UNIVERZITET U ISTONOM SARAJEVU

SAOBRAAJNI FAKULTET
DOBOJ





SEMINARSKI RAD
Predmet: Optike komunikacije
Tema: Optike mree








Mentori: Student:
Dr Ferid Softi, van.prof Husakovi Anis 323/07
Mr Aleksandar Stjepanovi, dipl.el.in
Seminarski rad Optike mree

2

Sadraj

1.Uvod...............................................................................................................3
2.Optiki predajnici............................................................................................ ....4
2.1.Led diode........................................................................................................4
2.2.Laserska dioda........................................................................................5
3.Optiki prijemnici...........................................................................................7
3.1.Fotodioda.................................................................................................7
3.2.PIN dioda.................................................................................................8
3.3.Lavinska dioda........................................................................................10
4.Optiki pojaavai.........................................................................................10
4.1.Poluprovodniki optiki pojaavai........................................................10
4.2.Pojaavai zasnovani na dopiniranim vlaknima....................................10
4.3.Ramanovi pojaavai..............................................................................11
5.Zakljuak.......................................................................................................12
6.Literatura......................................................................................................13








Seminarski rad Optike mree

3

1.UVOD
Optike mree su telekomunikacione mree velikog kapaciteta zasnovane na optikim
tehnologijama i komponentama koje omoguavaju rutiranje, pripremanja, i obnavljanje signala
na nivou talasnih duina kao i servisa zasnovanih na njima. Optike mree, bazirane na
pojavljivanju optikog sloja u transportnim mreama, obezbeuju vee kapacitete i smanjuju
trokove novim aplikacijama kao to su Internet, video i multimedijalna interakcija, i moderni
digitalni servisi. Mreni pristup zahteva transparentnu optiku mreu tako da bitski protok i
format budu nezavisni. To e obezbediti fleksibilnost i dozvoliti direktnu povezanost mree sa
asinhronim transfer modom (ATM), transmisionim kontrolnim protokolom/Internet protokolom
(TCP/IP), SONET-om.
To e isto dozvoliti talasnim duinama da budu dodavane i isputane kompletno optiki bez
uticaja na originalni format signala. Na alost, ovaj transparentni model mrenog pristupa
izgleda totalno drugaije kada se primeni na metropoliten ili long-haul mree.
Jedna od vanijih osobina optikih mrea jeste njihova konfiguracija (topologija). Konfiguracija
je nain na koji su povezane pojedine take-vorovi u mrei. Osnovni tipovi mrene
konfiguracije :
Zvijezda
Bus (prava linija sa grananjem)
Ring (prsten, kao i njihove kombinacije)










Seminarski rad Optike mree

4

2.Optiki predajnici
Optiki predajnik je elektronska konponenta koja generie svijetlosni signal. Svijetlost moe da
se generie samo kada elektron prelazi iz ( labilonog ) stanja sa velikom energijom u ( stabilno )
stanje sa niskom energijom. Razlika energije emituje se iz atoma u obliku svijetlosti. Ova vrsta
emisije naziva se spontana emisija. Kod spontane emisije pravac kretanja fotona i njegova faza
mogu da imaju bilo koju vrijednost. Talasna duina zavisi od koliine energije. Osim spomenute
emisije postoji i stimulansna emisija, ona se deava u LASERU. Ako je elektron pomijeren u
nestabilno stanje i ako se u takvom stanju sudari sa fotonom svijetlosti, dolazi do stimulisanog
emitovanja jo jednog fotona. Sada ova dva fotona imaju potpuno jednaku talasnu duinu, pravac
kretanja i fazu. Emisija svijetlosti nije mogua ako se ne dovede odgovarajua koliina energije
na strane. Ova energija moe da se dovede na razne naine :
Zagrijavanjem . Na ovaj nain rade sijalice sa arnom niti. Zagrijavanje atoma pomijera
elektrone, a njihovim vradanjem u nia elektronska stanja oslobaa se svijetlost.
Elektrinim pranjenjem. Ako se struja provede kroz gas ( npr. neon ), ona kida hemijske veze u
molekulama gasa. Prilikom novog povezivanja u molekule dolazi do emitovanja svijetlosti.
Dovoenjem elektrine struje. Ovaj postupak je razliit od pranjenja. Primjenjuje se na
poluprovodnikim komponentama, laserima I LED diodama. Struja dovodi do rekonbinacije
elektrona I upljina na PN spoju. Elektroni koji prelaze iz provodnog u valentni opseg emituju
svijetlost.
Hemijskom reakcijom. esto se umjesto zagrijavanja materijala u kom dolazi do reakcije
oslobaa svijetlost.
Biohemijskom reakcijom. Slino kao u prethodnom sluaju, ali se radi o procesima u
organizmima ivih bida.
Apsorpcijom svijetlosti. Prilikom apsorpcije svijetlosti uvijek dolazi do promijene talasne duine
Talasna duina emitovane svijetlosti zavisi od materijala od kojeg je izraen poluprovodnik. U
proizvodnji poluprovodnikih izvora svijetlosti koriste se mijeavine tri ili etiri hemijska
elementa od Ga, As, P, ln.

