EUROPA, SVIJET I HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI 19.

STOLJEA

Europa od Bekog kongresa do "proljea naroda"

Beki kongres Od rujna 1814. do lipnja 1815. zasjedanje predstavnika europskih
drava koje su sudjelovale u ratovima protiv Napoleona.
Rusija, Pruska, Austrija, Velika Britanija ...
Naelo dinastijskog legitimiteta restauracija apsolutistikih dinastija
- nepovredivost povijesnog prava dinastija
- konzervatizam suzbijanje demokracije
Naelo ravnotee snaga u Europi radi osiguranja dueg mira
Stvara se nova politika karta Europe.

Sveta alijansa Savez Austrije, Pruske, Rusije i Francuske s ciljem obrane naela
Bekog kongresa i spreavanja demokracije, slobode i revolucija. Pravo
na vojnu intervenciju radi zatite tih ideja.

Clemens Metternich stvarni je vladar i kreator vanjske politike u Habsburkoj monarhiji od
1809. ministar vanjskih poslova, od 1821. dravni kancelar, a iza smrti
Franje I. 1835. godine lan tajne dravne konferencije sve do
poetka revolucije 1848. kad ga je, nakon pobune u Beu, Ferdinand V.
bio prisiljen smijeniti kao otvorenog branitelja starog europskog
feudalnog poretka.

Konzervativno
legitimistike snage Tee ouvanju starih vrijednosti i drutvenog ureenja. Tee ouvanju
feudalizma i apsolutizma. Kreiraju europski poredak na Bekom
kongresu. Protiv liberalizma i promjena.

Liberalno
demokratske snage Brane interese graanstva i zalau se za graanske slobode i drutvene
promjene u pravcu ukidanja feudalizma i apsolutizma.

Nacionalni pokreti Buenje nacionalne svijesti u 19. stoljeu dovodi do borbe za
osamostaljenje pojedinih naroda najprije kroz kulturni preporod i borbu
za jezik, a onda i kroz politiku borbu za samostalnost.. Cilj je i ruenje
poretka koji je uspostavljen na Bekom kongresu. esto su praeni i
nesnoljivou prema drugim narodima

Filhelena Nacionalni (Svegrki) pokret u Grkoj koji u ustanku koji izbija 1821.
protiv Osmanskog Carstva obuhvaa sve slojeve stanovnitva. Pomau
mnogi intelektualci Europe (lord Byron), ali i neki vladajui krugovi
(bavarska dinastija Wittelsbach).
Na konferenciji u Londonu 1830. priznata neovisnost Grke.
Oton I. Wittelsbach grki kralj.

Karbonari Tajna organizacija jo iz vremena francuske okupacije Apeninskog
poluotoka. Pokretai ustanka 1820. u Napulju i na Siciliji. Bore se za
ujedinjenje Italije i protiv poretka uspostavljenog Bekim kongresom i
za. Ferdinand I 1821. gui ustanak uz intervenciju Svete alijanse.
Risorgimento Nacionalni pokret s ciljem ruenja apsolutizma stranaca i ujedinjenja
Italije. Apeninski poluotok je tada politiki rascjepkan. U Kraljevini
Sardiniji i Pijemontu vlada Savojska dinastija. Parmu, Modenu,
Toscanu i Lombardiju s Venecijom dre Habsburgovci. Junom
Italijom i Sicilijom vladaju Bourboni, a u sredinjem dijelu je Papinska
drava.

Giuseppe Mazzini Borac za ujedinjenje Italije. Osniva Mlade Italije i Mlade Europe.
Narod mora biti protagonist i stvaratelj nacionalnog jedinstva.

Mlada Italija Tajna organizacija koju je Giuseppe Mazzini osnovao u Marseillesu s
programom osloboenja naroda i ujedinjenja Italije.

Mlada Europa Organizacija formirana 1834. na elu s Mazzinijem u koju su se
udruile Mlada Italija, Mlada Poljska i Mlada Irska.

Velika Britanija Osnovni problemi u prvoj polovici 19. st.
Radniko pitanje
Potreba za parlamentarnom reformom
Irsko pitanje

artizam Pokret engleskih tvornikih radnika u prvoj polovici 19. st. Zalau se za
opu demokratizaciju (ope pravo glasa, dnevnice, socijalni zahtjevi...)
People`s Charter peticija upuena parlamentu s ciljem da se izvre
promjene. Nakon 1848. pokret postepeno nestaje. Poloaj radnika
donekle poboljan.

