Turistika geografija 2.

kolokvij

TURISTIKA GEOGRAFIJA HRVATSKE

- skripta za II. kolokvij

- odrivi razvoj strategija rjeavanja nesklada u turizmu izmeu ovjeka i prostora; utemeljen
potkraj prolog stoljea; svodi se na racionalno koritenje resursa na nain da oni ne propadnu ili se
iscrpe ili se zatite od drugih djelatnosti koje bi ih mogle ugroziti
- prvo razdoblje (do drugog svjetskog rata) pristup resursima privilegiranih
slojeva, interverncije u prirodi nastoje zatiti izvorne znaajke lokaliteta; perivoji oblikovani prema
umjetnikim obrascima, posjeenost nekoliko putanja manja od fizike nosivosti prostora
- drugo razdoblje masovni turizam, temelji se na maksimalnom iskoritavanju
prirode osnove prostora; nove stambene etvrti
- novo razdoblje s poetkom ovog stoljea; pristup resursima temelji se na
vlastitim pozitivnim iskustvima; uvodi se kriterij ekolokog kapaciteta prostora; strategija se temelji
na ekolokim, sociokulturnim, ekonomskim i tehnolokim naelima
- ekoloka izdrivost svodi se na koncepciju odrivog razvoja okolia (zrak, tlo, voda i more,
klima, biljni i ivotinjski svijet te kulturna batina kao dio okruenja koje je stvorio ovjek)
- u Hrvatskoj od 1983. godine se javno obznanjuju podaci o koncentraciji tetnih tvari
(Koksara Bakar, Tvornica cementa Umag glavni oneiivai)
- oneienje zraka 2 skupine: krute i tekue materije te razni plinovi i pare; prema stupnju
oneienja 3 kategorije (prva kategorija-ist ili neznatno oneien zrak, druga-umjereno
oneien zrak u kojem toksine tvari ne prelaze propisane granine vrijednosti; trea kategorijaprekomjerno oneien zrak)
- ugljini monoksid i sumporni dioksid izjeda oi, kou i respiratorni trakt;
estice arsena, olova, kroma i kadmija pridonose pojavi raka i sranih oboljenja; sumporni dioksid i
sumporovodik pospjeuje stvaranje kiselih kia, kiselog snijega i fotokemijskog smoga, a kisele
kie opet pojaavaju kiselost tla i naroito unitavaju crnogorine ume
- Montrealski protokol 1987. zabraniti daljnju proizvodnju i upotrebu opasnih
kemikalija koje oteuju ozonski omota (posebno na klorfluorugljike-CFC ili tzv. freoni te halonibromirani ugljikohidrati koji se koriste u protupoarnim aparatima); ultraljubiaste zrake slabe
imunoloki sustav, izazivaju opekline na koi, ubrzavaju starenje koe, pospjeuju stvaranje one
mrene i zloudnih oblika melanoma te negativno utjeu na fizo i zoo plankton
- zatita tla 4 kategorije: prva kategorija moraju se uvati za poljoprivrednu proizvodnju;
druga kategorija zemljita koja se koriste u poljoprivredi i turizmu; trea umska zemljita koja
treba zatititi od erozije i poara te etvrta kategorija zemljita irokog spektra koritenja (nemaju
poljoprivredno znaenje)
- oneienje tekim metalima olovo, kadmij, bakar, cink, nikal, krom, itd.; negativno
djelovanje kemikalija na iva bia moe biti toksino, teratogeno (raanje nakaznih bia),
kancerogeno i mutageno
- zatita uma uzgoj, sanacija degradiranih uma i spreavanje nekontrolirane sjee; kisele kie i
tzv. acidifikacija tla izazivaju goleme ekoloke i gospodarske probleme (pogoen najvie Gorski
kotar gdje je oteeno oko 97% jelovih, 29% smrekovih i 16% bukovih uma); od 1994. do 2003.
nastalo je 624 km2 poarita to odgovara zbirnog povrini otoka Paga, Pamana i Korule

