spajanje konanog klinastog remena Klinasto remenje moe raditi na pogonskoj temperaturi do priblino 80 'C.
Tablica 96. Dimenzije pennalnih i ll.!lldh kliJ'lllSlih n::rrocna u mm

DINll15 DIN:.:16 0111175! 8.2.2. Remenice za klinaste remene

fW/ ~ ih'
'L -:t
Utori za normalne klinaste remene standardizirani su u DIN 2217,
~ (JUS M.Cl.250, 253, 255, 263 i 265), a za uske ldinaste remene u DIN 22It
. ~ .
-. (JUS M.Cl.263) {tablica 97). Remenice se liju, zavaruju ili se, kao to je uobi-
ajeno u automobilskoj industriji i masovnoj proizvodnji, preaju od lima.
Razne izvedbe prikazuje slika 312. Za dimenzije glavina i paoka vrijedi ono
fkskroftso nGrn~t~lno kliltlwq rPfW!)t DIN 111J (JUS G.E2A53) i k()l'!atm! ltMI'fiiJfrw klfnam rtmrnfr
to je.reeno u 8.1.3. strana 272. Za normalne sluajeve promjer male remenice
Nazivna rina b s
' ,. ll
" ! ,.
.
:15 3l
'' ... sa

' =;= n

- ' ll
h
' ''
ll. S
"' 2$

-H
l

s
!.S

'
2.S
1.S
'-'
9S !lS
l

lS
l ~
!
"
4

2!.5
4

21
"
" ..4$

1.1*' klinasto

---
~ DIN 7751 (JUS G.E1Jlt6J):tt

Knttic:a stroje gmdnjlll)

...
SPZ
qph Jtroj(lntM

SPA
,".
...
1 :a motcr/UI' w:11o

"
Sl'(;

SUka 312. Remenice za klinasto remenje

a) s jednim utorom lijevana; b) s jednim utorom lemljena; e) s jednim utorom
Gornja !irina remma h):;
'' 12,7 ") lM 22

Aktivna rina ~
'' !l
" " .. tolutsto zavarena; d) s vie utora Jijevana; e) s vie utora lijevana, L1 tonine
zavret~e vratila; j} s vie utora. tiskana od lima

f-
Visina remena

.......
h
" " " " ne bi smio da bude manji od najmanje doputenog promjera. Ako se izuzetno
' '~ "' l ' '' mora smanjiti promjer remenice ispod minimalnog, smanjuje se i snaga koja
1) Pn!agod<:no lullu utora premA DiN 2217 !}US M.C1.2SO, lli, 25$,163 i 265.
l) O!naka SPZ. SPA, SPB, SPC su lSO ktalice.
se moe prenositi. Da bi se postigao dug vijek trajanja remena, potrebne su
glatke i iste bone povrine utora.
 286 8, Renreruki J /11nani prijenosnici 8.2. Prijenos s kliJWStlm remenom 287

.. Z,. obodne brzine do 35 m/s zadovoljavaju uobiajeni materijali remenica klinasti remeni zatezati nakon trajne deformacije. Zbog toga se neto mijenja
(sm lqev). Iznad toga potrebni su vrlo vrsti materijali (elini lijev, elik). prijenosni omjer. Prijenasi s viSe remena zateu se naknadno promjenom
Do obodne brzine od 25 m/s razmaka vratila, ulcolilco to nije pogon sa zateznom remenicom. Kao zatezna
dovoljno je samo statiko urav- remenica slui glatka cilindrina remenica, koja iznutra ili izvana pritie
b)
noteavanje, a preko toga po- na povratni ogranak remena. Sa zateznom remenioom s unutarnje strane
trebno je dinamiko uravnote- smanjuje se obuhvatni kut, ali se remen ne savija u suprotnom smjeru i
avanje. njegova trajnost je time vea.
Na slici 314 prikazane su pomine polovine remenica za normalan i
uski klinasti remen u radnom poloaju. Kod glatkih remenica bez proreza
a) treba uzeti iroke klioaste remene (sl. 315). Kao to je vidljivo, moe se i ovdje
mijenjati prijenosni omjer u odreenim granicama kontinuirano.
Slika 315a prikazuje krutu remenicu za iroki klinasti remen, slika 315b
pominu (upornu) remenicu za iroki klinasti remen. Polovine remenica mogu se
Slika 313. Pomine ktinaste remenice za pomak: aksijalno pomicati, a izloene su pritisku opruga. Varijator za kontinuiranu
a) pomou navoja: b) oduzimanjem ulooih plo-
ica
promjenu prijenosnog omjera sastoji se od dvije remenice prema slici 315.
Variranje brzine vrtnje vri se promjenom razmaka osi za vrijeme pogona
pomou kliznih vodilica motora Gedna remenica nalazi se na rukavcu motora).
Boni pritisak remena prilagouje se zbog pominih remenica, automatski
zavisno od okretnog momenta. Uobiajen je prijenosni omjer l : 3.
Tablica 97. Dil:nm;,tije klillil.$1ib rtme:nict u mm prtma DIN 2211 (JUS M.CI.l63)z.a 115ko klinii$U)~je DIN 77S3{JUSG.El.06J)

Kfatlo:s. za pi'Ofit "l'mlteml

U~zatt:U:I!QijejXl21Jill
DIN 2215. DiN 2116., (JUS G,El.0$3)
-
,.
u

.., "
SPA
ll.>
Sl'll

!7
. SPC

22

-
H
..,
16

12,7 .... ll

2 u ).S 4 4$
'
12~' ISOJ 19 :tOA n 0.4 260.5

Siika 314. Varijator s klinastim remenom

(C. uW. Berger, Marienhcide/Rhld.)
Slika 315. Remenice za Wake klinaste remene
(HeinricH Desch KG, Neheim-Hiisten}
ttajrnel)je
f

'
3;t(t,i~

ll
IO.6

" ..
li.Su.t 14..SO,i:

"'
171

l<

ISO dO' 2So ~ 224 do 315

o) kruta remenica; bJ pomi:na remenica ll! ..11:. za lllflli promjer') 6340' 1!(1 90 do 118 140 do 190
38 .a.. >IlO >Hi >l .. >2SO ' >liS

, . Slika 313 prik~zuje dvodjelne pomine klinaste remenice. Okretanjem matice DopuJte:no t;wi$!upanje za If"" :w u 38' :t!' Y l' <l" .,..
th vaenJem ulomh plotca poveava se radni promjer. Na taj nain mogu se 1} U gradnji molo~ ih vozila mtdt se u ~nim sluajevima .t.. UJI anji li ta 111'/o D inudkum pri 1:5_ 1.2
288 8. Remenski i lon.lanl prijenosnici 8.2. Prijenos s klinastim remenom 289

8.2.3. ProraWI Kut nagiba vunog i slobodnog ogranka remena (sl. 316) je
(i n (i
Slika 316 prikazuje princip prijenosa klinastim remenom. Preraunavanje 1=90"- odn. . rad - .
prijenosa s uskim klinastim remenom normirano je prema DIN 7753 (sada 2 2 2
u pripremi) (JUS G.E2.063), a moe se primijeniti i na normalne klinaste S odabranim razmakom osi moze/Se izraunati:
remene.
aktivna duljina k/inastog remena

(235)
$' u rad kut nagiba vunog i slobodnog ogranku remenil (vidi prethodne podatke),

. Za beskonane u:ike klinaste remene u strojarstvu moraju se prema tome

birati standardne aktivne duljine (vidi tablicu 101, str. 292). Za motoma
vozila izrauju se uski klinasti remeni standardiziranih vanjskih duljina, u
f---e----1 veliinama navedenim u tablici 101. Za profil remena 9,5 je L,=L, +ll mm,
Slika 316. Shematski prikaz prin~pa pogona klinastim rtmenom za profil 12.5 je L,,.;L,. + 16mm. Primjer oznaavanja uskog ldinastog remena
SPZ a L,= 710 mm: uski klinasti remen SPZ 710 Lw DIN 7753 (JUS G.E2.063),
Pod prijenosnim omjerom podrazumjeva se odnos brzine vrtnje pogonske za uski klinasti remen 9,5 saL,=710 mm: uski klinasti remen 9.5x 710 lA DIN
remenice prema gonjenoj. Zbog jednostavnosti oznait 6: se prijenosni omjer 7753 (JUS G.E2.063).
kao odnos brzine vrtnje n1 manje remenice prema brzini vrtnje n2 veO: reme- Kod beskomiuog ncrmalrwg klinastog remenja standardizirana je unutar
nice~ uja duljina 4,. Za njih vae takoer vrijednosti iz tablice 101. Kod njih je
prijenosni omjer (232) L.=L,-citoza
n 1 u min- 1 brzina vrtnje maJe remenice, profil 5 6 8 10 13 17 20 25 32 45 50
n2 u min- 1 brzina vrtnje velike remenice. c=9,5 12,5 15,5 19 25 38 41 50 63 82 100 mm
d, aklivni promjec male remenice,
d, aktivni p romjet velike remenice. Primjer oznaavanja normalnog klinaitog remena 8 sa L.=710mm:
k/inasti remen 8 x 7JO DIN 2215.
Prijenosni omjer i= 10 posve je mogu. Imad toga potrebne su p.tezne
Remeni moraju biti predzategnuti, tako da puzanje ne iznosi vie od l %
remenice. Pogonske brzine vrtnje elektromotora su: 700, 950, 1450; 2800
. -1 Kod prijenOsa s vie remena ne smiju se aktivne duljine pojedinih remena
rrun . meusobno razlikovati vie od "'0,15%, jer se
inae preoptereuje najkrai
Brzina remena (233) remen. Ako nema pominib remenic:a koje omoguuju naknadno zatezanje, ili
ako nema zateznih remenica, mom se predvidjeti mogunost promjene raz-
u u m/s brzina remena,
dh d 2 u m aktivni promjeri remenica, maka vratila od x~0,03 L, i y"'O,Ol5 L, (vidi sl. 316).
n 1 n2 u s- 1 brzine vrtnje remenica.. . Konani razmak vratila e moe se izraunati nakon preoblikovanja jednad-
be (235). pri emu mala promjena obuhvatnog kuta (J opO:nito ne igra ulogu.
Optinullna brzina remena za najpovoljniji prijenos snage je za normalne
DIN 7753, (JUS G.E2.063) preporuUje za
klinaste remene kod v=20m/s, a za uske klinaste remene kod priblino
v= 30 m/s. Ne preporuuje se brzina ispod v= 2 mfs i preko v= 30 m/s, odnosno razmt1k vratila e>(),7 (d2+d 1) pri e<2(d1 +d1) .
40 m/s. Uski klinasti remen moe se u izuzetnim sluajevima upotrijebiti
za brzine preko v=60mfs. Pri dimenzioniranju prijenosa treba uzeti u obzir udarna optereO:nja
Obuhvatni kut manje remenice moe se izraunati za otvoreni remen iz: pogona, preoptereO:nja, dnevno trajanje pogona, o emu ovisi trajnost remena.
Radi toga treba snagu Pkoja se prenosi pomnoiti s faktorom optereenja c1 ,
(J d,-d, koji se moe odabrati prema tablici .100, na strani 292. Taj faktor ovisi znatno
COS-=--- (234) o karakteristici pogonskog i radnog stroja. On, meutim. ne uzima u obzir
2 2e
d;:, d 1 u mm aktivni promjeri remeniea,
posebne uvijete pogona, kao to su zatezne ili vodeb: remenice, te nepovoljne
e u mm odabrani razmak osi prijenosnika. uvijete okllline. U ovakvim posebnim sluajevima, kao i kod veih momenata
290 8. Remenski i lan~mti prijenomici 8.2. Prijenos s klinastim remenom 291

pri uputanju u rad, ili estom ukapanju, treba odgovarajue povisiti vrijednosti I prijenosni omjer ima svoj utjecaj. Kod prijenosa s uskim klinastim
za e,. Ako je sa P ve obuhvaeno maksimalno mogue vtino optereenje, remenjem obuhvaen je taj utjecaj s fakrorom prijenosnog omjera e,, naveden
tada treba vrijednost za c 2 odrediti prema stupcu "lagani pogolliu. u tablici l 03, strana 294. S porastom prijenosnog omjera smanjuju se na
veoj remenici savojna naprezanja remena.
Na slici 317 dane su, u ovisnosti o udarnoj snazi P Ci, brzini vrtnje
n 1 male remenice i aktivnom promjeru d,, smjernice za izbor profila uskog Tl!iblica 9&. Nazivne Wjt 1', u k:W u liSU i ~ kii!Wk mneoe

klinastog remena.
-
... ,...
l'dd ~ l'til4tA
..
... ....
DIN 715J (JUS G.El.6ll

.
""' ....,
SPA SPC SPZ SI'A SP8 SPC
SPZ SPA SI'Z SPli
''
. .
Sf'C
'' ~
u.s
i
ml
""',.
l
, lb '~
' '2.4 ,.., l u~ "" >s M1.1'~ ...
lJ IS M 10,7
"~ 7,4

11.0 t3,1
"'
17,3

,.., "'"'' '".S

lJ ~' ", lt,l 1>3 ll b 11,0

'" .... ~' ''"
l.7 l,O 11,4 15,1 l 11.4
' '' ,.. J.J l
l.l 1.&
10,1 ll .S 99 liJ 11,5 16,0
"" ..,>9 ...u ....
3,& >.1

,. ...sh l''
63 10.4 12.1 16,6 JJ 7,6 99 11.0 12.1 llJ
'
2,1

1
2.5
l
32
..,
'~
"' ...... u ....
4.j 5,3
ll
12,5
12,7
169
11J
,." '"'' ,.., .... '"'
]4 99
IM
lU
B .t
14.S

"' ~ 6217,] .., liJ

6,0

" ''
,, ''''.s
3,1 Sk 6.6 9,.} ll lt.O 12.'> 17.4 12,9
lOJ 2l 92 13,1 lU 1,> 9.& 10,4 12,0
'" 52
),4
3.1
4,7
6.7 7.9 11,0 24 6.9 9,.l 11.4 lJ) "17.6 38 9,4 11,0
ll s.s4,0
19,1 '" ",.1J. .s .S
8,.5 1,0 ll ll,.l 17,7
,...." ''
7.4 9,1 M
M
0,1.
.s
10,0
9J)

""" '' ...''6J u 10.29.6 14.0 "

4,l 1.1 12.S 7,1 9.6 lU "~ 17.7

,.
"' ''''
4.S 8..2 lJ,.l 27 1) 9.7 11,6 f3.3 17,6 4)
1) 11.6 13) 11S

. .
N.,.._II bes*njli rtrr1tt1 DIN 2215 (JUS G.El.os:J)

s i u ,. 31

f.----
m,>
,
JO 17
"'
!
4
0.018
O,(BS
I)J))l
0.1>14
(),0'14
(1,1-4
(1,14
0>7 .... ........
O.l6 0,52 0,7-4
1,40
I,I

'" ,..,'" ,.,

2,21
1.n 2,12 4,42
8.83
o.uso a11 O.:!O Ml UJU
.... 2.06 3)4
....
S,l6 1.10 13J.

..........,.
."" .......
UJO ' OS) UB 2,72 4,20 6,111 17.0
,,..,.., ....
0.1)63 OJ.4
10 (1,074 0.16 OJl ; 1.25 l)8
,.., ....
3,31 :):,ll) 12,5

....
0.18 OJI l
.... .....
O.lll
1,47
1,12 ""'
""
4)1 .... 9,4).

,.,,
H).l lS~
O)lli O:lO 0,40 J,l1 4,65
,.., 1)2
.... ....
11,6 17,7
Prema DIN-normama date su u tablici 98, nazivne snage PN koje je
" ..- "
0,074
....
!).19 0,41
......" ... 0... 1,91
'"' 4.'14 12,2

- ....'"'..... ....~.... ,.......

5,09 1,90 ,". '/fJII Jl,7
mogue prenijeti jednim remenom u ovisnosti o brzini remena v. Nazivne O,OS9
lll 0.40 2,00

snage odnose se na prijenose s uskim ldinil.stim remenima sa srednje velikim ,."' - ....
"" ""' ....
2.00 3.52 12.8 '/fJII JZ;!
JJ.7
~
12.5
0.31 "-'
aktivnim promjerima d,, s kojima se kod realnih brzina vrtnje od 6000 do
2SOOrnin- 1 moe postii brzina remena v=40m/s, pri obubvatnom kutu
,."'
-- -
o.n
o,n ....
- l -
0,14
1,11) 3,10 .... ....
7/IS

us. ,... ..,. ...., ....

4.41
11,9 IM
11.0
302
27.2

"' '" """

P= t so, tj. pri prijenosnom omjeru l= l. . .:0114&11 --mi Jdla:titi ~ Dl~ lll6
-
Kod normalnih klinastih remena dano je PN za aktivne promjere d, !'!;d1 min
Jn ,. mf' ,. ,.
za v=30 mfs. Ovo iznosi za
profil 5 6 8 10 13 17 20 25 32 40 50
'
mt<
l

'

0,07
. "
..... ....... ..... ..,, ,..,
o.oo
u

0>:7
... o,n .
17

0,42
0.91 ,..,

o. ....
"'
0.38
O,T1
.......
.. " '" '" U.1 '"',... Ul.... ,....... .,,,.., "
...,
ll

IJO OSI l ,OI

ll

1,71
11

2.56
2.64
9.)1)

d,m,.=22 32 45 63 90 125 180 250 355 500 710 rnrn

Sto je manji obuhvatni kut p, remenski prijenos prenosi i manju snagu.
4
' o... .."
0:,15
0.20
0.211
"''
032
0,49

t '""
0,72
,".
us ~ ~
.."

l "'
",.,
1,20

....
"'' "
,. o...
Ul ,,,
,. ..., o,n "" -
2.59 ~"
Ul
>.81
'"
,.,.
2.76
....
3.5?
4.l0 '"'
..,,
'"'
2.96 20

24
O.S2

M2
l ,OJ

...
0,91
1,67
l ,SS 2,40
lJ!>

~ ..
3.1)'1
4,15
&.10 9.62

Navedeni utjecaj dat je faktorom obuhvatnog kuta c 1 u tablici 99. "

12
...
O, lS

, uo "" 11.4'
.,O 0.82
l.;t! 1,90
l 2.,!7
I.SS : 2,40
}J.}
1.41 !
},78
4.36
3.17 4,95
5,41
..,., 7.81'
3.65 lli
0,45
0,38 0.45
1,11 1,12
1,20
2,50
1.74 2,211
~94
2.74
Poveanjem aktivne duljine remena L. poveava se SPQSobnost prenoenja, " 0.43

jer se time smanjuje uestalost savijanja, a poveava trajnost remena Taj

utjecaj obuhvaen je faktorom duljine e,, prema tablici 101. Otmhvalni kut fl ,. ! 1140 IlO lilY
: 110 160.
,,. !.SO

....
120 IOY .. .
Nadalje, sposobnost prenoenja snage raste (ili pada) s veim (ili manjim) Bcksflljni kliNsli runom r, l : 0,98 0.95 ! 0.91 ! 0,89 0,82 0.78 0.73 0,68 0,63 l O.l8
aktivnim promjerom d 1 Njihov utjecaj obuhvaen je kod uskih. klinastih ; J._.

remena faktorom djelovanja c4 prema tablici 102.

i(ormrli klitUI.,Ii n;ml:"' t1 l ; 0,911 0,9~ : 0,91 l 0.87 0,82 0,77

".
_..L
 8. Renwuki i lonfani prijenosnici 8.2. PrijeMS S klinastim remenom 293
292
e, faktor obuhvatnog kuta prema tablici 99.
Uzimajui u obzir sve navedene utjecaje, moe sc izraunati: e, faktor oprereenja prema tablici tOO.
e, faktor duljine za uske klinaste remene prema tablici 101, a za normaiPe
{236) klinaste remene je c3 =l,
potreban broj remena z faktor djelovanja za uske klinaste remene prema tablici 102, za nonnalne
PNc 1c 3 c4 c5
klinaste remene je C4 =ddd 1 mlll ako je d, <d 1 m..,~ inaee se uvijek
P u kW snaga koju treba prenositi, uzima c4 =l, a drmm vidi na stranici 290,
nazivna sru~.ga jednog remena prema tablici 98.
PN u kW e, faktor prijenosnog omjera, za pogone uskim klinastim retDCI'lima
prema tablici 103, a za normalne remene je c5 =l.
PCWJnski~
Tablica !Ol Faktori djelownja. e. za wie . klina>~ prema DIN 71.53 (JUS G El 06J)

Radai sttojevi
do 10
pR\.o 11)
db
A

pteko 16
.
dellO
B

pn:ko lO
....
za dnevno !mjanje" pd$01\ll u h a dl'!e\1tl) trnjanje pogo;ma u h
preko 16
.
'
""' 21111 4110 l 100 800 930
""' .... Btzit1a vrtnje'\. u mm- 1
1800 200012400 2!00 jllOO [ 3600 4000 j 4.500 ~ sooo ~ 5500 . 6000

0.24 ll,23 o.uj Ml j o.n 0,13 o.24 i 0.24' a:s .0.27

..., ._,,
16

.............
; 63

'"
0,29 0,29 "_,. llJ6

....
0,)7 .." 0.24 0.24
0.25 "-"
.." 0.24
0)3 0)3 0)3 o.n 0)2 O,J2 o.n o.:t2 o:! o.:w: 0.34 or
...., .....
::! 1.,
-
,.:"''" ll,46 0,43

.
0,42 0,42 OAl
..., ..,.
..
OA2 0,42 0,42 0.421 Ml M3 : 6.45
...,
0.47 ; 0~"4 0.54

---
~:entrirugalne sisaljke i 'kompn::sori.

'' 1.2
'' 1.2 '-' s:
O,S4 0,53
" ''" ll.>2 0,52 0.52 o.S2
~
O.S2 ~.53 j 0..54 0.55: 0.56 O,S9 o.~
Illi/

.... .....
.... ......" ....
tmkw.i lransporu:ri (lagani matt:rijall, l 0,63 0,63 0,{)2 0,62 ll,6l ll,62 0,62 ll.6l o.6J 0.,6:1' 6,641 0.65. o.67l 0.69 0."'3 0.73
'Vtlrtibrtori i pumpe do 7,4 kW
"=
=
l. l
...,
.... .... ...
0,75 0,74 0,74 0.74

l l l
0,74 0.,74 0,73
ll... o...
l l l l
0,14 o,74 0,74 0,751 0.7Sd).17 0,78~

l l
0,81 0.871 0;87! O.U 0,90
t l 1 l . t ;
OJ!I
Ml 0"~ u o
l J l
!kare za limove" pn:k. ~ i tn'lkasti tta1tSJ1011t:ri l'"' l,IS l,lS 1,111 1,18 1,18 1,18 1.18 1,18 1,18 t,t7 1.11 U6' 1.14 1 1.131 !.JO 1.01 t.O:: 0.95
(za !dki nwerijal). vibrncionuita.teMtal.i)ri, utbudi*i,
'' 1.2
'' 1.2 l)
j '"'
18ll 1,35 !)S 1)6 1.)6
'" '"' ..,.
11lS I)S 1.3S l.ll 1.11. 1 1.29' 1.26; 1.22 1.15. un o.-r. t).77

o.ToJ:aiO.iitOJ3'f0.Js! o,37 ;n.:C~

gnjdilkc. ahu.ni $\rojevi (tobrilioe i bNSi1ic.), Slrojcvi
za prtlnjt, Uskai'Sl:i trojevi, YO'!til.atori l pumpe: pldo
!.: .... ..,. ...., ...,, ~"'l"" . ." '~"'i
.
0.39 0)7 .." 0,35 0,3$ 11,34 ll)3 ll)3 ll ) l

o.ss ..,, ~' . n.;:

~h' ll.80
7,4kW ;! ll... 0.45 0,45 ll,44 ll,44 0.42 0,43
o,62ji o,V3
T""' ...... - i 112
! 125
ll >S
ll,11! ....'" ......, ......., .... .... ....,o... ~'
ll.SO 0.>6
0,67
~s o.ss ;o.s?
ll" 0.56 oS1;
om o;ro o:n
ll... ll,60 MS
.....
j o.76 1 o.t~l . o.~.: t.l9
1.01
mlinovi. klipni komptt:SOri, risol:ouinski ~i udarni
tonwejerl (pu!:Uti k~ lac:bsti kon~jai. ebaWri
s kabliinia. cleva!ori ta i(cama),di:r:ala, pr* u blikctc.
tek.slila.i sttojni, Slrojevi: za industriju papira. kfitm
lJ
'' lA 1,4
~ ~ "1'"'. '"'
i
. l'll

; 180
0,83 0.82
l l l l
1,11 1,17 t.ta 1,18
0,82
l
l.lll
M2 0.82
l l l
0.112
l l
1l 0.861
"
0.83 U3 i 6.84
l ,. ; l
1,18 1,17 1,17 t.l7 t.l6 1,16 1,14;
lOS 1)4 1)4 !.ll 101 1.2~ 1.25! 1.21
1.121
l
0.89 l 0.92 l .il~ 1.22
l ' l l
I.OO!t,osi 0,96 (l.H 0.43
''411.o.:P a.S2 o.~;
l

pumpe, pumP< za b-aF~ pleti i mlinovi l:tklui

~200
....
1.24 1,3S 1)5 us 1.31>
,". !.Sl
.... ''""'
1,~~ 1.35 1,25 l i
. '"' '"
'224 l,SS 1.56 1.36 1.36 1,11 0.117' 1.1,47
............... ... '"
'" ...,
1.76 1,78 1,73 1.111

....
1,1$ 1,14 1,53 1,40jl.ll 1.00 0.57 !

'"" ... "" .

u
visoko op:n::6:tti mlinovi, drOOilite.. Ula.ndtri.. mi,F-
Jaliot:,. villa. kranovi i ba&Ui
13 1,4 I,S l .S
'' us
..,
160 .... ll.6> 11,62 0,62
ll.82 0,81
O,fil 0,61
ll~! (l,.WI l OSI Ul .... !
Olil Ml 6,61 0,.62 ().64 OJi'/
0.121 o~ o,ss o.tu (}.95
'
l
l l
Grupa A: mo'!ori ittn,ien~ i tmtlw:U 11 !Wnnaloim pot=im momc:ntom (do dYOSI.nlko.s na:t.ivoog momenta), npr. ~inhroni
'" l l l l l l l l l l l l l
ll
..., ....,.., ....,.., .... ,....,..,...
~ 200 1,17 1.17 1.18 1,18 !,IS 1,18 1.18 1,18 1,18 1,11 l. U 1.t4 1.10 1,04 0,88
i jednofazni mum$ pomonom r.mm za: p;;tkreiMije. trofazni I!Wlori J direktnim llkoj':ta~ :tvijctdatrokul1
t.klopkomillkllmimprstmQm;~paralr:lnimotori~motOrisuautamjirnizpiUDjenli~Ut'binesan>600min-
Grupa B: ~!&!i i trofazni motori s velikim po.u::mim momet~lom {rn.t: od. dvos!rok<>a ~ a:xnnmta). npr. jedno-
il;

~
224
"". '-"'
1.611
,". ,". 1,40
l~>
!;Ill ,".
1,62 ....,.., ,,.,.
,". l .!Ill IAI ,". 0.10....
1)1 1.24 IJO 1.24 },14 ll,96 ll;4$
..., '
i'Aml motori s vclik.im pot=im ~ istosmpm scrijst:i motori u r.uijd:om: ili kompa1,llldMm1pO.iu; motori 11
2BO 1,85 1,87

"' ,.., ""

1~8
'" 1.64 IA1 l.ll 0,16 l

. .
1,13 2.17 l
1.14 2.11
"" "" 2.10 2.01 l .OO O)
13! 1,73 1,43
! !
unuttmjim: izpranjem i turbine A n:i$JO:mil1- 1
,: 2.41
w
,,,. "" 0,83 . ., ., ""
2.SO 2,511 2,49 1.44
2,81 2.81 2.82 2,74 ""' 2.S\l ....
..., ~
l.ll8 !,74 1.24
2,14 1.59
: i

l
li:
Ul 0,&3
l l
0,112
l '"
l
O!ll O.!ll
l l l
0$! 0,84
l l
(1,81 0,961
l
o,~, l '
'

..
Tablial 161 Faktori duljin~ 1 za wke k1inaste mnr:nc pmna DIN 7153 (JUS G.El.OOl) l l l
J,lSI 1.20
'"' ........, '-'' '" '-'' ....
!JI 1.21
,.., ,_,. ,...
1.20 1,18 1,16 l.ll 1,03

... ...
. i
l, IS
'-'l SPI!
SPC '-'l SPZ SPA SPB SPC !: l""
l,.. f,40 1,42 1.43 1,41 lAl 1,42 1,4l 1.39

....'"' ~ .... w ,..,.

O/JO

.... . .. ...
SI'Z SPA
1.67
mm
.......,
1%,5 mm 12,5
~ '"' '" '" ,_,.
1,6S 1,68 1,68
1,95 1,97 1,!>1 1.96
'-" 1.3!
1,111 1,76 1.51 1,10 0.75
ll.S4 !
i
630 mil 1,11
'"' "'
, lSS 2.23 2.27 ",. ",. 2.21 2,!1 ,... 2.10

,..,'" ,"".... .... ....

i400 2,SI! 2,62 ".. >.62 ,~. 2.!10 ",. ~l 1,311 !
.... mil 1,13 1,06 l 0,91 ll,92
'-" ...,
7lll
2.96 lP! !.OO 2$1 1,92
..... '-'' ""
"" ....
ll,., ' 4Sil 2.58 1.115
800 0,81
"""' !soo ,".
1000 .... ll.<l
~s """
sooo
'"' ,..,
l,o8
l
!Pl
ll,96

l
3.34

....
,". 0,83 6,!1.2 ll,ll2
'""
3.21 2.11 2.41
0$1 ...,l
~"l ll.!ll O.SIl 0.84 0,87! 0.911 l !

-
0.111 5600
""'
..... ....
0,'13
..., 0,112
"""
1,10 lP' 1,1)2

',..."'
;250 l l l l l l ll l

--
ll... l

'" ....
lllll ~2Bi) 1,19 I,l1 J.J3 1,04 0,7.'5 '

~
!,19 1.20 !JI 121 1,21 ' 1.20
l
.... ....
0,93
ll,34
ll,86 ll.85
7100 1,11
1,14 "'' ....
1,10 l:
"''" '"
..,.
1,42 1,43
'" 1.43 i 1,41
11.62
1.39 I3J
'"" "l
' '

'""'
!SOll 1,0\ (;,9:5
...,
ll$1 1,12
ii"'
1,7<1 1,71 l,ln
'" 1,61 l .SB
'"1.15
1,74 1,4$ 0,93
!

.... .... ...

1,14 l,l{i 1.9612:00 2.00 1,9& l,9S l.90 1.82
1.02 ll.96 ll,9Q 10000
2.28 Ui 2,30 1,85 !,35 l
"" "" '-"!'" ....'"
moo !,11 ~ ; 450 2,21
""' ....
l,OS
1,01
.... l
0,92 0,91
0,9l
ll.SS "'"'
\,\4
,..
soo ~,,.,
2.94 2,98
'-" 2,54 2,3212..00
2.90 2... 2,74 2,47 12.10
1,87 1.119 l
!
"""
1,02

l) Za prof'!.le9,S 1 ILS u~ba liZimah L.

ll.94
lll 3,37 3,40 3,26 l 3,16 2,98 256 l us
! ' !
'
294 8. Remenski i lanani ptljenomici 8.3. Prijenos sa zupastim remenom 295

Na jednoj remenici ne smije biti vi~ od 16 klinastih remena profil bxh= 26,3x8 33,1x10 41,7xl2,6 50xl5,5 52,5xl5,9 73xl7,5
P22 = 3,5 5,3 8,8 12,9 14,3 25,7 kW
Za visokouinske iroke klinaste remene prema slici 311, strana 285 daje pri n 1 = 4350 3650 2900 2450 2050 1650 min - l
tvornica Heinrich Desch KG slijedee maksimalne snage koje se mogu prenijeti P,= 0,59 0,88 1,25 1,68 1,83 3,16kW
jednim remenom; Ovdje oznauje P21 vruu snagu pri v=22 m/s. P 2 v!inu snagu pri
v=2mfs. Meuvrijednosti treba interpolirati linearno.
Uestalost savijanja (vidi 8.1.4. strana 276) treba da kod konanog normal-
rum/s
,_' ,_ ,_" nog k !inas!og remena iznosi fr ;!i 15 s- 1, kod beskonanog normalnog klimistog
...nl
J,
mm
l 12
i
! l~
"'
l
remena f,;!i!30 s- 1, a kod uskog klinastog remena /,;!i({.) s-:
~
IS IS
~ l ~ ~
12 l~ IS i 12
uestalost savijanja fr=v Z/L, (237)
.... ........
63 Ul i.l6 123 i~ 1,30 l 1.40 1.15 l .SS l .ll ,", ISO 1,67

...
SPZ 100
l <ll .'"., '"'
'"" 1.12
1,1l6
! Ul6

'"' ........
1.10 1,!3
1,08 '"'
1,04
l,H
1,116
l, IS 1,12
1,01
I,HI
1.09 [, u s~ t savojna uOOstalost klinastog remena,

.l "'
liO l,(JJ

....
LIS
1.04

1.22
I.OS

."
ua
1.19 1.211
1,05

1,)7
l,ll3

121
1,114

1,32
1,116

1.43
!,OJ

....'""
1~5

1,42
'"'
1,56
v u m/s brzina remena.
Z broj remenica u pogonu.
La u m aktivna dutjina remena,
.... .... ..., ....
SPA 1.11 1,14 1," 1.14 1,18 1,09 l,tl l, ll l,IO 1,15 120
ll.S
l ""
1,04 1,07
'"'
!,OS
1,05
1,03
1,08 1.10 1,116
1,04
1,11

'"' ~ '"'
!,OS
1,11
1.116 Silu /roja optereuje vratilo (vidi sL 304, strana 280) moe se priblino
"" 1.02 l.t))

f--i-~;.; 1.15 l.:!: l 123 ,". odabrati sa F..,:::: 2F, ako F =Pfv oznauje vlanu silu, koja je jednaka obodnoj
1.10 I.I.S l .>t> 1.13 1,19 126 123 1,17
! sili na aktivnom promjeru remenice.
'"' ....
SPB ISO 1,06 : 1,00 i 1.!3 1.07 1.11 1.1!1 1.03 l.ll Lt7 1,11) 1,14 1.19

l=,,. 1.03
!.Ill l""
11.0>
1 1.07
1'04
1,04
1.02
1,.,
1,03 ...,
1,1>7 1,04
1,1>2
1,06
l ,()<l !,OS 1,03
1,06
1,04
1,08
I,OS Prema ISO stavlja se za h 0 = W, r=s. L,.=L, PN= P.
1,119
l 1,13 1.1& 1,10 1.16 1~1 1,12 1,18 124 1,14 ,".
l
127
8.3. Prijenos sa zupastim remenom
l "'""'
200 1.07 1.11 1,15 1,09 1.13 1,17 1,119 1,14 1,18 l.ll 1,16 ,ll

" 1,03 !,OS 1,116

1,114
1,03 l ,(IS 1,01 1,03 I,OS
I,Ol
1,07
1,04
I,OJ
1.112 '"
1.04
l,o7
1,05

224
I.OZ
1,.,
1,03

1.14 1,18
1,02

1,11
"'"
1.16
1,04

l .ZI
1,02

1.12 1,18 ,,. 1.14 120 1.28

8.3.1. Nain djelovllllja i izvedbe
SPC ...
250
.,.
1,07
1,0)
1.112
1.11
I.S
1,02
1.1$
1,07
1,04
l.ll\l
1,04
1,<12
1.13.
1,116
IJ)3
1,17
,. ,
l"'
1,09
1,04
I,Ol
....
1,14

IJ)3
1.18
1,09
1,04
1,11

'"
1,112
1,16
l!l7
1,03
....
1.21

l,OS
Zupasti remeni mogu biti ozubljeni samo s donje ili s donje i gornje
strane i zahvaaju u odgovarajue ozubljene remenice, te na taj nain prenose
snagu i gibanje pomou veze oblikom. Omoguuju brzine remena do v=({.) m/s
,. 11u m($
,_" (sl. 318). Poznati su pod trgovakim imenima zupas!i remeni Power-Grip-Tuning
Prom
!
J,
mm
25
l l ,_ il l
"'
l
i zupasti remeni Synchrojlex. Vunu silu preuzima pletivo od tankih elinih
.,
1.2
lJ l ~ 1.2 I.S ;tl 1.2 l~
~ ~
l~
"' ica (sl. 319) uloeno kod beskonanog remenja od plastinih masa, u neopren ili
... ,.
SPZ 100
11
l.)J
1,119
1,05
tSG ~ 1.61
1,14
1,!)7
! 1,1!
11.10
1.11
1,(15
ll ,...,
1.16 1.11
tll llw1.(16~ ,,......
1.18 1.23
1,12 1,07 l, tO
....
Ul
vu/kol/an (trgovaki nazivi ftrrne Bayer). elino pletivo daje remenu vanrednu
savitljivost i velik otpor protiv rastezanja. U tablici 104 su neke dimenzije

.....
SPA
. l,(;J

"''"' '"' us l'"

!,OS

jl2l l I.IS "'"

1,17
l,ll ",
UNi

ll.!! l
,". l 1.15 !1.59
1.29 11.11
1,(1)

,".
. IJlS t,,l)1
1,03

1.34
1.04

lJ:)
1.01

1.46 1.54
iz velikog iz!>ora najvanijih zupastih remena.

l
.... 1,07 1,04
l.'
1,11 1.ll8 1.11 l l
I,IS 1,09 l,l4 1.19 1,17 ,ll

... ... l'"' 1,114 1.09

"" '"' 1.05 1,'11
'"' 1.06 1.67

l ,
,
! ,., '-''1.22
! : 1.00
1.10
'
!
!tA
11,17
U5
,.., !l 1,16 .:M Js.i1
l 1,44
121
1.31
,... ll,l) '"' ; tAlo
1.11

Lill l,..,
1,10 j IM j i,05
1.23
1,44

l'"'
l
t,l7
121 11.31
: 1.10
1.41
1.13
p
l m
l
u
.H
22 l~ l
'
6,5
.!
l OJ

.. 1

:400 '"' l
1.07
' 1,0&
' '"'
l ,!)J l !.06
1,06
"" i '""
,(IS ''I.G1 10
l 3.183 3$ ~l 2.5 1.6 : l

f---j,-;; ----,- '
! l
l '"'
l l ;
,.. ....
1.16 1.14
l; l.)l !lM '
1.1$
'" ! l ,",
1.27 1.37 ' 1.31 1."' l.'ro !,93 4,112
..,.,
l~ 1.13 1.31 0.76
""
0215 0.15 .."

.... ....,.., !'

''l
... '
!.lS1.12 ; t,25 1.15' t39 1.23 1.31 ; 1.211 ' 1.29 1.27
19
l . !.o& l 1.08
1.05 1,116
IAO
~ 2 1,44 1,112 lt.91
GAS 6J 42"
'"'
1,07 1.10 . 1.05 1.15 1.!2
,..,
!
l "'
soo l l ! ~ '
'"' 1.1>1 ! I,GS J.lll f.OS ~ 1))1
l '"'
'.
' 1,05 1.02 LOti
1,1154 l u ~11
i w lt .'IS OJ ,42
' --~
...
__ _,

i: 15(i l'"" ll.lt

lu> ;:.." -
-~
ll4 l.t7 [.l$ ! !..lJ ! !.20 11.31 ! 1,)) : 1.2$ j 1.42 - ----- -

. :
4 ... 1.4 0,7 .."
""....
4
"'' l 2.05

..
~ LIS . IJO
SPC
l.l2 1,18 ' l.l4 l.ll 1.11 1.26
l 1.34 1,.25 1,49 :
., '
l' ....
!,05 1,08 ; !.1(1 :lOS
,:(l) i 1,00 '1,11) IM ! I.IG UJ 1.00: Ul 11.15 :
l i !Jl5 l ;
4 l ' 100
630
''" i 1.05 l 1.04 ' \.OS
'
~ !J)) 1.(16 l.(t4 tJJ6 1.07 b
. ' . .
16
,,~
16
" --; -
' l 11
" "' '
46
" l
296 8. Remtruki i lanani prijen(]nici 8.1. Prijenos so zupiastim remenom 297
'
Ako je prijenosni omjer i;?;3,5 vea remenica moe biti rayna umjesto proizvodnji se za izradu ozubljenih remenica upotrebljava i precizni tlani
ozubljena, zbog velikog obuhvatnog kuta (sl. 3l8a). lijev. Da ne bi dolo do bonog silaenja zupastog remena s remenice,
stavljaju se bone ploe, i to bilo dvije na jednoj remenici ili po jednu na
J
svakoj remenici.
Nekoliko izvedbi pokazuje slika 320.

e)
J
" Sllk.a 320. Ozubljene remenice za zupaste remene
a je rubna {bnna) pto<\a

8.3.2. Prora~un

Korak p=rn " je udaljenost od zuba do zuba na diobenoj krunici,

m je modul (sl. 319~ Modul u prijevodu znai mjera. Iz ovoga dobijemo:
Slika 318. Prijenosi sa zupastim remenj-e~
a) otvoreni prijenos s nenazubljenom {ravnom) veom remenicom; b) prijenos
promjer diobene krunice d=mz&. (238)
zateznom remenicom.:, e) prijenos na vie gonjenib remenic:a. d u mm promjer diobene krunice ozubljene remenice,
m u mm modul ozubljenja prema tablici 104.
F "" t--Pm..t' ---f z broj zubi ozubljene remenice,
6d u mm korekdoni dpdatak =0,12 do 0,18 mm. Ovaj dodatak 1reba 1ako odabrati
da se zaokruuje vanjski promjer dv ua 0,05 ili 0,1 mm. Dodatak se
zanemaruje kod rn = 1,5 mm. 2 mm. 2.5 mm i 4 mm.
Vanjski promjer (239)
J u mm promjer diobene krunice ozubljene remeriice prema jednadbi (238).
u u mm udaljenost od glave zuba do sredine elinog pletiva (tablica 104}.
_lip u mm dodatak: zbog poligoniteta. Potreba je samo za p'ornjere do d= SO mm..
a odreuje ga proizvoa.
Aktivni promjer (240)
d. u mm vanjski promjer ozubljene remenice prema jednadbi {239),
h u mm visina zuba prema tablici l04.

--.-, Obuhvatni kut fi na manjoj ozubljenoj remenici za otvoreni pogon moe

Slika 319. Zupasti remen i ozubljena reme:nica se izraunati iz
a) elino pletivo; b) plastina masa
fi d, -d,
COS-=---. (241)
2 . 2a
Plastina masa remena veoma je otporna prema troenju, neosjetljiva je d 1 u mm prOmjer diobene ltru.nlce manje ozubljene remenice.
na ulje, benzin i alkohol, .postojana u odnosu na starenje, na ozon i na d2 u mm promjer diobene krUnice vee ozubljene remenice.
a u mm razmak osi ozubJjenih remenica.
sunano svjetlo. Budui da je remene potrebno samo malo predzatezat~
optereenje leaja razmjerno je nisko. Remeni mogu raditi na pogonskim Prijenosni omjer (242)
temperaturama do 80 e. Neozubljeni, mogu takvi remeni sluiti i kao plosnati
n1 u min- 1 brzina vrtnje manje ozubljene remenice,
remeni od plastinih masa. n2 umin- 1 brzina vrtnje vee ozubljene remenice.
Ozubljene remenice izraene su preteno od metala (prvenstveno izAICuMg), z, . broj zubi manje ozubljene remenice.
s glodanim zubima specijalnog ozubljenja, ali i od plastine mase. U serijskoj z, broj zubi vee ozubljene remenice.
~98 8. Renumskl J lanani prijenosnici X.4 . Lanani pr~'jmos 299
Uobiajeno je i ;'il 10.
Brzina remena (243) f'l""l do ll h dMVUog pogona fb-dni wojevi ,,
f'10"l,l do 2tl h dnevnog PQ&OM
v u m{s brzina remena, h'lki pogoni, opXnito 1.0
JJ, r1 1 u mm aktivni promjeri ozubljenih remenic-..1, Pimmski $trok\i brojila i l!!.homctri l.O
n 1 ,n2 us- 1 brzine vrtnje ozubljenih remen ica. oelclttrom-o10ri '
0.25 l:u6mski strojevi i fiii.PJ'llvr 1.1
!iYati s1rojoevi i un:dKi ~rojevi 1.1
,_" wruila10ri, gcnen10ri za m~<ojelu, ecntrifuplnoe 5isa1il:oe
Mala ozub/jena remenica mora da prenosi
parne rul'hinoe
jcdnocilindribti mOlori s IJnU!attljim
ilpranjtm M
lranspotl!ie uale i e!r!VII.LOri
lal:i wojevi m obladu ~
"
lJ
1.3
dvo- i tro-cilindrirni motori s unutarnjim te~ilai SI.I'Opi 1.4
okretni moment I;= P/w 1 (244)
~
ila:aranjcm laki alatni 5trojc:wi lA
T1 u Nm
P u W
nazivni okretni moment manje ozubljene remenice,
nazivnasnagakojutrebaprenijeti. 4- i 5-ci!ind~lmotorisunutlmjim~.
tdki 5lrojeri za obradu dlVIl
pjcalicc lA
(1) 1 u rad/s kutna brzina manje ozubljene remenice =:!nn 1 kada je n 1 u s- 1
m<>j<m
0.. i -vU.Kilinritui motori s i!Qutllmjlm
.apn~
''u mijdalice. strojoM 7>1 pnmjc
bnilio<
tUiaki $tBrnM., JPK~Bit>ri za zav.ri"'lnje
lJ
l~
l~

Vuna sila
vuna sila remena
F= J;fr 1 =P/v
= obodna sila na ozubljenim remenicama.
(245)
hiJW!U':ki motori M d i alatni strojevi
tdki wruit.tori i JW,!hala ...
vidi legendu jednadbe (244),
aktivni polumjermaleozubljen.e: remenice =d 1/2,
brzina remena [jedna~ba (24>1). Za otvoreni pogon iznosi

Vune sile prenose se zahvatom zubi i pomou elinog pletiva. Prijenos

zavisi od male ozubljene remenioe, a kod male ozubljene remenice je:
aktivna duljina L,=P~+(27t-pj i +2 (a+0,05 mm) sin~ (24S)
LJ u mm raunska aktivna duljina zupastog remena.
broj zubi u zahvatu z,=z 1 P:'2" (246) {J u rad obuhvatni kut na maloj ozubljenoj remenicl.
Z1 broj zubi male 0211bJjene remenice ii; tO. d 1 d 1 u mm promjer diobene krunice ozubljenih remenica,
P u rad obuhvatni kut male ozubljene rtllJt'llicc. a u mm razmak osi ozubljenih remenica..
N/mrn'. Ako je izraunata aktivna d~ljina zupastog remena, onda se prema vrsti
r5 pogona .mora odabrati zupasti remen prve vee dimenzije koja .se izrauje,
te njemu prilagoditi i razmak vratila a. Aktivna duljina zupastog remena

.;e
."
!}
!O
-:, .
koja se proizuodi mora biti djeljiva sa p, jer je L.= X p gdje X znai broj
zubi zupastog remena, a p korak (vidi tablicu 104)..
Silu koja optereuje vratilo moe se uzeti sa FA"' 1,5 F (vidi sL 304,
4) 1},5 str. 280).

111 20 3Q .f/1 !Xliii/S/l(/

~nm l't!SJ&Jt1 .. -- 8.4. Lanani prijenos
SUka 321. Doputeni ttal: bokova za zupaste remene

PomOu broja zubi u zahvatu moe se izraunati potrebna 8..4.1. Primjena i l"!ispored

cF Plosnatim i klinastim remenjem prenosi se snaga i gibanje pomou veze

irina remena (247) silom (trenjem~ Kod lananog prijenosa, slino prijenosu sa zupastim remenom,
prijenos se vri pomou veze oblikom. Lanani prijenos upotrebljava se tamo
b u mm
e
potrebna irina remena. zaokruena prema standardu (tablica 104). gdje je remenski prijenos nemogu zbog loih prostornih i prijenosnih prilika
faktor optereenja prema tablici lOS.
FuN vunu sila prema~nadbi(.!45),
ili razmaka osi. Lanani prijenosi s manjim obuhvatnim kutom i manjim
}!,0 .. u N{mm1 doputeni tlak bokOva prema slici 321. razm~kom osi mogu prenositi znatno vee sile nego remenski prijenosi Ope
z, broj zubi u zahvatu premaja.lnadbi (246), nito im nije potrebno nikakvo predzatezanje, te prema tome manje optereuju
h u mm \'iSina zubi prema tablici J()..t vratila. Lanani prijenosi ne rade medutim elastino, nu?no je bolje odravanje,
300 8. Remenski i lonani
moraju se podmazivati, a esto ih treba zatiti protiv utjeeaja praine. Lanci i
lananici su znatno skuplji od remena i remenica. Dobri su u gradnji transpon-
nih ureaja. u industriji motornih vozila i poljoprivrednih strojeva.
- 8.4.2. Vrste lanaca i spojnice (spajanje krajeva lanaca)
Slika 322. Raspored i poloaj lananih prijeoosa
a) vodoravni poloaj; b) nagnuto pod najvile 60, pogonski lananik s donje
stome; e) nagnuto pod najvi~ 60, pogonski lananik s gornje strane: d) s ,unutarnjim
zateznim Jananikom; e) s vanjskim zateznim lananikom; n sa dva :mtema
lananika zbog mogunosti promjene smjera okretanja
Na slici 322 pokazani su razni m1ini oblikavanja lananih prijenosa.
V':'niogranak treba da bude po mogunosti na gornjoj strani. Kosi poloaj
pnjenosnika je povoljan, dok je okomiti poloaj nepovoljan zbog loih zahvata
na donjoj lananici (provjes lanca). Zbog toga su kod venikalnih prijenosa
potrebni zatezni lananici. Zatezne lananike treba ugraditi i onda ako jedan
lanac pokree vie lananika (sl. 323). Okomiti poloaj vratila treba u naelu
izbjegavati, jer lanane spojnice taru po eonoj strani lananika i tako se
brzo troe.
Budui da se i lanci plastino deformiraju, treba predvidjeti mogunosti
naknadnog zatezanja, npr. zatezne lananike ili zatezna vratila. Kao granica
doputenog provjesa uzima se oko 2 %razmaka vratila.
prfjn;tJsnici 8.4. Lanani prijenos 301
Lanci su izloe.ni vibracijama, naroito u pogonu s udarima. te u pogonu
s klipnim strojevima (sl. 324a), to izaziva nemiran rad. Zbog toga su esto
potrebni priguivai titranja (sl. 324b).
Slika 323. Lanani prijenos na. dva gonjena Slika 324. Vibriranje lancu i prigu~nje
vr.tti!a vibracija: a) umplitude izazvane vibrira-
njem; b) prijenos s ugraenim priguivu~
em
Kao pogonski lanci upotrebljavaju se, zavisno od optereenja i obodne
brzine, razne vrste zglobnih lanaca, dok /ankasti lanci dolaze u obzir samo
za dizanje tereta. Od zglobnih lanaca najei su:
!. Lanci s /!e/inim svornjacifiUl DIN 654 (sl. 325 a), raeni od !emper-lijeva s
korakom od 32 do 150 mm za vlane sile od 1500 do 12000 N. Upotrebljavaju
se kod poljoprivrednih strojeva i transportnih ureaja.
2. Rastavljivi zglobni lanci DIN 686 (sl. 325b) raeni su od !emper-lijeva s
korakom od 22 .do 148 mm za vlane sile od 300 do 3200 N. Ovi lanci
se upotrebljavaju takoer kod poljoprivrednih strojeva i transponnih
ureaja.
3. Ga/lov lanac DIN 8150 J 8151 (JUS M.Cl.840 i 841) (sl. 325c~ Spojnice
. (lamele) su okretljivo smjetene na svomjacima. Uska povrina nalijeganja
spojnice na s.vornjak omoguuje brzine samo do 0,5 m/s. Izrauju se i sa
vie spojnica za dW..Ia i dizalice.
4. Valjkasti lanci DIN 8187 {JUS M:ct.820 i 821) (sl. 325d, tablica 106) kod
kojih su unutarnje spojnice napreane na tuljke, okretljivo ul9ene na
svorojake. Svornjaci su upreani u vanjske spojnice, a krajevi raskovani.
Time se dobiva zglob tuljakfsvornjak (zglobni tuljak). Takvi zglobni tuljci
imaju na sebi jo kaljene valjke. Lanci s valjcima pogodni su gotovo
za sve vrste pogomr, pa se zato najvie i upotrebljavaju. Neosjetljivi su
prema v~njskim utjecajima. Jednoredni voljkasli land nazivaju se simpleks.
302 8. Remenski i lanani prijenosnici 8.4. Lanani prije"os 303

dvoredni dupleks, a troredni trip/eks. Mogu se spajati tako da tvore etvero

redne, petoredne i vieredne valjkaste lance. U DIN 8181, (JUS M.CI.822),
standardizirani su valjkasti lanci s dugim lancima za velike razmake osi,
a u DIN 8188, dati su valjkasti lanci u colnim mjerama (amerika
izvedba, tablica 106).
5. Lanci s tuljkom DIN 73232 (JUS M.CI.830) (sl. 325e) su u principu valjkasti
lanci, ali bez vanjskih valjaka. Zbog toga su laki od lanca s valjcima i
manje podloni utjecaju centrifugalne sile, tako da mogu raditi veom
brzinom. Preteno se upotrebljavaju u gradnji motornih vozila. Zbog odra-
vanja. habanja u prihvatljivim granicama potrebna im je tona i briljiva
obrada lananika. Osjetljiviji su prema vanjskim utjecajima (neistoa i _jednoslruki valjkasti tnoc dvostroki KJijkosli 1tmc trostruki voljkosti lonac
praina) nego valjkasti lanci. U novim konstrukcijama vie se ne upotreb-
ljavaju, ve se zamjenjuju valjkastim lancima.
6. Rotary-lanci DIN 8182, (sl. 3251) imaju zakrivljene spojnice, pa se mogu
upotrebljavati s proizvoljnim brojem lanaka. Zbog zakrivljenosti spojnica
ovi su lanci veoma elastini, tako da mogu bolje primati udarna optereenja
7. Zupasti lanci DIN 8190 (sl. 32Sg, tablica 107) sa spojnicama u obliku dva
trokutasta zuba Vanjski nosivi bokovi zubi zatvaraju meusobno kut od
60. Zbog poveanja otpornosti protiv habanja u spojnicama se nalaze
kaljeni zglobni tuljci. Da ne bi dolo do bonog pomicanja zupastih lanaca, lanac s lul}::8
ugrauju se dodatno vodee, nenazubljene spojnice (jedna srednja ili dvije
vanjske), koje zabvataju u prstenaste utore lananika. Zupasti lanci pogodni
su za vrlo velike brzine i rade gotovo beumno,. npr. upravljaki lanac
kod motora s unutarnjim izgaranjem. Skuplji su nego ranije opisani Za
najvee zahtjeve u pogledu otpornosti na habanje izrauju se zupasti
lanci s valjnim zglobovima (bez kliznog gibanja u zglobu!). U uljnoj kupki
mogue su brzine lanca do 30 mfs.

8. Specijalni lanci: lanci s tuljkom prema DIN 8164, (JUS M.CI.830) namijenje-
ni su naroito grubim vanjskim pogonima. Transportni lanci s tuljkom
prema DIN 8165, 8166, 8184; 8185 upotrebljavaju se za transportne trake,
transportne trase, kruna dizala, dizala s upornicom, pokretne stube i sl.
Nadalje postoje viestruki lanci s !uljcima prema DIN 8171 za transportne
ureaje, lanci za laukaste konvejere DIN 8175, lanci za lanaste trase
DIN 8176, i lanci za strune konvejere DIN 8177 (JUS M.Ci.827).
Pogonski lanci, osim onih od temper-lijeva, izrauju se od elika za cemen-
tiranje ili elika za poboljanje. Habanje u zglobovima lanca prouzrouje
trajnu deformaciju, koja se stalno poveava., a smije da iznosi do 3 %.
Krajnje spojnice mogu se spajati, tek nakon postavljanja !anca na lana
nike, ukoliko ne postoji mogunost pomicanju vratila. Lanci sa zakrivljenim
spojnicama mogu imati proizvoljni broj lanaka. Lanci s ravnim spojnicama
Slika 325. Pogonski lanci
moraju imati paran broj lanaka., kako se ne bi nale na mjestu spajanja a) lanac s _elinim svomjacima DIN 654; b) rastavljivi zglobni lanac DIN 686;
dvije unutarnje ili dvije vanjske spojnice. Krajnji lanci spajaju se bonim e) Gallov lanac DIN 8150 (JUS M.CI.840); di valjkasti lanac DIN 8187 (JUS
umetanjem jedne spojnice sa svornjacima. Sa suprotne strane dodaje se nezakova- M.CL820 i 821): e) lan~C s t uljkom DIN 73232 (JUS M.CI.830); .fl Rotary-lanac
na spojnica i osigurava. DIN 8182: g) zupasti lanac DIN 8190
304 8. Remenski i lanlUli prijerrosnki 8,4. lAnani prijenas 305

Spojnice krajnjih lanaka osiguravaju se oprunim ploicama, icom ili

~j l ~~es1
e-
l l l IC:~"":!
vijcima (sl. 326). Ako se ne moe izbjei neparan broj lanaka, mora se
........... m=N~~!3~~~;l
ugraditi zakrivljeni za vrlini lanak (sl. 326b}. Taj lanak zbog savojnog optere-
j'(g ~~~
QC
l l l
' l 5t~~~~~~;!,~:?c.8.~
-MN'
...
.... ..,.MVOO-..-.OD<G
_..,...., ... ..cooe::!

-~
1-----~--
"2
~z ~~ 1~;;:;:; .... 0 .... _...,08~
'" ~
l l l l l
' "'"'""~:::;.~t';<! __ ~;:;

oi~ l
!~il; l l l
' l CJ:."'<.~~-.<'1.<"!."!.<'!.~ '"':.
::ct:o~:::5~~a:s~~~
~ QP!lJ90m osigurr.mje fkM asigurtmje vljkom

>]> ~~~~ l l l 1 "1 ""<. ............. "l 'q
--<'~"'~::!~N~~~~~ Slika 326, Spajanje j osiguranje pogonskih lanaca

~~~ l ~~~
Ci ' l l l ,&;"J;.~~;;.~~:::t~~~
---""""=:!:::!:q~::::~s::
... :l\
"
2
1:;}2 """'-~
__ .,..,...,..,...., __
,;;;~~2~~;;;~g188
~ latd DfN'8!9(01)

~ll!'~ l l l l l ~~ F l.l k:!'

A'l q
No.zivM
' JiriM
' l g, g, i
...,
A
nepobo!J
....,
B
pc.>bolj-
kg/m

mm mm mm mm mm mm mm ='
f-- 14,5 o. s
~~~~~ ...="\"':~.t; " "~ 'M
....53,0, ,. "' 1.1
o--~,-..,.,,...o.~::;::
lt1
(~/l")
30
40
so ."'~
~o
~
:WP 4,1 14
''
"'
1,8 18

l .
36

"
o.
0,9
1,0
1,6
~l

~
., ....
28S l. ss
l2 o 19
" 23)

"' ~
.....
42

'' '' ""'"

15,87 30 ,.~

." .."
~ ~
()//') 40
.,so
42,0
~
47,0

....
S.l,S ~
11,$

.. 711

"
0,98
1,12
1,5
'~
3$
S, l

l ~ ...
~

0,7 3,0

" ~ 19.,(15.
30
40
"'
"'~
42,0
3S.O
"' 40 " 1,0
''
"'., "' '' ., ~
!4,0 ,~ 10.7 41 l ,l
(l/4.")
,.., .".
"''
64P " l >l 1,$ 6,2

" " ISO 1,8

''M
25,4
{l'')
so

""
90
$2J)

..
"~
"~~
59,0
71,5
!lS
96,0
9A
"' 14,2 s
."
131
140 ..,"'""
140
1,9

~
~
3,2
"'
lO, l
11.4
3,& 13,2
100 101
"' 72,5
17$
""
190 3.6 ll,l
"" 61)
"' ,,. ''".''
33,1
(I 1!Ji IllO
'"
16)
l . 14,1
" 21,4 4)
"'"'
,... \
".
""
20,2

l
125
ISO
12S
'"l
l
l
'"
l
"",,. 8,4
:15.0
:J<J.O

..,. " ' ,., 19)

"' ...~
lM.
,., ' sro "'
.""''" l "'
100 102 69
"' 18,8
~
31,0
(l'l 125
150 ""'" 138

"''" " 28.4

"" 10~

" ""
' ""
175 176 l 44)

m poboij!an.ie' ..,...
Materijal:
Spojnlc:: tlik Svornji: clik z.a (Q'HI'ttinm~ prm:m
DIN 17200 (jt.J;S CB9.ll) DlN 1'1216 (JUS C.B9.1J20}
1} Priffi)tt m Ol:l'laku :rups.t!O& kmm p=19,l>Smm, 60 fiacab 1 b=48,Smm. pcboljbne imuk.
Zuplo.tti hiMc .B J9J)5xSfJx60 DIN 8190
306 8. Remenski i lan~ani prijenosnil'i 8.4. l.Anlani prijenos 307

enja u zakrivljenju smanJUJe sposobnost prenoenja lanca za oko 20 %- koji ipak ne smije biti ni prevelik, da se svornjaci lanca ne bi penjali na bok
Stara poslovica kae: lanac je roliko jak koliko je jaka njegova najslabija zuba (sl. 327b). Oblik zuba prema DIN 8196, prikazan je na slici 328, a mjere
karika! su date u tablici l 08, stmna 306.
8.4.3. Lananici

Valjkaste lance i lance s tuljkom moe se prikazati kao svornjake

nanizane na ue (sl. 327a), koji postepeno ulaze u uzubine lananika. Uzubine
moraju biti tako oblikovane da pri dizanju pruenog lanea mogu svornjaci Slika 327. Zahvalni odnosi valjkastih lanaca
a) izlazak lanca iz: uzubina; b) penjanje
nesmetano izlaziti iz uzubina. Da bi se izjednaile tolerancija i trenje defor- svornjaka lanca na bok zuba kod loe
macije lanea potrebno je veliko zaobljenje korijena zuba r1 i velik boni kut y, oblikovanih zubi

,,~+3"30'
7"" -J'

ne:>& m/$ za t>>l2mJs openito

:""9 do 12 ::> 12 :=9 do 12 zm 13 do 41) '>411 B < ' ;
l
t'.;

.... ...
k
k l
' ' b 14

....
0,&7 1.6 2 u

.''.,
JJ ~

'~
0.51 1,1

~' u
' 1,15
l
'' 2,4
' O;l
8187
9.525
'" 0,19 u 1,4S u 3;2

"',,
M
....
.".

....
MS
' I,U 0$ i JO

.,_., ' ", lAS

?,75
2,8 lJ
~ '' '' !,7S
'' 112
8187
1~7 !O ..,,
~
4,4

l:$.815 10,16 S2

!9,o5

i "
.
'"
!<U

~bl~ ~nib si.'""~ Mit~ \<Mjt.mi Lir'ltn: tOA llll7"'U' i kll;llitttulit pc~ :obrar lJ:
O~~:Mr~)("I'OAxfYSI)fN81!M
 8.4. lAnani prijenos 309

Oznake: Na isti nain kao valjci, moraju se i spojnice moi nesmetano dii iz
p korak, ozubljenja (sl. 329). Ozubljenje prema DIN 8191 prikazano je na slici 330, a
d promjer diobene krunice =p/sin a.= p n, (faktor broja zubi mjere u tablici 110. Kod lananika, pri izraunavanju promjera diobene
n,= l/sin o: prema tablici l 09, strana 309), krunice, vrijedi da je d=pn. (n. prema tablici 109).
d, podnoni promjer =d-d 1 gdje je d 1 promjer valjka, Mali lananici izrauju se najee od elika za cementiranje ili elika
d, tjemeni promjer =pcota.+2k(cota. prema tablici 109), za poboljanje. Kuju se u ukovnju prema veliini i broju komada lananika
d, promjer ispod podnone krunice =p cot ll-g-2r4 kada je g ili se kuju iz punog komada. Veliki lananici izrauju se preteno od elinog
irina spojnice, lijeva. Koji put se vijenac lananika zavaruje na glavinu, ili se vee pomou
r1 polumjer korijena zuba ,.,0,51 d 1 , navoja. Izvedbene oblike lananika za valjkaste lance pokazuje slika 331, a
r2 polumjer glave zuba =(0,80,2)pkod z~40. ,.,0,5 d1 kodz>4Q, lananike za zupaste lance pokazuje slika 332.
k visina glave zuba (tablica 108),
2ll diobeni kut = 360"/z,
y boni kut zuba (tablica 108),
u zranost uzubine (tablica 108),
B irina zuba (tablica 108),
r3 polumjer bone zaobljenosti zuba (tablica 108).

~.1ffm
--
jedno$1rukl
Slika 3.3-I. Lananici za valjkaste Lance

T!lbli(:l. 109. Faklor broja mbi " i rot ::t za Janacike

Slika 332. Lananici za zupaste lance
a) postrano voenje; b) unutam}e vodenje

prema 011'18196

Slika J2K. Lan~nici prema DIN 8196. za valjkaste lance

~----

SJika 329. Izlazak zupastog tanca iz uzu. Slika 330. Lananik prema DIN 8HH. za zupaste
bina 1ananika Jance s unutarnjim voenjem
310 8. Remenski i lanani prijenosniei

Uobiajeni brojevi zubi (neparnim brojevima treba dati prednost) za lanane Povoljna pogonska temperatura lanca je 70 cc, a za uljnu kupku ili
pogone su: optono ulje 60 oc. Ako se naznaene temperature prekorae, mora se pred-
vidjeti hlaenje ili upotreba maziva otpornog na zagrijavanje (motorno ulje
Mali lananici: z,= 9 do ll kod brzina lanca ispod v=4 mfs,
s dodatkom grafita ili molibdendisulfida~ Pogonska temperatura t, koju se
z 1 =ll do 13 kod brzina lanca do v=4 mjs, koraka lanaca moe oekivati, ovisi o temperaturi okoline t 0 , brzini lanca v, broja lanaka X
do p= 20 mm i za lance duljine preko 40 lanaka, i nainu podmazivanja. Za duge lance sa X> 150 i v< 7 m{s je Lit =0 do 25 K,
za manje osjetljive pogone i za lance ispod za kratke lance sa X <80 i v> 12 m/s, s podmazivanjem u uljnoj kupci
l OOOO h trajnosti, (uranjanjem), ili kod optonog !lanog podmazivanja je Llt=20 do 60 K,
z1 = 14 do 16 pri brzini lanaca do v= 7 m/s i kod srednjih pri runom podmazivanju ili kapanjem ulja pri v> 7 m;s je Lit= 30 do l OO K.
optereenja,
Ako &t oznaava poviknje temperature u odnosu na temperaturu okoline,
z 1 = 17 do 25 pri brzini lanaca do v=24 m/s i kod veih
onda je t=t 0 +Lit.
optereenja.
Ulja za podma:zlvanje moraju na pogonskoj temperaturi pri podmazivanju
W!liki lananici: z2 =30 do 80 openito uobiajeno,
u uljnoj kupci, ili pri optonom tlanom podmazivanju imati viskoznost
z2 = do 120 kao gornja granica,
v=20 do 50cSt, pri podmazivanju kapanjem v=40 do 80cSt, te pri runom
z2 = do 150 po mogunosti treba izbjegavat~ jer se troenje podmazivanju v=80 do 120 eSt (u ovom sluaju moe se podmazivati i
poveanjem prijenosnog omjera prenosi na
tekim uljima ili tekuom mau).
glave zubaca. Izvanredan utjecaj na efekt podmazivanja ima stanje maziva. Zanemariva- .
nje dobne izmjene ulja ili zaboravljanje na potrebu naknadnog podmazivanja
Tablica tiO. DimenUjc. u mm zubi ~lb. prema DIN 8191 (!!.Iii:!! 330) za zupU!e !ante DIN 8190 moe dovesti do oneie
Ntttivna Nazivl'la nja maziva ili ak do suhog
Korak
p
'
+l
l
+l
h
g rntoitoalnu l
mj> +l '
mjeru
pripsdnog
zupastog
~'~
Korak
p
' '
+l
l
+l ....
h
g minitualna l
+l '
mjem
pripadrn)g
m-g

"""
trenja i time do veeg tro-
enja zglobova lanaca.
,.
11,7
e11"l
lO

""
"
8 4,7 4 8
' ' ..."'
25

.
"'(l'? "'""', "
lOS
9,4
" ' "
.15

100

e,... , ""
15,117
lO

11
'' 5 JO 4
' .
25
30

.,
38,1
U'!:''}
""
liO
" 14,1
.. ' ,,."
" 100
125
"
70
50
"'
16/)

......, """. lO
"
' "
.,"',. ,.. "
110 100

."
,.~
~, 7,0 5 12 4 3 ll$ 13.8 ll :ll 125
(2")
10 150
Ill>
"
Mutrijal: do 25 zubl: !elik u oemmtiranje pmna DIN 11210 (JUS C.U9.<nl) preko 25 :t:Qbi: !ij.:vlmo fdjcto, tljcwlll lik
"'

8.4.4. Podmazivanje
III.IIS
15.< !11!1 5!lB 1111
.ms <MS 6:l.S 18.!1
iJk lt:tllt:a p __.... -
~ b)}
Slika 334. Podmazivanje
Veu
trajnost pogonskih lanaca pri veaj brzini moe se postii dobrom Slika 333. Preporuljivi naini podnW:ivanja 'za lanaste zgloba lanca kapanjem
prijenose prema IN 8195 a) ispravno; b} pogreno
zatitom od praine i briljivim podmazivanjem. U tom sluaju moe se
raunati s veim ueem tekueg trenja umjesto mjeovitog. Na slici 333
DIN 8195 (u pripremi), dati su preporuljivi naini podmazivanja u zavisnosti Pri podmaziV<Jnju kapanjem ulja na unutarnju stranu traka lanca dolazi
od koraka lanca p i brzine lanca v. Podmazivanjima koja su naznaena u oko 4 do lli kapi na mil)utu. Pri tome treba paziti da ulje moe prodrijeti
zagradama mogu se pod odreenim okol!iostima postii zadovoljavajui rezul- do zglobova, a da ne ulaii na krivom mjestu, odakle otjee bez koristi (sl. 334).
tati. Pri padmazivanju u uljnoj kupci donja traka uranja se u ulje do polovine irine
 /anani 8.4. LA11ani prijenos 313
312 8. Remenski i prijenosnici

spojnice .. Dobri rezultati dobivaju se ako se ugradi kolut za prskanje ulja,

koji stvara uljnu maglu. Uljne estice se taloe na lanac i na okapnice odakle
&
., sakupljeno ulje ponovo kapije na lanac. Pri tome moe donja traka lanca
E jo dodatno uranjati u uljnu kupku. Pri optonom tlanom podmazivanju
l ubrizgava se ulje na unutarnju stranu povratne trake.
g
] 1' . Pri brzini lanaca v> 12 m/s pokazalo se dobrim podmazivanje ubrizgava-
~
i; ;u>
2
njem. To je vrst
najsitnije kapljice.
optono !lanog podmazivanja sa sapnicama, koje stvaraju

~l
o
o
U tablici Ill prikazane su daljnje mogunosti upotrebe navedenih naina
-~]
o podmazivanja ako se od preporuenih naina podmazivanja, slika 333, odstupi
ili mora odstupiti.
-~ 2
2 ., .,

-~
E
l
e
l 1!-4.5. Proraun
l Proraun pogona lanaca s !uljkom i valjkastim lancima utvren je u
DIN 8195 (za sada u pripremi). U tom standardu navedeno je: "Doputeno
optereenje pogonskih lanaca odreeno je habanjem u zglobovima i time
vezanim produljenjem lanca. Produljenje ne treba da prelazi pri jednolikom
troenju i srednjem broju zubi 3 %- Preduvjet za ovo je, da postoji mogunost
naknadnog zatezanja Slijedee podloge za proraun vrijede samo onda, ako
ne dolazi do naknadnih dinamikih optereenja, npr. zbog vibracija neopte-
reene ili optereene trake lanca ili zbog rotacionih vibracija cijelog prijenosa
Kod teih pogonskih uvjeta, naroito kod brzina lanca preko v=24mjs, treba
uzeti u obzir iskustva proizvoaa lanaca"
Odnos brzine vrtnje malog lananika prema brzini vrtnje velikog lana
nika daje:

l I
l l
prijenosni omjer
p
.(249)
n 1 u min- 1 brzina vrtnjernaloglananika,

i t
~ l - .>r-
n2 u min- 1 brzina vrtnje velikog lanabika,
z1
z2
brOj zubi malog lananika,
broj zubi velikog lananika.