Parlamentarna
reforma U Engleskoj se tijekom 19. st. provodi nekoliko parlamentarnih reformi.
1832. ukida se pravo tzv. "trulim gradovima" da biraju zastupnika u
parlament. (To su gradovi koji su to pravo imali jo iz srednjeg vijeka, a
u meuvremenu su neki od njih propali i ostali bez stanovnitva). Pravo
na zastupnike sada dobivaju novi gradovi. Smanjen je imovinski
cenzus, ali i dalje samo 20% mukaraca ima pravo glasa.

Irsko pitanje 1801. Irska ulazi u uniju s V. Britanijom. Irska gubi parlament i
autonomiju. Oranski red, protestantska organizacija pomae britanskoj
vlasti protiv katolika. Irci pruaju otpor, a Eduard O`Connor formira
"Mladu Irsku" s ciljem opoziva unije s V. Britanijom. 1846 izbija
ustanak koji je krvavo uguen. Veliki broj Iraca iseljava u SAD.

Srpanjska
revolucija U Francuskoj nakon Napoleona slijedi restauracija vlasti Bourbona iako
su zadrane neke steevine ranijeg razdoblja. Sredinom 20-tih godina
Charles X. (Karlo X.) pokuava vratiti apsolutizam tzv. kraljevim
ukazima (ordonansama). Izbija Srpanjska revolucija 1830. Karlo X.
mora abdicirati, a za novog kralja je postavljen Luj Filip.



Revolucija 1848. 1849. u Europi "proljee naroda"

Revolucija 1848. 1849. u Europi ima graansko liberalni i nacionalni karakter.

Ciljevi: Promjena politikog sustava ukidanje apsolutizma i uvoenje parlamentarne
demokracije
Ukidanje feudalnog poretka uvoenje graanskog drutva
Graanske slobode
Autonomija, nezavisnost, ujedinjenje

Francuska Francuska je ustavna monarhija na elu s Lujom Filipom. Sredinom 40-
tih gospodarska kriza, nerodica, glad i traenje izborne reforme
izazivaju nezadovoljstvo koje se izraava na tzv. banketima velikim
skupovima na kojima se raspravlja o politikim temama. Kada je vlada
poslala vojsku da sprijei jedan banket dolo je do rtava i to je
oznailo poetak nove revolucije 1848. Luj Filip je abdicirao, a
Privremena vlada je proglasila republiku. Uvodi ope pravo glasa i
organizira javne radove da zaposli nezaposlene. Zbog toga uvodi nove
poreze pa izaziva nezadovoljstvo pogotovo na selu. Na izborima za
Konstituantu (Ustavotvorna skuptina) pobjeuje desnica i monarhisti.
Krvavi sukobi se nastavljaju.
Na izborima za predsjednika republike pobjeuje Napoleon Bonaparte
koji ubrzo dravnim udarom preuzima diktatorske ovlasti. Provodi
plebiscit na kojem je izabran za predsjednika na 10 godina, a 1852.
novim plebiscitom proglaen je za cara.

Italija Rascjepkana na vie feudalnih apsolutistikih drava.
Ciljevi: ruenje apsolutizma i feudalizma, osloboenje od vlasti
stranaca (Habsburgovci, Bourboni), ujedinjenje Italije.
Revolucija poinje na Siciliji i brzo se iri prema sjeveru. Milano se
oslobaa austrijske vlasti, a Rim i Venecija su proglaeni republikama.
Ustanicima protiv Austrije pomo alje i pijemontski kralj Karlo Albert
koji objavljuje rat Austriji. U ratu sudjeluju i dobrovoljci pod vodstvom
Giuseppea Garibaldija. Austrijski maral Radetzky poraava talijanske
snage kod Custoze. Revolucija je zavrila neuspjehom. Obnovljen je
apsolutizam osim u Pijemontu koji je ostao slobodan.

Njemaka Cilj: Ukidanje feudalizma i ujedinjenje Njemake. U Berlinu nakon
sukoba vojske idemonstranata kralj Fridrik Vilim IV pristaje na
donoenje ustava. Ustavom su potvrene neke graanske slobode, ali
kralj ima pravo veta.
Ujedinjenje Njemake: Malonjemaki plan Pruska s dinastijom
Hohenzolern bez Austrije
Velikonjemaki plan Austrija od Baltika
do Jadrana
Svenjemaki parlament u Frankfurtu na Majni nudi carsku krunu
Fridriku Vilimu IV, ali je ovaj odbija jer ne eli krunu koju mu nudi
graanstvo.
Revolucija uguena.