Turistika geografija 2.kolokvij

- zatita vode 46% povrine ini kr (pukotinska cirkulacija vode); jedna litra nafte oneisti
milijun litara vode za pie; rijena voda u 4 kategorije (prva-izravno za pie i u prehrambenoj
industriji i uzgoj plemenite ribe i koljkaa; druga-za kupanje, port i rekreaciju; trea-jako
oneiena i samo za zalijevanje poljoprivrednih kultura i za industrijsku vodu te etvrta kategorijajako zatrovana i ne moe se koristiti za nijednu ovjekovu djelatnost);
- more pomorsko dobro-obuhvaa morsku obalu, obalno more i podmorje sa svim ivim i
neivim prirodnim resursima; oneieno zbog luke Split, Rijeke, Pule, Kopra, Muggia i Trsta,
rijeke Po (svaki dan se ispusti oko 35 000 m3 komunalne otpadne i 27 000 m3 industrijske otpadne
vode); 4 kategorije kakvoe: more visoke kavoe, more podobno za kupanje, umjereno oneieno
more i more nepodobno za kupanje; Europska plava zastava priznanje za istou mora, ureenost
plaa i marina
- buka neeljeni zvuk, jaina se mjeri decibelima (dB); izvorom buke se smatra svaki objekt sa
sredstvima za radi i transport, ureajima i instalacijama te bune aktivnosti i radnje od kojih se iri
zvuk nepodobne jaine; u zoni bolnica i oporavilite, rekreacije dnevna razina 50 dB, no 40dB;
buka je tetna ve od 85 dB (prenumatski eki 100 dB, nadzvuni avion pri uzlijetanju 127 dB);
uinci buke se razvrstavaju u 4 kategorije: ometanje posla, prekid posla, gubitak sluha te mentalno
oteenje; jaka buka kod ljudi uzrokuje tahikardiju, poveani krvni tlak, probavne smetnje,
depresiju, poremeaje rada hipofize te bitno utjee na intenzitet odmora
- sociokulturalna odrivost sukladnost razvoja turizma i ouvanje kulturnog identiteta i sustava
vrijednosti lokalnog stanovnitva; na stupanj drutvene odrivosti utjecala je razvijenost i
otvorenost lokalne sredine; prema stupnju odrivosti razlikuju se 3 sredine: razvijena i otvorena u
kojoj se razina drutvene odrivosti visoka; zatvorena lokalna sredina u kojoj se razina drutvene
odrivosti brzo mijenja te lokalna sredina u kojoj je drutvena odrivost istovremeno i visoka i
niska
- ekonomska odrivost razvojni koncept koji obino odreuje da su rast i promjene strukture
proizvodnje i potronje razvojno prihvatljivi ako ne umanjuju ukupnu kakvou i upotrebljivost
prirodnih resursa; odnosi se na zalihe kapitala; vrednovanje prirodnih resursa oteano je zbog toga
to ne postoje utvrene mjere vrednovanja, prifilirana naela vrijednosti, rijeena vlasnika prava te
kvalitetna rjeenja naplaivanja (naknada za negativne utjecaje na lokalnu zajednicu); implicira
tehnoloku odrivost i to kao mogunost smanjenja koritenja prirodnih resursa
- tehnoloka odrivost zahtjeva primjenu tehnologije koja kroz svrsishodan proces proizvodnje
snano titi okoli; vana supstitucija energenata ili dogradnja ureaja za odsumporavanje (prije je
moglo 12%, danas 1% gorivog sumpora u energentu); igliasto drvee je 50 puta osjetljivije na
kisele kie od ovjeka, a listopadno drvee 20 puta
- svake godine preko 702 milijuna meunarodnih turista putuje svijetom radi odmora, rekreacije,
upoznavanja drugih naroda i kultura... u starom Rimu postojao curcus publicus, organ koji je
izdavao neku vrstu putovnica s pravom na putovanje i opskrbu prema odreenom itineraru;
Michelangelo Buonaroti u Puli napravio crte Slavoluka Sergijevaca iz 1. st. pr. Kr., Robert Adam i
Clerisseau 1757. posjetili Split radi prouavanja Dioklecijanove palae; Alberto Fortis napisao
knjigu Viaggio in Dalmazia (Istra, Kvarner i Dalmacija-Dubrovnik); parobrodarsko drutvo
Austrijski Lloyd uspostavilo plovidbene linije izmeu Trsta, Dalmacije i Grke
- turizam u doba Austro-ugarske monarhije izmeu 1880. i 1910. Be porastao sa 726 000 na 2
030 000 st. (indeks 280), Budimpeta sa 371 000 na 880 000 (indeks 237); 1910. Istra imala 12
turistikih mjesta do 200m nadmorske visine i 1 izmeu 800 i 1000 m dok je Dalmacija imala 20 do