2.1 Led diode (Light Emitting Diode )
Svjetlea-LED dioda je optoelektroniki izvor koji pretvara elektrinu energiju u svjetlost.
Komercijalni naziv za takve svjetlee diode je LED (engl. Light emitting diode). Svjetlea
diodaje posebna vrsta poluprovodnike diode koja emitira fotone svjetlosti kada je propusno
polarizirana. Osobina emisije svjetlosti LED diode naziva se injektirana elektroluminiscencija.
Ona se dogaa kada se manjinski nosioci rekonbiniraju s nosiocima suprotnog tipa u
osiromaenom podruju. Jakost elektromagnetnog zraenja proporcijonalna je jakosti
struje.Konstrukcija ,simbol i strujno-naponska karakteristika LED diode su prikazani na slici 1.
Seminarski rad Optike mree

5


Slika.1 Simbol i strujno-naponska karakteristika LED diode

LED diode su pouzdani, ekonomini i efikasni izvori svijetlosti za sisteme sa digitalnim
protokom do 50 Mb/s, sa primjenom gradijentnih ili multimodnih vlakana. LED diode imaju
priblino linearnu vezu izmeu optike snage i pobudne struje. Zbog toga su pogodne za
primjenu kod digitalnog i analognog prenosa. LED diode se proizvode tako to se na podlogu
nanose slojevi materijala. Minimalno je potrebno etiri sloja a mogu se dodati jo neki slojevi.
Materijal od kojeg su izraeni "poluvodniki kristali" u samoj diodi, referiraju kojom e ona
bojom svijetliti. Dioda je upravljana strujom i te struje se kreu od 15-25mA. Postoje dvije
osnovne kategorije, sa aspekta njihove konstrukcije: sa povrinskim i sa bonim zraenjem.

2.2 Laserska dioda
Laser je elektronska komponenta kod koje se fotoni oputaju na kontrolisani nacin. Laserske
diode daju veu optiku snagu, imaju ui spektar i ubacuju vie energije u vlakno. Laserske
diode postale su gotovo najbitniji proizvod opto-elektronike industrije. Prednosti laserske diode
su mnogostruke: to je monokromatski, koherentni i kolimirani izvor svjetla. Kompaktan je,
lagan, dugog ivotnog vijeka, te male potronje elektrine energije. Osim toga to je vrlo vano u
komunikacijama, mogu se direktno modulirati i to vrlo visokim frekvencijama. Diodni laser
(laserska dioda, poluvodiki laser ili injekcioni laser) radi se vrlo sloenim fiziko-kemijskim
postupkom od kombinacija poluvodia. Kristal poluvodia sastoji se od velikog broja periodino
smjetenih atoma iji se energetski nivoi cijepaju u gusto sloeni veliki broj susjednih stanja.
Takva energetska stanja zovu se vrpcama, koje su odijeljene energetskim procjepom ("band
gap", vidi sliku). U osnovnom stanju vrpce su popunjene (prema Paulijevom principu) poinjui
od najnie energije. Najvia potpuno popunjena vrpca zove se valentna ("valence band"), a
slijedea je vodljiva vrpca ("conduction band").
Seminarski rad Optike mree

