GLAGOLI (VERBA)

67.
Latinski glagol ima:
1. dva broja (numerus): jedninu i mnoinu;
2. tri lica (persona);
3. dva glagolska lika (genus): aktiv i pasiv;
4. tri naina (modus): indikativ, konjunktiv i imperativ;
5. est vremena (tempus): prezent, imperfekt, futur I, perfekt, pluskvamperfekt i
futur II ili egzaktni;
6. pet glagolskih imena (nomen verbale): infinitiv, particip, gerund, gerundiv i
supin.
68.
Kad glagol dolazi u indikativu, konjunktivu ili imperativu, zove se odreen
(verbum finitum), a kad dolazi u glagolskom imenu, zove se neodreen (verbum
infinitum).
69.
Glagolski se oblici tvore od razlinih osnova:
1. prezentske (npr. od roadre: roga-),
2. perfektne (rogav-)
3. participske (rogato- od roga-to-).
Zajedniki dio svih triju osnova (roga-) zovemo glagolskom osnovom.
Od prezentske osnove tvore se: prezent, imperfekt, futur I, infinitiv prezenta,
imperativ, particip prezenta, gerund i gerundiv.
Od perfektne osnove tvore se: aktivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura II
i infinitiv perfekta aktiva.

Od participske osnove tvore se: pasivni oblici perfekta, pluskvamperfekta, futura

II, particip i infinitiv perfekta pasiva, particip i infinitiv futura aktiva i supin.
70.
Da se upoznaju sve osnove za tvorbu glagolskih oblika, navode se za latinski
glagol etiri oblika: prezent, infinitiv prezenta, perfekt i particip perfekta,
npr. rogo, rogate, rogavi, rogatum.
71.
Prema prezentskoj osnovi dijele se glagoli na etiri konjugacije koje se najbolje
vide u infinitivu prezenta.
U I konjugaciji prezentska osnova svrava se na -a, zato se zove a-konjugacija,
npr. roga-re pitati;
u II konjugaciji na -e, zato se zove e-k onjugacija, npr. mone-re opominjati;
u III konjugaciji na suglasnik, zato se zove suglasnika. Budui da izmeu
osnove i nastavka dolazi kratak samoglasnik (tzv. tematski), ta se konjugacija
naziva i konjugacija s kratkim samoglasnikom, npr. scrib-e-re pisati;
u IV konjugaciji na -i, zato i-konjugacija, npr. puni-re kanjavati.
72.
Lini nastavci
a) za indikativ i konjunktiv:
Aktiv

Pasiv
indik. perf.

Jednina

1. lice
2. lice
3. lice

-m, -o
-s
-t

-i
-isti
-it

-r
-ris
-tur

Mnoina

1. lice
2. lice
3. lice

-mus
-tis
-nt

-imus
-istis
-erunt

-mur
-mini
-ntur

b) za imperativ:

Aktiv

Pasiv

Jedn.2.lice
Jedn.3.lice

I
---

II
-to
-to

-re
--

Mno. 2.lice
Mno.3.lice

-te
--

-tote
-nto

-mini
--

Pregled glagolskih oblika

U tabelama su navedeni aktivni i pasivni oblici konjugacija prema osnovama od
kojih se ti oblici tvore, tj. prema
sprezentskoj, perfektnoj i participskoj osnovi.
Veina glagola I konjugacije svrava se u perfektu na -avi, a u participu perfekta
na -atum. Zato se takvi glagoli navode samo u 1. licu prezenta i infinitivu,
npr. rogo, 1.
Isto tako, veina glagola IV konjugacije ima u perfektu zavretak -ivi, a u
participu perfekta -itum. Takvi se glagoli zbog toga navode ovako: -punio, 4.

Konjugacija: I

Konjugacija:
II

Konjugacija:
III

Konjugacija:
IV

Indikativ
prezenta

rogo
roga -s
roga -t
roga -mus
roga -tis
roga -nt

pitam
pita
pita
pitamo
pitate
pitaju

mone -o
mone -s
mone -t
mone -mus
mone -tis
mone -nt

scrib -o
scrib -i-s
scrib -i-t
scrib -i-mus
scrib -i-tis
scrib -u-nt

puni -o
puni -s
puni -s
puni -mus
puni -tis
puni -u-nt

Indikativ
imperfekta

roga -ba-m
roga -ba-s
roga -ba-t
roga -bamus
roga -ba-tis
roga -ba-nt

pitah
pitae
pitae
pitasmo
pitaste
pitahu

mone -ba-m
mone -ba- s
mone -ba-t
mone -bamus
mone -ba-tis
mone -ba- nt

scrib -e-ba-m
scrib -e-ba-s
scrib-e-ba- t
scrib -e-bamus
scrib -e-batis
scrib -e-ba-nt

puni-e -ba-m
puni -e-ba-s
puni -e-ba-t
puni -e-bamus
puni -e-ba-tis
puni -e-ba-nt

