Kopno i vodene povrine neravnomjerno su rasporeene

na Zemlji:
na severnoj hemisferi je 100 miliona km
2
ili 39,3 %
kopna i 155 miliona km
2
ili 60,7 % vode
na junoj hemisferi je samo 49 miliona km
2
ili 19,1 %
kopna i 206 miliona km
2
ili 80,9 % vodene povrine

Univerzalna svojstva vode
-voda se sastoji od 88, 8% kisika i 11, 2 % vodika
-u jednom litru prosjeno je rastvoreno 3, 5 % soli
Molekula vode je nesimetrina
Pri zagrijavanju slatke vode od
0 C do 4 C porast gustoe vode
Kod veine materijala pad temp.
gustoa se poveava, a obujam
smanjiva, a kod vode je obratno.
Temperatura kljuanja bih trebala iznosit od -100-150 c
vodik -235 c a kisik -180 c

Voda je najgua pri
4C i pri toj temperaturi
gustoa iznosi 1g/cm3
Visoka vrijednost topline
isparavanja
= visoko vrelite
(temp?)
Niska vrijednost topline
taljenja
= nisko talite
Veliki toplinski kapacitet
(prijenos topline u
sustavima grijanja)
Niska toplinska
provodljivost (dobra
izolacija)

Kemijski sastav morske vode
Morska voda gorkasto slatkastog okusa
Sadraj tvrdih mineralnih materija u izraenih u
gramima po litri naziva se slanost ili salinitet
Morska voda kloridi 88, 7%, sulfati 10, 8% i karbonati 0,
5%
Specifinost slanoe stalan meusobni odnos pojedinih
soli
Vie metoda odreivanja slanoe metodom titranja,
metodom elektroprovodljivosti, kemijske analize,
aerometririanja,


-Izohaline linije koje povezuju mjesta iste slanosti.
-Ukupna koliina soli u moru je 5,5 trilijuna tona.
-Ako bi more isparilo sloj soli debeo 45 m bi prekrivao
cijelu Zemlju.
-Meu kemijskim elementima prevladavaju klor (55%) i
natrij (31%).
-Prosjena slanoa svjetskog mora je 35 0/00.
Slanost je razliita s obzirom na horizontalni i vertikalni
profil, najvea je u suptropskom pojasu kao posljedica
vee isparavanja, manje koliine oborina i slabijeg
dotoka vode s kopna, dok je najmanja slanost u
podrujima viih g.. kao posljedica manjeg isparavanja
i vee koliine dotjecanja slatke vode s kopna.

Atlanski ocean 35,4 0/00 sj. 35, 8 ju. 35, 0/00
-Tihi ocean 34,9 0/00 sj. 34,6 ju. 35,1 0/00
-Indijski ocean 34,8 0/00 sj. 35,0 ju. 34, 7 0/00
-Crveno more 42 37 0/00

-Sredozemno more (s Jadranskim morem) 38 39
0/00

-Sjeverno ledeno more 29 32 0/00 (a u
priobalnim dijelovima ak i 0 0/00)

-Baltiko more 2 7 0/00

1. Slanoa je velika u suptropskoj zoni pasatnih vjetrova,
gdje veliina isparavanja premauje koliinu padalina
2. Slanoa je osjetno smanjena u ekvatorijalnim
krajevima jer je tamo koliina padalina vea od
isparavanja
3. Slanoa se smanjuje u umjerenim geografskim
irinama, subpolarnim i polarnim morima zbog manjeg
ispravanja ivee prisutnosti leda
4. Slanoa je openito razmjerna veliini isparavanja dok
je u obrnutom odnosu s koliinom padalina i dotokom
slatke vode
5. Morske struje znatnije utjeu na raspodjelu slanoe
-Slanost vode s obzirom na dubinu se mijenja, te se
mogu izdvojiti slijedei pojasevi:

-Ekvatorijalno podruje poveava se do dubine od 100
m ,a zatim opada da bi postala stalna na dubini 1000
1500 m

-Suptropski pojas smanjuje se do dubine od 1000 m
-Umjereni pojas najmanja slanost na dubini 600
1000 m