Turistika geografija 2.kolokvij

200 m i 1 izmeu 200 i 400 m nadmorske visine; najvie turista su imali Opatija-Volosko (48106),
Lovran (10716), Pula-Brijuni (31300), Zadar (15336), Split (40029) te Dubrovnik (26030)
- turizam izmeu 2 svjetska rata 1939. udbenik Nauk o turizmu na Visokoj komercijalnog
koli u Zagrebu; sredinom 1930-ih vie od stotinu turistikih mjesta (Savska banovina 45,
Primorska banovina 40, Zetska banovina 13 i Istra i zapadni Kvarner jo desetak); 1938. Savska
banovina ostvarila 1 113 184, a Primorska banovina 591 782 noenja te dubrovako podruje sa
537 606 turistikih noenja
- turizam poslije 2. svjetskog rata 1987. 396 turistikih mjesta; najvie posjetitelja iz Njemake
(20%), eke (15,6%), Austrije (11,7%) te Italije (9,4%); prije bila formula 3 S (sea, sand, sun),
danas 6 E (experience, exitement, escape, education, enterteinment i ecology); prema broju noenja
najvie turista dolazi u Pore (4,6 milijuna), Rovinj (2.4), Vrsar (1.9); od lipnja do rujna ostvaruje se
oko 75% posjetitelja i 85% noenja; 2003. od turizma zaradili 6,4 milijarde USD (prema broju
dolazaka na 22.mjestu, deviznom utroku na 21. mjestu); Liko-senjska upanija i ibenskokninska imale najbrojniju posjetu nacionalnim parkovima (zajedno oko 1.4 milijuna), a
Dubrovako-neretvanska i Primorsko-goranska najmanju (zajedno oko 100 000); Dubrovakoneretvanska upanija najbrojnija posjeta starim gradovima (684 425); Varadinska najvea posjeta
vjerskim sreditima (728 770) i dvorcima (56 778); Istarska vea posjeenost kockarnicama (167
240) nego Grad Zagreb (70 980), Primorsko-goranska (23 581) i Zadarska upanija (7970) zajedno;
nacionalne parkove proglaava Sabor, stroge i posebne rezervate Vlada, a ostale kategorije zatite
prirode proglaavaju upanije i gradske skuptine
- turistika zajednica Hrvatske je uspostavila 8 regija: Istra, Kvarner i gorje, Dalmacija-Zadarsko
podruje, Dalmacija-ibensko podruje, Dalmacija-Dubrovako podruje, Sredinja Hrvatska i
Slavonija
- primorska regija formirana u antici; turizam teio koritenju najkvalitetnijeg prostora;
ostvaruju oko 75% ukupnog posjeta Hrvatskoj i preko 90% svih turistikih noenja;
- Istra 3130 km2, 9 puta vea od Peljeca; turisti dolaze iz smjera Trsta preko graninih prijelaza
Plovanija, Katel i Poane, zatim iz smjera Trsta i Ljubljane preko Rupe i Pasjaka te iz smjera
Zagreba na Rijeku kroz Uku (5062m); niska i sitnorazvedena obala, zeleni i dobrim dijelom
humanizirani pejsai od zapadne obale do iarija i Uke, 30tak zakonom zatienih fenomena
prirode, vinogradima (145 vrsti vina-6 vrhunskih, 132 kvalitetnih, 3 stolna i 4 pjenuava)
- zapadnoistarsko primorje od ua rijeke Dragonje u Savudrijsku valu do rta Barbariga
izmeu Rovinja i Pule; 192 km obale, Umag (turistika naselja Punta, Katoro i Stella maris),
Savudrija (najstariji aktivni svjetionik 1818. a 1908. otvoreno morsko ljeilite Grazer Anna
Kinderspital za maliane iz tajerske); Novigrad (ue Mirne-najdua istarska rijeka, 53 km; nastao
599.); Pore (glavna kupalina destinacija, 40% noenja Istre, Eufrazijeva bazilika, tur. naselja
Lanterna, Solaris, Plava i Zelena laguna); Vrsar (naturistiko naselje Koversada-1972. 13. kongres
Svjetske naturistike federacije); Rovinj (istarski Saint Tropez; otoi Sv. Andrija-Crveni otok)
- junoistarsko primorje trokut rt Barbariga-rt Kamenjak-Raki kanal na mei s
Labintinom; Pula (urbano sredite; na 7 breuljaka, Uljanik, amfiteatar iz 1. st. sa 24000 mjesta,
tur. naselje Verudela i Zlatne stijene); Vodnjan (crkva sv. Blaa sa mumijama), Brijuni (14 otoka i
otoia, 1983. proglaeni nac. Parkom, 34 km2 najmanji park; Koch istraivao malariju)
- istonoistarsko primorje od Rakog kanala do blizu sela Zagorje; Rabac (kupalina
destinacija, tur. naselje Maslenica, Lanterna i Girandela), Labin
- sredinja Istra kulturni, zdravstveni, lovni, izletniki i agroturizam (tartufi); Pazin
(Pazinska jama s Pazinicom); Motovun (filmski festival), Istarske toplice (ljeilite radioaktivnom
i supornom vodom u dolini Mirne; temperatura vode izmeu 33-35C), Buzet (Ro i Humglagoljatvo, Hum najmanji grad na svijetu-20tak st., aleja glagoljaa)
3