Futur
I

roga-bo
roga -bi-s
roga -bi-t
roga -bimus
roga -bi-tis
roga -bu-nt

pitat u
pitate
pitat e
pitat emo
pitat ete
pitat e

mone -bo
mone -bi-s
mone -bi-t
mone -bimus
mone -bi-tis
mone -bu-nt

scrib-a- m
scrib -e- s
scrib-e- t
scrib -e- mus
scrib -e- tis
scrib -e-nt

puni -a-m
puni -e-s
puni -e-t
puni -e-mus
puni -e- tis
puni -e-nt

Imperativ

J. roga
M. roga-te

pitaj
pitajte

J. mone
M. mone-te

scrib -e
scrib -i-te

puni
puni -t

J.roga
roga
M. roga
roga

pitaj
neka pita
pitajte
neka pitaju

mone -to
mone -to
mone -tote
mone -nto

scrib -i-to
scrib -i-to
scrib -i-tote
scrib -i-nto

puni -to
puni -to
puni -tote
puni -u-nto

Konjuktiv
prezenta

roge- m
roge- s
roge- t
roge- mus
roge- tis
roge- nt

mone -a-m
mone -a-s
mone -a- t
mone -a-mus
mone -a-tis
mone -a-nt

scrib-a-m
scrib -a-s
scrib -a-t
scrib -a-mus
scrib -a-tis
scrib -a-nt

puni -a-m
puni -a-s
puni -a-t
puni -a-mus
puni -a-tis
puni -a-nt

Konjuktiv
imperfekta

roga-re- m
roga-re-s
roga-re-t
roga-re-mus
roga-re-tis
roga-re-nt

mone-re-m
mone -re-s
mone -re-t
mone-remus
mone -re-tis
mone -re-nt

scrib-e-re-m
scrib-e-re- s
scrib-e-re-t
scrib-e-remus
scrib-e-re-tis
scrib-e-re- nt

puni-re-m
puni-re-s
puni-re-t
puni-re-mus
puni-re-tis
puni-re- nt

Glagolska
imena

Infinitiv
prezenta:
roga-re

pitati

mone-re

scrib-e-re

puni-re

Particip
prezenta:
roga-ns
(roga-ntis)

pitajui
onaj koji
pita

mone-ns
(mone-ntis)

scrib-e-ns
(scrib-e-ntis)

puni-e-ns
(puni-e-ntis)

Gerund:
gen. rogandi
dat. rogando
ak. roga-

pitanja
pitanju
pitanje
pitanjem,
pitajui

mone-ndi
mone-ndo
mone-ndum
mone-ndo

scrib-e-ndi
scrib-e-ndo
scrib-endum
scrib-e-ndo

puni-e-ndi
puni-e-ndo
puni-e-ndum
puni-e-ndo

ndum
abl. rogando

Oblici prezentske osnove

74.
Pasiv
Konjugacija: I

Konjugacija:
II

Konjugacija:
III

Konjugacija:
IV

Indikativ
prezenta

rogo-r
roga-ris
roga-tur
rogamur
rogamini
rogantur

bivam
pitan ili
pitaju
me
ili pitam
se

mone-o-r
mone-ris
mone-tur
mone-mur
mone-mini
mone-ntur

scrib-o-r
scrib-e-ris
scrib-i-tur
scrib-i-mur
scrib-i-mini
scrib-u-ntur

puni-o-r
puni-ris
puni-tur
puni-mur
puni-mini
puni-u-ntur

Indikativ
imperfekta

roga-bar
roga-baris
roga-batur
roga-bamur
roga-bamini
roga-bantur

bijah
pitan ili
pitahu
me ili
pitah se

mone-ba-r
mone-ba-ris
mone-ba-tur
mone-ba-mur
mone-ba-mini
mone-ba-ntur

scrib-e-ba-r
scrib-e-ba-ris
scrib-e-ba-tur
scrib-e-bamur
scrib-e-bamini
scrib-e-bantur

puni-e-ba-r
puni-e-ba-ris
puni-e-ba-tur
puni-e-bamur
puni-e-bamini
puni-e-bantur

Futur I

roga-bor
roga-beris
roga-bi-

bit u
pitan ili
pitat e
me ili
pitat u

mone-bo-r
mone-be-ris
mone-bi-tur
mone-bi-mur
mone-bi-mini

scrib-a-r
scrib-e-ris
scrib-e-tur
scrib-e-mur
scrib-e-mini

puni-a-r
puni-e-ris
puni-e-tur
puni-e-mur
puni-e-mini

tur
roga-bimur
roga-bimini
roga-buntur

se

mone-bu-ntur

scrib-e-ntur

puni-e-ntur

Konjuktiv
prezenta

roge-r
roge-ris
roge-tur
roge-mur
rogemini
rogentur

mone-a-r
mone-a-ris
mone-a-tur
mone-a-mur
mone-a-mini
mone-a-ntur

scrib-a-r
scrib-a-ris
scrib-a-tur
scrib-a-mur
scrib-a-mini
scrib-a-ntur

puni-a-r
puni-a-ris
puni-a-tur
puni-a-mur
puni-a-mini
puni-a-ntur

Konjuktiv
imperfekta

roga-re-r
roga-reris
roga-retur
roga-remur
roga-remini
roga-rentur

mone-re-r
mone-re-ris
mone-re-tur
mone-re-mur
mone-re-mini
mone-re-ntur

scrib-e-re-r
scrib-e-re-ris
scrib-e-re-tur
scrib-e-remur
scrib-e-remini
scrib-e-rentur