-Subpolarni pojas razina od 33 do 35 0/00 do dubine
od 1500 m

-Polarna podruja do dubine od 200 m
Sloj brzog mijenjanja saliniteta s dubinom
300-1000 metara;
Prosjeno godinje isparavanje
Geografski faktori promjene
saliniteta vode
Uvjetovani su isparavanjem, padalinama, vertikalnim
mijeanjem i horizontalnim mijeanjem
Isparavanjem isprava samo ista voda poveavanje
saliniteta
Prikazivanje vertikalne promjene saliniteta vri se
halobatinim izolinijama
to je povrinska slanost vea time ona raste i s
dubinom
Porijeklo slanoe u moru objanjava se dvjema
hipotezama:
-iskonsko svojstvo u doba izdvajanja Zemlje kao
zasebnog planeta
- tekua voda s kopna zajedno s parama plinovima i
drugim rastaljenim tvarima iz Zemljinog plata
odredila sastav
S kopna povrinskim vodama
Iz unutranjosti zemlje procesom degazacije plata
Iz atmosfere padalinama
Od krutih tvari s dna Svjetskog oceana
Plinovi u morskoj vodi
Plinovi u moru potjeu iz atmosfere, tekuica,
podmorskih vulkanskih erupcija...
Najvanij plinovi su: kisik , duik, ugljik dioksid
(ugljina kiselina) i argon.
Odnos kisika prema duiku u atmosferi je 1:4, dok je u
otopini mora oko 1:2, a ugljik- dioksida je vei 30 50
puta
Slanija i toplija mora manje rastvorljivog kisika
Sadraj kisika se mijenja tijekom godine to je posljedica
promjene temperature
Poveava se sadraj kisika od polova prema ekvatoru
Temperatura mora
Najvanije fiziko svojstvo mora.
-Najvea koliina toplinske energije potjee od Sunca
(svi ostali izvori su neznatni).
-Bilanca topline razmjena topline s okolicom.
-Sjeverna hemisfera 19,2 0C
-Juna hemisfera 16,0 0C
-Hidrotermiki ekvator odstupa od geografskog i
protee se od 10 N g. do 8 S g..
-Prosjena temperatura svjetskog mora je 3,8 0C, a
na povrini 17,5 0C.
-Tihi ocean 19,1 0C
-Indijski 17,1 0C
-Atlantski ocean 16,9 0C

Ekvatorijalno podruje kolebanje temperature oko 1 0C,
umjereno podruje oko 10 0C, polarno oko 3 0C.
-Prijenos topline s povrine u dubinu odvija se
konvekcijom, kondukcijom i apsorpcijom suneva
zraenja u povrinskom dijelu.
-Dnevna kolebanja do dubine od 25 30 m (izuzetno do
50 m)
-Godinja kolebanja do dubine od 300 400 m
-Sloj skoka prijelazno podruje u kojem su veliki
gradijenti temperature, slanoe, gustoe i drugih
svojstava.
-Umjerene g. . oceani imaju dva (termodinamika) sloja
s jakim promjenama.
-Topli na povrini
-Hladni u dubokim dijelovima
-Termoklina prijelazni sloj na dubini od 12 17 0C
na dubini od 300 500 m i drugi na dubini 700 1500 m
gdje temperatura opada 4 - 5 0C.

Atmosferski kruenje vika topline s niskih
geografskih irina
-Izotermija (homotermija) pojava u odvojenim
morima da je raspodjela temperature jednolika u
stupcu ispod dna praga (Sredozemno more 12,7
0C).
-400 500 m 10 12 0C
-1000 m 4 7 0C
-2000 m 2,5 0C
-3000 m 1 2 0C
-Polarna mora: na povrini (mala slanost)
temperatura 0 do 1,8 0C, na dubini od 200 m 0,5
do 2 0C, a na 800 m 0 0C, a na dnu 1 do 2 0C.
- povrine mora imaju amplitudu manju od 5 0C.

Tlak stlaivanje irenje zvuka i
gustoa mora
U meusobnoj su ovisnosti.
TLAK
-Tlak u moru se poveava za 1 bar svakih 10 m.
-Stlaivanje - s poveanjem tlaka more se zgunjava.
-U sluaju oslobaanja razina bi se podigla za 30 m.
ZVUK
-Brzina zvuka u moru se poveava s temperaturom,
slanou i tlakom varira od 1400 do 1500 m/s.
-Na poveanje brzine zvuka vie utjeu kolebanja
temperature nego slanoa, dok je utjecaj tlaka
malen na dubini od 100 m, ali je znatno vei na
dubini od 1000 m.
-Pri t= 10 0C i S 35 0/00 poveava se brzina zvuka: na 100
m za 1,8 m/s, na 1000 m za18,1 m/s, a na 3,500 m za 62,7
m/s
-Za izraunavanje irenja brzine zvuka u moru koriste se
posebne tablice u kojima je odreena kvantitativna
veliina meuovisnosti temperature, slanoe i tlaka