6


Slika.2 Graa lasera

Vodljiva vrpca u poluvodiu u osnovnom stanju nije naseljena, pa je po tome on slian izolatoru,
ali je energetski procjep izmeu valentne i vodljive vrpce znatno manji nego kod izolatora, oko 1
eV. Elektroni mogu biti pobueni u vodljivu vrpcu vanjskom pobudom, npr. toplinskom. Kad se
nau u vodljivoj vrpci elektroni se mogu slobodno gibati, pa je poluvodi tada slian metalu.
Intrinsina vodljivost poluvodia moe se pojaati dodavanjem odreenih atoma-neistoa.
Primajui strane atome ("dopiranje poluvodia") isti poluvodiki kristal stvara viak ili manjak
elektrona u reetci kristala. Poluvodii s vikom elektrona su tzv. n-tipa, a oni s manjkom
elektrona (vikom "upljina") su p-tipa. Dovodei u kontakt p- i n-tip poluvodia stvara se vrlo
tanki pn-spoj koji ima lokalno pomaknute energetske vrpce. Da bi ostvarili inverziju naseljenosti
nunu za ostvarivanje laserskih oscilacija - moramo na diodu narinuti vanjsko elektrino polje.


Slika.3 Shematski prikaz diodnog lasera

Veina laserskih dioda male snage dolazi na trite u kuitu tranzistorskog tipa, a manji dio ima
kuita drugih oblika. Standardni promjeri su 9 i 5.6 mm. Laserska dioda koja se nalazi u naem
Seminarski rad Optike mree

7

diodnom laseru je promjera 5.6 mm, a valna duljina svjetla koje emitira je oko 670 nm (crveno
podruje spektra). Okruglo kuite zatvoreno je hermetiki, s prednje strane (gore) ima tanki
stakleni prozor koji prolazi laserska svjetlost, a sa stranje strane tri elektrina kontakta (noice).
U kuitu se nalazi ne samo laserski ip mikronskih dimenzija, priblino 0.5 x 5 x 300 mikrona
(desni gornji kut na slici, strelice oznaavaju snopove svjetlosti), nego i jedna integrirana
fotodioda, takoer mikronskih dimenzija. Ona slui za praenje intenziteta svjetla lasera koje
dolazi iz stranjeg zrcala laserske diode. Ova fotodioda, u principu, omoguuje kontrolu snage i
valne duljine zraenja lasera opto-elektronikom povratnom vezom, preko odgovarajueg sklopa
koji je dio elektronike za napajanje diode.

3.Optiki prijemnici
Optiki prijemnik je kombinacija optikog detektora, elektronskog pretpojaavaa ikomponenti
za obradu irekonstrukciju signala. Prijemnici su najslozenije komponente u optikom sistemu.
Oni rade na veoma slabim optikim signalima, a pri tom radu sa sauvaju signal od uma koji bi
mogao da se doda u postupku obrade i pojaanja signala. Optiki prijemnici pretvaraju optiki
signal u iskoristivi elektrini signal. Parametri koji su su bitni za optike prijemnike su:
spektralni odziv, osjetljivost, propusni opseg, dinamiki opseg i um. Fotodetektor stvara
elektrinu struju proporcijonalnu ulaznoj optikoj snazi. Ulazno pojaalo pojaava snagu
ulaznog optikog signala na iskoristivu razinu. U digitalnim komunikacijama ulazno pojaalo
slijedi sklop odluke koji pretvara analogni izlaz pojaala u digitalni signal. Odluka ovisi o
modulaciji koritenoj u prenosu. Ispred fotodetektora moe se koristiti i optiko
predpojaalo.Postoje tri vrste fotodetektora:
1. Fotodioda (p-n spoj)
2. PIN fotodioda (p-n spoj sa dodatnim slojem iostog dielektrika izmeu p i n oblasti)
3. Lavinska fotodioda (fotodioda sa dodatim jo jednim p slojem)

3.1 Fotodioda
Fotodioda koja sadri samo p-n spoj predstavlja najstariji tip fotodiode i kao takav najmanje se
koristi. Fotodioda je poluvodiki element strukture sline ispravljakoj diodi.Kuite ima
prozori kroz koji se moe osvjetliti PN-spoj. Za izradu fotodioda upotrebljavaju se
germanij i selen, a najee silicij. Fotodioda se u strujni krug spaja tako da je zaporno
polarizirana. Kad je fotodioda neosvjetljena, njome tee vrlo mala tamna struja koju ini
reverzna struja (struja manjinskih nosilaca naboja). Kad se fotodioda (PN-spoj) osvijetli,
reverzna struja se jako povea (pod utjecajem svjetlosne energije poraste broj slobodnih nosioca
naboja). Taj porast struje je kod germanijskih dioda oko 20 puta, a kod silicijskih 100-500
puta.Kada se dioda prikljui na negativan napon, elektrino polje pravi osiromaenu oblast u
Seminarski rad Optike mree

8

oblasti spoja. Nosioci naelektrisanja e prema tome napustiti oblast spoja i napraviti vrlo veliku
otpornost. Upadni fotoni sa energijom veom od energije veom od energije energetskog
procijepa, e kreirati parove elektron upljina. Parovi mogu biti formirani u tri razliite oblasti p-
n diode.