Habsburka
Monarhija Car Ferdinand I (1835. 1848.)
Stvarnu vlast ima Metternich i Dravno vijee.
Nema politikih sloboda, otra cenzura, loe gospodarsko stanje.
Na vijest o revoluciji u Parizu, nezadovoljan narod Studenti i graani u
Beu 13. 03. 1848. trai uvoenje ustava. Vojska puca u narod, pa se u
Beu podiu barikade. Carski dvor pokuava smiriti situaciju
smjenjivanjem Metternicha.

Habsburka monarhija je multinacionalna monarhija u kojoj mnogi
narodi ele slobodu pa se to poklopilo s ostalim zahtjevima 1848.
Istodobno izbijaju revolucije irom monarhije.

esi trae autonomiju za esku, Moravsku i Slovaku. Postoje dvije
politike ideje: panslavizam (jedinstvo svih Slavena uz pomo Rusije)
austroslavizam (jedinstvo Slavena unutar Monarhije)

Maari trae slobodu tiska, ukidanje cenzure, vjersku ravnopravnost,
neovisnost sudstva, ukidanje kmetstva, autonomiju za ugarski dio i
povlaenje carske vojske iz Ugarske. Revoluciju predvodi liberalno
srednje i sitno plemstvo na elu s Lajosom Kossuthom.
U drugoj fazi dolazi do sukoba s nemaarskim narodima zbog negiranja
prava tim narodima (npr Hrvatima).

U prosincu 1848. novim carem postaje Franjo Josip I (1848. 1916.)
U oujku 1849. donosi oktroirani ustav kojim je potvren centralizam.
Maari odgovaraju detroniziranjem Habsburgovaca i proglaenjem
republike na elu s Kossuthom ali je uz pomo ruskog cara Nikole I
ipak uguena revolucija u Maarskoj u kolovozu 1849.





















HRVATSKA U PRVOJ POLOVICI XIX. STOLJEA

Hrvatske zemlje su nakon Napoleonovih ratova ostale razjedinjene.

Civilna Hrvatska i Slavonije - odreen oblik samostalnosti u okviru Ugarske
Vojna krajina - pod upravom Dvorskog ratnog vijea u Beu
Dalmacija i Istra - posebne pokrajine u okviru Austrije
Rijeka - Ugarsko primorje
Meimurje i Baranja - dijelovi ugarskih upanija

DOPREPORODNO DOBA (1815. 1835.)

Cilj hrvatskih politiara - obraniti politiki opstanak Hrvatske
- ujedinjenje hrvatskih zemalja
- od feudalne Hrvatske stvoriti graansku dravu
- stvaranje jedinstvenog knjievnog jezika
- institucionalizirati politiko djelovanje (politike stranke)
- institucionalizacija kulture i gospodarstva

Maksimilijan Vrhovac zagrebaki biskup i banski namjesnik, pretea narodnog
preporoda. Suprostavlja se ugarskoj hegemoniji zalaui se za
upotrebu latinskog jezika. Bori se za ujedinjenje Dalmacije s
Hrvatskom. Potie prosvjetno kulturnu djelatnost.

Municipalna prava Skup povlastica, zakonskih odredaba i ozakonjenih obiaja na
kojima se temelji poseban poloaj Hrvatske prema Ugarskoj i
Habsburkoj Monarhiji.
- pravo Hrvatskog sabora da izglasava zakone i da ih upuuje
izravno kralju na potvrdu.
- pravo hrvatskog bana da sa Saborom upravlja Hrvatskom
- autonomija u vjerskim i jezinim pitanjima
1830. Josip Kuevi: O municipalnim pravima i statutima
kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije

Ljudevit Gaj 1830. Kratka osnova horvatsko-slavenskoga pravopisanja
- poetak nacionalne integracije na lingvistikom polju
- pravopis po uzoru na eku ortografiju, tokavtina

Janko Drakovi 1832. Disertacija
- program za hrvatske zastupnike u zajednikom saboru u
Pounu
- politiki i gospodarski program hrvatskoga
preporodnog pokreta.
- "Velika Ilirija" hrvatske i slovenske zemlje + Bosna
- samostalna vlada i banska ast
- bri razvoj gospodarstva
- tokavtina



HRVATSKI NARODNI PREPOROD (1835. 1848.)

Ilirski pokret nacionalni, politiki i kulturni pokret
dio procesa nacionalne integracije
- pogreno shvaanje da su Juni Slaveni potomci Ilira
- pokuaj povezivanja Junih Slavena preko ilirskog imena
- integracija hrvatskih krajeva Dalmacija, Slavonija ...