-~
. .
. l
t?.
. Slika 335. Mnogokutnik (poligon) dobiven
-----~----- obavijanjem lananika

Openito se uzima i';;;; 7, dok se kod malih brzina lanaca moe ii ak

t do i= 10. Prijenose na veu .brzinu Vrtnje treba izbjegavati zbog loe iskori-
i stivosti. Kao broj zubi treba odabrati prim-brojeve (djeljive samo sa jedan i sa
samim sobom) da lanci ne bi periodiki ulazili u zahvat istim zubima lan-
r anika. Na taj nain dijeli se habanje ravnomjerno na sve dijelove lanca i
i lananika u zahvatu .
.ii
i! Pri radu lanac ovija lananik u obliku poligona (sl. 335) valjcima koji
> ulaze u uzubine. Budui da je ovojna duljina lanca manja od odgovarajueg
314 8. Remend<i i ltm(Jflj prijenos.nici 8.4. Lanani prijenos 315
Tablica 112. Faktori u.da111 e prtm..a DIN 81PS

-
krunog luka, kree se lanac s pogonskog Jananika nejednolikom brzinom
togomtl mo,ievi (sl. 336). Ove nejednolikosti rastu smanjivanjem broja zubi lananika. Na
TI"'I..Umbiije
Otmjeni mojm motori 1 unutamjira iqaranjem vodene turbine gonjenom lananiku nejednolikosti se mogu jo poveati, to ovisi od toga u
~]
~~ lal.
.,.ri
2ci1. 4ctl. '"'
do do ""._
4cil. hodne
...... 111 """""' (Srupru kojem ritmu nailazi lanac na lananik. Razlika u brzini iznosi Llv=v (l-cos a:),
gdje v oznaava najveu brzinu lanca.
........
Tololdliot. bu!iliu lA
l <il.
""""'
~ Slika 336. Tok brzina lanca kod f
~
btanjruicc
razliitog broja zubi pogonskog S

-
mbilk.:c
SU"Cjcvi r.a ~je 'u lananika .li y-.,.--.~-v-vv-.....-.
~ ~
hklrauliene 2.5 ~

~
tklcentllrske
Preporuljivo je da se prema snazi P,
toljcnfaste
' koju lanac treba da prenosi, i brzini vrtnje
~
strojevi za obrudt~ dm 1,8 4~ 4 3,7 3 2.5 2.5 3,5
tkalaaki SUIM:Wi n1 malog lananika, vrii predizbor odgo-
preplcla~rotacioni
l
' varajueg lanca. To se vri i pomou:
~tni:Mlatori
'~.S udarne snage Po=--
p
(250)
~
Prelatki iJI.I'Oj l

-
mk
klipni k:ompSSri
jednostepe11i ..., 3,5 P0 u kW udarna snaga reducirana na jednos.truk tanac.,
2.3
' '!.S !
' 4,5 4 P u kW
m
snaga. koju treba lancem prenijeti.
faktor noenja lanca. kod jednostruldh lanaca je m= l, k:od dvo--
M~:cioni komPfC*Qri
... strukih lanac::ajem=l~75~ a kod trostrukih lanaca je m::s2,S5,
''"2.5 '~
~~ 4 3,2 3
d~i
~
~1 faktor snage prema tablici 113 (k (ome slijedei podaci).
....... ' 2.3
-- k

venrilelorl ''
2.5 '3,1. ~7 2

"' Udarna snaga P 0 reducirana na jednostruki lanac zavisi od vrste pogona

klipne pumpe
(pogonski i gonjeni stroj) i broja zubi z, malog lananika,jer z 1 odreuje obodnu
l<iUndrine
:kiliadrifne ... '
2
4 3,5
l.S
3 ",' ". 2,3
2,5
~ ",l.S brzinu. Ovu ovisnost uzima u obzir faktor snage k. Najprije iz tablice 112
treba odabrati faktor udara e, pa s njim i brojem zubi z, odrediti iz tablice 113
2,8
~
",
c:cntlifugalru: PllrtiP:
' 2.5
' faktor snaga li (vrijednosti u zagradi po mogunosti izbjegavati).
wljaOlli~i IICan<:M ~p~ib. 2.5 -
-~ ' S izraWUltom udarnom snagom P0 i brzin9m vrtnje n 1 moe se iz titblioe
ft1jd za ~je l 114 odabrati odgovarajui valjkasti lanac. S navedenim udarnim snagama
tl\limM e& kusJe ''' u
moe se, uz bezprijekorno podmazivanje, oekiv;lli vijek trajanja od 15000
bvhnjasti nilln
' '
-M
tekim
m.l:ln.ovi 4,5 4
pogonskih sati. P 0 vrijednosti vae za lanoe s brojem lanaka X= 100. Kod
pn:ko rpi~
2,5
' 3,5 2.5
X =40 treba raunati samo sa 90% udarne snage. Vrijednosti za P., date su
........".
"'
' do onih brzina. vrtnje 111 koje odgovaraju najpovoljnijim snagama. Ako lanci
rade s veom brzinom vrtnje, tada jako opada udarna snaga koja se prenosi
,'~ ~
brusitloc u celulo;ru {~~} ~ l
Vibradono sito . 4 '~ 3,2 u 3
zbog progresivno mstuib centrifugalllih sila koje optereuju lanac.
.. ' '~ ~
nabijai 4
1,7 3,2 2

''
tn.lbtljeri Zll mijc:tnje 4 2.5
..".
' 'u '
4,5
nu.tal"'lke glodalice 4,5
'
''~
mijdalice 1,6
B~ zubi : 1 malog laaanib
~
~ 2
~
'''
trampontr m matcrijat IS Faktor
lniiU!X"ru:t l:*
dizalia::
komadni maten"jal l
2.5 ~
4
J
''
~1
3 '
2,6
""m 13
" 17
"
,. ,,
viljufu.ri
' ~
3.> '
....., " 25
"
nldanki ekrk
~
l

'' (11.53)
0.78
,0,62
0,3?"
{;,11 ....,
l l.il
0.. ....
l .ll ,",
r.os .... '" ,".
2.11
l.Gl 2.62
g<:'!lei'3!0ri
veliko p:mrojmje
malo postrojenje
l

''
2
2,8 ~
1,7
l .S
25
l
l .S
l

''
2
l
4
(0,49)
(0,42)
(0.19)
M7
(1}.49)
{0,4$}
0-"
0,56.
(O .Sl)
1),73
Ml
O,.SS
0,$1
0,113
0,65
0,90
0.11
0,71
0.98

..'",.
l. l<
t,))
1,21
.... "......
1,8S

1,47
2JO

l.l'at!.$lnUijc gonjene
- '' u 2 2 25
~
l.S
. ' (0.~5) (11,41) (0:41) ((t_S3} 0".59 0,65 0.12 1,12 U!l !,14
316 8. Remenski i lanani prijenosnici 8.4. lATJani prijenos 317

Prije proraunavanja broja lanaka kod otvorenog lananog prijenosa

~ ~ treba izabrati priblinu vrijednost razmaka osi a' i broj zubi lananika z1 i z2
Na taj nain se dobiva:
""' ~.
o

broj lanaka z (z -z
X -_ 2 -
a' + 1-+z p
2 2
8 -+ - -1) ' - (251)
~-::: p 2 2n a'
"'
~ ~-~~~-
oo-,... Izraunata vrijednost X zaokruuje se na cio broj. Tada je duljina lanca
L= p X. S odabranom vrijednou za X moe se izraunati toan razmak osi a
~ 2g~~~ (vidi sl. 322a na str. 300):
razmak osi:
a=~ (2X -z 1 -z 2 +)(2X -z 1 -z 2 )'-f(z2 -z 1) 2 ) (252)

a u mm toan razmak osi,

p u mm korak lanca (tablica 106, str. 304),
f proraunski rak tor prema tablici 115.

Izabrani lanac treba raunski kontrolirati na vremensku izdrljivost, tj. na

vijek trajanja u satima spojnica, valjaka i zglobova
Brzina lanca (253)
o u mfs brzina lanca,
d 1 , d2 u m promjeri dio benih krunica lan a nika (vidi jednadbe za proraun
na strani 308),
n 1 , n2 u s- 1 brzina vrtnjelananika.

Vuna sila lanca F=Pfv (254)

FuN vuna sila lanca = obodna sila lananika,
p u w 'snaga koja se prenosi lan3.n.im prijenosnikom,
v u m/s brzina lanca = obodJta brzina lananika prema jednadbi (253).

.
]'
Tablica liS. Faklor prorB.unavanja J za razmak osi ~ DIN 8195

X-z 1 X-z 1 X-z, X-z,

X-z1
J ~ J J J J J
,,
ZJ-ZI Zz-ZI Zz-z 1 =~-z,
=J-ZI ZJ-ZI

12 . 0,8106 4 0,8110 0,8127 ~1 0,8215 1)5 0,8270 1,13 o,83n

ll 0,8106 3,8 0,8111 ~2 0,8130 1.36 0,8219 1)4 0,8276 1,12 0,8387
10 0,8107 3.6 0,8112 ~l 0,8134 ~5 0.8222 1.23 0,8282 1,11 O,S40S
0,8107 0,8113 2 0,8138 1.34 0,8226 1.22 0.82&9 1.1 O,S42S
9 3.4
1)1 0,8295 1.09 o.....
8
7
0,8107
0,8108
3)
3
0,8114
Q,8115. '''' 0,8143
1),8150
1,33
1,32
0.8230
0.8234 l)
1,19
0,8302
o,8310
1,08
1,07
0,8474
0,8503
~
6 0,8108 2,9_ 0,8116 1,7 0.8158 0,8238
s 1,3 0,8243 1,18 0,8318 1,06 0,8537
4.8
4.6
0,8109
0,8109
0,8109
''
2,7
2.6
0,8118
0,8119
0,8121"
1,6
1,5
1,4
0,8170
0,8185
0,8207
1.29
1.28
0,8248
0,8253
1,17
1,16
0,8326
0,8336-
1,058
1,056
0,8544
0,8551
: 0,8209 1)7 0,8258 !,IS 0,8346 1,054 0,8559
4,4
4,2
0,8110
0,8110 '''' 0,8173
0,8125
1,39

~ ;
0,8212 1)6 0,8264 1,14 0,8358 1,052 0.8567

 318 8. Remenski i lanani prijeMsnici ,'f.4. Lanani pri/en<Js 319
Za vrijeme rada pojedini lanci lanaca vre kruno gibanje preko lana l/lo = 0,82 0,89 0,96 1,0 1,12
nika. Pojedini lanci izloeni su zbog toga djelovanju centrifugalne sile F !., 2000 sooo 10000 15000 50000h
koja lanac jo vie optereuje: ''
ln je faktor vijeka trajanja prema tablici 118, zavisan od broja zubi z 1
centr(fugalna sila (255) malog lananika i od broja lanaka lanca X. Vijek trajanja !., = 15000 sati u
F, u N centrifugalna sila koja. dodatno optereuje trake lanaca, pravilu je dovoljan. F'ri manjkavom podmazivanju postie se isti vijek trajanja,
q u kg/m teina lanca po metru duljine prema tablici to6. strana 304. ako se uzmu vrijednosti za A" iz tablice H8 i mnoe s faktorom 1,2.
v u mjs brzina Ianca prema jednadbi (253).

Ukupna vuna sila (256)

BmM vrtnje lft Komk Ianca p u mm
F0 JJ N najvea vuna sila u lananoj traci {optereena traka} bez obzirn na udare
u pogonu,
u min- 1
matea: ZUJ)i!anik:a .m ~1 U,S7S 19,0S
"-' 11,15 38,1 44,45 lilJI "~
,.., ....
.... ....
. .
FuN vuna sila proizala iz snage koju treba prenijeti prema jednadbi (254). m
~
1,61 1... ~1
J 1/R 7,75
~"'
7,87 l0.1l
Fr u N centrifugalna sila u svakoj traci lanea prema jednadbi (255).
2 ....
&,<49"
..,, .... .... lU
,..,
.." ~" ...~, .., ....'" .., ....'" ....'"' 9,14 ,".
Ml
10,32
.....
ll .OS
11,48
l1,96
4' 8.1l
'" '" 9.23 9,61
9,7f
10,6! 11,4 12.!

........'" ...'"
Vijek trajanja spojnica
,..,.
Uzmemo li u obzir udare uvjetovane vrstom pogona, bez utjecaja oentri- 6' ~'
....,.,.
8,97
9,14 '" ''
9.2 0.21
9,25
9.42
9,83
10,01
,..",
IG.-41
10.86

""'
11,66
11,81
~"
fugalne sile, tada iznosi sigurnost spojnica protiv loma:
8
'' 9,47
'"' '"' 10.09
~
10.71 ll,JIJ lU> 1),19

JO
,.
9,62
'" 9,75 9,91 10,12 10,31 10,54 10.9S ll."' 11.5 13,49
F.,
sigurnost protiv loma
FM u kN
SM=yY
lomna sila lanca prema tabticll06, strana :304,
(257)
.
lO .....
IOJ6
JJ
lO.ll
10,?3
tt.os
10,37
tO,S
11,12
10,4S
10,89
JJ~
10,62
11.(16
ll .l'
10,84
11.29
11,62
11,0$
ll ,Sl
11,85
11;19
11,76
ll. l
11,74
.,.,.
12.22

......,
12.47
12.09
13.37
""'
U9S
14JS

......
14,46
l$11$
ts,49

F u kN
y
vunasila u lancu prema jednadbi (254}.
znaajka udara prema tablici 116. ."'"' 11.25
11,45
il,?9
ll,l
II.S
11.&4
11,37
"-"
11.91
JJ,46
U ,ti?
12.,01
....,
11.64

12.l
n,u

~
,~ . 12.11
12,34
11.10
""'
12.6
12)16

".., .....
13.1 13,92
14.))
,...,
!.S,31
"-"
t6,U
16,6

100 12.0S 12.11 12.,18 lU!

.,.., ,"., 1"2.74
"... 13.2& 1].19 J<4,6$ ~n .....
.... ...,.. ....
U tablici .ll7 dane su vrijednosti potrebne sigurnosti S 0 , ali koje uzimaju
.....
u obzir i utjecaje centrifugalnih sila. Ako je s.,"?; S0 onda su zadovoljeni svi
zahtjevi u pogledu izdrljivosti spojnica i nije potreban nikakav daljnji proraun.
Ako je S,.< S0 treba izraunati -
200
..,.
""
12.92

..... "'
u.s ".,......
~91
13,51 13,6
. ,...,.....
13.16
U,?t
14.1
13.)1
13,91
..."
14,22
13.'12
14,49
14.91-
14,22

,.."
,.."
JSJ!3
...,
..... .....
.
JS,7
Jf,lS
.....
t1S6
18.1
11!,95

..... ,... ..... ,.... ,,.,. ""-"'... .,..,

""'... ,..."
'l..i6 14.22 1<41,31 11.21
...""""'
t.42 14,65

odnos sigurnosti (258)

14,42
14,9
~
IS 1S.f2
!4,91
.,""' .....
..... ,..,, ,..,
""' ...,., ....,
1000 i5,18 lS;N 15,7 lfi,Dl

-
koji daje odgovor na veliinu mogueg vijeka trajanja L., spojnica u satima
,..,, .....
rada. Pri besprijekornom podmazivanju moe se oekivati: 2000

"""' .....
,.".
.,.., 11.0t J1,!2. 11,25

.
11,$1 11.62 11,'16
.,...
f'o&on b:2 udar&. n.~jcmo ~
-
aa~ pogon s lapnim pojcdioabiim udarim&, QPI~m!a'lje s: t.pnim titr.tjima
'
~
....",
.......
'
.....
,.,.,ih

~
1

Broj &Mk
X
"""'

ll
17,91

" 17 . Broj ~bi matos lanOIDib :1

21 2l
"' " " 57
!.apni udari, ~

Srednji t;tdui, optcrtb:aje

Jaki udari. laki udari koji

A srednje velikim titr.ajima

s: vdikial tiuajima
~ iz pmianja
puiodil!i.og ~ja
2

'
o, u
...,
Ojj)
,."'
(1,89l

.....
0,88"3

M"
o.sos
0,~74

0,816
.....
1),819
0..895
0,812
0,85)

..... ....
o.m
.0,713
0,77:1

o.m
-
Jl\ki udari, ~nji udari lr;oji p~
---
iz pn:ticanjll
' - Oj)
100 0.31>4 0,797 ,0,790

o,m
'"" o.m
0,747

..... .....
0.123
0,6lS
' .>OO
'"' (1,151 0,744 0.732 0,'7~
320 8. Remenski i lanfani prijenosnici 8.4. Lanani prijenos 321

Vijek trajanja valjaka oekivanog vijeka trajanja L". To zapravo znai da zavisi od broja obilazaka
U podruju viih brzina vrtnje ne odreuje vrstoa spojnica vijek traja- lanca za vrijeme vijeka trajanja L", broja zubi z 1 , koraka lanca p, faktora
nja lanca. Taj vijek odreuje u tom sluaju vremenska izdrljivost valjaka. vrste lanca r" i od znaaljke udara y.
Ta vremenska izdrljivost zavisi od broja promjena optereenja u toku U tom sluaju treba izraunati doputenu:
vunu silu za valjke F 0 =F.- )., r, (259)
Tablica 119. Nazivne rijedno~i F, u kN za vune sile Y3ljaka valjkastog lanca prema DIN 8195 (u prijedlogu) FR u kN doputena vuna sila u traci lanca za valjke.
Brzina vnnje 11 1 u min-_ 1 malog lananika F, u kN nazivna vrijednost vune sile u zavisnosti od broja zubi z 1 i brzini
mo sooo 6300 11000 10000 vrtnje n1 (prema tablici l 19),
' 250
"' 4001$00
""' 1!00 1000 1600 2000 i 2500 mo 40011
)., raktor vijeka trajanja za valjke prema eljenom vijeku trajanja Lt.
IS ~6 I.S - . 0,84 0)6 0,15 0,08 0,05 O,o3 0.008
13
IS
84
90 "so " 16
16
8.4
9.0
4.7
s.o 2.8 1.6 0.9
o ...
o.s 0)8 0,16 0.09 0,05
Ml
0,03 0,02 0.009
'
(prema tablici 120},
raktor vrste .lanca (prema tablici 121}.
17
19
9S
100
S2
S1
JO
31,5
17
18
9.S
10
S.4

''
3.0
3.1 '''' 0,95
1.0
0.54
O.S7
0.3
0,31
0,17
0,18
0.09
O. l
0,05
0.06
0,03 . 0,02
0,03 M2
0,01
0,01
33 19 10,5 1,05 0)3 0,19 0,11 0.06 0,03 0,02 0.01 Ako je Ffr?f. onda se pri besprijekornom podmazivanju moe postii
21

" "'
63 36 20 ll
11,5
6.0
6.3
3.3
3.6
1.9
~o
~os ''
1,15
0.6
0,63
0.66 0)8
0)6 O)
O)
0,11
0,11
0.06 0.04 0,02
0.04 0,02
0.01
0,01 eljeni vijek trajanja. Uz manjkavo podmazivanje samo onda ako je Ffy~0,4 F.
2S 66
"... 20.5 6.6 3.8 0.06

l ...
27 39 i) 0.69 0)9 O) i 0,12 0,07 0.04 0.(12 0.01 Ovdje oznaava F vunu silu lanca prema jednadbi (254), a y znaajku udara
"
69 21 12 3.9 2.1
JO 73 22.5 12.5 1) 4.0 2) 1.25 0,73 0)2 0,12 0,07 0.04 0,02 0.01
38 80 2S 14 8.0 4.5 2.S 1.4 0.25 0,14 0.08 0,05 0.025 0,015 prema tablici 116, strana 318.
l"
0,8 0,45
o,os O,oJ
4S
so
88
93
l"
49 28
29
IS
17 '' "
9.3
4.9 2.8
2.9
I.S

''
1,75
0,88 . 0,49
i
0,93 0,52
0,98 0,54
0,28
0.29
0.3
0,15
0,17
0,17
0.09
0.09
0.1
o.os O,l
0,055 O,l
0,016
0,016
0,017
S7 100
'"
'
JO 175 9.B S.4 3.0
Vijek trajanja zglobova

Tablica 120 Faktor vijeka ln!janja l. za valjke lanaca prema DIN 819S (prijedlog) Potrebno je u proraunu uzeti u obzir jo i troenje (ha banje) u zglobovima
L, Broj lanalm X lanca. To troenje zavisno je od ()kretnog gibanja u zglobovima (put trenja),
b 32
! 40 so 63 80 2SO 3IS od brzine lanca i od:
100
'" 160 200

2000
sooo
10000
3.B
0>5
0)2
''
i)
o ...
1)
1.9
0.66
IO,S
2.6
0,9.5
IS
3.B
i)
21
S)
1,9
JO
7.5
~6
10.5
3.B
15,5
s.2
22
6
28
ll
Tablici.. 122. Faktori brzine lr:orak.a t. za zglobow: lanca prema DIN 8195 (prijedlog)

Brzina lan(:a r Korak lancL p u mm

ISOOO 0,18 0.25 0)6 0,5 0.7 l 1.4 2 ~B 4 s.6

.
mf 9.S2S 1~7 15,875 44,45 63,5
JOOOO 0,063 0.09 0,12S 0,18 0.25 0)6 o.s 0.7 l 1,4S 2.1 19,05 25.4 31,75 38,1
i so.B 16) 88,9
soooo O,OJO 0.04 0,059 o.os O, liS 0,16 0)4 0)2 0.54 o.6S 0,95

!' 9,5
0.1 21~ 20.4 18.9 17.9 . 16.6 15,6 14,8 14) 13,7 1~9 12 ii)
O) 16,8 16) 15,0 14) "13,2 1~4 11,7 ii) 10,9 10~ 9.5

.
0.3 14,7 14) 13,1 1~4 ll .S 10,8 10) 9.B 8.9 B) 7,7
Tablica 121. Faktori Yme lanca t, za wlJkaste lance prema DIN 8195 (prijedlogl i

KorU lanca Za Jana: prema DIN 8187 Za lana: prema DIN 8188'
0.4
0.6
13)
11,6
12~
ii)
11,9
10,4
11,3" 10,5
9.1
B
M
9)
B. l
9
7~
l
i
M
7.5 '''' 7.6
6,62
7,1
6,15

=
p
........... (JUS M.C1.820, 821 i !t22)
"dVOSUllki ttoslrul:i jednoslnlki dvoslnlld UOSlnlki
o.B 10,5 10) 9.4 9 8) 7.B 7.4

....
7.1 6,85 6.42
,.,
6,01 S.SB

s
6
.
l .SO
1,41 ~40 3,S3
l
2
3
9.B
7.B
6.83
9,5
7.5
6.58
B.B
6,95
6,11
8) ..
6,6_
S,B9
''6.11
S.JS
1)
5,76
5.01
5,45
4,76
6.58
5.23
6.36
5.05
4,41
4,74
4,15
s.ss
4,43
,.9
5,19
4,12
3,61
4"
B 1.()3 1,74 2.57

9.525
,.., ~88 4.23
4
s
6)2
5,75
6
S.S1
S.54
5,16
5.26
4,91
4,87
4.54
4.59
4.26
4)4
4,03
4,17
3,87
4.03
3,74
3,78
3,52
3.53
3)8
3)8
3.06
1~7
15,875 '"'
'"
~n
~47
4,07
3.63
1,55
1.44
"4
~44
3.89
3.56
6

7
5.43

5,18
S.24

5,01
4_.85

4.62
4.SI.

4)9
4)8

4.06
4.f12

3,83
3.79

3.62
3,65

3,47
3.53

3,36
3)2

3,\S
3.1

2.94
~87

~74
19,(15 1)4 ~ 3)6 1.44 ~45 3,61 B 4;.94 l 4,76 4.4 4,17 3.B6 3.64 3,45 3)2 3)1 ~99 2,81 ~71
25.4
31,75
1.38
1)2
~
~08
3.46
3.06
1.29
1,19
~"
~02
3.23
2,98
9 4.74 4,57 4)2 4., 3,73 3,5_ 3)1 3,19 3,08
l 2.87 ~69 2.5

10 4.56 4.4 4,07 3.86 .3.57 3)7 3.19 3.06

~" 2.n 2.59 ~41
38.1 1.47 2.5 3,68 1.29
~" 3)2 12 428 4,14 3,81 3.62 3)7 3,18 3 ! 2.88 2.78 2.6 2,42 ~
44,45
SO.B
1.4S
1.16
2.46
[,97
3.62
~9
1,08
1,16 '"
'"
2.7
~91
14

16
4.06 3,93 3,62 3.44 3~ 3,02 2.85
l 2.14 2.64 2,47 2.3 2,13

63.5 1.23 2.09 3.08 1)4 2,11 3,1\ 20

3.9
2.62
3,76
3,49
3...
3.23
3.3
3.06
3.06
2.84
2,88
2,67
2.72!
2,53 i
2.61
2,43
2.52
l.l3
2.37
22
221

16) 1.26 ~14 3,14 1.29 ~2 3.23 2S 3,36 3)4 2.99 2,83 2.63 2.48 2,36 i 2.26
88.9 1,21 2,0S 3,01

101,6
114,3
1.08
1.12
2.90
~ . l
l
2,70
3.05
JO
3S
40
3,16
3,01
2.88
3.05
2.9 .
2.77
2,82
2,67
2.56
2.68
2,53
2,42
'
'"
2.36
2.25
2.341
2.22
2.24

21 Elcmc:nti suoj~1a
 8. Remenski i lanani p1;ijenosnid 8.4. Lan&mi prijenM 323
322
Najpovoljnije je ako se poklapaju vrijednosti vijeka trajanja L" spojnica,
povrinskcg tlaka u zglobovima (260) valjaka i zglobova. To e se praktiki vrlo rijetko moi ostvariti. Ni u kom
sluaju ne smije ni jedan od triju vjekova trajanja leati ispod eljenog za
p., U N/cm~ postojei povclinski dak u zglobovima. lanac. .
F0 u N ukupna vuna si1a prema jednadbi (256},
A u cm 2 povrina zglobova prema tablici 106,
y znaajka udara prema tablici 116. stcana 318.
Zupasti !aud
S izraunatim povtiinskim tlakom p, oitava se sa slike 337 znaajka
vijeka trajanja w u :zavisnosti od naina podmazivanja. Oitanu vrijednost w Za zupaste lance ne postoji standard prema kojem se proraunava.
usporeuje se sa: Zupasti lanci proraunavaju se kontrolom statike i dinamike sigurnosti:

znaajkom zg/oba w0 =t" l. (261)

w0 znaajka zgloba za vijek trajanja 4= 15000 h. statiluz sigurnost (262)
t., faktor brzine korab.lanca prema tablici 122.
i-v faktor pula trenja prema tablici 123.
dinamika sigurnost (263)

F u kN lomna sila lanca~ tablica 107. strana 305,

Fa u kN ukupna vuna sila premajedn.adbi (2.56). pri emu se potrebne velilne
uzimaju iz tablice 107,
< fa,lctor udara prema tablici 112, strana 314.

Jednadbe (249) i (251) do (256) vrijede i za zupaste lance. Vijek trajanja

lanaka moe se proraunati na isti nain kao i za valjkaste lance, jer u
troenju ne bi trebala da postoji nikakva razlika. Preporuljivo je posavjeto-
vali -se s proi:?voaima lanaca.
Kao silu koja optereuje vratilo (vidi sl. 304, str. 280) moe se uzeti za
sve vrste lanaca da je FA"" 1,5 F, ako F znai vunu silu prema jednadbi (254).

Tablica 123. faktor puta trmja !,. m Zllobove lanc:a pmn.a Dr~f8195 (prijecUog)

Broj Pti~ Broj mbi;.malog lano!:anik:a z,

<~mjer ~
'""""
X l
" ll
" " 21 23 25 38
" S1

l O,S1 0,04 0.(11 ~14 0,76 0,79

"' 2 0,63 0,7
Slika 337. Znaajka vijeka
trajanja w u zavisnosti od
povrinskog tlaka u zglobu
,. l
2
....
1),76
0,71
0,85
0,83
~.,
....
0.98
on
l,OI
....
1.04
097 l,l2

0,79 0_.88 0$$

Pv i od naina podmaziva~ ' IPI

.... ....
nja pccma DIN 8195 za l 0,71. 0,87 (!,9) l !.Ill 1,117 1.1 1,26 1,33 1.44
valjkaste lance 100
2
''
0,85
OI>?
l,Ol
1,07
1,1
1,14
1,14
l,lS
1,17
1.22 ~
1,25 '"'
Oekivana vrijednost vijeka trajanja L" :za zglobove dobiva se pri odnosu
1).9).
'"' '"' 1,17

znaajki: .,.
l
l
op?
1,07
1,09
l~
1,17
1,29
,_,..
1,26
..., .....
l~
1,43
1.34
l.47
1.3&
1$1
l .SS
1,74
1.67
l .o< ....
1$1

' !,ll 1,25

'"' ,,.,,
~' 1.<7 ],81

wfw0 =0,67 0,8 l,O 1,15 1,44 2.01

2000h '
7
1,14
1,17
1,28'
),.:u
1,37
1,41
1.41 l ,Sl
'"
L" =50000 30000 15000 10000 5000 '
324 9.1. Osnove
325
9.1.2. Zakon OZllltljenja

Prijenosni omjer je odnos brzine vrtnje nl ili kutne brzine w, malog

zupanika prema brzini vrtnje n2 ili kutnoj brzini w2 velikog zupanika:
9. ZUPANI PRIJENOSNICI

9.1. Osnove
9.1.1. Vrste i oblici
Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo pomou tzv.
veze oblikom, koju u ovom sluaju ini zahvat zubi. Zupanim prijenos~i
a}

l -

cima nije prema tome potreban poseban prijenosni element kao kod remensk!b.
(remen) i lananih prijenosnika (lanac). Ako se u sprezi nalaze dva ili vie zupa
/J) l:==--
nika. govori se o prljenosniku. Razlikuju se prijenasnici sa stalnim prijenosnim
omjerom (npr. izmeu pogonskog i radnog stroja), menjai brzina, kod k~jih s~
dovoenjem u zahvat razliitih zupanika prijenosni omjer moe mtJenJall
(npr. alatni strojevi i motoma vozila), razdjelni prijenosnici za istodobni pojl~n
vie vratila (npr. vievretenske buae glave). Prema meusobnom polozaJU
osi vratila mogu zupanici imati slijedee oblike:
L e/nici, kod paralelnih vratila (sl. 33Sa), .
2. Ozu/mice, kao beskonano veliki elnici za promjenu okretnog gibanJa u

l.
pravocrtno (sl. 338b),
3. Stonic~ kod vratila koja se sijeku (sl. 338c), dl
-
--
4. Vijani zupanici, kod mimosmjemih vratila (sl 338d),
5. Puevi i puna kola kod mimosmjernih vratila (najee pod pravim kutom)
(sl. 338e~ -

l ~

tl

Slika 339. Slika 340. Slika 341.

Slika 339. Ob_lici bokova na elnicima (ptjkaz.aoi na ra.zvinutom cilindrinom pla!itu)
a) ravni zub1; b) pomaknuti zul>i; e} kosi zubi; d) strelasti zubi~ e) luni zubi
Slika 340.. Oblici bokova na stonicima (prikazani na razvinutoro platu stoca:)
a) ravni zubi;. b) kosi zubi; e) spiralni :zubi; i) evotventni zubi; e) luni zubi
Slika 338. Osnovni oblici zupanika ~lika 341. Kin~tske Kruiuce i tijihove obodne brzine. Trenutna t9(:b dodira bokova
a) elnici; b} ozubnica; e) stonici; d) vijanici; e) pu! i pufno kolo

Prijenosni omjer (264)

Prema toku uzdunih linija bokova razlikuju se po DIN 968 (JUS M.Cl.O 12
i 013):
l. Ce/nici s ravnim, stepenastim, kosim, stre/astim i !unim zubima (sl. 339),
2. Stonici s ravnim, kosim, zakrivijenim evolventnim i zakrivijenim lu'nim zubima
(sl. 340).
Prema najnovijim ISO i DIN propisima treba prijenosnom omjeru i
dodati negativni predznak ako je smjer vrtnje jednog zupanika suprotan
SmJeru vrtnje drugog Qijevo i desno~ U ovoj knjizi prijenosni omjer i imat e
uvijek pozitivan predznak.
326 9. Zuploni prijenomlci 9.1. Osnove 327

Omjer broja zubi (kinemacski omjer) u=z,)z 1 (265) Komponente brzina u smjeru okomk:e na tangenlu (N) v, 1 i ~ 2 moemo
z 1 broj zubi malog zupanika,
promatrati kao obodne brzine na radijusima '' i 'z Prema tome je v, 1 =
z;r broj zubi velikog zupanika.
=r 1 m 1 i v" 2 =r2 ro 2 Budui da mora biti t>" 1 =v. 2 , moralo bi biti ' ru 1 =
=r., >2 Sa i=ro,Jw2 proizlazi da je i i=r.,fr., =r~2 /r~ 1 Osim toga je i=
Da bi prijenosni omjer ostao u svakoj fazi okretnog gibanja konstantan, =r.."
2/r."" prema. tome mora bili i r'wz/t'wl =r.",)r." 1 Iz toga proizlazi da
potrebno je da bokovi zuba imaju odredeni oblik. Bokovi zuba u zahvatu pr~enosni omjer i inoe biti konstantan samo onda ako se toka C' poklapa
moraju, naime, za cijelo vrijeme trajanja zahvata da budu u meusobnu dodiru
i da valjajui se jedan po drugom ostvaruju gibanje. Budui da su bokovi
zakrivljeni, oni se, promatrano u ravnini crtanja, dodiruju u pojedinim tokama
(sl. 341). Prema zakonima kinematike dva tijela, koja se kreu razliitim
brzinama, ostaju u dodiru samo onda koda njihove komponente brzina okomite
na tangente trenutnih toaka dodira (tzv. normalne komponente) imaju isti snifer
i ako su meJ.usobrw jednake. To znai da se vektori normalnih komponenata
brzina u svakoj fazi gibanja moraju meusobno poklapali.
Zupanike predstavljamo sebi najprije kao glatke cilindre, kao cilindrine
tarenioe tarnog prijenosnika, kod kojeg pogonski cilindar trenjem bez klizanja
prenosi gibanje na gonjeni cilindar (gonjenu tarenicu). Cilindri se valjaju
meusobno jedan po drugom bez klizanja i puzanja Na ovim cilindrima,
kinemarskim cilindrima kako ih nazivamo, zamiljamo da su sada naneseni
zubi (sl. 341). Openito povrine koje se kod tarnih prijenosnika meusobno
valjaju nazivamo povr~inama valjanja, a kod zupanika bile bi to kinenultske
krunice w1 i w2
Dvije kinematske krunice dodiruju se meusobno u kinematskom polu C,
koji lei na spojnici centara spregnutih zupanika Budui da se kinematske
krunice meusobno valjaju bez puzanja, imaju jednake
obodne brzine (266)
v... u mrs ol.xldna brzina kinematskih krunica
d.., 1 , 4.,.1 u m promjeri kinematskih krunica
n 1, n 2 u s- 1 brzine vrtnje zupanika.

Iz gornjeg proizlazi
prijenosni omjer (267)

Na sl. 342 prikazani su namjerno nepravilno oblikovani zubi zupanog

para. Bokovi tih zupanika dodiruju se trenutno u toki B (toka F 1 na boku l
!lt
dodiruje se s tokom F 2 na boku 2 u toki B). Zupanik l okree se kutnom
brzinom ru 1 , zupanik 2 kutno m brzinom w 2 T oka F, kree se obodnom Slika 342 OdnoSi brziila pri dodiru dvaju namjerno pogremo oblikovanih bokova
211~g para
brzinom v1 =w 1 R 1 , toka F 2 obodnom brzinom v2 =w2 R 2 Oba vektora
brzina okomita su na radijus-vektora R, i R 2 Zbog kontrole uvjeta dodira
povui e se kroz dodirnu toku B tangenta T koja tangira oba boka, a na nju S kinematskim polom C, odnosno kada je Tw1 =rwt i Tw2=Fwz. Samo U tom
okomica N. Obedne brzine v1 i v2 rastavljaju se na komponente, u smjeru sluaju moe biti v" 1 = v. 2 Ovaj kinel!llltski preduvjet donosi zakon ozubljenja
zajednike tangente (T) vu i v, 2 i u smjeru zajednike okomice na tangentu
koji glasi:
(N) v" 1 i v. 2 Budui da je, prema slici, v.,< v. 2 nije ispunjen uvjet da bude Okomica na lilngeniu trenutne toke dodira dvaju bokova mora prolaziti
su
v,,= v,,! Bokovi prema tome pogreno oblikovani. kroz kinematski pol C.

.. ,.
328 9.
9.1.3. Dodirnica bokova, zahvatna linija (dodimica profila)
Zakon ozubljenja zahtijeva da se odrede kinematski ispravno oblikovani
bokovi. Sl. 343 a pokazuje proizvoljno oblikovan bok l zupanika l. Na njemu
je uzeta proizvoljna toka F 1 i kroz nju povuena tangenta T i okomica na
tangentu (normala) N. Normala N sijee kinematsku krunicu w1 u toki W 1
Ako zamislimo da se zupanik l okree udesno, onda se kroe i bok l s tokom F 1
u smjeru strelice udesno prema toki B, a toka W 1 prema toki e. Budui da
okomica na tangentu u trenutnoj toki dodira toeka wl i mora prolaziti e tada toka na zahvatnoj liniji, koja se poklapa sa kinematskim polom e,
kinematskim polom e, toka B je obavezno toka dodira s odgovarajuim
bokom zupanika 2. To znai da je toka B zajednika toka za oba boka!
....l
2
Slika 343. Pronalaenje suprotnog boka ako je oblik jednog boka zadan
Ako sada zamislimo da smo oba zupanika okrenuli za istu vrijedoost
natrag, pomie se toka iz kinematskog pola C zupanika l prema W 1 ,
a zupanika 2 prema W 2 Lukovi CW 1 i CW2 moraju zbog meusobnog
valjanja kinematskih krunica w1 i w2 biti jedoako dugi. Traena toka F 2
suprotnog boka mora od toke W2 biti udaljena za a, kao to su i meusobne
udaljenosti toaka B od C i F 1 od W 1 , jer se sve tri spomenute duljine a
moraju poklopiti kada toke F 1 i F 2 dospiju u toku B. _ linije na temeljnoj ~ci na dijelu luka N 2 B2 ~~;,. Time je dio pravca
Provedemo li ovakvu konstrukciju za vie toeka zadanog boka F 1 dobit
emo vei broj toeka F 2 Spojimo li tako dobivene toke, dobivamo traeni
suprotni bok 2, koji u svakoj fazi dodira sa zadanim bokom F 1 ispunjava
zakon ozubljenja (sl. 343 b).
Ako spojimo sve dodirne toke B, u kojima se dodimju bokovi, dobivamo
zahoocnu liniju (dodirnicu profila) g. Prostorno gledano, dobivamo povrinu
zahvata. Zahlllltna linija je apsolutna putanja dodirne to/u!.
S druge strane dodirna toka putuje i uzdu boka. Na taj
predstaJJljaju relativnu putanju dodirne toke.
9.1.4. Evolvemno ozubljenje
Iz 9.1.3. proizlazi da jednom zadanom boku pripada posve odreen
suprotan bok i odreena zahvalna linija. Obrnuto, zadanoj zahvatnoj liniji
pripada odreen par bokova. Zbog unifikacije, a i zbog izrade, pokazalo se
korisnim da se zahvatnoj liniji dade odreen oblik.
Ako se zahvalna linija g sastoji' od dva kruna luka dobivamo cikloidno
ozubljenje, iji su. bokovi cikloidno zakrivljeni. Radi tekoa u izradi, a i
Zupani prijenosllf:c:i 9.1. Osnove 329
nekih drugih nedostataka, ovo ozubljenje nema znaaja u strojogradnji, pa je to
razlog da o njemu nee biti ovdje govora.
Ako je zahvatna linija pravac dobivamo evo/ventno ozubljenje. Kut koji zah-
valna linija zatvara s tangentom u kinematskoj toki e
nazivamo kutom
zahvatne linije (kut dodirnice profila) ct. Radi toga !ito je zahvalna linija
pravac ona je ujedno i okomica na tangente svake trenutne toke dodira.
Zahvalna linija tangira temeljne kru*niC<? b1 i b, u tokama N 1 i N 2 (sl 344a i b).
Ako se prema slici 344a zahvalna linija g2 valja po temeljnoj krunici b 2 ,
opisuje evolventu. Tako dobivena evolventa je bok zupanika 2 i to njegov
tjemeni i podnoni dio, ako je valjanje zahvatne linije po temeljnoj krunici
~ rup(Onik r
b)
Slika 344. Evolventno ozubljenje: a) nastajanje boka na zupaniku 2; b) nastajanje boka na
zupaniku l
bilo ogranieno prema gore tjemenom krunicom a 2 , a prema dolJe temeljnom
krunicom b 2 Na sl 344a pokazana je toka F 2 dobivena valjanjem zahvatne
CN 2 ~g 2 postao dulji za duinu !;,. l! tom sluaju okree se generatrisa
(roditeljica) F2 B,~p2 =g2 +!;, momentalno oko toke B2 , tako da je ona
ujedoo normala u toki F 2 (okomica na tangentu u toki F ,).
Zamislimo da se zupanik 2 okree ulijevo, kako to pokazuje strelica,
sve dotle dok se ne poklope toke B2 i N 2 ; tada e se p2 poklopiti sa zahvatnom
linijom. Toka F2 poma1da se prema toki B. Iz toga proizlazi daje put BC= b".
U toki B mora, prema tome, F~ doi u dodir s odgovarajuom tokom
nain bokovi suprotna boka.
Bok zupanika l nastaje istim postupkom valjanja zahvatne linije po
temeljnoj krunici b 1 (~ 344b). Na slici. pokazana toka F 1 dobivena je
valjanjem zahvatne ~ie pu dijelu luka N 1 B 1 =h. Na taj je nain pravac
N,C~g, krai za ;!uinu b", tako da .je generatrisa BtF 1 =p1 =g,-b".
Zamislimo sada da se zupanilc l okree udesno, kako to pokazuje strelica,
sve dok se ne poklope toke B1 i N 1 ; leat e p 1 na zahvatnoj liniji, a toka F 1
pomaknut e seprema toki B. Budui da su tameljne krunice proporcionalne
kinematskim, zakrenule su se obje kinematske krunice pri okretanju za
jednake duljine lukova b" (sl. 344a i b). Na taj se nain toke F, i F 2 moraju
dodirnuti u toki B, to je dokaz ispravnosti konstrukcije.
330 9. Zupani prijenosnki
9.1. Osnove 331
SL 345 prikazuje evolventni zupani par. Od temeljnih krunica b do
podnonih krunica f bokovi se mogu proizvoljno oblikovati, jer ti. dijelovi Ozubnicu treba shvatiti kao zupanik s beskonano.mnogo zuba, P.rem~
se sama ozubnica izrauje samo s ogranienim brojem zuba. PnJe_nosm
boka ne ulaze u zahvat. Meutim, ti dijelovi boka ne smiju oteavati zahvat omjer prijenosnika s ozubnicom prema jednadbi (265) na str. 326 lZilOst
U periodu zahvata od toke A do C u dodiru je tjemeni dio boka A2C
zupanika 2 sa podnonim dijelom boka F 1C zupanika l. U periodu zahvata
u=ro.
od toke C do E u dodiru je qemeni dio boka CA 1 zupanika l s podnonim
dijelom boka CF2 zupanika 2. Pri obrtnom smjeru gibanja put zahvata
(dodimica profila) je zrcalna slika puta zahvata AE.
Radijulii zakrivljenja obaju bolwva p1 i p2 razliiti su u pojedinim tokama
dodira, osim u jedooj toki
Na zupaniku 1 oznaeni . su sa r desni bolwvi, a sa l lije'?' !J?kovi.
Za dani smjer vrtnje su desni bokovi zupanika l radni bokovi koJI uvjetuJu
prijenos sila.

Slika 346. Zupani par s ra\lnim i evol\"tntnim hokovima (ozubnica kao standardan profil}

S poveanjem kinematske krunice moe se ii i dalje u negativno podr~je,

pa zupanik s vanjskim ozubljenjem prelazi pr~ko. ozubruce ~ zupa~1k s
unutarnjim ozubljenjem. (sl. 347). Time bokovi dobt~aj? oblik uzubme vanjskog
ozubljenja, a uzubine oblik zuba vanjskog ozubljenja.
zufl(tmik z

zuptanill Z _;;...-'-~
IP'Jeni
Slika 345. Evolventno ozubljenje u zahvalu
a radni bok r desni bok; l lijevi bok; w kinematske k:ruf.nire; b temeljne krunice;
' fponome k:ru!nloo: a tjemene kru!ni<e
'
!'-1.5. Ombljenje s ravuim bokovima i lllllltllmje oznbljellje
Ozubnica (zupana letva) je vijenac elnika s beskonano velikom kine
matskom krunicom. Kinematska krunica je prema tome pravac; prostorno
gledano to je zapravo kinematska plohn. Prema DIN 868 (JUS M.C~.O~l)
takva se ozubljenja nazivaju ozubljenja s ravnim bokovima (plosnato ozubljenJe).
Kod evolventnog ombljenja postaje u tom sluaju i temeljna krunica besko-
nano velika, a isto tako . i radijusi zakrivljenja bokova, pa i oni postaju
pravci (sl. 346). To je ~sebna _predu~ jer se s jed_nostavn~ alatima s ravnim
bokovima moe ozubtti svakt zupanik s vanjskim ozublJenJem. Zbog toga
upotrebljava se profil ozubnice kao standardni profil (DIN 878, JUS M.CL?16)
za sve zupanike. Zupanici s vanjskim ozubljenjem moraju se sprezali sa
standardnim profilom. Kut zahvatne linije (kut dodirnice profila) standardiziran
je sa tt=20'. Kinematska linija standardnog profila naziva se srednja linija
profila MM.
<
- -
Slika 347. Unutarnje evolventno ozubljenje
Zbog negativnog zakrivljenja u odoosu na vanjsko ozubljenje, ~roj zuba.
unutarnjeg ozubljenja dobiva negativan predznak. Tako pre_ma ~-nadb~
(265) na str. 326 prijenosnik s unutarnjim ozubljenjem ~a negativan pnjenosm
omjer broja zubi u. Na primjer, za z 1 =20, z2 = -60 btva u=z,}z, = -3.
9.1.6. Valjanje i. klizanje bokova
Prilikom zahvata zubi ne dolazi samo do meusobnog valjanja bokova
nego i do meusobnog klizanja bokova (sl. 348a). Toke bokova F, .i F~
doi e u meusoban dodir. u toki A, a toke Fi i Fi u toki B. Iz toga protzlazt
da e za to vrijeme dio boka f1 biti u dodiru s dijelom boka f2 Budui da su
oba ova dijela razliito duga, razlika duljina je put klizanja. Krai dio boka
 332 9. Zupfani prijenosnici 9.1, Osnotut 333

bit e jae istroen. Specifino kliZanje 1: oznaava razliku brzina klizanja

v, (tangencijalnih komponenata brzina) pojedinih toaka dodira bokova, u -'E .., ....
Tllbllar. 124 St.llndatd!\1 moduli u mm

'"' Q,IG 0,12

pmt111

0.16
DIN 7Sll

o;ro ,." 0.3 l 0,4 ~ ...

,.
0.7
. . ... ' l .lS
odnosu na tangencijalnu komponentu brzine odgovarajue toke promatranog
zupanika (sl. 348b)

r - vll-vtl r _vu_-V,t
"' IS
. . , om'
~ us
2
..., '-'
0,

2,7~
l 0,11'
! J,S
....
~
'
(l'.!i
'
(1,22
'
0,211 ' 0,3$

' 'l
10 ! 12 "
!~.45 o,ss
'" ,. .
..,
0,'15
2S
,..,
., ,.
31
"
l.llS l.J'15

;r---- .,---- l.2S

'' '" 7 ll. : 14
" 22 36
"
"" "2
a) Tahl~ ll4a SWM!ardnl mo<Mi n mm piTUIIi JUS MCI.CU

Sundardni modul u mm

l m l 11 Ill l ll l 111
'
~ ~
12 i
l
4 3,75
"
'-" '' l "
i

i
1...!15
' " :
u ss
SHka 348. Valjanje i klizanje bokova ,, "'
o) dijelovi bokovaf1 if2 koji se meusobno dodiruju za vrijeme zahvata od A do B;
!.'15
12 :
b) tok tangencijalnib komponenata bt.rina v11 i vll za vrijeme do dim od F1 i F 2 u A; 7 2S
e) tok specifinog klizanja radnog boka 2 ' '

Na slici :i48c prikazan je tok specifinog klizanja boka 2 Negativno

'-" "' i
specifino klizanje podnonog dijela boka je nepovoljno. Stvarno se podnoni
'-' "
,.,"
dijelovi bokova najvie i troe. Zbog jednakih komponenata tangencijalnih
brzina na diobenoj krunici, klizanje je tamo jednako nuli, pa teoretski
ne bi smjelo biti ni troenja. Veliki kutovi zahvalnih linija i male visine
' J ;lS
10

ll . .
36

zuba smanjuju troenje.
9.1.7. Nulti elnici i nulti prijenosnici (s ravnim :mhima), zraIIOst inneclu zuba
Razmak od zuba do zuba mjeri se na diobenoj krunici promjera d
(sl. 349). Kinematske krunice identine su s diobenim krunicama. Govorei
o NULTIM zupanicima eli se zapravo naglasiti da je razlika izmeu diobenih
i kinematskih krunica jednaka nuli! Ova konstatacija odaosi se na izradu
ozubljenja. Pokazat emo da i kod NULTIH zupanika ne mora pri sparivanju
l
s nekim drugim zupanikom doci bezuvjetno do poldapanja diobenih i kine-
matskih krunica. Prema DIN 870 (JUS M.CL012) definiranje pomou osnovnog
(standardnog) profila (vidi i sl. 346) pojam NULTIH zupanika na slijedei
nain: NULTI zupanici su oni kod kojih srednja linija osnovnog (standardnog)
profila tangira diobene krunice (u kinematskompolu C). Prijerwsnik s NUL-
TIM zupanicima naziva se NULTI prijerwsnik.
Pod korakom p podrazumijevamo razmak od zuba do zuba mjeren na
diobenoj krunici (sl. 349). Opseg diobene krunice mora biti jednak umnoku
z p, .ako z omaava broj zuba. Opseg ~iobene krunice jenak je takoder
UQllloku d 1t. Prema tome z p=d n, a pfx=dfz. Ovaj odnos pf1t nazivamo
modul m. Modul je prema tome poredbeni pokazatelj

modul m=!!.";~ (268)

" z
Kao dio diobenog promjera modul se moe shvatiti i kao korak promjera.
Moduli su standardizirani (tablica 124). Da bi broj alata za izradu i mjerenje
bio ogranien na minimum, redu l treba dati prednost pred redom 2.
Iz prednjeg slijedi:
Slika 349. Karakieristlne ve1iine felnika s ravnim zubima korak p= m" (269)
334 9. Zupllni prijenosnici 9.}. OsMve 335

promjer diobene krunice (270) Iz proizvodnih razloga moraju za razmake osi biti predviene tolerancije
p u mm korak. medusobnog poloaja osi (DlN 3994, JUS M.Cl.036).
rn u mm modul (tablica 124 i 124a).
d u mm promjer diobene krunice.
z broj zuba.

Na sl. 349 prema DIN 3999 i prema ISO/R 701 (oznake za ozubljenja)
kod NULTIH zupifanika (oznake JUS M.CLOII i 012 iz 1958. g. nisu jo
prilagoene oznakama ISO) oznauje:
d promjer diobene krunice,
d. promjer tjemene krunice,
dr promjer podnone krunice,
d" promjer temeljne krunice,
h ukupnu visinu zuba,
h. tjemenu visinu zuba,
h 1 podnonu visinu zuba,
h, zajedniku visinu zuba zupanog para,
p korak,
p, korak zahvata =p cos a, 1----------- a. - - - - - - - - - 1
s debljinu zuba, Slika 350. Zranost, raxmak osi
e irinu uzubine,
tt standardni kut zahvatne linije =20 (kut nagiba profila osnovne
ozubnice), 9.1.8. Grllllil!ni broj zuba nultih l!elnika s ravnim mbima
< diobeni korak, GIOdaao relativno, jedan zupanik krui oko drugoga kao !Ito planeta
b irina zuba. krui oko Sunca (zamiljeno je da jedan zupanik stoji). Vrina toka na tjemenu
Ako su debljine zuba zupanog para jednake, moraju teoretski irine uzu- zuba zupanika koji krui. opisuje relativnu putanju vrbv zuba u uzubini
bina bit! jednake debljini zuba. Zbog proizvodnje i pravilne funkcije mora zupanika koji stoji (sl. 351). Apsolutna putanja vrine toke je tjemena krunica.
izmeu onih bokova preko kojih se ne prenosi gibanje postojati bona zrabiost j Za zahvat zuba ne upotrebljava se cijeli podnoni dio boka. Evolventa
(sl. 350). na boku zuba i onako poinje tek nd temeljne krunice, koja lei izvan
Normalni zupanici imaju tjemenu visinu zubv h.= m. Podnona visina mora podnone krunice. Dio izmeu temeljne krunice i podnone krunice ne slui
biti neto vea, da se ne bi dndirivale tjemene i podnone krunice. Zranost za prijenos sile i gibanja i moe se prema tome proizvoljno oblikovati.
izmeu tjemene i podnone krunice naziva se tjemena zranost e. Ona moe
varirati izmedu 0,06 i 0,26 m. U pravilu iznosi c"'0,2 m, tako da je podnona
visina zuba h1 =1.2 m.
Prema sl. 349 i 350 za vanjske i unutamje NUIIE prijeoosnike iznosi
promjer tjemene krunice d.=d+2h. (271)
promjer podnone krunice d,=d-2h, (272)
promjer temeljne krunice d"=d. cos" (273) Slika 351. Relativneputanj vdnih toaka zuba
m
NUli! razmak osi a=r, +ro=2(z, +zz) (274) Meutim, logino je da tako oblikovan prijelazni radijus ne smije presijecati
relativnu potanju vroe toke zuba. Ra(ji smanjenja zarez:nog djelovanja treba
Buduida broj zubi zupanika s unutarnjim ozubljenjem z2 mora biti prijelazni radijus da bude to vei
negativan, moraju i promjeri biti negativni. Na primjer d 2 =m z 2 = -5 mm 20= Ukoliko bi toke dodira A ili E pale izvan toaka N, ili N 2 , u kojima
= -100 mm, d.,=d 2 +2h.=-100mm+2 5rnrn= -90mm. zahvalna linija tangira tenieljne krunice, putanja vrha glave velikog zupanika
336 9. Zupani prijenosnlcl 9.1. Osnove 337

presijecala bi dio aktivnog dijela podno~a boka malog zupanika u blizini
temeljne krunice. Ova se pojava naziva podrezivanje. Na slici 352 prikazana
je podrezanost dobivena alatom u obliku ozubnice.
Ako je z 1 <z, potrebno je izvriti skTaenje glave zupanika s unutarnjim
ozubljenjem.
Ogranienost broja zubi prema dolje jedan je od nedostataka evolventnog
ozubljenja. Vei kut zahvatne linije snizuje granini broj zuba, no moe
dovesti do zailjenos!i vrha zuba, ak i ispod tjemene krunice (sl. 353).

ffi i'
mit\ fi\+ ft\:
J
'
o
.
'
iJO
l
'
Slika 353. Utjecaj kuta zahvatne linije na oblik zuba
4/P
.!
9.1.9. V-elnici i V-prijenosuici s ravnim zubima
Za razliku od cikloidnog ozub!jenja, evolventno ozubljenje je neosjetljivo
na poveanje osnog razmaka. Jedino se time mijenja kut Z>i;hv~tne linlje,
postaje vei i naziva se pogonski kut zahvatne linije (kut dodtrmce p~oftla)
<Xw ><X (sl. 354a). I kinematske krunice se poveavaju na promjere d'!', t dw 2 :
Slika 352. Nastajanje podrezanosti kod evolventnog ozobljenja
Premda se kinematske i diobene krnnlce vie ne poklapaju, a tjemene 1
bone zranosti se poveavaju zbog razrnlcanja zupanika, zahvat zubi je i
nadalje kontinuiran i bezprijekoran. , .
Podrezanost se moe smanjiti poveanjem broja zuba malog zupanika. Ovo svojstvo koristi se za tzv. pomak profila. Poveanje razmaka OSI
Na taj nain odmie se sredite malog zupanika prema van, pa put dijela zapravo je razrnlcanje jednog, zupanlka od drugog, pa se tjemena i bona'
zahvata N 1C postaje dulji. Isto tako moe se poveanjem kuta zahvatne linije zraoost poveavaju. Da bi se tjemena zranost dovela na prvotnu mJeru,
izbjei opasnost podrezivanja. Iz toga proizlazi da je za odredenu veliinu mora se prema sl. 354 b pOveati tjemena krunica zupanika l. Nadalje
kuta zahvatne linije i za odreeni prijenosni omjer potreban minimalni, granini je potrebno produiti bokove do' nove ljemene krunice i pov~ti podn?ne
broj zuba z, malog zupanika. Teoretski, granini broj zuba za zupani prije- krunice. Da bi se izbjegla prevelika bona zranost svi lijevi bokoVI zupanika l
nosnik s ozubnicom, koji openito, oznaavamo kao rnlnimalan broj zuba moraju biti pomaknuti u smjeru oboda. Nakon tih mjera zahvat zubi je kao i
NULTOG vanjskog ozubljenja, iznosi - ranije, prije, razrnlcanja, bezprijekoran i pravilan. Ovaj pozitivni pomak profila
teoretski granini broj zuba z1 =2/sin2 "' {275) prua slijedee prednosti:
Kod <:<=20" je z,= 17. Praktiki se dozvoljava mala podrezanost, pa se
kod <:<=20 rauna sa Z"= 14. Ova mala podrezanost koju pri izradi ini alat
nije tetna. Naime, u radu zupanog para ulazi ve slijedei par zubi u zahvat,
prije nego to bi podrezani dio boka morao da radi. Podrezanost e biti
potpuno nekodljiva ako podrezani dio boka zuba ne ulazi uope u zahvat.

Praktiki granini broj zubi Z."'65 z, {276)

Kod prijenosnika s unutarnjim ozubljenjem preporuuje se oprez s obzirom

da je granini broj zubi zupanika s vanjskim ozubljenjem vei nego onaj z~ Z
dobiven jednadbama {275) i (276). Granini broj zubi kod a=20" i kod l
~
broja zubi z2 zupanika s unutarnjim ozubljenjem iznosi;
Zz=OO ~-80 ~-45 "'-35
i l
z8 =17 18 19 20 Stika '354, Pozitivni pomak prnfola: a) NULTI zupanik; b) V-PLUS zupanik
338 9. Zuplan; prijenosnici
l. Poveanjem kuta zahvatne linije smanjuje se opasnost od podrezivanja.
2. Poveanje debljine zuba u korijenu, tako da je mogue prenositi vee sile.
3. Poboljanje uvjeta klizanja bokova.
4. Mogunost prilagoavanja razmaka osi na odreene ugradbene zahtjeve.
Nepovoljna je poveana opasnost od zailjenosti. Zupanike s pomakom
profila mogue je izraivati odvalnim postupkom, alatima u obliku zupanika
i u obliku ozubnice, s time da se alat za odredenu veliinu odmakne od
izratka.
Mogu je negativni pomak profila, alro se smanji ijemelli promjer kola,
a alat za odredenu veliinu pomakne izratku. Pri sparivanju tako dobivenog
V-MINUS zupanika s NULTIM dobiva se pogonski kut zahvatne crte
!"w <"':.Negativni pomak profila poveava opasnost podrezivanja, a zubi posta-
JU tanjl.
NULTI, V-PLUS i V-MINUS zupanici mogu se proizvoljno meusobno
sparivati. Dobiveni razmak osi a odgovarat e vrsti i veliini pomaka profila
Prema sparivanju dobivaju se slijedee vrste parova (prijenosnika):
l. NU U'I parovi, ako sesparuju dva NULTA zupanika.
2. V-NUlTI parovi, ako se sparujejedan V-PLUS ijeda:.. V-MINUS zupanik,
a njihov razmak osi ostane nepromijenjen.
3. V-PLUS parov~ ako se sparuju V-zupanici ili jedan V-PLUS i jedan
NULTI zupanik, ali tako da razmak osi postane vei od razmaka koji
odgovara NULTIM parovima.
4. V-MINUS parov~ ako se sparuju V-zupanici ili jedan V-MINUS i jedan
NULTI zupanik, ali tako da razmak osi postane manji od razmaka
koji odgovara NULTIM parovima.
l>\'
/ . . prema. OINl%0
Slika 35:5. V-PLUS zupanik i standardni profil ozubnice
Pomak profila na zupaniku modula m= 1 oznaava se prema DIN 3992
i JUS M.Cl.012 kao faktor pomaka profila x. Stvarni pomak profila iznosi x m
(sl 355). Dimenzije V-zupanika izraunavaju se onda ovako:
promjer diobene krunice d= z m (277)
promjer tjemene krunice d,= d+ 2x m+ 2h, (278)
9.1. Omo~te 339
promjer p01fnone krunice d,=d+2x m-2h, (279)
promjer temeljne krunice d"=d :cos a; (280)
z broj zubi zupanika (kod unutarnjeg ozubljenja negativa~).
m u mm modul ozub!jenja (tablica 124 i 124a}.
x faktor poJl'illka profita.
h. u mm tjemenavisinazUba.upraviluJt.=m.
hf u mm podnonavisinazuba.upmviluhc=1.2m.
a u <> kut zahvatne linije NULTIH parova. u pravilu a=20~>
Kod pozitivnog pomaka i vrijednosti faktora pomaka x su pozitivne,
kod negativnog pomaka negativne.
Iz gornjeg dijela slike 356 moe se ootati koliko najnie smiju biti
~eliine faktora pomaka kod a=20 i <X= ts pri z<l4 odnosno 17 (<X=20")
1 z<25 odnosno 30 (ct=l5"), da bi bila izbjegnuta praktika i teoretska
mogunost podrezivanja. Pri tome je pretpostavljeno da se ozubljenje vri
alatom u obliku ozubnice. Veliina faktora pomaka mora leati ispod k;rivulje
oznaene kao granica zailjenosti (stvaranje zailjenog tjemena zuba). U donjem
dijelu slike dane su granine vrijednosti broja zuba za negativne pomake
profila.
_ Slika 356. Utjecaj pom~ profda na grani:Qe .vrijednosti broja zuba z~ i z., kod a=20"' i a= lS'
U DlN 3994 i 3995 standardizirano je tzv. O,=k>mbljeoje. To su zupanici
s pozitivnim pomacima s x=O,S.
U principu se fli.ktori pomaka profila x 1 i x 2 zupanika mogu birati
proizvoljno. Ne smije, meutim, izborom pomaka kasnije kod sparivanja
zupanika doi do smetnji .u zahvatu. To znai da u zahvatu smiju biti samo
evolventni dijelovi bokova zuba. Do smetnji u zahvatu moe doi nepovoljnim
izborom pomaka, bilo na podnoju malog zupanika l, bilo na podnoju velikog
340 9. Zupni prijenosnici 9.1. Osnove
341
zupanika 2 i to radi nedovoljnih duljina podnonih dijelova evolvente.
Smetnje se u takvom sluaju otklanjaju skraenjem tjemene visine glave.
Tjemene debljine zuba ne smiju biti ispod odreene minimalne veliine,
u pravilu s =0,4 m (vidi sl. 355, na str. 338). Isto tako ne smije biti smanjena
ni tjemena'zranost, koja u pravilu iznosi c=0,2 m (vidi sl. 350, na str. 335).
Slika 357 daje uputstva za svrsishodan izbor sume faktora pomaka profila
x 1 +xz u zavisnosti od zbroja zubi z 1 +zz. Linije Pl do P9 slue za oznaavanje
pojedinih svojstava ozubljenja. Za ozubljenja koja treba da su u odnosu na
nosivost i bunost dobro ujednaena, preporuuju se podruja P3 do P6.
O stupnju prekrivanja, koji se spominje na slici, bit e govora u poglavlju
9.1.10. na str. 343 .

l l/
,P"f ~U{oj ;v
'
e-

t
~ ,,'" lt
l"" Slika 358. Raspodjela sume faktora pomaka profila x 1 i x 2 na oba zupanika prema DIN 3992
(pri redukciji broja okretaja)
1\ .zo posebne~~ onda kada su tjemeni promjeri zupanika toliko smanjeni da postoji normalna
- tjemena zranost e> 0,2 m. To znai da tjemeni promjeri imaju veliine
' l l l
';'!x.}' 6,.;6a..tr",/~: zzo zoo. z. '3
dane jednadbama (286) i (287). Samo u donjem dijelu slike, oznaeno
1
vertikalnom rafurom, javljaju se smetnje u zahvatu Za to podruje bila bi
Slika ~57. Izbor sume raktora pomaka profila x 1 i x 2 prema DIN 3992 neophodna vea skraenja tjemenog dijela zuba. Zbog toga po mogunosti izbje-
ga vamo pomake profila toga podruja.
Podjela faktora pomaka profila x 1 i Xz vri se prema slici 358 (za reduci-
rane prijenosne omjere; za multiplikatore vidi DIN.3992). Na sl. 358 ucrtane
su linije sparivanja Ll do Ll?. One su tako odabrane da predstavljaju linije
jednake opteretivosti korijena zuba malog i velikog zupanika, odnosno linije
jednakih naprezanja u presjeku korijena zuba. Faktori pomaka x, i Xz treba
da budu tako podijeljeni da lee na istoj liniji sparivanja. U tu svrhu dan je
primjer sa z 1 =20 i Zz= 50 zuba:

Najprije se sa slike 357, za z 1 + z 2 = 70, odabere iz podruja P 5 x 1 + x 2 = 0,4. Na sl. 358

toka A dobivena je izO,S (z 1 +z 2 )=35 i0,5 (x 1 +x 2 )=0.2 Toka A lei na liniji L ll. Od toke A ide
se uzdu L ll,lijevo i desno do z 1 =20iz 2 =50i dobivaju toke A 1 i A2 Ordinate toakaA 1 i A2 su Slika ~59. Nastajanje dodatne boile zransti kod sparivanja V-zupanika (prikaz zranosti
x 1 =0,28 i x 2 =0,12 je preuvelian)
Ne padne li toka A na neku od linija sparivanja. treba kroz A povui liniju iji tok a) ~va V-PLUS zupanik; b) dva zupanika V-MINUS
odgovara blioj liniji sparivanja Iz tako povuene linije dobivaju se na isti miin toke A1 i A2

i
U srednjem, bijelom dijelu slika 358,nalazi se podruje u kojem se ne l Ako se dva zupanika sparuju u V-PAR, dolazi do dodatne bone zranosti
javljaju smetnje u zahvatu. Skraenja tjemene visine zuba u ovom podruju (sl. 359). Da bi se to otklonilo, mora se razmak osi posebno podesiti, tj.
nisu potrebna. U istokanom podruju nee doi do smetnji u zahvatu samo razmak osi mora biti manji nego to proizlazi iz sume faktora pomaka.

l
.l
342 9. ZupJmi prijenosnici 9.1. OS1Wve 343

Ovdje se zato uvode profila. Iz toga proizlazi da pomak profila na ve/ikam zupaniku ne donosi
x 1 +x 2 mnogo, osobito onda ako je broj zuba velik. Zbog poveanja nosivosti se u
fiaktor pomaka razma ka osi B=
- 2
Zt+Z2
(281)
specijalnim sluajevima, ako to stupanj prekrivanja doputa (vidi 9.1.10.), ide
naot=26 ili 28.
B NU U' I zupanici mogu se promatrati kao V-zupanici sa faktorom pomaka
B ">'-;r"==='=' (282)
' ~l+J3B profila x=O.
Ako je B, zadan, a da B treba izraunati, iznosi
B">'B,../1 +1B, (283) 9.l.l0. Stupanj prekr:iwnja
S izraunatim faktorom pomaka osi B" dobiva se jednadba za stvarno Zbog postizanja kontinuiranog okretnog gibanja, bez eventualnih prekida,
potreban razmak osi mora novi par zubi ui u zahvat prije nego to par zubi koji je u zahvatu izae
iz zahvata. To znai da mora postojati prekrivanje.
Jl..razmak osi av=(rt +rz)(! +B,) (284)
Kada prema slici 360 toka A na zahvatnoj liniji prijee put koraka
Ako ovako nastali dodatni razmak osi ne smeta, tj. ako pri istom smjeru zahvata p., slijedei par zubi ulazi u zahvat To znai da postoji prekrivanje
vrtnje ne doe do kolebanja okretnog momenta, pa time ni do dodatnih ako je put zahvata (dodimica profda) g.=g.+gr dulji od koraka zahvata p,.
unutarnjih dinamikih sila, moe se osni razmak izvesti u dimenzijama prema Radi toga oznaavamo kao prekrivanje proflW. ili stuponj prekrivanja odnos
jednadbi izmedu puta zahvata o. i koraka zahvata p" tj. e.=g,Jp,.
P-razmak osi (285)
Moraju se zapra vo izvoditi razmaci koji lee izmeu av 'i ap, tj.
a=av ... ap
Ako pomaci profila lee u podruju smetnji zahvata (istokani dio na sl. 358),
pa zahtijevaju skraenje tjemene visine glave, jednadbe tjemenih promjera su
tjemeni promjer d,. 1 =2a-d"-2c (286)
Slika 360. Prekrivanje profila
d.,=2a-d" -2c (~7) e. put zahvatA tjemena zupanilca 2;
g, pu\ zahvata podnoJ;ja zupanika;
a u mm utvreni razmak os~ g. put zahvata (dodimica profila)
du' i du u mm poduonipromjerzupanikapremajednadbi(279)nastr.339,
t: u mm potrebna tjemena zrilnost, u pravilu c=0,2 m. Iz geometrijskih odnosa proizlazi . stupanj prekrivanja za
S utvrenim razmakom osi a moe se izraunati pogonski kut zahvatne . vanjsko ozubljenje
linije <:~." iz jednadbe
(291)
p,
(288)
prijenosnik s ozubnirom
a osim toga /.2 m(l-x1)
2a 2
v r;1- rbl +--'-:-.-'-'
promjer kinematske krunice dw 1 (289)
u+ sm" (292)
d.d=2a-dw 1 (290)
u je kinematski omjer prema jednadbi (265) na str. 326. unutarnje ozubljenje

Treba obratiti panju da su za unutarnje ozubljenje z2 , u, a i dw 2 negativni!

v"r.'"',--~r;", -.Jr.2-,.;, -sin <l.". a
s. (293)
Kod z 2 =co (ozubnica) ne mijenja se profil ni pri bilo kako velikom pomaku p,
344 9. Zupani prijt:1wsnici 9./. Osnove 345

r.p r.1 u mm tjemeni promjeri zupanjka, okomitom na os vrtnje), nego u presjeku okomitom na uzdunu liniju boka
rbt~ rt>l u mm promjeri temeljnih krunica, (normalni presjek, sl. 363). Tom presjeku odgovara i standardni profil DIN 867,
r 1 u mm diobeni promjer zupanika 1. JUS M.CLO!S. Razlikujemo zato normalni profil s normalnim kutom zahvatne
u ~ kut zahvatne linije NULTIH zupanika, u pravilu a=10'.
pogonski kut lllhvatne linije Oednadfbo (288), na str. 342] kod linije <>" i eoni (boni) profil s eonim (bonim! kutom zahvatne linije a,><>".
"" u '
NULTIH parova ,..=a.
a u mm stvarni razmak osi (kod unutarnjeg oz.ubljenja negativan),
m u mm modul ozubljenja
x, faktor pomaka profila na z:upaniku I.
Pt: u mm korak zahvata = temeljni korak- pcos.:c=mnoosa.

Treba da je uvijek .~ l,l!

Ako je za prijenosnik koji treba projektirati broj zubi :zadan (odreen),
a modul nije jo izraunat, moe se pri proraunu stupnja prekrivanja uvrstiti
m= l. Naime, apsolutna veliina zupanika ne utjee na stupanj prekrivanja.

