GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH

STJEPAN DAMJANOVI, ZAGREB

Nije nam se sauvalo jako puno glagoljinih tekstova s podruja dananje
BiH, li ih je dovoljno da bez rizika i pretjerivanja glagoljinu sastavnicu
bosansko humske (hercegovake) srednjovjekovne pismenosti nazovemo
zamjetnom;
I filolozi i povjesniari posveivali su znatnu panju tim tekstovima:
jedni su se bavili kamenim spomenicima,
drugi kodeksima i fragmentima za koje se zna ili se pretpostavlja sa su
pisani na bosansko hercegovakim prostorima,
trei glagoljinim zapisima u irilinim tekstovima, a
etvrti vezama izmeu glagoljice i bosanice;
Nisu izostali ni paleografski, ni tekstoloki, ni jezikoslovni pristupi;
Najei su bili usmjereni na otkrivanje veza izmeu bosansko
hercegovakih glagoljinih tekstova s onima koji su nastali u drugim
sredinama;

GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 1

EPIGRAFSKI SPOMENICI
Za spomenike pismenosti urezane u kamen ili u drugi tvrdi materijal obino
se kae da su najpouzdaniji svjedoci o pismenosti kraja u kome su naeni;
Teko su prenosivi i najee su i pisani tamo gdje su pronaeni, za razliku
od pargamene i papira koji esto mijenjaju vlasnika;

1. NATPIS IZ KIJEVACA KOD BOSANSKE GRADIKE

Natpis je naen 1958. g. u selu Kijevcima, na zemljitu koje se zove
Manastirite;
Taj naziv upuuje na redovniku zajednicu koja je tamo ivjela;
Zapisana je samo jedna rije RADENU, tj. dativ mukoga osobnoga imena;
Branko Fui tvrdi da po paleografskim osobinama slova idu u 12. st. i
podupire miljenje Marka Vege da bi se moglo govoriti o panonsko
moravskom ishoditu toga natpisa;
Vega je drao da je natpis iz 10 11. st.;
Danas se uva u muzeju u Banja Luci;

GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 2

2. HUMAKA PLOA
Humaka ploa pronaena je na Humcu kod Ljubukog.
Duga je 68 cm, visoka 60 cm i iroka 15 cm, napravljena od krenjakog
kamena modrulja koji nije bio pogodan za klesanje jer su uoljiva oteenja
uzrokovana dlijetom.
Prvobitno se nalazila u crkvi arhanela Mihovila, a kada su 1867. g.
franjevaki samostan i crkva sv. Ante, uzidana je na istonome ulazu;
Izvaena je 1958. g. i otad u muzeju franjevakoga humakoga samostana;
Tekst je uklesan spiralno od invokacije u lijevom gornjem uglu du etiriju
strana do sredine, organiziran u dvanaest redova razliite duine, tako da
se hodajui oko nje tekst lako mogao itati.
U njemu se javljaju glagoljina slova E i T;
Govori o tome kako je Uskrsmir zidao crkvu arhanela Mihovila;
Milan Nosi pretpostavlja da je po Uskrsmirovoj narudbi tekst pisao neki
glagolja kojemu je glagoljica bila primarno pismo, a uz pojavu spomenutih
glagoljinih slova na glagoljaa upuuje i izrazita zaobljenost irilikih
slova pod utjecajem oble glagoljice i redovito pisanje jora umjesto u irilici
uobiajenoga jera;
Pretpostavke o vremenu nastanka teksta vrlo su meusobno udaljene od 10
15. st., ali novija istraivanja jezinih i paleografskih osobina upuuju na
prijelaz 12. u 13. st., kao vrijeme kada je tekst Humake ploe uklesan;

GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 3

3. NATPIS KULINA BANA

Natpis je 1898. g. naao iro Truhelka kraj Visokoga, u selu Muhainovii, a
sada se nalazi u Zemaljskom muzeju u Sarajevu;
Fui misli da su krajem 13. ili poetkom 14. st. uparana i tri glagoljska
slova A, B, , a jo kasnije neki irilini grafiti;
Glagoljinim slovima istraivai nisu posveivali veu panju, to je
razumljivo s obzirom na injenicu da ona nisu u osnovnom tekstu;
Ipak, Aneli nije propustio naglasiti da je to najstarija poznata glagoljica
u srednjoj Bosni;
4. NATPIS IZ KOLUNIA
Naen je na mjestu zvanom Panaur u selu Koluni kod Bosanskoga
Petrovca;
Na tom se lokalitetu nalaze ostaci srednjovjekovne crkve i groblja;
Natpis je uklesan na prijelazu 14. u 15. st. na kamenoj ploi, vjerovatno
nadgrobnoj;
Natpis je uoen krajem 19. st. i objavljen, ali mu se kasnije zagubio trag;
Truhelka i Fui u prvom dijelu itaju ime OSTOJA, napisano zrcalno, tj.
treba ga itati s desna na lijevo;
Drugi dio natpisa je naormalno, Fui ita OSTOJA,a Truhelka OSTOJI;
Iz precrta koji je objavio Truhelka ne moe se potvrditi ni jedno, prva tri
slova nisu sporna OST, a etvrto itaju kao O, iako je napisano posve isto
kao drugo slovo S;
GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 4