Slika.4 Simbol i pojednostavljeni presjek fotodiode,Strujno-naponska karakteristika diode

3.2 PIN Fotodioda
PIN fotodioda je dioda koja sadri p-n spoj i kao takva se najmanje koristi.Simbol PIN fotodiode
je prikazan na slici .5


Slika.5 Simbol PIN diode

Seminarski rad Optike mree

9

PIN diode imaju osiromaeno podruje koje formiraju nepokretni atomi donora u N-tipu i
akceptora u P-tipu. irina tog podruja ovisi o koncentraciji primjesa (to je podruje ire, manje
je primjesa). Pri apsorpciji fotona elektroni prelaze iz valentne u vodljivu zonu, te nastaju parovi
elektron-upljina. Ako takav par nastane u osiromaenom podruju, nositelji naboja se pod
utjecajem jakog elektrinog polja brzo kreu i nastaje elektrina struja. Poeljno je da se vei dio
svjetlosti apsorbira u osiromaenom podruju. Poveanje osiromaenog sloja postie se
smanjenjem koncentracije primjesa u N-sloju. Slabo dopirani N-sloj moe se smatrati
intrinzinim, tako da postoji Pi-prijelaz. Ako se tome doda jako dopirani N-sloj, dobija se PiN
struktura. PiN fotodioda posjeduje veliku osjetljivost i brzinu rada.


Slika.6 Presjek PIN diode



Slika.7. Zavisnost osjetljivosti tipine Si-PIN fotodiode od talasne duine svetlosti
Seminarski rad Optike mree

10


3.3 Lavinska Fotodioda
Kako je izlazna struja fotodiode svega nekoliko nA, tako slab strujni signal teko se moe
pojaati bez unoenja uma u sklop. Zato je nuno poveati izlaznu struju diode prije
pojaavanja, a to se postie lavinskom diodom. Za nastajanje lavinskog uinka nuno je
realizirati sloeniju poluvodiku strukturu (vanjski tanki sloj N-tipa, slabo dopirani sloj P-tipa, te
zatim iroko podruje i-tipa, te na kraju jako dopirani P+- sloj), te znatno poveati inverzni
napon (u odnosu na PiN diodu) da bi nositelji naboja, koji nastaju kod apsorpcije fotona u
vanjskim slojevima poluvodia, prolazei preko podruja djelovanja jakog elektrinog polja,
dobili energiju dovoljnu za pobudu viekratno ponavljajui proces udarne ionizacije. imbenik
umnoavanja M jednak je viekratniku fotostruje, a za obini PN prijelaz odreuje se izrazom:
gdje je UB vanjski polarizacijski napon, UP probojni napon prijelaza i V broj koji za silicij
iznosi od 1,5 do 4, a za germanij od 2,5 do 9.


4.Optiki pojaavai
Optiko pojaanje signala razlikuje se od elektronskog utoliko sto moe da pojaava samo snagu
signala bez obnavljanja njegovog oblika. Ovaj tip pojaanja obezbjeuje potpunu transparentnost
podataka, odnosno proces pojaanja je potpuno nezavisan od formata modulacije signala. On
predstavlja osnovni element u sistemima za optiku obradu signala. U dananjim digitalnim
optikim mreama (SONET i SDH), koje koriste optiko vlakno samo kao sredinu za
prenos,optiki signali se prvo konvertuju u elektronski signal, regenerie, ponovo pretvara u
optiki i zatim se prenosi dalje. Ovakva regeneracija signala reprodukuje originalan oblik
inpulsa, eliminiui pritom suvini um. Meutim u WDM sistemima koji koriste elektronsko
pojaavanje, svaka valna duina mora biti odvojena prije nego to bude elektronski pojaana, a
zatim se sve valne duine moraju multipleksirati prije slanja signala. Za razliku od njih optiki
pojaavai pojaavaju optiki signal bez prethodne konverzije u elektronski domen. Na alost
njihova mana je da se optiki um pojaava isto kao korisni optiki signal. Optiki pojaavai
koriste principe stumulisane emisije, slino kao i laseri, te unose i um spontane emisije. Postoje
tri osnovna tipa optokih pojaavaa:
1. Poluprovodniki optiki pojaavai
2. Pojaavai zasnovani na dopiranim vlaknima
3. Ramanovi pojaavai