Turistika geografija 2.kolokvij

- Kvarner kopneno otoni prostor izmeu istarskog poluotoka na zapadu i gorskog masiva
Velebita na istoku; 4 dijela morskog akvatorija: Kvarner ili Vela vrata, Kvarneri ili Srednja vrata,
Vinodolski zaljev ili Mala vrata i Velebitski ili Podgorski kanal; 1065 km obale; preko Rupe i
Pasjaka 2 milijuna vozila i 6 milijuna putnika, iz smjera Zagreba 12-18 000 vozila dnevno u sezoni,
a Krim mostom 3 milijuna putnika godinje dok trajekti prevezu 2 milijuna vozila i do 3.5 milijuna
turista; 20tak zakonom zatienih podruja sa 259 km2 povrine;
- Rijeka i opatijsko primorje Rijeka (makroregionalno sredite, trei grad po stanovnitvu,
Trsat, Kostrena, Bakar i Kraljevica); opatijsko primorje obuhvaa 30tak km dugaki segment
zapadnokvarneskog priobalja koji prati nerazvedena, strma i valovima erodirana obala, Opatija
(zdravstveni turizam, sjedite ACI marina, thalasotherapia, samostan sv. Jakova, abbatia=opatija,
parkovi sa sekvojama, mangolijama, lovorima i japanskom kamelijom, drutvo Junih eljeznica
izgradilo prve opatijske hotele Kvarner (1884.) i Imperijal (1885.), epiteti zimski Be i jadranska
Nizza), Lovran i Moenika Draga
- crikveniko-vinodolsko primorje od Jadranova na Malim vratima do rta Klita blizu Klenovice
na jugoistoku, obalna turistika mjesta su Jadranovo, Dramalj, Crikvenica, Selce, Novi Vinodolski,
Povile i Klenovica; Crikvenica (ljetovalite i zimovalite, 12 km rjeica Dubraina, 1888. prvi vodi
tiskan u Grazu, najvie posjetitelja 1987. sa 170 000 posjetitelja i milijun noenja)
- velebitsko podgorje Senj (na 45.paraleli, cesta Jozefina (Karlovac-Senj 1779.), Sv. Juraj,
Jablanac (fjord Zavratnica), Karlobag (lika Opatija), Bake Otarije i Krasno ureeni zimski
centri
- kvarnerski otoci Loinj (zapadnokvarnerski niz otoka, 11. po veliini, preko 2700 sati sunca,
spojen pokretnim mostom, 5 naselja, prvi hotel se zvao Vindobona, tur. naselje Sunana uvala);
Susak (debele naslage prapora eolskog porijekla, 9 nautikih milja od Malog Loinja), Unije; Cres
(66 km smjer sjever-jug, izmeu Velikih i Srednjih vrata, Vransko jezero-5,5 x 1,5 km,
kriptodepresija); Krk (istonokvarnerski niz, otoi Prvi i Plavnik, 38 km, Krki most-1435m,
Punat, Baka, Malinska, Njivice, Omialj, Vrbnik); Rab (od kopna ga dijeli Velebitski kanal, ume
preko 40% otoka, uma Dundo posebni rezervat, Kampor, Lopar i Supetarska Draga)