puni-re-r
puni-re-ris
puni-re-tur
puni-re-mur
puni-re-mini
puni-re-ntur

Glagolska
imena:
Infinitiv
prezenta

roga-ri

biti pitan

mone-ri

scrib-i

puni-ri

Glagolska
imena:
Gerundiv

rogandus, -a,
um

onaj koji
treba
da se
pita

mone-ndus, a, um

scrib-ndus, -a,
um

puni-ndus, -a,
um

Oblici perfektne osnove

75.

aktiv
Konjugacija
I:

Konjugacija
II:

Konjugacija
III:

Konjugacija
IV:

Indikativ perfekta

rogav-i
rogav-isti
rogav-it
rogav-imus
rogav-istis
rogav-erunt

upitao
sam

monu-i
monu--isti
monu--it
monu-imus
monu--istis
monu-erunt

scrips-i
scrips-isti
scrips-it
scrips-imus
scrips-istis
scrips-erunt

puniv-i
puniv-isti
puniv-it
puniv-imus
puniv-istis
puniv-erunt

Indikativ
pluskvamperfekta

rogav-eram
rogav-eras
rogav-era-t
rogav-eramus
rogav-eratis
rogav-erant

bijah
upitao

monu-eram
monu-era-s
monu-era-t
monu-eramus
monu-eratis
monu-erant

scrips-eram
scrips-era-s
scrips-era-t
scrips-era-mus
scrips-era-tis
scrips-era-nt