9.l.ll. Nisko i visoko ozubljenje

Pod pojmom zajednike visine zuba h" podrazumijevamo sumu visina zuba
mjerenu od kinematskih krunica obaju zupanika Kod NULTOG para s
visinom zuba lt,=m (vidi sL 349, str. 332) je h,= ho~ +il,2 =2m. Zajednika
visina zuba svodi se pomou faktora visine zuba y na standardni modul
(tablica 124 i 124a str. 333), pa je
zajednika visina zuba h,=2y m (294) Slika 361. Kut nagiba boka i kut uspo.. Slika 362. elnik s kosim zubima
na zupanog para elnika s kosim a) elo (bok); b) razvijeni diobeni cilindiir
Za elnike standardnog profila DIN 867 iJUS M.Cl.Ol5 je y= l. Ozubljenje zubima., mjereni na diobenhn cilindri~
ma. Zupanik 1 je desnohodan, a :zup--
sa y< l oznaavamo kao nisko ozubljenje, a sa y> l kao visoka ozubljenje. anik 2ljevohodan

9.1.12. Nolli elnici s kosim (helikoidnim) zubima '

Zubi elnika s kosim (helikoidnim) zubima zakoeni su prema osi vrtnje
za kut koji zatvara linija boka zuba na diobenom cilindru s osi vrtnje, a
naziva se kut nagiba boka zuba fJ. Ako se sparuju dva elnika s kosim zubima, Slika 363. Nonnalni presjek (oko-
moraju se nagibi bokova zuba poklapali u kinematskom polu. To znai mit na uedunu liniju boka) elnika
da oba zupanika moraju imati kutove nagiba bokova zuba, po veliini s kosim zubima
jednake, a po smjeru suprotne. Razlikujemo zato zupanike s desnim i lijevim
usponom (sl. 361).
Budui da su kinematske povrine zupanika zakrivljene, imaju i uzdune
linije bokova zakrivljenja u obliku zavojnice. Kod vrlo irokih zupanika
bili bi zubi, slino kao navoji na vijku, navijeni na diobeni cilindar pod
kutom uspo11a 7=90-p. elnici s kosim zubima nazivaju se zato i vijanicL
Slika 362 pokazuje pogled na elo elnika s kosim zubima i razvijeni plat
diobenog cilindra.
Celnici s kosim zubima mogu se izraivati pomou normalnih alata,
ako su oni pri izradi nagnuti prema izratku za kut nagiba boka fJ. Standardno
206 ozubljenje ne javlja se u tom sluaju u eonom (bonom) presjeku (presjeku
346 9. Zuplani prijenosnici 9./. Osnove 347

Modul koji se odnosi na nonnalni profil nazivamo normalnim modu/om m". kut nagiba b.oka fi tako da je e~"' l. Najee je fi::::8 do 25; manji kutovi
Modul odabiremo prema standardu (tablice 124 i 124a). Modul koji se odnosi ne donose nikakve prednosti, a vei izazivaju velike aksijalne komponente sila,
na eoni (boni) profil naziva se koje moraju biti uhvaene leajima.
eoni (boni) modul m,=mjcosp (295) Kinematski cilindar daje u nonnalnom presjeku (sl. 363) elipsu ija je kraa
poluos a=r., a dulja a,=rJcosp. Stvarni nonnalni profil javlja se samo na
Iz toga proizlazi da je normalni korak p.= m" n, e01ii (boni) korak kraoj poluosi. Svi ostah zubi su, radi zakrivljenja njihovih bokova, izoblieni.
p1 =m1 n, a eoni (bom1 kut zahvatne linije izraunava se iz jednadbe Na kraoj poluosi radijus zakrivljenja elipse iznosi r. elnike s kosim zubima
tan a,= tan r:t"}cos p (296) moemo radi toga zamisliti kao elnike s ravnim zubima i nonnalnim profitom,
kojemu odgovara standardni profil. Zubi s nonnalnim ozubljenjem nalaze se na
s nabrojanim veliinama mogu se izraunati (vidi sl. 362) fiktivnom diobenom promjeru s radijusom r. Ovom fiktivnom diobenom
promjeru odgovara i fiktivni broj zubi, naime
m". z
promjer diobene krunice d,=m,z=-- (297) fiktil'lli broj zubi z."" zfcos 3 fi (303)
cos fl
Fiktivni broj zubi mjerodavan je_za proraun graninog broja zubi kao
promjer tjernene krunice d,.=d,+2h. (298) granice podrezanosti. Za elnike s kosim zubima iznosi
promjer podnone krunice d,,=d,-2h, (299) prakiiki granini broj zubi - . . . . , cos' fi
-p-zjl: (304)
promjer temelJne krunice d1b=d1 cos a 1 (300) gdje je z~= 14 praktiki granini broj zubi NULTOG elnika s ravnim zubima
kod <X=20 [vidi str. 336 i jednadbu (276)].
N U II I razmak osi m" (301)"
a=r, 1 +r, 2 = --fi(z 1 +z 2 )
2cos
m" u mm normalni modul ozubljenja prema tablicama 124 i I24a. 9.1.13. V-<'!e1nici s kosim zubima
pu o kut nagiba boka zuba ozubljenja na diobenom cilindru.
I1D u mm tjemena visina zuba, u pravilu Ila =m.,, IzbOr i podjela faktora pomaka profila x 1 i x 2 obavlja se kao i kod
hr.u mm podnona visina zuba, u pravilu hr= 1.2 m..
eoni (boni) kut zahvatne linije prema jednadbi (296).
V-elnika s ravnim zubima (vidi str. 340) prema sl. 357 i 358. Umjesto
rudijusi diobenih krunica u eonom (bonom) presjeku, stvarnog broja zubi mjerodavni su fiktivni brojevi zubi z" 1 i z" 2 ! Treba
broj zubi _zupanika, kod unutarnjeg ozubljenja z 1 treba da ima prema tome uvrtavati za z 1 =z. 1 , a za z 2 =z. 2 Sa faktorima pomaka profila x
negativan predznak! dobiva se
Stupanj prekrivanja profila e. treba svesti na eorti (boni) presjek pa se promjer tjemene krunice_ d,.=d,+2xm"+2h, (305)
proraunava po jednadbama (291) do (293), s tim da se uvrtava r,=r,., r.=r,." promjer podnone krunice (306)
d,,=d,+2x. m"-2h,
IX=!Xa, ~=a;..., m=mn, rl =rtl i Pe=Ptc"
Najvei razmak izmeu poetne i krajnje toke linije boka (sl. 362) je luk eoni modul m1, ~oni kut zahvarnl! unije llt, proinjer diobene krunice d, i
sprezanja bokova g~=btanfi. Pri okretanju u smjeru strelice tjemena toka A.1 promjer temeljne krunice d.. , ostaj~ nepromijenjeni [jednadbe (295) do (297)
ulazi u zahvat, a toka A, je jo izvan zahvata. Tek nakon to pri okretanju .-. i (300)].
zupanika jedna toka na diobenoj krunici prevali put W 1 W 2 =btanfi, toka Svedeno na fiktivne zupanike, izposi .
A, ulazi u zahvat. Nakon to je toka B1 izala iz zahvata, toka B, nalazi se jo
u zahvatu. Toka B2 izai e iz zahvata tek nakon to je na diobenoj krunici faktor pqmaka razmaka osi. 8=2 xl +xl (307)
prevaljen put W1 W 2 =btanfi. Odnos izmeu luka sprezanja bokova btanfi i Zn l +Zn2
diobenog koraka p, je radi toga
Faktor pomaka razmaka osi B. izraunava se pomou jednadbe (282)
sl!lpanj sprezanja bonih linija e~= Op/p,= b tan fi/p, (302) na str. 342. Jednadbe razmaka asi tada glase
Zahvat elnika s kosim zubima traje prema tome dulje nego zahvat V-razmak. osi av.=(rll +r,z)+(rat +rnzJB,.. (308)
elnika s ravnim zubima. Budui da zub ne ulazi u zahvat istodobno cijelom
svojom irinom, nego postepeno toka za tokom, rad elnika s kosim zubima P-razmak osi a.=(rn +r, 2)+(X 1+x2) m, (309)
je osjetljivo tii od rada elnika s ravnim zubima. Zbog mirnoe rada bira se Stvarrii razmak osi moe se kretati izmeu a=av ... ap.
348 9. Zupani prijeno.fnici
Ako je u podruju moguih smetnji zahvata (istokani dio sl. 358) potrebno
skraenje tjemene visine zuba, treba izraunati tj"emene promiere d 1 i d
" 'J 13 182
prema jednadbama (286) t (287), na str. 342.
Ako se razmak osi odabire, izraunava se eoni pogonski kut zahvatne
linije pomou jednadbe r,l + r,2
cos ct,w=--- cos a, (310)
a
Promjeri kinematskih krunica d,w 1 i d,w 2 dobivaju se iz jednadbi (289) i (290)
na str. 342.
Granini broj zuba z;s, koji se kod pozitivnog pomaka jo jedanput
smanjuje, izraunava se pomou jednadbe (304). Pri tome se oitava z' sa slike
356, na str. 339. ' za izbor materijala, valja zupanike od preanih umjetnih smola sparivati
Stupanj prekrivanja . dobiva se analogno iz jednadbi (291) do (293)
na str. 343, ako se uvrsti za r.=r 18 , rb=t 1b, a=ettt o:w=a: 1w, r1 =r 1 i p =p .
Stupanj prekrivanja bonih linija Ep izraunava se pomou jednadbe' (30Zl.
Kod zupanika sa zakriv/jenim uzdunim linijama bokova (vidi sliku 339,
na str. 325 mijenja se kut nagiba boka zuba p kontinuirano po cijeloj
irini boka zuba, kao i kod elnika s kosim zubima.
Kod V-zupanika je p kut nagiba boka zuba na diobenoj krunici.
NU LT E elnike s ravnim zubima moemo smatrati V-elnicima s kosim
zubima sa P=0 i x=O.
9.2. Oblikovanje elnika
Pri izboru materijala za izradu zupanika treba da u prvom planu
lei ekono~nost. Pog_'?nski faktori, vijek trajanja, brzina vrtnje i snaga,
osnova su za IZbor matenJala Odreenu ulogu ima teina i raspoloivi ugradbeni
prostor.
:z:a obodn~ ~rzine do v= l m/s, u posebnim sluajevima i do 2mjs, dolaze
u obm zupaniCI od sivog i elinog lijeva s neobraenim zubima. Kod poljo-
privrednih strojeva radi ilavosti i otpornosti na udare, prednost imaju, zupanici
od remper lijeva. Kora od lijevanja je vrlo otporna na troenje, pa su lijevani
zupanici pogodni za prijenosnike koji su izloeni utjecajima praine, pijeska,
vlage i atmosferskim utjecajima. Kao primjeri upotrebe lijevanih neobraenih
zupanika bile bi rune dizalice, strojevi za dizanje, poljoprivredni strojevi i sl.
Takvi zupanici ne mogu se tono izraditi, pa moraju biti uzete u obzir
mogunosti veih greaka u koncentrinosti, koraku, uzdunoj liniji boka, profilu
boka. Pri veim obodnim brzinama dovele bi takve greke do neizdrivo buke i
do loma. Na visoko turane prijenosnike postavljaju se vei zahtijevi:
l. visoka otpornost na troenje (dug vijek trajanja),
2. ravnomjeran, tihi rad,
3. visoka dinamika izdrljivost zubi.
. Za ovakve zahtjeve dolaze u obzir zupanici s obraenim, odnosno prea-
mm zubuna. U odnosu na otpornost na troenje moe se dati ovaj redoslijed
materijala:
9.2. Obiikovanje bdnika 349
l. preane umjetne smole, 5. elini lijev,
2. sivi lijev, 6. konstrukcijski elici,
3. nodulami lijev, 7. elici za poboljavanje,
4. temper lijev, 8. elici za cementaciju.
M ali zupanik izrauje se obino od materijala boljih mehanikih svoj-
stava nego veliki. Mali zupanik, radi vee brzine vrtnje, ulazi, ee u
zahvat pa je to jae optereen.
Preane umjetne smole djeluju priguno, a otporne su prema vodi, kiseli-
nama i mnogim kemikalijama. Takoer su otporne prema kolebanjima tem-
peratura. Ako otpornost na koroziju nije svojstvo koje treba da je mjerodavno
s glatko obraenim zupanicima od metala U kemijskoj industriji nalazimo
i zupanike izraene od keramikih materijala, npr. pumpe za kiseline.
Visoku otpornost na troenje dobivaju zupanici izraeni od elika povrin-
skim poboljavanjem ili kaljenjem. Jezgro zuba mora ostati ilavo radi elastinog
preuzimanja udarnog optereenja. Posebno tiho i jednoliko rade zupanici kojih
su bokovi nakon toplinske obrade fino ili najfinije obraeni (brueni, lepovani,
polirani). Nezakaljeni zupanici mogu se strojno strugati. Brzorotirajui prije-
nosnici zahtijevaju dobro podmazivanje. Bez podmazivanja istroili bi se vrlo
brzo i zupanici s poboljanim i zakaljenim bokovima
Ako mali zupanik ima mali promjer diobene krunice u odnosu na vratilo,
zupanik i vratilo se izrauju kao jedan komad (sl. 364a). Koji puta se prije
ozubljenja vijenac zavaruje na vratilo (sl. 364b). U ovom posljednjem sluaju je
opseg potrebne obrade skidanjem estica manji, pa izrada moe biti jeftinija.
Mali (pogonski) zupanici veih dimenzija privruju se na vratilo pomou pera
(sl. 364c). Kod velikih okretnih momenata znpmik se privruje na klinasto ili
poligono vtatilo. Zbog zaremog djelovanja utora za pero, razmak izmeu
tjemene krunice do dna utora za pero treba da iznosi najmanje 4m (m=modul).
D)
Slika 364. Obliko~anje malih (pogonskih) zupanika
a) mali zupanik i vratilo od jednog dijela; bJ \'ijenac zavaren na vratilo; e} mali
zupanik naklinj~n na vratilo pomou pera
Zbog smanjenja masa koje rotiraju dio materijala veih elinih zupanika
raenih od punog profila odstranjuje se tokarenjem (sl. 365a) ili buenjem
(sl. 365b). Kcd livenih zupanika se glavina i vijenac povezuju tankom ploom
i ojaa vaju rebrima (sl. 365c). Zupanici koji treba da imaju mogunost uzdu-
nog pomicanja po vratilu dobivaju u gla\'ini klinast profil radi mogunosti
pnJenosa okretnog momenta, (vidi 2.3.3.). Veliki zupanici su gotovo uvijek
350 9. ZuplGifi prQenosnici 9.2. OblikaWlltje elnika 351

!iveni Vijenac je paocima povezan s glavinom (sl 366~ Kod velikih zupanika Izvrtina duljih glavina proiruje se u sredini (sl. 3661 tako da samo na
paoci su najee I presjeka. Prema iskustvu uzima se z=4 do 8 paoka, krajevima duljinom l sjedi na vratilu. To olakava i pojeftinjuje izradu.
odnosno Na diobenoj krunici djeluje
broj paoka (311) nazivna obodna sila (312)
prosjena vrijednost obodne sile na diobenom promjeru,
[=0.021 mm- kod nedijeljenih zupe;!.nika, =O,Ol56mm- lrod dijeljenih zu-'-,. ruu;ivni okre!Jti moment malog zupanita,
nib, "" diobeni promjer malog zupanilca, lrod elnika s kosim zubima treba
d u mm promjer diobene krunice zupe;!.nilo!.
uvrstiti r11
b) p,_ u W ruu;ivna snaga koju treba prenijeti malim zupe;..nikom,
v u m1s obodna br.tina d.iobenih krunica ==d1 nn1 sa n u s- 1
Obodna sila optereuje paoke na savijanje. Budui da se obodna sila ne
Slika 365. Izvedbe lelnilo! rasporeuje ravnomjerno na sve paoke, uzima se da samo 1/4 paoka nosi,
a) tolweno iz punog; b) tolweno iz punog a od ovih opet samo glavna rebra, poloena u smjeru okretanja. Sporedna
i bu!eno; e) lijevani zupe;..nik
rebra sa svojim malim momentom otpora ne uzimaju se u raun. Uzimajui
u obzir udarna optereenja koja proizlaze iz uvjeta pogona (pogonski i radni
stroj), iznosi
F,K,y
naprezanje na SlWijanje (313)
"' (Z/4) W
O't u Njmml savojno naprezanje u presjeku paoka.
f, u N na?ivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (312),
K, pogonski faktor prema tablici 125,
yu mm letak obodne sile do opasnog presjeka.
z broj paoka. ,
W u mm 3 moment otpora presjeka paoka =u h;t;,/6, ako je u broj glavnih
rebara presjeka jednog paol:a.

Za doputeno savojno naprezanje moe se uzeti dop "r"'0,25 a., (u"=

= prekidna vrstoa materijala zupanika).

Radni stroj
""'"" -- .......
l:UjiW
"""
~~in
driali

-
""""' .
klipni suoj

Stroj za ~u dektrimt ~ prijcrlmid n: J)Q$11111\.. tl'liii\SPO'f'k'ri.

Slika 366. Veliki liveni zupanik laka dirAla l dizae. t11.rl:ruika puhala i k~ mijdelk:c u ravnomjernu l .." u
'' -
Uobiajene dimenzije prema slici 366 su slijedee: Glavni poeon 11latmh ~
~ti!atori.
una Mia, okmni un:da:}l di.mlial. ja!Ytiti
tm]$lite a nejr:dnakotl'ijtmu j\lSt<'"lU. klifme pumpe s vikcilindtn:. ..,, LS J.7S
pumptmdomanjl:
visina glavnog rebra 11."'8 do lO m,
visina sporednog rebra /1" "'6 do 8 m Sunce. !kan:. sti'Qj 11:a sn~ pmlf. ~. s111novi i mttalurlkl strojevi l.lS 2 1.25
debljina glavnog rebra s""' 1,5 do 2 m
debljina sporednog rebra s" ::,;0,7 s" U pojedinanoj izradi, a i zbog smanjenja teine, zupanici se 2avaruju.
duljina dijela glavine /::,;0,5 d, Na glavinu od valjanog okruglog elika zavaruje se ploa, koja nosi vijenac
duljina glavine L"'b+0,25 d;?; 1,2 d, izraen od plosnatog elika savijanjem. Radi ojaanja konstrukcije dodaju se
debljina stijenke glavine w;:,;0,4.d,+ 10 mm za sivi liv rebra (sl. 367). Ravna rebrauteuju na radovima rezanja. Budui da kon-
ll'"' 0,3 d,+ lO mm za elini liv struktivni elici imaju vie .mehanika svojstva nego sivi liv, zupanici mogu
debljina vijenca k ::,;4 m biti osjetljivo laki.
 9.3. Kvalitet ozubljenja 353

Tablica 126. OrijentadoAC vrijednosti ~rina <~:Uba b i minimalni broj zuba : 1 elnika

Zupanici na krutim vralilima uloknim u kvalileUJe valjne leaje- na krulim

1emeljima b:;; lO do 40m

Zupanici u normalnim kuiJtima prijenosnika uleti,tmi u va ljne i klizne Idaje b:i;25 m

Zubi n::mni
Zupanici na elinim kon51rukcijama. nosaima i sl. b:i;l5 m

Zupanici s Mjboljim lc:hllmjem kod visokouinskih prijenosnika b;$2 d,

Zubi sirovo liveni Konzolno ulefijileni zupanici b;i!O m

ZupWJici velikih obodnih brzina (u>4 m/s) i 23 prijenos velikih sila, ako je E"> !,S z1 E; 16

Zupfanid srednjih obodnih bn:ina lu==O.S do 4 mfs) :,2:12

Zupanici malih obodnih brzina (!7<0,8m/s) ili kod prijenosa malih sila 23 podreene S\"Tbc: : 1 ~10
Slika 367. Zavareni zupanik
Principijelno kod Yanjskih O:tUbljc:cja z 1 +z1 ~24

Za dimenzioniranje mogu posluiti slijedee orijentacione veliine:
debljina ploe .",.,o,8 do l m
debljina rebara s.,.,o,7 s"
duljina glavine L"'d,
debljina stijenke glavine w=0,2 d,+8 mm
debljina vijenca k"'3 do 3,5 m
Kruni glavni avovi raunaju se na smik (vidi 1.1.5.).
Zbog montae i transporta vrlo veliki zupanici rade se najee od dva
dijela Ravnina dijeljenja prolazi sredinom dvaju rebara i dvjema uzubinama
Obje polovine veu se meusobno u blizini glavine i u blizini vijenca (usporedi
sl. 301 b na str. 273).
Veliki zupanici visokouinskih prijenosnika moraju imati vijence od visoko-
vrijednih matrijala Vijenci se kuju od odgovarajueg elika i toplo navlae na
lijevane glavine (sl. 368). Glavina mora iza svakog drugog paoka imati radijalne
upuste da bi se napetosti liva mogle izravnati. Prema iskustvu izvodi se: .
debljina vijenca k,=0,8 do 0,4 (d/80+ lO mm)+2,5 m,
debljina vijenca glavine k,=0,8 do 1,4 (d/80+ 18 mm)
d=diobeni promjer
Manje vrijednosti kod uih, a vee kod irokih zupanika.
Slika 368. Na liveno glavinu napreani
vijenac
Nema nikakvog smisla da zubi budu nepotrebno iroki. U tom sluaju,
zbog moguih greaka ozubljenja i odstupanja u leajima, zubi nee nositi
na cijeloj irini. Ako npr. osi vratila nisu paralelne, nose samo krajevi zuba
Orijentaciono vrijednosti irina zupanika dane su u tablici 126. Mali zupanik
treba da bude neto malo iri od velikog zupanika (eventualno moe biti i
obratno). Zupanik od plastine mase mora biti uvijek neto malo ui od
metalnog para, da bi se izbjeglo stvaranje srha na elu zuba.
Principijelno kod unutarnjeg ozubljenja zli?.;z,+IO
Zubi visokouinskih prijenosnika izrauju se s veim brojem zubi i
malim modulima. Oni onda rade mirno i ravnomjerno. To je razlog da se
za male zupanike vee preciznosti bira vei broj zubi. Orijentaciono vrijednosti
vidi u tablici 126.
9.3. Kvalitet ozubljenja
9.3.1. Odstupanja
Kontrola zupanika obavlja se odreivanjem stvarnih mjera, stvarnih od-
stupanja mjera i oblika i usporeivanjem s doputenim odstupanjima. Dopute-
na odstupanja nose prema DIN 3960 kraticu f, a prema JUS M.Cl.030
kraticu A. Ako se mjerenja obavljaju preko nekog podruja, kratica je prema
DIN-u F, a prema JUS-u AA. Razlikujemo: pojedinano odstupanja, zbirno
odstupanja i odstupanja zupanika u zahvatu. .
Najvanija pojedinana odstupanja su slijedea:
l. Odstupanje diobenog koraka profila J. (po JUS A.,). To je algebarska razlika
stvarne i nazivne mjere diobenog koraka. Zbirno odstupanje diobenog koraka
profila F (po JUS AA,.) je algebarska railika stvarne mjere zbroja odreenog
broja uzastopnih diobenih koraka jednog zupanika i nazivne mjere zbroja
istog broja diobenih koraka.
2. Odstupanje temeljnog ko~aka bokova zubi J.. (po JUS-u A,&) je algebarska
razlika stvarne i nazivne mjere temeljnog koraka bokova zuba (koraka
zahvata). Vrijednosti doputenih odstupanja dane su prema DIN-u u tablici
127, a prema JUS-u, JUS M.Cl.035.
3. Razlika mjera diobe11ih koraka dvaju zuba zupanika smjetenih jedan iza
drugoga (skok koraka)J..
4. Odstupanje profila zuba .fr (po JUS-u T,,) je najvee odstupanje stvarnog
profila od tone evolventc toke temeljne krunice.
D Ekmmli ~uoje01
 9. Zuplani prijenosnici 9.3. Kwditet ozub/jenja 355
354

5. Odstupanje debljine zuba J; (po J US-u A,) je algebarska razlika stvarne i .,Cilffi.dri~i evolventni zupani parovi, osnove sistema tolerancija". Standardi
nazivne mjere lune debljine zuba na diobenom promjeru. su shjedei: DIN 3962 doputene pojedinane greke, DIN 3963 doputena
odstupanja )>one linije zuba i debljine zuba, DIN 3964 doputena odstupanja
6. Radija/no bacanje uha }; (po JUS-u A,) je razlika najveeg i najmanjeg razmaka. osi, DIN 3967 doputena odstupanja mjere preko zuba (mjera preko
oitavanja na komparateru koji pokazuje promjene poloaja kuglice, valj-
zuba W. JC razmak mJere~ p~k~ odredenog broja zubi dviju paralelnih ravnina,
ia ili prizme, u odnosu na vlastitu os tijela zupanika, u toku jednog
od k?Jh Jedn~ ~odrruJ~. l!JeVJ, a druga desni bok zuba). JUS M.Cl.Q32
punog okretaja kontroliranog zupanika. sadri toleranciJe xzrade !!Jela zupanika, JUS MC1.033 tolerancije za funkcio-
7. Odstupanja promjera temeljne krunice f. je razlika izmedu stvarne i nazivne nalnu k:>ntr?lu sprezanjem i tolerancije bone linije zuba, JUS M.CL034
mjere promjera temeljne krunice. to:leranc!Je mjere prek:> zuba, JUS M.~I.035 to~t;ram;ije profila zuba, tolerancije
d1obenog koraka, radijalnog bacanja 1toleranCIJe zb1rnog odstupanja diobenog
korB!"a I;'~ofila, JUS M.Cl.036 tolerancije razmaka osi i poloaja osi (inklinacije
1deVIJaCIJe).
Slika .369. Polarni dijagram zbirnog
odstupanja .Za svak? odstupanje predviena je prema ISO-u 12 kvaliteta. Manje vrijed-
nosti pre~v1ene s.u za etalonske zupanike, odnosno za posebne svrhe.
Odstupanla ~upanika ne ~~v?de samo do ~un?sti u radu, nego i do snienja
Zbirna odstupanja (sl. 369) su VIJeka trajanJa. Prema vehm1 obodne brzme bl!a se odreena kvaliteta to-
rezultat superpozicije istodobnog l~rancije. Pre~a JUS M.C1.031 date su smjernice za izbor kvalitete toleran-
djelovanja niza odstupanja poje- CIJa za zupanike u zavisnosti od podruja primjene, obodne brzine i naina
dinih toleriranih veliina i oblika o.brade. Tablica 128 daje orijentacione vrijednosti za izbor kvalitete toleran
zuba kontroliranog zupanika: Cija.
l. Odstupanje sprezanjem F 1 (po JUS-u A,) je odstupanje stvarnog kuta rotacije
gonjenog zupanika u odnosu na nazivni kut, nastalo zbog odstupanja oblika
i poloaja bokova zuba, svedeno na luk kinematske krunice (sl. 369).

-
.
2. Skok odstupanja!; (po JUS-u A,) je razlika najvie i najnie toke dijagrama
d odn, r/,11111\ ! m odn. ~mm K.....

odstupanja u opsegu jednog koraka (sl. 369). ""''' l 4

' ,. 1 lO
l
."
ii 12

Odstupanja meusobnog poloaja osi rotacije: " 25 OA 1.6

~; 4



25 ii 63

..,''
1,6 4

,."" ""'
l2 1i
L Odstupanje razmaka osi }; (po JUSu A,) je algebarska razlika izmedu
stvarne i nazivne mjere razmaka osi. 25 ,. ...
l .... 1.6
4 ''' ' 7
" 10
12
14
. i ",. "' 11

'
..
4~ 12 63 100
2. Odstupanje parale/nosti osi fr (po JUS-u inklinacija A 0 i devijacija A.,) je
lO
" 2$
,.
tangens dobivenog odstupanja u odnosu na doputeno odstupanje. 1.6
1.6 >.S
'
~
l<
"' .,,."
1
,.
10
ii 22
"'
"' 100 4 16
3. Odstupanje zranosli bokava je razlika stvarne i nazivne mjere odstupanja
kao rezultat superpozicije istodobnog djelovanja pojedinanih odstupanja
4

...
10
' .... 1
"' 10
,.
14

.
71

".,., .
no

. m

paralelnosti osi i razmaka osi.
4. Zbirno odstupanje dobiveno meusobnim sprezanjem zupanih parova odgo-
100
""' 1.6

...
1.6
4
lU.
4
4~
>s " " " ,.
25
ll ..
ii 16

22
22

."
100
125

vara priblino sumi zbirnih odstupanja obaju zupanika.

""
..,.
400 l .b
4

...
M
: f:~ . l
"
u
,. ,.
S "'
,.
10
12
14

.
18
IS

15
15

",.
63
11

..
90
100
no
140

""' " .,"

' 1.6' 6 ' 8 22 l Ill
9.3.2. Tolerancije soo 140
P~d naslovom: Tuma toleram:ijo elnika prema DIN 867, reeno je u
4 4
10 67 9
10 ' J2
l4 20 ""' r 100
""
DIN 3961 slijedee: "Da bi se osigurali zamjenjivost zupanika zupanili
parova, miran rad, konstantan prijenosni omjer, mogunost podmazivanja,
.., l""'
1.6
4
4

" ' " T" " " ...
'
,. "
"'
ll
l 13
22
.
1i j liO
125
ISO
""'
1 da bi se trajno osigurala eljena opteretivost, moraju se odstupanja svih fek1or l#
l 0,7
2.8 ~~
'' 2.0 ," i l!l
"
karakteristinih veliina, kao i ugradbene mjere kuita, kretati unutar odreenih
granica. U tom cilju ustanovljene su i propisane vrijednosti tolerancija za
sve glavne veliine zupanika." Slina definicija dana je i u JUS M.CL031
f
pri m> tO nun je f,..:=q~ 3 fiJll+O.,)poo ;;+Q,2pm
m J~
;;;;
356 9A. 'Irenje i$kcris!itJQst prijenosi 357
U podruju zahvata zuba iskoristivost koleba. Zato se u proraun uvodi
sred~a vrijednost. Prema iskustvu iskoristivost zubi, ukljuivo iskoristivost
'
mi> """" ...... Zlnmo <!dlw:panjc pmaa
DIN 3963 u I::VliWti leaja vratila iznosi:

~
0,8 do 4
lijmwo ru ""'bo - -
gruba otmda i rrna koja Ile ~ ik.id.aojem
s~Qjas~(~)
$MIC jednog ....
12 do 10
kod neobraenih sirovih zubi
kod lino obraenih i podmazivanib bokova
kod vrlo briljivo obraenih bokova i
'1=0,9 do 0,92
11"'0,94

,...
4 do 12 r~ o1mt.tGo ili bnl.ktlo 1 do 6
postojanja tekueg trenja '1"'0,96
ll. do 60 najfinije ~o

Kod velikih prijenosnih omjera bio bi veliki zupanik vorna velik ako bi
se radilo o jednom paru zupanika. Zbog toga se veliki prijenosni omjer
Nazivna mjera debljine zuba je (kod NULTIH zupanika) jednaka polovini dijeli na vei broj stupnjeva. Time se snizuje iskoristivost prijenosnika. Slije"
koraka p. Da bismo ostvarili potrebnu bonu zranost, izrauje se debljina
dei pojedinani prijenosni omjeri pokazali su se u praksi pogodni:
zuba s odreenom negativnom odmjerom. Odmjere su stupnjevane u 12
kvaliteta, a podijeljene na poloaje tolerantnih polja oznaene sa h, g, f, e, u pogonskim ureajima i =4 do 6
a, e, b, a, h', g, f', ff, d', e', b', a' (b daje najmanju, a a' najveu bofuu zraoost). u strojevima za dizanje i= 1 do lO
Uobiajene su slijedee kombinacije: u prijenosnicima (turbinskim, turbolokomo-
mali zupanik e 1 veliki zupanik f, za zupane parove koji treba da. !"de jako tivskim, dizelmotorskim) i= 15 do 30
tiho, kod kojih je pogon neravnomjeran, a bok zuba bruen ili strugao, Slika 371 pokazuje prijenosnik sa Vie stupnjeva. Budui da se u svakom
male bone zraoosti (zupanici za alatne strojeve kod kojih se mijenja stupnju javljaju gubici trenjem, ukupna iskoristivost je nia od iskoristivosti
smjer vrtnje, gradnja turbina, vii stupnjevi prijenosa prijenosnika motor- pojedinog stupnja:
nih vozila), ukupna iskoristivost
mali zupani k e f veliki d, za normalne prijenosnike jednolikog pogona, strugani '1,= ~~'lu 'ln (315)
ili glodani zubi, srednje .bone zraoost (zupanici prijenosnika ~ea, r,
pfcla, tanci, nii stupnjevi prijenosa kod motornih vozila, zupaniCI za zuplonli 1
vonju unazad),
mali i veliki zupanik b, a ili b za prijenose s v< 3 m/s, velilru bonu zraoost
(prijenosnici za pomine rotilje, uputai motornih vozila), ~ ! .
mali i veliki zupanik g do a' za sirovo livene zube sa v< l m(s. l fill".....
~
.X:.::;~;::c=::~

9.4. Trenje, iskoristivost, prijenosi "~ i 61z

Pogonski zupanik tlai na bok gonjenog zupani!Gi. Normalna sila. F.. i
djeluje u svakoj toki dodira okomito na tangente toaka dodira, u smjeru
zajednike normale. To znai da smjer djelovanja prolazi kinematskim polom C.
ir;-
Sila Fj,, stvara na bok?vima silu trenill; Fj,, fl. Na sl. ?70 je dc:belo crtanim ZQ/){oni/t 21
vektorom prikazano djelovanje zupanika l ne gonJem zupanik 2, a tanko
Slika 370. Prijenos sila zupanog para
crtanim vektorom djelovanje sila zupanika 2 na zupanik L 1-E:t:::t-+-.- Ps
Odvedena snaga zupanika 2 iznosi P2 = 72 w2 Da bi se omoguilo odvode- L..!:::::=J--' fis
nje ove snage potrebno je zupaniku l dovesti veu pogonsku snagu P1 = T, m, .
Ta vea snap potrebna je da bi se svladalo trenje, ime se jedan dio dovedene
SUk;a 371. Shema trostepenog prijenosnika elnicima
18
snage gubi. Bez trenja na bokovima bilo bi P2 =P1 Odnos odvedene snage P 2
prema dovedenoj P 1 oznauje se kao Prema tome je potrebna
pogonskv snaga (316)
iskvristivos! (314)
ako je sa P. oznaena odvedenu snagu prijenosnika.
358 9. ZupDni prijenosnid

Prijenosni omjer prijenosnika s vie stupnjeva jednak je umnoku pojedi- 9.6. Proraun nosivosti elnika
nanih prijenosnih omjera
ukupni prijenosni omjer i,=i 1 i u in (317) 9.6.1. Optelieoje Zilha
Pomou i 8 izraunava se pOtrebni
Proraun nosivosti elnika i stonika standardizirano je u DIN 3990. Sam
tok prorauna vrlo je opsean, tako da ovdje nee moi biti pokazane sve
pogonski moment T, = . T. (318) mogunosti koje prua proraun. U kritieim sluajevima bit e potrebno
lg. 'lg
posluiti se literaturom navedenom u popisu. Tako, na primjer, nije ovdje u
pri emu je sa T. oznaen gonjeni moment. proraunu uzeta ll obzir raspodjela optereenja po irini zuba. Kao posljedica
odstnpanja bone linije zuba, odstupanje paralelnosti osi, korekcije bone linije,
deformacije zuba, kuita, vratila, tijela zupanika, optereenje se ne rasporeuje
9.5. Podmazivanje ravnomjerno preko irine zuba. Prema DIN 3990 faktorom K.". odnosno
K HP obuhvaa se raspodjela optereenja po fuini zuba. Podaci o veliini
Podmazivanjem treba da se snizi trenje bokova, a time i troenje i faktora raspodjele optereenja nisu jo dovoljno razraeni. U sumnji''im slua
zagrijavanje bokova. Pri tome su izbor i koliina sredstava za podmazivanje jevima morat e se radi toga ii sa veom sigurnou protiv loma ili sigurnosti
od velikog utjecaja. Sredstva za podmazivanje treba da ll trajnom pogonu protiv stvaranja rupiavosti (pitting) bokova.
omogiie prijenos najvee snage, a da temperatura ne prekorai 60 e, najvie Radi pojednostavnjenja kasnijeg proranna uvodi se obodna sila na diobe-
80 e. Vie temperature snizuju svojstva maziva i vijek trajanja maziva. Osim toga noj krunici po jedinici irine zuba. Pri tome se uzimaju u obzir i udari izazvani
na drugim mjestima, kao to su leaji, brtve, spojke, maziva ne smiju tetno pogonskim uvjetima.
djelovati. U tablici 129 su orijentacione vrijednosti za viskoznost i nain
podmazivanja u zavisnosti od obodne brzine. specifina pogonska sila
Kod malih obodnib brzina dovoljno je najee samo nanoenje masti. w u Njmm specifina pogonska sila,
Kod vrlo niskih obodnib brzina mogii se nanositi kruta maziva kao npr. F,u N nazivna pogonska sila na diobenoj krunici prema jednad!bi (312)
lllDiibdendisulfid. Koeficijent trenja je u tom sluaju ipak vii nego kod podma- str. 351,
zivanja uljem, a mazivo uope ne odvodi toplinu. bu mm irina zuba,
Kt pogooski fhlctor prema 1ablici 125. str. 35!.
Zbog jednostavnosti ima podmazivanje uronjavanjem (uma!amjem) veliko
znaenje. Sami zupanici ili s njima spregnuta, posebno za uranjanje predvi- Unutarnja dinamika dodatna optereenja nastala grekama ozubljenja,
ena kola i krilca za prskanje, uranjaju se u ulje, uzimajll ga sa sobom i pru na koja rastu s porastom obodne brzine, ali padaju s porastom optereenja,
bokove. Ulje moe dospjeti na bokove i na taj nain da se odbaeno na stijenke poveavaju optereenje zuba na
kuita vodi kanalima ili da sa stijenki kaplje na bokove. Dubina uranjanja
specifino optereerije (320)
zupanika ne treba da je vea od 6 m a ne manja od l m (m=modul).
Pri veim obodnim brzinama potrebno je podmazivanje miti brizganjem. w, u Njmm speciiOmo optere6etlje na dio~ krunici.
Ulje se brizga pomou pumpe u irokom mlazu neposredno prije ulaska w u Njmm specifialo _.,.." opterelienje na diobenoj kruoici prema jed-
nadbi (319~
zubi u zahvat. Kod vrlo visokih obodnih brzina, radi boljeg dovoenja topline, K, dinamiki faktor prema jednadbi (320).
ulje se brizga dodatno i nakon izlaska zubi iz zahvata.
dinamiki faktor +(I+S) CF~
' ""'.
..., 0,4 .... 1 lu
., .
2,S
' o . . "'
., .,
.. ucli:e optereenja
K,= l
m/sw
(321)

u zavisnosti od kvalitete ozubljenja prema mblici

-- -i<b- .
i n
u eSt '" '" '"' !OO
,,.
57
" ".,. 32 21 1.30 (kvalitetu ozubljenja vidi u lablici 118, str. 3561

""' 200 Tl tw
specifina pogonska sila, prema jednadbi (319~
o
"" ""podmazivanje "' " 64
" " faktor oprereenja prema tablici 1.30; kod kosog ozubljenjo paam od
naein podmalivanja rubio
i uroojavanjem
padmazivanje
Mrtmjavanjcm
lJ= 1!)" s8mo 0,75 od vrijednosti iz tablia;
ili fUilO pod~je ~ u m/s obodna bodna na diobenoj kruoici =d1 nn1 =d, nn, sa
n u s. Kod kosog ozubljenja treba uvrstiti d,.
360 9. Zuptml pr~j'enamlci 9.6. PtQra&n Msivosti elnika 361

treba za zupanik 2 iz tablice 127, str. 355, oitati doputeno odstupanje

temeljnog koraka f ., a pomou ovoga prema materijalu zupanika. iz tablice
Kvttltrl ozubijmja
' ,. 7
lO ll
''
c4 N/!UflJ l) 17 22 31
"'
., .. 106
131 izraunati odstupanje kod sprezanja J.. Pomou ovog odstupanja i speci-
linog optereenja F ,fb, treba iz gornjeg dijela tablice 132 oitati pomoni

*l
N/-

100
l

op'i1
"' l ...ops,.
2

0,056
0,049
'
.......,. ....,
0,056 0.()46
M41
!ak!Or

.....
O.<JJ4
opt&: CI'l~
ft

10

M29
O)JJ
CT pri P U M/S
11
...,.
0,(121
..
14

..",
...".
16

0,019
Ml l
18

0,0!9
M19
"
i:l,016
U,{l19:
faktor qL , a pomou njega i stupnja prekrivanja s., oitati iz donjeg dijela
tablice 132 faktor raspodjele optereenja KF.
Sada se mogu izraunati savojna naprezanja u presjeku korijena zuba

. .
onn .." zupanika l i 2:
"" O;OJS. 0,02;5: 0,024

.
0.022 <>.021 0,02

l '"''
.
O,QJ ..". 0.023
""'
l .'"
0,02> 0.023 ~021 O,OZt
o.m """ 0,022
'"" Sarojno naprezanje
""'
"" M3
Ml l G.Ol9
(1,029
0,02$
..",
0,!)24
.."
MlJ
MlJ
O,o:l3

"""
O,OU
O,Oll
"'" "'"
O,olJ
'""'
D,023 "
0,022 0,022 (323)

""" '""
1000 0.029 OJ)lJ OJ)lJ 0,023 O,." OJ)lJ ..",
o.on
1200 ..". 0,028 0,024
""" MlJ 0,023 O,Oll
'""
(1,023 0,023

<rn aF2 u Njmm 1 savojna naprezanja u presjecima korijena zuba zupa.nika l i 2,

(324)

wR u N/mm specifina obodna sila prema jednadbi (322}.

9.6.1. Nosivost korijena m. u mm nonnalni modul.
Yn ~ Yn faktor oblika zuba prema tablici 133; kod unutarnjeg ozubljenja
Sila F., koja se prenosi zubima optereuje zube na savijanje. Najvee treba uvrtavati za Yn-2,07.
naprezanje u korijenu zuba nastaje onda kad sila djeluje na tjemenu zuba i f.: faktor uea optereenja = 1/t~. ako je e,. stupanj prekrivanja
Y1 faktor zakoenosti boka. i to kod
kad se u zahvatu nalazi samo jedan par zubi (sl. 372). Tlano naprezanje od fl=OI;> 5" 100 15"' 20~ 25" ~300
savijanja vee je nego vlano up . Ipak je naprezanje na vlak od savijanja r,~ 1 o,96 - o,92 o.ss o,B4 o,79 o.1s
mjerodavno za lom zubi. S obzirom da je zub za vrijeme jednog okretaja
Sa postojeim savojnim naprezanjem. iznosi
samo krae vrijeme stvarno optereen, ovdje se radi o titrajnom optereenju,
koje moe dovesti do loma zbog umornosti. Savojnim optereenjem utvrena sigurnost protiv loma umornou materijala
opteretivost naziva se opteretivost korijena zuba. Sp,
O'rn1 ZR1 Ys (325)
Samo ako su promjene smjera vrtnje
este, ili ako se radi o meuzupanicima koji
su istodobno u zahvatu sa dva zupanika, (326)
od kojih je jedan pogonski, a drugi gonjeni,
sfl sf'l postojea sigurnost protiv loma umornou materijala u korije-
korijen zuba je optereen naizmjenino pro- nu zuba..
mjenljivo. crn)l aFol u N/mm2 savojna izdrljivost materijala :tUpanika prema tab1ici 134.
Kod izmjeninog oplei:I:Oenja kao i kod meduzupanika treba
Slika 372 Savojno napre:zaR
vrijednosti iz tablici mnoiti sa 0,7,
Z.,1 Zu faktori hrapavosti za kvalitet povr!inske obrade t-okova u
nje u korijenu zuba
korijenu zuba. Za najfiniji kvalitet povdinske obrade je 1. z.=
za fino obraene ni bruene Z~~, ~o.9S.zagruboobradenesflnom
obradom koja .se postie skidanjem estica u samo jednom
Proraun mjerodavnog naprezanja u korijenu zuba polazi od sloju Zfl ~0.9, za grubo obraene ZR ~o.s. Kod zupanika od
SL je Z~~,=:d, .
Ys faktor zaremog djelovanja. Ako je radijus zakrivljenja korijena
specifine obodne sile (322) zuba vei od 0,25 ~(ako je tjemena zranost c>0,.2m.,) iznosi
w~ u N/rom wjerodavna obodna sila na diobenoj krunici po jedinici mne Ys= 1.
Ys~~0,9S.
ako je manji od 0.25 ~ (ako je c~o,20 m.J, iznosi
zuba,
w, u N/mm specifino oplei:I:Oenje na diobenoj krunici prema jednadbi {3201
Tablica OI. Od.mlpanja kod spruallja f. u z:alflsnQsti QtJ l'!lflerijal.J ~b
K,, faktor ntSpodjele optereenja (vidi slijedei tekst).
Celik ili &li&li lijev sa l NL~
Sparivanje e. u NL SL c.s"' CT<L 1

..........
~nom i
l
NL SL !sL. sa SL
Faktor raspodjele optereenja Kp, uzima u obzir nejednoliku raspodjelu l f
optereenja zubi u zahvatu. Faktor KF, zavisi od kvalitete ozubljenja (odstu- '""""""
ptmilima ! l
panja temeljnog koraka zuba, koraka zahvatne linijef.J, specifinog optereenja [.= If. 0,9/". 0,75f". l'J.7fF'< o,q~ OJ)15f,.. i l <>.6{.
FJb, stupnja prekrivanja " i modula elastinosti materijala zupanika. Najprije l 0,85f". 0,1/".
362 9. Zupani prijermsnici 9.6. PriJrfJun nosivosti elt:ika 363

~
""~::ti~~$
~<::i'Qdc>O
- -~3~~!S~~53 ""'+ 9.9S95S5~~S

~ ~~:'1~~-!i.:l ::l
SSS335~S!:SS~
VOQQQ o
.,....,..,.,.,c:_.g;N:$i
- ~
N -~25-:2:::_..,:~ ~
::!
~
"lN>n ... $N:t
~~cicio~o + 3:\!\3:!:!5S'5l!13 ~!Hl~
:f;;:;;c;s::;~~~ ::l -3~5~~~~5~ - ~~~5~~~35~~~~~~~
~ VO:lOOOOO
+

:3
:8!""
........ >6$; ... ;; -'l\"'' 'il. "l~~"'~ + 39~~~~5~~~555~~!S
~ --------NN
"1
0""!."1."1"1.."1.. "':.
\/OOOQOOC O

::; ~~~~~~~~~~~~~~~~~q~~~
"'i.:X~t=:t::S:'""~f!~~ + -----------------MM~M

~ ~ooooo&cooo
;; -355!5~~~;~ :;l
+ ~~~~~s~~~H~:~~!~~!!~~~~~~~
~~t:::~C\tt1~1<~~:
~ vo.:>oo"<:$00000
...Cl. -".l!l!\'t$J.'il.<':'il.~8.
_______ _,_.<"< :;, ~~~~~~~s~~s.q~~~~~~~~~~~~~
oN + NN~NMNNN MNNNNNNMNNMMNNNN

J! "l-~~t;~~$;.tji!;:CS:
~~OOciOCl"OOOO
~

~ ~~
Jl+
~~~~~~~2~~~~s~~~~~~~s~~~~~
NNNN~NNNM~"NNNNNNNNNM M M

:;:~
"'1.,; 1rl ~u;;$~ :~,n::~~ .;2 & ~ t~ -!~52S~~~~~ i\!
;dddOdoOOOOOcf "
~ z.::; s$~N~;~~~~~~5~-~~~~~=2mS~~
l ~+ ~N~NNNNMNN ~ N~NNNMNNN~NN

t
.. "'t;;~~..,.~...,:S~ie~S~-
~ocQ:;}Q~Qde>OO A 1.,
J- --!3:1~~~~~~
~
..!!~

1~
~~~~~~~~~~~~~N~5~~~~~~2~as.
N<'iNft;:}NNnNNNn::l,.. ~~M}o<NMNMNri

t~
:!ii "1;;:;Cj:'J;""";;c;::t:=;:::e~~~:- *~ ~~~~~~~~~~~~.~~~~~~~~28S
~QQ"o:ici"Oc:>O&C'lod' A
~
---~S52~53~ fi' NMNNnNNNNdNNnNNN~ NNNNN

j~ &st .... ~~,q~l'at'!~~~- il" ~~~~~~~~-~~~~~~~~~~~~3q

t-
-0
vo~oo ocPSd& or. ~~NMNM ~NNNMMNMNNNNNNN
i
!!~ dst,~S!\~~~:q~:g_i; ~
---~3~35~5~ ....,
j!+

oo
.. + ~~~sss~~s~~~~~~5s~~~
vo ooooooooo
~
.::
"'
o ~~=$S~~~~2~~~~~N~~~S
ll -d-&lt:t~~~~:t~if{~Sl.~A ::! ----~55~5~3 MM~~MNNNN~NN"N ~~~NN

t
V<::><;>odcoooooo-

;:; ~~~~N8-~~~N~~~-~-~
"'-"i~iil~'ll~lil.~o;- l ~~ ~~~~flNH~N~~~~~~
'! ~:$c~aodc eA
~ -----~55~::!:~

t
:;} ~:t..... l!'!~~~~~~S\ ~~:::~a
...,::}~~""MMNNNN"'""NN
!! ;}&t~~~w~~=~-
VQOcf:SOQdQQA
'
2 ------!~~9~ 2 ~~:;;~~~~~~~s;:~~~~
................ ~ ........... ..: .,["'NM
'
1' ~~S~~~~SA
~ ~
!~~~!!;}~~;'i~
.
~
S< ~!2~5~A
::! -------~~3:lc '
:;;
s~~5S!5~~-
'
~
~~~A - ~---~----~3 ~

"' =
' ~~~~~5~S
~ ~[ ~~~~~s~~~~~~~~~~~s~ag~ ~ aq~~~;q~~~:;::-Ai
OQQOOOOOQ
,, ~~~~=~~~~~~~~~fi~~~~~~~~~~~R
,.
Tablica l 34. Materijali zu~nih i njihove dinamike sa vojne Izdrljivosti a.." l dlnamilce Izdrljivosti kontaktnih napi'Qilnja O'im !prema DIN 3990} w

Dinamii!h izdrtljivO!II za SI.Dtii!ka

i:
Tvrdoa zu~niku

.,. .,.
Kratica oznake na Heruovo lllpre7..anje u korijenu, i!vrstoa u
Redni Stanje i vrst naprezanje (jedno~mjemo opteretenje] korijenu zuba
broj
Grupa moterijala
po DIN po JUS loplinske obmde u jezgri na povrlini .,
bok N(mm1 N/mm1 N/mm1

,_ G020 - HB=I70 HB cr 170 270 so 200

r--
2. Lijcwno djew s 0025 5126 - HB-210 HB=210 liO 60 250
r--- lamclamim grulitom
l. GG3S - HB."230 HB=230 360 80 lSO

4. GGG42 NL42 HB=I70 HB=I70 200 800

r-- '"
s. Lijevano eljew
OGG60 NL60 HB..,250 HB .. 250 490 220 1000
r--- s kuglastim grafitom -
6. GGG80 - HBcr27S HB=27S S60 23<1 .1200
r--
7. GOG 100 - HBa300 HB .. JOO 610 240 llOO

8. GTS3S CTeLJS HB=140 HB=I40 l60 190 800

r-- -
. Crni !emper lijev
GTS6S - HB=23S HB=23S 490 2l0 1000

10. GSS2 Ci..0446 HB ... ISO HB:dSO 340 ISO 470

r-- Ceiifni lijev -
ll. OS60 Ci..OS46 HBai7S HB= 175 420 170 S20
:0
12. St42 e. 0460 HB ... J2S HBI25 290 170 4SO N
1- {i
ll. St50 e. 0545 HB=JJ:O HB=1SO 340 190 sso [
1-
14.
Konstrukcioni b:lici
8160 e. 064s
-
HB=I80 HBco\80 400 200 6SO
.,.
",.
1- '
IS. 8160 e. o145 HB-208 HBo:z208 460 220 800
- -
1:

.... -.
._-

-~~-----

16. -Ck22 e. 1331 poboljiano HV 10=140 HV 10=140 "0 170 600 "'
?-
f--
17. Ck 45 e. t53t nonnolizirano HV JO.,. 185 HV 10= 185 S90 200 800
~
f-- ~
18. Ck60 e. 1111 pobolj~ no HV 10=210 HV 10=210 620 220 900
~
e---
19. eelici z.a pobolj~vnnje 34Cr4 e. 4130 poboij~no HV 10m260 HV 10=260 6SO 260 900
>

120.
- 37Cr4 - pobolj~no HV \0 .. 260 HV 10=260 oso 270 oso
--
21. 42 CrMo 4 e. 4731 pobolj~ no HV 10co280 HV 10=280 670 290
-- - ---- ---
1100
1:
---

- "
22.

Celiei. zq pobolj~Y11nje
34CrNiMo6

Ck45
e. 5431
e. IS3I
pobolj~ no

rototiono povrtlnski
HV 10=310

HV 10=220
HV 10",310

HV 10=560
770

1100
320

270
DOO
1000
i
24. plameno ili indukdono kaljeni 37 Cr4 - kaljeno ukljueivo HV 10=270 HV 10=610 1280 liO 1150
korijen zuba
25:--- 42CrMo4 e. 4732 HV 10=275 HV 10 .. 650 ll60 lSO llOO
----- -------
26. Ck 45 e. 1531 nitrirano usolnoj kupci HV 10=220 'HV 10"'400 1100 lSO 1100
-
27. Cclid 7Jl pobolj~vanjc nitrirnni 42 CrMo 4 e. 4732 nitrirnno u so tnoj kupci HV 10=275 HV 1=500 1220 430 1450
---
28. 42 CrMo4 e. 4732 nitrirnno u plinu HV 10=275 HV l =550 1220 430 1450

29. eetici za nitrimnje 31 CrMoV9 - nitrimno u plinu HV 10m320 HV 1=700 1400 44S !SOO

lO. CIS e. 1220 HV 10=190 HV 1-120 1600 230 900

---
ll. 16 MnCr S e. 43'-o HV 10=270 Hv t .. no 1630 460 1400
---
n. 20 MnCr S e. 4321 HV 10=330 HV 1=720 1630 480 l SOO
----- - - -------- - ------- --------
ll. ectici zq cemcntimnje 20MoCr4 - ccmcntira~o i kaljeno HV 10-270 l-IV l =720 1630 400 llOO
---
34. lS CrNi 6 e. 542o HV 10=310 liV l c720 1630 soo 1600
. ------ -------- -- -- -- - - --
35. 18CrNi8 e. 5421 HV JQ.,401J HV 1=740 1630 soo 1700

- liV 10-400 liV J..-740 1630 1700

3(>.
--- - . ---
17CrNiMo6

prclana umjetna smola sa grubim pri mdu u paru 511 k11ljcnirn lino bru~- liO
'"'
lO
-- r----
l7.
Dul'l.Jplasti. slojc~iti slojevitim punilom nim i!clii!nim zu~nilr.om, podmoziwnje
uljem ,:ii60 GC, obodna bnina ~:li S m/s w
1---:-:- "'
lS. l p!dana umjetna !JI'Iola aa !inim
slojevitim puni lom
IlO 60
"'
'
366 9. Zupf.tmi prijenosnici \.1.6. Proraun nosivosti elnika 367

Tablica 135. faklor stupnja prekriwnja Z i raktor raspodjele 1pterceu.ja X,.. (sastavljeno pmna DIN 3990)
Uobiajene sigurnosti protiv loma umornoscu materijala su SF~ 1,6 za '
prijenosnike s trajnim pogonom (vremenski neograniena trajnost), s.;::;; l ,4 Faktor stvplljll prdriquja Zr. pri {J= FWvr sntpaja ~ z, pri P-
za vremenski ogranieni vijek trajanja prijenosnika. o 30' l 45' o ! IS' ,.. l ". ,.. 35' . .... l .,.
IS
"
lJ)' 3S 40'
' '
i c1=0 i c1=0,6

l.O l 0,98 0,97 0.96 0,94 0,92 0,89 0.86 1.0 l 0,98 0,97 0,96 0,94 0,92 0,89 0,86
9.6.3. Nosivost bokova l.S 0,92 0.90 0,89 O,S8 0,86 0.84 0.82 0,79 I,S 0,86 0.84 0,83 0,82 0,80
0,70
O. lB 0.76 0,74
2.0 0,82 0,80 0,79 0,78 0,76 0,15 0,13 0,71 2,0 0,75 0,74 0,73 0,12 0.69 : 0.67 0,6S
.63 0,62 0.60 <0,6
Budui da su materijali zupanika elastini na mjestima dodira dolazi 2.5 0,71 0,70 0,69 0,68 0,06 0,6S 0.63 0,61 '-' 0,06 0.65 0,64

djelovanjem normalne sile F., do elastinih deformacija dodirnih povrina i ~:1 =0,2 i e,."O,B

bokova. Zbog toga se dodir bokova ne ostvaruje na liniji, nego na elastino 1.0 l 0,98 0,97 0,96 0,94 0,92 0,89 0,86 1,0 l 0.98 0,97 0,96 0,94 0,91 : 0.89 0,86
0,01 0.7i ; 0.15 0,73
deformiranoj povrini bokova (sl. 373). Tlana naprezanje (kontaktnanaprezanja) 0,85 0,78 0,84 0., 0,82 0.7'>

rasporeuju se priblino proporcionalno veliini deformacije bokova, na nain

LS
2.0
25
0,90
0,80
0,69
0,88
0,7'>
0.68
0,87
0,78
0,68
0.86
0,76
0,61
0,75
0,65
0,83
0,73
0,63
0,80
0.71
0,62
0,69
0,60
"
2.0
2,S
0,73
0,6S
0,12
0,64
0,71
0,63
0.10
~62
0,69
Ml
0.67 0.65l
0.60 '<0,6
0,63

prikazan na sl. 373. Negdje krajem 19. stoljea razvio je poznati i slavni i c1=0,4 i c1 ~1
njemaki fiZiar Heinrich Hertz teoriju kontaktnih naprezanja za nalijeganje
1.0 l 0,98 0,97 0,96 0,94 0,92 0,89 0,86 1,0 l 0,98 0,97 0,96 0,94 0.92 i 0,89 0,86
cilindara Prema toj teoriji mogue je izraunati veliine najveih kontaktnih, 0,18 0,76 0,80 0,79 0,78 0,76 0.15 : 0,73 0,70
"
0,88 0,86 0,82 0,80 0,82
'o2.5"
O,SS 0,84
0,69 0,67 0,71 0,70 0.68 0,67 0.65 : 0,63 0,61
Hertzovih, naprezanja. 0,77 0,76 0.15 0,74
0,65
0.73
0,63
0,71
0,62 0.60 <0,6
2.0
0,63 0,62
0,69
0,61 0.60 <0,6
0.68 0,67 0,06 '-'
Fakt nsPod.lde ~ Kw. pri z.=

'"
:;j0,6 0,62 0,64 0,66 0,68 0,70 0,12 0,74 0,76 0,18 .... 0,82 0,84 0,86 0.88 '0.90 1,0

.o~ l l l l l l l l l l l l l l l l l
o.ss
0,60
1,18
1,36
1,17
1~3
1,16
1,30
1,15
,"
1,14
1.23
1,13
1,20
1,12
1,18
1,11
1,16
1,119
I,IS
1,22
l ,OS
1,13
1.20
1,07
1,11
us
1,06

'"' ""1~7
I,IS 1,14
1,04
I,OS
1,12
1..03 : 1.02
1,04 : 1.03
1.09 i 1.08
l
l
l
0.6S 1~2 1,48 1,42 1,40 1,34 1,30 1,28 1,25
0.10 1,70 1,64 l .SS 1~1 1,47 1,42 1,38 1)3 1,29 ,". 1.23 1,20 1,17 1,14 1,12,1,10 l
,". 1)1 1,18 1.14 l 1.12 l
0.15
0.80
1,89
2,06
1,80

'"
1,71
1,86
1,64
1,n
l .SS
1,10
1~1
1,62 '"
,".
1,41
1,49
1)1
1,43
1,32
1,39 1~3
1,24
1,29 1,25 1)1 1,18 ' 1,14 l

Slika 373. Kontaktna naprezanja Slika 374. Pojava rupi~vosti (pittinga) na bokovima:
o.ss
0.90
2.24
~40
~lO
2)7
~oo
~IS
1,90
~03
,., ,.,
1,80 1.n
1,84 '"
'"
l .SS
1,67
l ,SO
1,511 '"
l ,SO
1,40
1,oi5
1,34
1,38
1,29
1)3
1,25
1,28
1.20 ,1.17
1,23 . 1,19
l
l
bokova zubi a) poetni stadij; b) kasniji stadij 0,95
~l
2,50
~so
~43
2,50
~30
2.43
~17
2,29
2.04
~IS
,.,2.03
1~3 1,74
1,82
1,66
1,12
1,58
1,63
l ,SO
I~S
1,43
1,48
1,38
1,41
IJ2
1,34
1.26 ! 1,20
1,29 : 123
l
l

Pri prekoraenju, odreenih vrijednosti Hertzovih naprezanja dolazi do odva-

janja estica bokova, nastaje tzv. rupiavost bokova, to se engleski naziva Tablica 136. Faklor oblika zubi ZHu zavisnosti od r.klora pomalm profila x, broja zubi: i kUla oagiba boka fl
(saslavljeno prema DIN 3990)
pitting (sl. 374). Isto tako na stvaranje rupiavosti utjeu vrst kliznog gibanja,
kvalitet povrinske obrade, tlak maziva i slino. Nedopustivom rupiavou .x,+:cz Fakcor oblika m. z. kod ~=
smatrat e se ona kod koje broj rupica stalno raste, odnosno kad r-aste :,+:z') o s 10' ". lJ)'
". 30 35 40
l 4S'

veliina rupica. Kontaktnim naprezanjima odreena nosivost naziva se nosivost

bokova.
-0,02
-0,015 2,25 ~19 ~14 ~07 ,..
2,28 ~os
1,811
1,88
l.n
1,74
1,06
1.60
l .SS
l .lO
l 1,48
1,44

~~
-0,01 1,98 1,97 1,94 1,89 1.84 1,76 1,68 1,40
Za proraun Hertzova naprezanja polazi se od 1,46 IJ8
-0,005
o
+0,005
I,BS
1.n
1,70
1.84
1,76
1,69 -
1,82
1,74
1,68_
'"'
1,12
1,06
1,74
i,68
1,62
1,68
1,63
l .SS
1,62

'"
1~3
1,54
1~1
1,47
1.44
1.40
1,36
1,34
specifine obodne sile (327) 1)2
+0,01
+0.015
1,64
1,60
1;64

'"
. ,".
1,63
~~
1,55
1,61

'"
1,53,
l .SS
1,54
1~1
'"
,".
1,47
1,49

'"
1,43
1,44
1.41
IJ8
1.38
1.36
1.33
1,30
1,28
W 81 u N/mm injerodavna obodna sila na diobenoj krunici po mm irine
zuba,
+0.02
+0.025
+0,03
'"
1,53
l ,SO
1,53
l .lO
~2
1,49
.l .lO
1,47
1,48
1~45
1,45
1.43
1,41
1.39
IJ7
IJS
1,32
1.30
127
1,25
W1 u N/mm specifino optereenje na diobenoj krunici prema jednadbi (320). +0.04 1,45 1,45 1,44 . 1,43 1,41 1,38 1,35 1,31 1.27 1.23
1,41 1,41 1,40 1)9 1)1 IJS 1,)2 1,28 1.24 1.20
str. 359, +0.05
IJ2 1,28 1,25 1.21 1,18
+0,06 1.38 1)8 1,37 1,36 1,34
Ku2 faktor raspodjele optereenja (vidi u nastavku). +0,07 1,35 1,34 1,34 IJ3 lJ l ,_" 1)6 1.23 ,". 1,16
1,32 1)2 1,32 !JI 1,29 1)1 1)4 121 1.18 1,15
+0,08
1,19 1.16
l 1,13
+0.09 1,30 1,30 1,29 1,28 1)1 1.25 1.23
Faktor raspodjele optereenja K",
uzima u obzir nejednoliku raspodjelu +0,1 1,28 1,27 1)1 1)6 1>4 1.23 1)0 1.18 u.:
l l ,ll

optereenja zubi u zahvatu. Pri utvrivanju ovog faktora mora biti najprije 'l Kod unu!::lrn_Jeg ozubi]Cn_Fllrrba ovdJe IZI11mno ; 1 uvrsun s pDZihnum predznilkom! Pomak profila JC pozn.. ,an ako sc nJim<
oitan faktor stupnja prekrivanja z" iz gornjeg dijela tablice 135 (meuvrijednost f".'Siie po\ci::anjc deblji~ zuba.
368 9. Zup&zni prijenosnici 9.6. Proraun ft()Sillosli elnika 369

treba interpolirati). Pomou ovog i pomonog faktora qL (ovaj faktor, kao kod vrijeme trajanja puMg optereenja
prorauna nosivosti korijena zuba, oitava se iz gornjeg dijela tablice 132, na
str. 362), iz donjeg dijela tablice 135 oitava se vrijednost faktora raspodjele
optereenja (
"Nm. KL. Zu)'
S~,
Ku1
L" 1 ",4,7 lit h E N/mm (331)
S slike 374 proizlazi da rupiavost poinje u zoni kinematske krunice.
Prema tome je Hertzovo naprezanje posebno kritino u kinematskoj toki =-':..."2 n,
Nfmm min-
dodira C. Radi toga je najee dovoljno Hertzovo naprezanje kontrolirati
samo u kinematskom polu, gdje iznosi
(
"No2. Ke. z.,)
' -4 7 10 h
"""hl"" l
4
EN/mm' szHZ (332)
(328) 2 n2
""N;;-;/m---"=-m-.2, min-
O' H u N/mnr' Hertzovo naprezanje u kincmatskom polu e (na oba boka tlak E1, E1 modul elastinosti materijala zupanika prema tablici J37,
je jednako velik) n tt n 2 brzina vrtnje zupanika.
'"'M 1 u N/mm specifina obodna silu prema jednadbi (327).
d 1 u mm promjer diobene krunice malog zupanika (nikada ne uvr!tnvati Stvaran vijek trajanja je zapravo mnogo dulji ako prijenosnik ne radi
d 2 !), kod kosih zubJl d11 , pod punim optereenjem, ili ako su u intermitirajuem pogonu pauze miro-
u kinematski omjer prema jednadbi (265), str. 326; kod unutarnjeg
ozubljenja u je negativno!
ZH faktor oblika boka zuba prema tablici 136.
Ztot u .JN/mm 2
Zt
faktor materijaJa prema tablici 137,
faktor stupnja prekrivanja prema gornjem dijelu tablice 135. me-
Mali

ma1m'jal.
ZUJ!nik
"""""po
......
..!""" materijal
Vdiki zupMik
........
l
Moow
clast1blosti
Faktor
matl:rijala
z..
dutim, ne nie od 0.6. DIN rus N/mmJ DIN lUS N/M VNtmm.l
Na zupanicima iznosi .... Sl
l
e 210000 272

~lijev
Gs-<o CL,.. 205000 270
sigurnost protiv rupiavosti S"' (329) OS.S2 CL446 205000 270

lijevano ilcljezo $ kugJas'lim OOG-SO NLSO 176000 '-'9

G00-42 NL 42 175000
,..&tom
"'

--
(THD2. KL z C:elik
" 210000
m
{330) ....... kabjna -
-
'"""
O..So.Bzl>4 PCuSill4

SH,. Su~ postojea

""
sigurnost protiv rupiavosti na zupaoiku l. odno-
C'uSni ,

Sa.lh:8) '
ll .SOOO 22!

(do$1lda
sno 2.
lip'ano Wj:2o s lamdar~ G0-25 SL 25 12>000 2J7
uH 01 ,uaDzuNjmrn 2 dinamika izdrljivost kontaktnih naprezanja bokova. prema nim pf.itom(sivi lijev) 0020 SL lO llOOOO
tablici 134, '"
-.... os-sz Ci. ...
K t. faktor utjecaja maziva, koji za besprijekorno podma2ivanje _,.." l
iznosi= l (vidi tablicu 129, str. 358), GGG-50 Nl,. S
''""" "'
116000
Z11. 1 Zu faktori utjecaja hrapavosli na kvalitet povrlnske obrade bo-
kova. Kod najfinije obrade bokova Zrt=l, inae Z&:;e:;0.95.
Gs-<o CL.,.. 20!000
tijtvaoo f:eijero s httJu\ctnrt
,.-.Ji- "'
~ kt'Jetb sa Jamdar~ GG- SL 20 !20IJOO 231
.... ,.-.Jilom (m lij<v)

-
Uobiajene sigurnosti protiv rupiavosti iznose za trajne pogone Sn~ 1,25
kod z 1 > 20, a SH;;; 1,4 kod z 1 ~20. Ovo zato jer kod z1 <20 moe Hertzovo ,....,.".jem
ooo-so NL >O 176000
.......
,.-.Jl!om"'Fm'-
G00-4' l
'l NL 42 17$000 ....
naprezanje izvan kinematskog pola biti vee nego u kinematskom polu. Kod ,.-.Jl<om SL 20 224
vremenski ogranienih pogona prijenosnika SH=0,4 do L - "gnditom
nim " " " (sivi
' ' hun<W
lijev}
GG-2\l
'"'"" ,..
Prijenosnici vremenski ogranie11ih pogona imaju ogranieni broj sati L" 00-25
punog optereenja, koji se prema Niemannu moe priblino izraunati. Meu
lijevano fcije:zo s
1amdarnim gre
SL25
'"'""' !ije\>ano ~ s kugtastinl
pafitom {!;ivi lijev)
00-20 l
i
SL 20
'''"'"'
tim, to dolazi u obzir samo onda ako je S11 ~ L Ako je SH> l, onda je to trajni
li!om {sivi lijev)
lik
GG-20

St
SLZO

'"'""
110000 s.lojasti duroplasti 8000
205

"'-'
pogon! Za vremenski ograniene pogone prijenosnika iznosi za zupanike
370 9. Zupani pri}I!Msnici
9. 7. Odnosi silu kod elnika 371
vanja dovoljno duge. Uobiajne vrijednosti za vijek trajanja pri punom opte-
reenju dane su tablici 138.
Za obje ove nosivosti ne postoje za sada jo pouzdane metode prora-
una. Prorauntih nosivosti bit e preuzet im se bude raspolagalo s dovoljno
sigurnim podlogama.

Prijenosnid wemenski 4 sati ~m:l:l'lfi\ri:i L,.t;tli

~ih pogona ~pogona ,.6.5. Zupanici od plastinih masa

Atalni lltrojvi 100 do <l) 1~ prije:rn:n:a ipovt'lltni hod kod: O zupanicima od plastinih masa, s iznimkom duroplasta, nema dovoljno
podataka o mehanikim svojstvima da bi se mogla izraunati opteretivost
Ruae diialk:c 10 d;! SG pub'l.lCklb v;:n:il.a lO do 40
korijena i bokova. Prema podacima proizvoaa proraunava se pomou

ek.td. D kmlwinu robu 40"",..

""""""""' .
"' ""
faktora opteretivosti
w u N/mm specifina pogonska sila prema jednadbi (319), str. 359,
(333)

~krlt.gmbillcc
l l20 do ;;e

""""' ""'""~ Pt u mm eom (L-x

1,}\J\im")
li.Untk:::::~:m 1
m"
n=--.
cos P
Od umjetnih smola upotrebljavaju se: fenoli, poliolefini, polikarbonati,
9.6.4. Nosivost u odnosu na zaribavanje i troenje polifluorolefini, poliamidi (najlon, perlon) polistiroli, poliacetali, ojaane poli-
esterne smole, koje se pod razliitim nazivima javljaju u trgovini.
Kod nepovoljnih kombinacija optereenja, brzina klizanja, koeficijenata
trenja bokova, kvaliteta povrinske obrade i temperature ulja, moe doi do Doputeni faktor opteretivosti izraunava se pomou jednadbe
prekida uljnog fllma, a time do metalnog dodira bokova. .Poveanim trenjem 07
metalnih povrina dolazi do pojaanog zagrijavanja i do hrapavljenja. Nadvi- c ",z., (0,25+ ~ ) (334)
enja nastala hrapavljenjem zavaruju se, a odmab nakon toga kidaju se zavarena 1+-
mjesta. Zbog toga bivaju oba boka oteena i naborana. Prvi znakovi ovoga mfs
vidljivi su na tjemenu bokova, jer su tamo brzine klizanja najvee. Zaribavanje z,. u N/rm.ri'-
bok?va prikazano je na sl. 375. Izborom materijala zupanika otpornih na
poVIene temperature, podmazivanjem uljima za visoke tlakove (ulja s dodacima u m{s
~lora, sumP?ra), moe se smanjiti opasnost od zaribavanja. Zaribavanju naginju
tjemena gonjenih zupanika i podnoija pogonskih zupanika. Nosivost uvjetova-
na optereenjem na zaribavanje nazivamo nosioost u odnosu na zaribavanje. Pokusima je utvreno da je troenje zupanika koji rade nasuho propor-
cionalno vremenu rada. Kod zupanika podmazivanih uljem. troenje prestaje
praktiki nakon odreen9g vremena potrebnog za uraivanje. Prijenosnik
._,_ trajnog pogona treba zato dobro i obilno podmazivati.
Veliki zupanik izrauje se od pl_astinog materijala, a mali od metala.
Tako izraeni parovi zupanika rade bez buke (dobro priguno djelovanje).
Vijek trajanja je to dulji, to je bolji kvalitet povrinske obrade metalnog
zupanika.