Seminarski rad Optike mree

11

4.1 Poluprovodniki optiki pojaavai
Poluprovodniki optiki pojaava predstavlja strukturu slinu poluprovodnikom laseru, kod
kojih se pobuda ostvarjue primjenom elektrinog napajanja. Dananji poluprovodniki
pojaavai mogu da dosegnu pojaanja i od 25dB i irinom opsega od 40nm. Poluprovodniki
pojaavai bazirani na viestrukim kvantnim jamama, koji su jo uvijek u fazi ispitivanja, imaju
veu irinu opsega i vee zasienje pojaanja, omoguuju krae vrijeme ukljuivanja i
iskljuivanja ali su vie osjetljivi na polarizaciju. Prdnost poluprovodnikih pojaavaa je
mogunost integracije sa drugim komponentama.

4.2 Pojaavai zasnovani na dopiniranim vlaknima
Optiki pojaavai bazirani na dopiniranim vlaknima obezbijeuju pojaanje za valne duine
izmeu 1525nm i 1560nm. Pumpaju se laserima sa valnim duinama od 980nm ili od 1480nm.
Tipino pojaanje je oko 25dB, mada je eksperimentalno dobijeno i vee. Za oblast od 1300nm,
veliku panju privlae pojaavai bazirani na fluoridnim vlaknima dopiranim prazeodimijumom.
Ovi pojaavai imaju malo presluavanje i male karakteristike uma, rade u opsegu od 1280nm
do 1330nm sa pojaanjem od 40dB. Ogranienje ovih optikih pojaavaa je nejednak spektar
pojaanja kao i injenica da optiki pojaavai pojaavaju i um.

4.3 Ramanovi pojaavai
Glavna odlika im je to koriste Ramanov efekat. Ramanov efekat se deava pri interakciji
svijetlosti i materijala (kao to je vlakno) i izaziva pomijeranje nekih fotona na drugu, obino
veu talasnu duinu. Tako je mogue upumpavanjem svijetlosti koja se nalazi u manjoj talasnoj
duini od signala pojaati sam signal. Do pojaanja dolazi kada signal prolazi kroz vlakno na
istoj talasnoj duini kao i pomijerena Ramanova emisija (usljed upumpavanja). Signal stimulie
Ramanovu pomijerenu emisiju koja je na istoj talasnoj duini kao i signal i tako poveava
intenzitet signala. Ramanov pojaava ima slabo pojaanje (potrebna je velika snaga lasera za
upumpavanje), ali pojaava bilo koju talasnu duinu. Upumpavanjem vie talasnih duina moe
se postii veoma ravno pojaanje u irokom opsegu.




Seminarski rad Optike mree

12

5. Zakljuak
Kljunu ulogu u razvoju optikih sistema je odigrao razvoj kvalitetnih optikih pojaavaa, koji
omoguavaju amplitudno pojaanje optikih signala. Svjetlosni predajnici su vieni kao aktivne
komponente u optikim komunikacionim sistemima. Njihova osnovna funkcija je konverzija
elektrine energije u svjetlosnu. Nali su iroku primjenu u svakodnevnom ivotu, najvie se
koriste u digitalnoj-audio tehnologiji. Optiki prijemnici pretvaraju optiki signal u iskoristivi
elektrini signal. Oni rade na veoma slabim optikim signalima, a pri tom radu sa sauvaju signal
od uma koji bi mogao da se doda u postupku obrade i pojaanja signala.



















Seminarski rad Optike mree

13


6.Literatura
[1] www.scribd.com
[2] www.wikipedia.org
[3] www.scribd.com/doc/49590154/6/Optiki-pojaavai
[4] www.scribd.com/doc/75937746/52Pojacavaci
[5] www.etstuzla.edu.ba/biblioteka/elektronika/Elektron_III_2010.pdf