puniv-eram
puniv-era-s
puniv-era-t
puniv-eramus
puniv-eratis
puniv-erant

Futur II

rogav-er-o
rogav-eri-s
rogav-eri-t
rogav-erimus
rogav-eri-tis
rogav-eri-nt

budem
upitao,
upitam

monu-er-o
monu-eri-s
monu-eri-t
monu-erimus
monu-eritis
monu-erint

scrips-er-o
scrips-eri-s
scrips-eri-t
scrips-erimus
scrips-eritis
scrips-erint

puniv-er-o
puniv-eri-s
puniv-eri--t
puniv-eri-mus
puniv-eri-tis
puniv-eri-nt

Konjuktiv
perfekta

rogav-eri-m
rogav-eri-s
rogav-eri-t
rogav-eri--

monu-erim
monu-eri-s
monu-eri-t
monu-erimus
monu-eri-

scrips-erim
scrips-eri-s
scrips-eri-t
scrips-erimus
scrips-eri-

puniv-eri-m
puniv-eri-s
puniv-eri--t
puniv-eri-mus

mus
rogav-eri-tis
rogav-eri-nt

tis
monu-eri-nt

tis
scrips-erint

puniv-eri-tis
puniv-erint

Konjuktiv
pluskvamperfekta

rogav-issem
rogav-isses
rogav-isset
rogav-issemus
rogav-issetis
rogav-issent

monu-issem
monu-isses
monu-isset
monu-issemus
monu-issetis
monu-issent

scrips-issem
scrips-isses
scrips-isset
scrips-issemus
scrips-issetis
-nt

puniv-issem
puniv-isses
puniv-isse-t
puniv-issemus
puniv-issetis
puniv-issent

Infinitiv perfekta

rogav-isse

monu-isse

scrips-isse

puniv-isse

Oblici participske osnove

76.
pasiv
Konjugacija: I
Indikativ
perfekta

rog
atus
,
-a, um
rog
ati,
-ae,
-a

su
m
es
est

su
mu
s
est
is

Konjugacija: II
upitan
sam
ili
upital
i
su me

mon
itus,
-a, um
mon
iti,
-ae,
-a

su
m
es
est
su
mu
s
esti
s
sun

Konjugacija:
III
scri
ptus,
-a, um
scri
pti,
-ae,
-a

su
m
es
est
su
mu
s
esti
s
sun

Konjugacija:
IV
sum
puni
tus,
-a, um

es
est

puni
ti,
-ae,
-a

sum
us
esti
s
sun
t

su
nt
Indikativ
pluskva
mperfekt
a

roga
tus
-a, um

roga
ti
-ae,
-a
Futur II
roga
tus
-a, um
roga
ti,
-ae,
-a

konjuktiv
perfekta

rogatus
-a, -um
rogati
-ae, -a

pasiv
konjuktiv

rogatus

era
m
eras
erat

bija
h
upit
an
ili
bili
su
me
upit
ali

era
mus
erati
s
eran
t
ero
eras
erit

bud
em
upit
an

eri
mus
eriti
s
eru
nt
sim
sis
sit
simus
sitis
sint

essem
esses

mo
nitu
s
-a, um
mo
niti
-ae,
-a

mon
itus
-a, um
mon
iti
-ae,
-a

era
m
eras

era
m
eras

erat
era
mus
erat
is
era
nt

ero
era
s
erit
eri
mu
s
erit
is
eru
nt

rog
atus
-a, um
rog
ati
-ae,
-a

scri
ptus
-a, um
scri
pti
-ae,
-a

sim
mon
itus
-a, um

sis
sit

mon
iti
-ae,
-a

sim
us
siti
s
sint

mon

ess
em

erat
era
mus
erat
is
era
nt

ero
era
s
erit
eri
mu
s
erit
is
eru
nt

rog
atus
-a, um
rog
ati
-ae,
-a

puni
tus
-a, um
puni
ti
-ae,
-a

sim
scri
ptus
-a, um

sis
sit

scri
pti
-ae,
-a

sim
us
siti
s
sint

scri

ess
em

era
m
eras
erat
era
mus
erat
is
era
nt

ero
era
s
erit
eri
mus
erit
is
eru
nt
sim

puni
tus
-a, um
puni
ti
-ae,
-a
puni

sis
sit
sim
us
sitis
sint
esse
m

a
perfekta

-a, -um
rogati
-ae, -a

esset
simus
sitis
sint

itus
-a, um

mon
iti
-ae,
-a
glagolska
imena:
particip
perfekta
pasiva
glagolska
imena:
Infinitiv
perfekta
pasiva
glagolska
imena:
Particip
futura
aktiva
glagolska
imena:
Infinitiv
futura
aktiva
glagolska
imena:
Supin

ess
es
ess
et
sim
us
siti
s
sint

ptus
-a, um

scri
pti
-ae,
-a

ess
es
ess
et
sim
us
siti
s
sint

tus
-a, um

puni
ti
-ae,
-a

esse
s
esse
t
sim
us
sitis
sint

rogatus, -a, -um

upitan, -a, -o

monitus, -a, um

scriptus, -a, um

punitus, -a, um

rogatum -am, -um (-us,

-a, -um) esse

monitum, -am,
-um (-us, -a, um) esse

scriptum -am, um (-us, -a, um) esse

punitum -am, um (-us, -a, um)esse

rogaturus, -a, -um,

onaj koji e pitati

moniturus-a, um

scripturus-a, um

puniturus-a, um

rogaturum, -am, -um

(-us, -a, -um) esse

moniturum am, -um

(-us, -a, -um)
esse

scripturum am, -um

(-us, -a, -um)
esse

puniturum am, -um

(-us, -a, -um)
esse

rogatum
rogatu

monitum
monitu

scriptum
scriptu

punitum
punitu

Glagoli III konjugacije na -io

77.
Neki se glagoli III kortjugacije svravaju na -io; to i u prezentskoj osnovi
ponajvie gube kad za njim dolazi i ili e. Evo glavnih oblika:
Indikativ prezenta:

Aktiv
capi-o (uzimam)
capi-s
capt-t
capi-mus
capi-tis
capi-unt
Imperfekt akt.:
Futur I akt.:
Infinitiv prez. akt.
Imperativ I:
Particip prezenta:
Gerundiv:

Pasiv
capi-or
cap-e-ris
cdpi-tur
capi-mur
cam-mini
capi-u-ntur
capi-ebam, -as itd.; pas. capi-ebar, capi-ebdris itd.
capi-am, -es itd.; pas. capi-ar, -eris itd.
cap-ere; pas. cap-i
cape, capi-te! impt. II capi-to, capi-to, capi-tote, capi-unto
capi-ens, -entis
capi-end-us, -a, -um

78.
Verba deponentia
Neki glagoli imaju samo pasivne oblike, ali znaenje| aktivno. Oni su, tako rei,
odloili pasivno znaenje pa se pog tome zovu odloni glagoli (verba
deponentia). Od aktivnih oblika imaju particip prezenta, particip i infinitiv futura
aktiva. Pasivno znaenje ima jedino gerundiv. Deponentia se konjugiraju jednako
kao i obini glagoli u pasivu. Navodimo ih u 1. licu prezenta, infinitivu prezenta i
I. licu perfekta, npr.:
hortor, hortari, hortatus sum
vereor, vereri veritus sum
loquor, loqui, locutus sum
partior, partiri. partitus sum

sokoliti
potovati; bojati se
govoriti
dijeliti

Imperativ deponentnih glagola

I konjugacija:
II konjugacija:
III konjugacija:
IV konjugacija:

hortare
verere
loquere
partire

sokoli,
putuj,
govori,
dijeli,

hortamini
veremini
loquimini
partimini

sokolite
potujte
govorite
dijelite

Verba semideponentia
79.
Verba semideponentia zovu se oni glagoli kojima su oblici prezentske osnove
aktivni, a u perfektu. pluskvamperfektu i futuru II imaju pasivne oblike s
aktivnim znaenjem, na primjer:
audeo, audere, ausus sum
gaudeo, gaudere, gavisus sum
soleo, solere, solitus sum

usuditi se
radovati se
obiavati

Tvorba glagolskih oblika

A. Oblici prezentske osnove
80.
Indikativ prezenta aktivnog tvori se tako da se prezentskoj osnovi dodaju lini
nastavci, npr. roga-o = rogo, mone-o, puni-o. U svim licima III konjugacije
(osim u 1. licu jedn.). i u 3. licu mno. IV konjugacije stoji izmeu osnove i
nastavka tzv. tematski samoglasnik -i- ili -u-, npr. scrib-i-s, scrib-u-nt, puni-u-nt.
Indikativ prezenta pasivnog zadrava u 1. licu jedn. aktivni zavretak -o i prima
pasivni nastavak -r. U ostalim licima dodajemo pasivne nastavke prezentskoj
osnovi u svim konjugacijama osim u III i u 3. licu mno, IV, gdje izmeu osnove
i linog nastavka dolaze tematski samoglasnici -e-, -i-,; -u-, npr. rog-or, mone-or,
leg-or, puni-or; roga-tur, mone-tur, puni-tur; scrib-e-ris, scrib-i-tur, scrib-untur, puni-u-ntur.
Konjunktiv prezenta svrava se u aktivu I konjugacije na -em, upasivu na -er,
npr. rog-em, rog-er; u ostalim konjugacijama zavretak je -am, odnosno -ar,
npr. mone-am, mone-ar, scrib-am, scrib-ar, puni-am, puni-ar.
81.

U indikativu imperfekta aktivnog i pasivnog izmeu prezentske osnove i linih

nastavaka u I i II konjugaciji stoji -ba-, a u III i IV konjugaciji -eba-, na
primjer roga-ba-m, mone-ba-s, scrib-eba-mus, puni-eba-ntnr. Konjunktiv
imperfekta aktivnog i pasivnog nastaje ako se infinitivu prezenta aktiva dodaju
lini nastavci, npr. rogare-m, monere-s, scribere-mur, puni-re-ntur.
82.
Futur I aktivni i pasivni I ili konjugacije tvori se tako da se prezentskoj osnovi
dodaju nastavci za aktiv: -bo, -bis, -bit, -bimus, -bitis, -bunt, a za pasiv -bor, beris, -bitur, -bimur, -bimini-, -buntur,npr. roga-bo, mone-bit. roga-bor, monebitur,
U III i IV konjugaciji tvori se futur tako da se prezentskoj osnovi dodaju nastavci
za aktiv: -am, -es, -et, -emus, -etis, -ent, a za pasiv: -ar, -eris, -etur, -emur, emini, -entur, npr. scrib-am, scrib-es, puni-ar, puni-eris.
83.
Imperativ I u 2. licu jedn. jednak je prezentskoj osnovi u I, II i IV konjugaciji, a u
III konjugaciji ima zavretak -e, npr. roga, mone, puni, scrib-e. U 2. licu mnoine
dodaje se prezentskoj osnovi I, II i IV konjugacije nastavak -te, npr. roga-te.
mone-te, puni-te; u III konjugaciji dolazi izmeu osnove i nastavka -te tematski
samoglasnik -i, npr, scrib-i-te.
Imperativ II tvori se tako da se prezentskoj osnovi (u III konjugaciji proirenoj
tematskim samoglasnikom -i-, odnosno -ti-, a u IV konjugaciji samo tematskim
samoglasnikom -u- i to u 3. licu mno.) dodaju nastavci -to, -tote, -nto, npr rogato, scrib-i-to, mone-tote, scrib-u-nto, puni-u-nto.
83.a)
Infinitiv prezenta aktiva I, II i IV konjugacije tvori se tako da se prezentskoj
osnovi doda nastavak -re, npr. roga-re, mone-re, puni-re, a u III konjugaciji tako
da se doda -ere, npr. scrib-ere.
Infinitiv prezenta pasiva I, II i IV konjugacije tvori se tako da se prezentskoj
osnovi doda nastavak -ri, npr. roga-ri mone-ri, puni-ri, a III konjugacije tako da
se prezentskoj osnovi doda -i, npr.leg-i.