GUSTOA

-U stalnoj ovisnosti o temperaturi, slanoi i tlaku.
-770 puta vea od gustoe zraka.
-Otvorena mora vee znaenje temperature, a u
obalnom podruju slanoe i tlaka.
-Najvea gustoa morske vode (35 0/00) je pri
temperaturi od 3,6 0C.
-Gustoa mora je zbog otopljenih soli vea od
gustoe slatke vode.
-Gustoa mora poveava se od ekvatora prema
polovima.
-Kao posljedica toga more iz polarnih krajeva
dubinski se pomie prema ekvatoru, dok rjei
dijelovi mora iz ekvatora se povrinski struje prema
polovima.


Gustoa mora i dubina:

Ekvatorijalna podruja: gustoa je mala u povrju
koje je oslaeno (tekuice) i naglo opada do 200
m, dok (od 200 m) prema dubini od 1500 m opada
sporije. Za dublje dijelove je karakteristina
ravnotea gustoe.
-Umjerena podruja: tijekom kasne jeseni se
povrina mora ohladi, to uvjetuje konvekcijsko
strujanje mora. To rezultira izmjenom tvari u
oceanu, prozraivanjem mora i obnavljanje
hranjivih soli iz dubljih dijelova u povrinske
slojeve mora.

OSVJETLJENJE PROZIRNOST I
BOJA

-Optike su znaajke u okviru fizikih svojstava mora.
-Osvjetljenje ovisi o visini Sunca, koliini reflektirane
energije i stanju povrine mora.
-Refleksija odbijanje svjetla od mora
-Refrakcija lom svjetla na prijelazu iz atmosfere u
hidrosferu
-Difuzija rasprivanje svjetla od razliitih estica
-Apsorpcija upijanje svjetla
-Ekstrikcija slabljenje svjetlosti zbog apsorpcije i
difuzije.
-Preko 50 % svjetlosti more apsorbira u prvom metru
dubine, dok do 20 m dopre 5 10%, a do 100 m samo
1%.

PROZIRNOST

-Ovisi o osvjetljenju, koeficijentu ekstrikcije, ivotu u
moru (plankton) primjesama organskog i anorganskog
porijekla, vremenskim promjenama (tmurno vedro)
Osvjetljenje mora ovisi o visini Sunca, koliini
reflektirane energije i o stanju povrine mora.
-Apsorbirane svjetlosne zrake prelaze u toplinsku i
kemijsku energiju. Kemijska energija je vana jer
omoguava proces fotosintetike asimilacije
fitoplanktona (znaajan za ivot u moru).
-Relativna prozirnost vidljivost Sekijeve (Sechi) ploe
(bijeli kolut promjera 30 cm)
-Sargako more 66,5 m
-Sredozemno more 60 m, Jadran - 56 m

BOJA MORA

-Ovisi o intenzitetu upijanja i rasipanja svjetlosnih
zraka, dubini i okoliu.
to je more siromanije planktonom i drugim
primjesama to mu je boja vie odraz trenutana
vremena i boje neba:
-tijekom jutra more se na obzorju stapa s temeljnom
bojom neba
-za vedrina boja na povrini odraava se u irokom
rasponu modrozelenkastih nijansi
-za bure je more tamnomodro (ultramarin)
-za vrijeme zalaza poprima svijetlocrvenkastu grimiznu
boju
-Modra boja znak slabog ivota u moru
-Forel-Uleova ljestvica (na osnovu Sekijeva koluta), na
temelju prozirnosti odreuje se boja u 13 kombinacija
i 21 razredu.

Led u moru
Nalazi se na prijelaznom sloju izmeu hidrosfere i
atmosfere
Prema porijeklu razlikuje se
1. led kosi je nastao u moru morski led
2. led koji je dospio tekuicama u more-rijeni led
3. led u moru koji potjee od ledenjaka s kopna
Raspon temperature na kojoj se smrzava more je -1,7
do -2, c

Kad led ne bi plutao da na Zemlji moda ne bi bilo ivota. Kad bi se led
formirao kao ledeno morsko dno, cijeli bi se oceani zaledili. Ne bi postojali
onakvi kakve ih mi danas poznajemo.
Kad bi se sva zapremina leda na Zemlji pretvorila u vodu, razina mora povisila bi
se za 78,9 m!