Slika 375. Zaribavanje bokova: a) ~ stadij; b) kasniji stadij

Do troenja (habanja) bokova dolazi kada zupanici rade u podruju 9.7. Odnosi sila .kod elnika
suhog ili mjeovitog trenja. Prekomjerno troenje (habanje). osobito ako nije
Djelovanje sibi bit e objanjeno na V-elniku s kosim zubuna (sl. 376).
jednoliko rasporeeno po boku, moe dovesti do toga da zupanici postanu
Na osnovi toga mogu se _lako razumjeti i odnosi sila na NULTIM-elnicima
neupotrebljivi. Nosivost uvjetovanu optereenjem na troenje nazivamo IUJSi- s ravnim i kosim zubima, te na V-&lnicima. Sile koje se javljaju na zupani
vou u odnosu na troenje.
cima optereuju vratila, a preko njih i leaje.
,.. (
372 9.8. Sto:nici 373

Sila F.. djeluje s pogonskog zupanika l na gonjeni zupanik 2 okomito F..... u N nazivna obodna sila na kinematskom promjeru u t'!eonom presjeku.
F"4 u N obodna sila na kinematskom promjeru u eonom presjeku
na uzdunu liniju boka pod normalnim kutom zahvata a"w: Fvn u N aksijalna sila na kinematskom cilindru (kod ravnog ozub1jenja Fwa =Oh
Fwr u N radijalna sila,
tan IX"w =tan <X,w cos {J (235) ~u Nm nazivni Qkretni moment zupanika l [iednadba (318) str. 358),
t,., pogonski kut zahvatne linije u eonom (bonom) presjeku, prema jednadbi K, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351,
(310), Sir. 348, T1w 1 U m radijus klnematske krunice zupanika l u &onom presjeku [iednad~
P kut nagiba boka zuba na diobenom cilindru, ba (289), str. 342],
nazivna snaga zupanika 1 koju treba prenijeti [jednadba (316),
str. 357)1.
F.., razlae se na normalnu obodnu komponentu F..., i radijalnu kompo- w 1 u radfs kutna brzina zupanika l =2n: n 1 s brzinom vrtnje .n 1 u s-,
nentu Fw,. U tlncrtu se sila F"" razlae na o bodnu Fwt i aksijalnu komponentu Pw U
0
kut nagiba boka na kinematskom ~ilindru; moe se uzeti ;:::;:p jer je
Fw, Na sl. 376 ucrtana sila F.. je rezultanta sila od Fw, iF..,. ruJ ika vrlo Jllala,
tt., u mjs obodna brzina kinernatskih krunica ""dtwl rr n1.

Na principu prema kojem akcija mora biti jednaka reakciji, zupanik 2

djeluje jednako velikim silama na zupanik L Aksijalna sila F _ nastoji
zupanik l odmaknuti od promatraa, a zupanik 2 primaknuti promatrau.
Ako bi zupanik 2 bio pogonski, bilo bi obratno. Smjer sila mora se prema
tome, pri dimenzioniranju vratila i leaja, uzeti u obzir.
Da aksijalna sila ne bi bila prevelika mora se kut nagiba kretati u
granicama fl=8 do 25 .. tako da stupanj prekrivanja bonih Iinija bude ep"' l
(vidi 9.1.12. str. 344). Kod stre/astih zupanika i zupanika s /unim zubima
nema aksijalne sile, jer se ona ponitava suprotnim nagibima boka. Strelasti
zupanici mogu imati nagib i do fJ=45'.
Kod NU LT I H elnika s kosim zubima treba uvrtava ti umjesto IX"w =ct"= 20',
a za <X,w=<X,.
Kod V-elnika s ravnim zubima je a.w=w, a {J=O. Kod NULTIH
elnika sa x 1 =x 2 =0 je o;,w=<x=20, a fl=O. Na sl. 376 bit e, prema tome,
F.., = F", (vi!ii sl. 372 na str. 360 i sL 373 na str. 366).

9.8. Stonici
9.8.1. Nulti stonici s ra'l'llim zubima.

Gledano prostorno, evolventni bok elnika s ravnim zubima nastaje

Slika 376. Sile na elniku s kosim zubima valjanjem ravnine po platu cilindra (sl 377 a). Kod stonika dobit emo
evolventni bok valjanjem ravnine p<i stocu oko zajednikog centra (sl. 377b).
trenja su zanemarene): Tada su sve toke evolvente jednako (za R) udaljene o vrha temeljnog stolica.
P1 K 1 P 1 K 1 Dobivena evolventa lei, prema tome, na povrini kugle. Ona je, za razliku
(336) od evolvente krunice, evolventa kugle odnosno sferna evo/venta. Karakteristika
kugle je, kako znamo, da je svaka toka jednako udaljena od sredita.
aksija/nu Fwa=F,.. tanfJw".,pWI. tan {J (337) Stonici se mogu proizvoditi na dva naina (vidi DIN 3971, dimenzije i
radija/nu F..,=F,..tan<>,w (338) odstupanja stnnika).
374 9. Zupani prijenomicl 9.8. Stonici 375

1. Kopiranjem pomou ablone i noa. Ovim postupkom mogu se proizvesti Ako bismo isjeak kruga zatvorili i dodali odgovarajui broj zubi,
besprijekorni bokovi evolvente kugle. Bokovi osnovnog stonika (zupane mogli bismo dobiveni zupanik zamisliti kao elnik s veim brojem zubi,
ploe) imaju dvostruko zakrivljen bok (sl. 378a). Budui da je izrada odnosno s dopunskim brojem zubi z" kako to inae nazivamo. Taj broj
zupanika ovim postupkom komplicirana i skupa, nema ni praktinog zubi zv nazivamo jo i
znaenja.
virrualni broj zubi z,=z/cos (j (339)
2. Odva/ni postupak pomou alata s ravnim bokovima (moe se usporediti
s izradom elnika pomou alata u obliku ozubnice). Ozubljenje osnovnog Logino da je ovaj broj zubi sada mjerodavan i za proraun podrezanosti.
stonika (zupane ploe) ima u tom sluaju takoer, Icao i ozubnica, Za praktike potrebe iznosi
ravne bokove (sl. 378 b). Bokovi dobiveni na taj nain na stoniku nisu gra11ini broj zubi ZsK''""' cos o (340)
ni evolvente krunice ni evolvente kugle. Blie su ipak evolventi kugle.
Zahvatna linija dobiva oblik otkoide, krivulje u obliku osmice (sl. 378b). gdje je Z,= 14, kao praktiki granini broj zubi NULTOG elnika s ravnim
U podruju visina ozubljenja zabvatna linija je gotovo ravna (pravac). zubima, sa a=20 [vidi str. 336 i jednadbu (276)].
Govorimo tada o okJ.oidnom ozub/je,Yu, koje teoretski potpuno zadovoljava! <JO!%
d\Oil'l"

Slika 377. Nastajanje evolventnih bokova a) kOd elnika; b) kod sto.nika

a) b)

Slika 379. Zamjena Slika 380. Srednji ekvivalentni

kugle stolcem elnici stonika

Za prikazhMje uvjeta zahvata zamiljamo da su oba stonika zamije-

za/MJina njena sa dva elnika s dopunskim (virtualnim) brojem zubi z,1 i z,2 (sl. 380).
- - ltugle
Za proraun sila i opteretivosti upotrebljavl\lllo srednje vrijednosti evolventnib
Slika 378. Ozubljenje slonika prema DIN 3971 {JUS M.C1.013) elnika, dobivene na sredini irine zuba stonika. Najrei modul koji se javlja
o) sfemo evoJventno ozubljenje {evolventa kugle); b) oktoidno ozubjenje na sUJniku m bira se prema DIN 780, JUS M.Cl.Ol5 {tablice 124 i 124a,
str. 333). Prema tome iznosi
Kod oktoidnog ozubljenja sluimo se, da bismo bili to blii sfemo srednji modul m.. = m (I -0,5 b/R.) (341)
evolventnom ozubljenju (evolventi kugle), postupkom Tredgolda. Tim postup-
mm u mm srednji modul,
kom zamjenjujemo povrinu kugle povrinom stoca (sl. 379). Ovaj zamiljeni mu mm modul na elu stonika (tabli<a 124 i l24a~
stoac nazivamo dopunskim stocem. Plat toga stoca moe se razviti u ravnini b u mm mna zuba,
i onda je to isjeak kruga. U ovom razvijenom stocu javljaju se zubi kao R. u Cllll odgovarajui polunljer osnovnog stonikz (zupane ploe) pn:rna
kod elnika. U tako zamiljen elnik (tzv. ekvivalentni elnik) mora moi jednadbi (344).
dosijedati standardni profil u obUku ozubnice DIN 867, JUS M.Cl.Ol6. U odnosu na stvaran broj zubi z i virtualni z" razlikujemo i dva kine-
Zamiljeni elnik ima bokove evovente krunice. matska prijenosna omjera:
 9.8. Stotnici 377

apsolutni kinematski prijeMSni omjer u=z2 /z 1 (342) Kut diobenog stoka velikog zupanika je tada <'i 2 =1:-<'i 1

virtualni prijenosni omjer (343)

stvarni broj zubi stonika,
virtualni broj zubi stotnika.

381. Stonik s pripadajuim osnovnim

stonikom (zupanom ploom)

Stupanj prekrivanja s. moe se izraunati pomou jednadbi (291) do (293),

l-_::=_ ugrodbeno mjero - - - - /
str. 343, ako su sve veliine svedu na ekvivalentne elnike {s modulom m,
mm ili m= 1). Uvrtavati treba tada za r,=r,., za rb=r",, a za o=o,=r,1 +r.,. Slika 382. Dimenzije stonika s ravnim zubima
Pri tome je r,=z,mf2, r,,=r,+m, r",=r,cosct. Na sL 381 prika:pm je u
presjeku stonil< sa svojim osnovnim stonikom (zupanom ploom). Za osnovni . u presjeku.
Slika 382 prikazuje stonik .
Iz geometrijskih odnosa slijedi:
stonik je ll.=90'.
promjer diobene krunice d=zm {349)
Radijus osnovnog stotnika (zupane ploe) R, = rjsin o (344)
srednji promjer diobene krunice d,.=z. m., (350)
r je diobeni radijus stonika =d/2 [jednadba (349)].
Broj zubi odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) izraunava se promjer tjemena krunice d,=d+2ir,cos o (351)
pomou Zp=2R.fm ili - promjer podnone krunice d,=d-2h,coso (352)
broj zubi osnovnog stonika (zupane ploe) z.=zfsin ii (345) tjemeni kut .tan ><,=h,/R. (353)
Kut diobenog stoca li 1 para stonika moe se izraunati pri zadanom podnoni kut tan ><c=h,!R. (354)
kutu koji medusobno zatvaraju osi 1: i kinematskog prijenosnog omjera u,
pomou jednadbi kut tjemenog stotXl li,=o+><, (355)

(346) projekcija irine zuba ab=bcosoJcos><, (356)

1:<90': tan
projekcija tjemena zuba a,=h, sin 6 (357)
1:=90': tan.;,= 1/u (347)
unutarnji promjer tjemene. kr.unice d1=d, -2b sin li.fcos ><, (358)
sin 1:
tanu 1
u+cos
(348) unutarnja visina stoca a,= 0,5 djtan li, (359)

Ako je li 2 > 90", onda je to unutarnje ozubljenje, pa treba z1 uvrtavati m standardni modul prema DIN 780, JUS C.MLOI6i,.blice l24i l24a, str. 333),
mm ~nji modul prema jednadbi (341). str. 375.
s negativnim predznakom. Na taj nain bit e negativni svi promjeri ovog h. tjemena visina zuba. u normalnim sluajevima =m.
zupanika i kinematski omjeri broja zubi u i u,. U jednadbu (348) treba hr podnona visina zuba, u normalnim sluajevima = 12 m,
o
uvrtavati u sa pozi!icnim predznakom., jer onda 1 ne moe biti negativan. R,. odgovarajui radijus osnovnog stonik:a (zupane ploe) prema jednadbi
(344). . .
Osim toga treba obratiti panju da kod I> 90' i cos 1: postaje negati"'n!
378 9. Zupani prijenosnid 9.8. SJonici 379

Ve mala aksijalna pomicanja zupanika, npr. pri pogrenoj montai, Stupanj prekrivanja e. izraunava se pomou jednadbi (191) do (293),
a posebno progib vratila, prouzrouju odstupanja vrhova stoca od presjecita str. 343, ako se uvrtava r.=r.. , f't,=r,.,, a=a.,=r~t +r.,.z, a:w=:z:~ a za Pc=Pte
osi vratila Uslijed toga bokori ne nose jednakomjerno i dolazi do lokalnog Pri tome jer =Z m 1{2,r".=rv +mn)rw=r" cos 1 ,p 1,_=n~ 1tjcos Pm~ tan !lt=
preoptereenja. Posljedica toga je, ako se jo uzmu u obzir i odstupanja =tan ot/cos P.. ,
;ko je oc NULTI kut zahvatne linije (u pravilu ot=20'). Pri tome
izrade, neravnomjeran (nemiran) rad i mogunost zaglavljivanja. Zato treba se m. moe proizvoljno birati (najbolje m"= l), a m,=m,Jcosfim
da je irina zuba b ;;i lO m i R,/3.
Za izbor kvalitete ozub/jenja prema tablici 128, na str. 356, mjerodavna
je najvea obodna brzina v= d1 n n 1 = d1 " n1 u m{s.
Izrada stonika tea je nego izrada elnika, jer se korak i visina zuba
mijenjaju po cijeloj irini zuba. S modulnim glodalima, koja se pomiu
prema vrhu stoca pa time smanjuju kontinuirano irinu uzubine, ne dobiva
se toan profiL Ovaj postupak predvien je samo za podreene svrhe. Najee
se stonici blanjaju odvalnim postupkom. Alat je no koji se kree tamo-amo,
a ima ravne otrice. Otrica se kree (odvaljuje) po izratku kao osnovni
stonik (zupana ploa).

9.8.2. Nulti stonici s kosim i zakrivljenim bokovima Slika 383. Razvijeni plait stonika s kosim i zakrivljenim zu~ima

Stonici s kosim i zakrivljenim bokovima (sL 383) rade mirnije zbog

dodatnog stupnja sprezanja bonih linija, a i s manje udara nego stonik
s ravnim zubima. Bokovi jednog zupanika imaju desni, a drugog lijevi uspon.
U odnosu na stonike s ravnim zubima, zamiljamo da su stonici s kosim
zubima nadomjeteni elnicima s kosim zubima, u sredini irine zuba gdje
se mjeri kut nagiba boka Pm (sl. 384). Na vanjskom obodu kut nagiba boka
iznosi p,, a na unutranjem p,.
Dopunski elnici s kosim zubima imaju prema tome
srednji broj zuba dopunskog zupanika z."" z.foos3 (i., (360)
sa z,oznaen je virtualni broj zubi prema jednadbi (339), str. 375. Virtualni
broj zubi mjeroda van je i za proraun podrezanosti i iznosi
praktini granini broj zubo
sa 4=14 kao praktinim graninim brojem zubi NULTIH elnika s ravnim
zubima, kod "= 20" [vidi str. 336 i jednadba (276)j.
U pravilu se srednji normalni modul m.,. izrauje u standardnim neliinaJIU1,
danim u tablicama 124 i 124a. Na m.,. poiva slijedei proraun. On odgovara SUka 384. Svoenje stonib s kosim zubima na elnik s.
normalnom modulu elnika s kosim zubima, pa ovdje, prema tome, srednjem kosim. zubima
ekvivalentnom elniku. U sredini stonika je tjemena visina h,.., =m.,., a podno- Duljina dodirnog luka bonih linija g~=q> R., pa je prema tome
na hrm=l,2 m.,. ..
stupanj prekrivanja bonih linija Sp=g~IP~ (362)
Kinematski omjer broja zubi 11 i "~ prema jednadbama (342) i (343),
str. 376, bcoj zuba odgovarajueg osnovnog stonika (zupane ploe) prema sa p =m nfoosP za srednji eoni korak. Kut prekrivanja bonih linija rp
jednadbi (345), kut diobenog stoca /) 1 prema jednadbama (346) do (348), naj!~ se'""moe . .;tanoviti crtanjem (vidi sl. 383). Najee se bira ~""l,
str. 376. a irina zupanika b;:,; l Om_ i b;:,; RJ3,5.
380 9. ZupCcmi pr!jeno.mid 9.9. Proraun. nosb;osti zupanika 381

U odnosu na elnike s kosim zubima, iz geometrijskih odnosa slijede stonika moe se broj zubi sniziti na 6, a u posebnim sluajevima i na 4.
(vidi sl. 384): Time se moe ostvariti prijenosni omjer ak do i= IS. Ozubljuje se stoastim
d = llfrun . z glodalom.
srednji diobeni promjer (363)
un COS fJm
srednji radijus osnovnog stonika (zupane ploe) 9.8.3. V-parovi
Rm= r .",/sin /j (364) Pri izradi odvaljuje se alat u obliku osnovnog stonika (zupane ploe)
vanjski radijus osnovnog slOnika (zupa11e ploe)
sa zupanikom po dio benom stocu, bez klizanja, i proizvodi oktoidno ozublje-
nje. Dva na ovaj nain proizvedena zupanika mogu samo onda imati ispravan
R,=Rm+O,S b (365) zahvat, ako diobeni stoci ostanu i kinematski stoci. To je kod V. NU L-
TOG para mogue pri x 2 = -x 1 (sl. 386). Pozitivni pomak profila na oba
diobeni promjer d,=d""(J +0,5 b/Rm) (366) zupanika mogu je samo onda ako prijenosni omjer i ostane sauvan i kod
tjemena visina ha= mnm RJR", (367) omjera pogonskih kinematskih promjera. Izrada je dosta oteana.
Besprijekoran pomak profila moe se ostvariti na ozubljenju sa sfernom evol-
podnona visina hr=1,211 3 (368) ventom. Oni se, meutim, zbog skupe izrade ne upotrebljavaju.
Osim pomaka profila, o emu je naprijed govoreno, postoji kod stonika
tjemeni promjer d,a=d,+2ha cos O (369) i tzv. postrani pomak profila. Ovim pomakom postaju zubi manjeg zupanika
podnoni promjer d, ,=d,- 2h, cos /j (370) deblji, a da se pri tome uvjeti zahvata ne mijenjaju. Debljina zuba velikog
zupanika postaje manja. Time je omogueno izravnavanje opteretivosti obaju
zupanika.
Sve ostale dimenzije izraunavaju se iz jednadbi (353) do (359), str. 377.
Objanjenje geometrijskih odnosa za razliite mogunosti pomaka proflla
Isto se tako izvodi vanjski normalni modul ln u standardnim veliinama (tablice
odvela bi previe u irinu. Ta materija obraena je u DIN 3971.
124 i 124a). Tada prednje jednadbe moraju biti odgovarajue primijenjene,
jer je tada hJ =n~n, a hr= 1,2 ntn. Time postaje ham=h:J ~R .. , a h rm= 1,2 h:.~.
Kvalitet ozub/jenja prema tablici 128, str. 356, utvruje se prema najveoj 9.9. Proraun nosivosti stonika
obodnoj brzini v=d11 n n 1 =d, 2 n n 2 u mjs. Doputeno odstupanje koraka
zahvata (tablica 127, str. 355) utvruje 9.9.1. Optereenje zuba
se prema mnm i dim' ako se mnm bira
prema tablicama 124 i 124a, odnosno Kao kod elnika, polazi se od
prema mn i dt' ako se mn bira iz tablica
124 i 124a. specifine pogonske sile (371)
~
specifina pogonska sila na srednjem diobenom promjeru stonika,
~--~=}=+~-==t==~~~ "' w u Njmm
Flm u N nazivna obodna sila na srednjem dio benom promjeru, prema jednad-
b; (372),
b u mm irina zuba,
K, pogonski faktor prema tablici 125, str. 351.

nazivna obodna sila (372)

Slika 385. Zahvat paliodnog ozubljenja
stonika $lika 386. V-NULTI par stonika
T 1 u Nm nazivni okretni moment malog stonika,
rm! u m srednji diobeni radijus malog stonika kod ravnog ozubljenja je
Kod paloidnog ozub/jenja (sl. 385) bokovi su zakrivljeni u obliku evolvente rml =dmt/2 [jednadba (350), str. 377]. Kod kosog i zakrivljenog
i ne dodiruju se meusobno na cijeloj duljini bokova. Zubi su na oba kraja ozubljenjaje r 1m1 =d,mt/2 [jednadba (363) str. 380],
pl u w nazivna snaga malog stonika koju treba prenijeti,
malo tanji. Na taj nain postie se dobar rad i kod veeg progiba vratila w 1 u radjs kutna brzina malog stonika,
nastalog optereenjem, to bi inae ometalo rad zubi u zahvatu. Kod paloidnih Vm u m/s srednja obodna brzina stonika.
382 9. Zupani prift:nosniri

Pomou specifine pogonske sile w izraunava se Sigurnosti S m i Su z protivrupiarwsti bokova izraunavaju se prernajednad-
bama (329) i (330), str. 368. Vrijednosti minimalne sigurnosti izraunavaju se
specifino optereenje (373) kod stonika prema virtualnom broju zubi z, 1 Vijek tmjanj" punog optereenja
specifino optcreCenje na srednjem diobenom promjeru stonika. obaju stonika povremeno optereivanih prijenosnika, izraunavaju se pomou
dinamiki faktor prema jednadbi (321} str. 359. U jednadbu treba jednadbi (331) i (332), str. 369.
uvi'Stavati obodnu brzinu srednjih diobenih promjera v... =dm 1 n n t,
odnosno d1rnt nn 1

9.10. Odnosi sila na stonicima

9.9.2. Nosivost korijena zuba
9.10.1. NULTI i V-NULTI stonici sa ravnim zubima
Polazi se od
Sl. 387 pokazuje uzduni 1 popreni (normalni) presjek para stonika
specifine obodne sile WFt=WrKFP (374) s ravnim zubima. Pretpostavlja se da sila na wb F. djeluje na bokove normalnog
W1 u N/mm specifino optereteuje prema jednadbi (373),
profila u sredini zuba. Indeksom 2 oznaeno je djelovanje sila zupanika l
KrtJ faktor raspodjele optereenja koji u pravilu iznosi =1,2 na zupanik 2. a indeksom l reakciono djelovanje zupanika 2 na zupanik L

Time se dobiva za svaki korijen zuba

WFt
naprezanje n.a savijq.nje UF!=-~ YFI. Yp (375)
m",.

ar:2 =<Tn YF2/YFt (376)

mnm srednji normalni modul, kod ravnog ozubljcnja =m.,,
)j, 1 , Yf'l faktor oblika zuba prema tablici 133, str. 363; za ravno ozubljenje
treba uvrta vati Zn =z,.; 111 unutarnje ozubljenje Yr 2 = 2,07.
YJI faktor zakoenosti boka prema legendi jednadbe (324}, str. 361.
Tamo treba uvrtavati ta P=fJ.".
Sigurnosti SF 1 i Sr: 2 u odnosu na dinamiku izdrljivost, treba izraunavati
prema jednadbi (326), str. 361.

Slika 387. Odnosi sila na paru sto:iniku s ravnim zubinm

9.9.3. Nosivost bokova

Polazi se od specifine obodne sile w.,, na srednjem diobenom promjeru Pogonski zupanik l tlai slom F.,
na zupanik 2 (akcija), koji jednako
stonika, koja je jednaka specifinoj obodnoj sili w., iz jednadbe (374), velikom suprotnom silom F01 tlai na zupanik l (reakcija), Obje sile razlau
Uvrtavanjem Wu 1 = wF, izraunava se se na o bodnu komponentu F.,, odnosno f; 2 , na diobenom promjeru (okomite

H ertz.ovo naprezanje (J -J"'"' .u,+

H- /
t ,.l u,..
l ZH , ZM (377)
su na uzduni presjek) i normalnu radijalnu komponentu Furi odnosno Fnrl
Ove komponente le~ u uzdunom presjeku i okomite su na izvodnice diobenih
stoaca. Razlau se na aksijalne Fa 1 , odnosno F,. 2 i radijalne komponenle
n u N/mm 1 Hertzovo naprezanje bokova u kinematskorn polu C. Fr 1 odnosno fr 2
W 111 u N/mm specifinu obodm; sila n:1 srednjem diobenom promjeru stontka,
d., srednji diobeni promjer malog dopunskog elnika =n~"- =~ 1 kod Sile koje djeluju na pogonsld ::upanik J su:
stoi.nika s ravnim z.ublma, =m.".,., ::.dcos p." kod !'l07nika s kosim
lli zakdvljenim zubima,
virtualni kinematski omjer broja zubi prema jednadbi {443} str. 376; obodna sila ftt= K, (378)
kod unutarnjeg ozubljenja u,je negativno, rm l Wc '~'ml
faktor oblika zuba prema lablici l36, srr. 367. Za ::-1 i ::2 !reba
uvrtavati virtualni broj zuha z~t i z~2.
aksijalna sila F., F11 tan o: sin~~ (379)
faktor materijala prema tablici 137, str. 369. radijalna sila Fn tan ct, cos b 1 (380)
384 9. Zupani prijeuo.mici 9.10. Odno.~i .~ila 11a .uo:nicima
385
okretni mOment malog zupanika koji treba prenijeti,
pogonski faktor prema lablici 125, str. 351,
srednja diobeoa la:unica malog stonika =dm.f2 [jednadba (350)
str. 377],
ro1 u rad/s kutna brzina malog stonika.
Fun u N nazivna obodna sila na diobenoj krunici prema jednadbi (372).

Na gonjeni zupanik 2 djeluju:

obodna sila (381)
aksijalna sila Fal =F, 2 tan a sin b2 (382)
radijalna sila Fr 2 =F12 tan ex cos c:5 2 (383)
Sile optereuju ujedno vratila na kojima su zupanici. a time i leaje.
Sile trenja su zanemarene.

9.10.2. NULTI i V-NULTI stonici s kosim i zakrivljenim bokovima

Slika 388 prikazuje sile na paru stonika s kosim zubima. Prikazana

su dva sluaja spr=nja zupanih parova sa suprotnim nagibima bokova.
U normalnom presjeku se sile koje djeluju na zub F bol i F bo2 razlau na
normalne obodne komponente Fai i Fn2 normalne radijalne komponente
Frul i Fna U tlocrtu se F nl odnosno F n2 razlae na obodne komponente
F" odnosno F a koje djeluju na diobenoj krunici, i komponente plata
Fml odnosno F"".
Site Fnri odnosno Fnrl i Fm 1 odnosno Fml daju rezultante R1 odnosno R2 . i
Ove se razlau konano u aksijalnu silu Fu 1 odnosno F32 i radijalnu silu Fr 1
odnosno Frz

~a pogonski zupanik djeluje:

T1 K 1 P1 K 1
obodna sila F,, (384)
'tm l col +rtrnl

aksijalna sila sin 81 tan Pm cos 8 )

F., =F01 ( tan ex" --p-
COS m
1 .(385)

radijalna sila F" =F01 (tan<~:;~ +tan Pm sin 8,) (386)

vidi legendu uz jednadbu (378),

srednji radijus diobene la:unice malog stonika =d""/2 [jed- Slika 388. Odnosi sila na paru stonika s kosim zubima
nadba (363). str. 380]. a) z_up:anik l je lijevOhodan, a zupanik 2 desnohodan; b) zupanik l je desnohodan,
a zupanik 2 lijevohodan
 9. ZupCani prijenos11ici
386 9.1 J. Vijanici 387

Na gonjeni zupanik 2 djeluju: Zubi obaju zupanika imaju najee jednak smjer uspona, tj. oba su ljevo-
obodna sila F, 2 =F" (387) hodna. Kut nagiba boka p, pogonskog zupanika l treba da je vei od kuta
nagiba boka p, gonjenog zupanika 2.
aksijalna sila F, 2 = F, 2 (tan ex"~~~: :pan Pm cos b 2) (388)
Kinematski cilindri dodiruju se u toki (sl. 390), pa se i bokovi dodiruju
tu toki. Slika 389b prikazuje normalni profil sparenih zupanika sa standardnim
profitom. Zahvat se ostvaruje iskljuivo u tom normalnom presjeku, na putu
radijalna sila F, 2 =F, 2 (tan ex":: ;:tan Pm sin b,) (389) zahvata AE. Ovdje ne dolazi do prekrivanja bonih linija. Swpanj prekrivanja
s. treba raunati tako kao da se radi o
elnicima s ravnim zubima, s brojem
Ove sile optereuju takoer vratila i leaje. zubi z 1 =zn 1 i z2 =zn 2 i modulomm=mn,
Navedene jednadbe vrijede samo za zadani smjer vrtnje! "Pri ~ro.mj_eni ~mjer~ ako. je z. fiktivan broj zubi prema
vrtnje djeluju sile F.,. i F., 2 obratn?. Sil~ treba ta_da o~g~varajuce !ZfllCUnall. jednadbi (303), str. 347. Za zupanike oSIIO'Aii proltl
Gornji plus ili minus predznaci vaze za ljevohodm zupcamk l (sl. 288a), i razmake osi vai inae ono to je ozvbnia
donji predznaci za desnohodni zupanik l (sl. 388b). reeno u poglavljima 9.1.12. i 9.!.13.

9.11. Vijanici

9.1.1. Uvjeti zahvata zup{onilt t

Ako se sparuju dva NULTA zupanika s razliitim k uto~ ~~giba bokov~

koji u normalnom presjeku imaju jednak kut zahvatne lmtje nastaje ex", Slika 391. Odnosi obodnih brzina i brzina:
vijanik (sl. 389), ije se osi sijeku pod klizanja

kutom koji zatvaraju osi (390) Pored meusobnog valjanja bokova dolazi jo do uzdunog klizanja,
to se vidi na sl. )91, koja prikazuje presjek srednjom linijom standardnog profila.
Zupanik l okree se obodnom brzinom v" a zupanik 2 sa v2 U smjeru
a) uzdune linije boka djeluju komponente v,, =v 1 sin p, i v, 2 =v2 sin p,. U
smjeru zahvatne linije moraju oba zupanika imati jednaku brzinu v,=
= v1 cos p,= v2 cos p,. Radi suprotnog smjera djelovanje v,, i v, 2 ili zbog
njihovih razliitih veliina kliu bokovi u uzdunom smjeru sa
sin:!:
brzinom klizanja v8 =V8 t :+v1 z=v1 --p (391)
. cos 2
Diobene krunice vrte se
obodnim br=inama. Vi =d, l n:. nl (392a)
L:l=da. n. nl (392b)
v2 u mjs
11 1 , obodne brzine diobenih krunica zupanika.
d11 d12 u m diobeni promjeri zupanika.
n 1 i nl u s-. brzilte vrtnje zupanika.

Na sl. 389a ucrtane su .projekcije bo~ i b., zahvatne linije AE. Izvan tih
duina nema dodira bokova. Nema stoga svrhe zube izvoditi mnogo ire
Slika 389. Vijanici: al razvijeni diobeni cilindri obaju zupanika; b) normalni profil nego to to Zahtijeva zahvalna linija. Uobiajeno je: b=5 do 10 m".
 9.11. Yijanici 389
388 9. Zupani prijenosnici

aksi]alna sila F. 2 =F12 tan (112 +Q') (397)

9.11.2. Odnosi sila, iskoristivost
Indeksom 2 oznaeno je djelovanje zupanika l na zupanik 2. Indeksom l radijalna sila (398)
oznaeno je reaktivna djelovanje zupanika 2 na zupanik L
FuN sile,
U normalnom presjeku djeluje u dodirnoj toki sila na zub F.., (sl. 392) K, pogonski faktQr ~ 1, eventualno tablica 125, str. 351,
okomito na bokove, prolazei kinematskom tokom. Sila F;.. razlae se u T, u Nm nazivni okretni moment pogonskog zupanika" izraunat iz pogonske
kinematskoj toki C na normalnu F. i radijalnu komponentu F,. snage P, prema jednadbi (4001
ru u m radijus diobene krunice: zupanika t =4, 1/2.
U smjeru bokova djeluje sila trenja F.., p.. koja u tlocrtu daje sa silom F. p' u .. reducirani kut trenja; uz dobro podmazivanje moe se uzeti da je
rezultantu R. Rezultanta R razlae se u obodnu silu F, i aksijalnu silu F . p''>6. odnosno tanp',.O,l.

Kod vijanika postoje slini odnosi kao kod vijaka za pokretanje (vidi
22.2. na str. 105}. NaJme, uzdunim klizanjem gubi se dio pogonske snage P 1,
u obliku snage trenja, tako da je odvedena snaga P2 manja od dovedene. Osim
toga treba uzeti u obzir jo i iskoristivost 'l valjanjem bokova zubi, te trenje
leaja (vidi 9.4. na str. 356). Za vijanike iznosi
l-tan Q'. tan/ll
ukupna iskoristivost 11 (399)
t+tanll'tanP,
rt. iskoristivost zbog vijanog djelovanja.
~ iskoristivost (valjanje bokova i lrCllje !etaja) prema 9.4. na str. 356.

Uz zadanu snagu koju treba odvesti P2 , iznosi

pogonska snaga P 1 =P.! 'l,= T1 ro 1 (400)
u W. Pri tome je T1 u Nm nazivni okretni moment zupanika l, a w 1 u rad/s
njegova kutna brzina.
Najveb mogua iskoristivost vijanim djelovanjem postie se kada je
p, =0,5 (E +Q'). Samokoivost nastaje kada je /12 ?;;90' -ll' U tom slullaju
Slika 392. Odnos sila prijenos gibanja nije mogu ni uz uporedbn najveih sila.
na paru vijanika

9.11.3. Nosivost
Iz geometrijskih odnosa proizlaze:
Zbog dodira u toki mogu se vijanicima prenositi samo relativno male
sile na pogonsk~m zupaniku l: snage. Uzduno klizanje b()kova zahtijeva materijale otporne na trclenje, ili
obodna sila F, 1 = K1 T1/r11 (393) kaljene eline zupanike, te podmazivanje uljinta za visoke tlakove. Najee
se zadovoljavamo proraunom nosivosti kao kod zupanika od plastinih
aksijalna sila F,, =F11 tan(/1 1 -Q') (394) materijala (vidi 9,6.5..na str. 371), izraunavanjem
tan a" cos Q' (401)
radijalna sila (395) fakU>ra optereenja
F" =F.. cos(/1,-;;f)

Sile na gonjenom zupaniku 2: falctor oplereenja,

odgovarajua obodna sila (jednadbe (393) i (396) na srr. 389]
sa pogonskim falctorom K1= l (ne u>imajui u obzir udamo optere-
obodna sila
F -F cos(fi,+Q') (396) <mje1
2
' - " cos (/1, -rtl
he u mm nosoa !irina zubo "'p,
odgovarnjueg zupanika,
Pc u mm no~ni korak =mn 'J!.
390 9. Zuptlhi pri}elttJ$niti 9.12. Puni prijenosnid 391

Da bi se izbjegao neugodan dodir u toki vijanika, zupanici se mogu

tako oblikovati da dobiju ravne zube (sl. 393), koji se ne moraju zakrivljavati
Sparivan,F matroje~ e_
N/rmrr1 "'
mml/kW
Sparivanje: mattrijaJa
"., ' N~ "
mm1!kW po pl~tu kinematskog cilindra. Kinematske povr~ine su u tom sluaju
hiperbololdi. To su tijela koja nastaju ako hiperbolu rotiramo oko osi vrtnje
3 4 Ni::mkaljem fxlik na kbl.tijnu 's 1,6
1~ !1400 kola. Tijelo takva hiperboloida tee se izrauje. No zato je ozubljavanje u
K.lljeni Oclik na bljeni tclik 4
'~
~
""""" M
diobenom postupku jednostavno. Rezni alat pomie se pri tome, pravocrlno,
'' H
2.2
2700
Sivi lijev na shi lijev ili
na sivi lijev
1 1$ dok izradak miruje. U bilo kojem normalnom presjeku uvjeti zahvata su
' 2
~jeni~ 2

' ''
1,1 """ identini kao i u elnicima s ravnim zubima. s fiktivnim brojem zubi Zrtt i z. 2
Dodirna linija bokova je linija preko cijele irine zuba. Radi toga u jednadbu
Faktor optereenja C treba izraunati za svaki od zupllanika u paru, a (401) treba uvrtavati b,=b, ~to znai stvarnu irinu zupanika. Na sl. 394
dobivenu veu vrijednost llllporediti sa doputenom. Doputene !Jr'ijednOsn faku!ra prikazan je jedan elnik s kosim zubima i jedan hiperboloidni zupanik.
optereenja za trajan pogon vidi u tablici 139. Kod kaljenog i bruenog
zu('!nika, koji radi u pll!U sa zupanikom od sivog lijeva ili bronce, dozvoljene
su 1,25 puta vee vrijednosti. Za pogone koji rade povremeno "'1,5 puta 9.12. Puni prijenosnici
vee vrijednosti. Kod elika na elik potrebno je obilno podmazivanje.
9.12.1. Vrste, uvjeti zahvata i dimenzije
Sigurrwst protiv zaribavanja
.
s, (~'b)
P, --1 qT
> 1,2 (402) Puni prijenosnici (sl. 395) su vijanici. s osima koje se sijeku najee
pod kutem 90'. Pogonski dio prijenosnika je pu koji moe biti jednovojni ili
q, vievojn~ cilidrina ili globoidna oblika, a gonjeni dio je puno kolo najee
d 11 u mm promjer diobene krunice pogonskog zupanika, globoidna oblika (globoid je rotaciono tijelo s krunim lukom kao generatri-
h 1 u mm izvedena !trina pogonskog zupanika,
P2 u kW odvedena snaga zupanika 2,
q, ukupna iskoristivost premajedmtdbi (399),
qTumm'jkWfaktor temperature prema: tablici 139.

9.11.4. V-vijanici, hiperboloidni "fijanici

Budui da je trajnost vijanika zavisna gotovo iskljuivo od uzdunog

klizanja bokova. pomak profila v!fanika nije uobiajen. Prema tome, razmak
osi mora biti doveden na propisnu mjeru. U tom sluaju svode se odnosi sila
i gibanja iskljuivo na kinematske krunice promjera d. 1 i d_ 2

zuplottik 2
Slika 393. Nastajanje hiperboloidnib zup- Slika 394, Vijt.anici: a) &tnik s kosim Slika 395. Puni prijenosnik (crtao kao ljevohodan)
anika zubima; b) hiperbok>idni zupanik: al s cilindrinim puem: b) s gtoboidnim puem

..
392 9. Zup&mi prijenomici 9.12. Puni prijenosnici 393

som). Premda globoidni puevi omoguuju velik stupanj prekrivanja, cilindrini
puevi imaju zbog svoje jednostavne izrade izvjesne prednosti, tako da e ovdje
biti obraeni samo oni.
Zubi p~ namataju se kao zavojnice oko kinematskog tijela. Bokovi
p~ dodiruju zube kola u liniji, za razliku od vijanika s kosim zubima.
Radi toga je rad punih prijenosnika mirniji od rada vijanika, a manje se
i troe. Puni prijenosnici izvode se najeie za velike prijenosne omjere.
Iz DIN 3975 (dimenzije i odstupanja cilindrinih pueva) proizlazi;
Broj zuba pua je broj izraenih zuba u ravnini okomitoj na os vrtnje.
To moe biti l, 2, 3 itd. zuba. Pu moe biti' desnohodni i ljevohodni.
Desnohodni je onaj kod kojeg zavojnica u vertikalnom poloaju p~ ima
uspon slijeva nadesno. Lijevohodni pu izvodi se samo iznimno.
kuta uspona y, tako da se sredite uzubine pua poklapa sa linijama
razmaka osi pua i osi alata (glodala ili brusne ploe). Cim je manji promjer
alata, tim je manja izboenost bokova pua (slino sl 397).
4. Oblik boka E (ZE - pu). Kod ovog p~ izvodnica (generatrisa) tangira
temeljni cilindar, ija se os poklapa s osi p~. U eonom presjeku nastaje
evolventa (evolventni pu, sl. 397). Izrauje se pomou noa trapezna
oblika postavljena tako, da je ravnina rezanja paralelna s ravninom koja
prolazi kroz os vrtnje (iznad ili ispod osi vrtnje). Oblik boka odgovara
elniku s evolventnim zubima. Evolventni poevi mogu se prema tome
proizvoditi i odvalnim postupkom.
Pod pojmom faktor oblika ptda zF podrazumijevamo odnos srednjeg
promjera d, i modula m:
faktor oblika ptda zF=d.fm (403)
Faktor obiika p~ daje obilje:ije oblika samog pua, posebno moment
otpora protiv savijanja. Od faktora oblika pua ovisi i srednji kut uspona
(404)

Kod z1 =1 je kod zF=7 10 17

y=8,1" 5,7" 3,4"
U DIN 3976 standardizirane su dimenzije, prijenosni omJeri, razmaci
osi punib prijenosnil<a sa .cilindrinim puevima i kutom zahvatne linije
a,.=20". Dan je vrlo veliki izbor, koji ovdje nije mogue navesti. Primjer
p oznaavanja cilindrinog p~ ZN desnohodnog (R) sa m=4 mm, z,= l,
ZrP d1 =40mm je:
Slika 396. Spiralni pu Slika 397. Evolventni pu
Pu ZN 4x40 Rl DIN 3976.
Standardni profil punih prijenosnika javlja se u aksijalnom piesjeku U tablici 140 dane su jednadbe za proraun dimenzija punog prijenosnika
p~ (sl. 396). U njemu su dane dimenzije visine zuba, tjemene zranosti i s cilindrinim puetri, kod kojeg osi vrtnje zatvaraju kut od 90". Kod punih
debljine zub!L Taj aksijalni presjek moe se usporediti s ozubnioom koja se za prijenosnika mogu je i pomak profila, da bi se razmak osi doveo na odreenu
vrijeme jednog okretaja p~ pomakne aksijalno za velinu z, p. Zubi pue mjeru ili da bi se omoguio izbor drugih veliina kuta zahvatne linije, na primjer
izrauju se najde alatima s ravnim bokovim!L To se moe izvoditi na kod:
rame naine, pa na cilindrinim puevima razlikujemo slijedee oblike bokova: y< 15 15" do 25" 25 do 35" >35"
l. Oblik boka A (ZA - pu). Kod ovih pueva izvodnica (generatrisa) sijee <X=20" 22,5 25.
os vrtnje. U eonom presjeku nastaje arhimedova spirala (spiralni pu, Ako z 2 oznaava broj zubi punog kola, a z, pua, tada je
sl. 396). No trapeznog presjeka nastavlja se tako da njegove otrice lee u rav-
nini koja prolazi kroz os vrtnje. kinematski prijenosni omjer u=z,jz, (405)
2. Oblik boka N (ZN - pu). Izvodnica (generatrisa) nalazi se u ravnini koja koji je jednak
je nagnuta prema osi vrtnje za veliinu srednjeg kuta uspona y. Taj
oblik nastaje obradom pomou noa trapezna oblika, postavljenog u visinu prijenasnom o,.Yeru (406)
osi vrtnje, tako da je prolazei sredinom uzubine nagnut za kut uspona y.
3. Oblik boka K (ZK - pu). Izvodnica (generatrisa) ovog pue nije pravac, gdje su n 1 .i n2 brzine vrtnje p~ i punog kola.
ve prostorna krivulja. Izrauje se pomou alata koji rotira (glodalo), a ije Uvjeti zahvata svode se bilo na srednji eoni presjek punog kola, bilo na
otrice su trapezna oblika. Otrice alata nagnute su za veliinu srednjeg aksijalni presjek pU!L
394 9. Zuplani prijenosnici 9.12. Puni prijenosnici 395
9.12.2. Odnosi sila, iskoristivost
7 l ?Sl ' t'""'l""'r''"'ri"' fl
U 9 U W
76
~ lU 1
,~,
l " l" Sile koje djeluju sa pogonskog pua na gonjeno puno kolo dobivaju
Abijdlli 8KNkd m ~ DJN 180 a - : indeks 2, a reaktivne sile kola na pu indeks L
l ,", l 1.0 '~T'"T ,--~u' 1 l"' l
l
' l
"''" ..... 16
l"' Normalna sila F""' odnosno F... , djeluje okomito na povriine dodira
bokova (sl. 398 dolje) i prolazi kroz kinematski pol C. Ta normalna sila izaziva
-~- m" =m IXI$1
silu trenja F""' p. i F..,. p. u smjeru klizanje. Na pun se sila F""' ~ u

-""""-
p=m normalnu aksijelnu F., i radijalnu silu F". Na punom kolu se F..._ ra:zlae u
normalnu F., i radijalnu silu F". Na punom kolu se F""" ~ u normalnu
""""""'"""' p.-pCQl7
F." i radijalnu fa.
-M

---
poor4oo.l:u ....... mitt;

--
__
~..-Jet

""""' ........ ......

>\=l,2m
d,-mz.
d_, ...d,+lll~

dfl""d,-'}A,

d1=mzJ

~-~oou

tjemad f'UPJU d,.t=dJ+2h.

..- ........ da=dl-211,

bt .:r.t.mtM Ual)e o:...-~ .. 2(Y'

abljdaJ bt a.tm.tac l.iu:ljt

Cl ... Cf,. k- Z'A-pu:fc:Ya,
WI.Utalla..../t'os7 tod ZN zx... z.E..puteva

""""""'
Priblino je
l
stupanj prekrivanja 811~------------ (407}
p.
r0 u mm radijus Jjemene krumice pumog kola u srednjem eonom pres.i<ku.
rb2 u mm radijus temeljne krunice punog koJa,

.,m u mm
a u
aksijalni modul,
Caktor pomaka profila punog koJa,
aksijalni kut zahvatne linije,
r1 u mm radijus diobene kruntoe pnfuog kola u srednjem eonom presjeku,.
p u mm korak zahvatne linije = m n cos a..

Uzduna klizanje bokova daje

Slika 398. Odnosi sila na punom prije nosniku

brzinu klizanja (408)

U tlocrtu (sl. 398 u sredini) sjedinjuju se na puu sile F.. , i Fm 1 p.
v, u mfs medusobna brzina klizanja bokova. u rezultantu R 1 , koja se opet razlae na o bodnu silu F, 1 i aksijalnu silu F,..
d 1 .u m srednji promjer pua, Na punom kolu daju u tlocrtu sile F, 2 i F"., 2 p rezultantu R 2 , koja se
1 u ' srednji kut uspona pua prema jednadbi (404), razlae na obodnu F, 2 i aksijalnu komponentu F, 2

.'
396 9. Zupani prljenosnid 9.12. Pufni prijenosnici 397

Iz geometrijskih odnosa proizlaze: Ako je zadana snaga P 2 koja se odvodi, onda je

sile u puu:
pogonska snaga (417)
obodna sila F 11 =K 1 T,Jr 1 (409)
u W; pri tome je T1 u Nm nazivni okretni moment pua l, a ro 1 u rad/s
aksijalna sila
F F,, (410) njegova kutna brzina.
tan (1+1:1')
Ako je puno kolo pogonski dio, tada je iskoristivost
F =F laDil"'COSQ'
(411)
radijalna sila 1 'l,=tan(;-g')/tan y
' " sin (y+Q')
F u N sile na zubL'lla
K1 pogonski faktor ~ 1, eventualno prema tablici 125+ na str. 35l, Ako je y~Q' dolazi do samokoivosti. U tom sluaju nije mogue pokre-
Tt u Nm nazivni okretni moment pua izraunat ix pogonske snage prema jedna- nuti pu bilo kako velikim okretnim momentom na punom kolu! Samo-
bi (417), koivost je ipak poeljna, kako bi se sprijeilo da kod eventualnog iskljuenja
srednji kut uspona pua, pogona zbog optereenja putnog kola ne doe do njegova okretanja.
polumjer srednje k..-ice pua,
normalni kut zahvatne linije (kut zahvatne linije u normalnom pre-
sjeku),
l!' reducirani kut trenja koji se dobiva iz jednadbe:
tan Q' = p.jcos ll" (412) 9.12.3. Oblikovanje pneva i putnih kola
JA koeficijent trenja na kliznim bokovima, Cilindrini nastavak pua promjera d, (sL 339a) optereen je na savijanje
"'O,ol kod pua od elika. a punog kola od bronce, paljive izrade, kod i uvijanje. Dimenzionira se obino samo prema naprezanju na uvijanje s tim,
visokih bnina klizanja i tekueg treoja. da je <,., =12 Nfmm2 Dalje se. rauna sa vrstoom oblika (vidi 4.3.3.
~0.025 kod kaljena i bruena pua, a punog kola od bronce, prosjOOle k.valiR
tete i:z:tade, na str. 17). Izbor srednjeg. promjera uzima se priblino d1*: 1,5 d,, a kod
!::::::10,1 kod poa i punog kola od sivog liva.,neobradene izvedbe.

Sile na punom kolu: aJ

obodna sila: aksijalna sila: radijalna_ sila:

F, 2 =F, 1 (413)

Kod pnnih prijenosnika vladaju slini odnosi kao kod vijaka za pokre- Slika 399. Izvedba pueva
tanje (vidi 2.2.2. na str. 105). Uzdunim gibanjem bokova gobi se trenjem a) pu: s vratilOm- OO jednog dijela (puno vratilo): b) nakJinjeni pu
dio pogonske snage P 1 Zbog toga je odvedena snaga P 2 odgovarajue
manja od dovedene P 1 Budui da treba uzeti u obzir jo i iskoristivost pueva naklinjenih na vratilo (sl. 339b) d1 ""2d,. Kada se konano usvoji d1 ,
valjanjem bokova i trenjem u leajima (vidi 9.4. na str. 356), bit e za puni mogue je prema DIN 3976 izvriti (tablica 140 na str. 394), izbor putnog
prijenosnik broja zF. Openito se uzima
tany r:-;-;- . --
ukupna iskoristivost (416) duljina pua b,i1;.2m, :,+1 =.Jd:,-di {418)
tan (y+Q') 'l
"~ iskoristivost vijanog djelovanja, irina puzMg kola b2 :>:b+1m=Jd!1 -d!+2m (419)
'1 iskoristivost valjanja bokova i trel}ja leaja prema 9.4. na str. 356. m ak.sija!n; modul,
bkorisna ~irina zuba prema sl. 400a.
Kod 1'"'45' postie se najvea iskoristivost. Tako velik kut uspona
zahtijeva vievojne pueve. Kad orijentaciona vrijednost uzima se b,",0.8d 1
398 9. Zup&mi prijenosnici 9.12. Pu!ni prijenosni.ci 399

Puna kola od lakog metala ili od legura cinka moraju se izraditi ire Proraun normalnih punih prijenosnika sa v.~s m/s vri se prema iskustve-
(sl. 400b). Ako zubi punog kola moraju biti izraeni od visokovrijednog nom
materijala, dobrih kliznih svojstava (npr. od bronce), onda se vijenac od takva
materijala ili napreava ili spaja vijcima sa glavinom od sivog ili elinog
faktoru optereenja e= z Fb,z
. p
(420)
lijeva (sl. 400, e i d). Puna kola od sivog lijeva (sl. 401) oblikuju se na istim
principima kao i elnici (vidi 9.2, na str. 348). C u N/mm" faktor opte('('.(:enja..
F,,. u N Qbodna sila punog kola prema jednadbi (413) odnosno {410)..
Z faktor l:ncja zubi prema sl402,
b u mm korisna irina zuba .,. Jd!1 -df.
p u mm aksijalni korak.

Slika 400. izvedba vijenaca punih kola
a) sivi lijev; b) odlivak od lakog metala; e) napre!an; d) spojen vijcima
Doputene vrijednosti faktora optereenja e.,. prema ta'blici 141. One ,.ae
za normalne pune prijeoosnike u trajnom .pogonu, s temperaturom ulja ~70'C.
Prema brzini klizanja i postojeem faktoru optereenja izabire se odgovarajue
ulje za podmazivanje(tablica 141).
Jlisnkauinski pr!ienosnici s visokim brzinama klizo.nja i tlanim podmazi-
vanjem, kaljenim, bruenim i lepovanim bokovima elinih zuba pua, visoko-
opteretivim materijalom punih kola, s rebrima za hlaenje na kuitu prije-
nosnika, ili hlaenjem cirkulacionim .uljem, mogu se jae opteretiti. Raunaju
se na

H ertzooo naprezarife (421)

lG
i-
t~
_..-
Tcblic:& 141. ~ c..m~ u ~ pu!m prijcnomi'ke ll tnljuom Pll'JIH)Il (u itrttnnit.il'b,j~~tftl pcg:OU rmlt: lit
-.!J Jlllu.nari !la l,l do l.S piD wim vrijednostima) i potn:bml \ia:Cmost tiW:i~rt l'.10

~IZ

}to
,:
l1 MJ!(rlja.l i il:vt:dba'
~Oipuh
po """" -
Mau::rijut put:noe kola

- po sus.u

..,
l
Faktor~
podmuivaaj= vmaHttjetn

4
1
l
C.., u N/mm,
tlano podnw:i\':l.llje
kod ,.,, v m{$
l 4
l '
~~'fr ... ,.
DIN t6 MnCr S (C, 4:no)
Oz.salkll e. Cu.Su12
~ .s 1!5
l

Ff""
u; G&~!< ll P. o.& tl >S 1.5
~7
DfNC lS (/!.1220)
/} bo\Mi crmentimui i bljeni
o.,..".'""' 2 .., ll

:::::~~ '~
na600 HB, br'uktli
1!.51{1 211 J~ +ll 511 50 70 60
(RdtrJg /<Dio ~- - 4
~
2.S 7
Slika 401. Puno kolo /xrJj - . '
od sivog tijeva Slika 401- Faktor broja zubi za puneprijenosnike
',-

DIN C4S {. lS30)

poboljtan. boi::ovi bn.i.!lrni
l
G&azu
. SL 20. SL 25

C.O.S.l2
P..eusn tl
4)

4
- -
,. ' ... '' .s j6.5
-
,'. '' .,, 5.5 l' a
9.12.4. Nosivost, izbor maziva

Jedan od nedostataka punih prijenosnika je njihova loa iskoristivost.

Ona se manifestira velikim gubicima trenjem koje se pretvara u toplinu i
DINC4S (C. ~;lO)
~ili
DIN S. '!(J (.'14S)
bokovi bnlkni

e
GG20, (iG.l$ SL 211 SL 25

VU:komoot $$
'
u t& ulja :ta
1.3
l
-

~vallje k()d ;>

-l
u tJ!/$
- !
'
-

velikim troenjem bokova. Prijenosnici s niskom brzinom vrtnje rade nepo- Njmml <l 2 .... 6 6 11) >lO
voljnije nego brzohodi, jer oni prvi rade u podruju mjeovitog trenja bokova. <l 90 .. l~ }' "91) 40 60 Xl ... 4~
Savojna vrstoa pueva i zubi punih kola je vrlo visoka, tako da je i ne 90 ... :ua 60 ... 90
l
l' . liJ JSO ... lJO 4(L. .OO
>lO l30 ... 300 156 ... 230 100 ... 1$0 60 .. 90
treba kontrolirati. Ona lei daleko iznad granice zaribavanja.
400 9. Zupani prijenosnici 9.13. BuilWSt u radu zupanika 401

~ u N/mmz Heru:ovo naprezanje bokova u klnematskom polu C, netonost zahvata. Posljedice toga su rotaciona ubrzavanja i kolebanja okretnog
r, 2 u N obodna sila punog kola prema jednadbi {413) odnosno (410), momenta. koja dovode do vibracija dijelova prijenosnika. Ako ove vibracije
b u mm korisna irina zuba d;1 -df. =J imaju visoku frekvenciju, iZllzivaju buku.
d:: u mm diobeni promjer punog kola.
Z" faktor oblika boka prema tablici 142..
Kada zub ulazi u zahvat ili izlazi iz zahvata javlja se tzv. udar zahvata.
ZM u ../N/mm 2 faklor materijala prema tablici 142, Kada dodirna toka prolazi kinematskim polom mijenja se smjer sile trenja i
Z, faktor stupnja prebivanja prema tablici 142, izaziva time odredeni impuls. I oyi nabrojani pogonski uvjeti izazivaju takoer
vibracije.
U tablici 142 dane su, osim toga, vrijedrwsti dbpurenog Hem.ovog napre-
zanje """" za pune prijenosnike s cirkulacionim podmazivanjem.

9.13. Bunost u radu zupanika i mogunost njena smanjivanja

Nastojanja da se zupani prijenosnici konstruiraju tako da rade bez
buke, dovela su do mnogih istraivanja o uzrocima nastajanja buke. Ova
istraivanja ne mogu se jo smatrati zavrenim. I pored tono odranih
doputenih odstupanja mjera i kvalitete povrinske obrade, moe se desiti Slika 403. S.lika noenja sa bombiranom uzdunom linijom boka
da prijenosnici u radu izazivaju nedoputenu buku. Prema kvaliteti ozublje- (korekcijom bone linije)
nja dolazi do odstupanja od teoretskih vrijednosti: oblika boka, koraka zah
vata, uzdune linije boka. Zbog toga dolazi do manjih ili veih netonosti Mjere za smanjenje buke u radu zupanika bile bi:
u radu, kao posljedica odstupanja sprezanjem. Tome treba dodati deformacije
zubi i vratila djelovanjem sila koje se prenose, a koje na taj nain poveavaju L Bombiranje bokova (korekcijom bone linije, sl. 403). u cilju smanjenja
Tablica 142.. Faktor oblika bob Ztl! fak.w n:a:atetijala Zw:, ralrtor !tllpnja pn:kriwnja Z. i dopulle:llt vrijednosti Huuow
udara kod ulaza zubi u zahvat.
naprtmnja "'w.,
za vi:s<lkoueiMkt pufne prijenomi.kc tirkulaciono podmazivaue
2. Izbor takvog broja zubi zupanog para da bi se sprijeilo periodino
.,. l Itf
Fakti oWb': ~n ii ZN~ph~~""
25' l ,.. sretanje odreenih greaka ozubljenja.
3. Izbor zupanika s velikim brojem zubi uz odgovarajui mali modul, jer se
2 1,84
l 1,71
l 1,(17
l 1,61
l 1.52

,. ,. l i i l ,,.
time postie bolji stupanj prekri vanja profila.

..,, l
l !A l
10'

1.4
Fiktoc oblib

l
IS"
l l
Zll a ZJ.: l ZE
20"

1,71
\

l '" l
zs
pri y=
:w
1.52 1,<6
l
l
....
1,44
l ,45'

1.42
4. Upotreba kosog ili zakrivljenog ozubljenja, da bi se omoguilo postepeno
optereenje i odtereenje zuba.

. ., Faktor ~ ~ u v'NJmmt kod pu!nih kola od

l AlS' A!CU ...... j ZnAl ....
(:.:
5. Upotreba materijala visokog stupnja priguenosti za puna kola, kao to
su plastine mase; ili punjenjem upljina glavine masama koje priguuju
zvuk
".
l lOII l ""
__,_:
,. ,. l ". l ,.. .,. ... .,. j_,.
. . .
Fabarr r.tupo)t ~ja Z, pri Y= 6. Ukruenje kuita prijenosnika pornO\1 rebara i sl.
..."
1.3
".u
l

'"
0.71
Ofo) ...,
l
0,32
0#71
!
l
'!
~'
.... "'..,
lO'

0,$1
0,71
0,63 ...,
.
MS
0.10
0.61
lO'
; ....

!
l
.....
, ....
.....~",. i .....,. .....(Mi71
O,S&
:n
'"
.... ...
..,. .., ."
.., 0,13

ll,S4
0,10
Ml
:,:~{
:"-\!
7. Upotreba krutih vratila.
8. Kruta uleitenja vratila, s najmanjom moguom zranou u leajima.

Mete.rij.al i ' Mt1m'ijal publoa; k<ila

~ ~ a.aJtN!ZIIIIt
"-, u N/mm; {K'i v. u mfs
irvt:dba pu!a l po DIN-u po JUS.U. ' i ll l) l "
DIN l~ ~nO' :5 (C. 4320) ili ~
' GZ.Sn& ll e. CUSt! u ml "" "" '"' --~

DJN e u {. lll<l) m~tl11'1n ~ GK-1\JSi lO Mt K. AISL"-ig ,., ".

i kaljm na 600 HB.
bokovi brukn:i l lepa-nl
OKA!Cu 4 TiMg P. A\Cu 5 TiMa 310
""
,.,
OB-ZnAl4 Co l
i - no
"' m
 Literatura 403

24. Friis8el, W., Erkenntnisse aus Sehiiden in der Gleitlagerpraxis, Maschinen-

LITERATURA
1. Anders, W., Technische Kleinteilschwei.Bung, Das Industrieblatt, 11/63.
2. Bauer, O. O., Korrosionsgeschiitzte Verbindnngselemente, Draht.Welt
2/62, Triltach Verlag, Diieeeldorf.
3. Bauer, O. O., Verbindungaelemente aus korrosionsbestandigen EdeJstah.
len, Maschinenma.rkt., 8/63.
4. Bauu, 0.0., Sortenverringerung bei Schlitzschrauben, IndustrieAnzei.
ger, 5/64.
5. Bohm, W., Anlauf. und Sicherheitekupplungen, Koustruktion, 2/63.
6. BoUinger, J. G,., und M. Bosch, Ursachen und Auswirkungen dyna.mi.scher
Za.hnkrii.fte in Stirnradgetrieben, Induetrie-Anzeiger, Essen, 3/64.
7. Bu{Jmann, K.H., und W. Ha.o.se, Endlo.s gewebte Textil-Hoohleistungs-
riemen, AWF Berlin/Frankfurt 1954.
8. Bu{Jmann, K. H., und W. Ha.o.se, Hilfstabellen zur Berechnung von Flach-
riemen, A WF Berlin/Frankfurt 1954.
9. Bu{Jmann, K.H., und W. Ha.o.se,.Fla.chriemen. AWF Berlin/Frankfurt
1964.
10. Oorn<dius, E.-A., und W. Beitz, Bestinnnung von Kenngr6Lien drehela.eti-
scher Kupplungen, Konstruktion, 11/61.
11. DalU, A., Selbstepannende Riementriebe, Kon.struktion, 8/54.
12. Decker, K.-H., Die Festigkeitshypotheeen und ihre Anwendung, Die Tech-
nik 9/54, Verlag Technik, Berlin.
13. Decker, K.-H., und K. Kabus, Neuzeitliohe Elektrome.gnetkupplungen,
Konstruktion, 4/58.
14. Decker, K.- H., Wa.a ist beim Einsatz von Elektrome.gnet-Kupplungen
und -Bremsen zu bea.chten ?, Das Industrieblatt 6/60.
15. Decker, K.H., Elektrome.gnetische KraftachluLI-Wellenscha.ltkupplungen
und -bremsen, Sehweizer Ma.achinen:markt 6/61, Golda.ch/Sehweiz.
16. Decker, K.-H., Verbindungselemente, Carl Henser Yerle.g, Miinchen 1963.
17. Decker, K .-H., und K. Kabus, :Masehinenelemente-Au!gaben, Carl Ha.nser
Verlag, Miinehen 1964.
18. Decker, K.-H ., Featigkeitelehre, Carl Hanser Verle.g, Miinchen 1970.
19. End!er, H., Za.hnriider a.us gesinterten Werksteffen, Feinwerkteehnik,
3/60.
20, Fei<;/wfen, H., Wlasenswertes uber Sehmiermittel fiir Gleitlagerungen,
Masehine und Werkzeug, 18/62.
21. Feig/wfen, H., Neuzeitliehe ReibechluLI-Zugmittelgetriebe, Die Masehine,
12/63.
22. Feig/wfen, H., Griines Licht fiir den Sehma.lkeilriemen, Betriebetechnik,
5f6.
23. Frt>nke, W.-D., Schmierai:Qffe und ihre Anwendung, Carl Hanser Verlag,
Munchen 1971.
ma.rkt, 2/64.
25. Glaubilz, H., Das Problem des Zahnradgernusches, KouetrU.ktion, 10/57.
26. Gobe.!, E.F., Gummifedem, Springer-Verlag, Berlin 194i.
27. Grebe, 0., Me.gnetpulverkupplung und ihre zukiinftige Anwendung, VDI-
Tagungsheft 2.
28. Grebe, H. wn, Wiilz- und Gleitlager fUr versohiedene Anwendungsberei-
che, Antriebstechnik 9/65.
29. Gro{J, S., Berechnung und Geeteltung von Metellfeem, Springer-Verlag,
Berlin/GottingenfHeidelberg 1960.
30. Hiim;h;m, R., Die Rohrkonstruktion im Kra:nbau, Deutsche Hebe- und
Fordert<rohnik, 7/62.
31. Hanchen, R., und K.-H. Decker, Neue Festigkeiteberechnung fU:r den Me.-
eohinenba.u, Carl Haneer Verle.g, Miinohen 1967.
32. Hauser, K., Stirnzahnkupplungen, Der Masehinenmarkt, 7/55.
33. Herhahn, A., Grundsii.tzliehes und Neues uber Riementriebe, Elektrotech
nik 34/63.
34. Hermann, J., 'Ober den EinftuLI auf die Schalla.bstrahlung von Zahnrad-
getrieben und konstruktive MaLina.hmen zur Geriiuschminderung, Indu-
stria-Anzeiger, 11/63.
35. Hertur, K.H., Die Da.uerfestigkeit von Tellerfeern, llasohinenmarkt,
10/62.
36. Herz, A., Gleitlager und Za.bnriider aus Kunststoffen, Die Antriebetech-
nik,4/62. .
37. 1/lgner, K., Aualegung von Schra11beuverbindungen filr stati.sche Zugbe:
a.nspruchung, Maschinenma.rkt, ll/64. .
38. JetUr, H., Neue Klebestofl'e und ihre Anwendung, Ma.schinenmarkt,
4/62.
39. J ohnen, H., Hartlotungen bei niedrigen Tempemturen. Das Industrie-
blatt, 6/60, . .
40. Kabus, K., Mechanik und Festigkeitelehre, Carl Hauser Verle.g, lliiinchen
ln& . .
41. K/osse, E., SehweiLiteehni.sche Berechnungen, SpringerVerle.g, Berlin
1951.
42. Klosse, E., und W. W. Hatu.pZ, Gestaltung geechwei.Bter Sto.hl-Yollwand-
triiger, llia.schineniilllrkt, 12/62.
43. K~o&s., E., und W. W. Ha.u.pt, Geeteltw:ig geechweiLitzr Sta.hl-Fachwerk-
. trii.ger, :Maachin~kt. 6/63.
44. Kloa.Be, E., und K. N ewnann, Gestaltung geechwei.Bter Rider, Maschinen-
markt, 7/63. . .
45. Klowi; E., und H. Titu, Geeteltung ga.schweiLitzr Stutzen, :Maschinen-
markt, 85/64.
46. KOhler, A., Rohrverbindungen fUr geechweiLite Stahlrobrkonstruktionen,
Induetrie-Anzeiger, 4/62:
47. Krimia.nill, T., Das Punkteobwei.Ben im Sta.hlbau, Industrie-Anzeiger,
5/62.
48. Lidc!eig, E .. Kon.struktive Gestaltung von Schraubenverbindungen, Koli
trllktion; 4/56.
,..

49. Linneclun, H., und O. Stmger, Tempera.tur von Gleitlagem, Koru.truk-
tion 2/63.
liO. Loeser, H., Berechnung und Bela.stung von Sehrauben, Masehinenmarkt,
8/63.
IlL Lohr, F. W., Kupplungs-Atlas, A.G.T.-Verlag, Ludwigsburg, 1961.
62. Lohr, F. W., Neuzeitliehe Za.hnketten und Zahnkettengetriebe, Die Ma-
eehine, 3/62.
53. Lohr, F. W., Das Be...,chnen. von Kupplungen, Die llfasehine, 3{64.
54. Mahl.ke, M., Tellerfedern, Da.s Induetrieblatt, 11/62.
55. Maier, I., Berechnung von Stimz.a.hnridern, Antriebstechnik, )iainz,
11{64.
56. Matting, A., und E. Ruho, Die Metellklebtechnilt in Deutschland, Der
Maachinenmarkt,. 38{56.
57. Matting, A., und K. Ulmer, DQll Metallkleben in der Praxis des In und
Auslandee, Induetrie-Anzeiger, 1{63.
58. Meekelburg, H.E., Zur Anwendung dee Metallklebens bei Aluminiumgu1\.
Bauteilen, InduetrieAnzeiger, 12/62.
59. Merlin, W., Bronze filr Gleitlager, Ma.schinenmarkt, 12/62.
60. Meysenbug, O. M. von, Kunstharzverbundlager, Maachinenmarkt, 4/62.
61. Mil<rwiz, K . Lager und Schmierung, SpringerVerlag Wien 1962.
62. Nass, .R., Biegsame Wellen, Konstruktion 4/51.
63. Niemann, G., Ma.schinenelemente, Bd. 1 und 2, Springer-Verlag, Berlin/
GOttingenfHeidelberg 1961.
64. Pachl., H.O., Gummi und Stehlfedem als Elemente zur elaatischen La
gerung von Ma.schinen, llfasehinenmarkt, Wi.irzhurg, 7/63.
65. Panknin, W., und U. Otzen, Konstruktive Gestaltung von Zug- und
Schenkelfedem, IndustrieAnzeiger, 7/55.
66. Petz<~ld, H., und .R. Mohr, Vera.nkerungsfreie Aufstellung von Werkzeug-
maschinen, Die Ma.schine, 12/62. . 90. Winter, H., Entwurf und Berechnung von Ze.hn.rildern, Zahuradfabrik
67. Roichherzer, R., Zahnrlid.er o.us Kunststofl'en, Das Induatrieblatt, Stutt
gatt, 9/61.
68. Roi'[IMt, H., Meie.ll mit K\lllStstcff als Lagerwerkstofl', Masohinenmarkt,
12/63.
69. Roif!IICh, H.H., Lagerwerketofl' mit eingesintertem Schmiermittel, Ms
schinenmarkt, 4/64.
70. J:lo<ml<,r, liJ., Der Einftu1\ der Temperatur auf das Lagerspiel eines Gleit-
lagers, Koru.truktion, 7/61.
71. Rch8, H.G., Die Anwendung hydrostat.iseher Lager im Werkzeugmaschi-
nenba.u, Induetrie-Anzeiger, 10/62.
72. R'/Jh, F., Moderne Kettentriebe, Eigenscha[ten und Anwendungegebiete,
llfasehinenmarkt, 10/62.
73. B'ilb, F., Hillltriebe als Antriebselemente im MaMhinenbau, KieP"ig-
Fachberichte, 6/63.
74. Sass, F., Oh. BoucM und A. Leitner, Dubbels Tascbenbuch Iiir den
Maschinenbau, Bd. 1, Springer-Verlag, Berlin/GOttingen, Heidelberg
1963.
75. Sekim.plce, P .. A. Horn und .R. Han<M.n; Praktischee Handbuch der ge-
samten Schwei.!lteohnilt, Springer-Verlag, Berlin 1952.
Literatura 405
76. Schmidt, F., Berecbnung und Gestaltung von Wellen, Springer-Verlag,
Berlin 1951.
77. Sekrimmer, P., und H. L&clu!., Tr~ibriemen, Riementriebe und Treib
riemenpriifung, Klepzig-Fachberiohte, 1/64.
78. Siet'f'itts, A., Umstellung auf das ISO-Gewindeprol!l, DIN-Mitteilungen
4/64, Beuth.Vertrieb GmbH, Berlin.
79. Steinhilper, W., und B. Dietz, Betrachtungen zur Auslogung von Riemen
trieben, Maschinenmarkt, Wilrzburg 1963.
80. Stulmer, K., und W .RW;gon, Kupplungen, Carl Hanaer Verlag, Milnchen
1961.
81. Thcmas, A.K., und W. Olmrchut, Die Tragfiihigkeit dor Zahnriider,Carl
Ha.nser Verlag, Milnohen Hl71.
82. Trietst:h, F.K., Das Kleben von Metallen und acine Anwendung in der
modernen Fertigung, Der Maschinenmarkt 57/51).
83. VDIRichtlinien, Gestaltung und Verwendung von Prellstofi'.Qleitlagern,
VDIVerlag, Dliaseldorf 1951.
84. V DI-Berichi<l, Wellenkupplungen, An!ahren, Schwingungsdilmpfen,
Schalten, Dliaseldorf 1963.
85. Weihrich, O., Stufenlos verstellbare Getriebe in der industriellen Anwen-
dung, IndustrieAnzeiger, Essen, 3/64.
86. Weihrich, 0., Getriebe "ur etufenlosen Drehzahlverstellung, Industria-
Anzeiger, Essen, 10/64.
87. Wiegand, H., und K.-H. lUgner, Bereebnung und Gestaltung von Schrttu
benverbindungen, Springer.Verlag, Berlin/Gottingen/Be(delberg 1962.
88. Wiegand, H., K.H. 1/l,gnet und K.H. Beelwh, Die Dauerhaltbarkeit von
Gewindeverbindungen mit ISO-Profil in Abhi!.ngigkeit von der Ein-
echmubtiefe, Kouetruktion, 12/64.
89. Willkommen, W. W., Gleit und Wii.lzlager von besonderem Interesse, An-
triebstechnik, 7/64. .
Friedrichshafen AG, ~963.
91. Ziuel, K., Moderne Antriebe mit Induktionskupplungen, Maschine und
Werkzeug, 23/57.
V on jolgenden Firmen wurden Kaml;:;go und Prospekt. verwendet:
1. Avdel, GmbH, LangenhagenfBa.nn. (~lindniete)
2. Carl Bauer, Wuppertal-Cronenberg (Befestigungsschrauben)
3. Ohri.Hian Bauer KG, Welzheim (Tellcrfedern)
4. Heinrich D.".h GmbH, Neheim-Husten (Reibungs-Kupplungen und Rie
ment.riebe}
5. A. Friedrich Fk1uJ,er u. Oo., Bocholt (Antriebeelemente)
., 6. Waltirer F!end<r GmbH, DliaseldorfBenra.th (Zahnriemen)
7. Fortuna Werke AG., Stuttgart-Bad Canstett (Polygon-Verbindungen)
8. Oarl Fr~nborg, Weinheim/Bcrgstr. (Gummifedern, Radialdichtringe)
9. A!!>eri Hirth, AG, Stuttgart-Zufi'enhausen (St.imverzahnung)
10. .Ric/w.ni Hoflreinz " Qo., Basn/Rhld. (Elektro-Zahnkupplungen)
ll. Kerb-KonWJ-GeseUseJw,j~. Schna.ittenbach/Oberpfa.lz (Kerbstifte, Blind
niete),
406 Literatura

12. Ludwig Loewe u. Oo., Berlin 21 (Kugelgelenke)

13. Malmedie u. Oo., Diisseldorf (elastische Kupplungen)
14. Metalluk, Johann Oawe, Bamberg (Anlaufkupplungen)
15. M obil Oil AG in Deutschlmul, (Schmierole, Schmierfette, Ziihnschiiden)
16. Orbis GmbH, SchneidhainjTaunus (Sicherungsringe)
17. OrtlinghaU8- Werke GmbH, Wermelskirchen/Rhld. (Reibungskupplungen) DODATAK
18. Pintsch Bamag AG, ButtLbachfHessen und Dinslaken (Gieitlager, Kessel,
Elektromagnetkupplungen)
19. WiUiom Prym- Werke KG, StolbergfRhld. (Stifte)
20. RingspannAlbrechtMaurerKG,BadHomburg(Ringfeder-Spannelemente)
21. lndU8Iriewerke Schaeffler, Herzogenaurach (Nadellager)
22. Friedrich Schulze, Berlin (in Mulco Maschinentechnische Arbeitsgemein-
schaft) (Zahnriemen).
23. Adolf Schnorr KG, Maicbingen (Tellerfedern)
24. Kugelf<SCher, Georg Schiifer u. Oo., Scbweinfurt (Wiilzlager)
25. Siemens AG, BerlinfMiincbenfErlangen (BuckelscbweiBen, Elektrokupp-
lungen)
26 SKF KugeUagerfabriken GmbH, Scbweinfurt, und RIV KugeUager GmbH,
Frankfurt (Wiilzlager)
27. Seromag GmbH, Unna/Westf. (elastische Kupplungen)
28. Vulkan Kupplungs- und Getriebebau, Wanne-Eickel (elastische Kupplun-
gen)
29. Wippermonnjr. GmbH, Hagen-DelstemfWestf. (Rollen- und Zahnketten)
30. Zahnradfabrik Friedrichehafen AG (Elektrckupplungen)
31. Ziller u. Oo., Diisseldorf (Nilosringe)
10. PLANETARNI PRIJENOSNICI

10.1. Karakteristike, upotreba

Prijenosnike dijelimo openito na tzv. standardne i planetarne. Kod stan-
dardnih rotiraju svi zupanici samo oko vlastitih os~ koje su nepomino
uloene u kuitu ili postolju. Kod planetarnih nekoji lanovi prijenosnika,
tzv. satelit~ vre dva istodobna gibanja, rotiraju uloeni u tzv. drau, koji
takoer rotira oko svoje osi uloene u kuitu. Zupanici ije se osi pokla-
paju s centralnom osi, nazivaju se sunani ili centralni zupanici. Oni mogu
imati vanjsko i unutarnje ozubljenje, a mogu biti elnici i stonici.
Planetarni prijenosnici nalaze u suvremenim konstrukcijama, kao to su
motorna vozila, alatni strojevi, transportni ureaji, sve veu primjenu. Snaga
koja se dovodi tzv. sunanom zupaniku dijeli se na onoliko zupanika koliko
ima satelita. To omoguava nie optereenje pojedinih zupanika, a time manje
module i potrebno izravnavanje masa. Planetarnim prijenosnicima treba manji
prostor. Omoguuju simetrine izvedbe i vie prijenosnih omjera. Oni omoguuju
prijenos razliitih pogonskih okretaja na jedno gonjena vratilo, odnosno
ravanje dovedene snage na vie gonjenih vratila. Glavni leaji svih okretnih
lanova prijenosnika (osim satelita) nisu radijalna optereeni. Sile koje se
javljaju stvaraju parove sila. To vrijedi samo za prijenosnike sa vie od dva
satelita. Pogodne konstrukcije planetamih prijenosnika omoguuju i dobru
iskoristivost. Sunani ili centralni zupanik ne treba da bude posebno uleiten,
jer moe biti voen satelitima. To omoguuje da brzina vrtnje sunanog
zupanika bude vrlo visoka, do 500 s- 1 i da se reducira na manju brzinu vrtnje,
kao to je to sluaj kod prijenosnika plinskih turbina.. Planetarnim prijenosni-
cima mogu se postii vrlo visoki prijenosni omjeri, do i= 10000. Svakako da
je u tom sluaju iskoristivost niska. Planetarnim prijenosnicima izvedenim kao
multiplikatori mogu se na gonjenoj strani ostvariti visoke brzine vrtnje. r-
Planetarni prijenosnici mogu se izvoditi kao tzv. diferencijal~ tj. mehanizmi sa
dva stupnja slobode, koji se upotrebljavaju kod alatnih strojeva da bi se
ubrzala povratna (neradna) gibanja, a kod dizalica da bi se omoguio vei
broj brzina dizanja.