 84.
Particip prezenta aktiva tvori se tako da se prezentskoj osnovi I i II konjugacije
doda za nominativ jedn. -ns, a za genitiv jedn. -ntis, npr. roga-ns, roga-ntis,
mone-ns, mone-ntis; u III i IV konjugaciji stoji pred nastavkom tematski samoglasnik -e-, npr. scrib-e-ns, puni-e-ns, scrib-e-ntis, puni-e-ntis.
85.
Gerundiv se tvori tako da se prezentskoj osnovi I i II konjugacije doda -ndus, nda, -ndum, a prezentskoj osnovi III i IV konjugacije -endus, -enda, -endum, npr.
roga-ndus, scrib-endus, puni-enus.
B. Oblici perfektne osnove
86.
Od perfektne osnove tvori se indikativ perfekta aktivnog dodavanjem perfektnih
nastavaka: -i, -isti, it, -imus, -istis, -erunt, npr. rogav-i, monu-isti, scrips-istis,
puniv-erunt.
U indikativu pluskvamperfekta aktivnog dodaje se perfektnoj osnovi: -eram, eras, -erat itd., npr, rogav-eram, monu-eras, scrips-erat, puniv-eramus.
U futuru II dodaje se perfektnoj osnovi: -ero, -eris, -erit, -erimus, -eritis, erint, npr. rogav-ero, rogav-eris, monu-erit, log-erimus, scrips-eritis, puniv-erint.
86.a)
Infinitiv perfekta aktiva tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda zavretak isse, npr. rogav-isse, monu-isse, scrips-isse, puniu-isse.
87.
Konjunktiv perfekta aktivnog tvori se tako da se perfektnoj osnovi doda: -erim, eris, -erit, -erimus, eritis, -erint, npr. scrips-eritis, puniv-erint,
Konjunktiv pluskvamperfekta aktivnog tvori se tako da se infinitivu perfekta
aktiva na -isse dodaju, lini nastavci: -m, -s, -t, -mus itd., npr. monuisse-m, scripsisse-tis.

C. Oblici participske osnove

(Osnova participa perfekta pasiva)
88.
Particip perfekta pasiva tvori se od glagolske osnove. Zavrava se na -tus, -ta, tum ili -sus, -sa, -sum, npr. roga-tus, scrip-tus; man-sus, clau-sus.
Taj particip spojen s oblicima glagola esse tvori pasivni perfekt, pluskvamperfekt
i futur II, na primjer rogatus sum i sim, scriptus eram i essem, punitus ero.
Od participa perfekta pasiva tvori se particip futura aktiva tako da se zavreci -us,
-a, -um zamijene zavrecima -urus, -ura, -urum, npr. rogat-urus, monit-urus,
script-urus, mans-urus.
Tvorba perfektne osnove
89.
1. Perfekt na -vi
rogo, 1. rogavi, rogatum
deleo, 2. delevi, deletum
peto, 3. petivi, petitum
punio, 4. punivi, punitum

pitati
razoriti
traiti
kazniti

2.
Veina glagola I i IV konjugacije tvori perfekt na -vi.
3. Perfekt na -ui
veto, 1. vetui, vetitum
moneo, 2. monui, monitum
colo, 3. colui, cultum
aperio, 4. aperui, apertum

zabranjivati
opominjati
tovati
otvarati

4.
5. Perfekt na -i
solvo, 3. solvi, solutum

odrijeiti

6.
7. Perfekt na -i s otezanjem osnovnog samoglasnika
video, 2. vidi, visum
lego, 3. legi, lectum
venio, 4. veni, ventum

vidjeti
itati (legit ita, legit proitao je)
doi (venit dolazi, venit doao je)

8.
9. Perfekt na -si
rideo, 2. risi, risum
scribo, 3. scripsi, scriptum
sentio, 4. sensi, sensum

smijati se
pisati
osjeati

10.
11. Perfekt s reduplikacijom
do, dare, dedi, datum
circumdo, cirumdare, circumdedi, circumdatum
mordeo, 2. momordi, morsum
pello, 3, pepuli, pulsum

dati
opkoliti
gristi
tjerati

12.
Glagoli s posebnom konjugacijom (Verba anomala)
90.
Pomoni glagol: sum, esse, fui biti
Indikativ

Konjuktiv

Prezent

sum jesam, sam

es
est
sumus
estis
sunt

sim
sis
sit
simus
sitis
sint

Imperfekt

eram bijah
eras
erat
eramus

essem
esses
esset
essemus

eratis
erant

essetis
essent

Futur I

ero bit u
eris
erit
enmus
eritis
erunt

Perfekt

fui bio sam

fuisti
fuit
fuimus
fuistis
fuerunt

fuerim
fueris
fuerit
fuerimus
fueritis
fuerint

Pluskvamperfekt

fueram bijah bio

fueras
fuerat
fueramus
fueratis
fuerant

fuissem
fuisses
fuisset
fuissemus
fuissetis
fuissent

Futur II

fuero budem (bio)

fueris
fuerit
fuerimus
fuentis
fuerint

Imperativ

I.
Jedn.
2. es budi!
3.Mno. 2. este budite!
3.

Particip fut. akt.