Kulturno djelovanje u doba preporoda

1835. Novine horvatzke
Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka
najprije na kajkavskom, a od sijenja 1836. na tokavskom

1838. itaonice: Varadin, Karlovac, Zagreb, Krievci ...arita kulturnog ivota

1839. Praizvedba prve moderne hrvatske drame: Juran i Sofija, I. K. Sakcinski

1842. Dragutin Rakovac (Mali katekizam za velike ljude)
- trai upotrebu narodnog jezika i ouvanje municipalnih prava

1842. Ljudevit Vukotinovi: Ilirizam i kroatizam
ilirizam kulturna djelatnost
kroatizam politika djelatnost

1842. Matica ilirska
drutvo za izdavanje knjiga na hrvatskom jeziku

1846. Vatroslav Lisinski: Ljubav i zloba, prva hrvatska opera

1846. Ivan Maurani: Smrt Smail-age engia
- najznaajnije djelo hrvatskog narodnog preporoda


Politike
stranke 1841. Horvatsko-vugerska stranka
- Levin Rauch
- zalau se za ue povezivanje s Maarskom
- maaroni
- kajkavtina umjesto tokavtine

Ilirska stranka
- Gaj, Drakovi, Rakovac, Vukotinovi
- to vea samostalnost i sjedinjenje hrvatskih zemalja
- suradnja s drugim Junim Slavenima
- "Da Bog poivi konstituciju Ugarsku, Kraljevinu Hrvatsku i narodnost
ilirsku"

1843. -zabrana ilirskog imena i grba (zvijezda i polumjesec) zbog politikih
sukoba iliraca i maarona
1843. Ivan Kukuljevi Sakcinski
- prvi politiki govor na hrvatskom jeziku u Hrvatskom saboru
- trai uvoenje hrvatskog jezika kao slubenog

1845. Srpanjske rtve
Na izborima za Zagrebaku upaniju prilikom sukoba maarona i
narodnjaka dolazi do intervencije vojske, rtve.
Posljedice: Iskljuenje turopoljskog plemstva iz Sabora
Premo narodnjaka

1847. Posljednji staleki sabor
Odluka o proglaenju hrvatskog jezika slubenim jezikom u
upravi, kolstvu i javnom ivotu Hrvatske i Slavonije
(prijedlog Ivana Kukuljevia Sakcinskog)


HRVATSKA TIJEKOM 1848./1849. GODINE

25. 03. 1848. Kako Sabor nije zasjedao, kao reakciju na revolucionarna zbivanja u
Beu i Peti narodnjaci su iskoristili sjednicu gradskog magistrata u
Zagrebu i pretvorili je u Narodnu skuptinu.
Zahtijevanja naroda politiki, drutveni i gospodarski program
- imenovanje Jelaia za bana
- samostalnost Hrvatske u okviru Monarhije
-samostalna vlada koja je odgovorna Saboru
- pretvaranje Sabora u zastupniko tijelo - izbori
- sjedinjenje hrvatskih zemalja
- financijska neovisnost
- stvaranje narodne vojske
- ukidanje feudalizma (kmetstva)
- jednakost pred zakonom i u plaanju poreza
- sloboda govora, tiska, okupljanja i vjeroispovijedi

Ban Josip Jelai Formalno, ali ne i stvarno ujedinjenje hrvatskih zemalja
Ban Hrvatske i Slavonije
Vrhovni vojni zapovijednik u Vojnoj krajini
Namjesnik u Rijeci i Dalmaciji

Prekid veza s Ugarskom
Proglas o ukidanju kmetstva
Osnovao Bansko vijee kao samostalnu vladu
Novi izborni zakon (pravo glasa ogranieno imovinskim i obrazovnim
cenzusom)
Poelo zasjedanje prvog zastupnikog sabora
Rat s Maarima, Jelai prelazi Dravu i pripaja Meimurje
Jelai i Windischgrtz gue revoluciju u Beu
Pomae u guenju maarske revolucije

Car Franjo Josip I namee Oktroirani ustav (4. 03. 1849.) kojim su ponitene skoro sve
promjene iz revolucije, negiraju se nacionalne tenje pojedinih naroda u Monarhiji, obnavlja
se centralizam.
Austrijsko Carstvo je proglaeno jedinstveno. Hrvatskoj je zajamena samostalnost prema
Ugarskoj, ali nije prihvaena ideja o preureenju Monarhije u zajednicu ravnopravnih naroda.