Je nastala ulaskom Bosne u osmanlijsko islmaski civilizacijski i kulturni
krug; Bonjaci, koji su prihvatili islam kao vjeru prilagodili su arapsko pismo fonetskom sistemu boanskog jezika; Od polovine 17. st. do kraja 19. st. njeguje se poseban vid knjievnog stvaralatva na bosanskome jeziku arapskim pismom, tzv. ALHAMIJADO LITERATURA, kao odraz duboke ukorijenjenosti arebice kao bonjakog pisma pomou koje je odravana veza sa narodnim govorom; Osnove arapske pismenosti do 20. st. u mektebima su se stjecale uglavnom iz ELIFNICA (sufara), sa arapskim alfabetom i odlomcima iz Kur'ana; Uvoenjem arebice u mektebe dolazi do masovnijeg opismenjavanja bonjakog stanovnitva; tampaju se i poetnice pisane arebicom na bosanskome jeziku; Prva takva poetnica je iz 1868. g. autora Mehmeda Agia u kojoj se mijeaju ikavski i ijekavskioblici i javljaju brojni turcizmi, tj. orijentalizmi; Kasnije e se tampati i poetnice drugih autora, a takva je aktivnost trajala do kraja A-U vladavine, tj. do uvoenja bosanskoga narodnog jezika i nearapske grafije u kole; To se u BiH desilo 1913., iako se ve tada taj jezik zvanino nije tako zvao; Najznaajniju reformu arebice izvrio je kasnije prevodilac Kur'ana na bosanski jezik, Demaludin auevi, koji je na jednostavan nain arapsko pismo prilagodio bosanskome jeziku;
Njegova se reformirana arebica nazivala MATUFOVAA/MATUFOVICA, a
odlikuje se neznatnim odstupanjima od fonolokoga principa pravopisa (pii kako govori), a interpukcijski znaci uzeti su iz latinice; Reforme arebice svjedoe o snanoj tenji da se ouva arapsko pismo, ali i tenji da se to pismoto bolje prilagodi zahtjevima maternjeg bosanskoga jezika, na kojem se nikad nije prestajalo pisati;
HIRVAT TRKISI ljubavna pjesma od 6 strofa je prvi cjelovitiji poznati
tekst alhamijado literature, koju je napisao MEHMED iz ERDELJA, krajem 16. st.; U njoj se javljaju arapskim pismom napisane sljedee dijalekatske rijei: nevista, obveselio, doklem, svit, kakono, cvet, prosim, izgubil, ob den ob no; U orijentalnim jezicima nema glasova c, , , lj, nj, pa su autori alhamijado tekstova morali pronai odgovarajue znakove za te glasove; Posljednja knjiga tampana arebicom je FIKHUL IBADAT, MUHAMEDA SEIDA SERDAREVIA, tampana u Sarajevu 1941. g.; Arebica je upotrebljavana i nakon Drugog svjetskog rata u linoj prijepisa;
Knjievnost pisana arebicom je preteno u stihu, ali ima i proze, uglavnom
vjerskog sadraja; Od knjievnih djela pisanih arebicom istiu se: ilahije, kaside poune pjesme, dooljubiva i ljubavna lirika; U prozi su pisani mahzari i arzuhali slubene predstavke i legende; Prvo djelo tampano na arebici je strip Hadi efko i hadi Mefko, koji je ujedno i prvi strip na arebici;