10.2. Jednostavni planetarni prijenosnici

Na slici 404 prikazani su jednostavni planetarni prijenosnici kod kojih
su dva zupanika, l i 2, uloeni u dra S. Dra S okree se oko sredita
zupanika s vanjskim ili unutarnjim ozubljenjem, tzv. sunanog ili centralnog
zupanika- l, s brzinom vrtnje n,. Da bi se mogli raunski utvrditi prijenosni
410 JO. Planetarni ptijenosnic-i 10.2. Jednostavni priJenosnici 411

omjeri triju gibanja zupanika, l i 2 i draa S, moraju brune vrtnja n 1,

n2 i n dobiti odgovarajue predznake, plus ( +) za gibanja u smjeru gibanja brzina vrtnje satelita n1 =nsn11 n1 (422)
kazalj~e na satu, a minus (-) za gtbanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na oka asi draa z, z,
satu. Kod stonika odreuje se smjer gibanja promatranjem zupanika s vrha
stoca. (1 ')+n
=n, z2
2
1
-z2
brnna vrtnje satelita oko vlastite osi
za prijenosnike sa slike 404a i e

za prijenosnik sa slike 404 b

n,.=n2 -n,=-(n 1 -n,)
z,
z,
n1 u s l brzina vrtnje salelita 2 oko osi draa S,

,, n. u s-a brzina vrtnje drlaa S.

n 1 u s- 1 brzina vrtnje sunanog zupanika 1,
n2, u s- 1 brzina vrtnjesatelitaokovlastiteos~
z1, z1 brojevi zuba sunanog zupanika i sateli\a.

Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje

zupanika 1.
2
.",

.,.
Slika 404. Jednostavni planetarni prijenosnici
a) pogon elnicima, sunani (centralni) zupanik 1 s vanjskim ozub!jenjem; -P,..,
b) pogon elllicima. sunani zupanik .l s unutarnjim ozubljenjem; e) pogon
stotnicima s vanjskim ozubljenjem.
a}

Zamislimo li da su na sl. 404 sunani zupanik l i satelit 2 vrsto po-

vezani s draem S, bit e brzine vrtnja oko osi draa S svih lanova jednaki:
n,=n 1 =n,. Ako sada zamislimo da zupanik 2 nije v~ povezan s draem S
(kao to je to i u stvarnosti), a da zupanik n 1 stoji, valja se pri okretanju
draa S zupanik 2 po :ZUpaniku l. Brunu vrtnje zupanika 2 oko osi vrtnje
draa S dobit emo ako brzini vrtnje n, (draa S) dodamo n, (z,{z 2 ).
Znak plus odnasi se na vanjska (sl. 404 a i e), a minus za unutarnje ozubljenje
zupanika l (sl. 404 b).

Okree li se sada jo i zupanik 1 brunom vrtnje n 1 (zavisno od smjera /JJ

vrtnje zupanika 1, bit e smjer vrtnje zupanika 2 kod vanjskog ozubljenja
zupanika l i 2 suprotan, a kod unutarnjeg ozubljenja zupanika l jednak
11
smjeru vrtnje zupanika porast e bruna vrtnje zupanika 2 oko osi draa S
jo za n1 (z 1fz 2). I ovdje znak minus oznaava unutarnje ozubljenje zupa
nika L Konana bruna vrtnje zupanika 2 oko osi vrtnje draa S bit e,
prema tome:
Slika ~. Planetarni prljenosnici sa dva para zupanika
o) prijenosnici s elnicim~ i vanjskim ozub1jenjem; b) prijenosnici s elnicima i
' unutarnjim ozubljenjem; e) prijenosnici sa stonicima; d) prijenosnici s jednim
vanjskim i jednim unutarnjim ombljenjem
Planetarni prijenosnici, prema sl. 405 imaju najmanje dva sunana zupa
nika. Pri tome moe jedan lan biti dran ijedan ili drugi sunani zupanik
412 JO. Planetarni prijenosnici /0.2. Jedno.~tauni prijenosnici 413

ilidra), a drugi gonjen. Mogu biti gonjena i dva lana potpuno neovisno, Brzina vrtnje satelita 2 (zapravo njegov relativni odnos prema drau):
trei dobiva tada gibanje zavisno od oba gonjena lana, (diferencijal).
relativna brzina vrtnje satelita 2 prema drau
Na sl. 405 d prikazan je planetarni prijenosnik sa sunanim zupanicima
l i 3, satelitom 2 i draem S. Sunani zupanik 3 ima unutarnje ozubljenje. z,
n 2,=- (n 1 -n,) (427)
Na glavnoj osi okretna su tri lana, l, 3 i S, s brzinama vrtnji n 1 , n3 , n5. U z,
prikazanom primjeru postoje dva stupnja slobode, pa je to diferencijal. Iz
Ako je n1 =0 dobiva se u pogonu preko z 3 reduktor, a multiplikator u pogonu
brzina vrtnje n1 , n3 , n5, mogu se dva birati, a trei izraunati iz kinematske
preko draa:
zavisnosti f(n 1 , n 3 , n,)=O. Ako se jedan od lanova uvrsti u kuitu ili
postolju, dobiva se planetarni prijenosnik. prijenosni omjer reduktora kod n 1 =0 i pogona preko z 3
Jednadba f(n 1 , n 3 , n,)=O moe se najlake rijeiti prema prijedlogu
Willisa na .taj nain, da e se promatra planetarnog prijenosnika (sl. 405d)
nalaziti na drau S. On e u tom sluaju vidjeti planetarni prijenosnik kao
standardni prijenosnik. Relativna brzina vrtnje lanova l i 3 bit e u odnosu Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama i= 1,1 do 1,7.
na dra S, (n 1 -n,) i (n 3 - n,), a njihov omjer z3 /z 1 Prigodom pisanja jednadbe
treba obratiti panju na predznak. Naime, pri danom smjeru vrtnje sunanog Za satelit 2 je:
zupanika l, u odnosu na dra S, (n 1 -n,), imat e sunani zupanik 3,
brzina vrtnje satelita 2
z,
n 2 =--(n 3 -n) (429)
u odnosu na dra S, (n 3 - n,) suprotan smjer gibanja. s Zz s
Prema tome:
Za planetarne prije nosnike sa dva para zupanika prikazana na slici 405 a,
prijenosni omjer "i -ns=_ Z3 (423) b, e kod kojih je n,= n., s obzirom da zupanici 2 i 4 imaju zajedniko
n3-ns zi vratilo, vrijede jednadbe [vidi jednadbu (422)]:
n1 u s- 1 brzina vrtnje sunanog zupanika J,
n3 u s- 1 brzina vrtnje sunanog zupanika 3, brzina vrtnje satelita 2 i 4 planetarni/I prijenosnika sa 2 para zupanika
n1 u s- 1 brzina vrtnje draa S,
z 1, z 3 brojevi zuba sunanih zupanika l i 3.

Iz gornjeg proizlazi za diferencijal (430)

(424)
Iz toga proizlazi:
(425)
brzina vrtnje centralnog zupanika z3 i brzina vrtnje satelita oko
vlastite osi n2s=n45
Ako je zupanik z 3 uvren (n 3 =0), dobiva se planetarni reduktor u
pogonu preko sunanog zupanika l, a planelilrni multiplikator u pogonu n 3 =ns(l+ZJZ4)n 1 ZtZ4
preko draa S. Z2Z3 Z2Z3
Z1 Z3 (431)
U tom sluaju je: n,s=n .. = -(ns-n,)=- (n,-ns)
Z2 Z4.
prijenosni omjer planetarnog reduktora
nz, 'Ll u s- 1 brzir;.a vrtnje sateiita 2 i 4 na zajednikom vratilu,
n. u s- 1 brzina vrtnje draa S,
(426) n~, n3 u s-:" 1 brzina vrtnje centralnih zupanika z 1 i z 3
nz., n41 u s- 1 brzine vrtnje satelita oko vlastitih osi,
Z to z 3 broj zubi centralnih zupanika l i 3
Budui da je z 3 >z 1 prijenosni omjer i=!!.!>2. Zz, Z4 broj zubi satelita 2 i 4.
n,
Praktiki se uzima da je prijenosni omjer u granicama i=2,5 do 10. Gornji predznaci vrijede za vanjsko, a donji za unutarnje ozubljenje.
4!4 lO. Planetarni prijenosnici J0.2. Jednostarmi prijenosnici 415

Prema tablici 143, gdje su shematski prikazani najosnovniji tipovi plane-

Pri~i
tarnih prijenosnika, oznauju brojke l i 2 jednostepene i dvostepene prijenos-
Omaka i 5ltcma omjeri za ,., .... o nike, a slova A i I vanjsko ili unutarnje ozubljenje sunanog zupanika. U jed-
nadbama danim u tablici 143 mogu biti umjesto broja zuba upisani i polumjeri
diobenih krunica, jer je r=m~ z. Moduli pojedinih zupanih parova dvostepe-
l l nih i viestepenih planetarnih prijenosnika ne moraju biti jednaki.
Od tipova prikazanih u tablici 143 najee se upotrebljava tip J AJ
. ,.l ll
s veim brojem simetrino rasporeenih satelita, uz uvjet da z 1 + z 3 bude
'uJ=--=--
"t z, cio broj i djelj iv s brojem satelita.
, Analitiko rjeavanje gibanja moe se provjeriti i grafiki. Na slici 406
im--~--3 prikazan je nain graftkog rjeavanja gibanja planetarnog prijenosnika l Al.
l l r1
l.u-~.,.3
"~
z.

z~
U tokama dodira pojedinih lanova nanose se na odgovarajuim polumjeri
ma, nacrtanim u mjerilu, izraunate vrijednosti odgovarajuih obodnih brzina
. (~ ,.)
(takoder u mjerilu) v 1 =r 1 w1 , v3 =r3 m3 , u smjeru koji odgovara smjeru
'Ill"'_._
r1 r~ vrtnje. Povlaenje zraka l, 2, 3 i njihova produenja omoguuju da se iz
--~~ slinosti trokuta oitaju brzine vrtnje. Dokaz da linija GH na razmaku h od
z, :4
apscise na koju se nanose obodne brzine, predstavlja zaista brzine vrtnje
pojedinih organa prijenosnika, vidljivo je iz slike 4()6.

l l
.

l l
.rl :,
f4n-.. -
.. z,..

,,
rt,.--~ ( '~
l - - n, oJ bl eJ
' '
Stika 406. Plafl brzina i brzina vrtnje planetarnog
prijenOSJlika l AI. ako se radi o: a) diferencijalu sa
l l 'uz""
- __
"' .., __
rl
zl
zl
dva stupnja slobode; b} prijenosnlku pri ns=O;
e) prijenosniku pri n 3 =0; d) prijtoos:niku pri 'h=~

Izslinosti trokuta r, v, 3 i trokuta

h n3 3', za toku B dodira satelita 2 i
centraln9g zupanika 3, dobivase odnos;
l 2AA l n3 v
-=2
r n
odnosno,h=-3- 3
h r3 . v3 dl

Budui da je 'V 3 =r 3 n 3 proizlazi da je h= l. Prema opoj jednadbi h v= r n

dobiva se da linija GH na razmaku h od apscise predstavlja brzine vrtnja
pojedinih organa prijenosni ka.
 10.3. Sile, momenri i snage 417

Jednadbe u tablici 143, izraene pomou brojeva zubi, vrijede samo za Prema uvjetima ravnotee mora suma svih momenata koji djeluju izvana
NULTE parove. Ako su to V-NULTI ili V-parovi zupanika planetarnih prije- biti jednaka nuli, s tim da su momenti koji djeluju u smjeru okretanja kazaljke
nosnika, treba u jednadbama, a i pri grafikom crtanju, upotrijebiti polumjere na satu pozitivn~ a oni suprotni negativni:
kinematskih krunica. Mogue je da kod prijenosnika 2AA i 2AI bude z2 =z.,
a da r2ofor. suma momenata T1 + T, + T,= O (436)
Na slici 407 prikazanje planetarni prijenosnik IAI s brojevima zubi z 1 , z2, z 3 pogonski moment T1 = F 11 r1 (437)
na razmaku osi a, pogonskim kutovima zahvatne crte CXw 1 , <Xw 2 , kod ct=20. r,
Budui da broj zubi satelita ne utjee na veliinu prijenosnog omjera, T3=Ft3-r3=Fnrl- (438)
r,
smanjuje se njihov broj za l do 2 zuba," da bi se omoguio i iskoristio pomak
profila.
Polazi se od zadanog modula, pomaka x 1 (np~. _0,5) i x 3 (~pr. nula ili
gonjeni moment T,=-F"r,=-F, 1 r1 (l+::) (439)

mali pozitivni pomak, to poboljava zahvat). etm nepoznamce: a, tt" 1 , T1 , T3 , T. u Nm okretni moment~
F 110 F 13 , F u u N obodne sile,
tt"2, x 2, proizlaze iz etiri slijedee jednadbe: r 1 , r 3, ' u m polumjerikinematskihkrunicaidraa.
z l +z l
cos ':i..wl =---m. cos Cl (432) Pogonskim momentima oznaavamo one kod kojih vektori obodnih sila
Za (na satelit) i odgovarajuih obodnih brzina imaju isti smjer. Gonjenim momen-
tima oznaavamo one kod kojih vektori obodnih sila i brzina imaju suprotan
(433) smjer.

(434)

Z3-Z2
x 2 -x 3 (ev<X-eV<Xw2) (435)
2 tan a.
~ u e izradni kut zahvatne linije,
2~ u o pogonski kut zahvatne linije, T, n,
x 1, x 2 faktori pomaka,
Z to z2 , z 3 brojevi zuba zupanika,
Slika 407. Planetarni ev tt, ev o:w evolventne funkcije izradnog i pogonskog
prijenosnik l Al na kojem kuta zahvatne linije (vidi str. 516) Slika 408. Planetarni,prijenosnik l Al
treba izv~iti pomak profila a u mm razmak osi. a) smjer gibanja pojedinih organa ako radi kao diferencijal; b) sile koje se javljaju
na satelitu z1 ako je z 1 pogonski, z 3 gonjeni,-a n,=O; e) sile koje se javljaju na
Odgovarajuom transfoni:Jacijom mogu se gornje jednadbe rijeiti. satelitu z 1 ako je-z 1 pogonski. S gonjen~ a n 3 =0; d) sile koje se javljaju na satelitu
z_2 ako je z 3 pogonski, S gonjeni, a n 1 =0

Ako se zanemare gubici, mora i suma svih snaga biti jednaka nuli:
10.3. Sile, momenti i snage planetarnih prijenosnika s elnicima
suma snaga P 1 +P 3 +P,=0 (440)
10.3.1. Kada gubici nisu uzimani u obzir
~ ro 1 +T3 ro 3 +1'sro5 =0 (441)
Da bi se odredili momenti potrebno je nacrtati sile koje djeluju na pogonska s~aga P 1 =FHr 1 ro 1 (442)
satelit, a ove moraju biti meusobno u ravnotei. To su sile koje djeluju na zube
u tokama zahvata i reaktivne sile na drau. Uzete su u obzir samo obodne (443)
komponente, jer radijalne ne utjeu na okretne momente. Za prikazani
tip IAI iznosi F,,=F,,, a F,.=Fn+F,,=2F, 1 Premda je na slici 408b
prikazano da je n,=O, na sl. 408c da je n3 =0, a na sl. 408d da je n 1 =0, . gonjena snaga .
Ps= -F1s rs ro5 = -F11 Tl
( +Gr,)
l W5 (444)
slika djelovanja sila na satelit z 2 ostaje nepromijenjena. To vrijedi i kada se Pl, P3, ps u "W snage,
sva tri vratila okreu, 408 b. w 1, w 3 , w, u rad/s kutne brzine.

21 Elcmc-mi s1roje~a
 418 JO. Planetarni prijenosnici

10.3.2. Kada se gubici uzimaju u obzir fablica 144. Prcgkd prijeno511ih omjera

Prema jednadbi (427) satelit 2 vri relativno gibanje u odnosu na svoju IAI l 2AI Za IAI je prijenosni omjer standardnog prijenosnika l

~fil m
os uloenu u drau. Zbog toga se javlja relativno visoka prividna snaga, koja 1==.=
snizuje iskoristivost planetarnih prijenosnika.
Ukupan gubitak snage prijenosnika IAI, slika 408:
~ n n .J n,
D 2AI
__
, ==l
==
gubitak snage (445) IAI 2AI '
Ncpok~tan

obodna brzina satelita oko vlastite osi ""'" jednad!ba. veliina jal"""'" Ydiina

,, z2 z,
Vrz=2rz n nzs (446) 3 1+- 2.7 do 8 1+-
z, z,
2 do 12 ~",. ... 1+1

odvedena snaga
'
P 2 =P 1 -P"". (447)
l
P"".=Pdl-~..J (448) l --
,, 0.65 do ll,S8 -z,l -
z,
Q,.S do (},92
~-!+i" '
1+- 1+-
pl l " z2 z,
iskoristivost (449)
p
l+ """ -~
_ z1 z,
Pz s -1.7 do -7.0
:r,z..
-1.0 do -11.0 ii/J=-i
p~ u w ukupna snaga koja se gubi. '
v. 2 u mfs obodna brzina satelita 2,
p2 u w odvedena snaga.
~. gubici u zubima.
~ ...
'h..... 3
gubici u leajima satelita 2.
gubici u leajima draa i sunanog zupanika 3,
Tablic:a 145. Mogunost oslvarmja kombinacija ulua i illa.!a snage i gibanja

n 2 u s- 1
r2 u m
relativna brzina vrtnje satelita 2,,
kinematski promjer satelita 2.
n,-o ! nl=O
l
l
n1=0 ~""""""'
jedno gonjc:Do
"jedno pogonsko
dva gonjco.a.

l lis
10.4. Pregled prijenosnih omjera ...
,""'
l

3
3

l
l

s
l
l
s
l
l
l
3

s
l
i
s
3
l i 3

s
l 3
3i

l
s s
l i 3
l 3 l
.ll i s l 3 i s
l

i mogunosti planetamih prijenosnika IAI i 2AI

U tablici 144 dan je pregled prijenosnih omjera planetamih prijenosnika
IAI i 2Al.
' i. lo; J Ako planetarni prijenosnik ima tri 10.5. Planetarni prijenosnici sa stonicima
' -~. l vratila, od kojib dva mogu biti pogonska,
'~ J l a jedno gonjeno ili jedno pogonsko, a
Iz poglavlja 10.2, sl. 404 i 405, vidjeli smo da za jednostavne planetarne
dva gonjena, mogu se zadravanjem jed-
'',Z l l
nog od vratila, ili bez zadravanja jednog
prijenosnike, planetarne prijenosnike s elnicima i stonicima, vrijede za proraun
prijenosnih omjera iste jednadbe [(422), (423), (425), (430), (431)].
l l od njih, ostvariti 12 razliitih kombina
' cija (vidi tablicu 145). Pri gradnji vozila nalazi primjenu diferencijal sa stonicima prikazan na
sl. 410, kod kojega postoje slijedee mogunosti gibanja:
o i a) Ako se okreu istodobno u. suprotnom smjeru zupanici z 1 i z3 , rotira
l=--
s/3 l+i dra S razlikom kutnih brzina w u istom smjeru sa zupanikom, koji se
okree veom brzinom vrtnje (sl. 410a). Ako su kutne brzine zupanika
Na slici 409 prikazani su pomou
dijagrama prijenosni omjeri z 1 i z 3 jednake, n.=O.
b) Okreemo li dra S i zupanik z 1 u istom smjeru, brzina vrtnje zupanika
o i z3 jednaka je dvostrukoj brzini vrtnje draa S, umanjenoj za brzinu vrtnje
Slika 409. Zavisnost prijenosnih omjera ls/3= l +i; il/3= -i.
zupanika z 1 Okree li se z 1 dvostruko bre od draa S, zupanik z 3 stoji.
 420 10. Planetarni prijenosnici

e) Okreu li se dra S i zupanik z 1 suprotno jedan drugome, okree se

zupanik z1 u smjeru okretanja draa dvostrukom brzinom vrtnje draa,
uveanom za brzinu vrtnje zupanika z 1 Ono to je reeno u tokama b i e
vrijedi odgovarajue i za okretanje draa S i zupanika z3 .

oJ ,, ll. TARNI PRIJENOSNICI

IV ~:::0
11.1. Openito
n1=n1
Kod tarnih prijenosnika prenosi se gibanje od jedne tarenice na drugu
bl samo trenjem dodirnih povrina. Zbog toga moe kod tarnih prijenosnika
~>n, doi do proklizavanja, a i puzanja. Najjednostavniji oblik tarnog prijenosnika su
~>,>n, dvije tarenice u obliku valjakG (sl. 4ll). Pogonska tarenica l tlai silom FN na
n,n'J gonjenu tarenicu 2. Time se silom trenja FR= F, =p. F N omoguava prenoenje
n.-z- okretnog momenta T, i njegovo pretvaranje u omjeru polumjera tarenica

t:} r:Jr 1 =i.

Slika 4JO. Diferencijal sa stonK:ima prikazan planom Razlikujemo tame prijenosnike sa:
z, n, ~o
bn.ina za sluajeve
n,"J., a) konstantnim prijenosnim o"lierom,
a) n. =0; b) n1 > n3 , 11 3 > n 1 u~ isti smjer vrtnje; e) n1 =O
b) s mogunou kontinuirane promjene prijenos/Wg omjera,
d) Zadrava li se dra, okreu se zupanici z 1 i z3 istom kutnom brzinom, e) s moguiUJu reverziranja gibanja.
ali u suprotnom smjeru, bez obzira da li se pokree z 1 ili z3
e) Okreu li se istodobno zupanici z1 i z3 u istom smjeru nita ne zadra- Tarni prijenosnici odlikuju se jednostavnom izradom, malim razmakom
vajui, okree se i dra S u istom smjeru brzinom vrtnje koja odgovara osi i niskim trokovima odravanja.
aritmetikom prosjeku:

(4l0b)

l) Okree li se zupanik z3 , a zadrava z 1 , okree se i dra S u istom smjeru,

ali samo polovinom brzine vrtnje zupanika z3
n,
n,=-
2
(4l0c)

g) Okree li se dra S, a zadrava zupanik z3 , okree se zupanik z 1

Slika 411. Osnovni p~ncipi rada tarnih prijenosnika s paralelnim vratilima
dvostrukom brzinom vrtnje.
Proklizavanje je odredena mogunost zatite protiv preoptereenja. Konstruk-
tivno se mogu vrlo jednostavno oblikovati prijenosnici s mogunou konti-
nuirane promjene prijeno.snog omjera. Nedostatak tarnih prijenosnika je puza-
nje, koje se ne moe izbjei, te potreba za relativno velikim tlanim silama,
to opet izaziva visoko optereenje leaja. Jl!jek trajanja tarnih prijenosnika i
snage koje se mogu prenositi zavise od svojstava materijala tarenica (tvrdoa,
vrstoa, otpornost na troenje).
422 JJ. Tarni prijenosnici

11.2. Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom pogonskom tarenicom l smjeten je na postolje 3 okretno oko toke 0 3 Na
drugom slobodnom kraju djeluje nastavljiva opruga 4. Dano rjeenje vrijedi
Slue za prijenos manjih snaga, kod malih razmaka osi. Na slici 412 samo za naznaeni smjer vrtnje. Poloaj okretita 0 3 treba birati tako da
prikazani su neki primjeri izvedaba prijenosnika s konstantnim prijenosnim kut (vidi sl. 413) dobiven spojnicom 00 3 i 0 20 1 bude vei od kuta trenja Q
omjerom. (kod tarenica s gumenim vijencem IX"'42 do 45).
Sila opruge Fo dimenzionira se prema sili pritiska tarenica u stanju
,.....,
-
~.- f'"
jX
' '.
/j"\
mirovanja FNo (ta sila iznosi oko 10 % pogonske sile pritiska tarenica) iz
uvjeta ravnotee:
F FGI,+FNol2 (451)
OP J3
F0 p u N sila opruge,
nz~ F0 u N sila koja proizlazi iz teine Fa= G g,
oJ
' Ft-:o u N normalna sila koja djeluje na liniji dodira,
Slika 412. Tami prijenosnici s konstantnim prijenosnim omjerom / 1 , Iz. 13 u m pojedine udaljenosti prema slici.
a) tarni prijenosnik s tarenicarna u obliku valjka; b) tami prijenosnik sa stoastim
tarenicama; e) tarni prijenosnik s pomonim tarenicama; d) oljebljenje tarenice

Na prijenosnicima prikazanirn na slici 412a i b ostvaruje se sila kojom

tarenice pritiskuju jedna na drugu pomou opruga Zbog toga tarenica na koju
djeluje opruga mora biti pokretljiva. Kod stoastih tarenica prijenosni omjer
i=n 1/n 2 =tan IX (kod kuta koji zatvaraju osi vrtnje 90). Stoaste tarenice
trebaju za prijenos jednako velikog okretnog momenta manju silu pritiska
tarenica. Tami prijenosnik prema slici 412c omoguuje da obje tarenice budu
vrsto uleitene, a silu pritiska tareriica stvaraju pomone tarenice. Da bi se
smanjilo optereenje leaja upotrebljavaju se olijebljene tarenice, sl. 412c
(kut lijeba IX,., 30 do 40).
Sila pritiska olijebljenih tarenica iznosi:

(450)
sila pritiska tarenica,
komponenta sile pritiska, koja djeluje
okomito na bokove lijeba. Slika 414. Poetno i pogonsko stanje tamog prijenosnika sa sl. 413.
a) poetak gibanja; b) pogonsko stanje; e) grafi&o utvrivanje sile u leaju

Slika 413. Tarni prijenosnik s
konstantnim prijenosnim omjerom i mogunou automatskog
prilagoavanja sile pritiska tarenica na snagu koja se prenosi
Suvremene konstrukcije omoguuju da se sile pritiska tarenica automatski
prilagouju visini snage koju treba prenijeti (sl. 413). Motor 5 zajedno sa
U poetku rada (sl. 414a) raste obodna sila motom FMoT polagano, nastojei
da doseene veliinu obodne sile potrebne za savladavanje otpora gonjenog stroja
F oTP (F ~... <li F oTP odnosno sile prianjanja kod stavljanja u P?gon F .J. U
tom periodu kada FMoT mora najprije dosei silu otpora FoTP nastoJat e pogonska
tarenica l da se nekako popne na gonjenu tarenicu, koja jo stoji. To e dovesti
do nagibanja okretnog postolja u smjeru strelice, oko okretita 0 3 (sl. 413).
Ovom gibanju doprinosi i moment statora elektromotora suprotan u poetku
gibanja momentu rotora. U poetku stoji na raspolaganju sila. trenja F.9 =
= F NO Jl. Spomenutim nagi banjem postolja poveava se sda pn liska taremca,
odi10sno sila trenja FR= Jl (FN+ FN0 ), dok ne dosegne FMoT=FoTP~F. (sl. 414b).
424 JJ. Tar.'li prljetrosttici J1.4. Osnove prorauna 425

11.3. Tarni prijenosnici s moguoostima kontinuirane promjene d) Mora postojati mogunost ugradnje vie jednakih rotacionih tijela, da bi
prijenosnog omjera se poveala mogunost nastavljanja i prijenosa snage.
Jednostavna rotaciona tijela dobivaju se ako se za izradu upotrijebe
Na sl. 415 a shematski je prikazan tami prijenosnik s tarenicama u obliku pravci i jednostavne krivulje, koje lee u ravnini u kojoj lei i os vrtnje.
krune ploe i u obliku valjka, za razliku od sl. 415b, na kojoj jedna tarenica Na slici 416 prikazani su prijenosnici dobiveni sparivanjem tarenica jedno-
ima oblik stoca, a druga oblik valjka. Na slikama dane su i funkcionalne stavnih rotacionih oblika (valjci, stoci, skraeni stoci, krune ploe ili kugle.)
zavisnosti brzina vrtnje, okretnih momenata i obodnib sila od poloaja
pokretljive tarenice.

