1

Ustavnost
Pojam ustavnosti u irem smislu podrazumijeva da u jednoj dravi postoje osnovna
drutvena pravna pravila utvrena ustavom kao najviim pravnim aktom te drave, koja
obezbeuje da se dravna vlast organizuje i vri objektivno. Tako se obezbjeuje da niko
ne moe imati vie vlasti nego to je to utvreno ustavom. Ustavnost podrazumijeva i
postojanje ustava kao najvieg pravnog akta, sa kojim svi ostali pravni akti moraju u
saglasnosti.Ustavnost u irem smislu takoer predstavlja i ostvarivanje osnovnih funkcija
ustava u pojedinom drutvu.
U uem smislu, ustavnost znai saglasnost svih pojedinanih pravnih propisa, tj.
zakona, uredbi, odluka i drugih optih pravnih akata niih od ustava, sa ustavom
Zakonitost
U irem smislu zakonitost podrazumeva postupanje svih institucija i dravnih organa na
osnovu i u okviru zakona, i naziva se jo i principom legaliteta.
U uem smislu zakonitost podrazumijeva da svi pravni akti nii od zakona (razne
uredbe, odluke, pravilnici, naredbe, reenja i drugi) moraju biti u skladu sa zakonom.
Osnovni principi ustavnosti i zakonitosti su:
1. saglasnost zakona i drugih pravnih akata sa ustavom
2. vea pravna snaga zakona u odnosu na pravne aktove nie od njega
3. zabrana retroaktivnog djelovanja zakona
4. pravo svakog graanina na jednaku zatitu svojih prava pred sudovima i drugim
dravnim organima
5. pravo svakog graanina na naknadu tete ukoliko mu je nezakonitim radom nanese
slubeno lice ili dravni organ
Ustavnost i zakonitost u BiH
Pravni sistem Bosne i Hercegovine ureen je na principima vladavine ustavnosti i
zakonitosti.
Ustavnost u BiH zapravo predstavlja obavezu po kojoj entitetski ustavi ne smiju biti u
suprotnosti sa Ustavom Bosne i Hercegovine, kao i da kantonalni ustavi ne smiju biti u
suprotnosti sa Ustavima Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine. Norme
Ustava Bosne i Hercegovine vae na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, norme entiteskih
ustava na teritorijama entiteta, norme kantonalnih ustava na teritorijama kantona.

2
Takoer, dravni i enitetski zakoni i podzakonski akti, ne smiju biti u suprotnosti sa Ustavom
BiH.
Princip zakonitosti obavezuje izvrnu i upravnu vlast da djeluje iskljuivo na osnovu
zakona i drugih niih propisa. Dakle, upravne vlasti su vezane zakonima, koji moraju imati
odreeni kvalitet. Zakoni moraju biti pristupani, razumljivi i predvidljivi. Takve zakone i
propise u skladu sa formalnim principom zakonitosti, mogu donositi samo nadleni organi
(dravni, entitetski, kantonalni i optinski) po propisanoj proceduri i u odgovarajuoj formi.
Materijalna zakonitost obavezuje da sve nie, zakonske i podzakonske norme (dravne,
entiteske, kantonalne i optinske) moraju sadrinski biti usklaene sa ustavnim normama i
regulirati materiju na isti nain kako je regulirana u ustavu.