Infinitiv prez.
Infinitiv perf.
Infinitiv fut.

futurus, -a, -um koji e biti, budui

esse
fuisse
futurum, -am, -um esse ili fore

II.
esto budi
esto neka bude!
estote budite!
sunto neka budu!

 91.
Sloenice glagola esse:
absum, abesse, afui
adsum, adesse, affui
obsum, obesse, obfui
praesum, praeesse, praefui
prosum, prodesse, profui

biti odsutan
biti prisutan
koditi
biti na elu
koristiti

Particip prezenta imaju samo sloenice praesum i absum: praesens,

gen. praesentis prisutan; absens, gen. absentis odsutan.
92.
Prosum je postalo od pro(d) i sum. Krajnje d javlja se samo ispred e. Prema tome
glasi prezent:
prosum
prodes
prodest
Imperfekt:
Futur I:
Perfekt:

prosumus
prodestis
prosunt
proderam itd.
prodero, proderis itd.
profui itd

93.
Possum, posse potui (moi) u prezentskoj osnovi postalo od pot(e) + sum. U
oblicima te osnove ostaje pot- pred samoglasnikom e; ispred s krajnje t prelazi
u s, pa odatle ss.
U perfektnoj osnovi taj glagol nije sloenica glagola esse, nego uzima osnovu
nestaloga glagola potere.
Indikativ

Konjunktiv

Prezent

possum mogu
potes
potest
possumus
potestis
possunt

possim
possis
possit
possimus
possltis
possint

Imperfekt

poteram mogah
poteras
poterat
poteramus
poteratis
poterant

possem
posses
posset
possemus
possetis
possent

Futur I

potero moi u
poteris
poterit
poterimus
poteritis
poterunt

Perfekt

potui mogao sam

potuisti
potuit
potuimus
potuistis
potuerunt

potuerim
potueris
potuerit
potuerimus
potueritis
potuerint

Pluskvamperfekt

potueram bijah mogao

potueras
potuerat
potueramus
potueratis
potuerant

potuissem
potuisses
potuisset
potuissemus
potuissetis
potuissent

Futur II

potuero budem mogao,

potueris uzmognem
potuerit
potuerimus
potueritis
potuerint

Infinitiv prezenta:
Infinitiv perfekta:

posse
potuisse

 94.
fero, ferre, tuli, latum nositi Osnove: prezentska fer-, perfektna tul-, particip
perfekta latus.
Prezent:
Indik. akt.

Konj. akt.

Indik. pas.

Konj. pas.

fero
fers
fert
ferimus
fertis
ferunt

feram
feras
ferat
feramus
feratis
ferant

feror
ferris
fertur
ferimur
ferimini
feruntur

ferar
feraris
feratur
feramur
feramini
ferantur

ferebam
itd.

ferrem
itd.

ferebar
itd.

ferrer
itd.

Futur I akt.

Futur I pas.

Imper. I

Imper. II

feram
feres
feret
itd.

ferar
fereris
feretur
itd.

fer
ferte

ferto ferto fertdte ferunto

Imperfekt:

Infinitiv prezenta aktiva:

Infinitiv prezenta pasiva:
Infinitiv perfekta aktiva:
Infinitiv perfekta pasiva:

ferre
ferri
tulisse
latum, -am, -um esse

Ostali se oblici pravilno izvode od perfekta tuli i participa perf. latus.

95.
Jednako se konjugiraju sloenice:
affero, afferre, attuli, allatum
aufero, auferre, abstuli, ablatum
differo, differre, distuli, dilatum

donijeti
odnijeti
odgoditi; razlikovati se

effero, efferre, extuli, elatum

iznijeti
infero, inferre, intuli, illatum,
unijeti
offero, offerre, obtuli, ablatum
nuditi
refero, referre, rettuli, relatum
natrag nositi, javljati
Ovamo ide i glagol: tollo, 3. sustuli, sublatum dii

96.
vo1o, velle, volui
nolo, nolle, nolui
malo, malle, malui

htjeti
ne htjeti (od ne-volo)
voljeti (od magis-volo)

Indikativ prezenta:
volo
vis
vult
volumus
vultis
volunt

nolo
non vis
non vult
nolumus
non vultis
nolunt

malo
mavis
mavult
mdlumus
mavultis
malunt

Konjunktiv prezenta:
velim
velis
velit
velimus
velitis
velint

nolim
nolis
nolit
nolimus
nolitis
nolint

malim
malis
malit
malimus
malitis
malint

Indikativ imperfekta:
volebam
volebas
itd.

nolebam
nolbas
itd

malebam
malebas
itd.

Konjunktiv imperfekta:
vellem
velles
vellet
itd.

nollem
nolles
nollet
itd.

mallem
malles
mallet
itd.

Futur I:
volam
voles
volet
itd.

nolam
noles
nolet
itd.

malam
males
malet itd.

Infinitiv prezenta:
velle

nolle

malle

noli
nolite
nolito
nolitote

-----

nolui
noluisti
itd.

malui
maluisti
itd.

Imperativ:
I --II --Perfekt:
volui
voluisti
itd.