~
.,
.:;;5 -
.

~~~nere
01--"--'--.l.....C"-tg

"'t 21,
. # Slika 416. Ratni oblici rotacionib tarenica
*
o) krune ploe i valjak: b) stoac i uplji stoac~ r) sto7J.IC i tanjurasta ploa~
"""'" d) stoac i uplji stoasti prsten; e) stoac i prsten; j) stoci i valjak; g) tanjuraste
ploe i stoci; h) toroid i kugla; i) toroid i kugi~

...
D-'---L,JL~_l_~g

bl
11.4. Osnove proranna
Slika 415. Tarni prijenosnici (varijatori) s mogonou kontinuirane promjene prijenosnog omjera
a} tarenice u obliku krune ploe i nljka; b) tarenice u obliku stonika i valjka
Svi tarni prijenosnici mogu se svesti priblino na sparivanje stoastih
Tarni prijenosnik prikazan na sl. 415a, jednostavna je oblika i nalazi tijela. Dopunski stoci, koji se uzimaju kao osnova za proraun, dobivaju
zato primjenu i pored toga to je iskoristivost niska, a troenje visoko. Pogon se tako da se pri dodiru. u toki (sl. 417a) provlai kroz toku dodira D,
moe uslijediti bilo od tarenice u obliku valjka bilo od krune ploe. l kod a pri dodiru u liniji (sl. 417b) kroz sredinu linije dodira, zajednika tangenta
tarnog prijenosnika prikazanog na sl. 4l5b pogon moe dolaziti od stoaste na rotacionu krivulju. Tangenta prolazi meridijalnim presjekom rotacionih
tarenice i od tarenice u obliku valjka. U prvom sluaju (sl. 415a) je brzina vrtnje tijela i sijee osi vrtnje u tokama S1 i S 2 Tangenta je iajednika izvodnica
n2 proporcionalna recipronoj vrijednosti x, a u drugom je brzina vrtnje n 1
proporcionalna razmaku x. Tarenice mogu, osim prikazanih na sL 415, imati
i drugaije oblike. Iz razliitih mogunosti izbora oblika tarenica i njihovog
meusobnog poloaja treba birati one kod kojih je puzanje, potrebna sila pritiska
tarenica i time izazvano optereenje materijala, najnie. Na izbor oblika
rotacionog tijela tarenica postavljaju se slijedei zahtjevi:
a) Tijelo se mora dati u odgovarajue visokoj kvaliteti Jako izraditi.
b) Tanoencijalno puzanje (vidi 11.4.), koje se posebno kod prijenosnika s mogu
nou kontinuirane promjene prijenosnog omjera ne moe izbje~ treba da je
pO mogunosti to nie.
~ M
e) Naprezanje materijala na mjestima dodira izazvano silom pritiska tarenica, Slika 417. Opi prikaz tarnih prijenosnika s mogUJlou promjene prijenosnog omjera
treba da je po mogunosti to nie. ' al prijenosnik s dodirom u totki: b) prijenosnik s dodirom u Jiniji
426 J l. Tarni prijenosnici l J.4. Osnove prorauna 427

dopunskog stoca i zatvara s osima vrtnje kutove b 1 i b 2 Osi vrtnje sijeku se 11.4.1. Elastino i diferencijalna puzanje, brzine klizanja, sile
u toki SA pod kutom E.
Pri razmatranju brzina koje se javljaju u pojedinim tokama na liniji
Pri istraivanju moe se tarni prijenosnik bilo kakvog rotacionog oblika
dodira (vidi sl. 418) razlikujemo tri sluaja:
tijela tarenica svesti na prijenosnik sa tarenicom u obliku punog ili skraenog
stoca. To znai da se i svi rezultati dobiveni istraivanjem tarnih prijenos- l. Toke S,, S, i SA poklapaju se.
nika sa stoastim tarenicama mogu primijeniti na prijenosnike s proizvoljnim 2. Toke S,, S2 i SA ne poklapaju se, ali se ne prenosi ni okretni moment.
oblikom tar~nica. Cilindrine i ploaste oblike tarenica treba promatrati kao
3. Toke S 1 , S 2 i SA ne poklapaju se, okretni moment se prenosi.
specijalne sluajeve stoaca.

Slika 419. Elastino puzanje

a) tok elastinih deformacija povrin-
al bl
skih slojeva materijala pogonske i
gonjene tarenice; b) tok naprezanja
povrinskih slojeva materijala tare-
nica; e) tok brzina pogonske i gonjene
tarenice

cl '

Ako se toke S 1 , S2 i SA pokla-

Slika 418. Komponente sila pritiska _larenica
paju, onda su obodne brzine svake l l J
toke linije dodira meusobno jed-
Prijenos momenta od jedne tarenice na drugu vri se trenjem. Tarenice nake. Pri tome dolazi kod prijenosa
tlae jedna na drugu silom F N Obodna sila F 1 koju je mogue prenijeti zavisi okretnog momenta do tzv. elastinog
od sile F N i koeficijenta trenja l'' puzanja. Na sl. 419a pokazan je tok
elastinih deformacija povrinskih slojeva 11Ulterijala tarenica izazvanih napreza-
F,=vFNI' (452) njem povrinskih slojeva. Naprezanja (sl. 419b) ne mijenjaju se u toki l poetka
dodira (sl. 419a) nego tek od toke 2, kada sila trenja preostale povrine nalijega-
F F, 21; (453) nja, dana kutom a..
postane manja od obodne sile. Na sl. 419c prika-
N vl' d 1 vl' zan je tok obodnih brzina pogonskog i gonjenog zupanika, iz koje se
vidi da gonjeni zupanik zaostaje za pogonskini, dolazi do tzv. elastinog
v je stupanj iskoritenja (v=0,1S do 0,8),
p. je koeficijent trenja. puzanja. Veliina puzanja je ovisna od elastinih svojstava materijala i veliine
T1 u Nm je okretni moment. obodne sile koju treba prenijeti. Zbog elastinog puzanja, koje iznosi 0,5 do l%
d 1 u m je srednji promjer pogonske tarenice. obodne brzine, prijenosni omjer ne odgovara vie omjeru gonjene i pogonske
tarenice. Budui da je elastino puzanje relativno nisko, moe biti i zanemareno.
Sa slike 418 vidljivo je da se sila pritiska tarenica razlae na komponente To znai da se moe iz geometrijskih veliina odrediti prijenosni omjer.
koje kao aksijalne i radijalne sile optereuju leaje. Veliine pojedinih kompo- Obodna brzina u dodirnoj toki D (sl.4ll), u sredini dodirne linije, proizlazi iz:
nenata iznose:
(456)
FA 1=FNsinc5 1 FA,=FN. cos b, (454)
F .. =FNcosb 1 F2=FN sin b, (455) . w 1 d2
l=-=- (457)
FN u N normalna sila, Wz dl
F,.,, F,.. 1 u N aksijalne komponente sile FN, V0 1, Vo ln u mfs obodne brzine u sredini dodirne linije,
FR!> FR2 u N radijalne komponente sile FN d 1 , d 2 u- m promjer tarenica.,
e;,, az u o kutovi koje zatvaraju izvodnice stoaca i osi vrtnje. W1 , w 2 u radjs kutne brzine- tarenica
428 JJ. Tarni pr~jenosnid JJ.4. Osnore prorauna 429

Ne poklapaju li se toke s,, S 2 i S,, obodne brzine jednake su tada
samo u jednoj toki linije dodira. Tu toku nazivamo kinematskom tokom,
a oznaujemo sa e. U svim ostalim tokama dodirne linije obodne brzine
meusobno su razliite, pa nastaje tzv. diferencija/no puzanje. Posljedica ovog
puzanja je trenje i gubici trenjem na mjestima dodira, ak i ako se ne prenosi
okretni moment.
Slika 420 prikazuje odnose brzina tarnog prijenosnika sa stoastim !areni-
cama, ako se ne prenosi okretni moment. U tom sluaju je brzina dodirne
toke D jednaka za obje tarenice, pa u toj toki ne dolazi do klizanja.Ako se
toka dodira D poklapa se kine-
,,_ matskom tokom e; onda je
Da bi se dobila slika o toku brzina pri prijenosu okretnog momenta u
sluajudiferencijalnog puzanja, moraju biti uzete u obzir i sile u dodirnoj
toki. Zbog lakeg razumijevanja pretpostavljamo u poetku da djelovanjem
kontaktnih pritisaka ne nastaju elastine deformacije dodirne linije, znai, pret-
postavljamo da je dodir u liniji. Na slici 421 prikazani su odnosi brzina i
sila na mjestu dodira kad se moment ne prenosi. Pretpostavljamo da e se
optereenje ravnomjerno rasporediti po liniji dodira. Brzine klizanja daju.
zajedno s optereenjem po jedinici irine, sile trenja po jedinici irine:
Fo FNp.
(461)
~;;=~;;-

' FR u N sila tre~ja

. col d2
l=-=-
l02 dl.

Slika 420. Brzine klizanja tarnog prijenosnika sa stoastim

tarenicama

Najvee brzine klizanja javljaju se na oba kraja dodirne linije i moraju

biti zbog ravnotee meusobno jednake. Brzine klizanja mogu se izraunati
iz geometrijskih odnosa obiju stoastih tarenica.
(458)
Slika 421. Specifina optereenja, brzine klizanja, specifine sile trenja
a) specifino optereenje; b) brzine_klizanja; d) specifine sile trenja
(459)
Sila trenja na sl. 421c djeluju iznad i ispod kinematske toke u suprotnim
. smjerovima,. s obzirom da trenje djeluje suprotno smjeru obodne brzine.
(460)
Na slici 421 e vidljivo je da se sile trenja proizale iz diferencijalnog puzanja, troe
ukupno na trenje koje odgovara trenju kod buenja. Iz toga proizlazi da se !areni-
. 15 -sino
co0 =co 1 ( sm --.-
2)
(461) cama moe prenositi okretni moment ako se smanje sile trenja, koje nastaju
1
1 kao rezultat diferencijalnog puzanja, a djeluju suprotno smjeru obodne sile.
Da bi se to postiglo ne smije se kiilematska toka e poklapali sa dodimom
vcmu U m/s maksimalna brzina klizanja,
tokom D. Time se mijenjaju odnosi brzina i sila uzdu linije dodira. Na slici
Vlm.n V2mu U m/s maksimalne obodne brzine,
roi ro2 U m sredr.ji promjer stoiastih tarenica, 422 vidi se kako treba da su rasporeene sile trenja i brzine klizanja da bi se
10 u m duljina linije dodira, ostvarila mogunost prijenosa okretnog momenta.
ro 1 , ro 2 u radjs kutne brzine tarenica,.
bl, b2 u o kut koji zatvaraju izvodnice dodirnih stoaca i osi vrtnje, Prijenos obodne sile mogu je prema tome ako se kinematska toka e
Ct.l 0 u rad/s je kutna brzina oko dodirne toke D i oko kinematske toke C. pomie ka toki S 1 (vrhu stoca pogonske tarenice). U odnosu na sredite
i prijenosni omjer. linije dodira D mora postojati uvjet v01 ;<v02 To znai da e u toj toki
430 l J. Tarni prijenosnici 431

doi do apsolutnog kllzotlja v.l>=v01 -vt>l Specifino klizanje, odnosno puzanje,

uvrstimo li r0 Jr01 =u dobivamo:
definirano je odnosom: loc . '
u--smu 2
specifino klizanje, puzanje prijenosni omjer i rot (468)
7 loc .
( "'" -vl>'>O (463) l --sm0 1
rOI
/\
FIZ
<: "o
-~
o
l \
bi -!'> U01 tfn.t u m/s obodne brzine do-
dirne toke
specifino klizanje, puzanje (
loc . ,
1--smu 1
'o (469)

l
lo
e bi'" ~
Slika 422. Sile trenja i brzine klizanja kada
loc .
1--smu
'o
1

~
l
l J. postoji mogunost prijenosa odredene
obodne sile
u
rot rol u m
loe u m
prijenosrii omjer itta.en odnosom r0 ,jr01 ,
srednji promjer stoastih tarenica,
duljina za koju je pomaknuta kinematska toka e od sredita dodira,
Obodna brzina pogonske tarenice vea je u toki D nego obodna brzina
gonjene tarenice.
Oznaimo li sa loc duljinu za koju je pomaknuta toka C od sredita
d 1 ,~ 2 u"

bl t&
kutovi izvodnica dodirnih stoaca i osi vrtnje.

linije dodira D, a sa IF duljinu za koju je pomaknuta toka djelovanja sile od

sredita linije dodira, dobivamo prema slici 422:

F,=[(~+loc)-(~-loc)JF~~ l' (464)

2 loe=_!;_
lo WFN v (465) ,,
l =~-2/oc=~- (466)
F 2 /D 2

FN u N normalna sifa.
F. u N obodna sita.
f0 u m duljina Jinije dodira.
loe u m duljina za koju je J?OMaknuta tka e od sredJita llnije dodira ;
IF u m duljina za koju je pomaknuta toka djelovanja sile od sredita linije
dodira,

p
stupanj isk:otRtenja.
koeficijent trenja,

Za prikazani pojednostavnjeni primjer moe se prema tome odrediti

poloaj kinematske toke, hvatira sile, stvarni prijenosni omjer, puzanje u
toki dodira, te gubici.
U kinematskoj toki nema klizanja, to znai da su obodne brzine jednake.
Stvarni prijeMsni omjer moe se izraunati pomou odgovarajuih promjera: Ovo to je do sada pokazano odnosilo se na pojednostavnjeni modeL
Stvarno su odnost znatno kompliciraniji, jer pri dodiru dviju zakrivljenih ploha
1 r02 -locsin~ 2 pod optereenjem mijenja se dodir u toki ili liniji zbog deformacije u dodir
stoorni prijenosni omjer i (467)
(!)
ro, r01 -IDc sin 1 rovrina. to je optereenje vie. a modul elastinosti nii, to e biti ira
432 l J. Tarni prijenosnki l J.4. Prcratun tarnih prijenostlika 433

defonnaciona povrina dodira, a time e manje odgovarati pokazanim pojedno- 11.5. Proraun tarnih prijenosnika
stamjenim odnosima. Stvarne vrijednosti brzina i pritisaka u pojedinim tokama
povrina dodira meusobno su razliite i po smjeru i po veliini, pa nastalo ll.5.1. ProraIIII kontaktnih naprezanja
trenje izaziva i odgovarajue sile i momente. Zbog toga su razliiti izvodi
za utvrivanje kinematske toke i udaljenosti pravca djelovanja rezultantne Na dodirnim povrinama dolazi djelovanjem optereenja do lwntaktnog
obodne sile od toke dodira D. Pri dodiru dviju stoastih tarenica deforrnirana naprezanja. Prekoraenjem lwntaktne vrstoe nastaje pojava rupiavosti (pitting).
povrina je priblino pravokutna oblika, a raspodjela lwntaktrwg naprezanja po Diferencijalnim i elastinim puzanjem dolazi do troenja, pa je vijek trajanja
irini deformirane povrine nije ravnomjerna (sl. 423). time ogranien. Osim toga, trenjem se razvija toplina na mjestima dodira,
Sile trenja ne lee vie samo u smjeru obodne sile. Rezultantna obodna koja moe dovesti do nedoputerwg zagrijavanja na mjestima dodira. Zato
sila moe se dobiti samo integriranjem parcijalnih elementarnih obodnih se tame prijenosnike treba proraunati na lwntaktna naprezania. na troenje
sila dF, koje se javljaju na elementarnim povrinama dA, odnosno moe se i na zagrijavanje.
dobiti stupanj iskoritenja v:
Kontaktna naprezanja raunaju se po H ertzovoj jednadbi:

A
fF, Kontaktnq naprezanja PH=0,42 m:1iiPwop (471)
V 7A....:;.O_ _ (470)
stupanj islwritenja
Pii Nfmm 2 . maksimalna kontaktoa naprezanja povrine dodira,
JdFN'Il Pf>dopNjmm 2 dop~e vrijc-4nosti dinamike izdrljivosti kontaktnih naprezanja
o za razne kombinacije materijala tarenica(vidi tab. 146).
F.,. u N sila kojom su tarenice meusobno pritiskivane.
dF,=p dA 'll' cos q> E u Nfmm relativni modul elastinosti,
Ir> u mm duljina deformirane dodirne po mine,
Q u mm relativni polumjer zakrivljenja tarenica. u presjeku okomitom na
dF, u N elementarna obodna komponenta sile. liniju dodira D'D' (sL 423).
dFNp. u N elementarna komponenta sile trenja.
p u Nfmm 2 kontaktno naprezanje, E1 E 2
dA u mm 2 elementarna povrina dodira, relativni modul elastinosti E= 2 E E (472)
p koefi~ijent trenja. ,+ 2
'P u o vidi sJ. 423.
gdje su E 1 i E 2 moduli elastinosti pojedinih tarenica,
' l l l l
Rjeenje gornjih jednadbi nije mogue. Zato se, polazei od predvi- relativni palumjer zakrivljenja Q l/ l/ , -=-+- (473)
enog pomaka kinematske toke, utvruje bilo grafiki bilo grafiko-nume
'lt+ (h (l (l, Ih
riki obodna sila i ostale potrebne vrijednosti. Sve to unosi se u dijagram,
;, kojeg se u zavisnosti od elastinom deformacijom dobivene povrine dodira po/umjeri zakrivljenja dopanskih stoaca (vidi sl. 423)

tlo b kod pravokutnika i a/b kod elipse) i stupnja iskoritenja v= FF, mogu
ll' N
oitati 1-c/10 i IF/1,,.
Na slici 423 vidi se da svako odstupanje izvodnice dodirnog stoca (D'D')
od izvodnice kinematskog stoca (SAC') daje na dodirnoj povrini b 10 dodatno
klizno gi~nje i to:
a) okretno k/izno gibanje (diferencija/no puzanje) oko kinematske toke C (ako
se vrhovi stoca S,, 8 2 ne poklapaju sa sjecitem osi vrtnje SA,
Sparivlmic ma~

gul'lll>16ilik lli gwnafsivi lijev

~ne p~ Il'1ll$ll
sivi lijev
u oduosu na~ iti
E
N/ami'

-...
N~:t

~
5l
p

...
...
i
! N-mm'

i
w,

17. 107

IUf
- ""
""'
..,
bl rangencijalno klizno gibanje (elastino puzanje) zbog elastinih deformacija
bljwi (rli1t: ll Odll05u na kaljeni 6elik.
""""" 1000
!JO
'
ill Hf ulj<

povrinskih slojeva koje izaziva obodna. sila F,.

434 JJ. Torni prijettosnici Proraun
1/5, rornih prijenosnika 435
irina elastino deformirane povrine
Prema sl. 426 iznosi:
b=304JFNQ (474) snaga trenja
' E 10

Ako obje tarenice imaju oblik valjka (sl. 411):

(!i-loc)+ (~-loe) Hi+ loc)]ron (476)

o.=o
io'illo[~+(t)']
o,=o.
P=FN W (477)
Ako jedna tarenica ima oblik valjka. a druga oblik krune ploe (sl. 424):
(478)
l l l l
.52 =180, o,=o, -=-+-=-
Q Tot co rot
(47SJ fakt ar (479l
kutna brzina dodirne (480)
Slika 424. Tarni prijenosnik s jednom tarenicom u obliku Predznak minus (-l vrijedi ako su vrhovi stoca na jednoj strani toke D,
valjka. a drugom u obliku tame ploe
a predznak plus (+l ako su vrhovi stoca s obje strane toke D.
Odnos snage koja se gubi P i dovedene snage P1 jeste stupanj gubitaka:
Pri dodiru u toki proraun kontaktnognaprezanjaje kompliciraniji. Treba.
naime, uzimati u obzir zakrivljenje u dvije ravnine. Maksimalno naprezanje javlja
stupanj gubitaka G= P (48ll
P,
se u sredini elipsaste povrine dodira sa poluosima a i b (sl. 425), a pada od v
maksimuma na sredini na sve strane do nule, na rubovima elipsaste povrine. pogonska snaga
P 1 =Ftv 1 =F,r01 w1
=v~FN~trot-rot (482l
stupanj gubit.aka
G FNwl0 qro,(sino,sino2 /u)
vFNp.r0 t(l)t

Slika 425. Skica za proraun tarenica

Slika 426. Raspored bnlna klizanja i
opt~ja za dodir u liniji
G= 10
r01 v
q(. ,sin.5 2)
. - - smu 1 - -
u.
(483)
s dodirom u toki. Ch i Ql su poJumjeri
zakrivljenja u glavnoj ravnini I (rav-
nina okomita na ravninu papira). Q3
i Q su polumjeri zakrivljenja u giavnoj stupanj gubitaka (484)
ravnini II (ravnina papira)

Za proraun ovakvih sluajeva treba se koristiti podacima iz literature.

faktor gubitaka (485)

G !):tupanj gubitaka
ll.5.2. Promun tro!enja PR u w snaga trenja
pl u w dovedena snaga
Za proraun troenja polazi se od gubitka snage koja se troi trenjem FuN obodna sila (vidi sl. 411.)
lhr u m/s. obodna brzina tarenire
na dodirnoj povrini. l ovdje se zbog lakeg razumijevanja polazi od pojedno- polumjer pogonske tarenice (vidi sl. 423.)
rcll u m
stavnjenog modela. Na slici 426 prikazane su brzine klizanja i optereenje. w:1 u rad/s kutna brzina pogonske tarenice
436 ll. Tarni prijenosnici 11.5. Proraun rarnih prijenosnik.a 437

stupanj iskoritenja, =...!.1_ (491)

' pFN
normalna sila (vidi sl. 418)
koeficijent trenja
kutovi koje zatvaraju izvodnice stoaca i osi vrtnje
u prijenosni omjer r0 Jr01 Ako se zeli izraziti vijek trajanja L" u satima, jednadba glasi:
raktor, =(1- \' 2 )/4
duljina linije dodira {vidi sl. 420. 421, 422. 423) .. . . .db. A . WT
faktor gubitaka (vidi jednadbu 485} VIJek traJanJa L" 1 ( . b ) (sati) (492)
3,6 109 P 1 ....!Lq sin b1 sm 2
rol u
Faktor gubitaka q moe se priblinom tonou izraunati iz stupnja
L" u h
~
vijek trajanja u satima,
iskoritenja v i odnosa lb kod pravokutne povrine dodira, ili odnosa kod .1.ii6op u mm doputena debljina troenja tarenica,
D a A u mm 2 povrina dodira tarenice,
eliptine povrine dodira b . Nmm
UT U - - , specifini rad troenja (vidi tablicu 146),
Za dodir u liniji kod jako uskih povrina dodira za odnos l<0,2, glasi: mm
P1 u kW snaga koja se dovodi,
J(J )
qRL=4 -;;+v
D
(486) /0 u mm
r01 u mm
duljina linije dodira,
srednji promjer pogonske tarenice,
.So a. iioz U ' ku tod izv(1dnica dodirnih stoaca i osi vrtnje (vidi sl. 411,423, 424,425),
b u prijenosni omj~r.
Za pravokutne povrine dodira (u granicama v =0,85 do 0,4, a =0,4
do 2,5), sl. 427a: 1D Predznak plus ( +) odnosi se na sl ua.j kada su vrhovi stoca samo na
jednoj strani sredine dodirne povrine D, a minus (-) ako su vrhovi stoca
(487) s obje strane toke D .
.Vijek trajanja moe se birati zavisno od primjene, uestalosti i odra-
b vanja prijenosnika izmeu i.,.= !OO do !OOOO sati.
Za eliptike povrine dodira (u granicama v=0,85 do 0,4, a -=0,4 do 2,5),
sl. 427b: a Mjera doputenog troenja tarenica t.bp ravna se pri upoJrebi obloga od
gume ili od plastike prema debljini same obloge i moe da iznosi 0,66 do 0,75
(488) debljine obloge. Kod tarnih prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene
prijenosnog omjera i tarenicama bez obloge .db ~0,5 mm. Povrina troenja je
A=do "}D s time, da se u proraunu uzima ona povrina koja prua manji
Da bi se utvrdilo troenje, polazi se od postavke da je za troenje jedinioe otpor troenju. To znai da se uz isti materijal obiju tarenica uzima manja.
volumena potrebno obaviti odreeni rad Kod tarnih prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog
Taj rad zavisi od materijala i podmaziva- o.trijera proraunava se najoptereenije mjesto, to znai da se za d01 uzima
nja. Moemo pisati: najmanji promjer koji se javlja pri premjetanju poloaja tarenioe.
(489)
11.5.3. Proraun zagrijavanja
oJ b) .d V u mm 3
volumen troenja.
Slika 427. Povrine dodira dobivene Wr u Nmmfmm 3 specifini rad troenja,
elastinim derormacijama materijala PR u Nmm/s snaga trenja Proraun zagrijavanja dobiva se iz toplinske bilanoe. Naime, ako se sredstvo
tarenica eu s vrijeme trajanja pogona, za podmazivanje ne hladfmora se cijela razvijena koliina topline trenja odvesti
a) pravokutna povrina dodira; Lili u mm debljina istroenog sloja, preko povrine kuita. To znai:
b) eliptina povrina dodira A u mm 2 povdina troenja.
(493)
Iz gornje jednadbe mogue je izraunati vrijeme potrebno za troenje
(habanje) odreene debljine .db tarenioe:
.db A WT .db A WT (494)
(490)
 438 l J. Tarni prijenos11ici 11.6. Materijali za izrt1ilu llrrenica 439

P 1 -loq R ( smo
'ot
. ' 1 +sin
_--
u
o,) 11.6. Materijali za izradu tarel&ica
t, +t, (495) Tarenice od mew/a (elik/elik) trebaju zbog niskih koeficijenata trenja
aTA. AK
(p;:e0,04 do 0,08, podmazivano uljem) biti meusobno tlaene visokim silama,
temperatura povrine kuita to dovodi do visokih optereenja leaja. Najea upotreba sparivanja elik/
elik je kod tarnih prijenosnika, s mogunou kontinuirane promjene prijenos-
t
1
P.. +t 2 (496) nog omjera. Omoguuju prijenose velikih snaga, uz male gubitke i dui vijek
etTA. AK
trajanja, jer visoka kontaktna opteretivost i otpornost protiv tro5enja podnosi
Pu u W snaga koja se t~l trenjem na jednom tamom mjestu. visoke sile meusobnog tlaenja tarenica. Kao materijal dolazi u obzir kaljeni
PT!, u W snaga (toplina) koja se o<h'odi povtiinom kuita. elik sa Ha.c=60, najfinije obraen. Tarenice su podmaz:ivane uljem. Ako je
pl u w snaga koja se dovodi.
G stupanj gubitka na mjestu trenja.. direrencijalno puzanje nisko, tarenice mogu da rade i nasuho.
q, faktor gubitka izraunava se. zavisno od oblika povrnioe dodira.
prema jednadbama (4861 (487) i (488),
Tareniceod sfuog lijeva rade takoder nasuho. Sivi lijev je u prednosti ako
w su tarenire komplicinma oblika ili velikih dimenzija. Doputena kontaktna
.:ITA uK. mz koeficijent prijelaza topline [ vJdi u 5.2..5 jednadbu (184)], naprezanja tarenica od sivog lijeva nia su od onib koji vrijede za elik. Kombi-
nacije SLjSL vrlo su rijetke. Najee se sivi lijev kombinira s gumom ili
temperatura na povdini kuita, preanom plastinom masom.
temperatura okolnog medija.
povrina kuita (izraunava se iz crtea), Tarenice od gume sparivane s tarenicama od elika ili sivog lijeva imaju
vrlo visok koeficijent trenja (p;:e0,8, k'od rada nasuho), pa sila meusobnog tlae
Ako u prijenosniku ima vie tarnih mjesta, dobiva se ukupna snaga koja nja tarenica moe bili niska. Tami prijenosnici s jednom tarenicom od gume, a
se troi trenjem iz sume: drugom od elika ili sivog lijeva rade veoma tiho, ali su mogunosti prijenosa snage
ukupna snaga koja se trosi trenjem

(497)

11.5.4. Iskoristivost

Ukupna iskoristivost dobiva se kao produkt parcijalnih iskoristivosti mjesta

prijenosa snage i iskoristivosti ostalih mjesta trenja:
ukupna iskoristivost '!,..='Ir 'IL (498)
cl
Iskoristivost tarnih mjesta 'l;: preko kojih se prenosi snaga proizlazi iz
stupnja gubitaka: Slika 428. Ta renice od gume
a) navulkarizirani gumeni prSten (J je tijelo kotaa, 2 prsteo od gume); b) tarenica
iskoristivost tarnih mjesta od gume s u[OOcima od eline !ice {l tijelo kotaa, 1 prsten od gume. J podloga.
4 iana jezgrn.); ~) uredaj za napreavanje (J prsten za upreavanje, 2 prsten od
gume (tami), 3 prSten :za irenje, 4 tijelo kotaa)
>IT=l-G= l - In
- ( smii
. sin 62 )
1 -- q (499)
Tot u
G stupanj gubitaka. =PP./Pt. vidi (481). (484) i (485). dosta ograniene. Najee se upotrebljavaju za tame prijenosni!ce s konstantnim
prijenosnim omjerom:Diferencijalno puzanje treba da je nisko. Zbog velike defor-
macije tarenica od gume nastaje jako 2agrijavanje. Sila meusobnog tlaenja !areni-
IsiWristioost pojedinog leajnog mjesta (za valjne leaje): ea zavisna je od veliine derormacionog rada pretvorenog u toplinu i doputenih
temperatura (oko 60 do 70 q. Uobiajenu izvedbu tarenica od gume prikazuje
~L =0,99 do 0,995 sl. 428 (DIN 8220). Na slici 428a gumeni prsten je navulkaniziran na glavinu.
440 J J. Tarni prijenoSJrici J1.6. Materij(lli za izradfJ. larenica 441

(za manje i srednje pogone), a na sl. 428 b gumeni prsten s ulocima od eline Slika 431 pokazuje prijenosnik sa dvije stoaste ploe i dvije koso postav-
ice navuen je prednaprezanjem na glavinu (za velike pogone). Na slici ljene pokretljive lanaste ploe Prym SK prijenosnika, za snage od 3 do
428c prikazan je uredaj za napreavanje. Odnos irine prema debljini obloge, 7,5 kW. Opseg mogue promjene prijenosnog omjera kree se od l do 10.
potreban da bi se dobila najpovoljnija mogunost odvoenja topline, naen
je pokusima.
Ako je za prijenos okretnog
momenta potrebna vea irina,
onda se kod oblika 428a mon-
tira vie tarenica, jedna pored
druge, sl. 429a, a kod oblika
428b vie prstenova na vlai se
na iru glavinu, 429b.
Doputenu silu meusobnog
tlaenja tarenica svedenu na
Slika 429. Tarenica od gume projekcijupovrine(FNd,,.fd1 lo)
a) vie tarenica poredanih jedna pored druge; b) vie u zavisnosti od obodne brzine, Slika 432. Globoidni prijenosnik s mogu6'Jou konti-
gumenih prstena na vuenih na gla vinu vee irine nuirane promjene prijenosnog omjera s okretljivim
prikazuje sJ. 430, dobivena po- t.anjurastirn ploama Slika 433. Tarni prijenosnik s kuglama
kusima. l pogonsko vratilo; 2 globoidna pog0Il$ka tarenica; (Kopp.varijator)
3 okretljive tanjuraste ploe ulei~tent u kuitu; J pogonska sto!asta tama ploa;
4 gonjena tarenica; 5 gonjeno vratilo; 6 osovine okret~ 2 kugle s promjenljivim osima;
ljivih tanjurastih ploa J gonjena stoasta tama ploa

Na slici 432 prikazan je tzv. globoidni prijenosnik. Pogonska i gonjena

tarenica imaju oblik globoida. Kao element za prijenos slue okretljive ploe.
:rakvi prijenosnici imaju dobru iskoristivost, a upotrebljavaju se -m prijenos
snage od 0,1 do 7,5 kW, s opsegom promjene prijenosnog omjera 1:5 do
1: lO.
Na sl. 433 prikazan je tarni prijenosnik, kod kojeg su izmedu pogonske
i gonjene sto:aste tame ploe rasporeene po obodu kugle, koje se okreu na
pogonskim osima. Upotrebljavaju se za snage od 0,18 do 12 kW, s opsegom
Slika 431. Tami prijenosnik s mogu mogue promjene prijenosnog omjera 1 do 9 (im.. = 1/3, i~,= 3).
noukontinuirane promjene prijenos-
nog omjera sastavljen naizmjenino od
Slika 430. Odnos dF l,
N44p
l
u zavisnosti od obodne brzine stoaste i lo~te ploe s tamom oblo-
gom. Meudio je pokretan

Guma koja se upotrebljava za tareniee tvrdoe je 80 do 90 Shorea,

velike je. otpornosti na troenje, a postojana je prema temperaturi i starenju.
Materijali tarenica mogu biti i plastini materijali (slojeviti preani materi-
jali tipa 2081 do 2083, DIN 7735), laminati preanog drveta (ligJWjol), koji se
sparuju s tarenicama od elika ili sivog lijeva. Koeficijent trenja p iznosi
kod mekih vrsta 1'"'0,45, kod tvrdih 1'"'0,4. Upotrebljavaju se kao tarenice
za tame prijenosnike s konstantnim prijenosnim omjerom, te kod nekih iz-
vedaba prijenosnika s mogunou kontinuirane promjene prijenosnog omjera.
Na slici 431, 432, 433 prikazane su neke konstrukcije tarnih prijenosnika
(varijatora).
 12.1. KQnstruktirme izvedbe konica 443

Konice dijelimo prema primjeni:

12. KONICE
12.1. Openito
Konice slue za smanjenje brzine gibanja pokretnih masa, za njihovo
zaustavljanje. reguliranje ili za optereenje pogonskog stroja na pokusnom
stolu. Koenje se moe ostvariti mehanikim trenjem vrstih tijela, posebnim
uvjetima strujanja tekuina i plinova, te silama magnetskog polja. Za vrijeme
gibanja pretvara se u konici rad u toplinu. Svaka ukljuno-iskljuna spojka
moe biti upotrijebljena i kao konica. U tom sluaju mora jedino postojati
mogunost da se moment preuzima od strane spojke. koja stoji. U gradnji
transportnih sredstava s elektrinim pogonom koristimo se esto elektrinim
koenjem. U tom sluaju dobiva motor pogon kao generator. Energija dobivena
koenjem pretvara se u otporniku u toplinu ili se kao elektrina energija
vraa u mreu. Tim nainom postie se sigurno koenje s mogunou regu-
lacije.
a) Konice za spreavanje gibanja. Zadatak tih konica je da u sluaju potrebe
onemogue gibanja u oba smjera. Upotrebljavaju se tamo gdje je potrebno
drati neki teret esto se ukljuuju u stanju mirovanja.
b) Kolnice za zaustavljanje gibanja koe gibanje dotle dok ne nastane mirovanje.
Moment koenja djeluje sve dok se gibanje ne zaustavi.
e) Regu/acione /wniu omoguuju regulaciju brzine vrtnje odnosno brzine,
pri krunom i translatornom gibanju.
d) Konice /wje omogutrju optereenje pogonskog stroja. Kod tih konica mogue
je due vremena energiju gibanja pretvarati u drugu vrst energije i na taj
nain stvarali stalno ili dodatno optereenje pogonskog sustava. NajeMe se
upotrebljavaju na pokusnim stolovima za mjerenje snage.
Katkada se jednom konicom ostvaruje vie nabrojanih funkcija. Zato je i
podjela prema svrsi primjene oteana.
Izbor konice vri se uglavnom prema slijedeim kriterijima: upotreba,
karakteristike pogona, veliina momenta koenja, broj koenja u jedinici
vremena, doputena srednja vrijednost snage koenja, rad potreban za pokretanje
ureaja za koenje, prostor, vijek trajanja, cijena.

Tablica 147. lzv<be tamib konic;:~~~

12.2. Konstruktivne izvedbe konica

-
. -~eljumal:ol'lnica
s Vll..lljskiw
<j ultima
s unutarnjim
&:ljiiStima
,.....,.
Pojuna ko&ica

W'lo11lllmja

12.2.1. Tame koi!aice

~o o
Princip djelovanja

f>Diofaj koeiollih povdin& u odnosu

D ~
Kod tarnih konica dolazi nakon ukljuivanja koionog dijela s oblogom
do trenja izmeu pokretnih dijelova konice i obloge koja miruje. Koenjem

na tame povrfir>c
Oblici trani'h J)O\'rii!UI pnko tojib 5e
Smjet pombnja t:<&mih povriirta
- -
smanjena kinetika energija pretvara se u toplinu. Ova tako razvijena toplina
".;.. mora biti odvedena, to je zadatak dimenzioniranja konia:. Tame konice
ma -- nalaze !iroku primjenu u raznim industrijskim granama. OmogUuju jedno-
cilindar ci!i~VW
stavne, jeftine, pouzdane i za rame pogone prilagodljive izvedbe. Trokovi
odravanja k~ca su niski, vijek trajanja relativno dug. a sile potrebne za
ukljuivanje niske. Ove vrste konica slue esto i kao sigurnosni organi.
~ konk:a l.amdu kobli<:;a Stohsta knka Ukljuivanje konice moe biti runo, pneumatski, hidrauliki, elektromagnet-
ski, i to bilo direktno, bilo preko poluja. U nedostatke tarnih konica
ubrajamo: tro~e tamil! povrina, promjenljivost koionog momenta. Do ove

~
Princip djdov;ulja

-- ~
promjenljivosti dolazi zbog promjena koeficijenta trenja izazvanog promjenama
Pmo!aj ko&nib ptWJiina u odnosu
temperature, brzine i tlaka na oblogama. Mnoge konice moemo zamisliti

-
na u.rnc ltO"rline kao spojke kod koji!J jedna polovina miruje, pa je i proraun konica slian
proraunu spojki.
st0!3C
Oblici 1amih p!JYTfina: preko kojih $!: koi - -- Prema nainu izvedbe konog tijela razlikujemo eljusne, pojasne, ploaste,
"""
~to bc
odnosno lamelne, i stoaste konice.
Smjer pomiomja lco..'ionib ponilna alsij.alan !
U tablici 147 prikazane su skice izvedaba tarnih konica.
 444 12. Konice 12.1. Konstruktiune izvedbe kcnica 445
12.:2.10. Celjusne konice s vanjskim eljustima (eljusna komlca) Moe se desiti da za vrijeme koenja moment TOP djeluje ubrzavajue,
. Nalaze primjenu uglavnom u gradnji dizalica, u tekoj strojogradnji i npr. pri koenju tereta koji pada. U tom sluaju treba predanak za T0 p odgova-
kod tr;)nsportnih ureaja. Dobro se hlade. Ukljuuju se pomou opruga, rajue promijeniti.
pneumatski, hidrauliki, utezima, nonim ili mnim djelovanjem na poluje, Kod priblinog prorauna momenta koenja i vremena koenja zamje-
preko Kojeg se eljusti tlae na rotirajui dio konice. Povoljnije je ako se koi njuju se okretni momenti, zavisni od kutne brzine, s konstantnim srednjim
na onom dijelu pogonskog sustava koji rotira veom brzinom vrtnje budui vrijednostima: TK= konst, T0 p =koo st. U tom sluaju je i usporavanje konstantno,
da je na tom dijelu moment manji. T.= TK+ To.= konst
Razlikujemo jednostavne i dvostruke eljusne konice. 1 Wo
M oment koenja: TK=--- Tap (501)
t"
12.2.1l. Jednostavne eljusne konice I w0 lw0
ltijeme koenja: . tK (502)
Za male snage koenja upotrebljavaju se jednostavne eljusne konice TK+Top T;
(sl. 434). trJo u rad/s poetna kutna. brzina koione ploe.
I u kgm1 moment tromosti svih masa koje treba zakoiti. reduciranih na vratilo
konice.

Moment usporavanja (ubrzavanja) masa (openito):

(Ll
T.=- I (503)
e ~k
l u kgm 1 moment tromosti svih rotirajuih masa, reduciran na os vratila konice,
w u rad/s kutna brzina == 2 n: n,
traeno vrijeme koenja.
qJ bl U transportnoj tehnici uzima se:
Slika 434. Jednostavna eljusna konica:
a) sile na eljusti; b) sile na konom kotau Slika 435. Princip toka koenja
f110ment koenja TK= S T0 p ~ (504)
S sigurnost = 1,3 do 3 za razliite transportne ureaje.
Potrebnu silu koenja F. moemo ostvariti oprugom, rukom, ili pri q iskoristivost pogonskog sustava,
vodoravnom poloaju poluge i nogom. Normalnom tlanom silom Fn tlai se T0 p u Nm mol.llent optereenja.
kona eljust na kolo za koenje, koje se okree. Time se stvara sila trenja
FR= J-tF., koja mora bit jednaka najmanje veliini obodne sile F, koju treba Pretpostavimo _li da na cijeloj tamoj povrini vlada jednako optereenje
zakoiti, F,=2T.Jd 1 U ovoj jednadbi oznaava TR moment trenja, koji se po jedinici povrine dobivamo jednadbu za
sastoji od momenta optereenja (momenta koji se dovodi radnom stroju zbog
moment oko toke O (sl. 434):
izvrenja rada i savladavanja svih otpora) T0 ., umanjenog ili uveanog za
veliinu dinamikog momenta (moment potreban za usporavanje masa pri EM0 =F.," 11 -F. 12 -F.w 13 =0 (505)
koenju), T,.
Na slici 435 prikazano je da pri koenju rotirajueg pogona moment Sila kojom, treba djelovati na kol:noj po/uzi
optereenja djeluje kono. J:ednadba gibanja toka koenja glasi:

(I,+l 2 +l;+ ...)e=-(T0 p+T.J (500) FK l-F

-
lz+JLI3 FR - -
l, l, ll l,
1,(1 !!_)_2_T.t
- d,
-- (1-+-1
2
l, JL-1,
3)
(506)
I 1 , I 1 .f:l",..J u kgn11 momenti tromosti svih masa koje treba zakoiti. redUciranih na F. u N norma1na sila na kone eljusti.
os vratila. Fa u N sila trenja, =p Fn
kutno ubrzanje, Ta. u Nm moment trenja.
mom'ent optereenja potNban za izvdenje rada radnog stroja i 1t.h.IJ u m dimenzije poluja, vidi sl. 434,
savladavanje svih otpora. d1 u m promjer konog kotaa.
moment koenja proizveden k.onicom.
p koeftcijent trenja.
446 12. Konice 12.2. Konstruktivne izoedbe kOCnica 447

Predznak plus predvien je za desni, a minus za lijevi smjer okretanja. Do poetka djelovanja otkonog ureaja je
Za-1 '=~
1
iznosi potrebna sila koenja za lijevi smjer gibanja F=O. Konica
' p. prijenosni omjer i=~-~-a 2 (508)
djeluje u tom sluaju automatski, kao tarni zadrnik. Da bi se jednako velikom 12 15 a
silom koenja mogao ostvariti za oba smjera vrtnje jednako velik moment Uzmemo li u obzir i uee teine otkonog ureaja G2 , dobivamo da je: ..
koenja TK= p.F. r" mora po luga l biti tako zakrivljena da krak 13 bude
jednak nuli, slika 436a. U tom sluaju lan F. p. 13 jednadbe (505) ne (F0 -G,)a2
teina koenja G1 (509)
utjee na smjer gibanja. Kod konica s okretljivo uloenim eljustima, slika a,
436 b, ravnomjernije se troe eljusti. Jednadba (506) vrijedi za suprotan J1 koeficijent trenja.
smjer gibanja ako je 13 negativno. Toka O nalazi se u tom sluaju desno Fn u N normalna sila na kone eljusti,
od tangente povuene iz toke O na obod bubnja (sl. 436a). Jednostavne r1 u m polumjer konog bubnja,
f/ iskori~tivost u poluju konica, ~0,9
eljusne konice optereuju vratilo konice na savijanje.
i prijenosni omjer [ vidijednadbu (508)],
Fa u N ukupno potrebno optereenje na mjestu na kojem djeluje ureaj za
ot koi vanje. dobiveno iz jednadbe (507).
G2 u N utj4:caj teine konog ureaja
a, a 10 a2 , 11 ,1 2 , ( 1 , ' 15 su dimenzije poluja u m, vidi sl. 437.

--
bl

Slika 436. Celjusna konica

a) veliina sile koenja nezavisna od vrtnje bubnja za koenje; b) sila na eljusnoj
konici s okret ljivom eljusti

12.2.11. Dvostruke eljusne konice

Ove konice nalaze primjenu u gradnji dizalica i gradnji tekih strojeva.

Omoguuju da se izbjegnu savojoa optereenja vratila konice, koja se kod
jednostavnih konica javljaju za oba smjera vrtnje. Takoer omoguuju da
se izbjegne nejednakomjerno optereenje i troenje eljusti (obloga), a pri
13 =0 isti efekat koenja za oba smjera vrtnje. Manje su osjetljive na montane Slika 437. Dvostruka eljusna konica s koenjem pomou utega. ureajem za koenje, te
pOloajem i smjerom sila koje S!! javljaju na eljustima i poluju
netonosti. Upotrebljavaju se kao konice za spreavanje gibanja, zaustavljanje,
kao regulacione konice, a i kao sigurnosni ureaji. Dvostruke eljusne konice
Vertikalne i horizontalne komponente sila u zglobovima poluja i u leajima
optereuju se oprugama ili utezima, a otkouju elektromagnetsk~ hidrauliki
vidljive su na slici 437.
ili pneumatski. Na slici 437 prikazana je dvostruka eljusna konica kod koje
se koi pomou utega G 1 , a otkouje pomou elektromagnetskog ili hidrauli Za lijem polugu (l) s konom papuom: l:H=B.-F.+A.=O ... (a)
kog (ulje) ureaja za otkoivanje. l: V= Bv+ p.- F.-A,-=0 ... (b), l: M A =F. 1 2 - B" 11 - B,. 13 =0 ... (e).
Javlja li se na svakoj od konih eljusti (konih papua) jednaka sila
Za spojno poluje(3, 4, 5) s podeivaem: l:H=B.-E.=O ... (d)
trenja J.l" Fn, iznosti e
IV =Bv-Ev+Dv=O ... (e), l:ME=B" 15 -Dv 14 =0 ... (f).
moment koenja:
Za desnu polugu (2) s konom papuom: l:H=E.-F.=O ... (g)
(507) l: V= Ev+!l" F.-Fv=O ... (h), l:MF=F. 12 -E" 11 +Ev 13 =0 ... (il
448 12. Konice 12.2. Konstruktivne izr1edbe konica 449

Za konupolugu (7): IH =0 ... (j), EV=lv-Hv+F0 =0 ... (k), Razvijenu koliinu topline treba odvesti zraenjem, voenjem i konvekcijom
EM 1=Hv a-F0 a 2 =0 ... (l) (G, i G2 sadrane su u Fa). preko slobodnih povrina konice.
Konana temperatura bubnja za koenje 8 jednaka je sumi temperature
U poluzi (6) javlja se: EV=Dv-Hv=O ... (m). okolnog zraka i zagrijavanjem poveane temperature bubnja:
Moment koenja TK=2F. ll r 1 dobivamo ako za F. upotrijebimojednad- temperatura bubnja 8=8z+8 (514)
. . ( )~ Bult+Bvl,
b U Sl 1a U po1UZJU C tK= 2/l [ . TJ. l! _ _g__ PR (515)
2 porast temperature p- A cx.- A ct
Zanemarimo li lan Bv 13 , a upotrijebimo Bu iz jednadbe (Q i sa Dv=Hv, 2 2
dobivamo koeficijent prijelaza cop/ine (prema Niemannu)
H.l4 1,
TK=2!l 1,-1, r, r~::::::: 4,5 + 6vl14 (516)
Sa Hv iz jednadbe (m) proizlazi da je 8 u K konana t~mperatura zagrijavanja,
8,. u K temperatura okolnog zraka,
moment koenja Sp u K porast temperature,
a. u Wjm 2 K koeficijent prijelaza topline,
a prema ranijem )t,.u m2 povliina zra~ja bubnja za koenje.
PR u W snaga trenja,.
. 11 l a, Qu J razvijena koliina topline.
prijenosni omjer 1=---
1, 15 a v1 u mjs obodna brzina bubnja za koenje.

F0 u N ukupno potrebno optereenje na mjestu djelovanja otkonog ureaja,

dobiveno iz jedn,adbe (507},
r1 u m palumjer :tonog kotaa, U proraunu mora biti temperatura IJ.;:i;lldop prema tablici 148.
p. koeficijent trenja, Ako proizvoa obloge daje vrijednost specifinog troenja obloge q0 ,
a. at> a2 , 11 , 12 , lJ, 14 i 15 u m su dimenzije poluja u m, vidi sl. 437. moe se onda izraunati i

Srednji povrinski tlak na konim papuama vijek trajanja obloge (517)

F.
Pm (510) VR u m3 volumen istrorene obloge,
b l A11. u m 2 povrina trenja obloge,
hR u m debljina troenja obloge,
Snaga trenja (511) qR u mJ fWh specifino troenje obloge.

Rad trenja (512)

-
Tablica 148. Obloge eljusnih konica

Proizvedena koliina topline Q= w. (513)

-~
lcodicijenl trenja

Obloga
"lit:*
(kod 9~dop9)
l dop 11
dop p Nfem2
8 dop
Prn U Nfm 2
srednji povdinski tlak . za rad i mJ rad nasuho nauljeno K
b u m
l u m
irina kone papue.
duljina kone papute.
dopa
N-' ="'
nauljeno
l
17~ 0,40 - l .14 SO do 120 350
PR u
TR u Nm
w snaga trenja.
moment trenja (moment koenja), ., 0,4S o... l 10 20 do 120 60 do 200 350
n u s- 1 brzina vnnje. ~
$]
IR U S vrijeme koenja. o~
lO 0,35 -
i 10 40 do ISO - , 350

F" u N nonnalna sila na kone eljusti, *] 30 . 0,40 o... 20 20 do 140 \OO do 2SO 400
d1 u m promjer konog bubnja,
:il~ 23 0,30 0.00
,! 20 20 do 120 60 do 120 350
koeficijent uenja.,
"QWRuuJ Nm trenjem proizvedena koliina topline,
rad trenja.
8 0,28
! - 40 30 do ISO - 450

29 Elc:rnenti strojeva
450 12. Konice 12~- K(mSfruk.rirme iwedbe kobtico 451

12.2.20. Unutarnje eljusne konice Duplekane konice (sL 439) imaju dvije eljusti s pomaknutim okretnim
tokama (svornjaciroa). Pri kretanju konog bubnja ulijevo djeluju eljusti
Najveu primjenu nalaze ove konice u gradnji motornih vozila. Na automatski pojaano na tlanu silu, a pri obratnom smjeru automatski oslab-
eljusti se i ovdje djeluje pri koenju mehanik~ hidrauliki ili pneumatski. ljeno. Najee se kod ovih konica upotrebljavaju jednake kone sile F.,, =F81
Tlak eljusti na unutarnji obod bubnja za koenje ostvaruje se pomou Budui da je F., =F.2 =2TJ(d 1 p.), proizlazi:
klina, grebena, tlanog cilindra, polunog ili upravljakog sustava.
Prednost ovih konica je u tome da se eljusti nalaze zatiene unutar F +F 21k 12 +p.-!3 (523)
bubnja za koenje, to omoguava da koeficijent trenja ne bude izloen Bl 92 d, . p. I,
utjecajima sa strane. Loe strane su smanjena pristupanost dijelova konice i
slabija mogunost odvoenja topline. Proizvode se kao simpleksne, dupleksne 1 Pri kretanju bubnja za koenje udesno treba uzimat! predznak plus.
servokonice. Ako su za oba smjera vrtnje sile koenja F 8 jednake, moment koenja je
Simpleksne kOIIice (sl. 438) imaju dvije eljusti okretljivo uleitene na razliit
svornjaku, koji je uvren u onaj dio tijela konice koji se ne okree. Sile
kojima se djeluje na svaku eljust imaju suprotan smjer. Budui da se sile
djelovanja na eljusti ostvaruju bilo pomou jednakog puta pomaka eljusti,
bilo jednake sile, troenje eljusti i sila koenja nisu na obje eljusti jednake.
Otkouje se pomou opruge ili posebnog otkonog ureaja.
Za lijevi smjer gibanja bubnja za koenje, koji odgovara kretanju vozila
naprijed, iznose:

/wne sile F -F 1:,-wl, (518)

Bl- n1 1
l

F -F. 12 +pl3 Slika 439. Dupleksna konica Slika 440. Servo konica
B2- nl J (519)
l
(520) Servo-konice (sl. 440) sastoje se, kao i ranije spomenute simpleksne i
momenti lwenja T"=T0 =p(F. 1 +F. 2)r 1
dupleksne koilice, od dviju eljusti na koje se moe djelovati preko hidraulikih
Ako je F81 =F92 onda je koni moment eljusti l vei od kouog momenta cilindara. Otkouje se pomou opruga. Pri okretanju konice ulijevo i nastajanju
sile F 1 = F 81 oslanja se lijeva eljust svojim donjim krajem na desnu eljust.
eljusti
2. Za F. 1 =F.2 (jednak put pomaka eljusll):
Ova se zbog toga pomakne svojim gornjim krajem do oslona na bidraulikom
21; 1 cilindru. Time je djelovanje obiju eljusti identino s djelovanjem dupleksne
F 81 +F82 =--2 (521) konice. Pri okretanju udesno oslanja se desna eljust dolje na naslon, pa
pd, l, konica djeluje kao simpleksna.

,.",
F", 12 -w/3
(522) Desna eljust (524)
Fal l,+p-1,
Frn, F 82 u N kone sile, Lijeva eljust . (525)
Fo1 ~ F el. u N normalne sile na kone eljusti,
Tc u Nm koni moment
~ u Nm moment trenja F. 1 Fw1. u N normaJuesife
r1 ~ d1 u m polumjer. odn. promjer konog bubnja, Ff!< Ffll u N .siJe koenja
p koeficijent trenja. fl koeficijent trenja
Slika 438. Simpleksna konica 11 + 12 ,13 u m dimenzije poluja. vidi sl 438. d1 u m promjer konog bubnja
11 ,12 ,11 u m dimenzije polu!ja,vidi s1. 440.
Pri obratnom smjeru gibanja bubnja za koenje mijenja se predznak
faktora p. /3 Moment koenja ostaje jednak za oba smjera gibanja. Predznak - odnosi se na automatska poveavanja, a + na smanjenja.

.'
452 12. Konice
12.2. Konstruktivne izvedbe ktrenka 453
l2.2.30. Pojasne kOllice
Kod sumarnih konica (sl 442) postie se za oba smjera vrtnje, uz jednaku
Zbog jednostavne konstrukcije poznate su ove konice ve odavno. Pred- konu silu, jednak koni moment:
nost im je to se relativno malom silom mogu ostvariti veliki efekti koenja. F2 1,+F1 11 2TK e"~+1 11
Nedostatak im je veliko savojno optereenje vratila, a ni sustav koenja (528)
nije jako stabilan. Upotrebljavaju se u gradnji dizalica. Koi se pomou eline F /2 d 1 eJ'P-1 f;
trake (pojasa) snabdjevene konom oblogom prebaenom preko konog cilindra, F1 u N sila na vu &tom ogranku,
a optereene su utezima, oprugama ili rukom. Razlikujemo jednostavne (sl. 441), F2 u N sila na slobodnom ogranku,
ostale oznake vidi u legendama uz (526) i (527) j na sl 442
sumarne (sL 442), diferencija/ne (sl. 443), ovi]ene (sl. 444), dc-osmjerne (sl. 445) i
unutarnje pojasne ko~nice. Ove posljednje rijel.ko se upotrebljavaju, jer je i pored
velikog kuta opasivanja (veeg nego kod unutarnjih eljusnih konica) moment Kod diferencijalnih konica (sl. 443) djeluje sila trenja u konoj traci,
koenja zbog niskih doputenih sila optereenja relativno nizak.
pri desnom smjeru vrtnje, u istom smjeru kao i sila koenja FB> koja zato
moe biti malena. Ako je /1 ~ e"P /3 , dolazi pri desnom kretanju do samo-
Izbor promjera bubnja za k~nje zavisi od kvalitete kone obloge, koi vost~ pa konica radi kao ustavljaica:
povrinskog tlaka, habanja i zagrijavanja.
Slika 441. 2T,. 1 1 -e"~l,
Slika 442. (529)
Jednostavna
ko~nica Sumama d1 1,' eJ-I
konica
oznake vidi u legendama uz {526), (S27) i (528) i na st 443.

r, Kut opasavanja iznosi fJ"" 3/ 2 n

Odnos sila na vunom i slobodnom dijelu kone trake (pojasa) dan je

jednadbom F1 =F2 eP (vidi jednadbu (210)], a F.=F1 -F2 G;F,. Povrinski
tlak izmedu kone trake irine b i bubnja za koenje polumjera r 1 najvei
je na dijelu gdje pojas naila:zi na kota za koenje i iznosi:
Fo e"J
povrinsld t/ak (526)
p",.. br 1 (e"P-t)
Ftt u N sila trenja
b u m !irina kone trake
r1 u m polumjer k: onog bubnja
~ koeficijent trenja Slika 443. Diferencijalna konica Slika 444. Ovjjena konica Slika 445. Dvosmjerna konica
e baza prirodnog logaritma ( ~2,718 ..)
pu rad kut opasavanja.
. Ovijene pojasne konie (sl 444) imaju poluje kao i jednostavne pojasne
Kod jednostavnih koniCI.I (sl. 441) optereenjem ruice silom FB ostvaruje konice. S veim brojem ovijanja bubnja poveava se duljina dodira bubnja i
se na pojasnoj traci moment koenja pojasa, a time i moment k~nja. U odnosu na jednostavne pojasne konice,
rauna se s kutom opasavanja {J"" 7/ 2 n.
optereenje ruice 2
F - F 2 !.;,_ TK _l_!.;, (527)
.- 1-
l dl 2 ""'-1 / Dvosmjerne konice (sL 445) ostvaruju kod simetrinog uvrenja krajeva
pojasa na ruici u oba smjera isti moment koenja.
F8 u N sila koenja.
7;; u Nm moment kocl\ia., Kod svih konica odnos duljina pojedinih poluga izvodi se ovisno od
F2 u N sila u slobodnom ogranku, veliine potrebnog momenta koenja, mogue veliine kone sile, te od dopu-
/tol 2 um dimenrije polu.ja, vidt sl. 441, tenih vrijednosti habanja, tlaka i zagrijavanja. Sila u pojasu na dijelu gdje
d1 u m promjer konog bubnja,
e, p., p vidi legendu U1! (.$26).
.on nailazi na bubanj je najvea i prema njoj treba dimenzionirati. Proraun
na zagrijavanje se vri na isti nain kao i kod eljusnih konica.
454 12. Konice

12.2.40. Stoaste kooice 12.2.3. Vrtlona ll'll~na konica

Aksijalnim pomakom dolazi do dodira povrina koenja (sl. 446). Kao Malo se primjenjuje, a pogodna je za ispitivanje brzohodnib pogonskih
tlana sila F. pojavljuje se, meutim, samo jedna komponenta sile F 8 . Ove strojeva malih snaga.
konice se upotrebljavaju u gradnji vozila i stroj ars! vu. Oblikuje se zavisno od
veliine momenta koenja, ugradbenib mogunosti i naina djelovanja sile Snaga koenja: (533)
koenja. Da bi se postiglo jednakomjerno troenje obloge potrebno je obratiti
panju na centrino montiranje dijelova konice. snaga koenja.
aktivne povrine lopatica (krilaca).
brzina vrtnje,
F 2TK sin ot
Sila koenja: (530) faktor, vidi legendu uz (532).
B d.,. fl.' ~B
(531)
Sila otkoivanja: 12.2.4. lndukcione elektrine k<IIIiee

Efekt kOC.nja postie se magnetskim poljem ostvarenim elektrinim tokom.

T" u Nm koni moment
F", u N oounalna sila Prema nainu djelovanja dijelimo indukcioneelektrine konice sa asinhronom i
Fu u N sila koenja sinhronom karakteristikom, te karakteristikom vrtlone struje. Asinhrono konice
p. koeficijent trenja i one vrtlone struje upotrebljavaju se kao regulacione, a sinhrone kao konice
tla iskoristivost pri koenju ~019,
11oK iskoristivost pri otkoivanju :::::OS za spreavanje gibanja i kao regulacione.
au co kut stoca
dm u m srednji promjer stoca
Slika 4%. S1ow<a konica i pam!e-
Jogram sila

Kod p> tan o; potrebna dodatna sila otkoivanja F'oK=(1,7 ... 2) FoK

12.:u. Vrtlona voden.a konica

Slika 448. Princip rada eljusne konice ugraene u eljezniki vagoa
Razlikuju se prema nainu izvedbe rotora i kuita (konice s lopaticama,
komorama, s udarnim svomjacima, trenjem tekuine itd.). Na slici 441 prika-
zana je shema konice s udarnim svornjacima, ija je prednost da je moment Na slici 448 prikazan je princip rada eljusne konice ugraene u eljezniki
koenja jednak za obe smjera vrtnje. Prema stupnju napunjenosti konice vagon.
stvara se pri visokoj brzini vrtnje rotora razliito debeo vodeni prsten,
kojemu svornjaci rui statoru pruaju otpor. Time se odreduje veliina reakcionog
momenta. Taj moment prenosi se okretno uleitenim kuitem kao sila,
preko poluge, na ureaj za pokazivanje. Kada se utvrdi potrebna koliina
vode koja struji, treba obratiti panju na zagrijavanje. Prema podacima proizvo-
aa moe se izraunati:

snaga trenja Pr.= K> F n (532)

snaga koenja.
stla na mjernom ureaju.
brzina vrtnje,
faktor ovisan o duljini baka.
Slika 447. Vrtlona v~ konica ~0,001 za krak 974 mm.
 13.2. Statike brtw 457

13.2. Statike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji miruju

Pokazalo se da e istjecanje medija izmeu dvije ravne povrine brtvenja
prestati prije nego to je zranost izmeu tih ravnih brtvenih povrina dovedena
13. BRTVE na nulu. Razlozi zbog kojih i pored postojanja zranosti i pada tlaka
u mediju ne dolazi do strujanja medija tumae se:
l. postojanjem adsorbcionih slojeva molekula na povrinama brtvenja, posto
13.1. Uvod janjem adsorbcionih sila (obrnuto proporcionalnih udaljenosti metalnih povr-
ina) koje su zavisne od vrste medija, vrste materijala brtvenih povrina,
Zadatak brtvi je spreavanje da izmeu dva funkcionalno razdvojena 2. postojanjem sila kohezije izmeu molekula medija,
prost~~. do<: do toka medija. iz jednog prostora u drugi. Brtve moraju 3. postojanjem povrinskih napona medija,
ograruc'." !lub1t~e ~bog propuslivosti u takvoj mjeri da budu u potpunosti 4. postojanjem kapi/arnih sila.
zadO\'Oijem zahtjeVI u pogledu sigurnosti, a da pri tome omoguuju ekonomski
povoljna konstruktivna rjeenja. Praktiki bi bilo nemogue, a bilo bi i neekonomino, nastojati da se
. ~roblemi ~rtvenja jav_ljaju se posebno kod kemijskih postrojenja, u vrlo obradom nalenih povrina postigne dovoljno pribliavanje povrina u cilju
razhcmm obhc1ma. Brtvenje poklopaca na aparatima, prikljuaka i cjevovoda, postizanja efekta brtvenja. Tlaenjem nalenih povrina i time izazvanim
statiko je brtvenje ili brtvenje dijelova kaji miruju. Cesto je, meutim, potrebno deformacijama neravnina moe se postii dovoljno pribliavanje povrina,
brtviri i dijelove koji rotiraju, kao to su mijealioe, pumpe, kompresori itd a time doi i do efekta brtvenja djelovanjem molekularnih i ostalih sila. Svako
Brtvenje rotirajuih strojnih dijelova, kao i onih koji se kreu tamo-amo, smanjenje zranosti poveanjem tlaenja nalenih povrina dovodi do poveanja
ob~h,'lleno je _pojmom dinamiko brtvenje. Prema namjeni brtve, teite zahtjeva djelovanja molekularnih sila, to .omognuje povienje doputenog unutarnjeg
kOJI se postavlJaju na sredstva za brtvenje i njihova svojstva jesu: tlaka medija. Prethodnim tlakom oznaavamo onaj koji e na nalenim
povrinama izazvati upravo tolike elastine i plastine deformacije materijala,
l. nepropusnost (radi smanjenja 6. utjecaj na medij koji treba brt- da bi u preostaloj zranosti moglo doi do opisanih efekata brtvenja. Visina
eventualnih gubitaka), viti (medij koji se brtvi ne smije potrebnog prethodnog tlaka zavisit e od kvalitete i dimenzija brtvenih
2. pogonska sigurnost (grekama biti djelovanjem brtve izloen povrina i otpora prema promjeni oblika materijala povrina brtvenja.
b~~enja ~ogu nastati veliki gu- bilo kakvim promjenama),
biCI prekidom rada), 7. mehanika svojstva, Kako je za meusobno izravnavanje nalenih povrina brtvenja potreban
3. vijek trajanja, 8. propusnost plinova, tlak koji e dovesti do teenja, to e za eline materijale koji se najee
4. rasravljivost, 9. toplinska vodljivost. upotrebljavaju u strojogradnji biti potreban vrlo visoki prethodni tlak.
5. gubitak snage (gubitkom me- Ako izmeu nalenih brtvenih povrina ubacimo poseban dio s niom otpor-
nou prema promjeni oblika (brtva), potreban tlak brtvenja bit e nii.
dija ili trenjem),
Druga mogunost . za snienje tlaka brtvenja ostvaruje se odgovarajuim
oblikovanjem nalenih povrina, tako da one djelovanjem tlaka brtvenja
Za materijale od kojih se izrauju brtve vana su slijedea svojstva: dovode do visokih specifinih sila.
l. mehanika, 6. postojanost na odredene tempe- Zaptivost koju elimo ostvariti brtvenjem zavisi od slijedeih faktora:
2. tama, rature,
3. otpornost na kemijske utjecaje, 7. obradivost, l. Medija koji se brtvi (tekuine, plinovi). Plinovi, naroito suhi, zahtijevaju
4. nepropusnost, 8. otpornost na eroziono djelovanje. u odnosu na tekuine potpuno nalijeganje brtvenih povrina i prethodni
5. toplinska rastezljivost, tlak koji odgovara granici ovravanja nalenih povrina.
2. K valiteta brtvenih nalenih povrina (hrapavost povrina i valovitost povrina).
.. Kao materijali za izradu brtvi dolaze u obzir: papir i karton, koa, kudjelja,
juta, pamuk, biljna vlakna, vlakna drveta, pluto, klobuina, vulkanfiber, vuna od 3. Dimenzija brtvenih povrina (irina i promjer brtve, debljina brtve).
ljake tdrozge), azbest, guma (prirodna i umjetna), umjetne smole, grafit, umjetni 4. Vremenskog trajanja prethodnog tlaka (vremenom dolazi do deform.cija
ugalj,_ met~li (bijeli metal, kalaj, olovo, aluminij, meki bakar, mesing, bronca, brtvenih povrina izazvanih puzanjem).
mkaiJ 1 nJe~ove legu~e, nelegirani, legirani i specijalni elici, lijeveno eljezo,
srebro. platma, stehtt -Co-Cr- W legure), sinterirani i umjetni materijali. 5. Uestalosti promjene optereenja.
 458 JJ. Brtz;e 13,2. S:.atike brtve 459

Ako treba osigurati da kroz postojeu zranost izmedu dviju metalnih
nalenih povrina ne struji plin ili tekuina treba, kako se to najee i ini,
izmedu tih dviju povrina uloiti dodatni dio koji e postojeu zranost potpuno
zatvoriti.
Taj dodatni dio (koji se ulaganjem izmedu nalenih povrina, djelovanjem
tlaka potpuno podaje povrinskom obliku nalenih povrina) nazivamo
brtvanuJ, ako dijelovi koji stvaraju zranost miruju, a nabojima, ako se meusobno
kreu (pravocrtno i okretno).
Meu brtve na dijelovima koji miruju (ovamo ubrajamo i brtvenje bez
brtvi) ubrajamo: brtvenje zavarmanjem, brtvef!ie preanjem i uvaljavanjem, plosna-
te brtve, profilne brtve, brtvenje naglavcima (kolacima), brtvenje visolwg tlaka,
brtvenje vakuuma.
Razlikujemo brtvenje nerastaoljivih, uvjetno rastavljivih i rastavljivih spojeva.
Na slici 449 shematski su prikazani mogui naini brtvenja strojnih dijelova
koji miruju. Kod brtvenja nerastavljivih spojeva rastavljanje se moe postii
samo razaranjem spoja. Kod uvjetno rastavljivih spojeva rastavljanje se moe
postii razaranjem samo jednog od dijelova u spoju.

!3. 2. Brtvenje strojr dijelo"' koj! mhuju

13.2.1. Nerastavljifo odnosno uvjemo rastavljivo brtvenje

13. 2. l. Ntmtavlji.vo brtvenje 13. 2. 3. Rastavljivo brtvenje

13, 2. 2. Brtvenje masamll
l Brtvenje zaYllrivaojem
(uvjetno rastavljivo) zabrtvenje,sL4S6~
Zavareni spojevi kod kojih ZQ1JGri prenose sile (sl. 450) su razliiti oblici
l zavara cijevi i zavarenih spojeva koje najee i ne ubrajamo u brtvenje,
l
brtvenje
nego u tzv. nerastavljiro spajanje.
brtveJ'Ije brtvenje preteno

(au'?;
brtvenje preteno

~
1:avarivanjem vanj$kim silama pogonskim tlakom
nje)
~zzz1rsssssssssl
popreno preanje, uzdu.tnn pre:Wlje. ...ke tmle
uvaljavanje, st 454 stezni spoj, st. 4~5 brtve, brtve,
~.471 ~.472 Slika 450. Zavarena cijev
(zavarom prenosi se sila)

SUb 451. Brtvenjepomou zavan:nog prstena,

uvarl zavari plosnate profllne brtvenje membranska mvruena brtva
ptt.we sile, ne prenose sile, brtve, brtv brtvenicama
>l.4SI,452,4S3 sl.4S9

l
" 450

meke
brtve,
l
brtve od
vi!f.e: materijala,
~.460
l
tvrde
tn tv e.
d.46l
L
brtvenJe
bez brtvi.
d.462
l
brtvenje
uaenolu,
sJ.468
efastieno
brtvenje
brt venkom,
kruto
brtvenje
brtvenU:OJR. ~
d.4S7,4SS
sl.469 sl.470
"_
Slika 452 Brtvenje pomou zavara. sile Slika 453. Brtvenje pomou posebnog Z.varenog
s preletno s: pretcoo prenost kOpe pr:slen.a
elasllni.m plasti~! nim
deformacijama deformacijama Zavareni spojevi kod kojih zavari ne prenose sile - brtvenje, zavarivanjem
l l imaju zadatak jedino da brtve, a sile prenose prirubnice i vijci (slika 451) ili
l
mek<
l
,,tdc brtvenje brtv~nje
kope, (slika 452). Brtveni avovi su bilo zavari na samim strojnim dijelovima
(slika 452), bilo posebni prsteni membrane slike 451 i 453), koji su, zavisno
brtve, bt1vc, teenjem brtvama
sl. 463,464 obllka romba, od temperature, izraeni od nelegiranog ili legiranog elika (Cr- V). Nedo-
sl. 465 materijida,
sl. 466 st461 statak mernbranske brtve je unutarnji zavar (teliko pristupaan), a kod zavara
Slika 449. Shematski prikaz moguih naina brtvenja strojnih dijelova koji miruju s prstenom zarezno djelovanje.
 JJ. Bnve
460
Brtvenje preanjem
Brtvenje uvaljavanjem nerastavljiva je poprena upreaoonje. Brtvi se tako
da se proirivanjem cijevi uvaljanjem dobivaju visoki pritisci na nalenim
povrinama i dobro nalijeganje, koje brtvi. Cvrstoa spoja zavisna je od odnosa
granice razvlaenja cijevi i materijala u koji se cijevi uvaljavaju. Cvrstoa
spoja, kvaliteta i nalijeganje, mogu se utorima i porubljivanjem poboljati.
Ako postoji opasnost od nepropusnosti, moe se zavarivanjem poveati sigur-
nost brtvenja, slika 454.
Slika 454. Brtvenje uvaljavanjem Slika 455. Brtvenje utdlillim pre!anjem
(popreuo pldanje) (stezni SpOJ)
Brtvenje uzdunim preanjem (slika 455) ostvaruje se upreavanjem abure
od elika Cr-Mo u dijelove koji se brtve. Iz pritiska nalenih povrina
ostvarenih upreavanjem moe se zakljuivati o postignutom efektu brtvenja.
Upotrebljava se za brtvenje visokotlanih turbina.
13.2.2. Brtvooje pomou masa za brtvenje
Kit za brtvenje, nanesen na nalene povrine, stvara neku vrstu plosnate
brtve (sl. 456). Najei je manganski kit. Kit se najee upotrebljava za
provizorno brtvenje kod neravnih nalenih povrina ili tamo gdje se ne predvia
rastavljanje veze.. Upotrebljava se s ulocima ili bez njih (valoviti limovi,
Slika 456. Brtvenje pomou masa za brtvenje
iane mree, kudjeljne ili azbestne niti). Uloci poveavaju vrstou brtve-
nja. U novije vrijeme upotrebljava se sili/umski kauak u obliku paste, ili mase
kao to je kit za brtvenje. Za brtvenje dijelova kuita dolaze u obzir umjetni
lakovi (do 80 q, koji se na nalene povrine nanose etkom.
13.2. Stiltike bnue 461
13.2.3. Rastavljivo brtvEnje dijelova koji miruju (Statiko brtvEnje)
Vrlo iroka grupa rastavljivih brtvi dijelova koji miruju moe se obuhvatiti
pojmom brtvenje preanjem, to oznaava meusobno tlaenje bmenih povri-
na. Brtvenje preanjem ostvaruje se bilo vanjskim silama (sile vijaka prirubni
kih spojeva), bilo pogonskim pritiskom. U prvom sluaju govorimo o brtvenju
plosnatim i profilnim brtvama, a u drugom o automatskom brtvenju.
BrtvEnje ostvarEno preteno vanjskim silama
Plosnate brtve
Plosnate brtve su male ali jednake debljine i predstavljaju najvanije brtve.
Glavnarazlika:izmedupojedinihplo?Uatihbrtvijematerijai.Odmaterijalasezahti-
jeva da se preaojem moe deformira ti, da deformiran opruno djeluje na povrine
tlaenja, da ima potrebna mehanika svojstva, tvrdou, potrebnu opteretivost
pogonskim pritiskom, postojanost u odnosu na temperaturne i kemijske utje-
caje, te nepropusnost. .
Za tzv. meke brtve upotrebljavaju se: papir, karton (natopljen uljem),
azbest (u obliku pletiva ili ploa), guma (najee umjetna, kao to je buna S,
perbunan, neopren i silikon), tzv. I t- materijali, kaa, pluto, klobuina, i razni
plastici. Za tzv. tvrde brtve dolaze u obzir metali, kao to su: olovo, alwninij,
meki bakar, a za visoke temperature elik (meki elik legiran Cr, Ni, Mo, V,
Mn i Si).
It-materijali (materijali koji prema trgovakom nazivlju zavravaju na -it,
npr. klingerit) s razliitim fiZikalnim i kemijskim svojstvima. Sadre azbest kao
toplinski otporan kostur, te malu koliinu sintetike gume, kao vezivo i
punila.
Slika 457. Plosnata dijeljena brtva od gume Slika 45S. Ugraena plosnata brtva od gume
Meke brtve mogu biti od jednog dijela ili sastavljene (dijeljene), slika 457.
Na slici 458 prikazana Je. plosnata meka brtva od gume.
Oblikovanje povtina koje se brtve mekim plosnatim brwama vri se
zavisno od nazivnog tlaka, kako to pokazuje slika 459. Ravne naJeile povr
ine mogu se upotrijebiti i za vee tlakove, s tim da debljina mekih brtvi bude
l do 2 mm, a za vee tlakove i manja.
Brtve izraene od vie materijala, (slike 460a, b, e), kombinacija su od
metalnih okvira ili uloaka izraenih od bakarnog, mesinganog, olovnog.
aluminijskog, nikaljnog ili elinog lima, te ispune od mekog materijala za
brtvenje.
462 13. Brt~ IJ.2. Statike lm 463

PlosM!e wrde brtve, (sl. 461) izrauju se preteno od metala visoke

elastinosti,da bi mogle izdrati visoke sile predzatezanja. Otpor prema
promjeni oblika ne smije biti previsok, da bi se plastinom deformacijom
mogle izravnati neravnine brtvenib povrina. Oblikovanje brtvi i povrina
brtvenja slino je kao kod plosnatih mekib brtvi.
al
Brtvenje bez brtvi vri se bruenjem i grecanjem brtvenib povrina, koje
bl cl
nalijeu neposredno jedna na drugu. Prednost takvog brtvenja je u tome da se
Slika 4$9. Plosnate brt\'e spoj moe proizvoljno mnogo puta rastaviti. Ovim nainom brtvenja mogue
a) prirubnica sa ravnom radnom povdinom; b) prirubnica s utorom i perom;
d prirubnica s izdankorn; d) prirubnica za bn,enje cijevi prema cijevi je tOO!o odravanje mjera brtvenog spoja, ne moe doi do zakoavanja
pogrenim pritezanjem, pogonsko sredstvo ne moe biti oneieno, a ne postoji
ni opasnost od razaranja. Nedostaci su u tome to su za brtvenje materijala
velike otpornosti prema promjeni oblika potrebne velike sile da bi se izazvale
neophodne plastine deformacije naleuib povrina. Briljivom obradom nale

-- bl
nih povrina mogu se potrebne sile odrati u prihvatljivim granicama. Na slici
462 shematski je prikazan ovaj nain brtvenja.

Brtvenje profilnim brtvoma

a) S preteno elastinim deformacijama

@?M&"' l
~ G
Slika 460. Plosnate brtve od vj~ materijala
a} kombinacija mekog brtvila i Umene obloge (razliiti oblici presjeka); b) kombinacija
n1ekog brtvila i kostura od valovitog materijala; e) brtve izraene <Xi profiliranih
tralc.a s uloenim azbestnim trakama
Dok kod plosnatih brtvi tlak djeluje na odredenu povrinu, kod profilnib
brtvi se tlak koncentrira na relativno malu povrinu (veliina povrine ne
moe se tOO!o defmiraH), zavisnu od optereenja. Podjela na brtve s preteno
elastinim ili preteno plastinim deformacijama govori o tome da se grupe
preklapaju. , . . .
Kod spojeva koje treba ee rastavljati, brtva smije biti samo elastino
deformirana.
Melie profilne brtve izrauju se od gume i azbesta. Kod mekih profi!nib
brtvi imaju elilstino-plastine deformacije u okviru predvienog prostora odre-
deno znaenje. Na slici 463a prikazana je brtva od gume okrugla presjeka.
Prvotni okrugli ~k prilagoduje se kod pritezanja vijaka sve vie posebnom

Slika 461. P!osne brtve. tvrde Slika 462. Brtvenje bez brtvi, obraena
(shematski prikaz) pomma nalijeganjem
Slika 463. Meke brtve; a) prirubnica s utorom za okruglu
Brtvama izraenim od vie materijala elimo postii gumenu brtvu; b) oblici mekih .brtvi

l. poveanje vrstoe i trajnosti (ee rastavljanje) ugradnjom skeleta, upo-

trebom odgovarajuih punila ili obloge,
2. poveanje kemijske otpornosti (oblogum od kemijski otpomijeg materijala),
3. smanjenje trenja (impregnacijom), obliku izmedu dviju prirul>nica. To prilagoavanje ide sve dotle dok prirub-
4. akumulaciju maziva (uranjanje u maziva ili punjenje maziva u upljinu nice ne sjednu jedna na drugu, kada daljnja deformacija nije vie mogua.
brtve), Prostor izraden izmedu prirubnica oblikovan je tako da tlak medija u
5. postizanje nepropusnosti plinova (uranjanjem u odgovarajue materijale ili cjevovodu deformira brtvu, zavisno od tlaka jo dalje, poboljavajui na taj
ugradnjom dogovarajuih ploa~ nain efekt brtvenja. Uobiajeni oblici brtvi prikazani su na slici 463b. Kod
 13. Bttve
profiliranih brtv:i u obliku elja (sl. 464) dolazi do nalijeganja na koncentri
nim nalenim povrinama, na kojima se time poveavaju specifini pritisci.
Time se ispupenja brtveyrilagoduju neravnina-
ma nalenih povrina. Supljine se ispunjavaju
grafitnom pastom ili tankim It- brtvenim ma-
terijalom.
Slika 464. Prirubnic:a s glatkom nalenom
povinom i brtvom u obliku elja
hl
g)
Slika 46S. T'VTde profilne brtve:
a) prirubnica s utorom za leastu brtvu; b) utor u prirubnici ta prstenastu (Joint) brtvu
Slika 466. Brtvenje teenjem materijaJa
Slika 467. BltV<IIje brtvom u obliku Slika 468. Princip brtvenja
romba izraenog od mekog eljeza otvora pomou brtvenica
Tvrde projiln~t brtve izrauju Se od mekog eljeza (annco) i legiranog
elika, bakra i lakih metala. Dodir u liniji kod neoptereene brtve prelazi
optereenjem u povrinski dodir. Ta povrina ne smije biti preuska zbog
opasnosti da korozija ne prouzroi propusnost. Cesto se izrauju kao profitne
brtve, da bi snizile sile potrebne za pritezanje. Glavni oblici tvrdih profilnih
brtv! prikazani su na slikama 465a i b. Materijal se bira zavisno od pogonske
temperature. Osim toga je potrebno da preteni dio elastinih i plastinih
deformacija kod pritez.anja bude u samoj brtvi.
13.2. Statike brtve 465
b) S preteno plastinim deformacijama
Za brtvenje teenjem materijala (sl. 466) upotrebljavaju se meki metali (alu-
m~ij, bakar, a na niim temperaturama i guma), a brtve se ulau u posebno
o?bk~van zatvor:n prostor. Brtva se tlaenjem dovodi u stanje teenja i
djeluje kao tekumom zatvoren prostor, zabrtvljujui sve putove za prolaz.
Za brtvenje pomou brtvi u obliku romba (sl. 467) upotrebljava se meko
eljezo (armco). Bez obzira na visoku vrstou materijala brtve, dolazi zbog
otrog bn~a .brtve d<;> te~njli mat<:rijala, a time i do dobrog i tonog nalije-
ganJa naleznih povrma 1 pn relativno slabom tlaenju. Rezultati su to bolji
to je zailjenost vea.
Brtvenje brtvenicama
.. Brtvel.ricama se brtve visokotlane posude. Prostor izmeu poklopca i
stijenke vsokotlane posude zatvoren je u obliku brtvenice (sl. 468). Sile
poklopca preuzete su od stijenke posude.
Elastino brtvenje brtenicama (sl. 469) vri se gumenim prstenom koji se
djelovanjem elinog P!'Stena tlai. Takvo elastino spajanje cijevi ne omoguava
preuzimanje uzdunih sila, ali omoguava kutne i male uzdune deformacije.
~~
...-.
. r"i llr~fc}t
Slika 469. Etasiino brtvenje brtvenicama
-.
Slika 470. Kruto brtvenje brtvenicama
.Kruto brtvenje brtvenicama (st: 470)..Ue oamoeno u bitumen ili katran
nabija se u prostor brtvenice i zatvara nabijanjem olova. Olovo preuzima
sile koje djeluju na brtvemcu prianjanjem uz hmpave povrine livenih cijevi
Mala elastrnost olova omoguuje samo male deformacije cijevnog voda.
Brtvooje ostvareno preteino pogonskim ti.aknm (Aut!llllatsko brtvenje)
Pod autor>'.atskim brtvenjem podr!lZllmjevamo takovo kod kojeg potrebne
sile brtvenja daje sam pogonski tlak. Za razliku
od dosada spomenutih naina brtvenja, ovdje s
porastom pogonskog tlaka raste efekt brtvenja.
su
Meke brtve okrugli prsteni (0-prsteni) od gu-
m~. Pri ugradnji se deformiraju za oko 1/10 pro-
mjera prstena. Za vrijeme pogona unutarnji tlak
tlai prstene na bokove utora, slika 471.
-f:
Slika 471. _Brtvenje okruglim brtvama: a) deformirana
q} bl brtva; b) stlaena brtva unutarnjim pogonskim tlakoW
466 JJ. Bnve

Tvrde brtve (delta-brtve) su elini prsteni stoasta oblika, uloeni u utorima 13. 3. Dodirne brtve .trojnih dijel... koji " kRte ( b - )
stijenke i poklopca. Princip djelovanja vidljiv je na slici 472. Prsten se
djelovanjem unutarnjeg pogonskog tlaka deformira i tlai na kvalitetno l
obraene povrine utora. Za brtvenje potrebne su male deformacije.
l
tJ. 3. L Glavno brtvenje
. l
13. 3. 2. Glavno brtvenje
na cilindrinoj povrlini ns radijalnoj pOYfiini,

~
(brtvenicei brtvilom br~jt tadij&!nih povdina.
-- . brtvenje kliznim prstenom.
st490
0:: l
al
Slika 472. Brtvenje
bl
pomou tzv. DELTA-prstena:
eJ l
stlafi\-:1
l
bidraulik
l
rad u podro~ju
l
rad u pOdruju
brt>ib suhog ili teb.Je8 tmnja
a) neoptereeno; b} predoptereeno; e) optereeno pogonskim tlakom

~
mjdovitog trertja (ua enon nije definiran il)

Dunamike brtve, dodirno brtvenje strojnih dijelova koji se

13.3.
okreu ili se kreu tamo-amo eprumi pnteni
l
vifedjelni
(J>roreuru) pnten.i, si. 489
Kod svake dodirne brtve strojnih dijelova koji se kreu treba u principu meka brtvila imri!a u kombinaciji
zatvoriti tri mogua prolaza: izmeu vratila ili motke i brtve, izmeu brtve i
kuita, te kroz samu brtvu. Shematski prikaz moguih naina brtvenja dijelova
koji se kreu prikazan je na slici 473. U odnosu na .gibanja, razlikujemo
st47S,476,477 meta!-~
1\Wjelja. atbest.
~plastine mase),
sl.419~
l
opru mo djelovanje
..,.."...., opru!no rljelov;mje
prema unuka, sl. 48_7
brtvenje rotirajuih strojnih dijelova i brtvenje dijelova koji se kreu ttll'fW-amo. mek.a metalna
brtVJ1a, d. 480 (klipni prstmi, st 488)
Neki naini brtvenja omoguuju istodobno brtvenje i rotirajueg gibanja i
gibanja tamo-amo.
U odnosu na glavne putove mogueg prolaza medija, zavisno od relativnog tun-enje manktama proftlne brtve
gibanja izmeu cilindrinih radijalnih povrina, moemo podijeliti brtve u
dvije glavne grupe: r 1

~ l
l. Glavno brtvenje na cilindrinoj brtvenoj povrini. Brtva stoj~ a relativno
gibanje je izmeu vratila, odnosno motke i brtve. jednostavne dvostruke
l
0--ptsteni,
manlete, mankte, s1 . 48S
Glavno (primarno) brtvenje je ono koje se odnosi na mogui prolaz d.481,483. d.484
medija izmeu 'Vratila, odn6sno motke. Sporedno (sekundarno) brtvenje je ono Slika 473. Shematski prikaz moguih naina brtveDja dijelova koj~ se kretu
izmeu brtve i kui.ta.
2. Glavno brtvenje na radijalnoj brtvenoj povrini. Brtva se okrea zajedno s
vratilom, relativno gibanje je izmeu brtve i kuita.
Glavno (primarno) brtvenje je ono koje se odnosi na mogui prolaz
medija izmeu brtve i kuita. Sporedno (sekundarno) brtvenje je ono izmeu
vratila i brtve.
Glavno brtvenje treba da osigura nepropusnost izmeu povrina velike
relativne brzine, a sekundarno djeluje gotovo mirno.
Teoretska osnova brtvenja pokretnih dijelova poiva, slino kao i kod
brtvenja nepokretnih dijelova, na molekularnim silama graninih slojeva. Na
slici 474 pokazani su putovi kojima nastoji medij dodirne brtve tei u
smjeru pada tlaka. Ujedno ta slika pokazuje koje sve putove mogueg teenja
medija treba zatvoriti brtvenjem.
Slik:i 4":'..;_
--
Shematski prikaz moguih propus.nosti dijelova koji se kreu
J<J
 133. Dinamike brtve 469

Efekat brtvenja i veliina trenja u brtvenicama s mekim brtvilom zavise

13.3.1. Brtvenje brtvilom od mnotva utjecajnih faktora, meu koje spadaju:
Ovaj nain brtvenja jedan je od najstarijih, kojim se brtve u:zduno Brtvilo. Sastav materijala, nain pletenja, nain prerade, tvrdoa, kvalitet
pokretljive motke (klipnjae). Prema nainu djelovanja dijelimo ovu grupu na: povrine, oblik i dimenzije, deformabilnost, temperaturni utjecaji, relaksacio-
Stlative brtve, kod kojih se brtveni efekt postie popreuim deformacijama no ponaanje, spadaju meu one faktore brtvila koji utjeu na radijalna
dobivenim tlaenjem na brtvilo. naprezanja i tok pada tlaka medija.
Brtve postojana oblika (tvrda brtvila), kod kojib se potreban tlak brtvenja Vratilo odnosno motka i kuite, utjeu dimenzijama, kvalitetom povrinske
ostvaruje pomou pogonskog tlaka medija. obrade, materijalom.
Automatske brtve (hidraulik brtve), kod k~ih se potreban tlak brtvenja ostva- M eij utjee sastavom i viskoznou.
ruje pogonskim tlakom. Pogonski uvjeti nose sa sobom uqecaje ugradnje, tlaka, temperature, brzine
vrtnje, stanja istroenosti..
Stlaiva brtvila Vanjski uvjeti nose sa sobom utjecaje predpreanja inicijalnog naprezanja,
vremena i naina djelovanja.
Brtvenice s mekim brtuilom postiu potreban tlak brtvenja vanjskom
silom, prema primjeru na slici 475, vijcima. Plastinom deformacijom brtvila Specijalni oblici i dopunski ureaji brtvi i brtvenica. Ovamo spadaju dodatno
dobiva se radijalni tlak brtvenja, koji smanjuje zranost izmeu brtvila i podmazivanje, hlaenje, upotreba razliito tvrdih prstena, upotreba opru-
motke i brtvila i kuita na mjeru potrebnu za brtvenje. Da brtveni medij ga itd. .
ne bi izlazio, potrebno je da tlak brtvenja bude vei nego tlak medija koji Zbog nabrojanih utjecaja, proraun brtvenja s mekim brtvenicama veoma
se brtvi. je otean.
Brtvilo se sastoji od pletenog, namotanog ili slaganog materijala (pamuk, o}
kudjelja, azbest, staklena vuna), impregniranog razl.iitim sredstvima za impreg-
niranje (suha impregnacija: grafitom, molibdendisulfidom, kauukom, plastima;
masna impregnacija: lojem, mau, uljem). Pletenice brtvila mogu biti kvadratna
ili okrugla presjeka.
Pritezanjem vijaka dobivamo na prirubnici silu F, koja izaziva aksijalno
naprezanje:

(534)
bl
u. u N/mm 1 ak.sijal.rw naprezanje brtve.
D u mm vanjski promjer brtve.
d u mm unutarnji promjer brtve.
Fr u N sila koja se pritezanjem vijaka
prenosi na prirubnlcu.

Deformabilnou
naprezanje:
brtvila javlja se radijalna
(535)
a u N/mm1 radijaJo~ naprezanjem stvore-
ni tlak brtve.
k faktor koji proizlazi iz odnosa
aksija1nog i radijalnog napreza-
nja, a uvjetovanje trenjem izme-
u brtvila i motke i trenjem
Slika 475. Brtvenica s mekim brtvilom brtvila u kuitu.
...i"l--4.
~--
rfi~?--1--+----1
SJika 476, Funkcionalna zavisnost s=J(ti) i
I=J(p.. d) brtveni(;A s mekim brtvilom
a} zavisnost izmeu unutarnjeg promjera d i
~~~--~~~~~---+--~ !Irine brtvila s (DIN 3780);
~~L~~~--~--_L___L___J b) zavisnost duljine brtviJa od unutarnjeg
N ;g d-_!! a'l
promjera d i tlaka
Praksa je pokazala da nain ugradnje, odnosno montae, odluujue utjee
na ponaanje brtvenica s mekim brtvilom. Iz dosadanjih iskustava i rezultata
dobivenih pokusom dane su prema DIN 3780 zavisnosti s=f(d) i l =/(p, d) na sli-
kama 476a i b.
470 13. Brtve l J.J. Dinamilce brtve 471

Meka brtvila su pleteni ili motani konopci ili prsteni kvadratna ili
okrugla presjeka od kudjelje, pamuka, azbesta, klobuine, pluta, koe, gume
p
i umjetnih materijala (teflon, lluon), Zbog smanjenja trenja i protiv kemij-
skih utjecaja, te za zatvaranje upljina u brtvilu. dodaju se prstenima, odnosno
konopcima, mast, ulje, parafin, vazelin i dodaci grafita i molikota. esto se
upotrebljava i kombinacija: gumena jezgra, pleteni pamuni namotaji, slika 477.

Slika 481.
--
1
Nain djelovanja manete
pri brwenju

Slika 482.
Manete
za brtvenje
a) u obiiku dira;
Slika 477. Meka brtva s gumenom Slika 473. Shematski prikaz prostora i naina djelovanja b) u obliku lonca;
jezgrom l i pamunim pletivom 2 meke brtve e} manete za
brtvenje vratila;
Meu stlaiva brtvila u kombinaciji metal-nemetalni materijali i meka 4) i e) manlete
metalna brtvila spadaju brtvila razliite konstrukcije, kao to su: metalni uplji s utorom;
prsteni punjeni mazivom, punilom od elastinih uloaka ili ravnih, odnosno /) manlete u obliku
profiliranih metalnih prstena, kombiniranih s mekim materijalom. Posebno strehe;
g) man!cte s bl dl f} g}
svojstvo takvih brtvila je da mogu sluiti i za voenje. Na slici 478 prikazan usnicama l t}

je nain djelovanja meke brtve. Na slici 479 prikazane su metal-nemetalne

brtve, a na slici 480 meka metalna brtva. l

oJ bJ ~;J d)
Slika 479. Meta.l-nemetalnc brtve
a) s metalnim icama; b) s metalnim lamelama; e) s metalnim folijarna;
d) s metalnim upljim prstenom

Slika 483. Jcidoostavna man!eta u

Meka metalna brtva izrauje
se u obliku stoastih prstena od metala obliku Wita
dobrih defonnabilnih svojstava. Zbog metaltiih povrina dodira potrebno je
dobro podmazivanje.
Slika 484. Primjer ugradnje dvostruke mankte
a) s ravnim i zaobljenim lenim dijelom;
Hidranlik brtve (Brtve s automatskim djelol'lllljem) b) manete od sintetike gume n obliku strehe
Prilikom ugradnje brtve daje se odreeno predoptereenje. Pogonskim
tlakom dolazi do nalijeganja brtve na vratilo, odnosno motku.
Brtvenje manetamtl. Nain djelovanja manete prikazan je na slici 481.
Na slici 482 a do d prikazani su razliiti oblici maneta. Na slikama 483
i 484 prikazani su primjeri ugradnje. Osim oblika prikazanih na slici 482,
-
ulaze ovamo i profilne brtve (0-prsteni, X-prsteni i kvadratni prsteni), slike
485 i486. Slika 485. ~rtvenje .0-prsteoom Slika 486. Brtvenje OVwprstenom
472
Brtvenje vratila. Za brtvenje vratila pri niskom tlaku upotrebljavaju
se radijalne brtve, iji je cilj da sprijee izlazak medija svake vrste, te ulazak
plinova, praine. para. Prikazane su na slici 263, a dimenzije su dane u
tablici 88.
Brtvila postojanog oblika
Za razliku od brtvila koja se deformiraju, ostvaruje se brtvenje brt vilima
postojana oblika svoenjem presjeka propusnosti na najmanju moguu mjeru
i dobrim prilagoavanjem obiju brtvenih povrina.
Materijal su legure bijele kovine, specijalne bronce, sivi lijev, umjetni ugalj,
sinterirani i umjetni materijali. Upotrebljavaju se za brtvenje u tekim uvje-
tima rada (visoke temperature, visoki tlak i velike brzine).
Slika 487. Prorczani prsten s oprunim
djelovanjem prema unutra, :u:~, visoke
temperature
Slika 488. Prorcz:ani prsten s oprunim
djelovanjem prema van (klipni prsten)
Slika 489. Viedjelni prsten s oprugom
Brwila postojana oblika sastoje se bilo od prorezanih prstena s oprunim
djelovanjem prema unutra (sl. 487), bilo od oprunih, djelovanjem prema
vani (sl. 488) (klipni prstenovi), ili od viedjelnih oprugom dr7..anib segmenata
prstena (sL 489). Ugrauju se u prstenaste komore da bi se omoguila radijalna
pokretljivost. Upotrebljavaju se za brtvenje klipnjae parnih strojeva, disel-
-motora i kompresora. Za brtvenje vratila vodenih turbina, centrifugalnih
pumpi i malih turbina prsteni mogu biti od grafita.
JJ. Brwe
13.3.2. Brtvenje kliznim prstenom
Razlikuju se u osnovi od ostalih brtvi. Brtvena povrina je u ravnini
okomitoj na os vrtnje, a ne na cilindrinoj povrini vratila.
Namijenjene su iskljuivo rotirajuim strojnim dijelovima. preteno za
brtvenje tekuine (ali mogu brtviti plinove i pare), na temperaturi do 200 'C
(i vie). Upotrebljavaju se kod centrifugalnih pumpi, zupastih pumpi, bubnje-
va za suenje, mijealica. Gubici zbog propusnosti su niski, nije potrebno
posebno odravanje, a efekt brtvenja nezavisan je od troenja, te malog aksi-
jalnog i radijalnog pomicanja vratila.
Slika 490. Brtvenje pomou kliznog prstena
a) dijelovi brtve: ~
J kuite; 1 drugi klizni prsten; 3 prvi klizni
prsten; 4 O-prsten; 5~vratilo; 6 opruga;
b) razliite izvedbe brt vi pomou kliznog ~ --- "
prstena
"
Brtvenje pomou kliznog prstena prikazano je na slici 490a, a na slici 490b
prikazane su izvedbe brt vi pomou kliznog prstena. Aksijalnom silom tlai
se okretni klizni prsten prema prstenu koji stoji, ili obratno. Time se postie
radijalna brtvenje na paralelnim radijalnim plohama. Aksijalna propusnost
izmedu prstena i vratila brtvi se pomou 0-prstena ili manete. Da bi se
postigla paralelnost eonih kliznih ploha, mogunost uzdune dilatacije apara-
ta i dijelova kliznih prstena, te mogunost izravnanja zbog troenja kliznih
ploha, mora postojati bar jedan elastian dio membrana, opruga, profili-
rani gumeni dio.
13.4. Bezdodirne brtve
Bezdodirne brtve karakterizirano su time to u pogonskom stanju ne
dolazi do dodira izmeu brtvenih povrina koje se kreu i onih koje stoje,
a pri tome postoji odreena zranost. injenica da postoji odredena zranost,
odvaja ove brtve od onih dodirnih brtvi kod kojih u pogonu dolazi zbog
tekueg trenja (npr. mnoge klizne brtve) takoer do zranosti, ali zranost
u tom sluaju nije unaprijed odreena.
Klasine brtve ove grupe rade na principu strujanja ili na principu prigui-
vanja. U ovom sluaju tlak kojeg treba brtviti sni>.ava se trenjem i, odnosno ili,
 474 13. Brtve /3.4. Bezdodirne breve 475

vrtloenjem izazvanim strujanjem. Karakteristino svojstvo tih brt vi je da one Bezdodime brtve razvile su se uglavnom kod parnih i plinskih turbina,
ne brtve potpuno. Takve brtve moemo podijeliti na one koje rade sa zranou ali se upotrebljavaju i kod vodenih turbina, centrifugalnih pumpi i puhala.
i one koje rade kao Jabirintne. Jedna rneugrupa su brtve ija svojstva lee Klipni kompresori za suhi zrak i plinove izvode se u obliku labirintnih
negdje izmeu onih koje rade sa zranou i onih koje rade kao labirintne, klipova, da bi se sprijeila mogunost mijeanja s uljem. Shematski prikaz
a to su labirintne brtve sa zranou. bezdodirne brtve sa zranou, labirintne brtve i labirintne sa zranou, dan je na
l J. 4, B1ldodirnc brtve slici 492.

13.4.1. Bezdodirne brtve sa zranou

J J. 4. 4_ llrtvenje 13. 4_ 5.
pomou tckutirtc Mcmbran-~c bnvc
Aksijalne bezdodirne brtve sa zranou

JJ. 4. 1. Bct.dodirnc
brhc sa zrano~u
13.4.2. Bczdodirnc
labirintnc brtve
h
potreban
tlak stvoren
potreban
tlak stvoren
To su najjednostavniji oblici bezdodirnih brt vi. Zavisno. od toga da li je
strujanje laminarno ili turbulentno, pad tlaka nastaje unutarnjim trenjem
ili unutarnjim vrtloenjem fluida (sl. 493 a, b, e). Tekoe pri upotrebi ovdje
u brtvi izvan brtve.
su u odravanju uskih granica zranosti. Meutim samocentriranje, za koje se

~
zr.u!nor.u
potrebne sile mogu tono izraunati, javlja se kao vano svojstvo zranosti.
13.4.3 l.:Jbirin! sa

aksJalna
zrano~l.
~
jednostavni. dvosuuki, rt3vujna ccntrifuplna ,,iZ/MN?/!/ff@1 " 1rr!(/~1 ,,~
mc~~~~~:na,
sl.499 sl. 500
sl. 393 a
b,htva brha neksibilua
mcmbr.ma, Slika 493. Shematski prikaz bezdodirnih aksijalnih brtvi

h
sl. 505 sl. 507
a) jednostavna; b) s tuljkom; e) s plivajuim prstenom
jcdnost~vna, tlvostrana,
sL so~ sl. 504 memhrana od
valovitih cijc\'i.
sl. 50(, Ako se zranost na cijeloj duljini ostvaruje samo jednim t uljkom (slika 493 b)
plivajui ahura sa
l
aksijalni
l
radijalni s ploastim s lopatiastim
nastaju konstruktivne potekoe. Zato se danas ukupna duljina zranosti dijeli
na manje duljine. Iz pojedinih prstena dobivena brtva plivajuih prstena moe

c;r
prsten. zrafno!tu, labirint, labirint, rotorom. lO torom
sl. 493 e sl. 493 b sl. 501 lake slijediti promjenu poloaja vratila ili motki (sl. 493c).