5. ULOMAK IZ SLATINE
Ulomak ploe naen je u Slatini kod Banja Luke, a danas je u Zemaljskom
muzeju u Sarajevu;
Na ploi su uparana glagoljska slova V, A, I i zapoeti neki zapisi SE PISA i
sl.;
Uz glagoljska slova na ploi se nalaze krievi, svastike, alegorijski motivi
lova na jelene;
U sredini se moe proitati:
MARTIN LEI VASILEV SIN L SE PISA MILES(I)N
Za glagoljino pismo Fui kae da je nelijepo i da ga je na prijelazu iz 14. u
15. st. ugrebala poetnika ruka;
6. NATPIS IZ DRAGELJA
Juno od Bosanske Gradike u selu Drageljima naen je krajem Prvoga
svjetskoga rata kamen s glagoljinim natpisom, ali je zagubljen;
Zna se da je iz Sarajeva poslan u Zagreb i da se ondje zagubio;
Nije sauvana ni fotografija, ni precrt;

GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 5

7. BUIMSKI NATPIS
Natpis na glagoljici koji je stajao iznad kapije staroga grada Buima.
Sada se ovaj spomenik nalazi u Zagrebakom povijesnom muzeju, gdje ga je
odnio austrougarski oficir za vrijeme okupacije BiH 1878. godine.
Natpis govori o tadanjem upravitelju Buima Juraju Mikuliiu, koji je
izgradio tvravu 1495. godine, tanije izvrio njenu rekonstrukciju.
U ruevinama grada Buima pronaen je kratki glagoljiki odlomak s
lijepim i dosta velikim glagoljikim slovima (do 13 cm), koji datira iz 15. st.
uva se u Muzeju Like u Gospiu.
U Golubiu u blizini grada Bihaa, danas naena je glagoljika ploa na
kojoj se spominje i krbavski knez Toma Kurjakovi i njegova potpora
izgradnji utvrda na otoiu Ripa na rijeci Uni godine 1442.

Ploa, koja je neko bila u crkvi sv. Martina koju su razorili Turci, u
dananje vrijeme se nalazi u glasovitome franjevakom samostanu u
Fojnici u sredinjoj Bosni.
Danas se nalazi u Povijesnom muzeju u Zagrebu, kamo ga je 1876. g.
donio asnik austrijske vojske;
Bio je ugraen na sjevernom zidu staroga grada Buima;
Ploa je od domaeg kamena bihacita, a natpis je svojom duljinom,
lijepim i elegantnim glagoljinim slovima i zanimljivim sadrajem
privlaio, pa se o njemu dosta pisalo;

GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 6

 Fui je napisao da se u pismu ovoga natpisa zrcali visoka razina

skriptorskog oblikovanja produktivne glagoljake sredine, a uzorit
nain klesanja odaje i ne malu tehniku odgojenost predturskog Bihaa;

Intonacija natpisa sugerira da je napisan nedugo poslije smrti kneza

Mikuliia oko 1495.;

8. GRAFIT IZ BIHAA
Otkrio ga je Branko Fui na vanjskom zidu damije Fethije, nekadanje
crkve sv. Antuna;
Proitao je glagoljina slova , F, I, , tj. godinu 1527;
9. GRAFIT IZ GOLUBIA
U selu Golubi je pronaen najdui glagoljini spomenik u granicama
danjanje BiH;
Na seoskom groblju se nalaze ostaci srednjovjekovne gotike crkve sv.
Martina iz 14. st.,;
Ti prizemni ostaci pokazuju da je bila zidana od glatkog bihacita u koji se
lako mogu uparati slova;
Iskapanjem izmeu 1950. i 1960. je otkriven kameni blok s glagoljinim
slovima ;
Blok se razlomio na 3 komada, ali su slijepljeni i blok se danas uva u
fojnikom franjevakom samostanu;
GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 7

 Podijeljen je kriem;
Lijevi dio je posve ispunjen prvim glagoljinim grafitom, a drugi i trei su
uparani na desnoj polovici, na kojoj su zapoeti jo neki zapisi;
Trei zapis je samo godina;
Drugi zapis spominje srednjovjekovne Gaane, vjerovatno dananje selo
Gata;
Iz prvog saznajemo da je 1442. uz crkvu sv. Martina u Golubiu bila upa,
da je pop Matija bio upnik, da je knez Toma utvrivao Ripa;
Glagoljica je kao iz hrvatsih kodeksa 15.st., a pop Mtija pokazuje veliku
pisarsku vjetinu;
Dio u kojem se navode imena kradljivaca je pisala druga ruka, a neko je to
jo i precrtao, pa se vidi samo ime imun Mrmoni;
10.

OREOVA KRHOTINA

Za iskapanja ranosrednjovjekovne crkve u selu Gradac kod Imotskog

naena je krhotina kamene ploe na kojoj je

Petar Ore vidio dva

glagoljina slova T,a Fui misli da bi to mogla biti dva slova V;

Glagoljina pismenost na dananjim bosansko hercegovakim prostorima

veoma je stara i prirodno se razvila do 13. st.
Kasnije ju je irilica posve istisnula, te se javlja sasvim sporadino i u
zastarjelim oblicima tipinim za grafiju koja se ne razvija prirodno;

GLAGOLJICA NA PODRUJU DANANJE BIH | 8