Ostali oblici izvode se pravilno od perfektne osnove

97.
eo, ire, ii, itum ii
Indikativ

Konjunktiv

Prezent
eo idem
is
it
imus
itis
eunt

Futur I
ibo ii u
ibis

Konjunktiv

Pluskvamperfekt
eam
eas
eat
eamus
eatis
eant

ieram bijah iao

ieras
itd.

irem
ires
iret
iremus
itd.

Imperativ

Imperfekt
ibam iah
ibas
ibat
ibamus
itd.

Indikativ

issem
isses
itd.

Futur II
iero budem iao
ieris
itd.
I
i idi
ite idite
Particip prezenta

II
ito
ito
itote
eunto

ibit
ibimus
ibitis
ibunt

iens, euntis idui

onaj koji ide

Perfekt

Infinitiv perfekta aktiva

isse

ii iao sam
isti
iit
iimus
istis
ierunt

Gerundiv
eundus, eunda, eundum
ierim
ieris
ierit
ierimus
ieritis
ierint

Supin
I
itum

II
itu

U indikativu perfekta, infinitivu perfekta i konjunktivu

pluskvamperfekta ii pred s stee se u i.
Glagol eo je neprelazan pa dolazi u pasivu samo u 3. licu jedn., npr. itur, eatur,
itum est.
98.
Jednako se konjugiraju i sloenice:
abeo, -ire, -ii, -itum
adeo
axeo
ineo
intereo

odlazim
pristupam
izlazim
ulazim
propadam

obeo
pereo
praeterreo
redeo
transeo

obilazim; umirem
pogibam
mimoilazim
vraam se
prelazim

99.
fio, fieri, factus sum bivati, postati, dogoditi se
Glagol fio slui kao pasiv glagolu facio, 3. feci, factum initi. Po tvorbi svojih
oblika taj glagol pripada meu verba semideponentia.
Indikativ

Konjunktiv

Prez.

fio, fis, fit

, , fiunt

fiam, fias, fiat,

fiamus, fiatis, fiant

Imperf.

fiebam, fiebas itd.

fierem, fieres, fieret itd.

Fut. I

fiam, fies itd.

Perfekt

factus sum itd.

factus sim itd.

Infinitiv prez.:

fieri

Infinitiv perf.:

factum, -am, -um esse

Infinitiv fut.:

futurum, -am,. -um esse ili fore

Gerundiv:

faciendus, -a, -um

Nepotpuni glagoli (Verba defectiva)

100.
poeo sam
sjeam se
mrzim

coepi, coepisse
memini, meminisse
odi, odisse

Glagoli memini i odi nemaju oblika, prezentske osnove, nego im perfekt ima
znaenje prezenta (perfectum praesens), pluskvamperfekt znaenje imperfekta, a
futur II znaenje futura I.
Glagol coepi ima perfektno znaenje a oblike prezentske osnove uzima od
glagola incipio, 3. poinjem.
Indik. perf.

coepi

memini

odi

Konj. perf

coeperim

meminerim

oderim

Indik. pluskpf

coeperam

memineram

oderam

Konj. pluskpf.

coepissem

meminissem

odissem

Futur II

coepero

meminero

odero

Imperativ

--

memento, mementote

--

Infinitiv perfekta

coepisse

meminisse

odisse

Part. perf. pas.

coeptus, -a, -um

--

--

Part. futura akt.

coepturus, -a, -um

--

osurus, -a, -um

 101.
inquam kaem
Prezent:
Imperfekt:
Futur I:
Perfekt:

inquam, inquis, inquit, -, -,inquiunt

inquiebat
, inquies, inquiet
inquit

salve! salvete!
vale! valete!
ave! avete!

zdravo! dobro doao!

zdravo!
zdravo! budi pozdravljen!

Imperativ salve i ave upotrebljava se kao pozdrav pri dolasku, a pri odlasku
obian je samo pozdrav: vale! volete!
Bezlini glagoli (Verba impersonalia)
102.
Bezlini glagoli upotrebljavaju se samo u 3. licu jedn. i u infinitivu. Dijele se u
prave i neprave. Pravi su oni koji se upotrebljavaju samo bezlino, a nepravi su
postali od glagola koji se upotrebljavaju i lino s razlinim znaenjem.
Evo nekoliko bezlinih glagola:
Pravi su:
decet, 2. decuit
dedecet, 2. dedecuit
licet, 2. licuit ili licitum
est
oportet, 2. oportuit
pudet me, 2. puduit
paenitet me, 2. paenituit

dolikuje
ne dolikuje
slobodno
je
treba
stid me je
kajem se

Nepravi su:
iuvat me, 1. iuvit
isporedi iuvo, 1. iuvi,
iutum
apparet, 2. appdruit
isp. appareo, 2. apparui
constat, 1. constitit
praestat, 1. praestitit

godi mi;
pomagati
jasno je;
pokazati
se
poznato je
bolje je