Radijalne bezdodirne brtve sa zranou

stcpcnovani
:<a sanropode.!.avanjem bez samopodc.!.ar.mja
labirint.
zranosti_ sL 494 b zranosti,sl. 494 a
sl.498 Radijalne bezdodirne brtve sa zranou, a bez mogunosti nastavljanja
Slika 491. Pregled brtvenja pomou bezdodirnih brtvi zranosti (sl. 494a) razlikuju se od aksijalnih samo poloajem ravnine zranosti;
ovdje je zranost u vertikalnoj ravnini.
Na slici 491 je pregled bezdodirnih brtvi. Takve brtve upotrebljavaju

tb.~
se tamo gdje se javljaju velike relativne brzine, koje bi kod primjene dodirnih
brtvi izazvale veliko trenje i habanje. Problem podmazivanja i odravanja Slika 494. Shematski prikaz bezdodirnih
stvarao bi velike potekoe. radijalnih brtvi
a) bez mogunosti nastavljanja zranosti;
b) s mogunou nastavljanja zranosti oJ b)

Brtvenje radijalnom zranoscu s automatskim nastavljanjem zranosti

(aksijalno pomine brt vene povrine) razvijeno je u posljednje vrijeme (sl. 494 b).
Slika 492. Osnovni oblici bezdodirnih brtvi Automatsko nastavljanje zranosti moe se ostvariti na razne naine, npr.
a) brtvenje zranou; b) brtvenje zranou i Jabirintom; e) brtvenje labirintom zranou koja se smanjuje u smjeru pada tlaka.
476 JJ. Brwe
13.4. Bezdodirne brlee 477
Kod brtvi sa zranou koliina protjecanja zavisna je od dimenzija
zranosti (irine i duljine), razlike tlaka, viskoznosti medija i kvalitete povr- Prema poloaju prigunih mjesta razlikujemo aksijalne (sl. 495) i radijalne
inske obrade (hrapavost). Za laminarno strujanje: labirintne brtve (sL 496). Na slici 497 prikazane su neke konstruktivne izvedbe
labirintrrih brtvi, a na slici 498 konstruktivno rjeenje aksljalnog labirinta i
3
Q (p, -p,). d",.". h (536) radijalnog stepenovanja.
q l
p1 PJ. u Pa tlak na poetku i na kraju zranosti. 13.4.3. Labirintne brtve sa zraa.oUu
dm u m srednji promjer,
J1 u m uanost,
Predstavljaju sredinu izmeu brtvenja pomou zranosti i pravog labi-
11 u Pas dinamika viskoznost,
Q u mJ/s koliina protjecanja.
rintnog brtvenja. Pri tome postoje prig~na mjesta s manjom ili veom brzinom.
Protoci su kod ovih brtvi nii nego kod brtvi sa zranou. Prednost je u
nesmetanoj meusobnoj aksijalnoj po1ffinosti.
13.4.2. Labirintne brtve Prema u eu povrina brtvenih zranou odreeno je ponaanje brtve
kao vie slino brtvenju zranou, odnosno vie slino labirintnom brtvenju.
Dobivaju se serijskim razmjetajem prigunih mjesta na kojima se energija Zbog mnogih utjecajnih veliina danih nainom oblikovanja zranosti, odre-
tlaka pretvara u energiju gibanja. Stvorena energija gibanja ponitava se, ivanje propusnosti nije mogue bez pokusa, to ini razliku u odnosu na
zapravo pretvara u slijedeoj komori zbog vrtloenja i udara u toplinsku prethodne brt ve.
energiju. Da bi se ostvarilo potpuno vrtloenje, a time prije slijedeeg mjesta
vrtloenja i brzina blizu nule, potrebne su promjene smjera. To se postie
pregradnim stijenama (labirintima). Koliina protoka zavis~ osim od pada ~~~,"*'~ ~~

~-
tlaka od irine zranosti prigunog mjesta, a prije svega od broja z serijski -~-
uzastopno smjetenih prigunih mjesta. Kod nestlaivih medija:
--&--.---
~ Q=ed",nhJ2g~"" (537)
Slika 499. Jednostavna labirintna brtva SUka 500. Dvostruka labirintna brtva

~~~~"""~~~-
-----'L._
e faktor zavisan od Reynoldsova broja
1-(p,fp,)
Ovaj nain brtvenja, koji oznaavamo kao jednostavni labirint, nenazubljeni
labirint, upotrebljava se esto tamo gdje bi pravi labirint, zbog zadiranja
V utvren eksperimentalno.= )./" prigunih. mjesta, prouzroio montane potekoe ili ne bi uope bio primjen-
Slika 495. Aksijaloa ,~. ljiv, kao !tp je brtvenje strojnih dijelova sa gibanjem tamo-amo. Na slici 499
labirintna brtva A. veliina otpora. prikazana je jednostavna, a na slici 500 dvostruka labirintska brtva sa zranou.
h U m Zl'l!ilOS4
d., u m srednji promjer,
g u m/s' ubrmnje pri slobodnom padu. 13.4.4. Brtvenje pomou tekuine
H,. u m ukupan pad,
z broj serijski uzastopno smjd.tenih Za potpuno brtvenje, kao to je npr. potrebno kod brtvenja otrovnih
priguSnih mjesta.
. medija, upotrebljava se tekuina kao sredstvo za zatvaranje prolaza medija
Pt. p, u Pa dak: na umu i izlazu b; Jabirinta.
koji se 'brtvi Kod brtvenica se potreban tlak za brtvenje ostvaruje u samoj
brtvi, a kod brtvenja pomou tekuine dovodi se taj tlak
takuini .izvana. Za niski tlak kojeg treba brtviti dovoljna je
statika visina tekuine kojom se brtvi. Tiak se moe poveati
upotrebom ive.

SUka 496. Radijalna

labirintna brtva
BB;-
Slika 497. Razliite izvedbe
Jabirintnih brtvi
Slika 498. Stepenovan.a
Jabirintna brtva
,Slika 501. Brtvenje pomou vodenog prstena

Za brtvenje pomou vodenog prstena (sl. '501) upotrebljava se za stvara-

!lje potrebnog tlaka centrifugalna sila. Nivo tekuine postavlja se u zavisnosti
od razlike tlaka. Zranost moe biti relativno velika. Dio tekuine koja se
 478 13. Brtve J3.4. Bezdodirne brtve 479
gubi hlapljenjem treba nadomjestiti novom tekuinom dovedenom izvana. U Za gibanje tamo-amo brtvenje je potpuno, pa su na taj nain brtveni
mirovanju potrebne su pomone brtve. vrlo vrijedni i otrovni mediji.

Siika 502 Brtvenje pomou

tekuine s pretlakom
1 ulaz tekuine, 2 ulaz plina
koji se brtvi. 3 izlaz tekuine. "
Slika 503. Brtvenje jednostavnim navojem
4 isisavanJe plina a} na vratilu; b) u kuitu Slika 506. Membra.nsko brtvenje pomou Slika 507. Brtvenje pregibnom
\lalovitc cijevi membranskorn brtvom
Kod brtvenja pomou tekuine u labhintnoj brtvi ili u brtvi sa zranou
(sl. 502) dovodi se tekuina s pretlakom p 0 > p1 na pogodnom mjestu u brt vu. Prema obliku razlikujemo:
Na taj nain izlaze iz brtve prema van, a i ulaze prema unutra, samo male
koliine tekuine za brtvenje. Kao medij za brtvenje upotrebljava se ulje (vee Valovite cijevi izraene od tvrdi~ materijala (eli.k. tomb~) ili meJci!' gum~
viskoznosti pri viem tlaku), u specijalnim sluajevima plin ili para (vakuum- teflona, upotrebljavaju se najee za brtvenJe zapomib ~r~~ . za naj,
ske brtvenice parnih turbina). Na slici 503 prikazana je jednostavna brtva vei tlak, Na slici 506 prikazana je takva brtva od valovtte ctjeVL
s navojem na vratilu ili na kuitu, zvana hidrodinamika brtva, a na slici 504
dvostrana brtva s navojem. Potreban tlak stvara se pomou navoja koji trans- Plosnate ravne i valovite membraoske brtve. Poznate su ravne membrane
portira tekuinu. Ako sam medij koji treba brtviti ima dovoljnu viskoznost kod membranslcib pumpi ili valovite membrane kod manometara :-a
i prionljivost, onda za brtvenje nije potreban poseban medij. Povratni slici 505 prikazane su plosnate membrane od gume za .~ale raz.!ik<:
transport medija koji treba brtviti po- tlaka i male bodove. Ove brtve imaju esto pored funkciJe brtvenja 1
mou navoja omoguuje brtvenje. U runkcijti klipa.
ostalim sluajevima mora se upotrijebiti Pregibne membrane dolaze .u obzir'' Za. vee ~odove, posebno ~ podru~u
posebna tekuina za brtvenje, visoke bidraulike i pneumatske regulacione tehmke. To su. tankostiJene ~ek~l
vislcomosti, bilne lanaste posude izraene od perbuna':"> s ulo;tma UP?treblja:VOJU
se za brtvenje klipova i vret~: Na slict 507 prikazana Je pregtbna
k!ipna brtva

Slika 504. Brtvenje dvostranom brtvom s

navojem Slika 505. Plosnata membtansk.a brtva

13.4.5. Membnmske brtve

Ove se brtve mogu samo uvjetno ubrojiti u bezdodirne brtve. One su
zapravo posebna grupa brtvi. Za dijelove koji se kreu tamo-amo s malim
brojem bodova u jedinici vremena upotrebljavaju se dijelovi koji se mogu jako
deformirali - valovite cijevi, membrane od tombaka, mesinga, nemetala,
nehrajueg elika, umjetne gume, koje povezuju parnini dio s dijelom koji
stoji. Prednost tih brtvi je potpuna nepropusnost. Kod okretnih gibanja moe
se ovim brtvama ogranieno bnviti.

14. CIJEVNI VODOVI I ZAPORNI ORGANI
14.1. Cijevni vodovi
14.1.1. Osoomi pojmovi
Cijevni vodovi slue za transport plinova, tekuina, tjestanih ili sitno-
zmastih krutih tvari. Cijevnim vodovima moe se prenositi i tlak, pri emu
sam transport sadrine cijevi nema u tom sluaju posebno znaenje.
Polazimo li od ureaja za proizvodnju i preradu kemijskih proizvoda,
prehrambenih proizvoda, ulja, vode, vidimo da se cijevnim vodovima vri
tra11Sport, raspodjela i regulacija raznih vrsta tekuina, plinova i para. Osim
toga mogu cijevi da slUe i kao osnovni konstruktivni elementi kemijskih
postrojenja i izmjenjiva~ topline.
Cijevi se izrauju od gotovo svih vrsta materijala, a mogu se upotreb-
ljavati i do najviih tlakova i temperatura.
Cijevi su najee okrugla presjeka, ali mogu biti i pravokutne. Okrugao
presjek je u odnosu na pravokutni u prednosti zbog manjih gubitaka pri
strujanju i gubitaka topline, a i vee je vrstoe kod iste vrste materijala.
izrada okruglih cijevi jednostavnija je.
Pod nazivnim tlakam prema DIN 2401, odn. JUS M.B6.006, podrazumije-
vamo onaj tlak u N/mm koji slui kao osnova za proraun dijelova cijev-
nog voda. Stupnjevanje nazivnih tlakova dano je u spomenutom DIN 2401 i
WSM.B6.006. . . prednosti ispred elika. Nedostatak mu je, da je poloen ispod ulica s jakim
Pogonski tlak je onaj najvei tlak kojem smiju biti izloeni u pogonu
dijelovi cjevovoda dimenzionirani prema nazivnom tlaku. U temperaturnom
podruju od +20 do + 120 oc doputeni pogonski tlak jednak je nazivnom
1
tlaku. Na viim temperaturama dopu!lteni pogonski tlak nii je od nazivnog
tlaka. DIN 2401, Bl. 2, daje pregled doputenih pogonskih tlakova i nazivnih
tlakova u zavisnosti od temperature.
Dolazi li u pogonu do jaih kolebanja tlaka, do prolaznib prekora-
enja temperatura, odnosno do dodatnih mehanikih optereenja cijevnih
vodova (npr. ako je sprijeena mogunost dilatacije cijevnih vodova), treba
birati cijevi veeg nazivnog tlaka
Ispitni tlak dijelova cijevnog voda je tlak zavisan od nazivnog tlaka,
a to je tlak kojim proizvoa ispituje proizvedene dijelove cijevnog voda. U
pravilu ispitni tlak iznosi 1,5 nazivnog tlaka. Kao ispitni medij upotrebljavaju
se tekuine. Radi poveane opasnosti smiju se plinoviti mediji upotrebljavati
za ispitivanje samo uz odreene mjere sigurnosti.
/4.1. CijeiJni vodovi 481
Ispitni tlak gotovih cijevnih vodova nii je, zbog osjetljivosti brtvi, pri-
rubnica i opasnosti da e prilikom ispitivanja cjevovoda koji nisu poloeni
ravno doi do izvitoperenja, nego ispitni tlak dijelova cjevovoda, ali je vii
nego pogonski tlak. Ako su ispitni tlakovi niski, mogu se upotrebljavati i
plinoviti mediji (zrak, duik).
Nazivni pronyeri (DIN 2404, JUS M.B6.005) odgovaraju unutarnjem promje-
ru cijevi. Razlike izmeu stvarnog unutarnjeg promjera i nazivnog promjera
proizlaze iz razliitih debljina stijenke cijevi, kod jednakih vanjskih promjera
Naime, u odnosu na izradu i spajanje odreeni su vanjski promjeri, a prema
unutarnjim tlakovima odreene su razliite debljine stijenki cijevi.
Cijevna prirubnica je u obliku prstena oblikovan zavretak cijevi ili dijelo-
va cijevnog voda koji slui za spajanje. To moe biti i odgovarajue oblikovan
poseban dio, a slui isto tako :Za meusobno spajanje dijelova cijevnog voda
pomou vijaka i matica.
Prirubnice su najee okrugle, a mogu biti ovalne i etvrtaste.
Slijepa prirubnica je ploa koja slui za zatvaranje prirubnikog otvora.
Kolaci omoguuju spajanja cijevi izloenih niim tlakovima.
Fitinzi su cije-vni fazonski standardni dijelovi. Slue za mogunost racional-
nog oblikovanja cijevnih vodova.
14.1.2. Materijal cijevi
Cijevi od sivog lijeva imaju nalivene prirubnice, odnosno kolake. Upotreb-
ljavaju se za vodove poloene u umiju, gradsku mreu za plin, vodu i
otpadnu vodu u koliko za otpadnu vodu zbog velikih dimenzija nisu upotrijeb-
ljene betonske ili keramike cijevi. Koroziona zatita je vrue nanesen bitumen,
preko kojeg se nanosi jo i premaz vapnenim mlijekom zbog organskih
kiselina tla. Sivi lijev je zbog svojih dobrih antikorozionih svojstava u
prometom izloen lomu, pa mora biti pri polaganju dobro osiguran.
e/ine cijevi s kalacima upotrebljavaju se kao i cijevi od sivog lijeva
Zbog vee korozione osjetljivosti potrebna je dobra zatita. Neo'\ietljive su
na prometna optereenja.
Cijevi s navojem upotrebljavaju se za kune ureaje kod niskih tlakova.
Pocinane se upotrebljavaju za vodove hladne i tople vode, a nepocinane
za paru i ulja.
Bdavne eline cijevi sU najcle upotrebljavane za sve tlakove i tem-
perature. Spajaju se zavarivanjem, prirubnicama ili pomou navoja. Koroziona
zatita postie se pocinanjem i nernetalnim prevlakama.
avne eline cijevi upotreotjavaju se u granicama uobiajenih dimenzija
kao i beavne. Savne cijevi poseono su pogodne za cijevne vodove veih
promjera, za ureaje za navodnjavanje i vodne turbine, ako su beavne cijevi
preskupe. Cijevi velikih i najveih promjera izrauju se kao zavarene posude
od limova. .
482 /4. Cijevni t>edovi i zaporni organi U./. Cijer:mi oodovi 483
Precizne eline cijevi, beavne ili avne, imaju svijetlu i glatku, dimenzional-
no tonu, vanjsku povrinu. Nalaze primjenu kod vodova koji se spajaju
navojem bez lemljenja i kod vodova kod kojih se trai glatka i ista unutranjost
cijevi bez re, i tonih dimenzija.
YrU cijeri. l:IIZiv ........ TehniW uvjetl
isporu k<:
Mmrija! .....
Podrui!jenulvno p~~VJtil

N""' """'""'
mm

Bakarne cijevi zbog visoke korozione postojanosti (osjetljive su, ali na bazi 1.':.0261
.0271
ne tekuine) upotrebljavaju se za uljne vodove, gdje bi eline cijevi radi ilitlc:cijm bvrn:, precimc ~ J)Q5dmom JUS C.BS..251 JUS C.S.OSJ 4 rlo 120
korozije oneistile ulje. Upotrebljavaju se u prehrambenoj industrij~ a pokosi-
~mjml..bladno~ili-'}llnc
C.036l
e,.,..,
(;,()3'/'I "" '"'"
trene u industriji piva. Lako se oblikuju savijanjem. C.0471

--
..0$61

e. ....
e. o31o

-
rus c.ss.;ns:
""
-- e..... '"' "C
OJ<>!"'"""'
vm djevi,
Tdmi&i uvjeti
"""'*
.....
Pod~nuivm'b ~dp.j!avn.e JOSCB$443
'"" 180"C

Ma~jlll

...
nuiY promjcta C.!1Z61
""""""' N""'
~

JUSC.BSD26
e. ont
C.Ol61 >JO"C
10.2 do 162(1

e..... ". 120"C . 0371

jJUSC.&SmD
.0461 bc2~ja ""
rusc.asmt
C.l2l2
e. 1113
e,,..., ba~ja
>JO"C C.B5.221
l:.,,.,
e. Mn
C.ll563
!laka i 300"C

C.IS02 10,2 do 1016

-
. 3100 C.OOIX>
Cdine btavm: dje'vi JUS C.BS.ulS C.o:no
JUSC.BS221
..1214 Cdieoe cijevi b.mc :r.a pli.GoV<Kk i 1.';.(]4<'0 "" '"' 'C JO Oo 1600

_--
400'C
JJJllCJlS.o22
C.ms
'" JUS C.B5.o11
e. ..., ..,
e. 1100 JUS C.BS112:6 1.':.1136! 300"C
e:. 7400 e. ...,
e. 7401 800
"""" 'Ojt:ri ... liP-~ &ijl:u
........
..
- -...--..
Cetine bdavne cije'ii rusc.as.m rus CBS e.- 250 l,. "C C.BS.lll
, 10 do lS()
120"C 300 do .SOO Vrst cijevi, !W:iv l~jepmna T~ M.)m. pn:ma
Numri tlak
><!<m'
dil:ne tdavne dJevi oc1 e. 1212 rusc.BS.J:U e. 1212 1000
"""" 10 do 500
;
"'
U)Mujo
......
Cdime bl::lamll cijeri od e tzll rusc.sun C.llll 1000 300"Ca .. Ul do 500 l f.f.lllterijal cijom

,
L~JL~
rus c..BS.02t DN50i6S
Cd'.imcbdavuecipiodC. \402 JUSC.B5.124 .l4<ll 1000 300"C ~ 11) do soo LA
:0 100 ON 80 do 1200
~!:davne djevi od e. 3100 .rus CJJS.l2S c.:noo 1000 >JO"C ~ lO do SOO Cijevi s ko!ttt>m
JUSCJUJ21 IUSCJUlJO
-
~ bdavnt djevi, ~e
hJ.adDQ ...Uljane ill hladne ~ rus C..BS.230 JUSC.SS.030
C.I2J2
e,,...,
C.12U ... 4 do tlO
(oaglavkom)
l A '" DNSOi6S
DN 80 do 1200

'"" ""
125

Cijevi od t:dib s propi.sa.nim mehanie:

C.JIOO

l212
,.,. 6 do 1:50
l 125 DN a; do

DN SO US
noo

kim svojstvima ta cijewi navoj

t.bdavnt i l&vne)
JUS C.BS.222 JtiSC..BS.OZt ~vae)
'"'""
1
/ 1 " do 6" i LA '"' DN ID do 400
!
'""
'*"' """"""""''"""""'"'""""''~l
C.OO!l!l ~do ISO Ojm s maticon:l
kih t.VOj:staY!Illl dje>ati uavoj
(b$\ll'IC i Javne}
JUSC.85.22S JUS C.SS.o20 (befaYC}
.l212
i """"
od 1000
1J.."
do 6"
JUSCJI.oll JUSCJUUt WSCJLIUI
A "' DN SO i~

ON t!a do <100
'"" ,.,'"'
-
e. oooo t::u&a 250 i DN !!(Ido 400
dlfne cijevi bdtlvne m plinowxic: l JUS C.Bitl2C: mk 100
!OO SO do SOO
B
'"
""""""' JL'SC.BS.tm
JUSC.B5.021 . !212
"'" J"C i
bet oaran~Cenja
tlaka i )OO"C Cipli s pril'1lbnirom rus c. n.on JUS CJUJ2l JUSCJI.033
12.! ... DN SO do 1200

Ccllne (lijM ~vne, pttcime j<anp111.

!mdnovultnelli "atj~ne
JUS C.ID.lSO
.
j JVSC.l:Wl5G C.OI46 "" 1000 10 do 120

..
,..
 14.1. Cijevni vodol"i 485

Mesingane cijevi upotrebljavaju se za vodove manje od bakarnih, tee se Srednju brzinu protoka " ne treba birati visoko, jer s porastom brzine pro-
toka rastu gubici tlaka. Srednja brzina protoka treba da je po mogunosti
savijaju, a uz neodgovarajuu leguru podlijeu koroziji.
konstantna, ~a bi se iskljuila potreba ubrzavanja i usporavanja medija. Kod
Olovne cijevi kemijski su veoma postojane. Lagano polaganje vodova, pnkljuaka CJevovoda na klipne strojeve treba ugraditi posudu koja e izravnati
npr. pri polaganju instalacije kunog vodovoda, kompenzira visoku cijenu olov- razlike to proizlaze iz nejednakomjernosti rada klipnog stroja.
nih cijevi.
Grube orijentacione vrijednosti srednjih brzina protoka
Cijevi od aluminija upotrebljavaju se zbog male teine u gradnji cestovnih
i zranih vozila. Isto se tako koriste umjesto bakarnih cijevi kod tvari koje vodovodne instalacije v=! do 2m/s
djeluju na bakar. tlani cjevovodi v=20 do 30m/s
parovodi v= 15 do 70 mjs
Cijevi od umjetnih materijala otporne su prema veem broju kemijskih
zrani i plinski vodovi v=25 mjs
tvari. Upotrebljavaju se u prehrambenoj i kemijskoj industriji, kao vodovodne
uljni dalekovodi (benzin,
cijevi i kao cijevi za otpadnu vodu (polau se i u zemlju). vrstoa cijevi
benzol, plinsko ulje) v= 1,5 do 2 m/s
zavisna je od temperature. Isporuuju se u razliitim stupnjevima tvrdoe.
Lako se polau. Upotreba, koja se stalno iri, ovisna je o cijeni. :"ri proraunavanju promjera cjevovoda srednja brzina protoka se najprije
U tablici 149 je pregled cijevi i materijala za cijevi s oznakama odgova- usvaJa. Za proraun potrebnog presjeka cijevi vrijedi
rajuih brojeva standarda za materijale i cijevi. m
presjek cijevi A=- (539)
vg
14.1.3. Proraun cijevi
promjer cijevi (540)
d= J282;gv
Ako neki medij treba da struji kroz cijevni vod, onda na kraju voda mora,
u odnosu na okolinu, postojati odreena razlika energije. Ako bismo kraj m u kg/h protok mase medija u jedinici vremena,
. gustoa medija,
cijevnog voda zatvorili, onda bi spomenuta razlika energije odgovarala razlici e u J<Wm'
tlaka mjerenog na manometru izmeu unutranjosti cijevi i okoline. Otvara- v u mfs srednja bmna protoka,
njem otvora dolazi do izravnavanja tlaka s okolinom, a viak energije pretvara A u m' presjek cijevi.
se u energiju gibanja. Jedan dio energije upotrebljava se za svladavanje otpora d um unutarnji promjer cijevi (otvor cijevi}.
strujanja, odnosno pretvara se u toplinu
Umjesto izraunatog promjera otvora cijevi bira se prvi vei standardni
Ap v' P~?mj~r.. :n~e se ~aj~ u ~bzir i. mo~nosti eventualnog oneienja
H idraulicki pad H=-=-+Eh, (538) StiJenkt CIJevt. Za tako 1zracunati promJer CIJevi treba tada izraunati gubitke.
gg 2g Gubici Eh, jednaki su, kod normalnih uvjeta gradnje cjevovoda umnoku
hi<hauliki pad,
faktora gubitaka ( i kvadrata brzine protoka: .
Hum
Jp u N/m' razlika pritisaka kod zatvorenog cjevovoda, . v'
e u kg/m' gnstoa medija, gubici Eh,=!:(- (541)
g u m;i' ubrnmje sile tee, . 2g
v u mfs brzina medija nakon otvaranja cjevovoda, Ih, u m suma gubitaka,
tekuine,
h1 u m gubici trenjem o stijenku, gubici trenjem unuw same
gubici promjenom smjera i vrtloenjem.. '
v u mjs
g u mfi'
faktor gubitaka,
srednja bmna protoka,
ubrZanje sile tee.

Kod cijevi koje slue kao konstruktivni elementi, kod cijevi za buenje i Gubici mogu biti veoma visoki Kod dalekovoda gubici su mjerodavan
zatitnih cijevi, odreen je promjer cijevi samo na osnovi konstruktivnih faktor za cjelokupni utroak energije.
zahtjeva. Za cijevi kojima se transportiraju voda, para, plinovi ili ulja, treba . 0-bici u ravnoj cijeVi. U ravnoj cijevi unutarnjeg promjera d i duljine 1
promjer utvrditi uzimajui u obzir gubitke. to je vei promjer cijevi, odnosno tmOSI:
to je manja brzina protoka, to su i gubici nii. S porastom promjera pove- l
avaju se trokovi investicija. Ekonominim se smatra onaj promjer cijevi faktor gubitaka (=.<- (542)
iji su godinji trokovi cjevovoda i gubitaka najnii. d
486 14.1. Cijeonl oodovi 487
l koeficijent trenja cijevi dobiven jednadbama izvedenim na osnovi koeficijent !re'lia ,~.."0,02 +0,0005/d (543)
opsenih istraivanja u kojima su najvanije veliine R.eyooldsov broj,
hrapavost i dimenzije. d u m unutarnji promjer cijevi.
Jum duljina cijevi.
d u m unutarnji promjer cijevi. Za grube proraune polazi se od toga da J. lei za vodu izmeu 0,01 do
0,025. Koeficijent trenja J. bit e to manji to je vei promjer cijevi i to su
Koeficijent trenja cijevi ). ovisan o Reynoldsovu broju Re i odnosu glae stijenke cijevi.
unutarnjeg promjera cijevi i hrapavosti cijevi (dfk), dan je na slici 508. Vrijed- Visina gubitako u ravnoj cijevi prema jednadbi (541), izraava se jed-
nosti hrapavosti k dane su za razliite vrste i stanja cijevi u tablici 150. nadbom:
Za vodu daje slijedea jednadba koeficijenta trenja dovoljno tone vrijed-
nosti za praktike potrebe: / v>
gubici h =.t-- (544)
' d 2g
0/}5
Vidi legendu u.z jednadbe (538) i (542).

l
0/X

0.111 ~ Gubici u koljeuim odvojcima, armaturi, ulamim i izlamim ograncima cjevovoda

U nabrojanim dijelovima cjevovoda javljaju se dodatni gubici zbog promje-

0.02
0.018 ~ ne smjera toka, vrtloenjem i udarom. l ovi gubici ovise o kvadratu brzine.
wn Orijenracione vrijednosti faktora gubitaka { za koljena i zaporne organe,
0.01< dobivene pokusima, dane su u tablici l51.
"""

.,
6v'U.JU6Jt
l

1 <6111'2
~l!mj

trenja cijevi ..t ~ u zavisnosti od Reynoldsova

Rt
<811'1
..
;"~f
l j_l
<6rl2
. , ... )'oinou vrijednosti raktora gubitaka' preraunavaju se pojerunani gubici
u;~Valentnu duljinu cijevi, koju treba dodati gubicima izraenim jednad-
. oomt544):
,.-.hf.l-:~ ~:_'l. .;
1..=1+1,.,
d
I.._,=AE{
(545)

(546)
Slika 508. Koeficijent
. . . d/k
broja Re i odnosa

-
(.um ukupna duljina cijevi,
14 u m ekvivalentna duljina cijevi prema jednadbi
Matt:rij&l

babe ili mesioJwOco,

statto ili UD'Ij:tui mattrijal ' ". ...
-
o oo 0.0015
~

EC
koeficijent trenja..
suma pojedinaoih faktora gubitka.

Iz:~ume pojedinanih gubitaka dobivaj~ se:

-..
.
bd:mu! ili !&.'ma dP,. 0,02 do o.os
"""
uovt. bllw:nlnidrma" %l:mtli pili:~. swa o.G4 do O,(tS 2
di,I&O~'IIWl:
* koo>m fmk~l .....
O.i d6 O,!S
0"15 oo 0;20
l
Eh,= ( A-+1:{
d
) -v
2g
(547)

sivi liP

ubcstni ecmcnl

""""
-~
.,
sk4nn('~)
us dG o.s
0.12
1 do I.S
l.S do )

0,2

oo t
.1 ::.:~-" N' 1 _n. u m
"
.,,.... l u m
J u m
E{
.,u mfs
suma svih gubitaka.
_koe:rtdjent trenja.
duljina cijev~
unutarnji promjer cijevi
suma pojedinanih faktora gubilaka.
bnina 'toka,
""" g.u m{s1 zemaljsko ubrzanje.
488 14. Cijevni vcd<Jvi i zaporni (){gani 14.1. Cijevni vodovi 489

= .,..,...,. ... ,.,.

~
-
Bdavm: cipi S."llC (::a\1\'trene) cijevi
kcl~ i"'- r l

"~
."
[}opuheoo $1Dajoljc dodatak c1 mm
2
.".,
, .. OJ;4s {=!1,12

....
C-0.14 dcbljinesti~

~"'
!),!O ~ll cijevi mem- ...,.....,, d~jin&. vru6e valjane valjane
10
0,045
0,04$
! om
6,1}15
O,<rl
..
O,ll
uvjetima isporuke
! mm """"' ""'"
hladno

""'"
koljena od ~VO& lijr:w (90") nazivni
..-i<>' l 100
l "" ""' ... ,..
%

lO
~""
0.11%
.. : 3 oo 3,5
4 do 4,15
{),2S do 0,4

0.3 do O,S
O.lS do

!MS do 0.>
J0 O,i)i do 0,21

O.H dn 0,23
{ 1.5
l u 2,1 :u u
IZ 0,14,Jo o~ 0,15 do O.l 0.11 do OJS
DIN ventit (sUb S)ti)
-
\=3})
~ '""'
," " O.t:3<.YQ
' 7 do ll) O,l O,IS do 0,3

..."'
Rfl(i.vml11 (slika Sl7}
'
B
10 dl> JO
Veoti.l (mb SJII) 1,0 " 0,18-fQ

'
" ' "'"""
0,22 ..
~tili KoVIllll ~ (slika Sl9)
'" ,"
Kl,ltni 'Ym1i! (slika S} ,. ... 3-S do 40 0,7

l'ovPI.(Ii 'YClltJI (slilt.a 544)

~ Pretemo promjeoljivo optereenje djevi do temperature + 120 e
Povratna Zlltlepka (slika SSS) 1,5 2,5
Proraun protiv dejomu1cija cijevi vri se kao za preteno mirno optereene
O;l>
~
Bet vode cijM cijevi.
=""' S vodcton:t cijevi ops 0.12 Proraun na dinamiku izdrljivost
debljina cijevi s=s0 +e 1 +c 2 (549)
14.1.4. Proraundebljine stijenke cijevi
s d"(p,...-Pmt.J +e +e (550)
Proraun debljine stijenke cijevi vrii se na isti nain kao i proraun po- K. . .. 2
suda pod tlakom. Za proraun elinih cijevi izloenih unutarnjem tlaku 2vs-(p.,.,-p.,.,J .
vrijedi DIN 2413, (Slubeni list FNRJ br. 7, 1957) do dJd.:S 1,7 i za tem- maksimalni pogonski tlak,
perature od -50 do +600 "C. Razlikujemo u proraunu slijedea tri podruja minimalni pogonski tlak,
optereenja temperatura: kaJ:akteris:tina vrijednost vrstoe materijala, : : : : jednosmjerno

Preteno mirno optereenje cijevi do temperature + 120 e promjenljiva vremenska vrstoa pri 20 C (utvrena na poliranom
tapu),
Potrebna debljina stijenke cijevi izraunava se iz jednadbe: s 2,2 kod cijevi s atestom za materijal.
faktor sigumosti, -~5
d,p bez atesta za materijal.
debljina cijevi s=s0 +c 1 +cz s=K+c, +cz (548) O.talo Yidi u legeudi uz.jedna<Ubu (548).
2v- Pretemo mirno optereene cijevi s temperaturama imad + 120 do +<iOO "e
S
s u mm minimalna debljina cijevi,
d .. u mm vanjski promjer cijevi. debljina cijevi s=s0 -l'c 1 +cz {551)
p u Nfmm 2 najvei dopmteni pogonski tlak, d,p {552)
K u Nfmml karakteristina vrijednost vrstote matedjala, = y na temperaturi s= K +e 1 +c2
+2Q"C,
S sigurnost. ==1,7 za cijevi s atestom :za materijal,. =2 bez atesta za . 2vs+P
ma lerija~ K u N/mm: katakteristitma vrijednost vrstoe materijala, = G'MJtooooOJIOC
" faktor slabljenja zavara. =0,7 u jednostrano zavaren hv, =0.8 za (vremenska statika vrstoa~ Vremenska statika vrstoa pri
dvostrano zavaren av ili jednostrano zavaren ~v pOinou bakarne odreenoj temperaturi je ono mirno optereenje. svedeno na prvotni
ploe, =0.9 za dvostruko :zavaren ~v~ !aren s posebnim prijemnim presjek probne palice. koje e nakon proteka odreenog probnog
uvjetima. vremena. npr. 100000 sati izazvati lom probne palice,
e, dodatak zbog dopmtenih mtlika u debljini stijenke cijevi. tabiica 152., "S faktor sigurnosti. lS za cijevi s atestom. Bira se vea vrijednost
c2 dodatak za koroziju i troenje iz.nosi maksimalno 1 mm i na~ - dobivena uvdtavanjem K- u0 , 21., e odnosno K= aw 1ooooo1.-c-
je saddan u zaokruenju proraunate debljine stijenke cijevi. O.talo vidi legendu u.zjedna<Ubu (S41!).
490 14. Cijevni vodovi i zaporni orgtmi 14.1. Cijevni vodovi 491

"r
2v-(s-c1) 14.1.6. Cijevni spojevi
1,1
N ajvei ispitni tlak p' (553) Cijevni spojevi imaju slijedee zadatke:
d.+(s-c1)
l. da omogue spajanje pojedinih cijevi meusobno, da bi se dobio cjevovod,
aT N/mm 2 granica teenja na 20 "C.
v faktor s1abJjenja zavara (vidi legendu uz (548)]. 2. da omogue spajanje cijevi s aparatima,
s u mm debljina stijenke cijevi,
c1 dodatak zbog doputenih razlika u debljini stijenke (vidi tablicu 152:)..
3. da omogue prikljuak cijevi na armaturu,
dv u mm vanjski promjer cijevi. 4. da omogue promjenu promjera cjevovoda i smjera cjevovoda,
5. da omogue da se sa strane na cjevovod prikljui armatura ili drugi
cjevovod,
14.1.5. Fazonski cijevni dijelovi 6. da omogue zatvaranje cjevovoda.
Ravne cijevi pruaju u odnosu na zakrivljene, ravaste, te cijevi kod Razlikujemo nerastavljiva i rastavljivo spajanje. Nerastavljiva spajanje
kojih se mijenja presjek i fazonske cijevi, slijedee prednosti: vri se zavarivanjem, lemljenjem i lijepljenjem.
L male gubitke strujanja i topline, SpaJanje z:avarmmjem je nerastavljiva spajanje, a dolazi u obzir za najvie
2. mali utroak rada i materijala pri izradi, tlakove i temperature. Primjenjuje se na sve zavarive materijale. Zavarivanje
3. veu pogonsku sigurnost, je trajno nepropusno spajanje, a kod pravilnog konstruktivnog oblikovanja
i izvedbe jedaake je vrstoe kao i sama cijev. Osim za agresivne medije,
4. laku montau,
koji zahtijevaju posebnu Zl!titu, mogu se zavareni spojevi na sve primijeniti.
5. nie trokove nabavke ugradnje, odravanja. Za :zavarivanje se, pored elektroluuog i autogenog runog zavarivanja, upo-
U svakom cijevnom vodu javlja se esto potreba da se: trebljava i strojno elektrootporno zavarivanje. Kod cijevi koje onemoguuju
posebno zavarivanje korijena iznutra, potrebno je zbog osiguranja dobrog
L promijeni smjer toka medija, provara korijena upotrijebiti uloke prema slici 510, koji ujedtio olakavaju
2. tok jednog cjevovoda razdvoj~ odnosno da se dva toka spoje, i centriranje cijevi Krajevi cijevi koje se spaja treba
3. promijeni presjek cjevovoda,
4. zatvori tok cijelog cijevnog voda ili nekih njegovih dijelova.
~..
'. da imaju i debljine stijenke.

Za svaku od navedenih potreba postoje posebni dijelovi koji omoguuju

rj~nje navedenih zadataka.
l. j_b___L Slil:o SlO. Tupo zavareni lav I zavaret~ih cijevi s ulonim prstenom 2

Na slici 509 prikazani su neki ee upotrebljavani fazonski komadi.

~**'-'~git
o/ b! cl d! eJ

,w
fJ

~
Slika 511. Spajanje cijc;vi lljepljeniem

Zavarivanje cijevi posebno je pogodno kod Veib promjera, jer se ostvaruje

uteda materijala i rada. . .
hJ i) j) lt) lJ m) nJ o} Priprema ava ovisi o debljini stijenke cijevi. Do s;:i;4 mni debljine stijenke
Slika 509. Pregled ~ upotrebljavanih lazonskih komada nije potrebna posebna priprei;Da ava (I av~ .
a) spojnica s prirubnicama; b) redukcija s prirubnicama; e} k:otlovski nastavak, Kod s=4,5 do 11,5 mm debljine stijenke upotrebljava se V-av odgovara-
srednji; d) kot1ovski nastavak, post rani; e) nastavak .za kuglu;)) luk s ptirubni<:ama f;
i;
g) luk s prirubnicama h) dvostruki luk; i) dvostruki luk: za paralelno meusobno
jue pripremljen, prema primijenjenom nainu zavarivanja: elektro-
pomaknute osi cijevi;j) kutnik; k} T-ogranak s prirubnicarna; l} ogranak s prirubni~ otporoo autogeno, elektrootporno pod zatitnim plinom.
cama; m} kri s prirubnicama; n) hlae; o) hlae s odvojkom Kod s""' 12 do 28 debljina stijenke upotrebljava se U-av, pripremljen odgo-
492 14. Cijevni vodovi i zaporni orga11i J4.J. Cijevni vodoti 493

varajue prema primijenjenom nainu zavarivanja: elektrootporno, brtve). Slino je i kod spoja prikazanog na slici 513, gdje brtvi rezni prsten,
elektrootporno pod zatitnim plinom. odnosno prsten u obliku klina.
Spajanje cijevi lemljenjem prikazano je na slici 47, a spajanje cijevi lijep- Spajanje kolacima nerastavljivo je spajanje. Rastavljanje je mogue
ljenjem prikazano je na slici 511. ako se cijevi uzduno pomaknu. Najjednostavniji oblik spajanja kolacima
Spajanje navojem upotrebljava se kod standardnih cijevi s navojem. odgovara brtvenici s nabojem od kudjelje ili drvene vune. Preko toga nabija
Spaja se pomou kolaka i fitinga (od !emper-lijeva ili elika). Nain spajanja se olovni prsten (sl. 515). Slino djeluje kolak s navojem (sl. 516) i gumenom
smatra se nerastavljivim, jer je rastavljanje mogue jedino rastavljanjem cijelog brtvom. Obje ove izvedbe omoguuju meusobno kutno pomicanje cijevi do
3, a isto tako i manje uzduna pomi-
cjevovoda, do kraja. Kao navoj upotrebljava se konini cijevni Witworthov
navoj JUS M.B0.056 (R 1/8" do R 6'1, a za kolake i fitinge cilindrini unutarnji canje. Uzdune sile ne mogu se pre-
nositi.
navoj JUS M.B0.051. Za cijevi upotrebljava se, vanjski, lagano stoast navoj
(stoac l: 16), tako da se ulaganjem kudjelje postiu potpuno nepropusni
spojevi.. Upotrebljavaju se kod instalacija plina i vode, koje se montiraju
s jednog kraja i vie ne rastavljaju. ) l
Rastavljivi spojevi navojem upotrebljavaju se kod manjih nazivnih pro-
mjera do 32 mm i tlaka do 1600 Nfcm 2 Prednost spajanja navojem u Slika 516. Kolak s navojem: J gumena
odnosu na spajanje prirubnicom jest u mogunosti laganog i brzog spajanja Slika 515. Kolak za plosnata brtva; 2 prsten s navojem
brtvenje nabijanjem: J naboj;
i rastavljanja i malom radijalnom prostoru koji takav spoj zauzima. Razlikujemo 2 zaliveno i nabijeno olovom
J

_[ w4
spajanje navojem dvaju krajeva cijevi (sl. 512), spajanje cijevi s prikljukom
na kuite, (sl. 513) i spajanje navojem cijevi izravno na kuite, (sl. 514). ~~
Spajanje sa cijevi vri se u prvom sluaju lem-
ljenjem (sl. 512), zavarivanjem, (sl. 514) ili poseb- __L~---'-
nim reznim prstenom ili prstenom u obliku klina Slika 518. Kolaak za zavarivanje
(sl. 513). Slika 517. Kolak za zavarivanje u obliku kugle

Slika 512 Spajanje dvaju krajeva cijevi navojem i lemljenjem,
a brtvenjem pomou stoaste i kuglaste povrine
J i 2 su krajevi cijevi; J nazuvica s kuglastom brt\lenom
povrinom 8; 4 nazuvica sa stoastom brtvenom povrinom 9;
5 matica; 6 i 7 lemljeni spoj
l .
Slika 513. Spajanje cijevi sa
cijevnim prikljufkom za spoj
/
a) spajanje pomou remog pes-
tena; b) spajanje pomou prstena u obliku klina
(J kraj cijevi, 2 cijevni prikljuak, J rezni prsten, 4 prsten
u obliku klina, .5 matica)
Slika 514. Spajanje navojem izravno na kuite
J kraj cijevi; 2 zavareni nastavak cijevi; 3 plosnata
brtva; 4 kuite; 5 matica
Kod spoja prema slici 514 brtvenje se ostvaruje uloenom brtvom, a kod
spoja prema slici 512 pomou stoaste i kuglaste nalene povrine (bez posebne
Kod elinih cijevi s kolacima upotrebljavaju ~e kolaci za
zavarivanje
(slike 517 i 518). Kod ovog posljednjeg kolaka, koji ima oblik kugle, vanjski
dio cijevi prilagouje se nakon spajanja zarubljivanjem unutarnjem kuglastom
dijelu cijevi. U ovom sluaju moe spoj preuzeti uzdune sile, a da zavar pri
tome nije optereen. Zadatak zavara jedino je da brt vi.
Spajanje priruboicama - pomou vijaka i matica siguran je nain spajanja
za najvie tlakove i najvee nazivne pronijere cijevi. Demontaa je mogua
uvijek, ak i ako su vijci eventualno zarali. U tom sluaju vijci se jednostavno
odreu. Prirubnice s vijcima mogu se upotrijebiti za metale, legure metala,
siatdo, porculan, umjetne materijale, te za specijalne materijale.
... Na slici 519 prikazane su razne vrste prirubnica. Na slici 519a prikazana
je tZv. vrsta prirubnica nalivena na cijev od sivog lijeva ili elinog lijeva.
Na slici 519.b prik~na je prirubnica za cijevi s navojein. Ovaj nain
spajanja omoguuje razdvajanje prirubnice i cijevi (npr, pri voenju cijevi
kroz stijenku rezervoara). Budui da na voj ne brt vi, moraju cijevi biti brtvene
ili na eonoj strani, ili se navoj zavrava uskim avom koji se zavari. Rastavljivost
je u tom sluaju izgubljena.
Prirubnice za. :avarivanje na slici 519c najbolje provode sile vijaka u
cijev.
494 14. CijerJni vodoDi i zaporni organi /4./. Cijevni wdovi 495

Slobodne prirubnice, na slici 519d, djeluju preko jednog ojaanja koje Uzima se da unutarnji tlak djeluje do srednjeg promjera brtve d 8 (u
se dobiva sabijanjem, zarubljivanjem, ili mivarivanjem kraja cijevi. stvarnosti tlak opada preko cijele irine brtve).
Sila brtvenja F8 utvrena pomou eksperimentalno dobivenih znaajki i to
kao sila brtrenja potrebna za deformaciju brtve F80 , naziva se sila predzate:;.anja,
odnosno sila brwenja u pogonskom stanju FDP
Sila predzatezanja je sila koja je potrebna da bi se ostvarila odgovara-
jua deformacija brtve, kako bi kasnije u pogonskom stanju bilo omogueno
brtvenje cjevovoda.
Sila predzatezanja (556)
d}
F Br> u N sila predzatezanja,
Slika 519. Oblici prirubnica
d 8 u mm srednji promjer brtve,
a) nalivene prirubnice za cijevi od sivog i elinog lijeva (prirubnice lijevane
k 0 u mm karakteristika brtve (.irina djelovanja brtve kod sile predzatezanja),
zajedno s cijevima, koljenima, ravama i cijevnim zatvaraima od sivog lijeva
K 8 u N{mm 2 defonnacioni otpor materijala brtve.
JUS M.B6.050 ... 055); b) prirubnice s navojem (DIN 2565 ... 2569); e) prirubnice
za zavarivanje (JUS M.B6.160 ... 171}; d) slobodna prirubnica za zavarivanje
(DIN 2667 ... 2669) Karakteristika brtve k 0 moe se uzeti i kao irina djelovanja brtve s
kojom se ulazi u proraun i na kojoj irini zamiljamo da se sila predzate-
Prirubnica mora piti tako dimenzionirana da moe preuzeti vanjske i zanja ravnomjerno rasporeuje.
unutarnje sile, da kod ugradnje, ispitivanja i u pogonu ne bi dolo do oteenja. Na osnovi iskustva dobivene vrijednosti k 0 i K 0 obuhvaene su u tablicama
U praksi se proraun ograniava u pravilu na kontrolu da li prirubnica 153 i 154.
standardnih dimenzija odgovara predvienom optereenju.
Pri proraunu vrstoe prirubnikog spoja (DIN 2505) moraju se pri- Sila brtvenja u pogonsknm stanju FBP izraunava se iz jednadbe:
rubnica, vijci i brtva, promatrati uvijek u meusobnoj zavisnosti. Proraun (557)
treba da bude izvren za ugradnju i za pogonske uvjete.
Sile i momenti. Na slici 520 prikazane su pojednostavnjeno sile koje FBP u N sila brtvenja u pogonskom stanju.
djeluju na obodu prirubnice kao pojedinane sile. p u Njmm 2 pogonski tlak u cijevi,
d8 u mm srednji promjer brtve,
Sila unutarnjeg tlaka. Djelovanjem unutarnjeg tlaka p javlja se sila na k 1 u mm irina djelovanja (vidi tablicu 153)
prstenu stijenke cijevi F . s. faktor sigurnosti u odnosu na nepropusnost, = 1,5 kod mekih brtve-
F, . Sila na prstenu st_ijenke cijevi
nica, = 1,3 kod metalnih brtvi

d dl." Sila brtvenja u pogonskom stanju dobivena radi smanjenja sile brtvenja
F.=p-- (554)
4 nakon ugradnje:
umanjena sila brtvenja u pogonsknm stanju
Sila na prstenastu povrinu prirubnice

F.=p (d~"
1
d n) (555) (558)
-4---4-
~

FR u N sila koja djeluje na prstenu stijenke F'BPu N smanjena sila brtvenja. u pogonskom stanju,
cijevi, FBD u N sila brtvenja pri ugradnji,
. .
FP u N

p u Nfmm 2
sila koja djeluje na prstenastu povri-
nu prirubnice,
unutarnji Ilak u cijevi,
FR u N
F" u N
B,
sila koja djeluje na prstenu stijenke cijevi,
sila koja djeluje na prstenastu povrinu prirubnice,
. faktor koji uzima u obzir opadanje sile vijaka djelovanjem unutarnjeg
tlaka, = 1,2 do nazivnOg promjera 500 mm, = 1,4 za nazivne pro-

if
d8 u mm srednji promjer brtve,

~t d u mm unutarnji promjer cijevi. mjere preko 500 mm,

ds o, B, faktor koji uzima u obzir puzanje mekih brtvi u trajnom pogonu
Slika 520. Pojedinatne sile na prirubnici danje u tablici 155. Za metalne brtve B2 =l.
496 14. Cijevni vodovi i zaporni organi. 497

Ispostavi Ii se u proraunu da je: mora se po,e.:ati sila predzatezanja <Sila brtvenja kod ugradnje) toliko, da se
u svakom $luaju osrvari
F0 p<Fo (559)
sila brtvenja u pogonskom stanju:
Tublim ISJ. Karakteristine vrijednosti brtvcnja (odgovarnju Sildanjint s.unanjima i stalno ~ dopunjuju) F~o~B, (F.+F.+B2 Fa) (560)
Y!.:l tl!gendu uz j~Jnadbe (~5-SI.
: l i PogM

l l Slrina <ijclt.wanju Sila f!l""' mora kod ugradnje izvriti deformaciju brtve, a u pogonu
,,:;;,~:.'l :
Vnt brtve Sirina djekwanja
O:tuak.a Mattrijal j
~
Obll'k bve 4 0 11 mm
'l 'l l) ' 1) mora sila 'ijaka drati u ravnotei siiu na prstenu stijenke cijevi, silu koja
' djeluje na pmenastu povriinu prirubnice F" i silu brtvenja.
i
i """"' ~
l:'""venje 20b0 - j !,Oflu - Stanje nukon ugrad11je. Ukupna sila vijaka Fvo je ona koja je vea od
"
; !'Ul!<:~pljrna .

-
'
l .., .. slijedeih sila:

~
~~z:odo
.
p

i"'""' '' l ." .. sila t ijaka nakon ugraJn.it:

"" i T<floo
i'' l''"'
1

.
",
Fy0 = F 60 ili F;;" (odnosno F'80) (561)
i l,""''"'"' " 2Sb" F., 0 u N sila vijaka nakon ~adnje.
~ Neicgi'rani
".. ,. .. i ...... !Jb"
,g. Spiralne
4llilllllE:J
brtw !ltllk, - -
"~
~.-
~.
.~j :::J
"""""
Valovi:
brt~
;ktoomi

IAI
jeu, Ms
l
l
-
...... "''
lSb,o
i O,Uo
M ho
U,t>bo
0,11ft.
"
K~ u N/mm 1
-
:s-
e
.~
l ~mki &lik !O bo 4Sbp
,.,,
: 0,6bo l ,l) !.>o M~...Ojal ~ Nri'MlJ IOOC . 200~c JOO'C l ""'"" SOO'C

Brtws: Al lO bp l,Obp. l,4bp aluminij. meki 100

"' 20 l (S) - -
"'
1
~.
mer.atnmn
oblog.om
Mer.alne pJ()o
CU, Ms
meki &:lik
' "" ,.,,
""'
401>" ~
l
!,Ob;,
I.Obp
l$ bo
~ . bra.k.at, ~'neki
,.,
'"' !
IJO
,.,
100
"' -
snatcbrtve
DIN 2994
- 0,8~ I,Oht> - - l b0 +S bo+ S
llll':kann fdje;tu
'"' ~](o

~~~
210 170
"
Bnw: u l
"""
qinni ~ik IX'r~l~
.JOO

.~~~
331)

420
260

390
'"'
330
120

210
<> l (lbliku
! - u 1,0 - -
l ' ' "'
--- ' ,,.
.... -3
romba

"""'"' !'l
0\t'lliM
brt~ '' 2,0 - - l
'
:

.al.IS\t:flit.ski ~lli.:
"" "" -
l - 390

i
~ ! ---
IS: i - ~ '-' - - 6

.. .
~ ...
~~=~
~!Crijal

;; - 2,0 - -
! 6
fT~Ij
2l!C

t!
200'C

1.6
JOO"C
".
"""""
2J
SOO'C

",
'l
-::r
E!lli-
-
DlN 2696

lprofll
Na.T~Jbljeni
:
l
- '

l
1.6 2,0

'
- -
i
i'
l
'J!imlor:~~

Yl>lovite aluuiinipb bnw

--

'
f-
l.\\

v:
t:
:'
:
:

T
1.0 1,25

2,$
1,35
'"'
~
Ol~li.
!'
21!
u
1 oblti:u edija
i DIN 2691
' l OAJ-;_i; o.s.._/; - - i"' 9+6,2;:
~ b:lik
-- '
l:: ' 2,0

'l ~~klli
'lpllttQVi j p;l~

mediji
Mrmbmn~ka
brtva
DlN 269S
1

'
- l
!
o i o -
'
- i o
l
o
brtve $ met.sln(l:::: oJbiC$(1m:
od a!=iJn

od bU,., ' rnc:;my,a

od rne'i_,;of ~~;~3

--
!

'
1..

L:
L.
2.3
2.0
1,1
------] l
498 14. Cijevni vodovi i zaporni organi f:U. Cijevni oodovi 499

Pogonsko stanje. Ukupna

sila vijaka u pogonskom stanju F vP= F + F + F (562)
Fvr> u N sila vijaka u pogonskom stanju. b)

Za F n treba uvrstiti veu vrijednost od F nP i F'nP

Vanjski moment koji djeluje na prirubnicu, sveden na diobeni promJer
razmjetaja vijaka iznosi:
moment u stanju nakon ugradnje M r.=Fvoan (563)
M m u Nmm moment savijanja koji djeluje na prlrubnicu u stanju nakon ugradnje.
Fvo u N sila vijaka nakon ugradnje.
a 11 u mm krak savijanja u odnosu na silu brtvenja

moment u pogonskom stanju M " (564)

M r u Nmm moment savijanja koji djeluje na prirubnicu u pogonskom stanju
1
sveden na diobeni promjer razmje!taja vijaka,
sila na prstenu stijenke cijevi,
krak savijanja u odnosu na prsten slijenke cijevi.
sila koja djeluje na prstenas1u f.lO\'liinu prirubnicc.
krak savijanja u odnosu na povrinu prirubnice,
sila brtvenja..
krak savijanja u odnosu na silu brt venja,

Za F 8 treba uvrstiti veu vrijednost od F DP i F'a

Optereenje prirubnice. Vanjsld momenti optereuju prirubnicu na savi-
janje.
cl dl
Naprezanje na savijanje u, treba kontrolirati :za opasni presjek u stanju
Slika 52L Prirubnice razliitih oblika prikazane zbog prorauna momenata otpora
ugradnje i u pogonskom stanju
naprezanje na savijanje (565) Ako je opasni presjek na prijelazu od tanjurastog dijela prirubnice na
t1r u NjmmZ naprezanje na savijanje,
stoasti (sl. 52 J a):
Wu mm 3
K U N/mm 2
moment otpora prirubnice - vidi (:567). (568} i (569).
faktor vrstoe materijala vidi rab1icu 6 na str. 24 i donje mamem otpora W=~[(d,-d-2d,;)h 2 +(d+s,)(s~- ~)] (567)
podatke:
do t20'C 200'C 25ll'C Vidi legendu uz jednadbu (566} i slika 521 a.
0361 210 160 15!J
1430 i 1431 280 200 210 190 Ako je posebno tanak tmyur prirubnice; pri emu opasni presjek B- B
s faktnr sigurnosti (vidi tabti(.:tt J57}. lei u tanjuru prirubnice (slika 521 b):
koeficijent slabljenja. =O.S za <!etik. "..0,7 za neeljezne metale,
v
z korekcioni faktor (vidi tablicu 156),
moment otpora "' 2 ( b -d -+-
W=-h
2 1 Vj 2
d,) (568)
M omen ti otpora presjeka prirubnica razliitih oblika prika.?llili su na sli-
ci 521. Openito za proizvoljni presjek prirubnice A-A, slika 521 a je: Vidl legendu uz jednadbu (566) i sliku 521 b.

moment otpora W=2{2A 1 e1 + 1 /8 (d+sA)(si-~)] (566)

mDmem sor{ianja

.\f { u Kmm moment savijanja,

(569)

W u mm-> moment otpora F \' u r-. sila vijaka,

Osla le oznake vidi na slici 521 a. a 1 u mm krak savijanja.

".
 14. Cijeooi vodooi i zaporni organi
142. lzraunatrcmje deforou:dla pri zagrijavanju 501
500
T11b!krt 1$15. Kord:dooi faktor ::.
Kod slobodne pril'llbnice (slika 521 e):

.==j
MJ!t"rijal

m:m:rijal s izrazitom Jf1H'Iiom ~~np jelik. austcnili)

moment otpora W=-(d
4 v -d,-2d".,)h 2
" (570)
materijali kod kojih granica fetconja nije izrazim (bakar, aluminij) l~
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 52lc:

moment savijanja (571)

materijali niske dcformabifnoo.i (sivi lijev) 1,5
l
Vidi legendu uz jednadbu (566) i sliku 521 e.

Kod zavarene prirubnice (slika 521 d): Pcgon.sko stanje

l. bez at~ m
i Ugradnja i kontrola
l
bt:z lltC$1Ji
i
Mawijal $ att::Stom :a $ llles10J'I'I
" ,3 )' o preuzimanju o pr<uzi.manju
0 -2d.;)h +- (d+s0 s0
materijal materijal
moment otpora W=-(d,-d-2s (572)
4 4
~ Ndegirani i icgirani telik
! ~ u (!<ltlMUlfotV'c
na granicu tttnja ili sigurnost u odnosu na granicu tc&!'lja kod
Vidi legendu uz jednadbu (566) 1 sliku 52ld. otpada kod vrlo
tanke stijenke
Cclieni lliev
13 l~
~
l 1.1
21)"(:

1,3
Korekcicmi faktor z. Jednadbe za proraun dobivene su pokusima sa w l - l.l -
materijalima s izrazitom granicom teenja. Aleo karakteristika "-s
nema izra-
BoQr i bakllfile kaum
Situtrtost u oi!Olll na: prtklnu vlanu tvrntotu .r~

zitu granicu teenja, onda faktor z obuhvaa taj utjecaj (tablica 156). Aluminij i aluminljtlw lqun:: lS
1,0
4,0

''
~o
''
4,5
~
Sivi lijev. ndaun
Sivi lijev, fJmn ". l 6,0
'' ''

l Voda
l ..... l Zn>k
l Plinovi l KU<Ii~ l L - T~utint Vakuum

l zeleno
l ~' l plo.vo
l "'" l namnasto l ljubieasto "".,, """

14.2. Izravnanje deformacija pri zagrijavanju cijevnih vodova

Cijevni vodovi izloeni su zbog promjene temperature medija ili okoline
uzdunim deformacijama. Ove uzdune deformacije mogu se omoguiti odgo-
varajuim elastinim oblikovanjem voenja cijevi. Alco kompenzacija uzdunih
deformacija zbog zagrijavanja nije omoguena samim sustavom cjevovoda,
Slika 523. Slobodna prirubnica potrebna je ugradnja posebnih elemenata koji omoguuju deformacije.
Slika 522. Prirubnica za s obrubljenim cije-vnim krajem,
zavarivanje prevuena niklom platirana bakrom Cijevni lukovi u obliku U lukova i lira izvode se ili kao glatke, ili nabrane, ili
kao valovite dilatadone cijevi i najjednostavniji su nain omoguavanja toplin-
skih dilatacija. Na slici 524 prikazana je glatka, nabrana i valovita lira i
Proraunska temperatura prirubnice moe se uvrtavati kako slijedi: nabranitJlulc
vrsta prirubnica i ogrljak prirubnice l po= 0,96 t" Kompenzatori od volari til! cijevi. Za niskotlane vodove i za male promjene
proraunska temperatura. duljina, upotrebljavaju se leasti kompenzatori (sl. 525) ili jo meki kompen-
temperatura u unutranjosti posude, onQSDO cijevi zatori od valovitih cijevi (sl. 526). Svaki val cijevi omoguuje duljinske razlike
od 15 mm. Unutarnja cijev za voenje smanjuje otpor protoka. Za vee
Na slici 522 prikazana je vrsta prirubnica za zavarivanje prevuena kutne promjene upotrebljavaju se zglobni kompenzatori od valovitih cijevi
niklom, a na slici 523 slobodna prirubnica s obrubljenim cijevnim krajem, (sl. 527). Gumeni kompenzatori (sl. 528), preuzimaju ujedno vibracije i smanjuju
platirana bakrom.
502 14. Cijermi oodoui i zaporni organi 14.3. Cijevne podupore 503

buku. Na slici 529 prikazana je deformaciona brtvenica za nazivni tlak od

IOON/cm 2 do 400N/cm'.

Slika 530. Uporite, izvedba pomou vijaka Slika 531. Uporite, z.avarena izvedba
q} dl
Slika 524. Cijevni luk
o}u obliku glatke lire; b) u obliku nabrane lire; e) u obliku valovite lire:d) u nabranom
U-obliku

Slika 526. Kompeozator od valovitih

Slika 525. Leasti kompenzator
cijevi s unutarnjom cijevi za voenje
t-=---=-=
ir - -'-_,
,,,,
n

Slika 527. Zglobni kompenzator
od valovitih cijevi
--"'----
Slika 533. Klizni leaj
Slika 529. Deformaciona
brtveni<::a kao kompen
Slika 528. Gumeni kompenzatori zacioni dio

14.3. Cijevne podupore

Cijevni vodovi polau se najee u snopovima i uYIMuju na tranice
ili nosae poloene okomito na osi cijevi. Pri tome treba omoguiti da pri
zagrijavanju cijevi mogu dilatirati.
Cijevni vodovi veih promjera uleihgu se pomou valjaka. na nosae
ili na drae, koji imaju mogunost opruenja.
Sli~a 534. Valjni leaj
Razlikujemo uporita i leaje. Uporita su potpore koje onemoguuju
pomicanje cijevnog sustava. leaji su potpore koje osim preuzimanja vanjskih uporite u vijanoj, a slika 531 u zavarenoj izvedbi Slika 532 prikazuje po-
sila, omoguuju relativno gibanje cijevnog voda. Na slici 530 pokazano je mino uporite, slika 533 klizni leaj, a slika 534 valjni leaj.
504 U. Ciieuni vodovi i zaportd organt /4.4. Zopqrni, sigurnosni i regulaciotti organi 505

14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi (Armatura)
14.4.1. Zadaci, vrste, zahtjevi
Cijevna armatura slui ili za potpuno ili za djelomino zatvaranje cijevnih
vodom, da bi se postigli odreeni sigurnosni i regulacioni zahtjevi. Armatura
esto preuzima istodobno vie navedenih funkcija. Zadatak zapornih organa je
potpuno i djelomino zatvaranje toka medija u cjevovodu. Posluivanje zapor-
nib organa moe biti runo, mehaniko ili automatsko. Ako je mehanizam za
otvaranje reguliran automatski od odgovarajuih veliina tlaka, temjl"rature,
brzine toka, govorimo o regulacionim organima ili sigurnosnim organuna.
Osnovna karakteristika razliitih vrsta zapomih organa je smjer gibanja
samog organa za zapiranje. Prema tome razlikujemo etiri vrste zapornih
organa, slika 535:
to zahtijeva veliku ugradhenu visinu. Obrada brtvenih povrina je neto
tea, a klizno gibanje zapornog organa izaziva troenje i trenje. Odgovarajuom
konstruktivnom izvedbom i izborom materijala moe se taj nedostatak umanjiti.
Upotreba zasuna protee se na najvee nazivne promjere, a srednje tlakove.
Pipci su jednostavni i jeftini zaporni organi. Medij prolazi pipcem ne
mijenjajui tok. Posluivanje pipca je jednostavno, a mogu se i lagano popraviti
u sluaju kvara. Brtvenje nije, meutim, najpovoljnije. Udari su pri otvaranju
i zatvaranju neizbjeni. Upotrebljavaju se za male nazivne promjere i srednje
tlakove.
Pri izboru zapornih organa moraju biti ispunjeni slijedei zahtjevi:
bezuvjetna pogonska sigurnost, jednostavno odravanje i
o jednostavno i sigurno posluivanje, stavljanje u pogon,
sigurno brtvenje i u trajnom pogonu, mali gubici tlakova.

Q-<-T--0 14.4.2. Ventili

' izmeu

~'~~
Osnovne razlike pojedinih vrsta vemila proizlaze:
iz smjera gibanja medija:
pro/azni ventil! kutni ventil, ventil za pro
mjenu smjera gibanja medija;
iz naina izvedbe sjedita ventila:
a} bl cl dl tmijurasto sjedite, sjedite u obliku klipa,
s'!ika 535. Principne skice osnovnih vesta zapornih organa: a) ventil~ b) zasun; e) zaklopka; u obliku membrane;
) pipac. iz poloaja sjedita ventila:
ravno sjedite, koso sjedite;
l. Ako se zaporni organ kree u smjeru toka ili suprotno toku, govorimo o
iz izvedbe vretena:
remiJima,
vreteno s navojem u unutranjosti ventila,
2. ako se zaporni organ kree okomito na smjer toka, govorimo o zasunima, vreteno s navojem izvan ventila;
3. Ako. je zaporni organ okretljiv oko osi koja je okomita na smjer toka, iz materijala:
a sam tok je gotovo paralelan s povrinom tijela koje zatvara tok, go,orimo sivi lijev, elini lijev, crveni lijev, elik,
o :aklopkama, keramika, laki metal~ plastika;
4. ako je zaporni organ oblikovan kao valjak ili stoac, a pokree se okretanjem
.iz tehnologije izrade ventila: Slika .536. Prolaz.ni ventil
oko osi koja stoji okomito na smjer toka, govorimo o pipcima (slavinama) lijevani~ kovani, zavareni, preani ventili; J rutno kolo; 2 vreteno; 3 matica;
4 kraun;
5 brtvilo brtvenioe; 6 vijak
Da li emo upotrijebiti u konkretnom sluaju ventil, zasun ili slavinu, iz medija: . poklopca; 7 t.anjurasti zapornik:
proizlazi iz njihovih prednosti i nedostataka. za paru, vodu, plin, zrak, kiseline, mulj; 8 prsten u zaporniku; 9 prsten u ku-
Prednost ventila je u mogunosti brzog otvaranja i zatvaranja, lakoj iStu; JOkui!te
iz vrste pogona ventila:
izradi brtvenih povrina i mogunosti da se vri i regulacija. Nedostaci su u ru"ni, elektromotorni, elektromagnetski, hidrauliki, pneumatski pogon;
promjenama smjera toka medija prolazom kroz ventil i time poveanim
gubicima tlaka, te u mogunosti da se prljav!tina taloi u mnvim kutovima.
iz funkcije ventila:
isti zaporni, regulacioni, sigurnosni, hrzozatvarajui ventili;
Daljnji nedostatak su jai udari pri otvaranju i zatvaranju. Ventili se upotreb-
ljavaju do najvieg tlaka, ali za srednje nazivne promjere. iz vrste prikljuaka ventila:
Prednosti zasuna su mala ugradhena duljina, prolaz medija hez promjene priru/mica, navo}. prikljuak za zavarivanje (Ventili za ope svrbe.: podjela,
smjera toka, bez smanjenja presjeka. Nedostatak je potreba velikog hoda, definicije JUS M.C5.020).
506 14. Cijev11i vodorJi i :aporni organi 14.4. Zaporni, sigurnosni i regufacit:'ni organi 507

Pojedini dijelovi ventila prikazani su na prolaznom ventilu, slika 536. Prema smjeru strujanja medija moe kod zatvorenog ventila pritisak
Ovi dijelovi javljaju se u pojedinim konstrukcijama Yen tila u razliitim izvedbama. djelovati odozgo na tanjur, pomaui vretenu, ili odozdo, u kojem sluaju
Kuite ventila utjee prema izvedbi na veliinu gubitaka. Prolazni presjek je vreteno ne preuzima samo potrebnu silu brtvenja, nego jo i pritisak medija.
najee okrugao i odgovara promjeru dovodne cijevi. Pri promjeni presjeka
stvaraju se prijelazi koji djeluju kao sapnice i difuzori. Prolazni otvor zatvara se
ventilskim tanjurom. Tanjur i kuite dodiruju se preko dva prstena, od kojih
je. jedan ugraen u tanjur, a drugi u kuite. Prsteni mogu biti i navareni
(stelitiJ ili izravno oblikovani, kao sjedite na kuitu i tanjuru.
Potrebna sila brtvenja na sjeditu ventila ostvaruje se vretenom (do
200 'C mesing ili bronca, preko 200 oc nerajui elik). Okretanjem vretena
ostvaruje se otvaranje i zatvaranje ventila, pomicanjem vrst~ ili pomine na
vreteno ugraenog tanjura. Matica vretena (me-
sing ili crveni lijev), brtvenje i voenje vretena je u
poklopcu ventila, koji ujedno zatvara kuite.
Kuite ventila nastoji se danas oblikovati
tako da se gubici tlaka strujanjem svedu na naj-
manju moguu mjeru. Mrtvi kutovi izazivaju vrtlo-
enje. Na slici 537 prikazan je tok strujnica na
tzv. Rhei-ventilu, iz kojeg se vidi -da su izbjegnuti
mrtvi kutovi i vrtloenja. Slika 538 prikazuje kosi,
slika 539 kovani, a slika 540 kutni ventil. Na
slici 541 prikazan je ventil s mogunou pro-
mjene smjera strujanja, na slici 542 membranski,
a slici 543 klipni ventil. Slika 541. Ventil s mogunou promjene
smjera strujanja
Slika 537. Tok strujnica na tzv. Rhei-ventilu

Slika 538. Kosi ventil, vrlo povoljan u pogledu strujanja, Slika 542. Membranski ventil od sivog lijeva, Slika 543. Klipni ventil: J klip; 2 i 3
eliptini presjek prelazi na izlazu u kruni Slika 539. Kovani ventil gum iran bnveni prsteni; 4 poklopac; 5 otvor
 14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi 513

Materijal kuita pipaca i zapornih tijela su lijevano eljezo, mesing, razliite
bronce laki metali, umjetni materijali, staklo 1 glma (za SpeciJalne svrhe).
Otvor~ zapornom tijelu trapezastaje presjeka, zaobljenih krajeva.
J pritvorenog zapornog tijela relativno niski (vidi tablicu 159). Na slici 557
osim kod specijalnih konstrukcija, uzimali u obzir i odreene gubitke medija
prodiranjem kroz povrinu brtvenja.
Prigu!ine zaklopke odlikuju se potrebom malog prostora, malim silama
za posluivanje, kratkim vremenima nunim za poetak djelovanja, moguno
u upotrebe za velike nazivne promjere, srednje i visoke pogonske tlakove,
te mogunou promjene smjera toka. U normalnoj izvedbi i kod veih
na7jvnih promjera nisu nepropusno. Gubici su kod otvorenog i samo malo
prikazana je prigu!iua zaklopka s leastim zaparnim tijelom. Brtvi se brtvenim
prstenima od gume ili metala.

Slika 555. Pipac s brtvenicom i

prirubnicama
l ku~ite; 2 stoac pipca; 3 onica
brtvenice; 4 stremen vretena; 5 pro~
stor brtvenice; 6 vrteno~ 7 vijak Slika 556. Trokraki pipac

Pipci nalaze primjenu u niskotlanom l'od_ruju i za_ male n_azivne p_romjere

i to tamo gdje se zahtijeva brzo zatvaranje 1 ot~aranJe 1 gdJe lime =B;ll'
udari nemaju znaenja. Odlikuju se jednostavnom 1zradom, mahm ugradbemm
mjerama, malim gubicima tlaka dobrim mogunostima za promjenu smjera
i mogunostima za ubruavanje sjedita. ~edostaci su u ~e!ikom troenJ~
brtvenih povrina izazvanim stalnim trenJem 1 promJenom vehme s1le posluz!-
vanja pipca.
Slika 557. Priguna zaklopka s leastim zapornim tijelom: a) izgled; b) d~talj brtvenja
Kao speijalan oblik zaporne zaklopke moe se uzeti povratna zaklopka
(sl. 558). Sastoji se od kuita i zapomog tijela okretnog oko osi smjetene
iznad zapornog tijela. Medij koji struji podie automatski zaporno tijelo.

14.4.5. Zaklopke Kodicijcnti gubitaka tlaka

Zaklopke se upotrebljavaju kao zaporni, regulacioni i sigurnosni organi Zaporni organ nazivni odilO$ hoda prwla N~>lavljeni kill

(povratne zaklopke). Kao priguni organi za zapiranje i regulaciju ugrauju pro mjeri
mm.
promjeru
ltfd=O,'l do 1.0 lO" do 60~

se zaklopke izravno u cijevne vodove. Kuite, najee bez proirenja, produ- sjedike~
enje je cijevovoda. Zapoma tijelo moe biti ploasta! leasto il! sandu<:as~o,
Normalni vmll1 (ravno 4,4 do 1,6

okruglO ili etvrtasto, a okretno je oko OSI okomite na SmJer strUJanja. Narmalnl lwtai ~til (rnvtio f\iedilte) 3.2 do 5.,),
l
Zapornim tijelima se koji put, zbog smanjenja gubitaka, daje hidrodinamian Kli \'mltll :1.1 do ~4 l
oblik. Osovina oko koje se zapomo tijelo okree moe biti smjetena na Klin.uli <Walni ZU'I.Itl
-
1,8 do 0,07 l
sredini zapornog tijela ili sa strane. U zatvorenom poloaju stoji zaporno Ploasti :taSill'i i J.S do O
tijelo, za razliku od otvorenog poloaja, u gotovo okomitom poloaju. u
odnosu na smjer strujanja. Pogon zapornog tijela vri se bilo ruko~ bll~
motorom preko odgovarajuih prijenosnih elemenata (zupan1 segment 1 malt
""'"''"""'
Prig.t&la ul:lopka s leanim profitom
5,8 do 0,15

l oo 8,4
zupanik, segment punog kola i p_u). Brtvenje za~ornog tijela P_rema kuitu f-----------
PrigWna zakklpka s plosnatim profihxn 0.8 dn 11.8
moe se obaviti posebno ugraemm prstemma, 1h bez nJih. Pn tome treba,
514 14. Cijevni vodovi i zaporni organi 14.4. ZapQrni, sigurnosni i regulacioni organi 515

Kada brzina strujanja medija opadne smanjuje se otvor, a kad medij ne Mogunost proirenja
struji ili se smjer strujanja pro-
mijeni otvor se potpuno zatvara. Pri projektiranju pogona mora se u svakom sluaju voditi rauna o
Brtvenje kuita je mesingom ili mogunostima proirenja cjevovoda, da ne bi cjevovodi predstavljali smetnje
kod agresivnog medija nerdajuim moguem proirenju.
materijalima. Brtvenje zapomog
tijela je metalom ili gumom.
Plansko odravanje

Predvidjeti mogunost lagane montae i demontae.

Osigurati mogunost popravaka da se ne zaustavlja pogon odgo-
varajuim prespajanjem.
Osigurati dobru pristupanost dijelovima koji znae opasnost.

Slika 558-. Povratna zaklopka

Crtei cijevnih vodova

14.4.6. Princlpi gradnje cijevnih sustava Za svaku instalaciju cijevnih vodova moraju postojati odgovarajui
crtei. Nain rada cjevovoda, njegove zapome, kontrolne i sigurnosne funkcije
Pogonska sigurnost moraju biti lako uoljive. Plan polaganja cjevovoda mora biti nacrtan u
Pregledn~ lako pristupani cijevni vodovi. mjerilu, ali lako da je raspored sustava cjevovoda prikazan u za to predvi-
enom prostoru. Za cijevne vodove koji bi mogli da kolidiraju s dijelovima
Mogunost brzog zatvaranja.
Pravilan izbor materijala. strojeva, aparata i zgrada, u ijoj blizini bi trebali da prolaze, treba i cjevovod
Dobre i lako izmjenljive brtve. i te dijelove nacrtati u mjerilu s glavnim konturama, da bi se tono utvrdio
Ako je potrebno: mogunost odzraivanja, odvodnjavanja, mirnu- stvarno raspoloiv prostor za posluivanje i montau. Ako je u jednom prostoru
predvieno vie cijevnih sustava, potiebno ih je u crteima oznaiti bojama,
ljivanja i pranjenja cjevovoda.
Koroziona zatita. a i same cjevovode prije putanja u pogon odgovarajue obojiti.
Jednoznano oznaavanje.
Zaporni, kontrolni i regulacioni organi treba da su sigurni i
djelotvorni (eventualno automatski signali u sluaju opasnosti
za cjevovod).
Voditi rauna o potrebnom nagibu (padu),
Predvidjeti mogunost dilatacije.
Pravilno podupiranje cjevovoda u uporitima i leajevima.
Uzimanje u obzir utjecaja okoline.

Ekonominost

Smanjenje gubitaka strujanja odravanjem jednakih presjeka qje-

vovoda.
Pravilan izbor biLina strujanja.
Izbjegavanje nepotrebnih lukova i primjena armature i fazonskih
dijelova, s dobrim karakteristikama strujanja.
Pravilan izbor materijala.
Dati prednost ravnim vodovima.
Teiti da vodovi budu kratki.
".

Odbojni ventili (sl. 544) otvaraju i zatvaraju se automatski u zavisnosti
od razlike tlaka ispred i iza sjedita ventila. Upotrebljavaju se za automatsko
zatvaranje vodova ako npr. doe zaustavljanjem pumpe do prestanka dobave
medija. Tlak u dijelu cjevovoda iza ventila nee pasti.
- gue
Slika 544, Odbojni ventil: J kuitte;
2 zapornik~ 3 odzrani provrl;
4 poklopac
Slika 545. Sigurnosni ventil s utegom
Sl!ka 547. Presjek otvora
prolaznog i prigunog ventila:
Slika 546. Sigurnosni ventil J kuite, 1 tanjur, 3 priguni ovratnik
s oprugom a} kod prolaznog:; b} kod prigunog ventila
Sigurnosni ventili su za vrijeme urednog odvijanja pogona zatvoren~ a
otvaraju se automatski ukoliko tlak u vodu prijee doputenu granicu.
Na tanjur ventila, a preko njega na njegovo sjedite, djeluje opruga ili uteg,
to je mogue nastavljati. Otvaranje ventila nastupit e kada tlak u vodu
savlada silu opruge ili utega. Na slici 545 prikazan je sigurnosni ventil s
utegom, a na slici 546 sigurnosni ventil s oprugom. Sigurnosni ventili se
primjenjuju radi zatite od opasnosti pretlaka u vodovima s parom, uljem
14.4. Zvporni, sigurncSfli i, regulacioni organi 509
itd. U uljnom sustavu motora s unutarnjim izgaranjem djeluje nastavljivi
sigurnosni ventil kao ventil za regulaciju tlaka.
Priguni vemili slue za mijenjanje toka medija. Oni djeluju istovremeno
kao zaporni, od kojih se razlikuju samo prigunim ovratnikom. Kod zapornog
ventila potrebno je samo nekoliko okretaja vretena da bi se otvorio cijeli
presjek za prolaz medija. Fino nastavljanje prolaza medija nije mogue. Presjek
otvora prolaznog i prigunog ventila sa prigunim ovratnikom prikazuje
slika 547. Priguni ovratnik omoguuje poveanje presjeka za prolaz medija
zavisno od hoda vretena.
Brzozarvarajuiventili imaju zadatak da kod turbinskih postrojenja omo-
automatsko zatvaranje dovoda pare kada nastupi opasnost, npr. kod
prestanka podmazivanja leaja ili previsoke brzine vrtnje turbine. Ventil se
ukljuuje kao automatski zaporni ventil u glavni dovod pare. U normalnom
pogonu ventil je otvoren. Za zatvaranje slui sila opruge. U normalnom pogonu
ventil se dri otvorenim pomou posebne zapore. Kada nastupi opasnost zapora
se automatski, najee hidrauliki, povlai tako da opruga zatvara ventil.
Ventili koji djeluju u sluaju loma cijevi su takoer otvoreni za vrijeme
normalnog pogona. Zatvaraju se automatski kada u dijelu iza njih nastane
nagao paji tlaka
Redukcioni ventili snizuju kod pare ili plinova (u bocama) pritisak u dijelu
voda iZa ventila Visinu redukcije pritiska mogue je tono nastaviti. Sili koja
djeluje na tanjuru, a proizlazi iz pritiska medija ulazne strane, suprostavlja
se sila opruge ili utega i pritiska na tanjuru izlazne strane. Otvor se nastavlja
prema koliini troenja medija.
14.4.3. Zaslllli
Na slici 548 prikazan je zasun sa raspornim
klinom i njegovi glavni dijelovi (JUS M.C5.600,
zasuni za ope svrhe: definicije, zajednike od-
redbe). Zaporno tijelo zasuna moe biti jedno-
djelno ili dvodjelno, u obliku ploe, klina ili
klipa, a izvlai se pri otvaranju potpuno izvan
toka medija. Iz toga proizlazi da su ugradbene
mjere zasuna velike. Izmeu nalenih povr-
ina zapornog tijela i kuita javlja se pri otva-
ranju i zatvaranju klizanje.
Slika 548. Zasun sa zapomim klinom
J runo kolo; 2 vreteno~ 3 bnvenica; 4 zglobni vijak
5 brtvilo; 6 prsten: 7 uvrCenje ojaanja vretena; 8 osigu-
ranje; 9 kapa: JO vijak; JJ brt'>'a; 12 matica; 13 prsten;
J.f razupora; 15 ploe; 16 kuite
510 /4. Cijevni vodori i zapomi organi 14.4. Zaporni, sigurnosni i regulacioni organi 511

Vreteno moe vriti samo kruno gibanje, pri tome je aksijalno nepomino Prema konstrukciji zapornog tijela dijelimo zasune na one sa kru6m
(sl. 549), moe zatim vriti kruno gibanje i aksijalno pomicanje (sl. 550), zaparnim tijelom (sl. 552) i na one s podesivim zaparnim tijelom, slika 553
a moe se samo aksijalno pomicati (sl. 551). Prva izvedba odlikuje se malom (sastavljenim od vie dijelova iji se meusobni poloaj moe mijenjati, pa se
ugradbenom visinom, vreteno nije izloeno prljavitini, ali je zato izloeno na taj nain zaporno tijelo moe prilagoditi obliku sjedita kuita). S obzirom
utjecaju medija, zatvoreno je i teko se moe kontrolirati. Druga izvedba bolje na mogunosti prikljuenja na cje\ovod dijelimo zasune na one s prirubni-
titi vreteno od agresivnog medija, ali treba veu ugradbeilti VIsinu. Trea cama, na zasune s nabo}nirn prikljuci ma i na zasune s prikljucima za zavarivanje.
izvedba omoguuje bolju kontrolu vretena, potreban ugradbeni prostor je nii, Zasuni ne mijenjaju smjer toka medija,
no izvedba je skupa. pa su pri potpuno otvorenom zasunu
faktori gubitaka tlaka niski. Kod zasuna
moe se smjer gibanja medija jednostavno
promijeniti. Vrijeme zatvaranja je dosta
dugo. Na nalenim povrinama javlja se
trenje klizanja, pa je time poveano tro-
enje.
Zasuni su najraireniji zaporni or
gani: Upotrebljavaju se za tekuine, pli-
nove i paru, za srednje i velike nazivne
promjere, a za sve tlakove. Ugradbene du-
ljine su malene. Zasuni omoguuju fino
nastavljanje djelominog otvaranja, to
omoguuje tono nastavljanje koliine pro-
toka. Sile potrebne za pokretanje zapornog
tijela su dosta visoke radi trenja izmeu
ploe i sjedita zasuna.

Na slici 554 prikazan je zasun sa za-

pernim tijelom u obliku klina s klinastim
ploama, koje se automatski nastavljaju.
Slika 549. Zasun s
aksijalno nepomin_im Slika 550. Zasun s aksijalno pa- Slika 551. Zasun s aksijalno
vretenom rninim i okretljivim vretenom parninim vreteoom

Slika 554. Zasun sa zaparnim tijelom u obliku klina,

s klinastim ploama koje se automatski nastavljaju

14.4.4. Pipci (Slavine)

Pipci su najjednostavriiji zaporni organi. Sastoje se od kuita sa priklju

Slika 552. Zasun s krutim
jednodjelnim zapornim tijelom
Prema osnovnom obliku
zasune (JUS M.C5.600).
Slika 553. Zasun s podesivim viedjelnim
zapcrnim tijelom
kuita razlikujemo plosnate, ovalne i okrugle
cima u obliku prirubnica i navoja. cilindrinog, ee stoastog zapornog
tijela, zatim dijelova za uleitenje. odnosno uvrenje i posluivanje. Kod
pipaca za agresivne, otrovne i guste meije postoje dodatno jo brtvenice za
brtvenje, ureaji za zagrijavanje i podmazivanje. Razlikujemo ravne, kucne i
trokrake pipce (JUS M.C5.400). Na slici 555 prikazan je pipac s brtvenicom
i prirubnicama s popisom glavnih dijelova. Na slici 556 prikazan je trokraki
pipac (omoguuje, osim zapiranja, i promjenu smjera toka od A u B ili u C).
 15./. Evofvemne j11nkcije 517

Uvrtavanjem vrijednosti za G-K i GH, dobiva se debljina zuba s" na

polumjeru r", odnosno promjeru d".

s= [s ' ( "
" 2 ---rb eva -eva: -r"
2r rb
>]
15. DODATAK UZ 9.1.9.
s"=2r" (;, +ev a-ev a")=d" G+ev a-eva")
15.1. EVOLVENTNE FUNKCIJE
Pomou evolventnih funkcija moe se odrediti debljina zuba na bilo
kojem polumjeru r, ako su nazivne debljine zuba V-zupanika na diobenoj Kut a: proizlazi iz odnosa rb=r cos a=r" cos rl'
krunici izraene jednadbama: d
Vanjsko ozubljenje COS a" =-COS
r a:=-COS !X
r" d"
V-PLUS zupanik ...s=~+2 x m tan a

V-MINUS zupanik .. .s=~-2x m tan a Debljina zuba na temeljnoj krunici s dobiva se iz uvjeta: ev a"=ev a"=O

Unutranje ozubljenje
s.=2r (~+eva)
V-PLUS zupanik .. .s=~-2x m tan a

V-MINUS zupanik ... s=~+2xmtana Tjemena debljina zuba s. dobiva se pomou kuta a. iz odnosa rb= r cos a.,
Za konstrukciju evolvente iji je .
odnosno cos a"=- '
polumjer temeljne krunice '= l, prema r,
slici 559 imose lukovi:
s,=2r, (~+eva-eva,)
AC =DC=Q=tan a
Slika 559. Geometrijski odnosi jedi-
nine evolvente AB=ev a=tan a-;= y
ev a: je evolventna funkcija kuta, a ita se "evoluta a". Kut rt pri kojem zub postaje iljak, dobiva se za s=O
a: u o tlani kut

(~+ev a-ev rt)=o

y u o polarni kut.
2r
Prema slici 560 W.osi u odnosu na temeljnu krunicu -:lu::k::===::::::-it
FG=r.(tan a- ~)=r eva
s
ev rt=-+ev a
. d
FH =r (tan a"- a")=r eva"
GH=FH-FG=r.(ev a"-ev :x) Polumjer odnosno promjer na kojem zub postaje iljak dobiva se iz
odnosa:
r'=rcosa
- srb
GK
- = -', GK=- cos rt
s r 2r
2 d'=icos a
cosa
S' - - r"
Nadalje je "2=(GK-GH)- Vrijednosti evolventnih funkcija dane su u slijedeoj tablici.
rb Slika 560. Debljina zuba s na proizvoljnom pol umjeru
 Evolventne funkcije 7=ev a:=lan ,__; ""co
"
lO
,o
0,0017941
,l
0,0018489
,2
0,0019048
,3
0,0019619
,4
0,0020201
,5
0,0020795 0,0021400
,6 ,7
0,0022017
,&
0,0022646
,9
0,0023288
ll 0,0023941 0,0024607 0,0025285 0,0025975 0,0026678 0,0027394 0,0028123 0,0028865 0,0029620 0,0030389
12 0,0031171 0,0031966 0,0032775 0,0033598 0,0034434 0,0035285 0,0036150 0,0037029 0,0037923 0,0038831
ll 0,0039754 0,0040692 0,0041644 0,0042612 0,0043595 0,0044593 0,0045607 0,0046636 0,0047681 0,0048742
14 0,0049819 0,0050912 0,0052022 0,0053147 0,0054290 0,0055448 0,0056624 0,0057817 0,0059027 0,0060254
15 0,0061498 0,0062760 0,0064039 0,0065337 0,0066652 0,0067985 0,0069337 0,0070706 0,0072095 0,0073501
16 0,0074927 0,0076372 0,0077835 0,0079318 0,0080820 0,0082342 0,0083883 0,0085444 0,0087025 0,0088626
17 0,0090247 0,0091889 0,0093551 0,0095234 0,0096937 0,0098662 0,0100407 0,0102174 0,0103963 0,0105173
18 0,010760 0,010946 0,011133 0,011323 o;oll515 0,01!709 0,011906 0,012105 0,012306 0,012509
19 0,012715 0,012923 0,013134 0,013346 0,013562 0.013779 0,013999 0,014222 o.ot4447 0,014674
20 0,014904 0,015137 0,015372 0,015609 0,015850 0,016092 0,016337 0,016585 0,016836 0,017089
21 0,017345 0,017603 0,017865 0,018129 0,018395 0,018665 0,018937 0,019212 0,019490 0,019770
22 0,020054 0,020340 0,020629 0,020921 0,021217 0,021514 0,021815 0,022119 0,022426 0.022136
23 0,023049 0,023365 0,023684 0,024006 0,024332 0,024660 0,024992 0,025326 0,025664 0,026005
24 0,026350 0,026697 0,027048 0,027402 0,027760 0,028121 0,028485 0,028852 0.029223 0,029600
25 0,029975 0,030357 0,030741 0,03l130 0,031521 0,031917 0,032315 0,032718 0,033124 0,033534
26 0,033947 0,034364 0,034785 0,035209 0,035637 0,036069 0,036505 0,036945 0,037388 0,037835
27 0,038287 0,038742 0,039201 0,039664 0,040131 0,040602 0,041076 0,041556 0,042039 0,042526
28 0,043017 0,043513 0,044012 0,044516 0,045024 0,045537 0,046054 0,046575 0,047100 0,047630
29 0,048164 0,048702 0,049245 0,049792 0,050344 0,050901 0,051462 0,052027 0,052597 0,053172
30 0,053751 0,054336 0,054924 0,055518 0,056116 0,056720 0,057328 0,057940 0,058558 0,059181
31 0,059809 0,060441 0,061079 0,061721 0,062369 0,063022 0,063680 0,064343 0,065012 0,065685
32 0,066364 0,067048 0,067738 0,068432 0,069133 0,069838 0,070549 0,071266 0,071988 0,072716
33 0,073449 0,074188 0,074932 0,075683 0,076439 0,077200 0,077968 0,078741 0,079520 0,080306
34 0,081097 0,081894 0,082697 0,083506 0,084321 0,085142 0,085970 0,086804 0,087644 0,088490
35 0,089342 0,090201 0,091067 0,091938 0,092816 0,093701 0,094592 0,095490 0,096395 0,097306
36
37
0,098224
0.107782
0,099149
0,108777
0,100080
0,109779
0,101019
0,110788
0,101964
0,111805
0,102916
0,112829
0,103875
0,113860
0,104841
0,114899
0,105814
0,115945
0,106795
0,116999
,.!-"
~

0,118061
38
39 0,129106
0,119130
0,130254
0,120207
0,131411
0,121291
0,132576
0,122384
0,133750
0,123484
0,134931
0,124592
0,136122
0,125709
0,137320
0,126833
0,138528'
0,127965
0,139743 !l'
40
41
0,140968
0,153702
0,142201
0,155025
0,143443
0,156358
0,144694
0,157700
0,145954
0,159052
0,147222
0,160414
0,148506
0,161785
0,149787
0,163165
0,151083
0,164556
0,152388
0,165956
l~
42 0,168786 0,170216 0,171656 0,173106 0,174566 0,176037 0,177518 0,179009 0,180511
43
0.167366
0,182024 0,183547 0,185080 0,186625 0,188180 0,189746 0,191324 0,192912 0,194511 0,196122 ,
'?
44 0,197744 0,199377 0,201022 0,202678 0,204340 0,206026 0,207717 0,209420 0,211135 0,212863 ~~

-NO. ;,>! r:rg-g.;e ,_.

~ 1:: t-:1 ~
!lg g- ::L i""
~,_,.S
'11 ~
~
3 ;o:;"
(')o-&.
e.< :J'.~ o
o. p;j
~ !V

i~
~~
e n ~ ""' o
~"'"o
~ !3 o< ~ ~
. 0. N t:. g- {g
l O"
2.~-o
"'n-~~
..... -(l' o
S !l
N
e e. "'"
o
Ole. g,
-e
cr
n
-o.
O
~
..... "0 3
0
~ ~~
~
~
~ EL- g" ~n. ~
,.,.., j!!,

~2
0'"?;"';,..,-:=: 5
<"'<e.
"'" =~ ll":'"~ ~o ir
~l .
(l'
(JI~~
'""'""""~~cr
"_"...ll
"lj ~ g_
~c.cnc::

2.<;]' =~
.s ~ e e~ o N
" "' "
"e e-"
n e
~ S> ~
~l
--N( C:::

~~
hn: o ~
d
e ~-
-,91 .
+ o !.l o
""~R'8 ~
f!:!.~ g, o
....
g- (;:l'
o~.

" e
~
+ !'! ll
_x
s;e):I),...X"
... Q) tool ~

~l
(), ...; N
g .S. 2. ll o ..... > e. .S.
.2. N <
l: o
~
e ....
"'""'8
~~
~:::~
~~o "
+ ~ - 8' " 'E -
(11
N <> -
~ '8 ~. ~
:5 ~.
"": -
ll
~ "!l
N
~o:-~
?;"' ," ..,

n.
N 0
~8. ~
o--n
~
";::
' ~
o,..
~ o
a-~. ~
l ... ~
+ ll
:;
~.
.
<N~;"2,
~."'"
"'""o ~j;!
" a .- + ? 2.. e
AQ.
"'"'e.~ g:" ~
v

~l..
N O
~Q. :; -'0
!l~' i}~
A&_~c go .E. + d >
f .::; !ll... tJ
o e
~

-+
k X
~
; Ul
.. ~S' i (f} e::
o ~-i
l ~ e n ~.

~
l:)
e.

i -
tv ~ "S; s.:
(b (T(")~ o ).<,
:-o~:o. g. N
e: 0.. -o
V\1"p < a
"'o
-"' a2 ..ti~
::rl);) = -e. g~-
&oo S g
~

g-,!';, !l' ~ X'"..,

., o t')~
o ~
N
5 e.~
t: 0 ~~
$
a apa.,.li .. a aa~.
~o.ao..
3:
~:r r e
ttlot::o
9' " i?!' ~ e."' O.
--o-
-"'
o""- o ~ <T 2
J!.~: f5: ~
e
t;ti..E. o ~.
.... (tl o~
O
 152. Proraun razmaka osi elnika 521

Ramlak osi V para a;iir 1 +r2 Prema tome se zupanici nee dodirivati
svojim diobenim krunicama. Dodirivat e se kinematskim krunicama r "' Pw z S=l+2xmtanO<=m
Sa dw=-"-, P 2+ 2 xlana:) 1 d ,=z,m,
("
i r.,2 Razmak osi 0 10 2 jednak je zbroju polumjera kinematskih krunica
d2 =z2 m, dobiva 8e:
O'tOz=a=rwl +rw2
Ove kinematske krunice valjaju se meusobno jednakim obodnim Pw=Pw~ z, [21(~+2 x 1 tan <X)+ev <X-ev O<w]+
brzinama. Radi toga moraju i koraci kinematskib krunica (p") biti meusobno 1
jednaki. Budui da je debljina zuba jednog zupanika jednaka ~irini uzubine
drugog zupanika moe se pisati: +p"~ z,[:. (~+2x2 tan <X)+ev..-ev <>w J
Swt =1."2 j S..,:z,=lwl Skraenjem p" i sreivanjem jednadbe dobiva se:
Na sl 562 je pokazano da je zbroj debljina zuba na kinematskim kruni- 0=2 (x 1 +x2 ) tan O<-(z, +z,) (ev a"-ev <X)
cama jednaka koraku kinematske krunice p"
Iz gornje jednadbe proizlazi zbroj faktora pomaka profila:
Pw=Sw1 +lwl =Swz +lwz=Sw1 +s"z
ev !Xw-ev o:
x 1 +x2 =Z 1 +z2
2 tan"
Pogonski kut zahvatne crte a", ako su zadani fakrori pomaka profila
iznosi:

Prema ranijem proizlazi:

cos ll cos 0:
d", =d,--, d",=d - -
cos w cos aw
d" 1 +dw;2 d 1 +d 2 1COSIX
2 z +z COSIX
a -------=m--
2 2 cos "" 2 cos
Slika 562. llatmak osi V-para bez bone ZN~nosti Smanjenjem razmaka osi od a" na a smanjila se i tjemena zranost
e (e= 1,25 m). Ako pri neposrednom dodiru bokova bez zranosti treba
Prema ranijem, koritenjem evolventnib funkcija, moe se debljina zuba sauvati tjemenu zranost e treba smanjiti tjemeni promjer (vidi sl. 56lb) za
na kinematskim krunicama izrazili jednadbama raziiku:
a,-a=k m=r1 +r2 +m(x 1 +x 2)-a
s" 1 =d" 1 (~: +ev a-ev O<w) k je faktor skraenja tjemena
. Tjemeni promjer nakon skraenja tjemena iznosi:
s"2 =ti.,2 (;: +ev a-ev "") d,.=d+2xm-2km=d,.-2km
Ako nije .izvreno skraenje tjemena preostali dio tjemene zranosli
Uvrtavanjem dobiva se:
iznosi:
Pw=Swl Hwz =d", (;: +ev o:-ev 0<")+dwl (;: +evo:-ev 0<")
 l
. ,1'

LITERATURA DODATKA
Autorenko!ektiv: Handbuch fU.r den Rohdeitungsbau. VEB Verlag Tecltnik. Berlin, 1972.
Bo!Qk ,A.: C!sti strojd. Naldadatelstvi Ce.skos!o..nske Alwlerni ,..d, Praha, 1%1.
DIN 822!1 (llntw.l957) Rcibrlider
Dittrich~ 0.: Konstrulction stufenlos ventellbarer Umsclilingungsgetriebe. Der Masdlinenmarkt 13a.
Wiirtzbw:g, 1961.
Dobrovo/jski, V. A.- Qb/Qmki~ K, J, -Mllk,S.L-Rad4ik~ A.S. -Erich,L.S.: Delali ma.sclt.in. MaJ..
giz,Kiev, 196L
Eripenko~ J.l.: Stufenlos versteUbare medlanische Getriebe. Staatverlag ffi.r Teclmi.sche Literatur,
Kiew,l%1.
FOtSter, H.J.: Zur Berechnung de$ Wirkunpgrades von Planeteogetrieben. Z. Ko:nsttul::tion (1969)
H5.
Fronius~ S.: Konstruktionslehre Antriebse:Jem.epte. VEB Verlag Technik, Betlin,l979.
Fritsch~ F.: Berechnung von Planetengetriebeli. Ostereicb.lng. Z{l974) H.I2.
J<arwazki.,. B.L.; Automatisdte Bremsen. VEB Fadlbuchve.rlag, Leipzig,1955.
KOhfer, G. - ROgnftz. H.: Maschinenelemente, Teil2. Taubner,Stuttg:art, 1976.
Kurth. F.; Grundl!gen der FOrdertechnik. Tedmik Verlag, Berlin,l971.
Looman, 1.: Berechnamg von Planet~etriebea. VDI-Berichte 332,1979.
Lutz, 0,: Grundsitzliches Uber stnfenlos wrstellbare Wif1#tn"be. Z. Konstruktion lO (1958} H.ll.
Mayqr, E.: Aksi>l<Gieilrin8dichllm8en. VDI-Vedag, Diisseldorf,l963.
MUller~ H.W.: Die Umlaufgetriebe. Springer Verlag, Berlin,l971.
Niemtm~ G.: Masehinenelemeute. Zweiter Band. Springer Verlag. Berlin, 1963.
Pretrch. E. - Ulfman. H. -Schmidt, H.J.: Rohrleitungen und Rohrleitungsarmaturen. VEB Fach~
buchvedag, Leipzig, 1964.
Simonis# F.W..: St'ufenlos versteUbare mectwUsche Getn"be. 2. Aufl. Springer-Verlag, Berlin, GOt
tingen, Heidelbe~g, 1959.
Strauch, H.: Theorie und Ptaxis der PlaneteDBCtribe. Krauskopf-Vedag, 1970.
ThotnSiS# A.. K.: Grundz.Uge der VerzaJmung. Carl Hanser Verlag, Miinche"n, 19S1.
Thomas, W.: Reibscheiben-Regelgetrlebe. Vieweg und Sohn, Braunschwelg,l9S4.
'Fhze. H.: Elemente des Apparatenbaues. Sprinser;-Verlag, Bedia, GOttingen, Heidelberg, 1963.
Ttutnovsky~ K.: Konstruktionsbiichei, Band 17. Springer-Verlag, Heidelberg. New York, l97S.
Tllltnovsky~ K.: Einteil_uns der Dichtungen. Z. Konstruktion 20, 1968.
Tro~, K.: Beriihnmgsfreie Dichtu_ngen,. 2. Aufl. VDl-Verlag, Berlin, 1964.
Trutmwsky, K.: Beriiluuilgsdichtungen. an ruhenden und Bewegten Maschinenteilen. VDI-Vertag,
Berlin, 1955.
Tschlnm" li.; Weichstoff-Reibrider. Z. Konstruktion H. 8,1955.
VDl-Ric:httinie 2157: Planetengetrtebe Begriffe. Syrnbole~ Berechnungsgrurtdlagen. VDI-Verlag.
llllsoMcrf. 1978.
Veit~ G.: Tasc:benbucb der Dichtungtechnik.. Hanser Verlag, Miinctten. 1911.
Vo/lc W.:Absperrorgane in Rohrleitungen. Springer Verlag. Berlin, GOttiogen, Heidelberg, 1959.
Wolf, A.: GnmdzUge der Umlaufgelriebe. Vieweg. Braunschweig. 1968.
 KAZALO POJMOVA
Adsotbeione sile 457
aksijalni leaj. bavasti, wnoudesiv 230
- -. hidrostatski 217
- -,-.koeficijent trenja 218
- -.-.volumenski protok Ulja 218
- -,igliasti 230
- -,jednostavni 216
- -,-valjni 228,230
amplituda vntoe obUka vijka 100
- naprezanja vijka 100
apsolutna debljina uljnog sloja 209
t.ranost 1-ef.aja 209
apsolutno klizanje tarenice 430
A-pui392
automatski llle.aj za podmaziVanje 199
automatsko brtvenje 465
a<MstileI>j 226
- -,aksijalni, samoudesfv:i 230
bakama cijev 482
beskonani :remen 280
- -. klinasti. uski 283
beavna cijev s navojem 481
bezdodima brtva 473,414
bezdodimo brtveoje 248
bona uanost 334
bo~ kota!< 345
- kut Dhvatne ate 345
- tlak matlce 108
- - pera 118
-bok, nosivost 366
-,rupi\!avost (p!tting) 366
~ stoni.ka; nosivost 382
- bok V -NULTI 337
. - zuba,kli=lj33!
-,nagib 344
bombirano dno 26
- -,debljina stijenke 2S
bradaviasto zavarivanje4S~ 49
broj lAnllka lanca 317.
-,pumi393
-, Sommerl"eldov 210
- zubi elnika, granini 335, 336
- -, dopunski 375
- -. filctivnl 347
- - stonika, granini 375
- -. rirtualni 375
~ - zupanika, omjer 326
brojilo, faktor pomaka 338
brl>a,be<dodUna473,474
-,delta466
-. hidiaulik 46 s
-, kacakteristilta495
-,labirinta 244t 245
-, mate<ijal456
-,mek.a461
-,membranska 478
- od v&: materijala461
-,plosnata 461
-~-.tvrda 463
-, profl[na meka 463
- s brusnim dje!OVJtnjm 242, 245
-. stlaiva 468
-, mda 461
-. -* profilna 464
brtveni prsten, radijalni 246
bdlltnje;automalsko46S
- bez brtvi 46)
-, bezdodimo 248 '
- brtvenioom 241J 46S
- bmilom468
- dijela koji miruje 456, 458
- - koji se kree, dodilno 466~ 467
-, dirlamiko 456
-. dodirno 457,466,467
- k.itom460
kJi:aUm prstenom 473
-,labirlntno 24S
- manetom470
-. nerasta..tjivo 459
-.plastinom deformacijom 46S
- pogonskim tlakom 465
- profilnom brtvom 463
- ras:tavljivo 461
1
- rotirajueg dijela 452,466
- s mekim brtvilom 468
- silikonsklmtauukom416
-, statiko456
- tekuinom 477
- umjetnim lakom 460
- uvaljavanjem 460
- UZ<Iobum pre!anjem 450
. - vratila472
zavarivanjem 459
- :aanotu 444~ 475
- i!jebovim.a 244
brtvilo postojanog o'btik.a 472
 526
brzina klinastog remena. optimalna 288
- klizanja bokova puta 394
- vrtnje, neksiona 186
- - planetarnog prijenosnika 415
- satelita 411
- -, to.rziona 187
-, valjnog leaja, granina 237
- zupanika, obodna 326
brzozatvarajui ventil 505, 509
bunost u radu zupanika 400
Centralni zupanik 409
centrifugalna sila-lanca 318
- spojka 263
- -, eljuma-264
centriranje c:jevastog vratila 117
- zupastog vratila 118
cijev, aluminijska-484
-. bakama 482
-, beavna s navojem 481
-, elina, precizna 482
-,fazanski dijelovi 490
-,koeficijent trenja 487
-, mesingana 484
-,nazivni primjer 481
- od sivog lijeva 481
- od umjetnog materijala 484
-,olovna 484
-, pogonski tlak 480
-,proraun debljine stijenke 488,489
- s kolakom, elina 481
- s navojem 481
-. sidrena 28
-,spajanje kolakom 493
-,- prirubnicorn 493
-,- zavarivanjem 491
-, avna s navojem 481
cijevna konstrukcija, elina 39
- prirubnica 481
cijevni dio, fazonski 490
- luk, lila 501
- navoj, Whitworthov 84
- spoj 491
- vod 480, 502
- -,leaj 502
- -,uporite 502
cikloidno ozubljenje 328
cilindrina remenica 272
- tlana opruga 157
cilindrini bubanj, debljina stijenke 23
- valjni leaj, oznake 223
- zatik 131
cirkulaciono podmazivanje 200
cjevasta z.ak.ovica 73
cjevasto vratilo, centriranje 117
Cavao, zarezni 136
elina cijev, precizna 482
- - s kolakom 481
- cijevna konstrukcija 39
elini opruni elementi spojke 254
elik za zavarivanje 22
-, zavarivost 14
elnik 324
-,granini broj zubi 335, 336
-,nulti 333
-,-,s kosim. zubima 344
-,optereenje zuba 359
-, sile389
eljusna-centrifugalna spoJlca
konica 444
- dopunski broj zubi 375
-, dvostruka 444, 446
- -,jednostavna444
- -, unutarnja 450
eorti korak 340
- kut zahvatne crte 345
- rukavac l 7 3
eono (tupo) elektrootporno zavarivanje
iskrenjem 50
- ozubljenje 129
l.ankasti lanac 301
vomilim 63
\TSti valjni
leaj 224
vrstoa elika za
vijak i maticu 86
- lijepljenog spoja 60
- oblika vijka, amplituda 100
- - vratila 179
- tarenice, kontaktna 433
Daljinsko ukljuivanje spojke 259
debljina eonog zavarenog ava 31
- mazivog uljnog sloja 209
- stijenke born biranog dna 2S
- - cijevi, proraun 488,489
- - cilindrinog bubnja 23
- uljnog sloja, apsolutna 209
- - -,relativna 210, 218
deformacija vijka i podloge, dijagram 98
deformacioni rad spojke 253
delta brtva 466
desni navoj 84
diferencijal 409
- sa :;tonicima419
diferencijalna pojasna konica 452
diferencijalna puzanje 427
Ka;a/o Kazafo
527
dijagram deformacija vijka i podloge 98
elektroluno zavarivanje 13
dijeljeni klizni leaj 205
- - pritiskom 46
dilatacijska spojka 249
elektromagnetska spojka 261
dinamika nosivost va1j nog leaja 231
dinamiki faktor zupanika 359
elektrootporno zavarivanje pritiskom 45
E-pu 392
- moment konice 444
evoluta 516
- viskozitet I 90
evolventa 329
dinamiko brtvenje 456
- sferna 373
- ekvivalentno optereenje valjnog lea
ja 232 evolventna kugla 3 73
dio bena krunica 332 evolventne funkcije 516,518
dizalo 29 evotventni zupasti profLI118
dno, bombirano 26 evolventno ozubljenje 329
dodimica bokova zupanika 328 Eytelweinovajednadba 266
- proftla 328
- -,kut 329
dodirno brtvenje 457, 466, 467 Faktor vrstoe K materijala za tlanu posu-
264 - - dijelova koji se kretu 466, 467 du 24
- gubitka tarenice 435
- stoac 374 - - u cijevi 485,487
- - tarenice 425 - opteretenja klinastog remena 292
doputeni pogonski tlak 480 - - plosnatog remena 278
doputeno naprezanje remena 276 - pomaka brojila 338
- troenje tarenice 437 - - razmaka osi 34 2
dosjed, stezni 82 - prianjanja steznog spoja 80
- za ugradnju valjnog leaja 228 - raspodjele optereenja zupanika 366
dosjedni vijak 101 - stupnja prebivanja zupanika 366
dra pianetarca 409 - tvrdote valjnog leaja 186
duljina bloka opruge ]58 - udara kod lanca 314
- klina.stog remena 289 - vijeka trajanja lanca 319
- plosnatog remena 279 - zateznog djelovanja savijanja 179
- ava 31 - zupanika,. dinamiki 359
- zupastog remena 299 fazanski cijevni dijelovi 490
dupleks konica 45 l fiktivni broj Zubi 347
dvoslojni teaj 207 fini navoj. 84
dvosmjerna pojasna konica 452 fiting 481
dvosmjerni a1csija1ni ku&lini leaj 230 fleksiona biZina vrtnje 186
dvostepeni planetarni prijenosnik 415 - opruga, zavojna 148
dvostruka eljusna konica 444 446 frekvencija opruge, vlastita 141
dvostruka kona maneta 24 7 ' funkcija, evolventna 516, S 18
Gallov lanac 30 l
EkviValentno naprezanje vijka 107 glava, kuglasu 196
- - vratila 178 gubici u cijevima, faktor gubitaka 485 487
- - zaYara 36 globoid 395 '
- optereenje valjnog leaja, dinamiko grafitl94
232 .
granica zailjenosti 339
elastina ploa 91
granina brzina vrtnje valj nog leaja 237
- spojka 252
granini broj zubi elnika 335, 336
elastini prsten 91,135
- - - stonika 375
- tuljak 102
greben 19
- vijak 96
gubitak snage planetarnog prijenosnika 418
elastino puzanje 427
- u cijevi 485, 487
elektrina konica, indukciona 455
gumena kanda na spojki 255
 528
gumena opruga 166
- -. kturost 163
- - spoJKe, stoasta 256
gumeni prsten spojke 255
- remen271
l:labanje lanca 302
Hertz:ovo napre:zalije boka zuba 366t 368
hidraulina sp<>jlol260
hidrauliki pad 484
hidraulil: brtva 468
hidrodlnamika teorija podmazivanja 194
hUUodw.nrlkiUak189
bidrostatskl aksijalnlle!lli 217
- - -,koeficijent trenja 218
- ijak 189
hlperbolold 391
Hirth-oz:ubljenje 129
Igliasti
le:li 220, 227
- -. aksijalnl230
inukciona elektrina konica4SS
iskoristivost planetarnog prijenosnika 418
- punog prljenosnika 395
- tarnog prijenosnika 438
- vijsnika 389
vijanog spoja 107
- zupanika 356
ISO metriki navoj 85
Ispitni ijak 480, 490
Jednadba, Eytelweinova 266
jednohodnl navoj 104
jednoslojni letaj 206
jednostavna eljusna konica 444
- pojasna koniea452
jednostlvni aksijalnlle!lli 216
- planetam! prljenosnlk 409
K faktor vrstoe materijala
24
kandia, gumena na spojki 255
bnd.tasta spajaUca .remena 272
- spojka 250
kapiJama sila 457
karakteristika brtve 495
- opruge 140
- statikog optereenja valjnog leaja '237
k:a.rdanska spojka 251
Ka:.qlo
Ka:alo ' 529
kavu. valjnog !efaja 221
kine- krufnlca 326 krini remenskl prijenos.269 konica, eljusna 444
- ploba330 - zglob spojke 251 -~- dvostruka444,446
- toka tarenice 428 kruta spojlol 249 -. - jednostavna 444
kinematski omjet zupanika 326 kruti vijak 101 -. - unut.unja 450
- prl326 kruto mazivo 189, 194 -, diferencijaltu poja.ma 452
- 'Viskozitet 191 krutost gumene opruge 168
-, dinamiki moment 444
kit, magnetski 460 - OpiUge 140 -. dupleks 4Sl
- "' brtwnje 460 krunica,. dio bena 332 -.dvosmjerna pojasna 452
klin, materijal l lO - k:inematska 326
-~elektrina indukcion:a 455
-,obli U<iubijeni 111 -,temeljna 329 -,moment optereenja 444
-t plosnati 111 kugla evolventna. 373 -,- tmlja444
- Ill
SDO!:Om kuglasta glava 196 ~~odvedena toplina zraenjem 449
-tsegmentni 111 kuglasta spojlol, zs!obna 252 -, pojasna 452
- tansenjalnlll1 kuglasti rukavac 173
-,-.jednostavna 452
-. ulofnl109 kuglini leaj 220
-, -, Clvijena 452
-, utjemi 109 - -,aksijalni dvosmjerni 230 -,-,sumama 452
-, w:duni 110 - -.radijalni, samoudesiv 226 -,-,unutarnja 4S2
klinasta rem enica 285 - -, -, s naslonom 231 -,rad trenja448
- -~ pomina 286 - - s kosim dodirom 232 -.servo 451
klinasti remen 283 - -, utomi 221 -, simpleks 449
- -.duljina 289 kut dodimice profila 329 -,snaga trenja 448
- -.faktor optereenja 292 - naga'"ba osovine ili vratila 183 stoast1454
- - nazubljen, .iroki 28S - oapona zupanika s kosim z:nbima 344 -, tama44.3
- -, nonnalan beskonaan 285 -.obuhvatni, klin.astog temena 288 -,vijek llll)anja oblop 449
- -.- konaan 285 -.-,remenice 276 -,vodena vrtolona 454
- -,obuhvatni kut 288 - - crte329 - spreavanje gibanj~ 443
- -.optimalna brzina 288 - - ._, nonnalni 345 - - zaustavljat\ie giba$ 443
- -,uestalost savijanja 295 - - -,pogonski337,342 -, :uana vrtlona 4SS
- -t uski beSkonani 283 - ukretanja vratila 185 koeficijent trenja hldrostatskogaksijalaog le-
ldi.nasto vratilo 116 - - zavojne fleksione opruge 150 Illi 218
klipni ventil 507 kutna bizina leaja, prijelazna 220, 211 - ~ konog remenja 279
klizanje bokova pua, brzina 394 kutni pipac S l i - - u cijevirrul487
- - zuba 331 - ventilS05,501 kohe:Uja medija 457
-,modul142 kvalitet ozubljenja 353 kolok4Bl
- mneoa268 - pominske obrae 78 - za spajanje cijevi 493
- steznog: spoja, otpor tr.e~Ya 78 - zavara 16 kolutna spojlol 249
- t.arenioe. apsolutno 430 - -,specifino 430 kompenzacijska spojlol250
-.Morseov 122 - zuba, specifino 332 kompenzator SOl
konusni klizni lei:li 208 klizna poYI!ina leaja 198 konini spoj, samokonost 123
koJak, boni 345 - - -. vi!estruloll96 k-onstrukcija. cijevna, elina 39
-. ooni 34Q klizni leaj. dijeljeni 205 -.nosiva 29
-, normalnl346 - -. konusni 208 -. reetlolsta 29
- -.povr!lna 198
- zubo 332 konWttna ustoa - " ' 433
llanih posuda korijen stonik.a, nosivost 382 - -~prirubni 204 kontaktno naprezanje botova 366
- :ruba, optereenje 360 - - s biljkom 205 - - tareolca432
korozija trenja 81 - - z.aJntvenje 473 kontaktni pritisak tar.imce 429
kosi ventil 506 kliznO. gibanje tarenlee, okretno 432 konini spoj 122
koYani ventil506 - - -~ tmgencijalno 439 - zatik 131
kovina,leajna 2.02 koetije~ moment 445 konus. metriki 122
kona maneta, dvostruka 247 -,privedena toplina 448 -. Moneov 122
koni :remen 270 -,vrijeme 445 konusni klizni 1~ 208
- -,koeficijent trenja 279 koioJU bubanj. temperatura 449 kol'ak, brulni 345
K-pul92 kona prluga, slla445
Sl;onica442
530 Kazalo Kazalo 53!

Labirintna brtva 244, 24S leaj, aksijalni, prirubni 204 Magnetska spojka sa eljeznim prahom 263 moment pritezanja vijka 97
labirintno brtvenje 244, 24S -, -,s tuljkom 20S magnetski kit 460 - spojke, udarni 2S3
lakovi za brtvenje, umjetni 460 -, konusni klizni 208 maneta, dvostruka kona 24 7 - trenja konice 444
lamela spojke, sinusna 2S8 -,kuglini 220 - za brtvenje 4 70 Morseov konus 122
lamelna spojka, sigurnosna 257 -,- radijalni s naslonom 231 mast, za podmazivanje 189, 193, 198 multiplikator, planetarni 412
lanac, broj lanaka 317 -,- -, samoudesiv 226 - - - valjnih leaja 234
-,centrifugalna sila 318 -,- s kosim dodirom 232 materijal brtve 4S6
-. lankasti 301 -, -, utomi 221 - klina 110
-,faktor udaiS. 314 -,materijal 200 - leaja 200 Naboj 458
-, - vijeka tiajanja 319 -, nagibni, segmentni, uporni 217 - opruge 142 nagib boka zuba 344
-, Gallov 301 - od plastine mase 203 - remena 270 - osovine ili vratila, kut 183
-, habanje 302 -,porast temperature 214 - rukavca 200 nagibni segmentni uporni leaj 217
-. optono podmazivanje 313 -,relativna zranost 209 - tarenice 439 napon, povrtinsk.i, medija 457
-,podmazivanje 310 - s vrstim segmentima, uporni 217 - -,guma439 naponski zatik 131
-,- habanjem 311 - - vikstrukim kliznim povrinama 196 -,plastika 440 naprezanje bokova, kontaktno 366
-,- u uljnoj kupci 311 -, SeUersov 208 - -,sivi lijev 439 - - provrta zakovice 65
-, - ubrizgavanjem 303 -,snaga trenja 214 tlane posude, faktor vrstoe K 24 - - zuba, Hertzovo 366, 368
-, pogonski 301 -, troslojni 207 - zakovice 60 - od pritezanja vijka 97
-,razmak osi 317 -,ugradni 204 matica, pogonski moment okretanja 107 -~odnos180
-. rastavljivi 301 -.valjni 220 -, standardna 8 9 - remena, doputeno 276
-, Rotacy 302 -,-,cilindrini, oznake 223 - u obliku mar&te 93 - specifinim pritiskom u provrtu 48
- sa svomjakom 304 -. -. 'mti 224 -, vlana 93 - tarenice, kontaktno 432
- s tu1jkom 302 -,-,na etiri oslonca
224 - za osiguranje 91 - vijka, amplituda 100
-,sigurnost protiv loma 318 -,-,oblikovanje 224 - za privarivanje 89 - -,ekvivalentno 107
-,specijalni 302 -,-,obodno optereenje 227 mazalica, Staufferova 198 - vratila, ekvivalentno 178
-,udarna snaga 31S -,-,plan mjera 222 maziva mast 193 - zavara, ekvivalentno 36
-,ukupna vuna sila 318 -,-,radijalni 221 mazivo 189 - zuba, savojno 361
-.valjkasti 301 -, -, slobodni 224 -, lauto 189,194 nastavak 19
-, VJ.Oracije 301 -,-,statika nosivost 233, 236 -,plinsko 189 navoj 83
-,vuna sila 317 -, -, statiko e1cvivalentno optereenje 237 -, tekue 189 - cijevni, Whitworthov 84
-,zglobni 301 -, -, stofasti 231 - ulje 192 -. desni84
-, zupasti 302 -, -, tokasto optereenje 227 medij, sile kohezije 4S7 -, fini84
lanani prijenos 300 -,-,tolerancije 213 mehanizam s dva stupnja slobode 409 -,ISO metriki 84, 8S
lananik 306 -,-,trajnost 226 meka brtva 461 -,jedno hodni 104
leasta zakovica 70 -, -, vijek tnjanja 231 - -. profilna 463 -,lijevi84
legirano ulje 192 legna kovina 202 meko lemljenje Sl -. normalni 84
lem, standardni 53 lefajni materijal200 membranska brtva 478 -,obli 8:4
lemljenje, meko S l lijepljeni spoj S6 membranski ventil S07 -,plosnati 103
-,postupci Sl - -.vrstoa 60 mesingana cijev 484 _-,trapezni103
-,tvrdo Sl lijevi navoj 84 Metalluk spojka 264 -, riehodni 271
temljeni spoj Sl lim, vomi 63 metri'~ki ISO-navoj 84, 85 navojni zatik 87
leaj, aksijalni bavasti, samopodesiv 230 limeni nosa 29 - konus 122 naweni stezni spoj 7 S
-. -. hidrostatski 217 lira, cijevni luk SOl minimalna dubina uvijanja matice 94 nazivni promjer cijevi 481
-,-,igliasti 230 lisnata opruga 14S mjeovito trenje 189 - ilillc480
-,-,jednostavni 216 lom radi umornosti 361 modu1333 nazuvica 19
-, -, prijelazna kutna brzina 220 luk, cijevni SOl - plastino:sti 78 nerastavtjivo brtvenje 4S9
-,-.valjni 228, 230 - sprezanja bokova 346 - klizanja 142 Nilos prsten 243
-;apsolutna zranost 209 - u 501 moh'bdendisulfi 194 nisko ozubljenje 344
-,bavasti 226 moment koenja 44S normalni klinasti remen, beskonani 285
- cijevnog voda 502 - konice, dinamiki 444 - - -,konani 28S
-, dvoslojni 207 - na prlrubnici 494 - korak 346
Ljuska, stezna 102
-,igliasti 220, 227 - okretanja matice, pogonski 107 - kut zahvatne c:rte 345
-,jednoslojni 206 - optereenja konice 444 - navoj 84
-,klizni, dijeljeni 20S - planetamogprijenomika417 nos klina Ill

34'
532 Kazalo Kazalo 533

nosa, limeni 29 omjer broja zubi zupanika 326 otporno zavarivanje 13 plinovi kao maziva 189
- okretne dizallce 41 opruga 140 otvoreni remensk.i prijenos 269 plinsko zavarivanje 13
-,puni 29 -,duljina boka 158 ovijena pojama konica 452 - - pritiskom 45
-, sanduast 29 -,gumena 166 oznake cilindrinih valjnih leaja 223 ploa, elastina 91
nosiva konstiUkcija 29 -, -,krutost 168 ozubljenje, cikloidno 328 -, zupasta 376
nosivi nllcavac 173 -,karakteristika 140 -,eono 129 -, zvjezdasto-prstenasta 128
nosivost bokova 366 -,krutost 140 -, evolventno 329 ploica, sigurnosna135
- - stonika 382 -, materijal142 -, Hirth 129 ploha, kinematska 330
- korijena stonika 382 -,plosnata 145 -, lcvalilet 353 plosnata brtva 461,463
- punog prijenosnika 398 -, predoptereenje 161 -,nisko 344 plosnati klin 111
stonika 381 - prstenasta 124 -, oktoidno 374 - navoj 103
- u odnosu na tro!enje 370 -,rad 141 -, poloidno 380 - remen, duljina 279
- - - - zaribavanje 370 - sa sponama 14 7 - s ravnim bokovima 330 - -,faktor optereenja 278
- valjnog leaja, dinamika 231 - - stremenom 147 -,visoko 344 plosnato-okrugla zakovica 70
- - -. statika 233, 236 -, savojna 140 -,zakon 325 podloka 90
- vijanika 389 -,specifina sila 140 ozubnica 324, 330 podmazivanje 189
N-pu392 -,specifini progib 140 oljebljena tarenica 422 -,automatski ureaj 199
nulti elnik 333 - spojke, stoasta gumena 256 -, cirkulaciono 200
- - s kosim zubima 344 -, tanjurasta 152 -, hidrodinamiko (teorija) 194
- par 338 -.tlana 140 Pa (Pascal)= l N/m 2 23 - lanaca 310,313
- prijenosnik 333 -, torziona 151,152 pad, hidrauliki 484 - - habanjem 311
-. v:lana 140, 161 par V -MINUS 338 - u uljnoj kupci 311
-, v:lastita frekvencija 141 -,nulti 338 - ubrizgavanjem 303
Njihajue optereenje wljnog leaja 227 -, zavojna fleksiona 148 mau 189,198
-,V -PLUS 338
-, - -,kut zakretanja 150 Pascal (Pa) 23 - - valjnih leaja 234
opruni elini elementi na spojki 254 pero111 -, optono 200
Obli navoj 84 opruno djelovanje 158 -, segmentno 115 - prstenom slobodnim ili vrstim 199
- udubljeni klin Ill optereenje klinastog remena, faktor 292 pipac504,511 uljem 199
oblik vijka, amplituda vrstoe lOD - konice, moment 444 -,kutni511 - uranjanjem 199
oblikovanje valjnog leaja 224 - korijena zuba 360 -,ravni S ll - -,zupanika 358
obloga konice, vijek trajanja 449 - plosnatog remena, faktor 278 -. trokraki sn - valjnog leaja, uljem 240
-. tama258 - prirubnice 499 Pitting 366 -, -, optono 241
obodna brzina zupanika 326 valjnog leaja, dinamiko, ekvivalentno plan brzina vrtnje planetarnog prijenosnika - - -, uljnom maglom 240
- sila pri dizanju vijka.l06 232 415 - - -,uranjanjem 241
- - (specifina) zupanika 359, 366 -, njihajue 227 - mjera valjaih leaja 222 podnona visina zuba 334
obodno optereenje valjnog leaja 227 -,obodno 227 planetarac, reaktivne sile na drau 416 podrezivanje 335
obuhvatni kut klinastog remena 288 -,statiko, ekvivalentno 237 planetarni multiplik,ator 412 pogon, trajni 368
- - remenice 276 -, tokasto 227 - prijenossastonicima419 -,vremenski, ogranien 368
odbacivanje ulja prstenom 248 - zuba elnika 359 - prijenosilik409,417 pogonska snaga zupanika 357
- - ljebovima 248 - zupanika, faktor raspodjele 366 -, dvostepeni 415 - tarenica 423
odbojni ventil SOS - -,specifino 359 -,gubici snage 418 pogonski kut zahvatne crte 337,342
onosnap~ja 180 optimalna brzina klinastog remeDa 288 -,iskoristivost 418 - lanac 301
odstupanje mjera zupanika, pojedinano optono podmazivanje 200 -,jednostavni 409 - moment okreta.-:~ja matice 107
353 - - lanca 313 -,moment 417 - remen, zatezanje 267
- zupanika u zahvatu 353 - - valjnog leaja 241 -,plan btzina vrtnje 415 - tlak cijevi 480
odzrani provrt 24 7 Orthinghausova spojka 258 - s dva para zupanika 413 - - za brtvenje 465
ognmakrernena,dobodni266 osiguranje vijka 90 -,sile na zubima 416 pojasna konica452
- -,vuni 226 - - oblikom 91 - -.tipovi 414 -,diferencijalna 452
okretni moment spojke, prenosivi 259 - - silom 91 -. viestepeni 415 -,dvosmjerna 452
- - -,ukljuivanje 259 osnovni stonik, radijus 376 -, V-partrli zupanika 415 -,jednostavna 45i
okretno klizna gibanje tarenice 432 osovina 170 - reduktor 412 -,ovijena 452
oktoida 374 -,kut nagiba 183 plastine mase za leaje 203 -,sumama 452
oktoidno ozubljenje 374 -, progib 182 plastini materijal tarenice 440 -,unutarnja 452
olovna cijev 484 otpor trenja klizanja steznog sp'?ja 78 plastinost,.modul 78 pojedinano odstupanje mjera zupanika
353
534 Kazalo

pokretni vijak 103 prijenosni omjer, Virtualni 376 promjer cijevi, nazivni 481 raZmak osi~ faktor pomaka 34 2
pol, k.inematski 326 - - zupanog prijenosa 325 proraun debljine stijenke cijevi 488,489 - - lanca 317
poligoni proft1 vratila 120 ptijenosnik, nulti 333 ptotot rashladnog sredstva 215 reaktivan sila na drau planetarca416
potoidnoozubljenje 380 -,planetami409 - ulja, volumenski 214 reaktivni polumjer ~ljenja tarenice 433
potukrlni remensld prijenos 269 -~ -, dvostepeni 415 provrt, odzrani 24 7 ~dukeioni ventil 509
poJumjer zakrivljenja tarenk:e, reaktivni 433 -, -, iskoristivost 418 - za vijak 90 reduktor, planetarni 412
pol\ioktug!a zakovica 79 -,-,jednostavni 409 - za.k:Olice, naprezanje bokova 65 regulacioni ventil SQ5
pomak promr 337 -,-,plan btzina vrtnje 415 prsten, elastini 91, l35 relativan debljina uljnog sloja 210
- -.po strani 380 -.- s dva para zupanika413 - NUos 243 - - - - aksijalnog bid.rodinamikog le&~
pomina Rmenic.a, klinasta 286 -.-.sile na z:ubi.ma 416 - od pusl3 2:4 2 ja 218
~ tarenica 4 22 -.-.~417 -.radijalni brtveni 246 - prigunost 253
popreni u.tik 137 -.~.tipovi 414 - s centrifugalnim djelovanjem 244 putanja vrha zub-a 335
pomst temperature leaja 214 -.-.V-pirovi zupanika 415 - S'p()jke, gumeni 255 z.ranost leaja 209
postupak lemljenja 192 -. -, viJestepeni 415 -za odbacivanje ulja 248 remen. beskonani 280
-, Tredpldov 374 -. puni 391 prstenasta opruga 124 -,gumeni 271
potpQrrti rukavac 174 -.-,iskoristivost 395 Pulvis ropojka 263 -. kandas-ta spajalic:a 272
povratna sU.a spojnog elementa spojke 254 -, -.nosivost 398 puni nosa 29 -. k.linasti 283
- zaldopka5!3 -.-.sile 395 puJtanje u rad spojkom 263 -. -, nazubljeni, iroki 285
povdina(kllzna)kllznogleajal98 -, -~stupanj prekriva nj a 394 putaqja vrba zuba, relativna 335 -,-,nonnabti.~nani2S5
- ava (raunska) 32 puzanje:, elastino 427 -, -,uestalost savijanja 295
::-' dandardni 409
povrinska obzada. kwlitCt 78 ~.tami. iskoristivost 438 -. diferencijalno 427 -,-,uski, beskonani 283
povrli!!ski napon medija 457 -.- s konstantnim prijenomim omjerom - .remena 268 -,kolni 270
- Uak leaja, srednji 210 442 -~ tangencijalno 424 -. klizanje :268
P-razmakosi342 -~-.sila 426 - tare-nice 421 -. -erijal270
precizna elina cijev 482 prign!nost, rdativna 2S3 paA 392 -,pogonski. zatezanje 267
predopteret>nje opruge 161 prirubna spojka 249 - E392 -. predzatezanje 266
predzateza<~je . . . . - 266
- vijka :tilom 97
prirubw kllZlli leaj 204
- spoj !9 --oblika
- i pu!oo kolo 314
l93
-.puzanje 268
-, sanunarezanje 266
prisubnlca 19 -~ ravojna uestalost 2.80
prekllvarUe bolrovo, stupanj 346 -Km
- prof"W. 343 -. cijewa 481 - N392 -.sila 266
- pu.!nog p>ijenosnika, stupanj 394 -,optereenje 499 - pn']enosnik 391 -.slobodni ograJ13k 266
- sto:n.ib s kosim zubima. stupanj 379 -, site i momenti 494 - -.iskoristivost 395 -, spajalica u obliku kuke 272
- - - ravnim zubima, stupanj 379 -.slijepa 481 - -.nosivost 398 -, specifina sila 279
- vijanika, stupanj 387 -, spajaqje cijevi 493 - -,sile 395 -, !iriml2S9
prenosivi okretni 010meot spojke 259 p:ritezanje vijka. moment 97 - .stupanj prekrivanja 394 -, vurU ogranak 226
pritisak nalenih povrli!!s steznilt spojeva 17 - j Zt.lpasti 295
presjek ju.gre vijka 94 pu.!no kolo i puB 14
pte!ani stezni spoj 1S - r.arenica, kontlllctni 429 -t-. d_uljina 299
primw vijak 83 - u provrtu, naprezanje 48 -, fi.!ana ~allea 272
pri&u!na zaldopka 513 profi1, evolventni :z.upastiUS RB<! opruge 141 remenica. cilinrina 272
prigu!rtirad 253 -,kut oimice 329 -. prignml253 -. klinasta 285
- ventil 509 -.pomak337 -,. tmVa korUca 448 -, -, pomina 286-
prijeklop, stezni 11 -, prekri"""ie 343 radijalni brtveni ptSten 246 -,slobodna 269
prijelazm kutna brdna leaja 211 -. standardw 330 - leaj, kuglini. s naslonom 231 -, nepenasta 269
- - - -. aksijalnog 220 - ".tila, poli,gonll20 - -,-,~d~Y226 -.zatezna 266, 270. 2&1
prijenos,lanam 300 -, zupasti trokutasti 118 - -. wljni 221 . -l obuhvatni kut 276
profilna brtva, meka 463 radijus osnetvnogstonika 376 remenski prijenos 265
-.planetarni sa sto.nicima 419
-, rern..sJ<i 265 - -. tvrda464 - Z11kfivUenja boka zupanika 330 - -. krii:oi 269
-.-.krini 269 - - "' hrM<1ie 46 3 IU<jopka 13S - -.otvoreni 269
-, -,otvoreni 269 progih opruge (specifim") 140 nshbdno sredstvo, protok 2lS - -. polukri!ni 269
-, -, polukrini 269 - osovine ill vratila 182 rumljiv.>. spojka 257 - -,prijenosni omjet 275
-,-,prijenosni omjer 275 proizvedena toplina kod koenja 448 rasb:Yijivi lanae 301 reetkasta konstrukcija 29
-, zupani, prijenosni omjer 325 prokliuvanje t.uenlce421 r.tStaYljivo brtvenje 461 rezonancija 185
prijenosni omjer remenskog prijenosa 275 prolazni ventil 505 .ravna toniona opruga lS l Rotary lanac 302
- tarenice, stvarni 430 - vijak 102 ravni pipac Sl, l rukavac 170

-,teoni 173
-, koglosti 173
-, materijal200
-,nosivi 113
-, potpomi\74
-.unutarnji 113
-.uporni 174
rupia.vost, sigurnost od ropiavOsti 368
rupienjt boka 366
Samokonost kqninog spoja
- punog p.rijenomika 397
vijka 106
samopodmaziv:anje mastima 198
- uljima 198
samoudesiv aksijalni bavasti leaj 230
- ,.dljalni kuglini leaj 226
sanduasti nosa 29
samozatezanje Jentena 266
satelit409
-, brzina vrtnje 411
savijanje. faktor zateznog djelovanja 179
saritljivo v.ratilo 170
savajna opruga 140
- uestalost remena 280
savojno nnp.rezanje zuba 361
segmentni klin 111
- uporni lefaj, nagibni 217
segrnentno pero 115
Sellersov leaj 208
=vo konica 45 l
sferna evotventa 373
s:idrena cijev 28
sigutnosna ploica 135
- spojka 256
- -,!Bmelna 257
- - s prekidnim svomjaclma 256
~sni ven tU 505, 508
sigurnost na izvijanje vijka 10&
- protiv loma lanca 318
- - - radi umornosti 361
- - tupiavasti 368
- - umornosti vratila 181
- stezno_g spoja 79
sila. asorbciona 457
-~kapiJama 457
- kod tarnog prljenosnika 426
- kohezije medija 457
- na konoj poluzi 445
- opruge, specifina 140
- predzatezanja vijka 97
- u remenu 266
Kazalo 537
sile i momenti koji djeluju na prirubnicu spoj. stezni~ pritisak nalenih povriina 17 srednja relativna ~ranost leaja 209
494 - vijani, iskoristivost l 07 srednji poVIinski tlak leaja 210
- na elniku 371 -~ zakovini 60 standardni lemovi 53
- prlrubnici 494 -,zavareni 13 standardne matice 89
- pu.nirn prljenosnicima 395 spojka, centrifugalna 263 standardni prijenosnik 409
- sto!niku 389 -,eljusna centrifugalna 264 - profll330
- vijaniku 388 -. deformacioni rad 253 Stauffenova mnzalica 198
- - zubima planetarnog prijtnosnika 416 -, dilatacijska 249 startno trenje 188
silikonski kauuk za brtvenje 460 -.elastina 252 statika nosivost valjnog leaja 233~ 236
simpleks konica 449 -t elektromagnetska 261 statiko brtvenje 456
sintetsko ulje 193 -, hldraulina 260 - optereenje valjnog leaja. ekvivalentno
sin usne .lamele spojke 258. -, kandas.ta 250 231
123 slavina504,S11 -,kiudanska 251 -.karakteristika 237
stijepa prirubnica 481 - koja akumulila energiju 253 stepenasta remenica 269
- Uikovica 70 - - prigu~uje energiju 253 s.tezna glavina. spoj 132
slobodna remenica 269 -,kolutna 249 - ljuska 102
slobodni ogranak remena 266 -.-,s gumenim ulocima 25.5 stezni dosjed 82
- valjni le!aj 224 -,kompenzacijska 250 prijeklop 77
snaga lanca~ udarna 314 -, koglasta zglobna 252 spoj 75
- planetarnog prijenosnika 41 7 - kruta 249 - -. prianjanja 80
trenja konice 448 - lamelna, sigurnosna 257 - -, naweni 75
- leaja 214 - t magnetska sa eljeznim prahom 263
- -. pt'Wlni 75
5pQjke260 - Metalluk 264 - -, pritisak naJenih povliina 17
- tarenice43S~437 ' -,okretni moment ukljuivanja 259 - -, sigurnost 79
- zuponika, pogonska 357 - Orthingbausova 258 stlaiva brtVa 468
Sommeeldovbroj 210 -, povratne sUe spojnih elemenata 254 stojnizatik 136
spajalica remena, kandi.asta 272 -,prenosivi okretni moment 259 stoac. dopunski 37~
- - u obliku kuke 272 -, prirubna 249 -. -~ tarenice 425
- -. iana 272 - Pul'"' 263 -.temeljni 373
spajanje cijevi kolakom 493 -, rastavljfva 257 stoasta konica 454
navojem491 - s elinim oprunim elementima 254 stonik 324, 373
- - prinlbnicom 493 - daljinskim ukljuivanjem 2S9 -,granini broj zubi 375
- - zavarivaojem 491 - gumenim kandama 255 -. nosivost 381
specifina obodna sila zupanika 359, 366 - - - prsttiflima 255 -.- bokova 382
- sila opruge 140 - - stoutim oprugama 256 -.- korijena 382
- snagaremena279 - jednom tamom ploom 258 - s kosim zubima 378
specifini pritisak u provnu, ruqnezanje 48 krinim zglobom 251 -~stupanj prekrivanja 379
- progib opruge 140 - prekinim SVQrnjaeima, sigurnosna 2.56 - - ramim zubima, stupanj 379
specifino lclizal9e lare!Uee 430 - sa sinusnim lamelama 258 - sa :zakrMjenim zubima 378
zuba 332 -, sigurnosna 256 -,sile 389
- opteretenje tupanika 359 -,snaga trenja 260 Sloa:!ti >aljkastl !eaji 231
specijalni- 302 -.tama 257 st.relasti zupanik 373
- naponski zatik 131 -, turbohidrauHna 264 stremen opruge 147
spoj, djevnl491 -. -, Voith -Sin~ 224 stupanj gubitaka tmnice 435
-,lijepljeni 56 -, udarni moment 2.53 - prekrivanja bokova 346
-~konini 122 - Vulkan 256 - - prolilo 343
-, -. samokonost 123 - za.pu~tanje u rad 263 - - pu!nog prijenosnika 394
-, temljeni 51 -.zbirna 251 - - stoinika s kosim zubima 379
-.navuem stuni 75 -,zglobna, kog!asta 252 - - - - ravnim zubima 379
-. preSani, stezni 75 -.zubna sa lunim zubima 250 - - vijanika 387
-. priiubni 19 spone opruga 147 - - zupanika, faktor 366
- sa steznom glavom 123 spreavanje gibanja, konica 443 stvarni prijenosni omjer tarenice 430
-,stezni 75 sprezanje bokova, Juk .346 sumama pojasna konica 452
- -,otpor llenja kllunja 78 sprdnjaci :f8 sunani zupanik 409
538 Kazalo

svomi vijak 87 tarenica, ploa spojke 258 trenje kotrljanja 188 upori~te cijevnog voda 502
svomjak 134 - ploa spojke 258 - leaja, snaga 214 uporni leaj s vrstim segmentima 217
- spojka 257 - mirovanja 188 - -, nagibni, segmentni 217
tami prijenosnik s konstantnim prijenosnim -, mjeiovito 189 - rukavac 174
omjerom 442 -, startno 188 uredaj za podmazivanje, automatski 199
Sav, duljina 31 - - - mogunou kontinuirane promjene -,tekue 189 uski beskonani klinasti remen 283
-,(raunska) povtin.a 32 prijenosnog omjera 424 uskonik 135
- valjanja 188
-,vrste i oblici 15 - -,sila 426 utini vijak 88
- zaustavljanja 188
b.vna cijev s navojem 481 - varijator 440
trokraki pipac S ll utjem.i klin 109
avno zavarivanje 45 tekue mazivo 189
trokutasti zupasti klin, profd 118 utorni kuglini leaj 221
fui.na elastino defarmirane povrine tarenice - trenje 189 uvijanje matice, minimalna dubina 94
troslojni leaj 207
434 teleskopske vratilo 252
tro~nje tarenice, doputeno 437 uzduni klin ll O
- remena 259 temeljna krunica 329
tuljak, elastini102 - zatik. 137
~iroki nazubljeni klinasti remen 285 temeljni stoac 373
-; uloni 88
!Itap, teinica 64 temperatura koionog bubnja 449
teorija podmazivanja, hidrodinamika 194
- za klizni leaj 205
uplja zakovica 73
tupo elektrootporno zavarivanje 45
teiinica tapa 64 Valjanje bokova zuba 331
- - - iskrenjem 50
tipovi planetamih prijenosnika 414 valjkasti lanac 301
turbohidraulina spojka 264
tjeleca, valjna 221 - leaj 220
tvrdo lemljenje 51
Tangencijalni klin ll l tjemena visina zuba 334 valjna tjeleca 221
mda brtva 461
tangencijalno klizna gibanje tarenice 439 - zrano..st 334 valjni leaj, aksijalni 228, 230
- -, profilna 464
- puzanje 424 tlana opruga, cilindrina 157
-,cilindrini, oznake 223
tanjurasta opruga 152 tlak, boni, matice 108 - -, vrsti 224
tarenica, apsolutno klizanje 430 -, -,pera 118 -,dinamiko ekvivalentno optereenje
-,faktor gubitaka 435 - cijevi, pogonski 480 U luk 501 232
-,dopunski stoici 425 -, hidrodinamiki 189 ublaavanje udara 2S4 -, dosjedi za ugradnju 228
-,doputeno tro~nje 437 -, hidrostatiki 189 uestalost savijanja k.Jinastog remena 295 - -,faktor tvrdoe 186
-, kinematska toka 428 -. ispitni 480,490 udar, ublaavanje 2S4 - -,granina brzina m.nje 237
-,kontaktna, vrstoa 433 - leaja, srednji, povrinski 210 udarna snaga lanaca 315 -,karakteristika statikog optereenja
-,kontaktni pritisak 429 - matice, boni 108 udarni moment spojke 253 237
-, materija1439 -,nazivni 480 udubljeni klin, obli 111 - na etiri oslonca 224
- odgume439 -,pogonski, doputeni 480 uglaavanje 11 -.nosivost, dinamika 231
- - plastinog materijala 440 tlana opruga 140 ugradni leaj 204 - -, njihajue optereenje 227
- - sivog lijeva 439 tokaste optereenje valjnog leaja 227 ulje, legirano 192 - -,oblikovanje 224
-, okretno klizna gibanje 432 :- zavarivanje 45,46 -,mazivo 192 -, optono podmazivanje 241
-, oljebljena 422 tolerancija valjnog leaja 213 uljni sloj, apsolutna debljina 209 -,plan mjera 222
-,pogonska 423 - zupanika 354 uk1juivanje spojke, daljinsko 259 - -.podmazivanje uljem 240
-, pomina 422 torziona brzina vrtnje 187 ukupna wna sila lanca 318 -,- uljnom maglom 240
-,prijenosni omjer stvarni 430 - opruga 1S2 uloni klin 109 -,- uronjavanjem 241
-, ph>klizavanje 421 - -,ravna 151 - !uljak 88 -,radijalni 221
-,puzanje 421 trajni pogon 368 ultrazvuno zavarivanje 45 - s kavezom 221
-,reaktivni polumjer z.akriv:ljenja 433 trajnost valjnog leaja 226 Ulje, odbacivanje ljebovima 248 -,slobodni 224
-,snaga trenja 435,437 trapezni navoj 103 -,podmazivanje 199 - optereen tokaste 227
-, specifino klizanje 430 Tredgoldov postupak 374 -,- valjnog leaja 240 - -,statika nosivost 233, 236
-, stupanj gubitaka 435 trenje 188 -, samopodmazivanje "198 -,statiko ekvivalentno optereenje 237

-, irina elastino defonnirane povdine 434 - buenja tarenice 429 -,sintetsko 193 - -, vij~k trajanja 231
-, tangencijalno klizna gibanje 439 - vrstog tijela 188 -, vol~enski protok 214 -,tolerancija 213
-,trenje buenja 429 - gibanja 188 uljni sloj, relativna debljina 210, 218 -,trajnost 226
u obliku krune ploe 424 - izmedu zubi zupanika 356 'l umjetni.lakovi za brtvenje 460 valjkasti leaj, stoa.sti 231
- - - stoca 424 - klizanja 188 ' umornost, sigurnost protiv. loma 361 varijator, tami 440
- - - valjka 424 - - steznog spoja 78 - vratila, sigurnost 181 V -elnik s kosim zubima 347
-,vijek trajanja 437 - konice, moment 444 unutarnja eljusna konica 450 ventil504
-,vrijeme troenja 436 - -,snaga 448 - pojasna konica 45 2 -, brzozatvarajui SOS, 509
tarna konica 443 -,korozija 81 u~utamje ozubljenje zUpanika-331 -,klipni507
- obloga 258 - konog remena, koeficijent 279 unutarnji rukivac l 73 - koji djeluje u sluaju loma 509
540 Kar.alo 541

ventil, kosi 506 vicvojni navoj 104 zak.lopka504,512 z_a\-:uivanje, bradaviasto 45, 49 ..-7
-,kovani 506 vlana matica 93 -,povratna513 -,.:~lici 22
-,kutni SOS, S01 - opruga 140,161 -, priguna 513 -.elektroluno 13
-,membranski 507 vlastita frekvencija opruge 141 zakon ozubljenja 325 -. -.pritiskom 46
-,odbojni SOS V -MINUS par 338 zakovica, cjevasta 73 - ~lektronskim snopom 13
-, redukcioni 509 V-NULTI bokovi 337 -,leasta 70 - . .elektrootporno, pritiskom 46
-,regulacioni 505 vod, cijevni 480,502 -,materijal 60 - Waenjem 50
-. prigu!ni S09 Voith-Sinclair turbohidraulina spojka 264 -,naprezanje bokova prevrta 65 --otporno 13
-, prolazni .SOS volumenski protok ulja 214 -,plosnato-okrugla 70 - plazmom 13
-,sigurnosni 505, SOB - - - hidJ:ostatskog aksijalnog leaja 218 -, poluokrugla 79 -,plinsko 13
- za promjenu smjera gibanja SOS V -par zupanika planetarnog prijenosnika s eksplozivom 70 - -, pritiskom 45
-,zaporni 505,509 415 - - poluokruglom glavom 72 -,spajanje cijevi 491
vibracija lanca 301 V-PLUS par 338 - - uputenom glavom 72 - svjetlosnim snopom 13
vijak, amplituda naprezanja 100 vratilo 170 -,slijepa 70 -, avno 45
-, dosjedni 101 -,brtvenje 472 -,uplja 73 - talenjem 13
-,ekvivalentno naprezanje 107 -,vrstoa !lblika 179 -, <okasto 4S, 46
-,zavrna glava 61
-, elastini 96 - ekvivalentno naprezanje 178 zakovini spoj 60 -,tupo, elektrootporno 45
- i matica, vrstoa elika 86 -, klinasto 116 zakretanje vratila, kut 185 -, -, -, iskrenjem 50
-.kruti 101 -,kut nagiba 183
-,moment pritezanja 97
-,naprezanje od pritezanja 97
-,kut zakretanja 185
-, pol.igoni profi1120
l zakrivljenje boka zupanika, radijus 330
zatega 28
zaporni ventil505, 509
-,ultrazvuno 45
2.3\<Uivost elika 14
z.avojna fleksiona opruga 148
-, osiguranje 90, 91 -, progib 182 zaptivnost 457 - - -,kut zalcretanja 150
-,pokretni 103
-,presjek jezgre 94
-,savitljive 170
-,sigurnost protiv wnomosti 181
l
'
zarezni avao 136
zasjeni zatik 132
z.a,"rletak vijka 88
- - za zavarivanje 87
-, privrsni 83 - teleskopske 252 zasun 504 za\nna glava zakovice 61
-, prolazni 102 -,zupasto liS - s aksijalno nepominim vretenom Sl O zbirno odstupanje zupanika 353
-, provrt 90 V -razmak osi 342 - ....,. - pom inim vretenom S l O z.g:fobna spojka 251
- s glavom 87 vreteno 103 - - krutim jednodjelnim zaparnim tijelom - -.kuglasta 252
-, samokonost 106 vrh zuba, Wi1jenost 337 510 zglobni lanac 301
-, sigurnost na izvijanje l 08 vrijeme koenja 445 - - podesivim vikdjc:lnim tijelom 51 O - l.atik 136
-,sila predzatez.anja 97 - trajanja punog optereenja zupanika 369 - sa upornim klinom 509 zxaenjem odvedena toplina konica 449
-, svomi 87 - troenja tar~nice 436 zafiljenost 33.9 znoa konica, vrtlona 455
-, utini 88 vremenski ogranieni pogon 368 - vrha zuba 3'9 7 2.r.inost, bona 334
- za zavarivanje, zavretak 87 vrst i oblik ava 15 zatez.aDje pogo ruk og remena 26 7 - uzmeu zuba 332
-, zavrietalc 88 - spoja zavara 16 zatezna n:me"nica 266,270,281 - leaja, apsolutna 209
vijani spoj, iskoristivost 107 vrtlona vodena konica 454 zatczno djelovanje savijanja, faktor 179 - -,relativna 209
v;janik 386 - zrana konica 455 zatik, cilindrini 131 - -,srednja, relativna 209
-,iskoristivost 389 vuna sila lanca 317 -. konini 131 - tjemena 334
-,nosivost 389 - - -,ukupna 318 -,naponski 131 zub elnika, optereenje 359
-,sile 388 vuni ogranak remena 226 -. -,apiral.a.i J 31 -,tjemena visina 334
-,stupanj prekrivanja 387 Vulkan spojlca 256 ::..,navojni 87 -. zranost meu zubima 332
vijek trajanja lanca, faktor 319 -. pomlni 13 7 zubi, korak 332
- - obloge konice 449 .- s navojem 88 - stoni.'<:a, kosi 378
- - taren.ica 437 -, atojni 136 - -, zakrivljeni 378
- - valjnog leaja 231 Whitworthov cijevni navoj 84 -. uzdutm137 zubna spojka s lunim z1.1bima 250
visina zuba, podnona 334 - za zai<ivulle 74 zupani prijenos, omjer 325
- -,tjemena 334 -. zasjeu1136 zupanik 324
Yirtu.al.ni broj zubi 375 - zglobni 136 -,bunost u radu 400
- prijenosni omjer 376 Zahvatna crta, boni kut 345 zausta>ijuijo sflwUa. konica . . 3 -.centralni 409
viskozitet, dinamiki 190 -, eoni leut 345 zavar, ekvivalcatno naprcunjc:-36 -.dinamiki faktor 359
-, kinematski 326 -,kut 329 -. kvalilet 16 -. dodirnica bokova 328
visoko ozubljenje 344 -. nonnalni kut 34~ -. " ' " spojon 16 -, iaktor stupnja prekrivanja 366
viles.lojni remen 271 -,pogonski kut 337, 342 zavareni spoj 13 -. iskoristivost 356
viestepeni planetarni prijenosnik 415 - - zupanika 328 - lav,~nl,debtibu 31 -, kinematski omjer 326
542 Kazale
l
z.upa.nik s kosim zubima, kut napona 344 zupanik, z.ahvatna linija 328
-.obodna brzina 326 -,zbirno odstupanje 353
-,podmazivanje uronjavanjem 358 zupasta ploa 376
-,pogonska snaga 351 zupasti lanac 302
-,pojedinano odstupanje mjera 353 - profil, evolventni 118
s helikoida.lnim zubima 344 - remen 295
- lunim zubima 313 - remen, duljina 299
- un:utamjim ozubljenjem 331 zupasto vratilo 118
-,specifina obodna sila 359, 366 - -,centriranje 118
-.specifino optereenje 359 zYjezdasto-pnJtenasta ploa 128
- strelasti 313
-. sunani 409
- 1 tolerancije 3S4

-,trenje meu zubima 354,356

u:W"~vatu, odstupanje 353 Ziana spajalica remena 272
-,vrijeme t.raj~a punog optereenja 369 ljebovi za odbacivanje ulja 248